Sie sind auf Seite 1von 16

Vrste i Razvoj Pisama

Pismo sredstvo fiksiranja govora Sastavljeno od simbola i znakova koji predstavljaju rije, dio rijei (morfem), slog ili glas

Piktografija
Prva grafika aktivnost ovjeka Nizanjem i grupiranjem crtea prikazuje se dogaaj ili misao Nije pismo jer nema obiljeja pisma:
Ne mora se posebno uiti Nema odreen ni konaan broj znakova Znakovi nemaju tono odreen oblik ni znaenje

Prednosti piktografije:
Izvan i iznad bilo kojeg jezika Sveope razumljivi znakovi za sve ljude Znakovi prikladni za prenoenje kratkih i jednostavnih poruka

Ideografija
Vii razvojni stupanj piktografije Nastao pojednostavljivanjem i shematiziranjem prvobitnih slika Izraava misao ili frazu, a ne gramatiki ili fonetski oblikovane rijei Ideogrami su definirani i normirani (odreeni konvencijom) Kombiniraju se sa slovima i piktogramima

Dananji ideogrami:
Rimske i arapske brojke Znakovi interpunkcije Matematiki znakovi...
Sumerski ideogrami

Prvi znakovi uz koje je fiksirano i strogo odreeno znaenje Apstraktni pojmovi se ponekad ne mogu prenositi pomou crtea

Pravo pismo
Ne fiksira opi smisao poruke, ve govor sa njegovim gramatikim i leksikim svojstvima Poruka se fiksira doslovno Razlikujemo:
Pojmovno (logografsko) pismo Pojmovno-silabiko pismo Silabiko pismo Slovno pismo (alfabet)

Svako pismo ima sistem znakova u kojem svaki znak odgovara strogo odreenoj jedinici govora
Pojmovno pismo znak odgovara rijei prema njenom zvuanju Silabiko pismo znak odgovara zvuanju gramatikih slogova Slovno pismo znak odgovara glasu (fonemu)

Pojmovno pismo
Svaka rije se prikazuje posebnim slikovnim znakom Mora se poznavati gramatika struktura jezika da bi se obavijest proitala Nedostatak: velik broj znakova Primjer: Kinesko pismo

Pojmovno silabiko pismo


Klinasto pismo Znakovi su se prikazivali slikom a kasnije dolazi do fonetizacije pisma Isti znak upotrebljavan za pojmove koji su bili slini po izgovoru

Razvojne faze klinastog pisma

Egipatsko pismo (hijeroglifi) 2 skupine znakova:


Za obiljeavanje konkretnih pojmova Znakovi sa glasovnom vrijednou (predstavljaju odreeni konsonant)

Silabiko pismo
Svaki znak se odnosi na gramatiki slog Feniko pismo Starosemitsko pismo Indijsko pismo Japansko pismo (katakana i hiragana) Korejsko pismo Hebrejsko pismo Arapsko pismo

Alfabet slovno pismo


Feniani rairili upotrebu alfabeta Iz fenikog alfabeta razvilo se grko pismo Grko pismo utjecalo je na razvoj maloazijskih i italskih pisama Izravno iz grkog uncijalnog pisma razvila se irilica, a zatim bosanica, a iz minuskulnog grkog razvija se glagoljica

Alfabet razlikuje grafeme znakove za pojedine glasove vokale i konsonante Prednost:


ima mali broj znakova u odnosu na pojmovna pisma

Grka uncijala

irilica

Feniko pismo glagoljica

Grka minuskula

Latinica razvoj poinje osnivanjem Rimske drave Rimsko kapitalno pismo:


Lapidarna (monumentalna) kapitala Kvadratina kapitala Rustina kapitala

Zbog praktinosti uvedeno je i kurzivno pismo (za svakodnevnu upotrebu)

Monumentalna kapitala

Kvadratina kapitala

Rustina kapitala

Utjecajem kapitale i kurziva nastaje uncijalno pismo, a nakon toga mlai rimski kurziv Daljni razvoj latininog pisma doveo je do dananjeg kurentnog pisma

Uncijalno pismo

Stariji rimski kurziv

Mlai rimski kurziv

Poluuncijalno pismo

Das könnte Ihnen auch gefallen