Sie sind auf Seite 1von 12

Tomislav Marasovi Aktivni pristup graditeljskom nasljeu

Aktivna zatita neposredno se nadovezuje na bioloku zatitu (kraj 19. st. 1945.) Znanstveni pristup na temelju kojeg se sagledavaju vrijednosti svih povijesnih slojeva i zatiuje njihov cjelokupni bioloki rast ugroen ranijim purifikacijama i isticanjem samo prvotnog sloja. Ekstremno gledite po kojem se gotovo uope nije doputala bilo kakva restauratorska djelatnost samo konzervacija. Pasivnost konzervatorske slube svela je djelovanje na administrativnu ulogu izdavanja odobrenja ili zabrana. Od 60-ih i 70-ih aktivna uloga aktivira graditeljsko nasljee u suvremenom ivotu. Zatita ukljuuje ne samo konzervatorske intervencije ve integralni proces vrednovanja i ureenja kulturne batine s aspekta osnovnih naela, metoda, organizacije i postupaka. 1. ZATITA PROBRANIH SPOMENIKA INTEGRALNO OUVANJE KULTURNIH VREDNOTA Vrednovanje razliitih objekta u okviru ire gradske, seoske ili pejzane cjeline nagovjetaj Giovannonija je glas u prilog minornoj arhitekturi i stav je naposljetku izraen u Venecijanskoj povelji 1964. Historijski spomenik obuhvaa ne samo velika umjetnika ostvarenja ve i skromna djela koja su vremena stekla kulturni znaaj. Amsterdamska deklaracija iz 1975. : integralna zatita za europske zemlje svi objekti od kulturnog znaenja, od najveih do najskromnijih zajedno s njihovom okolinom. a) rimska etvrt Tor di Nona: smjetena neposredno uz Tiber; izraen je detaljni plan 1933. (u doba kad je bioloka zatita barem u teoriji vrednovala sve povijesne slojeve) kojima je predvieno ruenje itavog bloka uz Lungotevere. II. sv. Rat daje nove poglede aktivne zatite: cjelovita zatita tog ambijenta. b) rehabilitacija stambenih blokova u Bologni: (fizike zatite, ureenja stambenih zgrada) zaustaviti nastojanje naseljavanja periferne zone i rehabilitirati povijesno sredite u cjelini poboljati stambene uvjete u starom dijelu grada zaustaviti razliku u rastu tercijarnih aktivnosti u starom sreditu olakati pjeaki promet u povijesnom dijelu grada zadrati stabilnu, socijalnu izmijeanu strukturu stanovnitva c) stambena etvrt Plaka u Ateni : stambeno poslovna zona pukog neoklasicizma i eklekticizma u neposrednoj blizini Akropole, potencijalni rezervat arheolokih nalazita, vie puta predloena za ruenje (arheoloki, trgovaki, turistiki motivi), mjeavina veih, srednjih i malih kua prema planu D. Zivasa iz 1974. trai se integralna zatita i predvianje arheolokog rezervata na manjem podruju kod rimske Agore d) zatita Gastowna (Kanada): opasnost gotovog potpunog ruenja u svrhu ostvarenja projekta nove izgradnje; relativno skromna arhitektura spaena zahvaljujui iroj podrci graana vlasnika kua i lokalnih konzervatora 2. ZATITA POJEDINANE GRADOVA, IRIH PROSTORA POVIJESNEGRAEVINE OUVANJE CJELOVITIH NASELJA,

Atenska povelja iz 1931. : pri izgradnji graevina preporua potivanje obiljeja i fizionomije grada, naroito u blizini starih spomenika; osiguranja dostojnog okolia pojedinanom spomeniku treba naroito tititi ambijent; potreba zatite arhitektonskih vrijednosti. Venecijanska povelja iz 1964. : definicija pojma spomenik gradska ili seoska cjelina koja predstavlja svjedoanstvo odreene civilizacije, neke znaajne faze razvoja ili nekog historijskog dogaaja. Urbanisti su usmjereni na razmatranje cjelina, a ne samo pojedinanih objekata zahtjev zatite cjeline. Amsterdamska deklaracija iz 1975. spomenik obuhvaa pojedinane objekte, cjeline, gradske etvrti i sela od historijskog i kulturnog znaaja, a UNESCO u Nairobiju iz 1976. historijska podruja smatra nezamjenjivim univerzalnim nasljeem. Split 1962. pronalaenje uvjeta za asanaciju stare gradske jezgre u cjelini. Da se stare gradske jezgre ukljue u suvremeni ivot putem odgovarajueg usklaivanja postojeih i novih funkcija s mogunostima i kapacitetima starih dijelova gradova. a) cjelovita zatita i ureenje povijesne gradske etvrti : najbrojniji primjeri Marais, povijesna jezgra Pariza planska zatita i rehabilitacija degradiranih stambenih prostora, zatita svih arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti, demografsko socijalnog sastava i funkcije etvrti b) zatita cjelokupne povijesne jezgre: Regensburg: 1) zatititi stari grad kao povijesnu jedinicu, omoguiti njezinu dananju ulogu sredita i ouvati sve pojedinane povijesne i ambijentalne vrijednosti 2) regenerirati stambene zone 3) zadrati i pojaati ekonomski potencijal povijesne jezgre 4) zapoelo 1968. c) zatita povijesnog grada u cjelini : Krakow (4 zone)

akropola Wawel (vjersko i upravno sredite srednjovjekovne Poljske) povijesna jezgra grada s velikim etvrtastim trgom rehabilitacija dotrajalih ili neprimjerenih stanova, ureenja poslovnog prostora, infrastrukture, rjeenja prometa i poboljanje drugih uvjeta starogradsko naselje Kazimierz provedena asanacija i ureenje pojedinih blokova izmeu srednjevjekovnog Krakowa i Kazimierza : kontaktna zona sekundarne kulturne i ambijentalne vrijednosti d) zatite povijesnog grada u cjelini i njegova okolnog pejzaa: Urbino - arh. Giancarlo De Carlo: dugi kontinuitet razvoja srednjovjekovne i renesansne epohe, grad se skladno stapa s okolnim breuljcima i turistiko je sredite akcije od konzervacije i revitalizacije do nove izgradnje u pejzau: ureeno i klasicistiko kazalite; revitalizacija adaptacija zgrade pravnog fakulteta na mjestu samostana iz 16. st.; interpoliranje pedagokog fakulteta u dio samostana e) zatita povijesnih cjelina obuhvaa i ruralna naselja: maarsko selo Halloko - zatieno je cjelokupno naselje s 58 kua, zadralo osnovnu stambenu namjenu i kompletirano drugim sadrajima 3. ZATITA KAO UNIVERZALAN I SVJETSKI PROCES irenje svijesti o potrebi ouvanja kulturnih dobra na sve zemlje i kontinente nakon 1945.Univerzalni svjetski proces kojem pridonose UNESCO, ICOMOS, ICCROM, IFHP (Meunarodni savez za stanovanje i planiranje). Promjene u valorizaciji umjetnosti u korist izvaneuropskih kultura i civilizacija: islamska umjetnost u Africi i Aziji, Maje i Asteci u Americi, Indija, Kina, Japan, Oceanija ili centralna Afrika. Briga za kulturnu batinu dolazi od samih zemalja koja shvaaju ulogu vlastitog umjetnikog i graditeljskog nasljea i koluju svoje strunjake za istraivanje i zatitu svojih kulturnih dobara. a) Anthony Island u britanskoj Kolumbiji zbog epidemija stanovnitvo je napustilo tok koji je sadravao netaknute graevine (grobni i totemski spomenici), ali nakon toga su izvorni ostaci poeli naglo propadati. b) Kilwa i Songo Mnara - dva otoia uz Tanzanijsku obalu iji prosperitet pada nakon portugalske kolonizacije c) tvrava Lahore u Pakistanu: u 16.stoljeu car Akbar, najistaknutiji vladar mongolske dinastije podie velianstvenu palau, vjerski sinkretizam hinduizma i islama koji poinje propadati d) arheoloki park Quirigua u istonoj Gvatemali, sadri ostatke Maja na burnom tektonsko aktivnom podruju. 4. USKI KONZERVATORSKI SLOENI SOCIO-EKONOMSKI I URBANISTIKI PRISTUP Sloeniji pristup - drugi problemi: stambeni uvjeti, higijensko i tehniko graevinsko stanje, nepovoljna demografsko socijalna struktura, neadekvatna funkcija povijesnih graevina, nezadovoljavajua infrastruktura, ekonomski problemi, neregulirani pjeaki ili kolni promet. Urbanistika metodologija koja polazi od analize sloenih uvjeta razvoja odreenog prostorakompleksna analiza povijesnih prostora. a) stara jezgra Splita: teke degradacije, veliki broj stanova je sasvim dotrajao, a uvjeti ivota svedeni do doputenog minimuma, gustoa stanovnitva iznad prosjeka, pojava velikog broja skladita; povijesna jezgra smatrana je poslovnim prostorima manje vrijednosti pa su i najamnine u njemu bile izrazito niske gusto grupirane trgovine, preoptereenost pjeake komunikacije, a mrtvilo uzdune osi, trona infrastruktura, vodovodna instalacija, nezadovoljavajui kanalizacijski sistem, neprikladna elektrina i telefonska instalacija, stanovnitvo socijalno mijeanog sastava: aristokracija, trgovci i obrtnici. irenje Splita u 19 i 20. st: pojava sve veeg naputanja starog grada, siromani sloj naseljava povijesnu jezgru koja poinje naglo propadati jer novo stanovnitvo, bez jaih materijalnih mogunosti, a i nenaviknuto na gradski standard nije bilo u stanju odravati stari grad, ekoloki problemi - dva socijalna problema: a) zamjena ranije uravnoteene strukture siromanijim stanovnitvom b) umjetna selekcija viih drutvenih slojeva gentrification zapremanje povijesne zone tradicionalno skromnijeg drutvenog sastava i pretvaranje u ekskluzivna podruja umjetnog i ambijentu neprimjerenog standarda

Danas zatita polazi od povijesnih, umjetnikih, ambijentalnih, prostornih i drugih vrijednosti graevina i cjelina i problema PROTAGOSNISTI I NOSIOCI 1. ORGANIZACIJA ZATITE I UREENJA GRADITELJSKOG NASLJEA Sve do 1945. protagonisti zatite bili su iskljuivo konzervatorske slube, strunjaci organizirani u centralnim zavodima za zatitu spomenika, ili pak u regionalnim institucijama jednog u pravilu centraliziranog sustava konzervatorske organizacije, arhitekti, povjesniari umjetnosti. Promjena i razvitak koncepcija aktivne zatite: 1. ukljuivanje institucija i strunjaka drugih profila u zatitne akcije urbanista i urbanistikih zavoda; 2. prenoenje mjerodavnosti zatite nasljea na organe vlasti a) proirenje kruga strunih nosilaca - urbanisti, arhitekti, ekonomisti, sociolozi, geografi, pravnici, graevinski inenjeri, povjesniari umjetnosti b) razvoj zakona o zatiti spomenika kulture Ohridski sastanak: najua suradnja slubi zatite spomenika i urbanistikih slubi u svim etapama rada, analiza, izrade detaljnog plana rekonstrukcije i asanacije, realizacije; stalnu kontinuiranu suradnju dvije nove tendencije: 1) odjeljivanje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara u kompetenciji zatite i jae vezivanje zatite graditeljskog nasljea uz zatitu prirode - u Hrvatskoj 60-ih dolo je do reorganizacije konzervatorske slube: da zavodi za zatitu spomenika ouvaju nepokretna kulturna dobra, briga za pokretna kulturna dobra povjeri muzejima i galerijama, suprotstavljanje pobornika tradicionalnog konzervatorstva pa nisu bili realizirani - integralni pristup graditeljskoj i prirodnoj batini 1974. 2) prenoenje upravne mjerodavnosti na drutveno-politike zajednice ( nailazi na otpore) - strune slube za prostorno ureenje i zatitu graditeljske i prirodne batine vode sve strune poslove, a odluku o zatiti donosi opinska skuptina, odnosno ire teritorijalne zajednice, 3) uloga lokalnih vlasti - Simpozij europskih gradova, 1971. Splitska deklaracija: na njima je da odrede funkciju historijskih cjelina u urbanistikim planovima i novu namjenu starih zdanja 4) ira javnost Aktivna zatita znai ukljuivanje itavog drutva u dugotrajni i permanentni proces ouvanja kulturnih vrednota, koji se provodi na tri osnovne razine: strunih slubi, drutveno-politikih zajednica i ire participacije graana . 1. strune slube i organizacije - strune slube - pokretai zatite, nosioci propisno-registracijskog postupka strunih elaborata obrade i znanstvene valorizacije, projekata i planova, te izvrioci zatitnih radova, inspekcija i nadzora - strune organizacije - nosioci razvoja teorije i prakse, pokretai i protagonisti edukaciji, dvije slube imaju presudnu ulogu u strunim pitanjima. a) zavodi za zatitu kulturnih dobra (zavodi za zatitu spomenika kulture) ovlateni za sve poslove zatite od evidencije i registracije do inspekcije i nadzora; nosioci izrade zatitne dokumentacije sudionici u cjelokupnom postupku planiranja i projektiranju, realizaciji teite djelatnosti na studijsko-analitikom radu, na pripremanju odgovarajue dokumentacije 1. opinski baza zatitne mree, meuopinski dvije ili vie opina 2. regionalni zavodi podruja u kojima nema opinskih zavoda 3. republiki b) urbanistiki zavodi nosioci su prostornih i urbanistikih planova angairani na svim dionicama u planerskom postupku od dokumentacije do izrade samog plana urbanistiki zavodi kao organi drutveno-politikih zajednica kao samostalne privredne organizacije u okviru pojedinih fakulteta c) organizacije viestruke ovlasti ujedinjuju zadatke slube zatite urbanistike slube i organizacije za izgradnju u okviru zatienog povijesnog podruja d) organizacije (zavodi) za izgradnju grada realizacije ureenja svih gradskih podruja, organizator financiranja e) sveuilini zavodi (katedre ili instituti) i muzeji f) specijalizirane izvoake organizacije - rijetke, prednost nad opim izvoakim poduzeima g) nacionalne strune organizacije unapreenja strune materije, suradnja u svim konkretnim problemima drutva konzervatora u republikama i pokrajinama, struna savjetovanja, publikacije, strune rasprave o zakonima

urbanistika drutva u gradovima i republikama drutvo arhitekata, drutvo povjesniara umjetnosti, drutvo arheologa, drutvo etnologa h) meunarodne strune organizacije: ICCROM, ICOMOS, ICOM, IIC 2. drutveno-politike zajednice skuptina drutveno politikih zajednica kao najvia samoupravna tijela najmjerodavnija za donoenje odluka zatita graditeljskog nasljea: proglaava dobra graditeljske i prirodne batine: skuptina opine na podruju koje se nalazi neko graditeljsko ili kulturno dobro donosi odluku o proglaenju izrada republikog prostornog plana sluaj kada je neko pojedinano dobro iznimnog znaenja akt o proglaenju graditeljskog dobra donijet e skuptina republike ili pokrajine izrada prijedloga za upis povijesnih vrijednosti u svjetsku kulturnu i prirodnu batinu; sekcija za zatitu graditeljskog nasljea u gradovima, organizacija strunih skupova Europski savjet sa sjeditem u Strasbourgu, zatita graditeljskog nasljea, UNESCO programi u okviru UN-a 3. sudjelovanje stanovnitva - u zapadnim zemljama razliite forme graanskih udruenja i njihov utjecaj na odluke lokalnih i sredinjih vlasti - u istono-europskim zemljama svodi se na informiranje graana, a odluke gotovo iskljuivo donose centralizirane strune slube a) U.K. - 1865. u Londonu se osniva Commoos Preservation Society, upravljena na zatitu otvorenih prostora 1877. Society for the Protection of Ancient Buildings, William Morris udruenje Civic trust zadaci kulturni i informativni, osigurala se zainteresiranost svih drutvenih slojeva za graditeljsko nasljee. rasprave na najire mogue sudjelovanje stanovnitva, problemi zatite povijesnog sredita, pojedinanog spomenika, starih ambijenata, zahtjevi za njihovom asanacijom. urbane cjeline - najvee znaenje National Trust, okuplja niz manjih lokalnih grupa, potie izradu nacionalnih zakona iz podruja zatite gradskih cjelina b) Italija : participacija graana, tek u poslijeratnom razdoblju demokratskog sistema Italia Nostra osnovana 1956.: suprotstavlja se degradaciji urbanih i ruralnih cjelina, pojedinanih graevina ili prirodne batine, izlobe Italia da salvare, upoznala je iroke slojeve s velikim brojem ugroenih povijesnih cjelina i objekata Associazione Nazionale dei Centri Storici-artistici (ANCSA) 1960. osnovali urbanisti i drugi intelektualci: potaknuli lokalne vlasti na politiku jae zatite c) Belgija: imaju veliku ulogu u realizaciji projekata, obnovi starog grada anketiranje graana, kontaktiranje s predstavnicima javnosti, izrada plana, izlaganje prijedloga plana iroj javnosti d) Savezna Republika Njemaka znaajna uloga stanovnitva i naroito privatne inicijative, gdje nema takve inicijative povijesni centri stagniraju i propadaju akcione grupe graana stvaraju se u mjesnim zajednicama, utjeu na lokalne vlasti da udovolje zahtjevima stanovnitva; sluaj povijesne jezgre Hamelna amaterska drutva za kulturnu batinu Europe, Europa Nostra e) Hrvatska novi urbanistiki propisi 1980. tijekom izrade plana konzultiraju graani preko mjesnih zajednica; sudjelovanje graana kod provedbenih planova drutva prijatelja kulturne batine: spona izmeu irih slojeva stanovnitva i strunih slubi ( Drutvo primatelja dubrovakih starina, Drutvo prijatelja kulturne batine u Splitu) animiranje graana- sredstva informiranja: tisak, radio i televizija, filmovi i publikacije 2. ODGOJ I OBRAZOVANJE O GRADITELJSKOM NASLJEU 1. odgoj irih slojeva stanovnitva veernji teajevi, radio i tv programi; stalni programi u okviru jednog odgojno-obrazovnog sistema narodna sveuilita; dnevni tisak: kulturne tribine u raznim gradovima; razliiti mediji; dnevni listovi, tjednici, tisak velike naklade, radio, televizija, edukativne i dokumentarne filmove, javna predavanja, javne rasprave, javne tribine 2. odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim kolama 3. fakultetska razina poetak 20.st. pojedini fakulteti u Europi (arhitektonski, filozofski), predmet zatita spomenika specijalistiki smjer

4. specijalistiko obrazovanje a) visokokvalificirani majstori: u graevinarstvu postepeno izumiru stari naini graenja, sve rjei majstori koji su u stanju zidati tradicionalnim konstrukcijama, trai se rjeenje kroz formiranje specijaliziranih radionica, stalno usmjeriti za rad u povijesnim ambijentima b) specijalizacija u okviru dodiplomskog studija c) znanstvena i struna specijalizacija na postdiplomskoj razini putem magistarskih ili specijalistikih studija : meunarodni teajevi: izraziti multidisciplinarni studij magistarskog karaktera POSTUPAK ZATITE 1. PROPISNO REGISTRACIJSKA OBRADA Izvodi je sluba zatite kulturnih dobara, proglaenje dobara, mjerodavne drutveno-politike zajednice. Glavne dionice u toj obradi su: inventar, zatitna valorizacija, kategorizacija, predlaganje reima, preventivne zatite, proglaenje i registracija graditeljskog dobra. a) zatitni popis (inventar) graditeljskog nasljea od sredine 19.st.: izradu inventarizacije pratila su u mnogim sredinama dva osnovna problema: pomanjkanje jedinstvenog sustava inventara, nikad zavrena evidencija rjeenje tih problema: 1) meunarodni inventarski model Europskog savjeta simpozij 1965. jedinstven inventar za zatitu europskog kulturnog nasljea (IPCE) svrha da se: - sustavno usmjeri akcija pojedinih zemalja lanica u zatiti kulturnih dobara - podri akcija zatitne slube - usvoji jedinstveni nain popisa kulturnih dobara - dvije vrste: zatitni inventar i znanstveni inventar - za potrebe osnovnog popisa predlae se zatitni inventar nepokretnog kulturnog nasljea - tipoloka klasifikacija: dvije osnovne skupine: podruja i spomenici a) podruja: prirodna podruja, povijesna podruja, znanstvena podruja, gradska podruja i povijesne cjeline 1. potpuna zatita podruja 2. podruje s predominantnom zatitom 3. podruje s predominantnim novim razvojem b) pojam spomenika: crkvena i grobna, vojnika, javna civilna, privatna stambena, industrijska, poljoprivredna arhitektura - reim zatite: 1. zatitni stupanj integralna zatita 2. zatitni stupanj zatita pojedinih dijelova i mogunost modifikacije ostalih 3. zatitni stupanj mogunost zamjene novim objektima predlagai su za svaku kategoriju predloili inventarski list sa saetim bitnim podacima o povijesnim podrujima ili objektima. uvodi se broj vrste i osnovni podaci o prostoru za najnuniju slikovnu dokumentaciju povijesni list za podruje sadri podatke o mjestu i nazivu, kratki opis, dananje stanje, perspektive razvoja, postojeu zatitu, prijedlog zatitnog stupnja, opasnosti, predviene zahvate i osnovnu bibliografiju, skicu situacije, fotografije popisni list za spomenike sadri opis poloaja, naziv, karakter okolnog ambijenta, vrijeme nastanka, namjenu, opis, stanje ouvanosti, postojee i predloene mjere zatite, grafiku grau-tlocrt, karakteristine fotografije izrada jednog preglednog popisa da sadri sva podruja spomenika na nacionalnom teritoriju 2) primjena meunarodnog modela i iskustva u izradi zatitnog inventar neke zemlje pristupile su izradi nacionalnih inventara 3) inventar graditeljske batine Jugoslavije izrada inventara pokretnih i nepokretnih spomenika, unato pokuajima unificiranja metoda; razliiti naini, detalji, izostavljena pojedina podruja izrada jedinstvenog inventara batine, unificiranje svih do sada sakupljenih podataka Komisija za graditeljsko nasljee Savjeta: evidencije o nepokretnim kulturnim dobrima, pripremila grau za objavljivanje, popis je objavljen u 8 knjiga: inventar na podruju jedne republike ili pokrajine, sreen po opinama, obrauje graditeljske cjeline, pojedinane graevine unutar i izvan cjelina i arheoloke objekte zatitni je inventar prema tomu osnova popisno -registracijske faze njegova primjena dolazi do izraaja i u drugoj analitikoj i plansko - projektnoj fazi dio dokumentacije u izradi b) valorizacija preventivne zatite prisutan u prvoj i drugoj fazi postupka ouvanja i ureenja nepokretnih kulturnih dobara slui kao osnova za izradu prijedloga strunih stavova o kategorizaciji, reimima zatite i konano za proglaenje graditeljskog dobra

na osnovi zajednikih utvrenih kriterija vri utvrivanje vrijednosti pojedinih dobara sa gledita njihovih svojstava (izvornosti, rijetkosti, reprezentativnosti, raznolikosti, cjelovitosti, ambijentalnih, pejzanih i estetsko-umjetnikih vrijednosti, kao i njihovog znanstvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog, rekreacijskog, privrednog i drugog drutvenog znaaja predloeni su kriteriji za vrednovanje koji se odnose na svojstva dobara i na njihove funkcije za sudbinu graditeljskog nasljea odgovornost preuzima drutvena zajednica s potrebom drutvene valorizacije c) kategorizacija graditeljskog nasljea prema valorizaciji svrstavaju se nepokretna kulturna dobra prema vrijednosnim skupinama: struno, znanstveno, drutveno poduzima se radi: 1. utvrivanja stupnja znaaja 2. odgovarajueg postupka zatite i reima zatite 3. prioriteta u planovima i programima zatite i ureenja batine 4. nadlenosti u provoenju mjera zatite 5. provoenja odredaba meunarodnih konvencija Komparativnom procjenom vrijednosti graditeljskog nasljea nepokretna kulturna dobra svrstavaju se u tri kategorije: dobra iznimnog znaenja, dobra velikog znaenja i na znaajna dobra 1) obra ireg nacionalnog znaaja i ona iz Registra svjetske batine, nemaju veliku geografsku rasprostranjenost, tipina su i jedinstvena, moraju imati iznimnu umjetniku ii estetsku vrijednost, ili predstavljati svjedoanstva o prijelomnim dogaajima, jedinstveni su primjerak stvaralatva 2) dobra od ireg nacionalnog znaaja s karakteristinim osobinama odreenog vremena u razvoju ueg kulturnog kruga kojem pripadaju 3) znaajna dobra od ueg regionalnog ili lokalnog znaenja kategorizaciju graditeljskog nasljea predlau odgovarajue strune institucije za zatitu, a usvajaju ih drutveno-politike zajednice zajedno s odlukom o proglaenju nepokretnih kulturnih dobara, odnosno donoenjem prostornog ili urbanistikog plana d) reimi preventivne zatite podjela prema stupnju vrijednosti 1) zatita prvog stupnja: podruja najviih vrijednosti neizmijenjena, svodi se na odravanje, 2) zatita drugog stupnja: ouvanje izvornog stanja 3) zatita treeg stupnja: izmjena izvornog stanja, uz najvee mogue ouvanje posebni reimi za graditeljsko nasljee: a) u zatienoj graditeljskoj cjelini radnje koje nee prouzrokovati izmjenu b) u arheolokom podruju doputena su samo istraivanja c) na povijesnoj graevini ne smiju se izvoditi radovi koji bi mogli ugroziti kulturno dobro e) proglaenje zatite prijedlog izrauju strune slube zatite, te ga upuuju mjerodavnim drutveno-politikim zajednicama samo proglaenje dobra donosi skuptina ovlatene drutveno-politike zajednice f) registracija graditeljskog nasljea kao pravni akt koji upisom u registre po vrstama, odnosno upisom u katastre vode ovlateni zavodi za zatitu 2. ANALITIKA I PLANSKO-PROJEKTNA OBRADA struno-administrativni karakter, svrha mu je da se na osnovi temeljite analize (ukljuujui i dijagnozu stanja u povijesnim ambijentima) odrede programi, planovi i projekti a) analiza i dokumentacija zateenog stanja 1) tehnika dokumentacija izrada arhitektonskih i fotografskih snimaka, objektivno svjedoanstvo o stanju graditeljskog nasljea direktna metoda : mjerenjem objekata ili cjelina, kartiranje indirektna metoda snimanja: fotografski snimci, arhitektonski snimci povijesnih cjelina (gradskih jezgri, povijesnih etvrti, ruralnih aglomeracija), fotogrametrijski snimci, aerofotogrametrijski snimci (za arheoloke ostatke), elektrine, magnetske, elektromagnetske, seizmike, stratigrafske i druge prospekcije, ukljuujui i fotografske sonde-snimanje nalaza ispod zemlje elaborat snimaka sastoji se od tlocrta svih katova, s krovovima, svih presjeka i svih fasada na kojima su grafiki definirani svi detalji, ukljuujui i vjernu dokumentaciju kamenih zidova 2) istraivako-analitika dokumentacija postojeeg stanja inventarizacija nasljea; izrazito analitikog karaktera, ponegdje nazvana inventarom reanimacije

1. 2. 3.

reanimacijski anketni listovi - detaljni podaci, prilagoeni specifinim potrebama svakog pojedinog podruja Genova - detaljna obrada stare gradske jezgre 1965. sastojala se od istraivanja i grafikih analiza: - 1. nastanak i razvoj grada 2. graditeljske strukture-graditeljsku tipologiju 3. demografska istraivanja-struktura, varijacije, dinamika 4. ekonomska funkcionalnost 5. analiza dananje funkcije 6. prometna analiza 7. pravni instrumenti 8. analiza vlasnikih odnosa primjer povijesnog sredita Regensburga povijesna jezgra Splita tri osnovne faze: + poetno istraivanje i obrada Dioklecijanove palae 1955.-1960.; tabelarni pregled: podaci o zgradama, stanovima, stanovnicima, pokazatelji stanovanja, usporedba s popisom iz 1900. radi mogunosti sagledavanja procesa degradacije. + proirenje analiza na podruje povijesne jezgre u cjelini '60-ih, grafike analize: historijskoumjetnike i zatitne, arhitektonsko-tehnike, demografsko-socioloke analize, analize funkcije grada i koritenja poslovnog prostora, analize prometa, imovinsko-pravni odnosi + trea faza analitike dokumentacije analitika dokumentacija postojeeg stanja i obrada pojedinanih objekata najvanije grafike analize odnosile su se na: vrijeme nastanka graevina u Palai iskoritenje poslovnog prostora u prizemnim dijelovima kua kategorizacija zgrade s obzirom na stambeno-graevinsko stanje teorijska osnova za kompleksni pristup G. De Angelis D'Ossat: analitika shema prouavanja povijesnih graevina povijesnog ispitivanje politikih, drutvenih i ekonomskih prilika umjetnikog- istraivanje kompozicije, estetskih principa, proporcija, zahvaa prouavanje umjetnikog profila samog graditelja statiko-strukturalnog-prouavanje materijala, tipa konstrukcija i naina izvoenja teorijski prilog Jerko Marasovi shema 1. obrada graditeljskog nasljea na osnovi izravnog prouavanja objekata ili ambijenata 2. obrada graditeljskog nasljea na osnovi prouavanja podataka iz prolosti interpretacija pisanih podataka 3. prouavanje razliitih utjecaja na nastanak nekog objekta ili cjeline prirodni uvjeti, okolnosti, oblik, namjena, tradicija b) istraivanje i obrada prvobitnog stanja i razvitka povijesnih graevina i cjelina zasniva se na: analizi dananjeg sanja; podacima iz povijesnih izvora grafiki izvori, crtei, katastarski planovi, vedute, stare fotografije; komparativnoj grai putem analogijapretpostavke o izvornom izgledu fazama; obino i grafiki predoena uoavanje karakteristinih faza razvitka jo je potrebnije pri urbanistikim istraivanjima povijesnog grada ili naselja c) prouavanje uzroka degradacije sistematizacijom uzroka degradacije, koju je za povijesne graevine dao G.De Angelis D. Ossat d) znanstvena valorizacija i drutvena verifikacija - polazna osnova dananjeg stava je priznavanje integralnih vrijednosti nekoj povijesnoj graevini i cjelini u svim slojevima njena razvitka, ukljuujui i doprinos naeg vremena tom razvitku. - 1977. Trea konferencija jadranskih gradova Jugoslavije i Italije, odrana u Dubrovniku osim znanstvene valorizacije formuliran i pojam drutvene valorizacije Na osnovi evidencije i istraivanja izrauje se znanstvena valorizacija, kojoj je osnovni cilj upozoriti na sve vrijednosti graditeljskog nasljea i stupnjevati ih na osnovi objektivnih kriterija. Opa vrijednost nekog objekta ili cjeline proizii e iz kompleksnog sagledavanja niza pojedinanih vrijednosti. - Na osnovi znanstvenog istraivanja ili znanstvene valorizacije ustanoviti i cjelinu kotanja potencijalnih zahvata. - znanstvene valorizacije ocjena apsolutne vrijednosti nekog objekta ili podruja, drutvena valorizacija je ocjena relativne vrijednosti u odreenom vremenu i na odreenom prostoru, podlona je stalnim promjenama; znanstvena valorizacija ekspertiza strunjaka, drutvena valorizacija je stav i obaveza drutva prema objektima i podrujima, drutvo preuzima odgovornost za propadanje nasljea. - drutvenu valorizaciju moe izvriti odnosno prihvatiti samo drutvena zajednica. e) planovi i projekti - na osnovi programa izrauju se dugoroni, srednjoroni i neposredni planovi zatite graditeljskog nasljea - zatita postaje dio ireg drutvenog planiranja i realizacija zatite ne ovisi vie iskljuivo o strunim slubama. - razvojnih planova do urbanistikih projekata 3. IZVEDBA, ODRAVANJE I INSPEKCIJA

izvedba radova na istraivanju, zatiti graevinski i arhitektonski strunjaci restauratori graditeljskog i umjetnikog nasljea izvoenje konzervatorskih i restauratorskih radova na nepokretnim kulturnim dobrima - dva osnovna tipa organizacije: 1. na specijalizirane radne organizacije za konzervaciju i rekonstrukciju 2. angairanje opih graevinskih poduzea za odravanje graditeljskog nasljea od najvee je vanosti organizacija stalne inspekcije s obzirom na tehnike aspekte stanja povijesnih graevina i cjelina. GRADITELJSKO NASLJEE U PROSTORNOM UREENJU

Postupak ouvanja kulturnih dobara kroz Urbanistiko-arhitektonsko projektiranje. Dva osnovna pristupa: prvo obrauje ouvanje nepokretnih kulturnih dobara u razvojnim planovima i drugo postupak zatite u provedbenim planovima, odnosno u urbanistikim i arhitektonskim projektima. Razliiti udjeli problematike graditeljskog nasljea u jednoj i u drugoj vrsti prostornog planiranja. Prostorni i urbanistiki planovi dijele se na razvojne planove i na provedbene planove. Provedbeni planovi ili urbanistiki projekti zahvaaju znatno manji prostor. Integralni planovi povijesnog podruja. 1. graditeljsko nasljee u razvojnim planovima zahvaaju ire prostorne cjeline od gradskog prostora do regije ili cjelokupnog teritorija neke zemlje, obrada graditeljskog nasljea je detaljniji, a razvojni planovi sadre: osnovne karakteristike graditeljskog nasljea s popisom osnovnih vrsta kulturnih dobara osnovne probleme graditeljskog nasljea studiju razvoja naselja na odreenom teritoriju smjernice zatite graditeljskog nasljea a) graditeljsko nasljee u makroregionalnim prostornim planovima stvaranje popisa graditeljskog nasljea na cjelokupnom dravnom teritoriju; osnovna dokumentacija za makroregionalne planove pojedinih zemalja izrada popisa batine zatiene do kraja 1986. usklaenje vrsta batine i njezine klasifikacije, naina i kriterija za vrednovanje za proglaavanje zatite predlaganje do sada nezatiene batine izrada inventara cjelokupne batine po zavretku akcije. mogu se koristiti podaci u karakteristinim razdobljima u prolosti, te pregled stanja prostornog ureenja i premjerenih teritorija etiri osnovna tipa povijesne sredine: guste, zatvorene sredine (stari gradovi i njihove jezgre) otvorena, rasprena sredina (sauvani dijelovi nekadanjih povijesnih cjelina) pojedinani objekti arheoloka sredina konstatirani su uglavnom isti problemi degradacija povijesnog i graditeljskog nasljea i predloeni putovi u rjeavanju tih problema, od kojih su najvaniji: zatitu povijesne okoline provoditi kroz daljnje prostorne i urbanistike planove i projekte, osiguravajui usklaeni odnos graditeljske i prirodne batine izrada evidencije povijesnih cjelina i objekata unaprijediti zakonodavnu materiju unaprijediti sistem financiranja radova na zatiti planom se utvruje i vremenski raspored izvrenja predvienih mjera i trai stvaranje resursa; makroregionalnim planovima smatraju se planovi izraeni za teritorij zajednica opina: graditeljsko nasljee tretira se kao ravnopravne i aktivne elemente razvoja zatitu nasljea tretira kao unapreenje ovjekova okolia povijesno nasljee tretira i unapreuje kao dio pejzaa b) graditeljsko nasljee u regionalnim prostornim planovima obrada graditeljskog nasljea u regionalnim prostornim planovima ima kod nas neto duu tradiciju; jedan od prvih planova izraen 1958. 1964. za srednjodalmatinski prostor biveg Splitskog kotara, sa grafikim prilozima, predloeno konzervatorsko vrednovanje najznaajnijih ostataka svake pojedine epohe; tri osnovne kategorije: 1. spomenici u postojeim naseljima 2. spomenici izvan postojeih naselja 3. arheoloki lokaliteti Osnovni smisao zatite kulturnog nasljea kroz regionalne i druge razvojne planove je stvaranje trajnih ekonomskih i drugih drutvenih uvjeta za ivot degradiranih povijesnih sredina. Ekonomske mogunosti bilo kojeg grada ili naselja mogu se izmijeniti regionalnim planiranjem. simpozij u Haagu 1967. posveen aktivnom ouvanju graditeljskog nasljea u okviru regionalnog planiranja; Splitska deklaracija 1971.; Amsterdamske deklaracija 1975.

1) 2) 3) 4)

1) 2) 3) 4)

1) 2) 3)

c) graditeljsko nasljee u opinskim prostornim planovima d) graditeljsko nasljee u generalnom urbanistikim planovima generalni urbanistiki planovi (GUP) uvedeni su od 1949. i zahvaaju ira gradska podruja, odnosno opinska sredita ili pak odreenu cjelinu naselja gradskog karaktera primjer Splita 1966. Generalni urbanistiki plan objavljen od 1971. 1977. u tri knjige: povijesni razvoj; grafika obrada svih navedenih cjelina; koncepcija plana : osnovni problemi prostornog razvitka najznaajniji doprinos koji Koncepcija plana daje u rjeavanju brojnih problema mogao bi se svesti u slijedeim stavovima i prijedlozima: 1. definira se poloaj Splita 2. predlae se gospodarska orijentacija sa strukturom 3. odreuju se temeljni pravci razvoja i osnovna prostorna, organizacijska i prometna shema grada. 4. prostor jedinstvena urbana cjelina 5. odreuje se fizionomija grada doprinos se odraava kroz odreenje cjelokupne strukture gradskog prostora i posebno ispitivanjem modela policentrinog grada - smjernice za ouvanje graditeljskog nasljea u svim povijesnim cjelinama i na zatitu pojedinanih graevina provedbeni plan Splitski poluotok po karakteru obrade graditeljskog nasljea, a i inae po karakteru cjelokupnog planskog postupka se nalazi izmeu razvojnih i provedbenih planova odnosi se za dugorono razdoblje, a zahvaa relativno veliki prostor splitskog poluotoka; fotodokuentacija; elaborat se sastoji od dva osnovna dijela: 1. prvi dio iznosi studiju splitskog poluotoka od najranijih naselja do danas, sa najcjelovitijim grafikim prikazom u 10 karakteristinih faza 2. drugi dio sadri pregled objekata i cjelina, pregled prati karta poluotoka u mjerilu 1 : 5000; poznati objekti i cjeline graditeljskog nasljea naznaeni u pet osnovnih kategorija b) graditeljsko nasljee u provedbenim planovima i urbanistikim projektima obrada graditeljskog nasljea je cjelokupni sadraj jednog takvog plana; plansko-analitike faze: provedbeni planovi povijesnih podruja trebali bi sadravati: a) arhitektonski snimak cjeline i drugu tehniku dokumentaciju b) analizu dananjeg stanja, osnovanu na detaljnoj inventarizaciji cjeline koju se obrauje inventar reanimacije i na drugoj obradi graditeljskog nasljea s aspekta tehnikih, povijesnih i drutvenih znanosti c) studiju prostornog razvitka i uzroka degradacije d) znanstvenu valorizaciju i njenu drutvenu verifikaciju e) program namjene f) plan kao zavrni dokument obrauje: povijesne jezgre u cjelini, pojedine zone povijesnih jezgri, povijesno selo, arheoloko podruje sarajevska arija 1975. - planom se rjeava namjena svih objekata urbanistiko-arhitektonski projekt obnove sredinje zone Dioklecijanove palae u Splitu izmeu obale i Peristila urbanistiki projekt starog Primotena glavni projektant B. Pervan arheoloko podruje Salone METODE AKTIVNOG PRISTUPA GRADITELJSKOM NASLJEU U venecijanskoj povelji iz 1964.: konzervacija odravanje spomenika, dozvoljava se i restauracija u izuzetnim sluajevima: sauva i da otkrije vrijednosti spomenika, potovanju stare materije i autentinih dokumenata, zaustaviti gdje poinje pretpostavka; svako dograivanje, svako dopunjavanje, treba proizii ih arhitektonske kompozicije i nositi peat naeg vremena. Anastiloza rekonstrukcija arheolokih objekata uvedena je kao metoda u razdoblju bioloke faze zatite. 1. konzervacija odravanje konsolidacija konzervacija ukljuuje i potrebne akcije konsolidacije, odnosno odravanja, uz zamjenu pojedinih dijelova; zahtijeva njihovo stalno odravanje ; ali samo kada je graditeljsko dobro u takvom stupnju sauvanosti; toliko porueno, nisu potrebni niti dozvoljeni nikakvi drugi bitni zahvati odravanje je jedan od osnovnih preduvjeta konzervacije ve je jedan od prvih predstavnika romantiarskog konzervatorstva Ruskin uoio vanost odravanja povijesnih graevina odravanje je esto vezano i s izmjenama dijelova: kod tronih materijala; kamene zgrade, posebna klesarska tehnika, izmjene obino prepoznatljive: kod drugih materijala zamjene se veoma teko raspoznaju utvreno naselje u sjevernoj Sahari u Africi - cjelina neprestano obnavlja istim materijalomblatom, izvorna graa ???

japanski sklop hramova Ise Naiku - redovito se replicira svakih dvadeset godina, lokalni uti empres konverzacija: opskrba graevina nuno potrebnim tehnikim ureajima (komunalne instalacije) niz konsolidacijskih postupaka, uvrivanje temelja, zidova i krovova, ispravljanje zidova, zatezanje horizontalnim gredama i zategama, popravljanje uruenih i ugroenih dijelova zatitni dodaci privremenog karaktera( zatitni krovovi, arheoloke objekte) i trajnog karaktera, primjerice kod arheolokih lokaliteta (na gornjim zavrecima zidova koristi se betonski obloen sloj koji estetski nagruje ili kamene ploe) kod povijesnih gradova i naselja mnogo je tee govoriti o apsolutnoj konzervaciji zbog problema funkcije nuna promjena namjene kod povijesnih cjelina metoda konzervacije primjenljiva tek nakon potpunog ureenja tih podruja, pri emu je takoer potrebno stalno odravanje, ukljuujui naroito ureenje infrastrukture i postavljanje onih tehnikih ureaja bez kojih nije mogue funkcioniranje jednog suvremenog grada ili naselja 2. adaptacija revitalizacija a) revitalizacija promjena funkcije zgrade revitalizacijom, odnosno, s konzervacijom ili veim ili manjim restauratorskim zahvatom. istie se davanje funkcije kao jedan od bitnih preduvjeta zatite. Venecijsnska povelja iz 1964.: pri tome se ne smije mijenjati unutranji raspored ni izgled graevina, trai se odgovarajua funkcija humaniziranje starih gradskih podruja i uklapanje u suvremene tokove kroz unoenje novih vrijednosti i sadraja, njihovoj funkciji koju treba samo prilagoditi uvjetima suvremenog ivota, problemi primjerenog koritenja proiruju i na gradske cjeline, a ne samo na pojedinane spomenike Split 1971. njihovo oivljavanje osigura stvarna funkcija u suvremenom gradu, potivajui pri tome kolikogod je to mogue, prvobitnu namjenu i osnovni drutveni kontekst pri odabiru namjene graditeljskom vana je gradacija u stupnjevima adaptacije i revitalizacije arheoloke objekte - u veini sluajeva nije mogue dati novu funkciju, ve imaju ulogu spomenika prolosti najpogodnija primjena revitalizacije i vraanja ivota vratiti prvobitnu namjenu koju je ono s vremenom izgubilo predromanika crkva sv. Trojice u Splitu - obnovom kupole vratila se izvorna kultna namjena; revitalizacije i restauracije u isto vrijeme crkva sv. Marije u Zadru Dioklecijanova palaa - revitalizaciju prvobitne ali davno prestale namjene; otkriven sklop triklinija, djelomina restauracija zapadne krine dvorane, ponovno koritenje kanalizacijskog sistema b) adaptacija za neku drugu namjenu: namjena odgovara arhitektonsko-umjetnikim ambijentalnim i prostornim karakteristikama same graevine zgrade stambene namjene, prvenstveno dvorci, palae i raskonije stambene kue, samostanski i crkveni prostori koji se koriste za muzeje - proces muzealizacije arhitekt Franco Albini - palae u staroj Genovi, crkveni prostori kao koncertne dvorane adaptacija crkve sv. Tome u Zadru - prodavaonice plastine galanterije negativan primjer adaptacija crkve sv. Roka u Hvaru u stambenu kuu c) revitalizacija povijesnih gradova i naselja u cjelini zadrava se u osnovi osnovna rezidencijalna funkcija, funkcionalne promjene odnose se na lokacije i karakter sredita, na ekonomsku ulogu povijesne cjeline i pojedinih njenih zona primoten kraj ibenika sv. Stefan 1952 1960. adaptirana u naselje-hotel potpuno izmjenom funkcije naselja izgubilo demografsko-socijalnu strukturu i osnovne elemente naseobinskog ivota 3) rekompozicija (anastiloza) a) metoda kojom se porueni izvorni dijelovi postavljaju na svoje mjesto i u svoju prvobitnu funkciju povijesnom dobru se vraa, djelomino ili u cjelinu, prvobitni oblik; moe biti samostalna metoda, javlja se u postupku s drugim metodama restauracije i revitalizacije potpuna kod naglih razaranja graditeljskog nasljea djelomina anastiloza metoda pri obnovi i ureenju arheolokih objekata zahvati anastiloze: izvreni su na grkim hramovima u Paestumu, Agrigentu, Selimuntu, Segesti : vezivanja izvornih elemenata koritena i suvremena tehnika sredstva anastiloza se moe primijeniti i kod povijesnih cjelina, arheolokog karaktera primjena anastiloze odobrena je ve Atenskom poveljom iz 1931., Venecijanska povelja 1964. potvruje taj stav

a) rekompozicije postojeih ili rasturenih dijelova - dopunski elementi na minimum povijesnim graevinama ivih starih gradova i obino se javlja u kombinaciji s metodama restauracije i revitalizacije 4) restauracija postupak obnove graditeljskog nasljea, kojom se povijesnim graevinama, odnosno cjelinama dodaju dijelovi, koji su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojnih faza, a danas nedostaju; obnavljaju se djelomino ili u cijelosti u izvornom obliku ili u obliku najprikladnijem za zatitu. razvijena u romantizmu : proglaena neprihvatljivom: tzv. bioloke zatite Antenska povelja iz 1931. : osporavaju se cjelovite restauracije, ali ipak dozvoljava mogunost obnove posebnih sluajeva; neophodnima zbog degradacije i ruenja, uvaavanje povijesnog i umjetnikog djela prolosti, bez iskljuivanja stila bilo koje epohe ratna razaranja - slubena konzervatorska doktrina, koju jo i danas predstavlja venecijanska povelja, ne ide mnogo dalje od stavova atenske povelje kad je u pitanju restauracija spomenika primjenjuje se vie u praksi osnovni cilj je ouvanje graditeljskog nasljea, kada to u specifinim situacijama nije mogue postii drugim metodama; otkrivanje onih vrijednosti koje ranije nisu dolazile do izraaja; postii oni potrebni uvjeti u prvom redu suvremenog koritenja naela restauracije: 1. nove dijelove svoditi na najmanju moguu mjeru: obnovljeni dijelovi u pravilu ne bi smjeli obimom prelaziti postojee autentine ostatke nego bi to ve bila primjena rekonstrukcijske metode 2. ne moe imati za cilj samo vraanje prvobitnog izgleda nego ouvanje autentinih vrijednosti jednog, vie ili svih povijesnih slojeva 3. zasnivati na poznatim elementima dograivanja, nositi peat naeg vremena 4. novi dijelovi moraju biti obiljeeni da bi ih se razlikovalo, sve se vie odustaje od zahtjeva da se novi dijelovi razlikuju od izvornih materijalom; prilikom restauracije drugi materijali; primjena nove graevine tehnologije ali je upotreba novih materijala u pravilu pogodnija u skrivenim, nego u vidljivim dijelovima strukture povijesne graevine. 5. izbjegavati obnovu dekorativnih dijelova restauratorski radovi u podrumskim dvoranama Dioklecijanove palae 5) rekonstrukcija obnavlja se povijesna graevina ili cjelina; poruena potpuno ili u veem svom dijelu; potpuniji i mnogo radikalniji vid restauracije; vie novoobnovljenih nego autentinih dijelova a) metoda faksimilske rekonstrukcije samo u iznimnim sluajevima vraa bitni izgled, odnosno izgled jedne ili vie njenih razvojnih faza; vjerna reprodukcija prvobitnog odnosno ranijeg stanja iznimni sluajevi: kad je autentina graevina ili cjelina naglo poruena (ratom, elementarne nepogode) obnovi se prema prvobitnom odnosno ranijem izgledu kada takva obnova ima istaknuti kulturni, odgojni ili drugi znaaj za faksimilsku rekonstrukciju vrijedi osnovno naelo apsolutna sigurnost u poznavanju prvobitnog izgleda, obnova upravo radi postizanja faksimilske slinosti obino ukljuuje i sve detalje najvei broj faksimilskih obnova izvren je nakon drugog svjetskog rata : ibenska vijenica projekt arhitekta H. Bilinia rjei primjeri faksimilske rekonstrukcije arheolokih objekata rekonstrukcija Atalosove Stoe ispod atenske akropole faksimilski obnovljena 1952.; pokuaj muzeoloke obnove jednog antikog objekta. faksimilske rekonstrukcije povijesnih cjelina: prvi tip obnova ratom poruenih cjelina sredite Varave, postojanje temeljite dokumentacije i fotografskih snimaka ; drugi tip: faksimilska obnova starog Willamsburg- muzejsko-edukativni razlozi muzeoloka rekonstrukcija obnovljene gradske zone: obnovu svih namjena zgrada iz kolonijalnog vremena: muzeoloka prezentacija radnih funkcija b) nova izgradnja, usklaena s povijesnim ambijentom postavljanje nove graevine u povijesno tkivo interpolacija razlika izmeu rekonstrukcije novom izgradnjom i interpolacije u povijesnom okviru je u tome to je rekonstrukcija metoda kojom se, kad je to u programu obvezatno, nadomjeta poruena zgrada ili cjelina, dok je interpolacija svako postavljanje nove graevine u stari ambijent. rekonstrukcija novom izgradnjom uvijek nosi peat suvremene arhitekture, usklauje se u postojeem ambijentu urbanistiki razlozi zadravanja ulinog gabarita, prostorno definiranje trgova i drugih gradskih prostora

6)

7)

8)

9)

stapaju s ambijentom, unato respektu prema povijesnoj sredini nose izraziti peat suvremene arhitekture obnova stambene kue u Rodriginoj ulici, koja se sama uruila 1958. obnova ratom poruene zgrade u Peristilu. prvobitna zgrada Agli-Mrkonji, projektant Neven egvi metode rekonstrukcije povijesnog grada putem nove izgradnje obnova Zadra interpolacije i dopune u povijesnim sredinama metoda popunjavanja povijesnog grada ili naselja novim objektima ili cjelinama u postojeim blokovima u kojima se nalaze prazni prostori, dopunjavaju radi koritenja prostora; ne tei vratiti nekadanje stanje, nego popuniti dananje praznine unoenjem suvremene arhitekture dananji izraz koji se vie ili manje usklauje s postojeim ambijentom - svjesno suprotstavljanje ranijem izrazu, odnosno, kontrapunkt: podreivanja postojeem ambijentu, odnosno, asimilacija ranija povijesna razdoblja esto su se izraavala kontrapunktom, dok nae vrijeme tei vie asimilaciji III. kongres ICOMOS-a u Budimpeti 1972. - etiri naela umetanja nove arhitekture u staro tkivo: a) integracija suvremene arhitekture s povijesnom sredinom putem urbanistikog planiranja b) slobodna primjena novih tehnika i materijala uz potivanje postojeih odnosa c) autentinost povijesnih ambijenata koji iskljuuju krivotvorine d) ponovno oivljavanje urbanih prostora novim namjenama Maroevi klasifikacija etiriju metoda interpolacije: a) metoda faksimila b) metoda prilagoavanja c) metoda naglaavanja radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa d) metoda kontrasta, kojom se trai nadjaati izraz postojee sredine dislokacija javljaju se prilikom izvoenja velikih hidrotehnikih radova Egipat zbog izgradnje Aswanske brane, premjetanje hrama Ramsesa II u Abu Simbelu, projekt arhitekta Pietra Gazzole premjetanje sklopova hramova s glasovitog otoia File na oblinji otok Agikiju koji nije potopljen izgradnjom nove brane. premjetanje cijelih povijesnih naselja panjolski gradi Peurtomarin u Galiciji most u Trebinju zbog muzeoloke zatite premjetanje i rekonstrukcija vedskog drvenog ratnog broda Vasa spaavanje, premjetanje i rekonstrukcija replika i muzeji na otvorenom a) replika - metoda faksimilske rekonstrukcije povijesne zgrade u kojoj se iz muzeolokih, odgojno-obrazovnih ili katkada i zatitnih razloga kopiraju izvorna graditeljska i umjetnika djela i postavljaju na drugom mjestu nadomjetena kopijom b) muzeji na otvorenom koji na jednom mjestu omoguavaju sagledavanje povijesnoumjetnikih, tehnikih, kulturnih, ambijentalnih i naroito etnolokih osobina povijesne sredine. nova izgradnja s povijesnim reminiscencijama rjeenja variraju od veih oslanjanja na povijesne oblike, ukljuujui ak i detalje, to bi se moglo smatrati jednim novim valom historicizma, do rjeenja kojima je graditeljsko nasljee samo putokaz u oblikovanju novih graevina u pejzau koje se u irem smislu moe smatrati historijskim primjena odreenih oblika povijesne arhitekture