Sie sind auf Seite 1von 268

Izdava HINUS Zagreb, Miramarska 13 B tel. (01) 615 41 96, 6687382, 611 55 18 fax (01) 611 55 18 e-mail hinus@zg.htnet.

hr Urednik Mr. sc. Hrvoje Zrni Recenzenti Prof. dr. sc. Ivica Picek Prof. Anela Gojevi

ISBN 978-953-6904-28-0

Copyright Hrvoje Zrni

Knjigu moete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je stavljati na druge mrene stranice, umoavati ili je koristiti za bilo koju komercijalnu svrhu.

Josipa maguc

za pripremu razredbenih ispita na fakultetima

SADRAJ

PREDGOVOR ..................................................................................................................7 VANIJE FIZIKALNE KONSTANTE ................................................................8 MEHANIKA......................................................................................................................9


JEDINICE ZA MJERENJE ....................................................................................................9 GIBANJA DU PRAVCA ...................................................................................................10 OSNOVNI ZAKONI GIBANJA ..........................................................................................14 IMPULS SILE I KOLIINE GIBANJA ..............................................................................15 SLAGANJE I RASTAVLJANJE SILE ................................................................................16 RAD, ENERGIJA, SNAGA..................................................................................................19 SLOENA GIBANJA...........................................................................................................22 JEDNOLIKO GIBANJE PO KRUNICI.............................................................................25 INERCIJALNI I AKCELERIRANI SUSTAVI....................................................................26 OPI ZAKON GRAVITACIJE............................................................................................27 STATIKA KRUTOG TIJELA ..............................................................................................28 ROTACIJA KRUTOG TIJELA............................................................................................30 HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA ........................................................................32 PRIMJERI .............................................................................................................................34

HARMONIKO TITRANJE I VALOVI ...........................................................42 MEHANIKO TITRANJE...................................................................................................42 MEHANIKI VALOVI........................................................................................................44 PRIMJERI .............................................................................................................................47 TOPLINA.....................................................................................................49
MOLEKULSKI SASTAV TVARI .......................................................................................49 PROMJENA UNUTRANJE ENERGIJE ...........................................................................50 TOPLINSKO RASTEZANJE VRSTIH TVARI ...............................................................52 PROMJENE STANJA PLINA..............................................................................................53 MEHANIKI RAD I UNUTARNJA ENERGIJA ...............................................................56 PRIMJERI .............................................................................................................................57

ELEKTRICITET ..........................................................................................................60
COULOMBOV ZAKON ......................................................................................................60 ELEKTRINO POLJE I POTENCIJAL ..............................................................................60 ELEKTRINI KAPACITET I KONDENZATORI .............................................................62 OHMOV ZAKON I ZAKON ELEKTRINOG OTPORA .................................................64 KIRCHOFFOVA PRAVILA, SPAJANJE OTPORA I IZVORA........................................66 RAD I SNAGA ELEKTRINE STRUJE ............................................................................68 ELEKTRINA STRUJA U ELEKTROLITIMA, PLINOVIMA I VAKUUMU ................69 MAGNETSKO POLJE .........................................................................................................70 ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA .............................................................................74 IZMJENINA STRUJA .......................................................................................................75 PRIMJERI .............................................................................................................................78

OPTIKA ............................................................................................................................83 GEOMETRIJSKA OPTIKA .................................................................................................83 FIZIKALNA OPTIKA ..........................................................................................................89 PRIMJERI .............................................................................................................................91 OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE ............................................93
DUALNA PRIRODA SVJETLOSTI....................................................................................93 BOHROV MODEL ATOMA ...............................................................................................94 ZRAENJE CRNOG TIJELA..............................................................................................95 EKVIVALENTNOST MASE I ENERGIJE.........................................................................95 OSNOVE NUKLEARNE FIZIKE........................................................................................96 RADIOAKTIVNI RASPAD.................................................................................................97 PRIMJERI .............................................................................................................................99

ZADACI ..........................................................................................................................103

PREDGOVOR
Ovaj e prirunik prije svega korisno posluiti svakom tko se eli pripremiti za polaganje razredbenog ispita na bilo kojem od fakulteta na kojem se polae fizika. Uporaba ovog prirunika i kolskih udbenika iz fizike za opu gimnaziju propisanih od fakulteta kao obavezna literatura u potpunosti je dovoljna da bi se uspjeno poloio svaki razredbeni ispit iz fizike. Prirunik je sastavljen tako da omoguuje brzo i kvalitetno savladavanje gradiva. U prvom je dijelu prirunika saet i obraen teoretski dio gradiva redom po podrujima. Na kraju svakog podruja dani su paljivo odabrani primjereni zadaci. U drugom dijelu prirunika prikazani su zadaci zajedno s pripadajuim rjeenjima koji su se pojavljivali na prethodnim razredbenim ispitima. Iza svakog zadatka odnosno rjeenja slijedi i prikaz kompletnog postupka s neophodnim pojanjenjima kako se dolazi do rjeenja. Ono to je vano naglasiti je to da svi zadaci i iz prvog i iz drugog dijela prirunika potjeu s razredbenih ispita proteklih godina. Gradivo je prikazano tako da se njegovom proradom steknu iskustva koja se inae stjeu na samim razredbenim ispitima. Stoga, na primjer, zadaci u drugom dijelu prirunika nisu svrstani po nastavnim cjelinama odnosno podrujima ve su svrstani onako kako su dolazili na proteklim ispitima. Dakle, cilj je pruiti mogunost onima koji to ele da to bre i kvalitetnije ovladaju gradivom iz fizike za opu gimnaziju te steknu iskustveni osjeaj kojime smanjuju strah od nepoznatog, tj. od razredbenog ispita.

VANIJE FIZIKALNE KONSTANTE

NAZIV KONSTANTE Brzina svjetlosti u vakuumu Permeobilnost vakuuma Permitivnost vakuuma Elementarni elektrini naboj Planckova konstanta Gravitacijska konstanta Avogadrov broj Masa elektrona Masa protona Masa neutrona Plinska konstanta Rydbergova konstanta Faradayeova konstanta Stefan - Boltzmanova konstanta Akceleracija sile tee Srednji polumjer Zemlje Polumjer zemlje na ekvatoru Polumjer zemlje na polu Masa Zemlje Polumjer Sunca Masa Sunca Polumjer Mjeseca Masa Mjeseca

SIMBOL c 0 0 e h G NA me mp mn R R F g

VRIJEDNOST KONSTANTE 2,9979108 ms-1 3108 ms-1 410-7 Nm-1 8,85410-12 C2N-1 m-2 1,60210-19 C 6,62610-34 Js 6,6710-11 Nm2kg-2 6,021023 mol-1 9,1110-31 kg 1,672610-27 kg 1,67510-27 kg = 1 u 8,314 JK-1 mol-1 1,097107 mol-1 9,65104 Cmol-1 5,6710-8 Wm-2 K-4 9,80665 ms-2 9,81ms-2 6,37106 m 6,378106 m 6,357106 m 5,961024 kg 6,95108 m 1,981030 kg 1,74106 m 7,331022 kg

MEHANIKA

JEDINICE ZA MJERENJE Svakoj fizikalnoj veliini pridruena je jedinica kojom se ta veliina mjeri. Osnovne jedinice Meunarodnog sistema mjernih jedinica - SI (System International) pokazuje slijedea tablica:

Osnovne jedinice SI FIZIKALNA VELIINA Vrijeme Duljina Masa Jakost elektrine struje Termodinamika temperatura Jakost izvora svjetlosti Koliina tvari ZNAK VELIINE t l m I T J n SI JEDINICA sekunda metar kilogram amper kelvin kandela mol ZNAK JEDINICE s m kg A K cd mol

Osim osnovnih jedinica upotrebljavaju se i vee i manje jedinice od osnovnih. Predmeci pomou kojih se dobije ime manje odnosno vee jedinice od osnovne pokazuje slijedea tablica:

SI predmeci za tvorbu decimalnih jedinica PREDMETAK Deka Hekto Kilo Mega Giga Tera Peta Eksa Zeta Jota ZNAK da h k M G T P E Z Y IZNO S 101 102 103 106 109 1012 1015 1018 1021 1024 PREDMETAK deci centi mili mikro nano piko femto ato zepto jokto ZNAK d c m n p f a z y IZNOS 10-1 10-2 10-3 10-6 10-9 10-12 10-15 10-18 10-21 10-24

GIBANJA DU PRAVCA Srednja brzina v u vremenskom intervalu t je kvocijent dijela puta s , to ga tijelo prijee za to vrijeme i vremenskog intervala t:
v= s t

Da bismo dobili trenutnu brzinu u nekoj toki moramo vremenski interval t uiniti to je mogue manjim (neizmjerno malenim):
v = lim v = lim
t 0

t 0

s t

m Jedinica za brzinu je = ms 1 . s

Jednoliko gibanje du pravca

To je takvo gibanje gdje je na svakom beskrajno malom dijelu puta kvocijent s/t konstantan, tj. to je takvo gibanje gdje je srednja brzina jednaka trenutnoj du cijelog puta i konstantna: v = v = konst.

s1 s 2 = = v = konst. t1 t 2

Brzina je tada jednaka:


v= s t

a put (s) raste linearno s vremenom (t):


s = vt

10

Jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje du pravca

Kad gibanje nije jednoliko, brzina je u svakom trenutku drukija. Promijenu brzine odreujemo srednjom akceleracijom ( a ). Srednja akceleracija je omjer razlike brzine v u nekom vremenskom intervalu t i tog vremenskog intervala:
a= v v 2 v 1 = t 2 t1 t

Jedinica za akceleraciju je (m/s2=ms-2).


Jednoliko ubrzano gibanje du pravca je takvo gibanje pri kojem je kvocijent v/t konstantan za svaki v i odgovarajui t, du cijelog puta, tj. to je takvo gibanje gdje je akceleracija konstantna, a brzina jednoliko raste s vremenom:
a = a = konst.

1 1

Za takvo gibanje vrijedi: a= Tada je brzina (v) jednaka: v t

v = at

a put (s) raste s kvadratom vremena:


s= at2 2

Jednoliko usporeno gibanje du pravca je takvo gibanje gdje je akceleracija konstantna, ali negativna, brzina se jednoliko smanjuje, a oblik putanje je pravac. Sve zakonitosti koje vrijede za jednoliko ubrzano gibanje vrijede i za jednoliko usporeno.

Slobodni pad

Slobodni pad je jednoliko ubrzano gibanje kod kojeg tijelo pada s odreene visine akceleracijom zemljine sile tee (a = g = 9,81 ms-2). 12

To gibanje uzrokuje privlana gravitacijska sila Zemlje. Brzina kod slobodnog pada iznosi:
v = 2gs

a put ili visina s koje tijelo pada je jednaka:


s= v2 , 2g s= gt2 2

Gibanje uz poetnu brzinu

Ako je tijelo imalo poetnu brzinu (v0), pa poelo ubrzavati, nakon vremena t njegova brzina iznosi:
v = v 0 + at

odnosno
2 v 2 = v0 + 2as

Put to e ga tijelo prijei u vremenu t tada je jednak:


s = v0 t + at2 2

Ako se tijelo gibalo brzinom (v0) i poelo usporavati akceleracijom (a), brzina e nakon vremena t iznositi:
v = v0 a t

odnosno
2 v 2 = v0 2as

a put to e ga tijelo prijei u vremenu t tada je jednak:


s = v0 t at2 2

Nejednoliko gibanje

Gibanje kod kojeg se brzina nepravilno mijenja zove se nejednoliko gibanje. Funkcionalne veze a-t, v-t i s-t tog gibanja nisu pravilne linije. 13

OSNOVNI ZAKONI GIBANJA

Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila ili je rezultanta sila jednaka 0, tijelo miruje ili se giba jednoliko po pravcu (II Newtnov zakon). Zato kaemo da je tijelo tromo. Mjera tromosti tijela je masa tijela. Jedinica za masu u SI je kilogram. Kada na tijelo dijeluje stalna sila, tijelo se giba jednoliko ubrzano. Sila koja tijelo ubrzava akceleracijom (a) jednaka je (II Newtnov zakon):
F = m a

Ta sila daje tijelu akceleraciju istog smjera kao i sila, proporcionalnu sili, a obrnuto proporcionalnu masi:
a= F m

Jedinica za silu je 1 N (1 njutn):


1N = kgms 2

Silu kojom Zemlja privlai sva tijela nazivamo silom teom. Pod djelovanjem sile tee sva tijela padaju na Zemlju ili pritiu na njenu povrinu. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracija slobodnog pada. Prema II Newtnovom zakonu: G=mg Gdje je G sila tea, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istom mjestu na Zemlji jednaka. Akceleracija g mijenja se s promijenom zemljopisne irine i nadmorskom visinom. Zato se i sila tea mijenja promijenom zemljopisne irine i nadmorske visine mjesta na kojem se tijelo nalazi. Na 45 zemljopisne irine na morskoj povrini g=9,80665 ms-2 9,81 ms-2, to odgovara naim krajevima. Teina tijela (Gt) je sila kojom tijelo zbog zemljina privlaenja djeluje na horizontalnu podlogu ili na ovjes. Za sluaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, teina tijela je po veliini jednaka sili tei:
Gt = m g

Sila tea i teina su dvije sile razliite prirode. One djeluju na razliita tijela. Sila tea djelu-je na tijelo dok teina djeluje na podlogu na kojoj se tijelo nalazi ili rastee nit na kojoj tijelo visi. 14

Sila trenja je:


Ftr = k FN

gdje je FN iznos normalne komponente sile kojom djeluje na podlogu (pritisak na podlogu) a k koeficijent trenja.

IMPULS SILE I KOLIINA GIBANJA

Trei Newtonov aksiom glasi: Ako jedno tijelo djeluje na drugo nekom silom F1,2 , tada i drugo tijelo djeluje na prvo silom F2,1 koja je po iznosu jednaka sili F1,2 ali suprotnog smjera:

r r F1,2 = F2 ,1
Koliina gibanja tijela mase m i brzine v je:

r r P = mv
Smjer vektora P isti je kao i smjer brzine. Jedinica za koliinu gibanja je kgms-1. koliine gibanja tog tijela. Promjena koliine gibanja jednaka je impulsu sile koji je tu promjenu izazvao:

r r Ako stalna sila F djeluje u vrmenskom intervalu t na neko tijelo, ona uzrokuje promjenu

r r F t = ( mv )
ili

r r r F ( t2 t1 ) = mv2 mv1
gdje su v1 i v 2 brzine to ih tijelo mase m ima u trenutku t1 i t2. Jedinica za impuls sile je (Ns). Zatvoreni sustav je sustav tijela na koji ne djeluju nikakve vanjske sile (ili je zbroj svih vanjskih sila jednak 0). Zakon ouvanja koliine gibanja kae da je ukupna koliina gibanja zatvorenog sustava konstantna bez obzira na to kakvi se procesi dogaali u sistemu:

r r r r r pu = p1 + p2 + p3 + ... pn = konst .

15

Za sustav od dva tijela moemo rei da je zbroj koliine gibanja obaju tijela prije njihovog meusobnog djelovanja jednak zbroju koliine gibanja tih dvaju tijela nakon njihovog meusobnog djelovanja. Dakle vrijedi:

r r r r m1v1 + m 2 v 2 = m1v1 + m 2 v 2

gdje su v1 i v 2 brzine masa m1 i m2 prije meu djelovanja (na pr. sudara) a v1 i v 2 brzine masa m1 i m2 nakon meusobnog djelovanja. Kod malih brzina se moe uzeti da je masa konstantna, dok kod velikih brzina se masa mijenja s brzinom. Ovisnost mase o brzini je izraena formulom:
m= m0 1 v2 c2

gdje je m0 masa tijela u mirovanju, m masa tijela pri brzini v (relativistika masa) a c brzina svjetlosti. Drugi Newtonov zakon napisan u obliku:

r r F a= m

vrijedi za mnogo manje brzine od brzine svjetlost tj. za sluaj m m0. Relativistiki izraz za koliinu gibanja estice mase u mirovanju m0 i brzine v je:
P= m0v 1 v2 c2

SLAGANJE I RASTAVLJANJE SILA

Djeluje li na materijalnu toku vie sila (tzv. komponenata) njihovo djelovanje moemo zamijeniti jednom silom koju zovemo rezultanta:
n r r r r r r R = F1 + F2 + F3 + ...Fn = Fi i =1

Kada dvije ili vie sila djeluju na istom pravcu u istom smjeru one se mogu zamijeniti rezultantnom silom koja djeluje u istom pravcu i ima isti smjer, a po veliini je jednaka zbroju veliina svih sila: r r r R = F1 + F2 16

Ako dvije sile djeluju na zajednikom pravcu u suprotnim smjerovima, veliina rezultante je jednaka razlici veliina komponenata i ima smjer vee sile:

r r r R = F1 F2

Kada na tijelo istovremeno djeluju u istoj toki dvije sile pod kutem, rezultantu dobijemo konstrukcijom paralelograma tako da na kraj djelovanja prve sile nanosimo smjer i veliinu druge:

Ako te dvije sile djeluju pod kutem od 90 rezultanta je i opet dijagonala dobijenog pravokutnika (paralelograma), a njen brojani iznos dobijemo primjenom Pitagorinog teorema za pravokutni trokut:

2 R = F1 + F2 2

17

Djeluje li u istom hvatitu vie od dvije sile, vektorski ih zbrajamo tako da najprije naemo

r r R1 dviju sila, zatim rezultantu od R1 i tree sile itd:

Silu F moemo rastaviti na dvije komponente F1 i F2 koje zajedno djeluju kao zadana sila:

Da bi rastavljanje bilo jednoznano, potrebno je znati ili pravce nosioce obiju komponenata ili veliinu i smjer jedne od komponenata. Slaganje i rastavljanje sila moe se rjeavati raunski i grafiki. Za raunsku metodu najee je potrebno znanje trigonometrije.

Kosina. Razmotrimo li gibanje na kosini, silu teu G koja djeluje na tijelo rastavlajmo na

dvije komponente, silu G1 paralelno s kosinom i silu G 2 okomitu na kosinu:

18

G1 G h sin = l sin = G1 = G sin = G h l a G 2 = G cos = G l

Uvjet ravnotee je da je vektorski zbroj svih sila koje djeluju na materijalnu toku jednak nuli:
n r r r r F1 + F2 + ...Fn = Fi = 0 i =1

RAD, ENERGIJA, SNAGA

Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru puta, rad je jednak umnoku sile i prijeenog puta:
W = FS

Ako sila ne djeluje u smjeru puta ve pod kutem prema putu, tada samo komponenta sile u smjeru puta vri rad, te je:
W = Fs s = F s cos

19

Ako je 0<</2 rad je pozitivan, za =/2 rad sile je nula , a za /2<< rad je negativan. Jedinica za rad je joule (dul): 1 J=1 N1 m U F-s grafikonu rad je jednak povrini ispod krivulje:

Energija je sposobnost tijela da moe vriti rad i po koliini je jednaka koliini rada koje tijelo moe izvriti. Jedinica za energiju je ista kao i za rad tj. 1 J. Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju:
Ek = mv 2 2

Potencijalnu energiju imaju tijela koja mogu vriti rad zbog naroita poloaja. U polju sile tee tijelo mase m ima potencijalnu energiju:
E p = mgh

20

gdje je g akceleracija slobodnog pada, h visina iznad zemljine povrine. Pri tome se pretpostavlja da je visina h mnogo manja od polumjera zemlje, odnosno da je g=konst. i da je na povrini zemlje potencijalna energija tijela jednaka nuli. Zakon sauvanja energije kae da je ukupan zbroj energija svih vrsta uvijek konstanta, tj. da se energija ne moe izgubiti i u nita pretvoriti kao i iz niega stvoriti ve ostaje sauvana.To vrijedi za zatvoreni sustav. U zatvorenom (izoliranom) sustavu bez trenja ukupna mehanika energija je sauvana. Zakon glasi:
E = E k + E p = konst.

Ako sustav nije zatvoren, promjena ukupne mehanike energije jednaka je radu vanjskih sila koje na sustav djeluju:
E 2 E1 = W

Snaga je jednaka izvrenom radu u jedinici vremena:

P= Snaga se takoer moe izraziti izrazom:

W t

P=Fv gdje je F projekcija sile u smjeru gibanja tijela, a v brzina tijela. Jedinica za snagu je wat (vat):
1W = 1J 1s

Korisnost stroja () je omjer izmeu korisnog rada Wk i uloenog rada Wu:


= Wk Wu

odnosno izraeno pomou snage:


= Pk Pu

se obino izraava u postocima:


= Wk 100% Wu

21

SLOENA GIBANJA

Gibanje tijela je sloeno ako tijelo istovremeno vri dva ili vie gibanja. Pri sloenom gibanju vrijedi princip nezavisnosti gibanja koji kae: Kad tijelo istodobno vri dva (ili vie) gibanja, giba se tako da se u svakom trenutku nalazi u toki do koje bi dolo kad bi najprije izvrilo samo jedno gibanje u odreenom vremenskom razmaku, a zatim neovisno od tog gibanja, drugo gibanje u jednakom vremenskom razmaku. Sloena gibanja mogu biti pravocrtna (hitac prema dolje i vertikalni hitac prema gore) i krivocrtna (n. pr. horizontalni i kosi hitac). Tijelo koje izvodi gibanje sastavljeno je od dvaju jednolikih gibanja po pravcu, giba se jednoliko po dijagonali paralelograma:

r r r v R = v1 + v 2 r r r s R = s1 + s 2
Hitac prema dolje je sloeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja vertikalno prema dolje i slobodnog pada. Brzina i put u trenutku t dani su izrazima:

v=v0+gt
s = v0 t + g 2 t 2

Vertikalni hitac je sloeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja prema gore brzinom v0 i slobodnog pada. Brzina i put u trenutku t dani su izrazima:

v=v0-gt
s = v0 t g 2 t 2

22

Najvea visina koju tijelo ispaljeno vertikalno u vis poetnom brzinom v0 moe postii zove se domet (H):
H=
2 v0 2g

Na toj najveoj visini v=0, a vrijeme potrebno da tijelo postigne tu visinu zove se vrijeme uspinjanja. v tH = 0 g Vrijeme padanja jednako je vremenu uspinjanja; tijelo e se vratiti brzinom koja je po iznosu jednaka v0 ali suprotnog smjera, tj. brzinom -v0. Horizontalni hitac je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja u horizontalnom smjeru i slobodnog pada. Tijelo tada izvodi krivocrtno gibanje:

Put u horizontalnom smjeru:


x = v0 t

Put u vertikalnom smjeru:


y= g 2 t 2

23

Staza tijela pri horizontalnom hicu je parabola opisana jednadbom:


y= g 2 x 2 2 v0

Iznos rezultante brzine u trenutku t jednak je vektorskom zbroju horizontalne komponente v0 i vertikalne komponente gt:
2 v = v0 + g 2 t 2

Kosi hitac je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po pravcu koji s horizontalom zatvara kut elevacije i slobodnog pada:

Tijelo tada izvodi krivocrtno gibanje opisano jednadbama:


x = v ox t y = v oy t g 2 t 2

Jednadba parabole se moe pisati i ovako:


y= v oy v ox x g
2 2 vox

x 2 = x tg

gx 2 2 2 v0 cos

Visinu hica (H) dobijamo:


H=
2 2 2 voy v0 sin = 2g 2g

24

Vrijeme uspinjanja:
tH = v oy g = v 0 sin g

Domet hica (D):


D= Vrijeme trajanja hica
t 0 = 2t H = 2v oy g = 2v 0 sin g

2v 0 x v 0 y g

v 0 sin 2 g

Svi ovi rauni vrijede samo uz zanemariv otpor zraka.

JEDNOLIKO GIBANJE PO KRUNICI

To je takvo gibanje gdje je brzina konstantna po iznosu, ali stalno mijenja smjer, a oblik putanje je krunica:

Obodna ili linearna brzina jednaka je:


v= 2R T

gdje je R polumjer krunice, a T ophodno vrijeme, tj. vrijeme potrebno da tijelo jedanput obie krunicu.

25

Promjenu smjera brzine uzrokuje centripetalna sila koja ima smjer prema sreditu krunice:
Fcp = mv 2 R

ili
Fcp = m 4 2 R T2

a ona tijelu daje centripetalnu akceleraciju:


ac = v2 R

ili ac = 4 2 R T2

Umjesto vremena ophoda moe se upotrebljavati i podatak koji govori koliko okretaja tijelo uini u jedinici vremena. To je frekvencija (f):
f= 1 T

Vrijeme ophoda (T) se mjeri u sekundama (s) a frekvencija (f) u hertzima (herc) - oznaka Hz:
1Hz = 1 = s 1 s

Hertz je frekvencija periodine pojeve kojoj period traje 1 s.


INERCIJALNI I AKCELERIRANI SUSTAVI

Osnovni zakoni mehanike vrijede s obzirom na koordinantni sustav koji miruje ili se giba jednoliko po pravcu. Takvi sustavi u kojima vrijede Newtonovi zakoni zovu se inercijalni sustavi.

26

Sustavi koji su akcelerirani s obzirom na inercijalni sustav neinercijalni su i u njima se javr ljaju inercijalne sile. Tako u sustavu koji se giba akceleracijom a 0 tijelo mase m se ponaa kao da na njega djeluje sila:

r r Fi = ma0

koja nije uzrokovana djelovanjem drugih tijela ve je posljedica neinercijalnosti sustava. r Smjer te sile je obrnut od smjera a 0 kojom se giba neinercijalni sustav. U inercijalnim sustavima teina tijela je jednaka sili tei:

r r G = mg
Ako se tijelo nalazi u akceleriranom sustavu, teina mu vie nije jednaka mg ve:

r r r G = mg ma 0
Tako na pr. ako je a0 u smjeru vektora g , tj. vertikalno prema dolje, teina se smanjuje:
G = mg ma 0

a ako je a 0 vertikalno prema gore teina se poveaje:


G = mg + ma 0

Ako je a 0 = g , teina tijela jednaka nuli i tijelo je u bezteinskom stanju. Poseban akcelerirani sustav je sustav koji se jednoliko vrti. U njemu se opaa inercijalna sila koju nazivamo centrifugalna sila:
Fcf = mv 2 R

ona ima smjer od sredita vrtnje prema van.

OPI ZAKON GRAVITACIJE

Newtonov zakon gravitacije kae: Gravitacijska sila izmeu dviju materijalnih toaka mase m1 i m2 i udaljenih za R je dana izrazom: G m1 m 2 F1, 2 = F2,1 = R2 27

gdje je G univerzalna gravitacijska konstanta i ima vrijednost G=6,6710-11 m3 kg-1 s-2, a R je udaljenost izmeu materijalnih toaka. Taj zakon se jo zove Opi zakon gravitacije. Na tijelo koje se nalazi u blizini Zemljine povrine djeluje vertikalno prema dolje sila tea r G=m g koja je rezultanta gravitacijske i centrifugalne sile zbog vrtnje Zemlje oko svoje osi. U veini rauna moe se zanemariti utjecaj centrifugalne sile i uzeti da je sila tea jednaka gravitacijskoj sili. Tada je g jednak:
g = G MZ
2 RZ

9,81ms 2

Do razliitih vrijednosti veliine g dolazi zbog spljotenosti Zemlje i vrtnje oko vlastite osi. Na polovima je g=9,83 ms-2, na ekvatoru g=9,78 ms-2, a na 45 zemljopisne irine g=9,81 ms-2. Ako se tijelo mase m nalazi na visini h iznad povrine planeta polumjera R i mase M, gravitacijska sila je tada jadnaka: F = G a akceleracija slobodnog pada:
gh = G M (R + h) 2

mM (R + h) 2

STATIKA KRUTOG TIJELA

Kruto tijelo je takvo tijelo koje pod djelovanjem sila ne mijenja svoj oblik. Hvatite sile se moe mijenjati du pravca djelovanja sile, a da se pri tome uinak te sile ne promijeni. Moment M sile F s obzirom na os rotacije O (os je okomita na ravninu vrtnje i prolazi kroz toku 0)

definiran je izrazom: 28

M=Fd gdje je d udaljenost pravca djelovanja sile od osi rotacije, tzv. krak sile. Jedinica za moment sile je Nm. Kruto tijelo je u ravnotei ako je vektorski zbroj svih sila i zbroj momenta sile na to tijelo jednak nuli:

Fi = 0
i i

Mi = 0
Iz toga proizlazi da je, na primjer, dvostrana poluga:

u ravnotei kad je F1d1=F2d2, a jednostrana poluga:

je u ravnotei kad je F3d3=F4d4. Ako na slobodno kruto tijelo djeluju dvije sile koje su paralelne i u istom smjeru ali imaju razliita hvatita:

moemo ih zamijeniti njihovom rezultantom koja ima ova svojstva:

29

a) po veliini je jednaka zbroju komponenata i istog smjera; R = F1+F2 b) hvatite rezultante je u onoj toki na spojnici hvatita komponenata koje dijeli spojnicu u obrnutom omjeru veliina komponenata:
F1 d 2 = F2 d 1

ili F1d1 = F2d2


ROTACIJA KRUTOG TIJELA

Kad kruto tijelo rotira oko vrste osi, sve se njegove estice gibaju po koncentrinim krunicama. Ako je to gibanje jednoliko, govorimo o jednolikoj rotaciji. Linearne brzine v1, v2, v3... estica m1, m2, m3... na krunicama r1, r2, r3... nisu jednake ve zavise od veliine polumjera. Meutim, kut to ga sve te estice opiu za neko vrijeme t je jednak za sve estice. To znai da je i omjer /t, tj. kutna brzina konstantna

= = konst. t

Jedinica za kutnu brzinu je rad/s ili s-1.

30

Veza izmeu obodne (linearne) i kutne brzine: v = r Ako tijelo rotira nejednoliko, uvodi se pojam kutne akceleracije :
= t

Za jednoliko promjenljivu rotaciju vrijede analogni izrazi izrazima za jednoliko promjenljivo gibanje po pravcu: a = r gdje je: = a za opisani kut vrijedi:
2 t 2 = t =

= konst. t

Ako na tijelo djeluje stalan moment M, koji se jo naziva zakretni moment, tijelo e rotirati jednoliko ubrzano. Osnovni zakon rotacije piemo: M=I ili = M I

tj. kutna akceleracija rotacije je proporcionalna s momentom sile koja tijelo zakree, a obrnuto je proporcionalna s momentom tromosti I tijela s obzirom na os rotacije. Moment tromosti I je definiran izrazom:
2 2 2 I = m 1 r1 + m 2 r 2 + m 3 r 3 +...+ m n r n 2

Jedinica za moment tromosti je kgm2.

31

Momenti tromosti nekih tijela: I=mr2


I= 1 mr 2 2

moment tromosti materijalne toke m u udaljenosti r od osi rotacije moment tromosti krune ploe polumjera r s obzirom na os koja prolazi okomito na plou kroz njeno sredite moment tromosti kugle polumjera r s obzirom na os koja prolazi kroz sredite moment tromosti tapa duljine l s obzirom na os koja prolazi kroz njegovu sredinu i okomita je na njegovu duinu

I=

2 2 mr 5
1 ml 2 12

I=

Kinetika energija tijela koje rotira kutnom brzinom je:


Ek = I 2 2

Rad pri konstantnom zakretnom momentu je: W = M Snaga pri rotaciji krutog tijela je: P = M

HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA

Tlak je kvocijent sile i povrine na koju je ta sila okomito i jednoliko rasporeena: p= F S

SI - jedinica za tlak je pascal (1 Pa=1 Nm-2).Tlak se jo moe izraziti jedinicom bar: 1 bar=105 Pa
Hidrauliki tlak je vanjski tlak i on se prema Pascalovu zakonu iri na sve strane jednako.To se primjenjuje kod hidraulike pree i dizalice:ako na manji klip povrine S1 djelujemo silom F1, na drugom kraju pree, na veem klipu povrine S2 djelovat e sila pritiska F2:

32

F2 = F1

S2 S1

ili
F1 : F2 = S1 : S 2

Hidrostatiki tlak nastaje zbog teine fluida (tekuine ili plina). On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stupca h tekuine iznad mjesta na kojem mjerimo tlak i o gustoi tekuine :

p = gh Djeluje li izvana na fluid tlak p0 (npr. atmosferski), ukupni tlak na dubini h je: p = p0+gh Atmosferski tlak nastaje zbog teine zemljinog zranog plata. Ona opada s visinom. Normirani atmosferski tlak je 101325 Pa. Na tjielo uronjeno u tekuinu djeluje uzgon, a on je prema Arhimedovom zakonu jedak teini tijelom istisnute tekuine: U = Vuronjenog dijela tijelatekg Idealni fluidi su nestlaivi i bez trenja. Za takve fluide vrijede slijedee zakonitosti: I = Sv Jakost struje I (protok) fluida je volumen fluida koji proe kroz neki presjek povrine S u jedinici vremena. Strujanje fluida je stacionarno ako kroz bilo koji popreni presjek cijevi za jednak vremenski interval proe jednaki volumen fluida. U stacionarnom strujanju je tlak konstanta i vrijedi jednadba kontinuiteta: I = S1v1 = S2v2 = konst to jest, S1 : S2 = v2 : v1 Za stacionarno strujanje u horizontalnoj cijevi vrijedi Bernoullijeva jednadba:
p1 +
2 v1

= p2 +

v2 2 2

33

Ona kae da je zbroj statikog tlaka p i dinaminog tlaka v2/2 konstantan. Taj zbroj zovemo hidrodinamikim tlakom. Taj zakon se moe pisati i ovako:
( p 1 p 2 )V = m v2 2 2
2 m v1

tj. rad to ga izvri razlika tlakova pri gibanju tekuine utroi se na promjenu kinetike energije. Ako cijev nije horiziontalna Bernoullijeva jednadba glasi:
p1 +
2 v1

+ gh 1 = p 2 +

v2 2 2

+ gh 2

gdje su h1 i h2 visine promatranih presjeka u odnosu na neki referentni nivo. Ako idealni fluid istjee iz posude kroz otvor koji se nalazi za visinu h ispod najvieg nivoa tekuine, brzina istjecanja je:
v = 2gh

RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA MEHANIKA


1. Duljina vala helijeve plave spektarne linije iznosi 4,47110-4 mm. Izrazi taj podatak u centimetrima i metrima. =4,47110-4 mm =? cm =? m =4,47110-4 mm =4,47110-410-1 cm =4,47110-5 cm =4,47110-4 mm =4,47110-410-3 m =4,47110-7 m

2. Koliko je sekundi optereen most dugaak 80 m ako preko njega prolazi vlak dugaak 80 m brzinom 80 kmh-1? d1=80 m d2=80 m s d + d 2 80 m + 80 m t= = 1 = = 7,2s v=80 kmh-1=22,22 ms-1 v v 22,22ms 1 t=? Most je optereen od trenutka kad lokomotiva stupi na most pa do trenutka kada ga zadnji vagon ne napusti pa je s=d1+d2. 34

3. Automobil je preao 4/10 puta brzinom 72 km/h, a ostali dio puta brzinom 54 km/h. Odredi srednju brzinu automobila. s1=4/10 s v1=72 kmh-1 s2=6/10 s v2=54 km/h-1 v =?
t1 = s1 s 4s = = v 1 10 72kmh 1 180 kmh 1 s 6s 2s t2 = 2 = = 1 v 2 10 54kmh 180 kmh 1 v= s s = = t u t1 + t 2 s s 180 kmh 1 + 2s 180 kmh 1 = 60 kmh 1

4. Vlak mase 4000 t vozi brzinom 36 km/h. Prije stanice zapoinje jednoliko koiti. Sila koenja je 2105 N. Koliki put prijee vlak za vrijeme prve minute koenja? m=4000 t v0=36 kmh-1=10 ms-1 F=2105 N t=1 minuta=60 s s=?
F = m a a= 2 10 5 N F = = 0,05ms 2 m 4000 10 3 kg at2 0,05ms 2 (60s ) 2 = 10 ms 1 60s = 510 m 2 2

s = v0 t

5. Tramvaj vozi brzinom 18 km/h. Na kojoj udaljenosti ispred semafora mora voza poeti koiti ako mu je pri toj brzini za zaustavljanje potrebno 5 s? Pretpostavite da je koenje jednoliko. v0=18 km/h=5 ms-1 v1=0 t=5s s=?
v 1 v 0 0 ms 1 5ms 1 = = 1ms 2 t 5s at 2 1ms 2 25s 2 s = v0 t = 5ms 1 5s = 12,5m 2 2 a=

6. Automobil se kree brzinom 36 km/h. Koliki je put koenja ako je koeficijent trenja 0,3? v=36 kmh-1=10ms-1 =0,3 s=? Ftr=Fko mg=ma a=g=0,39,821 ms-2=2,943 ms-2 (10 ms 1 ) 2 v2 s= = = 16,98m 2a 2 2,943ms 2

35

7. Ako se neko tijelo kroz 4 sekunde ubrzava akceleracijom od 1 ms-2, a zatim usporava deceleracijom istog iznosa kroz daljnjih 4 sekunde, srednja brzina kroz 8 sekundi iznosi? t1=4s a1=1 ms-2 a2=-1 ms-2 t2=4 s v =? v1=a1t=1 ms-24 s=4 ms-1 v v1 a2 = 2 t2
v 2 = a 2 t 2 + v 1 = 1ms 2 4s + 4ms 1 = 0 ms 1 v= v 1 + v 2 4ms 1 + 0 ms 1 = = 2ms 1 2 2

8. Koliki je najmanji polumjer zakrivljenosti to ga mora imati zavoj da bi se po horizontalnoj cesti mogao gibati automobil brzinom 36 km/h? Koeficijent trenja izmeu kotaa i ceste je 0,25. v=36 km/h=10 ms-1 =0,25 R=?
Fc = Ftr mv 2 = mg R (10 ms 1 ) 2 v2 R= = = 40,77 m g 0,25 9,81ms 2

9. Na tijelo mase 5 kg djeluju istodobno dvije sile: sila od 3 N usmjerena prema istoku i sila od 4 N usmjerena prema sjeveru. Akceleracija tijela je: m=5 kg F1=3 N F2=4 N a=?
2 R = F1 + F2 = 9N 2 + 16N 2 = 25N 2 = 5N 2

R = m a a= R 5N = = 1ms 2 m 5kg

10. Tijelo se iz mirovanja poinje gibati jednoliko ubrzano. Kolika je akceleracija ako u petoj sekundi od poetka gibanja prevali put od 4,5 m? s5-s4=4,5 m a=?
s 5 s 4 = 4,5m a 52 s 2 a 4 2 s 2 = 4,5m 2 2 16 25 a s 2 s 2 = 4,5m 2 2 a= 4,5m 2 9s
2

= 1ms 2

36

11. Lift mase 10 t sputa se jednoliko ubrzano u rudnik. Ako je napetost ueta 90 KN, ubrzanje lifta je: m=10 t FN=G-ma FN=90 KN FN=mg-ma a=? mg FN 10 10 3 kg 9,81ms 2 90 10 3 N a= = = 0,81ms 2 m 10 10 3 kg 12. Predmet mase 0,5 kg jednoliko klizi uslijed trenja niz kosinu s kutom nagiba 30. Kolikom silom treba djelovati na tijelo u smjeru gibanja, da bi se jednoliko uspinjalo istom brzinom? m=0,5 kg =30 F=?
sin = F G

1 = 2, 45N 2 Da bi se uz trenje tijelo jednoliko uspinjalo ukupna sila je jednaka 2F: F = G sin = mg sin 30 o = 0,5kg 9,81ms 2

Fu=2F=22,45N=4,9N

13. amac je upravljen prelazio preko rijeke pod kutom od 90 u odnosu na smjer njenog toka. Brzina amca prema vodi je 5 ms-1, a brzina toka rijeke je 2 m/s. Najkraa udaljenost meu obalama jest 200 m. Od jedne do druge obale amac plovi: =90 v=5 ms-1 vr=2 ms-1 d=200 m t=?

2 v = v 2 + v~ = 4m 2 s 2 + 25m 2 s 2 = 29 ms 1 r

v: v ~ = s: d s= t= vd = v~ 29 ms 1 200 m 5ms 1 = 40 29 m

40 29 m s = = 40s v 29 ms 1

14. Njihalo ima nit dugu 1m, a masu 1 kg. Kroz ravnoteni polaaj masa njihala prolazi brzinom 1 m/s. Napetost niti u tom trenutku je:

37

l=1 m=R m=1 kg v=1 ms-1 FN=?

FN = G + Fef = mg + FN = 10,81N

mv 2 1kg 1m 2 s 2 = 1kg 9,81ms 2 + R 1m

15. Kamen mase 0,5 kg isputen s visine od 10 m. Prilikom udara u zemlju kamen je imao brzinu 12 m/s. Koliki rad je utroen na savladavanje trenja u zraku? Uzmite g=10 ms-2. m=0,5 kg h=10 m v=12 ms-1 W=?
W = E p E k = mgh mv 2 2 0,5kg (12ms 1 ) 2 = 14,0 J 2

W = 0,5kg 10 ms 2 10 m

16. Tijelo mase 1 kg palo je s neke visine za vrijeme od 5 s. Njegova kinetika energija pri udaru o tlo iznosila je: m=1 kg t=5 s Ek=? v=gt=9,81 ms-25 s=49,05 ms-1 mv 2 1kg ( 49,05ms 1 ) 2 Ek = = = 1202,95J 2 2

17. Kamen je baen vertikalno uvis na visinu 5 m. Do koje bi visine doao kamen da je bio izbaen dvostrukom poetnom brzinom? Otpor zraka zanemarujemo. s1=5 m v2=2v0 s2=?
s= v2 2g v2 2g
2

2 2 s2 v2 4 v / = 2 = 2 = 20 s1 v0 v0 v0 / 2g s 2 = 4s1 = 4 5m = 20 m

18. Dizalo se penje ubrzanjem 2 ms-2. Na podu kabine dizala nalazi se teret mase 10 kg. Kolikom silom pritie teret na pod kabine? a=2 ms-2 m=10 kg Fp=?

Fp=G+ma=mg+ma=m(g+a)=10kg (9,81ms-2+2ms-2) =118,1 N

19. lijeb je savijen u obliku kruga polumjera 1 m i lei u vertikalnoj ravnini. Kojom minimalnom brzinom treba gurnuti sitno tijelo iz poloaja ravnotee da bi napravilo puni krug? (Trenje tijela o lijeb zanemarite, za ubrzanje sile tee uzmite 9,81 ms-2)

38

R=1 m h=2R=2 m v=?

Zakon sauvanja energije: ukupna energija na najniem poloaju jednaka je zbroju energija u najviem poloaju, Ek=Ek1+Ep1 2 mv 2 mv1 = + mgh 2 2 v1 - dobijemo iz uvjeta da centrifugalna sila mora biti jednaka teini 2 mv1 = mg R
v1 = R g mv 2 m R g = + m g 2R 2 2 v = 5Rg = 5 1m 9,81ms 2 = 7,0 ms 1

20. Granata se, letei brzinom od 15 ms-1, rasprsne na dva dijela masa m1=5 kg i m2=15 kg. Brzina veeg fragmenta je 26 ms-1 i istog je smjera kao to je bio izvorni smjer granate. Brzina manjeg fragmenta je? v=15 ms-1 m1=5 kg m2=15 kg v2=26 ms-1 m=m1+m2=20 kg v1=? m1v1+m2v2=mv m1v1=mv-m2v2 mv m 2 v 2 20 kg 15ms 1 15kg 26ms 1 v1 = = m1 5kg
v1 = 18ms 1 Brzina drugog fragmenta ima suprotan smjer od poetnog smjera granate.

21. Kolika je akceleracija sile tee na visini h=RZ iznad Zemljine povrine? (RZ je polumjer Zemlje) h=RZ gh=?
F= G m MZ (R Z + h)
2

G m MZ (R Z + R Z )
2

G m MZ
2 4 RZ

G MZ 4R 2

gh =

G M Z 1 g 9,81ms 2 = = = 2, 4525ms 2 2 4 4 4 R

22. Mjehuri zraka nalazi se 2 m ispod povrine vode. Ako je atmosferski tlak 105 Pa, pod kolikim je tlakom mjehuri? Pa=105 Pa h=2 m p=? p=Pa+gh=105Pa+103kgm-39,81ms-22m=105Pa+19620 Pa p=119620 Pa=1,2105 Pa

39

23. Tijelo mase 0,5 kg i gustoe 4103 kgm-3 visi na koncu tako da je uronjeno u tekuinu gustoe 1,5103 kgm-3. Napetost niti iznosi? m FN = G Fu = m g Vtij t g = m g t g m=0,5 kg tij 3 -3 =410 kgm t.=1,5103 kgm-3 FN = m g t g FN=? tij
1,5 10 3 kgm 3 FN = 0,5kg 9,81ms 2 9,81ms 2 3 3 4 10 kgm FN = 3,07 N

24. Kota koji se vrti s 480 okretaja u minuti poinje se zaustavljati jednoliko usporeno. Koliki je ukupni broj okretaja kotaa ako se zaustavi u vremenu od 0,5 minuta? =480 min-1 t=0,5 min N=?
N= t 2 t t 480 min 1 0,5 min = = = = = 120 2 4 4 2 2

25. irim djelom vodoravno poloene cijevi struji voda brzinom 4 m/s. Razlika tlakova ireg i suenog dijela cijevi iznosi 8103 Pa, te brzina proljevanja u uem dijelu cijevi iznosi: v1=4 ms-1 p1-p2=8103 Pa v2=? Iz Bernoullijeve jednadbe proizlazi: v2 v2 2 p1 + 1 = p 2 + 2 2 v2 v2 2 = p1 p 2 + 1 2 2
v2 = 2 2 2 ( p1 p 2 ) + v1 = 8 10 3 Pa + 16m 2 s 2 3 3 10 kgm

v 2 = 32m 2 s 2 = 5,65ms 1

26. Sa stupa visokog 20 m izbaen je horizontalno kamen poetnom brzinom 10 m/s. u kojoj e udaljenosti od stupa pasti na zemlju h=20 m v0=10 ms-1 x=?
h= g 2 t t= 2 2h g 2h 2 20 m = 10 ms 1 = 20,2m g 9,81ms 2

x = v0 t = v0

40

27. Kolikom brzinom izlazi mlaz vode iz otvora cijevi ako se taj mlaz penje vertikalno do visine 4,1 m. Zanemarite gubitak zbog trenja? h=4,1 m v=? Sva kinetika energija mlaza se pretvorila u potencijalnu. mv 2 = mgh 2
v = 2gh = 2 9,81ms 2 4,1m = 8,968ms 1

41

HARMONIKO TITRANJE I VALOVI

MEHANIKO TITRANJE

Titranje je gibanje materijalne toke pri kojem se ona giba naizmjenino u oba suprotna smjera oko poloaja ravnotee, uvijek po istoj putanji. Ako je to titranje periodino, tijelo nakon nekog vremena (T) u potpunosti ponavlja gibanje. Vrijeme (T) koje je potrebno da tijelo uini jedan puni titraj zove se period titranja. Broj titranja u jedinici vremena (frekvencija) je reciprona vrijednost perioda titranja:
f= 1 T

Jedinica za frekvenciju je herc (1 Hz=1 s-1). Kruna frekvencija je broj titraja u 2 sekunde:
= 2 f = 2 T

Titranje materijalne toke objeene na opruzi

Sila koja djeluje na materijalnu toku m i pod djelovanjem koje ona harmoniki titra je jednaka: 4 2 m x F = k x = T2

42

gdje je x - elongacija, a k tzv. konstanta opruge odnosno konstanta opiranja izraava se u Nm-1. Sila je proporcionalna elongaciji, ali je suprotnog smijera. Izraz za period titranja je: m T = 2 k

Titranje sjene materijalne toke koja se giba jednoliko po krunici

Kad se materijalna toka giba jednoliko po krunici, njena sjena titra harmoniki. Pri tome je kutna brzina toke jednaka krunoj frekvenciji titranja, a ophodno vrijeme toke jednako je periodu titranja projekcije te toke. Jednadba harmonikog titranja je:
2 x = A sin t + 0 = A sin( t + 0 ) T

gdje je: x - elongacija A - amplituda (maksimalna elongacija) t+0 - faza titranja u trenutku t 0 - faza titranja u trenutku t=0 Brzina toke koja harmoniki titra je:
v= k ( A 2 x 2 ) = 2f A 2 x 2 m

Akceleracija toke koja harmoniki titra je:


a= 4 2 T
2

x = 4 2 f 2 x

43

Period harmonikog titranja je jednak:


T = 2 m mx = 2 k F

Matematiko njihalo

Matematiko njihalo se sastoji od tokaste mase objeene na nerastezljivu nit zanemarive mase. Za male amplitude to njihalo titra periodiki s periodom:
T = 2 l g

gdje je l duljina njihala, a g akceleracija slobodnog pada.

MEHANIKI VALOVI

Val je irenje titraja iz izvora vala kroz neko sredstvo. Kad se energija titranja prenosi okomito na smjer irenja valova govorimo o transverzalnim valovima, a kad se energija titranja prenosi u pravcu irenja vala govorimo o longitudinalnim valovima. Valna duljina () je udaljenost izmeu dviju najbliih toaka vala koje titraju u istoj fazi, tj. to je udaljenost za koju se val proirio dok estica u izvoru napravi jedan puni titraj:
= vT = v f

Jednadba vala govori o elongaciji toke koja je udaljena za x od izvora vala, ako se val giba brzinom v i pozitivnom smjeru osi x:
2 t 2 x y ( x, t ) = A sin T

gdje je A amplituda vala, a

2 x zaostatak u fazi neke toke na udaljenosti x od izvora

vala. Razlika u fazi () dviju estica koje titraju na udaljenostima x1 i x2 od izvora vala dana je izrazom:
= 2 x1 x 2

44

Lom vala

Pri prijelazu iz jednog sredstva u kojem se val iri brzinom v1, u drugo sredstvo u kojem se val tri brzinom v2, frekvencija vala ostaje ista, a valna duljina se promijeni u skladu s izrazom v=f. Pri tome vrijedi zakon loma:
sin u v 1 1 = = =n sin l v 2 2

gdje je u kut upada, l kut loma, a n indeks loma.

Interferencija valova

Kada se dva vala jednake frekvencije i valne duljine sastanu u nekoj toki prostora dolazi do njihove interferencije. Rezultantna amplituda je maksimalna kad su valovi u fazi tj. kad je:
= 2 x 2 x1 = 2n

ili x2-x1=n Rezultantna amplituda je minimalna kada je: =(2n+1) odnosno


x 2 x 1 = ( 2n + 1) 2 n = 0,1,2,3,...

n=0,1,2,3,...

Zvuni valovi

Zvuni valovi su longitudinalni valovi frekvencije od 16 Hz do 20 000 Hz. Brzina zvuka u zraku mijenja se s temperaturom i moemo je priblino odrediti izrazom:
vt = v0 1+ t 273

gdje je v0 brzina zvuka kod 0 C (331ms-1) a t temperatura zraka. 45

Brzina zvuka u vrstim tijelima je:


v= E

gdje je E Youngov modul elastinosti, a gustoa sredstva.


Dopplerov efekt

Ako se neki izvor valova i opaa meusobno pribliavaju ini se da se frekvencija izvora poveava odnosno smanjuje kad se izvor i opaa meusobno udaljuju. To je Dopplerov efekt. Kod valova zvuka mijenja se i visina tona koji opaa uje. Visina tona ovisi o broju valnih duljina koje u 1 sekundi dopru do naeg uha. Ako je prava frekvencija izvora, ' frekvencija koju prima uho, vz brzina zvuka, a v brzina tijela koje se giba mogua su dva sluaja: a) opaa se giba prema mirnom izvoru zvuka i tada je frekvencija:
v = 1 vz

gdje pozitivni predznak oznaava pribliavanje, a negativni udaljavanje od izvora b) izvor zvuka se giba u odnosu prema mirnom opaau i tada je frekvencija:
= 1 1m v vz

I ovdje pozitivni i negativni predznak oznauju pribliavanje odnosno udaljavanje od opaaa.

46

RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA HARMONIKO TITRANJE I VALOVI


1. Period titranja matematikog njihala je 3,6 s. Odredite vrijeme potrebno da se njihalo od ravnotenog poloaja udalji za pola amplitude. T=3,6 s x=A/2 t=?
x = A sin t 2 t A = A sin 2 T 2 t 1 = sin 2 T 2 t T = 6 T T 3,6s t= = = 0,3s 12 12

2. Na oprugu konstante elastinosti 10 Nm-1, koja slobodno visi objesimo uteg mase 0,1 kg. Kolika e biti maksimalna brzina utega? k=10 Nm-1 m=0,1 kg vmax=?
G = k x x= v= v= G m g = = A maksima ln a elongacija k k 2 A T 2 A 2 m k = ako je A m k = m g k m k T = 2 = m k 0,1kg 10 Nm 1

0,1kg 9,81ms 2 10 Nm 1

v = 0,981ms 1

3. Duljina sekundnog njihala (tj. onog s poluperiodom 1s) iznosi na ekvatoru (g=9,72 ms-2): T/2=1 s g=9,72 ms-2 l=?
T = 2 l= l g = ( 2s ) 2 9,72ms 2 4 314 2 , = 0,985m

T2 g 4 2

47

4. Valna duljina zvuka to ga u zraku emitira glazbena vilica iznosi 75 cm. Ako je brzina irenja zvuka u zraku 330 ms-1, a u vodi 1450 ms-1, valna duljina tog zvunog vala u vodi iznosi? 1=75 cm=0,75 m v1=330 ms-1 v2=1450 ms-1 2=?
f1 = f 2 1 2 = v1 v 2 2 = v2 1 1450 ms 1 = 0,75m = 3,295m v1 330 ms 1

5. Koliki je period titranja matematikog njihala na Marsu (M=651022 kg, R=3420 km) koji na Zemlji njie s periodom od dvije sekunde? (Konstanta gravitacije G=6,6710-11 m3kg-1 s-2) T=2 s M=651022 kg R=3420103 m T=?
T = 2 T = 2 T = 2R l g lR2 GM l GM 0,994m 6,67 10
11

g=

GM R2 l=

= 4s 2 9,81ms 2 4 314 2 , = 0,994m

T 2g 4 2

T = 2 314 3420 10 3 m , T = 3,25s

m kg 1 s 2 65 10 22 kg
3

6. Automobil se kree brzinom 30 ms-1 prema tvornokoj sireni koja emitira zviduk frekvencije 500 Hz. Koju prividnu frekvenciju ima zviduk to ga uje voza ako je brzina zvuka 340 ms-1? v=30 ms-1 =500 Hz vz=340 ms-1 '=?
v 30 ms 1 = 544,11Hz = 1 + = 500 Hz 1 + vz 340 ms 1

48

TOPLINA

MOLEKULSKI SUSTAV TVARI

Sva tijela u prirodi se sastoje od atoma i molekula. Atomi su najsitnije estice neke tvari koje se kemijskim reakcijama ne mogu pojednostavniti. Molekule su skupine kemijski vezanih atoma, a imaju ista kemijska svojstva kao i sama tvar koju ine. Veliina atoma ili molekule je reda veliine 10-9 m, a masa reda veliine 10-27 kg. Osim kg za izraavanje mase atoma i molekula esto upotrebljavamo unificirane atomsku jedinicu mase (u): 1 u=1,6610-27 kg a to je
1 12

mase atoma ugljika

12 6C.

Relativna atomska masa (Ar) je broj koji pokazuje koliko je puta masa nekog atoma vea od atomske jedinice mase. Jednako tako relativna molekulska masa (Mr) pokazuje koliko je puta masa neke molekule vea od unificirane atomske jedinice mase. Koliina tvari se izraava jedinicom koju se naziva mol. Jedan mol je koliina tvari sustava koji sadri toliko osnovnih estica koliko ima atoma 0,012 kg ugljika izotopa 12 C . 6 Molarna masa (M) je masa jednog mola neke tvari:
M= m n

gdje je M molarna masa, m masa tvari, a n broj molova. Broj jedinki u jednom molu zove se Avogadrov broj:
N A = 6,023 10 23 mol 1

Jedan mol bilo koje tvari sadri isti broj jedinki (molekula, atoma, iona). Volumen 1 mola bilo kojeg plina pri normiranim uvijetima (273 K, 101 325 Pa) jednak je 2,2410-2 m3. Jednaki volumeni razliitih plinova izmjereni pri jednakom tlaku i temperaturi sadre isti broj molekula (Avogadrov zakon). Kada na vrsto tijelo djeluje sila mijenja se poloaj njegovih molekula, a time i oblik tijela. Za najjednostavniju deformaciju tog tijela - istezanje vrijedi Hookeov zakon: = 1 P E

gdje je E Youngov modul elestinosti, =l/l relativno produljenje, a p=F/S sila na jedinici presjeka ili napetost. 49

Sile meu molekulama uzrokuju napetost povrine i kapilarnost. Koeficijent napetosti povrine je dan izrazom:
= W S

gdje je W izvren rad pri poveanju povrine S. Koeficijent povrinske napetosti je jednak i omjeru sile i duljine na koju ta sila okomito djeluje:
= F 2l

PROMJENA UNUTRANJE ENERGIJE

Unutranja energija tijela je zbroj kinetike energije gibanja svih molekula tijela i potencijalne energije njihova meudjelovanja. Temperaturtra (T) je mjera za srednju kinetiku energiju toplinskog gibanja molekula i to je kinetika energija vea, to je temperatura vea. Jedinica za temperaturu je kelvin (K). Veza izmeu apsolutne temperature T izraene Kelvinima i temperature t izraene u Celzijusovim stupnjevima je:
T t = 27315 + o , K C

Unutarnju energiju tijela ili sustava tijela moemo promijeniti na dva naina, meusobnim dodirom dvaju tijela razliitih temperatura i mehanikim radom: U=Q+W gdje je U promjena unutranje energije, Q toplina, a W mehaniki rad. Rad W moe biti pozitivan ili negativan, ovisno o tome vrimo li rad nad tijelom ili tijelo vri rad. Ako se unutranja energija tijela mijenja samo zato to su u dodiru dva tijela razliitih temperatura (W=0) onda je W=Q. Toplina Q je dio unutranje energije tijela koja prolazi s jednog tijela na drugo zbog razlike temperatura tih tijela. Toplina i unutranja energija se mjere dulima (J). Pri zagrijavanju i hlaenju primljena odnosno predana koliina topline je: Q=mcT gdje je c specifini toplinski kapacitet, m masa tijela a T=T2-T1 promjena temperature.

50

Specifini toplinski kapacitet je koliina topline potrebna da se masi od 1 kg neke tvari promijeni temperatura za 1 K i izraava se u Jkg-1 K-1:
c= Q mT

Zagrijavanjem pri stalnom volumenu sva se dovedena koliina topline utroi ua poveanje unutranje energije te je: Q=U=mcvT pa je
cv = U mT

v=konst.

specifini toplinski kapacitet pri stalnom volumenu. Zagrijavanjem tijela pri stalnom tlaku tijelo se grije i obavlja rad, te je Q>U. Specifini toplinski kapacitet cp je tada:
cp = Q mT p = konst.

Za tekuine i vrsta tijela oba specifina toplinska kapaciteta (cp i cv) su jednaka, a znatno se razlikuju za plinove. Toplinski kapacitet (C) tijela je jednak koliini topline potrebnoj da se temperatura tijela povea za 1 K: C=mc Ako su dva tijela razliitih temperatura u meusobnom dodiru, onda je prema zakonu o ouvanju unutranje energije koliina topline koju je toplije tijelo izgubilo hlaenjem jednako koliini topline koju hladnije tijelo zagrijavanjem primi: Q1=Q2 m1c1((t1-t)=m2c2(t-t2) gdje je t konana temperatura koju tijela postiu u toplinskoj ravnotei, t1 temperatura toplijeg tijela, a t2 temperatura hladnijeg tijela prije dodira. Toplina taljenja je toplina potrebna da se tijelo na temperaturi talita rastali (ovrsne): Q=m gdje je m masa tijela, a je scpecifina toplina taljenja. 51

Toplina isparavanja je koliina topline koja se troi (ili oslobaa) pri isparavanju odnosno kondenzaciji:

Q=mr gdje je m masa tijela, a r specifina toplina isparavanja. Toplina izgaranja je koliina topline koja se oslobaa pri potpunom izgaranju goriva mase m i specifine topline izgaranja q: Q=mq Korisnost grijaa (toplinskog stroja) je dana omjerom iskoritene topline Qk i ukupno ulpene topline Qu: Q = k 100% Qu
TOPLINSKO RASTEZANJE VRSTIH TVARI I TEKUINA vrste tvari se zagrijavanjem rasteu, a hlaenjem steu. Koeficijent linearnog rastezanja je definiran:
= lt l0 l0 t

gdje je l0 duljina tijela (tapa, cijevi) pri 0 C, lt duljina tijela na t C. Jedinica za koeficijent linearnog rastezanja je K-1. Duljina tijela nakon zagrijavanja lt je: lt=l0(1+t) Kad su kod vrstog tijela sve dimenzije podjednako izraene govorimo o kubnom rastezanju. Neka tijelo kod 0 C ima volumen V. Povisimo li tijelu temperaturu za t (od 0 C do t C) njegov e se volumen poveati za: V=tV0 - je koeficijent volumnog (kubnog) rastezanja:
= V t V0 3 V0 t

52

Kod temperature t tijelo e prema tome imati volumen: Vt=V0(1+t) Ovaj izraz vrijedi i za tekuine i za uplja vrsta tijela. Gustoa tijela na temperaturi t iznosi: 0 t = 1+ t
PROMJENA STANJA PLINA

Model idealnog plina predpostavlja da su molekule plina materijalne toke koje nemaju volumena i meu kojima nema meumolekularnih sila. Fiziko stanje takvog idealnog plina je opisano trima veliinama: volumenom (V), tlakom (p) i temperaturom (T). Mijenja li se jedna od tih triju veliina, promijenit e se bar jedna od preostale dvije. Tlak plina uzrokuju sudari molekula plina na stijenkama posude, pa taj tlak ovisi o broju molekula u jedinici volumena i o njihovoj kinetikoj energiji:
P= 2 N mmv2 2 N = Ek 3V 2 3V

gdje je N broj molekula u volumenu V, mm masa molekule plina i v 2 srednja vrijednost kvadrata brzine molekula. Apsolutna temperatura T povezana je s gibanjem molekula plina relacijom:
T 2 N 2 NA Ek = Ek 3 nR 3 R

gdje je R plinska konstanta, n broj molova plina, a NA Avogadrov broj. Izotermna promjena stanja plina je takova promjena kod koje temperatura ostaje stalna, a promjenu tlaka i volumena opisuje Boyle - Mariotteov zakon: t=konst. p1V1=p2V2=konst.

Kod konstantne temperature uz porast tlaka, volumen plina pada i obrnuto. 53

Izobarna promjena stanja plina je takva promjena kod koje je tlak plina konstantan, a volumen raste s porastom temperature prema Gay - Lussacovom (Gaj - Lisak) zakonu:

p=konst.

Vt=V0(1+t) Uvedemo li termodinamiku temperaturu T=(t+273,15)K dobivamo taj zakon izraen u obliku:
V V0 = T T0

to zani da uz konstantan tlak omjer V/T ostaje isti pa vrijedi:


V1 V2 = T1 T2

je toplinski koeficijent irenja plina i iznosi:


= 1 1 K 1 = T0 27315 ,

Izohorna promjena stanja plina je takova promjena stanja plina kod koje se volumen plina ne mijenja, a tlak raste s porastom temperature prema Charlesovom (are) zakonu.

V=konst.

Pt=P0(1+t) je toplinski koeficijent tlaka plina i iznosi:


= 1 K 1 27315 ,

U apsolutnoj ljestvici temperature taj zakon ima oblik:


P P0 = T T0 odnosno P1 P2 = T1 T2

54

Jednadba stanja plina

Povezanost sva tri parametra koji opisuju stanje plina (volumen, tlak i temperatura) moemo izraziti zakonom u kojem su sadrana sva tri plinska zakona. To je jednadba stanja plina:
p 1 V1 p 2 V2 = T1 T2

ili krae:
pV = konst. T

Promatra li se koliina plina od 1 mol, iji je volumen Vm dobija se:


p V m p 0 V0 m = T T0

p0 = 101 325 Pa Vom = 2,2410-2 m3 T0 = 273,15 k


p 0 V0 m = R = 8,314JK 1 mol 1 T0

Jednadba tada poprima oblik: pVm=RT Ako promatramo koliinu od n molova plina jednadba glasi: pV=nRT Promatramo li smjesu od nekoliko plinova, ukupni e tlak biti jednak zbroju parcijalnih tlakova pomijeanih plinova. Tlak smjese je: p=p1+p2+p3+... gdje su p1, p2, p3 tlakovi pojedinih plinova. Parcijalni tlak plina je tlak to bi ga imala jedna od pomijeanih koliina plina kad bi sama ispunila itav prostor u kojem se nalazi smjesa. 55

MEHANIKI RAD I UNUTRANJA ENERGIJA

Unutranja energija sustava se moe promijeniti dovoenjem (odvoenjem) topline kao i obavljanjem rada. Prema prvom zakonu termodinamike je: U=Q+W gdje je U promjena unutranje energije, Q dovedena (odvedena) koliina topline, a W obavljeni rad. Plin pri irenju obavlja rad. Taj rad ovisi o vrsti procesa kojim se plin rastee. Pri izobarnom irenju (p=konst.) pri tlaku p od volumena V1 do volumena V2 rad je jednak: W=p(V2-V1) Pri izohornom procesu (V=konst.) plin se ne iri, te je i rad nula. Pri adijabatskom procesu (Q=0, nema izmjene topline s okolinom) pa se rad obavlja na raun smanjenja unutranje energije. W=-U Pri izotermnom procesu (T=konst.) nema promijene unutranje energije (U=0) te se sva dovedena toplina pretvara u rad W=Q. U p-V dijagramu rad je jednak povrini ispod krivulje. Korisnost idealnog toplinskog stroja (Carnotova) je:
= W Q 2 Q1 T2 T1 = = Q2 Q2 T2

gdje je Q2 dovedena toplina, Q1 toplina predana hladnijem spremniku, T2 temperatura toplijeg, a T1 temperatura hladnijeg spremnika. Kod toplinskih strojeva dio unutranje energije plinova ili para (radnog tijela) se pretvara u rad. To je mogue samo ako postoji razlika temperatura spremnika izmeu kojih krui radno tijelo. Za vrijeme jednog krunog procesa radno tijelo primi od toplijeg spremnika toplinu Q2 i preda hladnijem spremniku toplinu Q1. Promjena topline Q2-Q1 je rad to ga je radno tijelo izvrilo. Korisnost nekog toplinskog stroja govori o tome koliki je dio topline dobivene od toplijeg spremnika preao u mehaniki rad.

56

RJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA TOPLINA


1. Plinska boca napunjena je plinom temperature 15C pod tlakom upola manjim od tlaka pri kojem dolazi do rasprsnua boce. Pri kojoj temperaturi plina u boci dolazi do rasprsnua? p 2 p1 = p1=p2/2 T2 T1 t1=15C=288 K p T2=? T2 = 2 T1 = 2 T1 = 2 288K = 576K t = 303o C p1 2. Nekom smo plinu predali toplinu od 5107 J pri stalnom tlaku, a plin je pri tom izvrio rad od 3107 J. to se dogodilo s unutranjom energijom plina? Q=5107 J p=konst. W=3107 J U=?

U = Q W = 5 10 7 J 3 10 7 J = 2 10 7 J Unutranja energija plina se poveala za 2107 J.

3. 1 kg ugljena topline izgaranja 3,3107 J/kg proizvede dovoljno pare da parni stroj radi 2 sata prosjenom snagom od 700 W. Koliki je koeficijent iskoritenja? Q=3,3107 Jkg-1=Wu t=2 h=7200 s p=700W =?
= Wk P t 700 W 7200s = = = 0,1527 = 15,27% Wu Wu 3,3 10 7 Jkg 1

4. Da bismo ohladili 210-3 m3 vode temperature 80C na 60C dodajemo joj hladnu vodu temperature 10C. Koju koliinu hladne vode trebamo doliti? (gustoa vode je 103 kgm-3) m1=210-3103 kg=2 kg t1=80C t=60C t2=10C m2=?
m 1 c(t 1 - t) = m 2 c(t - t 2 ) m2 = m 1 ( t 1 - t) 2kg 20 K = = 0,8kg t t2 50 K

5. Koliku energiju treba utroiti da bi se 0,5 kg olova ugrijalo od temperature 15C na temperaturu talita olova 327C? (specifini toplinski kapacite olova c=126 Jkg-1 K-1) m=0,5 kg t1=15C t2=327C Q=?

Q=mcT=0,5 kg126 Jkg-1 K-1(327-15)K=19 656J

57

6. U automobilskoj gumi nalazi se zrak pod tlakom 6105 Pa kod 293 K. Dok se auto giba, temperatura u gumi poraste na 308 K. Za koliko se povea tlak plina u gumi, ako je volumen zraka konstantan? p=6105 Pa T1=293 K T2=308 K p=?

p = p 2 p1 =

p1 6 10 5 Pa 308K T2 p1 = 6 10 5 Pa T1 293K

p = (6,307 6) 10 5 Pa = 0,307 10 5 Pa = 3,07 10 4 Pa

7. U zatvorenoj posudi volumena 10 l nalazi se 0,5 mola vodika. Koliki e biti izvreni rad ako ga zagrijemo od 0C do 100C? V=10 l=1010-3 m3 n==0,5 mol t1=0C t2=100C W=?

W=pV=0

jer nema promijene volumena.

8. Posudu koja sadri 5 litara zraka pri normalnom tlaku sjedinimo s potpuno praznom (vakuum) posudom 4,5 litara. Koliki je konani tlak zraka, ako je proces izoterman (T=konst.)? p1=101 325 Pa V1=5 l=510-3 m3 V2=(5+4,5) l=9,510-3 m3 p2=?
p1 V1 = p 2 V2 p2 = p 1 V1 101325Pa 5 10 3 m 3 = = 53329Pa V2 9,5 10 3 m 3

9. Elektrinim ronilom snage 1 Kw zagrijavamo tri minute vodu mase 2 kg. Za koliko e se pri tom povisiti temperatura vode ako nema toplinskih gubitaka? Specifini toplinski kapacitet vode iznosi 4190 Jkg-1 K-1. P=1 kW=103 W t=3 min=180 s m=2 kg T=?
W=Q P t = mcT T = pt 10 3 W 180s = = 21, 47 K mc 2kg 4190 Jkg 1 K 1

10. U aluminijskoj ploi napravljen je kruni otvor polumjera 2,5 cm na temperaturi 20C. Koliko e iznositi polumjer otvora na temperaturi 200C? Koeficijent linearnog rastezanja aluminija je 2410-6 K-1. lt=2,5 cm t=20C=293 K t2=200C=473 K l2=?
58
l t = l 0 (1 + t ) l0 = lt 1 + t

l 2 = l 0 (1 + t 2 ) =

lt (1 + t 2 ) 1 + t 2,5cm l2 = (1 + 24 10 6 473K ) = 2,51cm 6 1 1 + 24 10 K 293K

11. Nakon koliko e vremena iz kalorimetra ispariti 100 g vode ako je u kalorimetar uronjen grija snage 1000 W? Poetna masa vode u kalorimetru bila je 2000 g, a njena temperatura iznosila 20C. (Specifini toplinski kapacitet vode je 4190 Jkg-1K-1, a specifina toplina isparavanja vode je 2,26106 Jkg-1.) m=100 g=0,1 kg P=1000 W m1=2000 g=2 kg t1=20C c=4190 Jkg-1 K-1 r=2,26106 Jkg-1 t2=100C t=? Grija mora prvo zagrijati svu vodu do vrenja, a tek onda e nastupiti isapravanje.
W = Q + Qr P t = m 1 ct + mr t= t= m 1 cT + mr P

2kg 4190 Jkg 1 K 1 80 K + 0,1kg 2,26 10 6 Jkg 1 1000 W 670400 + 226000 t= s = 896, 4s 1000

59

ELEKTRICITET
COULOMBOV ZAKON

Elektrini naboj je jedna od osnovnih osobina elementarnih estica od kojih su izgraeni atomi. Najmanja koliina elektrinog naboja, elementarni naboj iznosi: e=1,610-19 C Jedinica za naboj je coulomb (C). Naboj protona je +e, a naboj elektrona -e. Naboj bilo kojeg tijela moe biti samo viekratnik elementarnog naboja: Q=ne Izmeu dvaju tokastih naboja djeluje elektrina sila koja je upravno razmjerna umnoku naboja Q1 i Q2, a obrnuto razmjerna s kvadratom njihove meusobne udaljenosti r (Coulombov zakon): Q Q 1 Q1 Q 2 F = k 1 2 2 = 4 r r2 Q1 i Q2 su naboji, r njihova meusobna udaljenost, a permitivnost (dielektrinost sredstva) u kojem se naboji nalaze. U vakuumu =0=8,8510-12 N-1 m-2 C2, a u sredstvu =r0 gdje je r relativna permitivnost sredstva. U vakuumu konstanta k iznosi:
k= 1 = 8,99 10 9 C 2 Nm 2 4 0

a tolika je praktino i u zraku. Ako su naboji istoimeni, sila meu njima je odbojna, a ako su raznoimeni, sila je privlana.
ELEKTIRNO POLJE I POTENCIJAL

Elektrino polje je dio prostora u kojem se osjea djelovanje elektrine sile na naboj. r Ako na naboj Q u odreenoj toki prostora djeluje elektrina sila F , tada je jakost elektrir nog polja E u toj toki jednaka:

r r F E= Q

60

Jakost polja brojano je jednaka sili koja djeluje na jedinini pozitivan naboj, a smjer vektora E je isti kao i smjer sile F . Jedinica za jakost el. polja je N/C, odnosno ekvivalentna jedinica V/m. Jakost elektrinog polja tokastog naboja Q na udaljenosti r od naboja je:
E= 1 Q 2 4 0 r r

Izraz vrijedi i za jakost polja nabijene kugle jer je jakost polja kugle upravo tolika kao da je sav naboj koncentriran u sreditu kugle. Udaljenost r je tada razmak od sredita kugle do toke u kojoj promatramo jakost polja. Potencijal neke toke elektrinog polja je jednak radu potrebnom za pomicanje jedininog pozitivnog naboja iz te toke u referentnu toku nultog potencijala:
= W Q

Jedinica za potencijal je volt: 1V=


1J 1C

Veliina potencijalne energije odreene toke polja dana je izrazom:


Ep = W = Q

Potencijal tokastog naboja Q ili nabijene kugle u toki na udaljenosti r od naboja ili sredita kugle je:
= 1 Q 4 0 r r

Potencijal toaka na povrini nabijene kugle polumjera R je jednak:


= 1 Q 4 0 r R

Razlika potencijala (1-2)se naziva napon:


U = 1 2 = W Q

61

Napon izmeu dvije toke je jednak radu to ga treba izvriti pri prenoenju naboja Q iz jedne toke u drugu. Jedinica za napon je ista kao i za potencijale 1 Volt (1V). Iz izraza W=QU izvodi se jo jedna jedinica za energiju, 1 eV (elekron volt). 1eV je energija koju dobije elektron (ili neka druga estica s nabojem e) kad prijee razliku potencijala od 1V. 1eV=1,610-19 C1 V=1,610-19 J 1KeV=1000eV=1,610-16 J 1MeV=106eV=1,610-13 J U homogenom elektrinom polju jakosti E, kod naboja Q prelazi udaljenost d obavlja se rad jednak: W=Fd=QEd=Qu odakle je:
E= U d

pa tako i jedinica za jakost elektrinog polja (

1V ). 1m

ELEKTRINI KAPACITET I KONDENZATORI

Elektrini kapacitet vodia je jednak omjeru naboja Q koji se nalazi na vodiu i potencijala :
C= Q

Jedinica za kapacitet je farad (F):


1F = 1C 1V

Kondenzator se sastoji od dvaju vodia izmeu kojih je izolator (dielektrik). Kapacitet kondenzatora je omjer naboja na kondenzatoru i napona izmeu ploa kondenzatora:
C= Q Q = 1 2 U

62

Kapacitet ploastog kondenzatora upravo je razmjeran povrini S jedne ploe, a obrnuto razmjeran udaljenosti d izmeu ploa:
C= Q 0 r S = U d

Jakost elektrinog polja unutar ploastog kondenzatora nabijenog nabojem Q je:


E= 1 Q = r0 S r 0

gdje je =Q/S plona gustoa naboja na ploama kondenzatora. Unutar kondenzatora polje je homogeno te je: E= U d

gdje je U napon izmeu ploa, a d razmak ploa. Kapacitet kugle polumjera R iznosi: C=40rR Kondenzatore moemo spajati paralelno i serijski. Ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora je:

C=C1+C2+C3+...Cn Ukupni kapacitet serijski spojenih kondenzatora je:

n 1 1 1 1 1 1 = + + +...+ = C C1 C 2 C 3 C n i =1 C i

63

Energija pohranjena u nabijenom kondenzatoru je jednaka:


W= 1 1 QU = CU 2 2 2

OHMOV ZAKON I ZAKON ELEKTRINOG OTPORA

Elektrina struja je svako usmjereno gibanje elektrinog naboja. Jakost struje I je definirana kao ona koliina naboja Q koja u vremenu t proe presjekom vodia: I= Ako je struja konstantna, onda vrijedi:
I= Q t

Q t

Jedinica za jakost el. struje je amper (A). Gustoa struje je jakost struje po jedinici presjeka vodia:
j= I S

a jedinica za mjerenje gustoe struje je Am-2. Pod djelovanjem elektrine sile F = eE slobodni elektroni u metalima dobivaju prirast brzine u smjeru el. sile:

v = E

gdje je pokretljivost elektrona koja se mjeri u m2 s-1 V-1. 64

Za metalni vodi duljine l i povrine presjeka S Ohmov zakon glasi:


I= Q n e S v t S = = n e S v = n e U = G U t t l

n je broj elektrona u jedinici volumena, e elementarni naboj, pokretljivost slobodnih elektrona, U napon na krajevima vodia, G vodljivost. 1A ). Elektrina vodljivost G se mjeri u siemensima ( 1S = 1V Reciprona vrijednost elektrine vodljivosti je elektrini otpor (R):
R= 1 1 l = G ne S

Jedinica za mjerenje otpora je je ohm(1 =

1V ) 1A Ohmov zakon napisan pomou otpora za dio strujnog kruga je:


I= U R

gdje je I jakost struje to tee vodiem, U napon na krajevima vodia a R otpor vodia.
Zakon elektrinog otpora

Elektrini otpor R vodia duljine l i presjeka S jednak je:


R= 1 l l = ne S S = 1 ne

gdje je:

elektrina otpornost materijala koja se mjeri u m. Elektrini otpor vodia raste s el. otpornou materijala i duljinom vodia, a pada s povrinom presjeka vodia. Elektrini otpor vodia mijenja se i s temperaturom prema zakonu:
R t = R 0 (1 + t )

gdje je R0 otpor kod 0C, Rt otpor kod temperature t, i temperaturni koeficijent otpora. 65

Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug. Zbog procesa koji se odigravaju unutar el. izvora javlja se elektromotorna sila izvora () koja je jednaka naponu neoptereenog izvora i mjeri se u voltima, a u isto vrijeme u samom izvoru postoji i unutranji otpor Ru.

Ako se izvor elektromotorne sile i unutranjeg otpora Ru prikljui u strujni krug smanji se napon U zbog pada napona na unutranjem otporu:
U = IRu

Ohmov zakon za takav zatvoreni strujni krug je:


I= Ru + R

gdje je Ru unutranji otpor izvora, a R vanjski otpor.


KIRCHHOFFOVA PRAVILA, SPAJANJE OTPORA I IZVORA

1. Prvo Kirchhoffovo pravilo Algebarski zbroj jakosti struja u nekom voritu (toki grananja) jednak je nuli:
I = I 1 + I 2 + I 3 +... = 0

Struje koje dolaze u toku grananja smatraju se pozitivnim u struje koje iz toke grananja izlaze negativnim. 2. Drugo Kirchhoffovo pravilo Algebarski zbroj svih elektromotornih sila u zatvorenom strujnom krugu jednak je zbroju svih padova napona na otporima u tom strujnom krugu:
= R I

66

Serijski spoj otpora. Ukupni otpor serijski spojenih otpora jednak je zbroju pojedinih otpora:

R=R1+R2+R3+... Pri serijskom spajanju otpora kroz sve otpore tee ista jakost struje, pa je ukupni napon jednak sumi padova napona na pojedinim vodiima: U=U1+U2+U3=IR1+IR2+IR3
Paralelni spoj otpora. Pad napona na krajevima svih vodia spojenih u paralelu je jednak:

U=I1R1=I2R2=I3R3 Ukupni otpor paralelno spojenih vodia je:


1 1 1 1 = + + R R1 R 2 R 3

Jakost struje I koja je dola u toku grananja jednaka je sumi jakosti struja koje su iz toke grananja izale: I=I1+I2+I3

67

Serijsko spajanje izvora. Pri serijskom spajanju izvora ukupna elektromotorna sila jdnaka je zbroju elektromotornih sila i pojedinih izvora. Jednako je i unutranji otpor jednak zbroju pojedinih unutranjih otpora pa Ohmov zakon u tom sluaju glasi:
i
i =1 n

I=

R + R ni

i =1 n

Paralelni spoj izvora. Kod paralelnog spajanja vie izvora jednake elektromotorne sile, ukupna elektromotorna sila jednaka je elektromotornoj sili pojedinog izvora, a ukupni se unutranji otpor smanjuje jer su paralelno spojeni. Ohmov zakon ima slijedei oblik:
I= R R+ u n

RAD I SNAGA ELEKTRINE STRUJE

Rad to ga izvri struja jakosti I za vrijeme t, ako je na krajevima vodia napon U jednak je: W=UIt Snaga struje je: P=UI Jedinica za rad je joule (J), a jedinica za snagu watt (W). Za izraavanje rada upotrebljava se jo i 1 kWh: 1kWh=103W3600 s=3,6106 J Primjenom Ohmovog zakona (U=IR) formule za rad i snagu se mogu pisati:
W = I 2R t = U2 R U2 t R

P = I 2R =

68

Prema Jouleovom zakonu toplinski uinak elektrine struje se moe pisati:


Q = U It = I2 Rt = U2 t R

ELEKTRINA STRUJA U ELEKTROLITIMA, PLINOVIMA I VAKUUMU

Proputanjem istosmjerne struje kroz otopine elektrolita dolazi do pojave elektrolize. Masa tvari to se izlui elektrolizom na elektrodi jednaka je ukupnoj masi svih iona prispjelih na elektrodu: m=Nmi Ako se masa iona izrazi omjerom molarne mase M i Avogadrove konstante NA dobija se:
mi = M NA

m=

NM NA

Ukupni naboj koji proe elektrolizom za vrijeme elektrolize jednak je naboju svih iona koji stignu na elektrodu: Q=NZe gdje je z valencija iona. Ako se u izraz za masu uvrsti:
N= Q e Ze

dobija se:
m= MQ N A eZ

Umnoak NAeZ je Faradayeva konstanta, ona je za sve tvari jednaka i iznosi 9,649104 Cmol-1. Plinovi su u normalnim uvjetima izolatori, a jedino u ioniziranom stanju provode struju. Energija ionizacije je energija potrebna da se od neutralne molekule otrgne elektron i stvori par ion - elektron. Energija ionizacije se najee izraava elektronvoltima. Voenje struje u vakuum primjenjuje se u elektronskim vakuumskim cijevima diodi, triodi i katodnoj cijevi. U diodi se elektroni gibaju od katode prema anodi pod utjecajem elektri-

69

nog polja proizvedenog anodnim naponom i dioda slui kao ispravlja. Katodna cijev je vakuumska elektronska cijev u kojoj uski snop elektrona putujui iz katode prolazi kroz otvor u anodi, otklanja se kroz elektronske ploice i udara u ekran. Trioda je vakuumska elektronska cijev koja osim katode i anode ima i treu elektrodu, upravljaku reetku. Trioda slui kao pojaalo. MAGNETSKO POLJE

Svaki naboj u gibanju stvara u prostoru magnetsko polje. Jakost magnetskog polja H u toki A udaljenoj za r od naboja Q koji se giba brzinom v iznosi (Biot - Savart - Laplaceov zakon):
H= Q v sin 4 r 2

gdje je kut izmeu smjera brzine v i spojnice r naboja i promatrane toke:

Slino je jakost magnetskog polja elemenata vodia l kroz koji tee struja jakosti I jednaka:
H = Il sin 4r 2

Jedinica za jakost magnetskog polja je Am-1. Veza izmeu magnetske indukcije (gustoe magnetskog toka) i jakosti magnetskog polja je B=0rH gdje je 0=410-7 TmA-1 permeabilnost vakuma, r relativna permeabilnost tvari, tj. omjer magnetske indukcije u tvari i vakuumu za istu jakost polja:
r = B B0

70

Za zrak i veinu tvari =0 jer je r1, a za feromagnetske materijale r je veliki i ovisan o magnetskom polju. Jedinica za magnetsku indukciju je tesla (1T). Magnetsko polje ravnog vodia. Jakost magnetskog polja u udaljenosti r od ravnog vodia kojim tee struja jakosti I:

dana je izrazom:
H= I 2 r

r r odnosno B ) odreujemo pravilom desne ruke. Ako palac pokazuje smjer struje, savijeni
u ravnini okomitoj na vodi, a sredite im je u osi vodia. Smijer silnica (vektora H prsti pokazuju smjer silnica magnetskog polja. Magnetsko polje zavojnice. Jakost magnetskog polja unutar zavojnice duljine l koja ima N zavoja kada kroz nju tee jakost struje I dana je izrazom:
H= N I l

Magnetske silnice ravnog vodia kroz kojeg tee struja su koncentrine krunice koje lee

71

Smjer magnetskog polja zavojnice odreujemo prema pravilu desne ruke koje kae: uhvatimo li zavojnicu desnom rukom tako da savijeni prsti pokazuju smijer struje, palac pokazuje sjeverni pol. Jakost magnetskog polja u sreditu krune petlje je:
H= I 2r

gdje je r polumjer petlje.

Smjer magnetskog polja krune petlje odreujemo pravilom desne ruke. Obuhvatimo li petlju prstima desne ruke da nam oni pokazuju smjer struje, palac e pokazivati smjer magnetskog polja ( H odnosno B ). Magnetska indukcija i magnetski tok. Magnetski tok kroz ravnu povrinu S:

dan je izrazom: =BScos gdje je kut izmeu vektora B i normale n na povrinu. 72

Ako silnice magnetskog polja prolaze okomito kroz povrinu tok se moe prikazati kao: =BS Jedinica za magnetski tok je weber (1 Wb=Tm2). Gibanje elektriki nabijene estice u magnetskom polju - Lorentzova sila. Kada se naboj Q giba brzinom v u magnetskom polju magnetske indukcije B na njega djeluje Lorentzova sila koja je jadnaka: F=QvBsin gdje je kut izmeu smjera gibanja ( v ) i smjera vektora ( B ). U sluaju pozitivnog naboja smjer sile odreujemo pravilom desnog dlana koje kae: Ako isprueni prsti pokazuju smjer magnetskog polja ( B ), a palac smjer brzine estice ( v ), pra-vac sile je okomit na dlan, a smjer te sile je od dlana:

Ako je naboj negativan sila je suprotnog smjera.


Djelovanje magnetskog polja na vodi kojim tee elektrina struja - Amperova sila. Veliina sile F kojom homogeno magnetsko polje magnetske indukcije B djeluje na vodi duljine l kojim tee jakost struje I:

73

jednaka je: F=BIlsin gdje je kut izmeu smjera kojim tee struja i smjera vektora B . Smjer sile (otklona vodia) odreujemo pravilom desnog dlana. Postavimo li desni dlan tako da prsti pokazuju smjer magnetskog polja B, a palac smjer struje I, sila F e imati takav smjer da vodi nastoji udaljiti od dlana.
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA

Elektromagnetska indukcija je pojava da se promjenom magnetskog toka u vodiu inducira napon:


U i = N t

Faradayev zakon elektromagnetske indukcije kae da je inducirani napon proporcionalan brzini promijene magnetskog toka. je promijena magnetskog toka, =2-1 u svakome od zavoja, a N broj zavoja. Predznak (-) kae da je inducirani napon takav da od tog napona stvorena inducirana struja svojim magnetskim uinkom nastoji ponititi uzrok koji ju je proizveo (Lenzovo pravilo). Kada se ravni vodi duljine l giba brzinom v u homogenom magnetskom polju magnetske indukcije B i pod kutem u odnosu na polje, u vodiu se inducira napon koji je jednak: Ui = -Blvsin Magnetski tok koji je proizvela struja I koja protjee kroz neki zavoj jednak je: =LI gdje je L koeficijent samoindukcije (induktivitet) koji ovisi o obliku i veliini zavoja te magnetskoj permeabilnosti okolnog sredstva. Jedinica za induktivitet je henri (H) H=WbA-1=VsA-1 Promjenom jakosti struje kroz zavoj, mijenja se i magnetski tok kroz povrinu ogranienu tim zavojem te se u njemu inducira elektromotorna sila (napon) samoindukcije:
UL = I = L t t

74

Kada su dvije zavojnoce induktivno povezane, promjena jakosti struje u primarnoj zavojnici inducirat e napon u sekundarnoj:
U 2 = L1, 2 I 1 t

Induktivitet zavojnice koja ima povrinu presjeka S, duljinu l i jezgru permeabilnosti =0r s N zavoja iznosi: S N 2 L= r 0 l Induktivitet dviju jednoslojnih zavoja s N1 i N2 namotaja, jednake duljine l, namotanih jedna na drugu na jezgri permeabilnosti =0r i presjeka S je:
L1, 2 = 0 r S N1 N 2 l

IZMJENINA STRUJA

Ako se tanka zavojnica jednoliko vrti kutnom brzinom =2f u homogenom magnetskom polju inducira se izmjenini napon: U=U0sint gdje je U0 maksimalna vrijednost napona,a =2f kruna frekvencija (pulzacija). Frekvencija gradske mree je f=50 Hz. Jednako tako i jakost struje mijenja se po zakonu sinusa te je: I=I0sint Efektivna vrijednost jakosti izmjenine struje je ona jakost koju treba imati istosmjerna struja stalne jakosti da u jednakom vremenu proizvede u nekom vodiu jednaku toplinu kao i promatrana izmjenina struja. Povezanost izmeu efektivne I i maksimalne vrijednosti I0 jakosti izmjenine struje daje relacija:
I= I0 2

te je isto tako i efektivna vrijednost izmjeninog napona:


U= U0 2

75

Ukupan otpor u krugu izmjenine struje - impendancija Z.

Z = R 2 + (R L R C )2

Z je impedancija ili ukupni otpor, R je radni otpor, RL=L je induktivni otpor, R C = je kapacitivni otpor. RL i RC su takozvani prazni otpori. Ohmov zakon za krug izmjenine struje glasi:
I= U Z

1 C

Razlika faze izmeu izmjeninog napona i izmjenine struje:

dana je izrazom:
tg = RL RC R

Srednja vrijednost snage izmjenine struje je dana izrazom: P=IUcos

76

Elektromagnetski titraji i valovi. Elektrini titrajni krug se sastoji od zavojnice induktiviteta L i kondenzatora kapaciteta C:

Vlastita frekvencija takvog titrajnog kruga je dana Thomsonovom formulom:


f= 1 2 LC

Elektromagnetski valovi nastaju irenjem titraja elektrinog i magnetskog polja iz titrajnog kruga u prostor. Vektori elektrinog i magnetskog polja u valu su uvijek meusobno okomiti, a okomiti su i na smjer irenja vala. Valna duljina, frekvencija i brzina su povezane identinim izrazom kao i kod mehanikih valova: v=f Brzina irenja elektromagnetskih valova u vakumu dana je relacijom:
C= 1 00

gdje je 0=8,8510-12 Fm-1, a 0=410-7 Hm-1. Brzina irenja elektromagnetskih valova u bilo kojem drugom sredstvu ovisi o njegovim elektromagnetskim svojstvima i odreena je izrazom:
v= 1 = c rr

Transformator. Ureaj koji transformira izmjeninu struju jednog napona i jakosti u izmjeninu struju drugog napona i jakosti a radi na principu elektromagnetske indukcije. Za idealni transformator bez gubitaka vrijedi: U1 I 2 N1 = = U 2 I1 N 2

gdje su U1, I1 i N1 napon, jekost i broj namotaja primarne zavojnice, a U2, I2 i N2 napon, jakost i broj namotaja sekundarne zavojnice. 77

RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA ELEKTRICITET


1. Jezgra helija ima naboj +2e, a jezgra neona +10e (e=1,610-19 C). Elektrostatska sila izmeu njih, na razmaku od 510-6 m iznosi (dielektrina konstanta vakuma =8,8510-12 Fm-1): Q1=+2e=21,610-19 C Q2=+10e=101,610-19 C R=510-6 m F=?
F= F= k Q1 Q 2 R2 9 10 9 Nm 2 C 2 2 1,6 10 19 C 10 1,6 10 19 C (5 10 6 m ) 2

F = 18, 432 10 17 N = 1,8432 10 16 N

2. Koliki je unutranji otpor baterije od 4,5 V ako joj pri jakosti struje 500 mA napon padne na 4,1 V? =4,5 V I=500 mA=0,5 A U=4,1 V Ru=?
U 4,1V = = 8,2 I 0,5A I= Ru + Rv Rv = Ru = 4,5V Rv = 8,2 = 9 8,2 = 0,8 0,5A I

3. Brzina kojom stiu elektroni na anodu diode iznosi 8000 km/s. Koliki je elektrini napon izmeu anode i katode? (naboj elektrona je 1,610-19 C,a masa alektrona 9,110-31 kg) v=8000 kms-1=8106ms-1 U=?
mv 2 = QU 2 mv 2 9,1 10 31 kg (8 10 6 ms 1 ) 2 = = 182V U= 2Q 2 1,6 10 19 C

4. Na raspolaganju su tri kondenzatora s kapacitetima 4F, 6F i 8F. Ako ih spojima serijski, koliki e biti kapacitet ove kombinacije? C1=4F C2=6F C3=8F Cu=?
1 1 1 1 = + + C u C1 C 2 C 3 1 1 1 1 6+ 4+3 = + + = 24F C u 4F 6F 8F Cu = 24F = 1,846F 13

78

5. U nekoj ici otpora 20 razvijena je toplina od 900 J u vremenu od 5 s. Naboj elektrona je 1,610-19 C. Broj elektrona koji su u to vrijeme proli kroz presjek ice je: R=20 W=900 J t=5 s n=?
W = I 2R t I= W Rt W Rt

n Qe = t n=

5s 900 J t W = = 9,375 10 19 19 Qe R t 1,6 10 C 20 5s

6. Dva naboja Q1=410-8 C i Q2=2,510-8 C nalaze se u zraku na udaljenosti 1 m. Koliki rad treba izvriti da bi ih pribliili na udaljenost 0,2 m? (0=8,8510-12 C2N-1 m-2) Q1=410-8 C Q2=2,510-8 C R1=1 m R2=0,2 m W=?
W = E p = W= Q1 Q 2 Q Q Q Q 1 1 1 2 = 1 2 4 0 R 2 4 0 R 1 4 0 R 2 R 1
12

4 10 8 C 2,5 10 8 C 4 314 8,85 10 , C N


2 1

1 1 0,2m 1m

W = 3,59 10 5 J

7. Napon izmeu horizontalnih ploa kondenzatora je 10 V, a razmak ploa je 0,1 m. Mikroskopski vidljiva kapljica ulja mase 10-13 kg lebdi u elektrinom polju. Naboj kapljice je: U=10 V d=0,1 m m=10-13 kg Q=?
QE = m g Q= U m g E= E d 13 m g d 10 kg 9,81ms 2 0,1m Q= = = 9,81 10 15 C U 10 V

8. Elektrina pe je prikljuena na gradsku mreu napona 220 V. Pe ima 3 m dugu grijau nit i za 20 min povisi u prostorijama temperaturu za 20C. Koliko mora biti dugaka ta nit ako isto povienje temperature u prostoriji elimo postii za 15 min? U=220 V l1=3 m t1=20 min=1200 s T=20 K t2=15 min=900 s l2= ? 79

W = U It =

U2 t R 2 2 U t1 U t 2 = R1 R2 R1 t1 = R2 t2 R 1 20 min = R 2 15 min

R2 =

3 R1 4

3 R1 4 l 2 3 l1 / / = / / 4 S S 3 l 2 = l1 4 3 l 2 = 3m 4 l 2 = 2,25m R2 =

9. U homogenom magnetskom polju indukcije 1,5 T jednoliko se giba vodi duljine 10 cm. Njime tee struja 2 A, brzina mu je 1ms-1, a vodi je okomit na polje. Snaga potrebna ua ovo gibanje jest? =90 B=1,5 T l=10 cm=0,1 m I=2 A v=1 ms-1 P=?

P=Fv=BIlsinv= BIlv=1,5 T2 A0,1 m1 ms-1=0,3 W

10. Proton se giba po krunoj stazi polumjera 3,34 cm, u magetskom polju indukcije 0,1 T. Kolika je brzina protona? R=3,34 cm B=0,1 T v=?
mv 2 = QvB R Q B R 1,6 10 19 C 0,1T 3,34 10 2 m v= = = 3,2 10 5 ms 1 m 1,67 10 27 kg

11. Zavojnica koeficijenata samoindukcije 0,1 H i omskog otpora 51 prikljuena je na izvor izmjeninog napona efektivne vrijednosti 120 V i frekvencije 50 Hz. Kolika efektivna struja tee zavojnicom? L=0,1 H R=51 Uef=120 V =50 Hz Ief=?

80

I ef = I ef = I ef =

U ef = Z

U ef
2 R 2 + RL

U ef R 2 + (L )2
2

U ef R 2 + ( L 2 ) 2 120 V 2601 2 + 985,96 2

120 V (51 ) + (0,1H 2 314 50 Hz ) ,


2

120 V = 2,00 A 59,89

12. Na zavojnicu induktiviteta 0,25 H prikljuen je izmjenini napon frekvencije 60 s-1. Koliki bi trebao biti kapacitet serijski prikljuenog kondenzatora da razlika u fazi izmeu struje i napona bude nula? L=0,25 H =60 Hz =0 C=?
RL RC =0 R RL = RC tg = 1 C 1 1 1 1 C= = = = L 2 L ( 2 ) 2 4 2 L 2 4 314 2 0,25H 60 2 Hz 2 , L = C = 2,8 10 5 F = 28F

13. Zavojnicom samoindukcije 6 mH tee struja od 500 mA. Pri iskljuivanju struja padne na nulu u 10-4 sekundi. Pretpostavljamo da je promjena struje linearna s vremenom. Inducirana elektromotorna sila na krajevima zavojnica jest? L=6 mH=610-3 H I1=500 mA=50010-3 A I2=0 t=10-4 s =?

= L

I 500 10 3 A = 6 10 3 H = 30 V t 10 4 s

14 Razmak izmeu ploa ploastog kondenzatora iznosi 0,5 mm. Ako se on stavi u ulje njegov se kapacitet promijeni. Meutim, kad se ploe udalje tako da je razmak izmeu ploa 1,2 mm, kondenzator ima i u ulju prijanji kapacitet. Kolika je relativna dielektrina konstanta ulja? C1 = C 2 d1=0,5 mm 0 S 0 r S d2=1,2 mm = d1 d2 r=? d 2 1,2mm r = = = 2, 4 d 1 0,5mm 81

15. Titrajni krug ini kondenzator kapaciteta 50 pF i zavojnica induktiviteta 0,2 mH. Odredite valnu duljinu na koju je ugoen? C=50 pF=5010-12 F L=0,2 mH=0,210-3 H =?
= 1

2 L C c = = c 2 L C = 3 10 8 ms 1 2 314 0,2 10 3 H 50 10 12 F = 188, 4m ,

16. Transformator za elektrino zvonce smanjuje izmjenini napon s 220 V na 4 v. Sekundarna zavojnica ima 12 zavoja. Koliko zavoja ima primarna zavojnica? U1=220 V U2 = 4 V N2=12 N1=?
U1 U 2 = N1 N 2 N1 = U1 220 V N2 = 12 = 660 U2 4V

82

OPTIKA

GEOMETRIJSKA OPTIKA Ravno zrcalo je glatka i ravna reflektirajua povrina. Zakon refleksije svjetlosti glasi: Upadna i reflektirana zraka svjetlosti su u istoj ravnini kao i normala na reflektirajuu povrinu a kut upada jednak je kutu refleksije :

Slika je u ravnom zrcalu jednake veliine kao i predmet, virtualna i simetrina predmetu s obzirom na ravninu zrcala:

Sferno zrcalo

Sferno zrcalo je dio kugline plohe pa je reflektirajua povrina zakrivljena - udubljena ili izboena. Jednadba sfernog zrcala je:
1 1 1 + = x x f

83

gdje je x udaljenost predmeta od zrcala, x' udaljenost slike od zrcala, R polumjer zakrivljenosti zrcala, a f=R/2 arina ili fokalna daljina zrcala:

Linearno poveanje je omjer veliine slike (y') i veliine predmeta (y):


m= y x = y x

Za konkavno sferno zrcalo R i f su pozitivne veliine, a za izboeno (konveksno) negativne. Poveanje je pozitivno kad je slika uspravna, a negativno kad je obrnuta.
Zakon loma

Kada zraka svjetlosti prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo ona mijenja smjer, tj. na granici tih dvaju sredstava se lomi:

84

Kod tog prijelaza frekvencija ostaje nepromijenjena a valna duljina i brzina se mijenjaju. Apsolutni indeks loma nekog sredstva n je omjer brzine svjetlosti (c) u vakuumu i brzine svjetlosti v u tom sredstvu:
n= c v

Relativni indeks loma sredstva 2 prema sredstvu 1 je:


n 2,1 = n 2 v1 = n1 v 2

gdje je v1 brzina svjetlosti u sredstvu 1, a v2 brzina svjetlosti u sredstvu 2. Ravnina koja odvaja dva sredstva se zove ravni dioptar. Pri prijelazu zrake svjetlosti iz sredstva indeksa loma n1 u sredstvo indeksa loma n2, upadna i lomljena zraka kao i normala na granici tog sredstva u upadnoj toki su u istoj ravnini. Snelliusov zakon loma povezuje kut upada i kut loma :
n 2,1 = sin n 2 = sin n 1

Totalna refleksija. Ako svjetlost prelazi iz optiki gueg u optiki rijee sredstvo kut loma >, dakle svjetlost se lomi od okomice. Kut loma moe biti najvie 90, i za taj kut kaemo da je kut upada tzv. granini. (g) Ako je kut upada vei od g svjetlost ne prelazi u drugo sredstvo ve se reflektira. Ta pojava se zove totalna refleksija.
sin g = n2 n1

Ako svjetlost prelazi iz sredstva indeksa loma n u vakuum vrijedi:


sin g = 1 n

Planparalelna ploa je homogeno optiko sredstvo, omeeno dvjema ravnim paralelnim plohama. Prolazom kroz planparalelnu plou zraka svjetlosti ne mijenja smjer ve je samo pomaknuta paralelno samoj sebi:

85

Prizma je optiko sredstvo omeeno s dvije ravnine koje zatvaraju kut A:

Kut devijacije pri prolazu kroz optiku prizmu dan je relacijom: =1+2-A gdje su 1 kut upada, 2 kut pod kojim zraka izlazi iz prizme, a A kut prizme. Prolazom kroz prizmu bijela svjetlost se rastavlja na dugine boje (spektar) jer brzina svjetlosti u nekom prozirnom sredstvu ovisi o valnoj duljini a time i indeks loma, te se svjetlost razliitih boja (razliitih ) i razliito lomi.
Lee

Lee su prozirna tijela, omeena s dvije sferne plohe od kojih jedna moe biti i ravna. Tankim leama nazivamo lee kod kojih je razmak izmeu dioptrijskih ploha u sredini lee malen u odnosu na promjer lee. Optika os lee je pravac koji prolazi kroz sredita zakrivljenosti sfernih ploha lee. Razlikujemo dvije vrste lea:

86

a) lee sabirae - konvergentne lee - sabiru paralelan snop zraka svjetlosti u jednu toku koja se zove fokus ili arite:

b) lee rastresae - divergentne lee - raspruju paralelan snop zraka svjetlosti:

Fokalna ili arina duljina (f) je udaljenost arita od tjemena lee, i ta je daljina za konvergentne lee pozitivna, a za divergentne negativna. Fokalna daljina je dana jednadbom:
1 1 1 = ( n 1) + f R1 R 2

gdje je n relativni indeks loma materijala lee prema sredstvu u kojem se nalazi, a R1 i R2 su polumjeri zakrivljenosti sfernih ploha lee. Predznak polumjera je pozitivan kod konveksne lee, a negativan kod konkavne. Jednadba tanke lee je:
1 1 1 + = x x f

gdje je x udaljenost predmeta od tjemena lee, a x' udaljenost slike od tjemena lee i f arina daljina lee: 87

Poveanje lee je omjer veliine slike y' i veliine predmeta y:


m= y x = y x

Ako je poveanje pozitivno, slika je uspravna, a ako je poveanje negativno slika je obrnuta. Kada je m>1 slika je vea od predmeta, a kada je m<1 slika je manja od predmeta. Jakost lee je reciprona vrijednost arine daljine: j= 1 f

Jakost lee se mjeri u dioptrijama (1 dpt=1 m-1). Konvergentne lee imaju pozitivnu jakost (+dioptrije), a divergentne lee imaju negativnu jakost (-dioptrije). 88

FIZIKALNA OPTIKA

Svjetlost je transferzalni elektromagnetski val ija je brzina u vakuumu: c=2,997925108 ms-13108 ms-1 Valnu prirodu svjetlosti potvruju pojave interferencije, ogiba i polarizacije.
Interferencija

Interferencija nastaje zbrajanjem dvaju ili vie valova svjetlosti jednake frekvencije i konstantne razlike u fazi (tzv. koherentnih valova). Rezultat tog zbrajanja je pojaanje intenziteta u u nekim tokama prostora, odnosno smanjenje u drugim. Pojaanje e nastati ako razlika optikih puteva dviju zraka =k (k=0, 1, 2...), dok e destruktivna interferencija (minimum rasvjete) nastati na mjestima gdje je:
= ( 2k + 1) 2

(k=0, 1, 2, ...)

Na slici su prikazana dva koherentna izvora. U toki M1 dolazi do interferencije svjetlosti koja ide iz izvora koji su meusubno razmaknuti za udaljenost d, a toka M1 se nalazi na zastoru udaljenom a od izvora. Optika razika puteva zrake koja ide iz izvora jedan i zrake iz drugog izvora jednaka je geometrijskoj razlici pomnoenoj s indeksom loma sredstva kroz koje je zraka prolazila: =nr1-nr2 Rezultantni intenzitet pri interferenciji ovisi o fazi, odnosno o razlici optikih putova valova koji interferiraju. Razmak izmeu dviju svjetlih ili tamnih interferiranih pruga na zastoru paralelnom s dva koherentna izvora jest:
s= a d

89

gdje je d meusobna udaljenost izvora, a razmak zastora od izvora (a>>d), a valna duljina svjetlosti.

Ogib ili difrakcija na optikoj reetki

Optika reetka se sastoji od ekvidistantnih tijesno poredanih pukotina. Udaljenost izmeu dvije pukotine zove se konstanta reetke d:

Maksimum rasvjete opazit emo u smjerovima koji s normalom na reetku zatvaraju kut odreen uvjetom: dsink=k (k=0, 1, 2, 3...)

gdje je d konstanta reetke, k ogibni kut, - valna duljina, a k red spektra.


Polarizacija svjetlosti

Refleksijom i lomom svjetlost se polarizira. Zraka svjetlosti je totalno linearno polarizirana ako reflektirana i lomljena zraka ine pravi kut, a kut upada je tada B. Dakle ako zraka svjetlosti upada na prozirno sredstvo indeksa loma n pod kutem B (Brewsterovim kutom), reflektirana zraka je potpuno polarizirana te vrijedi: tgB=n Upadni kut B se zove kut polarizacije.

90

RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA OPTIKA


1. Indeks loma vode je 1,33. Koliki je granini kut totalne refleksije? n=1,33 g=?
sin g = 1 1 = = 0,75187 = 48 o 45 n 1,33

2. Okomito na optiku reetku konstante 10-5 m upada komponenta svjetlosti dviju valnih duljina: 444 nm i 592 nm. Pod kojim e se najmanjim kutom ogiba pokriti maksimumu obiju linija? d sin k = k 1 d=10-5 m k 2 d sin k = k 2 = 1=444 nm k 1 2=592 nm 592nm k 4 K=? = = 1,333 = k 444nm 3 k=4 k = 3 d sin k = 4 1
4 1 4 444 10 9 m = = 0,1776 d 10 5 m k = 10,23o sin k =

3. Predmet na optikoj osi je 40 cm od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 50 cm. Odredite poloaj slike. x=40 cm R=50 cm x'=?
1 1 1 + = x x f 1 1 1 + = 40cm x 25cm 1 1 1 85 = = x 25cm 40cm 200cm 200cm = 66,67cm x = 3

4. Kolika je jakost konvergentne lee arine daljine 25 cm? f=25 cm=0,25 m j=?
j= 1 1 = = 4dpt f 0,25m

91

5. S leom arine daljine 6 cm, koja slui kao lupa, elimo promatrati mali predmet duljine 2 mm, tako da njegova virtuelna slika bude 5 mm. Koliko mora lee biti udaljena od predmeta? 1 1 1 x y + = = f=6 cm x x f x y y=2 mm 1 1 1 x 5mm = y'=5 mm = x 2,5x 6cm x 2mm x=? 1 2 1 x = 2,5x = x 5x 6cm 5 2 1 = 5x 6cm 5x = 3 6cm
x = 3,6cm

6. Zraka svjetlosti upada iz zraka na prozirni materijal pod kutom 56. Koliki je indeks loma ako lomljena i reflektirana zraka zatvaraju kut od 90? =56 n=?

n=tg=tg56=1,4825

7. U tekuini iznad koje je zrak, totalna refeksija opaa se pod kutem od 30. Kolika je brzina svjetlosti u toj tekuini? g=30 v=?
sin g = 1 1 = n 2 n=2 1 n
c v c 3 10 8 ms 1 v= = n 2 8 v = 1,5 10 ms 1 n=

8. Zraka svjetlosti koja upada pod kutem 45 na ravninu stakla, djelomino se lomi, a djelomino se reflektira. Kut izmeu lomljene i reflektirane zrake je 107. Odredi indeks loma stakla. + + = 180 o =45 = 180 o 107 o 45o = 28 o =107 n=? sin sin 45o = = 1,506 n= sin sin 28 o

92

OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE

DUALNA PRIRODA SVJETLOSTI

Svjetlost ima dvojnu prirodu: korpuskularnu i valnu. Najmanja "estica" svjetlosti je jedan foton ili kvant. Energija fotona je: E=h gdje je frekvencija svjetlosti, a h=6,62510-34 Js Planckova konstanta. Koliina gibanja fotona je: p= pa je odatle valna duljina fotona jednaka: = h mc h h = c

De Broglie (d Brolji) je doao do zakljuka da svaka estica koja se giba mora imati valna svojstva. estici u gibanju odgovara valna duljina: = h mv

gdje je m masa estice, a v brzina estice. Fotoelektrini efekt je pojava da metali u odreenim uvjetima, pri obasjavanju svjetlom emitiraju elektrone. Pri tome se energija fotona h utroi dijelom na izbijanje elektrona iz metala, a dijelom prelazi u kinetiku energiju elektrona pa vrijedi:
h = Wi + mv 2 2

gdje je Wi izlazni rad, a mv2/2 kinetika energija izbijenog elektrona. Da bi uope do fotoefekta i dolo, frekvencija upadne svjetlosti mora biti barem tolika da energija fotona bude jednaka izlaznom radu, pa slijedi: hg=Wi gdje je g granina frekvencija karakteristina za odreeni metal. Ako je frekvencija manja od g do fotoefekta nee doi, a ako je frekvencija vea od g viak energije se pojavljuje 93

kao kinetika energija elektrona. Energija izbanog elektrona se moe nai odreujui napon U potreban za njegovo zaustavljanje, tzv. napon zaustavljanja te je:
mv 2 = eU 2

Zaustavlajnjem brzih elektrona nastaje rendgensko zraenje. Kod toga se energija elektrona djelomino ili potpuno pretvoriti u energiju fotona rendgenskih (x) zraka:
h g = hc mv 2 = = eU 2 min

pa slijedi da je:
min = hc eU

gdje je min granina valna duljina rendgenskih zraka.


BOHROV MODEL ATOMA

Prema prvom Bohrovom postulatu elektron se moe gibati oko jezgre samo po odreenim stazama polumjer kojih je:
rn = n 2 0h2 m ee2

gdje je n glavni kvantni broj (n=1, 2, 3...), h je Planckova konstanta, 0 permitivnost vakuuma, me masa elektrona, e naboj elektrona. Energija elektrona u n-toj stazi je:
En =
4 1 m ee 2 n 2 8 0 h 2

(n=1, 2, 3, ...)

Brzina elektrona u n-toj stazi je:


vn = e2 2n 0 h

Prema drugom Bohrovom postulatu frekvencija emitirane svjetlosti kad elektron prelazi iz n-te u m-tu stazu se moe odrediti iz izraza: hnm=En-Em 94

nm =

En Em m e4 = e 3 2 h 8 0 h

1 1 2 2 m n

ZRAENJE CRNOG TIJELA

Sva tijela zrae energiju. Spektar zraenja ovisi o temperaturi tijela. Apsolutno crno tijelo potpuno apsorbira upadnu energiju ali to tijelo je najbolji emiter za odreenu temperaturu. Toplinska energija koju zrai povrina apsolutno crnog tijela u 1 sekundi moe se odrediti Stefan - Boltzmanovim (tefan - Bolcmanovim) zakonom: P=ST4 gdje je P snaga zraenja, T temperatura tijela, S povrina tijela, a Stefan-Boltzmanova konstanta: =5,6710-8 Wm-2 K-4 Prema Wienovu (Vin) zakonu valna duljina kojoj pripada maksimalna energija zraenja apsolutno crnog tijela je obrnuto razmjerna termodinamikoj temperaturi: maxT=c=2,910-3 mK tj. umnoak valne duljine kod koje je maksimalna energija zraenja (max) i termodinamike temperature (T) je jednak konstantoj veliini.
EKVIVALENT MASE I ENERGIJE

Prema teoriji relativnosti masa tijela se mijenja s brzinom, te je masa tijela koje se giba vea od mase koja miruje:
m= m0 1 v2 c2

gdje je m masa u gibanju, m0 masa u mirovanju, v brzina tijela i c brzina svjetlosti. Ako je masa tijela u mirovanju m0, a kad se giba brzinom v masa mu je m, onda je njegova kinetika energija jednaka:
Ek = m0v2 = (m m 0 ) c 2 2

95

Masa i energija su povezane relacijom: E=mc2 Potvrdu ekvivalentnosti energije i mase pokazuje foton koji se ponaa kao val i kao estica te je: c E = h = h = mc 2 odakle proizlazi:
m= h c

OSNOVE NUKLEARNE FIZIKE

Jezgra atoma je graena od protona (pozitivno nabijene estice naboja +e) i neutrona (estice bez naboja). estice koje ine jezgru atoma se jednim imenom zovu nukleoni. Maseni broj jezgre (ukupan broj nukleona) A jednak je zbroju rednog broj Z (broj protona) i broja neutrona N: A=Z+N Izotopi su atomi nekog kemijskog elementa koji imaju jednak broj protona (isti redni broj) ali razliit broj neutrona pa prema tome i razliit maseni broj. Uobiajeno oznaavanje nuklida je da se simbolu kemijskog elementa doda maseni broj kao lijevi gornji indeks, a redni broj kao lijevi dolji indeks, npr:
12 6C 13 6C 27 13 Al

Masa atoma se najee izraava u atomskim jedinicama mase: 1u = 1 mase atoma izotopa 12
12 -27 6 C =1,6610

kg

Defekt mase m. Masa jezgre uvijek je manja od zbroja masa neutrona i protona od kojih je jezgra sastavljena. Ta se razlika mase zove defekt mase. Ona za nuklid A X iznosi: Z
m = Zm H + Nm n m A

gdje je mH masa atoma vodika (protona i elektrona), mn masa neutrona, a mA masa atoma za iju jezgru raunamo defekt mase. Energetski ekvivalent defektu mase je energija vezanja jezgre: E v = mc 2 = (Zm H + Nm n m A ) c 2

96

Unificiranoj atomskoj jedinici mase prema Einsteinovoj relaciji E=mc2 odgovara energija od 931,50 MeV.

RADIOAKTIVNI RASPAD

Jezgra ili nukleus nekog elementa moe se prirodnim putem promijeniti (govorimo o radioaktivnom raspadu). Vrijeme poluraspada T1/2 je vrijeme potrebno da se od poetne koliine radioaktivnog izotopa raspadne polovica. Radioaktivni raspad karakterizira i konstanta raspadanja : ln 2 0,693 = = T1 2 T1 2 Zakon radioaktivnog raspadanja kae:

N = N 0 e t = N 0 e

0 ,693t T1
2

= N0 2

t T1

gdje je N0 poetni broj neraspadnutih atoma u vrijeme t=0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, e=2,71828 je baza prirodnog logaritma, T1/2 vrijeme poluraspada i konstanta raspadanja. Aktivnost radioaktivne tvari je: N A= = N t i mjeri se bekerelima (Bq). Ta aktivnost vremenom opada prema zakonu:

0 ,693t T1
2

A = A0 e

gdje je A0 aktivnost u vremenu t=0, a A aktivnost u vremenu t.


Nuklearne reakcije

Jezgre atoma se mogu promijeniti i umjetnim putem, pomou nuklearnih reakcija. Pri tim reakcijama neka estica a bombardira jezgru X te tada nastaje jezgra Y i oslobodi se estica b to se sibmoliki pie: a+XY+b ili X(a, b)Y estice koje bombardiraju jezgru (a) mogu biti: neutroni n, protoni p, deuteroni d (jezgre od 2 H ), tritoni t (jezgre od 3 H ), estice (jezgre od 4 He ), elektroni e , pozitroni e + , 1 1 2 estice i dr. Pri svakoj nuklearnoj reakciji zbroj masenih brojeva A i rednih brojeva Z prije i poslije rekcije mora biti jednak. Energetski ekvivalent razlike ukupne mase prije i poslije reakcije je, tzv. Q vrijednost nuklearne reakcije. 97

- raspad
A Z

X A 4 Y + 4 He Z2 2

Kod raspada se redni broj novo nastalog nuklida umanjuje za 2, a maseni za 4. --raspad
A Z A X Z +1Y + 0 e 1

Pri raspadu redni broj novonastalog nuklida je za 1 vei a maseni broj ostaje nepromijenjen. + - raspad
A Z A X Z 1Y + +0 e 1

Novo nastali nuklid + raspadom ima redni broj za 1 manji a isti maseni broj. Pri pretvorbi elektrona i pozitrona u elektromagnetsko zraenje sva se njihova masa pretvara u energiju te nastaje 2 kvanta
e + e + = 2

Obrnuto kvant dovoljne energije pri sudaru s jezgrom pretvara se u par elektron-pozitron
= e + e+

98

RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA ATOMSKA I NUKLEARNA FIZIKA


1. Kolika je energija fotona vidljive svjetlosti valne duljine 630 nm (h=6,6310-34 Js)? =630 nm E=?
E= h c 6,63 10 34 Js 3 10 8 ms 1 , = = 3157 10 19 J 630 10 9 m

2. Sunce svake sekunde emitira energiju od 31026 J. Kao rezultat te emisije energije, masa Sunca se u sekundi smanji za: E=31026 J m=?
E = mc 2 m= E c
2

3 10 26 J (3 10 ms )
8
1 2

3 10 26 J 9 10 m s
16 2 2

= 3,3 10 9 kg

3. U televizijskoj se cijevi elektroni ubrzavaju razlikom potencijala od 20 KV. Kolika je najmanja valna duljina rendgenskih zraka to ih emitira ekran? (h=6,62610-34 Js, c=3108 ms-1, e=1,610-19 C) U=20 kV=20103 V min=?
h c 6,626 10 34 Js 3 10 8 ms 1 = = 6,21 10 11 m eU 1,6 10 19 C 20 10 3 V

min =

4. Ako pretpostavimo da je starost Zemlje 1010 godina, koliko torija 232 (izraeno u postocima poetne koliine) jo uvijek postoji na Zemlji? (Vrijeme poluivota torija 232 iznosi 1,391010 godina) t=1010 god T1/2=1,391010 god N/N0=?

N = N0 2 N =2 N0

t T1

= N0 2

1010 1,391010

= N0 2

1 1,39

1 1,39

= 0,6073

N = 60,73%N 0

99

5. Kolika je maksimalna valna duljina svjetlosti koja jo pobuuje fotoelektrini efekt u litijevoj fotokatodi? (izlazni rad je 3,9610-19 J, h=6,62610-34 Js, c=3108 ms-1) Wi=3,9610-19 J =?
Ef = Wi + Ek hc = Wi
= h c 6,626 10 34 Js 3 108 ms1 = = 5,019 10 7 m = 502nm 19 Wi 3,96 10 J

Ek = 0

6. Koliko se fisija dogodi svake sekunde u reaktoru koji kao gorivo koristi 235U, ako je toplinska snaga tog reaktora 1800 MW? (Pretpostavite da se pri fisiji svake jezgre 235U oslobodi 200 MeV) t=1 s P=1800MW P t 1800 10 6 W 1s n= = = 5,625 1019 E=200 MeV=2001061,610-19 J E 200 1,6 10 13 J n=? 7. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa 90Sr je 28 godina. Za koje vrijeme e se aktivnost nekog uzorka tog izotopa smanjiti 8 puta? T1/2=28 god A=A0/8 t=?
t T1

A = A0 2

A0 = A 0 2 28god 8

=2 t =3 28god t = 3 28god = 84god 2

t 28god

8. Ako je pri brzini 1,46 km/s valna duljina elektrona 500 nm, kolika je valna duljina pri brzini elektrona 0,024 c, gdje je c brzina svjetlosti v1=1,46 km/h=1460ms-1 1=500 nm=50010-9 m v2=0,024c=0,0243108 ms-1 2=? 100

1 = 2 =

h mv 1 h mv 2

h 2 mv 2 v = = 1 h 1 v2 mv 1 2 = v1 1, 46 10 3 ms 1 500 10 9 m 1 = v2 0,024 3 10 8 ms 1

2 = 0,101 10 9 m = 0,1nm

9. Laserski snop valne duljine 325 nm izbacuje elektrone iz cezijeve ploice (fotoefekt) koji se zaustavljaju naponom 1,91 V. Koliki je rad izlaza cezija? (h=6,62510-34 Js, e=1,610-19 C) =325 nm U=1,91 V Wi=?
E= hc = Wi + Ek E k = Qe U

Wi =

6,625 10 34 Js 3 108 ms1 hc Qe U = 1,6 10 19 C 1,91V 9 325 10 m 3,054 10 19 J 1,6 10 19 C

Wi = 6,11 10 19 3,056 10 19 = 3,054 10 19 J Wi = = 1,91eV

10. Valna duljina argonove crvene linije je 679 nm. Koliki je izlazni rad materijala kojemu je to granina valna duljina? (h=6,6310-34 Js) =679 nm Wi=?
hc = Wi Wi = Wi = 6,63 10 34 Js 3 10 8 ms 1 679 10 2,929 10 1,6 10
19 9

= 2,929 10 19 J

19

= 1,83eV

11. Da bi se masa estice utrostruila, estica se mora gibati brzinom? m=3m0 v=? 101

m=

m0 1 v2 c2 m0 m

1 v
2

v2 c
2

c2

=1

2 m0

m2

2 m0 v 2 = c 2 1 2 m 2 2 8 2 2 m2 m0 m0 = c v = c 2 1 2 = c 1 2 = c 1 02 = c 9 3 m m 9m 0

102

ZADACI

103

104

1. Prefiks M (mega) ima znaenje? A) 106 B) 10-6 C) 109 D) 10-9 E) 1012 rjeenje: (A) 2. Izraz za brzinu pri jednoliko usporenom gibanju du pravca, uz poetnu brzinu v0 A) v0t B) v0+at2/2 C) v0-at2/2 D) v0+at E) v0-at rjeenje: (E) 3. Jedna litra plina pod normalnim uvjetima ima masu od 1,3 g. Kolika je gustoa plina? A) 1,310-3 kgm-3 B) 1,310-2 kgm-3 C) 1,310-1 kgm-3 D) 1,3 kgm-3 E) 1,3102 kgm-3 rjeenje: (D) m=1,3 g=1,310-3 kg V=1 l=10-3 m3 m 1,3 10 3 kg = = = 1,3kgm 3 =? V 10 3 m 3 4. Pri polasku sa stanice tramvaj se giba jednoliko ubrzano akceleracijom 1 ms-2. Na kojem putu postigne brzinu 10 ms-1? A) 100 m B) 200 m C) 10 m D) 20 m E) 50 m rjeenje: (E) a=1 ms-2 v=10 ms-1 v 2 (10 ms 1 ) 2 v = 2as s = = = 50 m s=? 2a 2 1ms 2 5. Djelovanje sile na kruto tijelo ne mijenja se ako hvatite sile premjestimo: A) du pravca u kojem djeluje sila B) okomito na pravac u kojem djeluje sila C) paralelno pravcu u kojem djeluje sila D) u bilo koju toku tijela 105

E) u teite tijela rjeenje: (A) 6. Njihalo uini 30 titraja u minuti. Vrijeme izmeu dva uzastopna poloaja sa elongacijom jednakoj nuli je: A) 4 s B) 3 s C) 2 s D) 1 s E) 1/2 s rjeenje: (D) f=30 min-1 1 1 T T= = = 2s = 1s T/2=? 30 f 2 60s Za vrijeme jednog titraja njihalo dva puta proe kroz poloaj ravnotee. 7. Tlaku od 1 Pa odgovara na zemlji tlak stupca vode visine: A) 0,102 mm B) 1,02 mm C) 10,2 mm D) 102 mm E) 1020 mm rjeenje: (A) P=1 Pa s h g 1Pa P P= h= = = 0,102mm h=? g 1000 kgm 3 9,81ms 2 s 8. Izmjenini napon maksimalne vrijednosti 100 V i frekvencije 100 Hz prikljuen je na potroa otpora 10 . Struja kroz potroa je dana sa: A) I=(10 A) sin (628 s-1)t B) I=(0,1 A) sin (314 s-1)t C) I=(0,1 A) sin (628 s-1)t D) I=(10 A) sin (100 s-1)t E) I=(0,1 A) sin (100 s-1)t rjeenje: (A) U0=100 V f=100 Hz U I=Io sin t 100 V = 10 A I0 = 0 = R=10 I=Io sin 2ft 10 R -1 I0=? I=(10 A)sin (628 s )t 9. Lorenzova sila na naboj koji se giba okomito na magnetsko polje je: A) Qv/B B) Q/vB C) 1/QvB D) QvB 106

E) vB/Q rjeenje: (D) 10. Inducirani napon u jednom zavoju razmjeran je: A) magnetskom polju B) gustoi magnetskog toka C) magnetskom toku D) vremenu u kojem se promijeni magnetski tok E) brzini promjene magnetskog toka rjeenje: (E) 11. U titrajnom krugu nastaju titraji frekvencije 10 MHz. Koliko traje jedan titraj? A) 100 s B) 100 ns C) 0,1 ns D) 100 ps E) 100 ms rjeenje: (B) f=10 MHz 1 1 T= = = 0,1 10 6 s = 100 10 9 s = 100 ns T=? f 10 10 6 Hz 12. Koliki je otpor (u omima) eljezne ice presjeka 0,01 mm2, duljine 10 m. Otpornost eljeza je 0,110-6 m. A) 10 B) 100 C) 1000 D) 10000 E) 100000 rjeenje: (B) s=0,01 mm2 l 0,1 10 6 m 10 m R= = = 100 l=10 m s 0,01 10 6 m 2 -6 =0,110 m R=? 13. Kroz grijalicu snage 2000 W tee struja od 20 A. Koliki je otpor grijalice (u )? A) 100 B) 0,01 C) 500 D) 50 E) 5 rjeenje (E) P=2000 W U P 2000 W P P=UI U = R= = 2 = = 5 I=20 A I I I ( 20 A ) 2 R=?

107

14. Naziv jedinice u SI za kapacitet je: A) volt B) kulon C) henri D) farad E) simens rjeenje: (D) 15. Koji od navedenih podruja spektra elektromagnetskih valova odgovara vidljivom spektru? A) 410-4 m - 810-7 m B) 410-7 m - 810-7 m C) 410-6 m - 810-6 m D) 410-8 m - 810-9 m E) 410-7 m - 810-8 m rjeenje: (B) 16. Ako je e elementaran elektrini naboj, naboj estice je: A) -2e B) -e C) 0 D)+e E)+2e rjeenje: (E) -zrake su jezgre helijevih atoma koje se sastoje od 2 neutrona i 2 protona. 17. Nadopunite reakciju A) n B) p C) d D) E) rjeenje: (A) 11 1 1 11 5 B+ 1 p 0 n + 6 C
11 1 5 B+ 1 p

?+ 11 C 6

18. Energija fotona valne duljine 0,5 m je (Priblino! h=6,610-34 Js): A) 3,31034J B) 13,210-34J C) 13,210-28J D) 410-24J E) 410-19J rjeenje: (E) =0,5 m h c 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1 E= = = 3,96 10 19 J E=? 0,5 10 6 m

108

19. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Od poetnog broja radioaktivnih jezgara ostat e priblino 1/1000 nakon: A) 0,5 sati B) 1 sat C) 2,5 sati D) 5 sati E) 25 sati rjeenje (C) t T1/2=15 min T1 1 N = N0 2 2 N= N0 1000 t 3 T1 N 10 N 0 t=? 2 2 = = N0 N0

t T1

= 10 3 log

t log 2 = 3 T1
2

t=

3T1

log 2

3 15 60s = 8969s = 2,5sati 0,30103

20. Naziv jedinice u SI za napon je: A) volt B) kulon C) henri D) farad E) simens rjeenje (A) 21. Stupcu vode od 10 cm odgovara na zemlji tlak od (Priblino! g=10 ms-2) A) 0,1 Pa B) 1 Pa C) 10 Pa D) 100 Pa E) 1000 Pa rjeenje: (E) h=10 cm P=gh=103kgm-310ms-20,1m=103 Pa=1000 Pa P=? 22. Pri polasku sa stanice tramvaj se giba jednoliko ubrzano. Na putu od 50 m postig-ne brzinu od 10 ms-1. Kolika je akceleracija? A) 1 ms-2 B) 2 ms-2 109

C) 0,1 ms-2 D) 0,2 ms-2 E) 0,5 ms-2 rjeenje: (A) s=50 m v=10 ms-1 a=?

v = 2as a =

v 2 (10 ms 1 ) 2 = = 1ms 2 2s 2 50 m

23. Njihalo uini 15 njihaja u minuti. Kolika je frekvencija? A) 4 s-1 B) 2 s-1 C) 1 s-1 D) 1/8 s-1 E) 1/2 s-1 rjeenje: (D) n=15 njihaja/min 15 1 n f= = = 0,125s 1 = s 1 f=? 2 2 60s 8 24. Jedna litra ive ima masu 13,6 kg. Kolika je gustoa ive? A) 1,3610-2 kgm-3 B) 1,3610-1 kgm-3 C) 1,36102 kgm-3 D) 1,36103 kgm-3 E) 1,36104 kgm-3 rjeenje: (E) m=13,6 kg m 13,6kg = = 3 3 = 13,6 10 3 kgm 3 = 1,36 10 4 kgm 3 V=1 l V 10 m =? 25. Izraz za brzinu pri jednoliko ubrzanom gibanju du pravca uz poetnu brzinu vo je: A) vot B) vo+at2/2 C) vo-at2/2 D) vo+at E) vo-at rjeenje: (D) 26. Prefiks (mikro) ima znaenje: A) 106 B) 10-6 C) 109 D) 10-9 E) 1012 rjeenje: (B)

110

27. Lorentzova je sila na elektrino nabijenu esticu koja se giba okomito na magnetsko polje: A) proporcionalna masi estice B) obrnuto proporcionalna masi estice C) proporcionalna naboju estice D) obrnuto proporcionalna naboju estice E) neovisna o naboju estice rjeenje: (C) F=QvB 28. Moment sile se ne mijenja ako hvatite sile premjestimo: A) u teite tijela B) u bilo koju toku tijela C) paralelno pravcu u kojem djeluje sila D) okomito na pravac u kojem djeluje sila E) du pravca u kojem djeluje sila rjeenje: (E) 29. Nadopunite reakciju: A) n B) p C) d D) E) rjeenje: (D) 27 1 Al + 4 30 P+ 0 n 13 2 15
27 30 1 13 Al + ? 15 P+ 0 n

30. Kolika je duljina ultrazvunog vala ako generator proizvodi titraje frekvencije 10 MHz, a brzina irenja je 1,5 kms-1? A) 1,5 m B) 1,5 mm C) 0,15 m D) 0,15 mm E) 6,67 mm rjeenje (D) f=10 MHz v=1,5 kms-1 =?
= v 1,5 10 3 ms 1 = = 0,15 10 3 m = 0,15mm f 10 10 6 s 1

31. Rezultanta dviju meusobno okomitih sila od 9 N i 12 N je: A) 3 N B) 5 N C) 12 N 11 1

D) 15 N E) 21 N rjeenje: (D) F1=9 N F2=12 N R=?


2 R = F12 + F2 = (9N ) 2 + (12N ) 2 = 81N 2 + 144N 2 = 225N 2 = 15N

32. Izraz za put pri jednoliko usporenom gibanju du pravca, uz poetnu brzinu vo je: A) v0t B) v0t+at2/2 C) v0t-at2/2 D) v0t1+v0t2+v0t3+... E) at2/2 rjeenje: (C) 33. Uteg mase 100 g objeen je o dinamometar sa skalom u N. Koju silu pokazuje? (g=9,8 ms-2) A) 0,098 N B) 0,98 N C) 9,8 N D) 98 N E) 980 N rjeenje: (B) m=100 g G=? G=mg=0,1 kg9,8 ms-2=0,98 N 34. Tijelo mase 1 kg koje slobodno pada na kraju puta od 5 m ima kinetiku energiju: A) 1000 J B) 100 J C) 10 J D) 50 J E) 500 J rjeenje: (D) m=1 kg mv 2 v = 2gs Ek = s=5 m 2 v = 2 10 ms 2 5m Ek=? 1kg 100 m 2 s 2 1 Ek = v = 10 ms 2 E k = 50 J 35. Koliko je elektrino polje izmeu ploa kondenzatora meusobno udaljenih 2 mm ako je na ploama napon od 2 V? A) 1 Vm-1 B) 1 kVm-1 C) 1 mVm-1 112

D) 10 Vm-1 E) 10 kVm-1 rjeenje: (B) d=2 mm U=2 V U 2V E= = = 1kVm 1 E=? d 2 10 3 m 36. 10 litara benzina ima masu (=900 kgm-3): A) 9 kg B) 900 kg C) 11,1 kg D) 1,11 kg E) 90 kg rjeenje: (A) V=10 l =900 kgm-3 m=? m=V=1010-3m3900 kgm-3=9 kg 37. U tekuinu gustoe 13,5103 kgm-3 uronjeno je homogeno tijelo gustoe 6,75103 kgm-3. Koji dio volumena tijela (u postocima) je iznad povrine tekuine? A) 100% B) 50% C) 20% D) 10% E) 2% rjeenje: (B) G=U t=13,5103 kgm-3 3 -3 Vtjtjg=Vur tjtg tj=6,7510 kgm Vur .tj tj 6,75 10 3 kgm 3 Vneur V = ?% = = 100 = 50% neur = 50% 3 3 Vtj Vtj Vtj t 13,5 10 kgm 38. Amplituda harmonikog titranja je 2 cm, a frekvencija 0,5 s-1. Izraz koji opisuje ovo titranje je: A) y=(2 cm) sin (3,14 s-1)t B) y=(2 cm) sin (6,24 s-1)t C) y=(2 cm) sin (9,42 s-1)t D) y=(4 cm) sin (3,14 s-1)t E) y=(4 cm) sin (6,28 s-1)t rjeenje: (A) y0=2 cm f=0,5 s-1 y=y0sint y=? y=(2 cm)sin (20,5 s-1)t y=(2 cm)sin (3,14 s-1)t

113

39. Na izvor struje prikljueni su u seriju potroai razliitih otpora. Jakost struje je: A) najvea uz + pol izvora B) najvea uz - pol izvora C) ista u svakoj toki strujnog kruga D) najmanja kroz potroa najveeg otpora E) najmanja kroz potroa najmanjeg otpora rjeenje: (C) 40. Kroz potroa tee struja od 10 mA kroz 5 dana. Koliki je naboj proao potroaem? A) 18 C B) 180 C C) 432000 C D) 4320 C E) 432 C rjeenje: (D) I=10 mA t=5 dana I=Q/t Q=It Q=? Q=1010-3A5243600s Q=4320 C 41. Na primarnu zavojnicu transformatora, koja ima 5000 navoja, prikljuen je izmjenini napon od 220 V. Koliki napon je na sekundarnoj zavojnici koja ima 455 navoja? A) 200 V B) 20 V C) 240 V D) 2400 V E) 24 V rjeenje: (B) N1=5000 U1=220 V U 2 U1 U N 2 220 V 455 U2 = 1 = = 20,02V = N2=455 5000 N 2 N1 N1 U2=? 42. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Za 2 sata se poetni broj radioaktivnih jezgara smanji na: A) 1/4 B) 1/8 C) 1/64 D) 1/128 E) 1/256 rjeenje: (E) T1/2=15 min 23600 s t=2 h t 1 N 1 T 2 N=? N = N0 2 = 2 1560 s = 28 = N0 256

114

43. Teina tijela mase 100 kg je: A) 0,098 N B) 0,98 N C) 9,8 N D) 98 N E) 980 N rjeenje: (E) m=100 kg G=? G=mg=100 kg9,8 ms-2=980 N 44. Izraz za snagu je: A) mv B) mv2/2 C) Fv D) Fs E) Ft rjeenje: (C) W Fs P= Fv t t 45. U toki A tijela djeluje sila od 1 N, a u toki B njoj paralelna sila od 1/2 N. One se mogu uravnoteiti silom od: A) 1 N B) 3 N C) 2/3 N D) 3/2 N E) 1/3 N rjeenje: (D) r r r F1=1 N 1 3 R 1 = F1 + F2 = 1N + N = N F2=1/2 N 2 2 R=? 46. U tekuinu ija je gustoa 13,5103 kgm-3 uronjeno je homogeno tijelo gustoe 9103 kgm-3. Koji dio volumena tijela je iznad povrine tekuine? A) 1/4 B) 2/3 C) 1/2 D) 1/3 E) 1/4 rjeenje: (D) G=U t=13,5103 kgm-3 Vur tjtg= Vtjtjg tj=9103 kgm-3 Vtj tj Vneur =? Vur = Vtj t

115

Vneur = Vtj - Vur Vneur = Vtj Vtj tj t : Vtj

tj Vneur 9 10 3 kgm 3 1 =1 =1 = 0,3333 = 3 3 t Vtj 3 13,5 10 kgm

47. Amplituda harmoninog titranja je 6 cm, a frekvencija 5 s-1. Izraz koji opisuje ovo titranje je: A) y=(6 cm) sin (31,4 s-1)t B) y=(6 cm) sin (62,8 s-1)t C) y=(6 cm) sin (94,2 s-1)t D) y=(12 cm) sin (31,4 s-1)t E) y=(12 cm) sin (62,8 s-1)t rjeenje: (A) y0=6 cm f=5 s-1 y=y0 sin t y=? y=y0 sin 2ft y=(6 cm) sin (31,4 s-1)t 48. Kolika je duljina zvunog vala frekvencije 440 Hz, ako je brzina irenja 330 ms-1? A) 0,75 m B) 1,5 m C) 0,5 m D) 7,5 m E) 1,33 m rjeenje: (A) f=440 Hz v 330 ms 1 = = = 0,75m v=330 ms-1 f 440s 1 =? 49. Kroz potroa tee struja od 5 mA kroz 1 minutu i 40 sekundi. Koliki je naboj proao potroaem? A) 510-3 C B) 510-2 C C) 510-1 C D) 710-3 C E) 7 C rjeenje: (C) I=5 mA t=1 min 40 s Q=? Q=It Q=510-3 A100 s Q=510-1 C 116

50. Na izvor struje prikljueni su paralelno potroai razliitih otpora. Jakost struje je: A) najvea uz+pol izvora B) najvea uz - pol izvora C) ista u svakoj toki strujnog kruga D) najmanja kroz potroa najveeg otpora E) najmanja kroz potroa najmanjeg otpora rjeenje: (D) 51. Nadopunite reakciju A) n B) p C) d D) E) rjeenje: (B)
14 1 14 1 7 N + 0 n 6 C + 1 p 14 7N

+ n 14 C + ?. 6

52. 1 kg etilnog alkohola (gustoa =800 kgm-3) ima volumen: A) 8000 cm3 B) 1250 cm3 C) 1000 cm3 D) 800 cm3 E) 125 cm3 rjeenje: (B) m=1 kg 1kg m V= = = 0,00125m 3 = 1250cm 3 =800 kgm-3 800 kgm 3 V=? 53. Kolika je snaga motora koji u 8 sati izvri rad od 50 kWh? A) 6,25 kW B) 400 kW C) 0,16 kW D) 22,5 kW E) 1440 kW rjeenje: (A) W=50 kWh W 50 kWh P= = = 6,25kW t=8 h t 8h P=? 54. Izraz za impuls sile je: A) ma B) Fs C) Fv 117

D) Ft E) mv rjeenje: (D) 55. Ako njihalo duljine L ima periodu 2s. Kolika je duljina njihala sa periodom 4s? A) L/4 B) L/2 C) L D) 2L E) 4L rjeenje: (E) T1=2s L2 2 T2=4s g T2 L2=? = T1 L 2 1 g
2 T2

T12

L2 T2 16s 2 L 2 = L1 2 = L1 = 4L1 L1 4s 2 T12

56. Tlak na stijenke podmornice koja miruje na dubini od 50 m je (priblino!): A) 0,2 MPa B) 0,5 MPa C) 1 MPa D) 2 MPa E) 5 MPa rjeenje: (B) h=50 m P=? P=gh=1000 kgm-310 ms-250 m=0,5 MPa 57. Teina tijela volumena 50 cm3, oitana na dinamometru je 2 N. Koju silu (u N) pokazuje dinamometar uronimo li cijelo tijelo u vodu? Priblino! A) 0,1 B) 0,5 C) 1,0 D) 1,2 E) 1,5 rjeenje: (E) V=50 cm3 G=2N F=? F=G-U=G-Vg=2N-5010-6m3103kgm-310ms-2=2N-0,5N=1,5 N 58. Koliku koliinu topline preda okolini 2 g eljeza (c=500 Jkg-1K-1) ako se ohladi od 500C na 100C? A) 40000 J 118

B) 323 J C) 313 J D) 313000 J E) 40 J rjeenje: (E) m=2 g c=500 Jkg-1K-1 t1=500C t2=100C Q=?

Q=mct=210-3kg500Jkg-1K-140K=40J

59. Idealni plin je zatvoren u posudi stalnog volumena. Ako temperatura poraste od 0 C na 273 C, tlak: A) ostaje nepromijenjen B) poraste dva puta C) poraste etiri puta D) poraste 136,5 puta E) poraste 273 puta rjeenje: (B) V=konst. P1 P2 (izohorna promjena stanja plina) = t1=0 C=273 K T1 T2 t2=273 C=546 K P2=? P P 546K P2 = 1 T2 = 1 = 2P1 273K T1 60. Primarna zavojnica transformatora ima 200 zavoja, koliko zavoja ima sekundarna zavojnica, ako je primarni napon 220 V, a sekundarni 55000 V A) 100000 B) 50000 C) 10000 D) 5000 E) 500 rjeenje: (B) N1=200 U1 U 2 = U1=220V N1 N 2 U2=55000 V N2=? U N 55000 V 200 N2 = 2 1 = = 50000 220 V U1 61. Jedinica za otpornost je: A) B) m C) m2 D) m-1 119

E) -1m-1 rjeenje: (B) l RS m 2 R = = = m S l m 62. Nadopunite reakciju A) B) C) +e D) -e E)


1 0n 1 1p 27 26 1 13 Al + ? 13 Al + 2 0 n

rjeenje (A)
27 1 26 1 13 Al + 0 n 13 Al + 2 0 n

63. Koliina radioaktivnog izotopa smanji se za godinu dana na jednu etvrtinu poetne vrijednosti. Vrijeme je poluraspada (u mjesecima): A) 2 B) 3 C) 4 D) 6 E) 8 rjeenje: (D) t 1 N = N0 T1 4 N = N0 2 2 t = 12mj t T1 N0 T1 = ? = N0 2 2 2 4

2 2 = 2 t T1
2

t T1

=2 t 12mj = = 6mj 2 2

T1 =
2

64. 1 cm3 etilnog alkohola (gustoa =800 kgm-3) ima masu: A) 8 g B) 12,5 g C) 10 g D) 0,8 g
120

E) 1,25 g rjeenje: (D) V=1 cm3 =800 kgm-3 m=?

m=V=10-6m3800kgm-3=810-4kg=0,8 g

65. Motor snage 50 W radi 5 dana. Koliki je rad izvrio? A) 250 J B) 600 J C) 600 Wh D) 6000 J E) 6000 Wh rjeenje: (E) P=50 W t=5 dana W=? W=Pt=50W524 h=6000 Wh 66. Njihalo ima duljinu 1 m. Kolika je perioda? Priblino! A) 0,25 s B) 0,5 s C) 1,0 s D) 2,0 s E) 4,0 s rjeenje: (D) l=1 m l 1m T = 2 = 2 314 , = 2,005s T=? g 9,81ms 2 67. Valna duljina vala frekvencije 1 kHz je 1,2 m. Kolika je brzina irenja vala? A) 1,2 ms-1 B) 12 ms-1 C) 120 ms-1 D) 1200 ms-1 E) 12000 ms-1 rjeenje: (D) f=1 kHz =1,2 m v=? v=f=1,2m103s-1=1200 ms-1 68. Koliku koliinu topline treba dovesti bez gubitaka vodi temperature 200C, mase 50 g da se zagrije na 1000C? (c=4200 Jkg-1K-1) A) 4200 kJ B) 420 kJ C) 21 kJ D) 16,8 kJ 121

E) 4,2 kJ rjeenje: (D) t1=200C m=50 g t2=100 0C Q=?

Q=mct=0,05 kg4200 Jkg-1K-180 K=16800 J=16,8 kJ

69. Hidrostatskom tlaku od 100 kPa odgovara visina stupca vode od: A) 1 m B) 10 m C) 100 m D) 1 cm E) 10 cm rjeenje: (B) P=100 kPa h=? P = g h
h= 100 10 3 Pa P = 3 = 10 m g 10 kgm 3 10 ms 2

70. Idealni plin se rastegao izobarno zbog promjene temperature od -500C do 1730C. Volumen se pri tome poveao: A) dva puta B) tri puta C) etri puta D) 50 puta E) 173 puta rjeenje: (A) t1=-500C=223 K t2=1730C=446 K V1 V2 = T1 T2
V2 = V1 V 446K T2 = 1 = 2V1 223K T1

71. Meu polove magneta ulazi nabijena estica po putanji okomitoj na smjer magnetskog polja. Na nju djeluje sila: A) u smjeru brzine B) u smjeru suprotnom od smjera brzine C) u smjeru magnetskog polja D) u smjeru suprotnom smjeru magnetskog polja E) u smjeru okomito na magnetsko polje rjeenje: (E) Pravilo desne ruke.

122

72. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa je 10 minuta. Nakon pola sata koliina se izotopa smanji na: A) 1/2 B) 1/3 C) 1/4 D) 1/6 E) 1/8 rjeenje: (E) t T1/2=10 min T1 t=0,5 sata N = N0 2 2 N/N0=? 30 min N 10 min = 2 3 = 1 =2 N0 8 73. Ako avion u 2 sekunde promijeni svoju brzinu od 16 m/s na 70 m/s srednja akceleracija iznosi: A) 86 m/s2 B) 27 m/s2 C) 54 m/s2 D) 43 m/s2 E) 18 m/s2 rjeenje: (B) t=2s v v 2 v 1 70 ms 1 16ms 1 a= = = = 27 ms 2 v1=16 m/s t t 2s v2=70 m/s a=? 74. Dva tijela razliitih masa i razliitih brzina imaju jednake kinetike energije. Ako je omjer brzina v1:v2=3 onda je omjer masa: A) m1:m2=3 B) m2:m1=3 C) m2:m1=9 D) m2:m1=1 E) m1:m2=9 rjeenje: (C) Ek1=Ek2 Ek 1 = Ek 2 v1 : v2=3 2 m 1 v1 m 2 v 2 2 m1 : m2=? = 2 2 m1 v 2 v2 = 2 = 22 2 m 2 v 1 9v 2
m 1 : m 2 = 1:9 m 2: m1 = 9

123

75. Koliko N iznosi sila kojom homogeno elektrino polje jakosti 1 kNC-1 djeluje na naboj 1 mC? A) 103 B) 1 C) 10-3 D) 106 E) 10-6 rjeenje: (B) E=1 kNC-1 Q=1 mC F=? F=EQ=1103NC-110-3C=1 N 76. Zavojnica ima 5000 zavoja na duljini 50 cm. Kad kroz nju tee struja 50 mA magnetsko polje u njoj iznosi: A) 500 Am-1 B) 500 Am C) 5 Am-1 D) 125 Am-1 E) 125000 Am rjeenje: (A) N=5000 l=50 cm I=50 mA N I 5000 50 10 3 A = = 500 Am 1 H= H=? l 0,5m 77. Koliki se napon inducira u zavojnici s koeficijentom samoindukcije 20 mH ako je brzina promjene struje u njoj 1,5 As-1? A) 30 V B) 3 V C) 30 mV D) 3 mV E) 75 V rjeenje:(C) L = 20 mH I I U=L = 1,5As 1 t t U = 2010-3H1,5As-1 = 0,03V = 30 mV U=? 78. Radioaktivni izvor nakon 60 sati ima 1/16 poetnog broja jezgara. Njegovo vrijeme poluraspada (u satima) je: A) 60 B) 30 C) 15 D) 7,5 124

E) 3,75 rjeenje: (C) t = 60sati


N 1 = N 0 16 T1 2 = ?
t T1

N = N0 2 N =2 N0
t T1
2

t T1

1 = 2 4 16

t =4 T1 2 T1 2 = t 60sati = = 15sati 4 4

79. Ura njihalica prenesena s zemaljskog ekvatora na sjeverni pol: A) ide bre B) ne pokazuje promjene C) smanjuje periodu njihanja D) ide sporije E) mijenja veliinu amplitude rjeenje: (A) l T = 2 g g je vea na polu nego na ekvatoru, to znai da e T na polu biti manje, te ura ide bre. 80. Kuglica se pone kotrljati niz kosinu i prijee put od 10 cm u 1 s. Ubrzanje kuglice izraeno u cm/s2 iznosi: A) 2 B) 20 C) 4 D) 40 E) 10 rjeenje: (B) s=10 cm at2 s= t=1 s 2 a=? 2s 2 10cm = 20cms 2 a= 2 = t 1s 2 81. Jednoliko gibanje po krunici spada u: A) jednoliko gibanje s obzirom na vektor brzine 125

B) nejednoliko usporeno gibanje C) jednoliko usporeno gibanje D) nejednoliko ubrzano gibanje E) jednoliko ubrzano gibanje rjeenje: (E) 82. Brzina izraena u ms-1 bicikla kod kojeg se kota promjera 1 m okrene 3 puta u sekundi iznosi priblino: A) 1 B) 3 C) 5 D) 7 E) 9 rjeenje: (E) 2r=1 m f=3 okr/s v=? v=2rf=1 m3,143 s-1=9,42 ms-1 83. Ukupan otpor od tri razna otpornika (1 , 3 , 6 ) spojena paralelno je: A) 1 B) 2 C) 3 D) 5 E) 6 rjeenje: (A) R1=2 1 1 1 1 R2=3 = + + R3=6 R u R1 R 2 R 3 Ru=? 1 1 1 1 = + + R u 2 3 6
1 3 + 2 +1 = Ru 6 Ru = 6 = 1 6

84. Iz poloaja mirovanja tijelo u slobodnom padu prijee put od 20 m. Srednja brzina padanja izraena u ms-1 iznosi (uzeti g=10 ms-2) A) 5 B) 10 C) 15 D) 20 E) 40 rjeenje: (B) 126

v1=0 s=20 m v =?

v = 2gs = 2 10 ms 2 20 m = 20 ms 1 v= v 1 + v (0 + 20 )ms 1 = = 10 ms 1 2 2

85. Tijelo pliva na tekuini tako da mu je 4/5 volumena pod povrinom. Odnos gustoe tijela i gustoe tekuine je: A) 0,8 B) 1,25 C) 4,5 D) 5,4 E) 1,2 rjeenje: (A) G=U Vur=4/5Vtj tj tj Vtj g = Vur t g =? t 4 V tj Vur 5 tj = = = 0,8 t Vtj Vtj 86. Ako jedno titranje kasni T/4 za drugim titranjem iste frekvencije razlika u fazi titranja je: A) 450 B) 900 C) 1200 D) 2400 E) 3600 rjeenje: (B) T 3600 T/4 900 Tijekom perioda (T) tijelo opie puni kut od 3600, te e za T/4 opisati etvrtinu punog kuta, tj. 900. 87. Pri prijelazu iz jednog sredstva u drugo val: A) ne mijenja smjer B) mijenja valnu duljinu i frekvenciju C) ne mijenja valnu duljinu D) ne mijenja frekvenciju E) mijenja frekvenciju rjeenje: (D) 88. Nosioci elektrine struje u bakru su: A) negativni ioni bakra B) atomi bakra C) pokretni ioni bakra D) elektroni 127

E) pozitivni ioni bakra rjeenje: (D) 89. Na optiku reetku pada okomito uto i plavo monokromatsko svjetlo. Kut prvog ogibnog maksimuma je: A) jednak za obje valne duljine B) vei za uto svjetlo C) vei za plavo svjetlo D) proporcionalan razlici valnih duljina E) proporcionalan sumi valnih duljina rjeenje: (B) 90. Kroz presjek nekog vodia u 0,5 min proe naboj od 180 C. Srednja jakost struje izraena u amperima je: A 360 B) 180 C) 90 D) 6 E) 0,5 rjeenje: (D) t=0,5 min=30 s Q 180C I= = = 6A Q=180 C t 30s I=? 91. Na naboj od 500 mC djeluje sila od 5 N. Elektrino polje izraeno u N/C iznosi: A) 0,01 B) 0,1 C) 1 D) 10 E) 100 rjeenje: (D) Q=500 mC F 5N E= = = 10 NC 1 F=5 N Q 500 10 3 C E=? 92. Vodi otpora 1 , duine 1 m i presjeka 1 mm2 ima elektrinu otpornost (izraenu u m): A) 1 B) 103 C) 10-3 D) 106 E)10-6 rjeenje: (E)

128

R=1 l=1 m s=1 mm2 =?

l s R s 1 10 6 m 2 = = = 10 6 1m l R =

93. Gustoa idealnog plina mase m i volumena V se moe izraunati iz jednadbe sta-nja idealnog plina pomou izraza: A) pMRT B) pM(RT)-1 C) pMR-1T D) pMRT-1 E) pM-1RT rjeenje: (B) V m pV = nRT = RT = RT M M PM = = PM( RT) 1 RT 94. Interval frekvencija izraen u Hz na koje reagira ljudsko uho iznosi: A) 16-20 B) 20000-16 C) 200-6 D) 200-2000 E) 20000-6 rjeenje: (B) 95. U prenoenju elektrine struje u vodenoj otopini kuhinjske soli sudjeluju: A) pokretni atomi natrija B) ioni natrija C) atomi klora D) slobodni elektroni E) slobodni atomi klora rjeenje: (B) 96. Na optiku mreicu koja ima 100 zareza na 1 mm pada monokromatsko svjetlo duine 2 m. Sinus kuta prvog ogibnog maksimuma je: A) 0,8 B) 0,6 C) 0,4 D) 0,2 E) 0,5 rjeenje: (D)

129

d=

1 mm 100 k =1 = 2m

k = d sin sin = k 1 2 10 6 m = = 0,2 d 10 5 m

sin = ?

97. Neispravan izraz za centripetalno ubrzanje je: A) v2R-1 B) 42f2R2 C) 42Rf2 D) 42R/T2 E) (2v)2/4R rjeenje: (B) 98. Sila uzgona (u N) koja djeluje na kocku (duina brida 10 cm) od eljeza (gustoa 7000 kg/m3 uronjenu u vodu (gustoa 1000 kg/m3) je (uzeti g=10m/s2) A) 0,01 B) 0,1 C) 1 D) 10 E) 100 rjeenje: (D) a=10 cm =700 kg/m3 t=1000 kg/m3 U=? U=Vtg=a3tg=0,13m31000kgm-310ms-2=10 N 99. Hidrostatski tlak u vodi (gustoa 1000 kg/m3) na dubini od 1 cm ispod povrine iznosi (tlak je izraen u kPa, a za g uzeti 10 m/s2) A) 0,1 B) 10 C) 1 D) 100 E) 1000 rjeenje: (A) =1000 kg/m3 h=1 cm P=? P=gh=1000 kg/m-310 ms-210-2 m=100 Pa=0,1 kPa 100. Efektivni napon gradske mree je: A) srednja vrijednost izmjeninog napona B) maksimalna vrijednost izmjeninog napona C) napon koji je, priblino, 30% manji od 310 V

130

D) napon koji je, priblino, 70% manji od 310 V E) jednak 310 V rjeenje: (C) U0 U ef = = 0,70 U 0 = 70%U 0 2 101. Dva tijela istog oblika a razliitih masa kliu niz kosinu. Uz pretpostavku da je trenje zanemarivo, tijela e se gibati: A) jednoliko s jednakim brzinama B) jednoliko ubrzano s jednakim akceleracijama C) jednoliko ubrzano, a veu akceleraciju e imati tijelo manje mase D) jednoliko ubrzano, a veu akceleraciju e imati tijelo vee mase E) jednoliko, ali s razliitim brzinama rjeenje: (B) 102. Koliki je period gramofonske ploe koja napravi 45 okretaja u minuti? A) 1,333 s B) 0,016 s C) 0,022 s D) 0,750 s E) 1,000 s rjeenje: (A) f=45 min-1 1 1 60s T= = = = 1,333s T=? 1 45 f 45 min 103. Ophodno vrijeme tijela koje se giba jednoliko po krunici: A) upravno je razmjerno s ophodnom brzinom B) obrnuto je razmjerno s ophodnom brzinom C) ne ovisi o ophodnoj brzini D) upravno je razmjerno s masom tijela E) obrnuto je razmjerno s masom tijela rjeenje: (B) 104. Koliko je visok stupac alkohola gustoe 800 kgm-3 koji dri ravnoteu stupcu vode od 240 mm gustoe 1000 kgm-3? A) 0,300 m B) 0,200 m C) 0,192 m D) 3,000 m E) 1,920 m rjeenje: (A) 1=800 kgm-3 2=1000 kgm-3 p1 = p 2 h2=240 mm 1 g h1 = 2 g h 2 h1=? 131

h1 =

2 h 2 1000 kgm 3 0,24m = = 0,300 m 1 800 kgm 3

105. Valna duljina ultrazvunog vala frekvencije 1 MHz je 3,5 mm u nekom sredstvu. Brzina ultrazvuka u sredstvu je u ms-1: A) 2,8105 B) 3,510-9 C) 3,5106 D) 3,5103 E) 2,8108 rjeenje: (D) =3,5 mm f=1 MHz v=? v=f=3,510-3 m1106 s-1=3,5103 ms-1 106. Pritisak plina u posudi volumena 10 litara iznosi 104 Pa. Ako se ona spoji s praznom posudom jednakog volumena, pritisak u obje, uz konstantnu temperaturu, postat e: A) 5 kPa B) 10 kPa C) 50 kPa D) 20 kPa E) 2 kPa rjeenje: (A) V1=10 l P1 V1 = P2 V2 P1=104 Pa PV 10 4 Pa 10l V2=2V1=20 l = 5 10 3 Pa = 5kPa P2 = 1 1 = 20l V2 P2=? 107. Broj namotaja primarne zavojnice transformatora prema broju namotaja sekundarne zavojnice odnosi se kao 5:2. Ako je na primarnoj zavojnici izmjenini napon 220 V na sekundarnoj e biti napon (u V): A) 550 B) 55 C) 88 D) 880 E) 110 rjeenje: (C) N1/N2=5:2 U1 U 2 = U1=220 V N1 N 2 U2=? U N 220 V 2 U2 = 1 2 = = 88V N1 5 108. Na dinamometru visi teret. Kolika je njegova masa ako dinamometar pokazuje 981 N? A) 981 kg 132

B) 9,81 kg C) 98,1 kg D) 100 kg E) 10 kg rjeenje: (D) G=981 N m=?

G = mg m= G 981N = = 100 kg g 9,81ms 2

109. Tijelo mase 6 kg nalazi se 12 m iznad tla. Na kojoj visini u metrima treba biti tije-lo mase 18 kg da bi oba imala istu potencijalnu energiju? A) 12 B) 4 C) 6 D) 9 E) 3 rjeenje: (B) m1=6 kg Ep 1 = Ep 2 h1=12 m m 1 gh 1 = m 2 gh 2 m2=18 kg m h 6kg 12m h2=? = 4m h2 = 1 1 = 18kg m2 110. Dva se tijela gibaju jednoliko svako po svojoj krunici, a pri tome imaju jednake centripetalne akceleracije. Ako za radijuse njihovih putanja vrijedi r1:r2=4:1, onda za njihove ophodne brzine vrijedi: A) v1:v2=4:1 B) v1:v2=2:1 C) v1:v2=1:1 D) v2:v1=2:1 E) v2:v1=4:1 rjeenje:(B) r1:r2=4:1 mv 2 v2 Fc = a= a1=a2 R R v1:v2=? a1 = a 2
2 v1 v2 = 2 R1 R 2 2 v1

v2 2

R1 R2 R1 = R2 4 : = 21 1

v1 = v2

133

111. Na kojoj dubini u vodi gustoe 1000 kgm-3 je tlak 1,5 bar? (atmosferski tlak neka je 1 bar, a g=10 ms-2) A) 15 m B) 50 m C) 0,5 m D) 5 m E) 1,5 m rjeenje: (D) =1000 kgm-3 P = g h + Pa P=1,5 bar P Pa 1,5bar 1bar 0,5 10 5 Pa Pa=1 bar h= = = 4 = 5m g 1000 kgm 3 10 ms 2 10 kgm 2 s 2 h=? 112. Koliku koliinu topline (u kJ) preda okolini 10 kg vode ako se ona ohladi sa 300C na 200C (c=4180 Jkg-1K-1) A) 4,18 B) 418 C) 418000 D) 209 E) 209000 rjeenje: (B) m=10 kg t1=300C t2=200C Q=? Q=mct=10kg4180 Jkg-1K-110K=418000J=418 kJ 113. Volumen plina u posudi je 9 litara, a tlak 5104 Pa. Ako se bez promjene temperature, volumen plina smanji za 3 litre tlak je: A) 7,5104 Pa B) 2,5104 Pa C) 15104 Pa D) 10104 Pa E) 1,7104 Pa rjeenje: (A) V1=9 l P1 V1 = P2 V2 P1=5104 Pa PV 5 10 4 Pa 9l V2=6 l = 7,5 10 4 Pa P2 = 1 1 = 6l V2 P2=? 114. Kad se struja promijeni brzinom 2 As-1 u zavojnici se zbog samoindukcije inducira napon od 0.04 V. Koeficijent samoindukcije te zavojnice je u henrijima: A) 0,02 B) 0,08 C) 0,01 D) 0,32 134

E) 0,16 rjeenje: (A) I = 2As 1 t U = 0,04V


L=? I t U i t I

U i = L L=

0,04V 1s = 0,02H 2A

115. Valna duljina infracrvenog zraenja je 10 m, a ultraljubiaste svjetlosti 10 nm. Energija fotona ultraljubiaste svjetlosti zato je: A) 100 puta vea B) 10 puta vea C) 1000 puta vea D) 100 puta manja E) 1000 puta manja rjeenje: (C) cr=10 m hc lj =10 nm E lj lj = = cr Elj=? h c lj E cr cr
E lj = cr 10 10 6 m E cr = 1000 E cr E cr = lj 10 10 9 m

116. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog preparata, koji ima N jezgara je 22 minute. Koliko e jezgara biti nakon 88 minuta? A) N/2 B) N/4 C) N/5 D) N/16 E) N/8 rjeenje: (D) T1/2=22 minute t=88 minuta Nt=?

Nt = N2

t T 12

= N2

88 min 22 min

= N 2 4 =

N 16

117. Ako ura njihalica kasni treba: A) produiti duinu njihala B) poveati masu kugle C) skratiti njihalo D) poveati amplitudu njihala E) smanjiti masu kugle 135

rjeenje: (C) l T = 2 g Ako ura njihalica kasni, znai da je period titranja predugaak, a on e se smanjiti skraivanjem duine njihala. 118. U toki elektrinog polja veliine 2 N/C nalazi se naboj od 6 C. Sila elektrinog polja na naboj je: A) 2 N B) 3 N C) 6 N D) 12 N E) 6/2 N rjeenje: (D) E=2 N/C Q=6 C F=? F=QE=6C2N/C=12 N 119. Tijelo prevali put od 3 km za 15 minuta. Srednja brzina tijela u km/h je: A) 0,2 B) 200 C) 1,2 D) 12 E) 120 rjeenje: (D) s=3 km s 3km v= = = 12km / h t=15 min t 15 h v =? 60 120. Motor podigne teret mase 50 kg za 2 minute 6 metara visoko. Kolika je snaga motora? A) 150 W B) 1500 W C) 2,5 W D) 25 W E) 250 W rjeenje: (D) m=50 kg t=2 min W m g h 50 kg 10 ms 2 6m P= = = = 25W h=6 m t t 2 60s P=? 121. arulja snage 100 W gorjela je 30 minuta. Koliko je elektrine energije u kWh utroila? A) 3000 136

B) 50 C) 8 D) 0,05 E) 0,005 rjeenje: (D) P=100 W t=30 min W=?

W=Pt=100W0,5h=50Wh=0,05 kWh

122. ica duljine 1 m, presjeka 0,2 mm2 ima otpor 2,5 oma. Kolika je otpornost, u om metrima, materijala iz kojeg je ica izraena? A) 0,510-9 B) 0,510-6 C) 0,510-4 D) 0,510-2 E) 0,5 rjeenje (B) l=1 m l R= S=0,2 mm2 S R=2,5 R S 2,5 0,2 10 6 m 2 =? = = = 0,5 10 6 m 1m l

123. Zavojnicu u titrajnom krugu zamijenimo zavojnicom sa 9 puta veim koeficijentom samoindukcije. Uz nepromijenjeni kondenzator, frekvencija titrajnog kruga je sada: A) 9 puta vea B) 6 puta vea C) 3 puta vea D) 3 puta manja E) 9 puta manja rjeenje: (D) L2=9L1 f1:f2=? 1 2 L1 C1 f1 f 3 1 = 1 = f 2 = f1 1 3 f2 f2 1 2 9L1 C1 124. Razlaganje bijele svjetlosti na boje prolazom kroz optiku mreicu zove se: A) disperzija B) difrakcija C) polarizacija D) fotoefekt E) interferencija
137

rjeenje: (B) 125. Izotop sa 11 protona i 13 neutrona je: A) 13 Na 11 B) C) D) E)


11 13 Al 24 13 Al 24 11 Na 13 24 Cr

24 11 Na

rjeenje: (D) Z=11

A=24

broj neutrona=A-Z=24-11=13

126. Jezgra 4 He moe se dobiti fuzijom 3 He i 1 H . Uz energiju dobije se i jedan: 2 2 1 A) neutron B) pozitron C) proton D) elektron E) gama foton rjeenje: (B) 3 He + 1 H 4 He + 0 p 2 1 2 1 127. U jednom se danu smanji broj radioaktivnih jezgara na 1/8 poetne vrijednosti. Vrijeme poluraspada je: A) 12 sati B) 8 sati C) 6 sati D) 4 sata E) 3 sata rjeenje: (B) t 1 N = N0 T1 8 N = N0 2 2 t = 1dan t
T1 2 = ? 1 N0 = N0 2 8

T1
2

2 3 = 2

1dan T1
2

1dan =3 T1 2 T1 2 = 1 dan = 8sati 3

138

128. Kad se brzina nekog tijela povea 3 puta, tada se 3 puta povea i: A) njegova akceleracija B) ukupna energija tog tijela C) potencijalna energija tijela D) koliina gibanja tijela E) kinetika energija tijela rjeenje: (D) koliina gibanja=mv 129. Klip ima povrinu 0,5 dm2 i zatvara posudu s tekuinom. Ako je u tekuini hidrauliki tlak 106 Pa, kolika je sila koja djeluje na klip? A) 5000 N B) 5105 N C) 2105 N D) 2000 N E) 2104 N rjeenje:(A) S=0,5 dm2 F P= P=106 Pa S F=? F = P S = 10 6 Pa 0,5 10 2 m 2 = 5000 N 130. Nekoliko tijela razliitih masa, gustoa i oblika ubacimo u vodu Na vodi e plivati ona tijela koja imaju: A) pravilan geometrijski oblik B) malu masu C) gustou kao i voda D) gustou veu od vode E) gustou manju od vode rjeenje: (E) tijela=tek. - tijelo pluta tijela>tek. - tijelo tone tijela<tek. - tijelo pliva 131. Tijelu mase 1 kg temperatura poraste za 10C. Kolika je promjena unutarnje energije toga tijela kada se zna da je specifini toplinski kapacitet 120 Jkg-1K-1? A) 1 J B) 0 J C) 120 J D) 120 kJ E) 8 mJ rjeenje: (C) m=1 kg U = Q t=1 C=1 K C=120 Jkg-1K-1 U = mct = 1kg 120 Jkg 1 K 1 1K = 120 J U=? 139

132. Kondenzator kapaciteta C izbija se kroz uzvojnicu uz frekvenciju f. Ako se kapacitet kondenzatora uetverostrui frekvencija titrajnog kruga bit e: A) f/4 B) f/2 C) 2f D) 4f E) f rjeenje: (B) C2=4C1 1 f1 = f2=? 2 L1 C1
f2 = 1 2 L1 4C1 = f 1 1 1 = f1 = 1 2 2 L1 C1 2 2

133. Energija fotona vidljive svjetlosti: A) raste s poveanjem valne duljine B) obrnuto je razmjerna valnoj duljini C) dana je omjerom frekvencije i valne duljine D) dana je umnokom Planckove konstante i valne duljine E) obrnuto je razmjerna frekvenciji rjeenje: (B) hc E= 134. Tesla je jedinica za: A) permeabilnost tvari B) veliinu magnetskog polja C) gustou magnetskog polja D) magnetski tok E) gustou permeabilnosti rjeenje: (C) 135. Za vrijeme jedne periode elongacija harmonijskog titranja jednaka je nuli: A) dva puta B) jedan put C) 2 puta D) tri puta E) 22 puta rjeenje: (A) 136. Brewsterov zakon glasi ( je upadni kut, je kut loma a n indeks loma tvari) A) tg(+)=n B) cos/sin=n C) tg(-)=n 140

D) sin/cos=n E) tg=n rjeenje: (D) 137. Povea li se brzina jednolikog gibanja po zadanoj krunici za 2 puta centripetal-na sila se mora poveati za (puta): A) 1 B) 2 C) 4 D) 8 E) 16 rjeenje: (C) mv 2 Fc = 2 Centripetalna sila raste s kvadratom brzine. 138. Ako se negativni naboj nekog tijela podijeli s nabojem elektrona dobije se: A) nula B) beskonano C) parni broj D) cijeli broj E) jedinica rjeenje: (D) 139. Ukupni otpor od dva otpornika od 0,5 spojenih paralelno iznosi u omima: A) 2 B) 1,5 C) 1 D) 0,5 E) 0,25 rjeenje: (E) R1=R2=0,5 1 1 1 = + Ru=? R u R1 R 2
1 1 1 = + R u 0,5 0,5 1 2 = R u 0,5 R u = 0,25

140. Tijelo iz poloaja mirovanja padne na zemlju s visine od 45 m. Brzina izraena u m/s neposredno prije udara o zemlju iznosi (uzeti da je g=10 m/s2): A) 10 B) 15 141

C) 20 D) 25 E) 30 rjeenje: (E) h=45 m v=? v = 2gh = 2 10 ms 2 45m = 30 ms 1

141. Na tijelo je kroz 2 stotinke sekunde djelovala sila od 150 N. Kolika je promjena koliine gibanja tijela? A) 300 kgms-1 B) 3 kgms-1 C) 75 Ns-1 D) 7500 kgms-1 E) 0 rjeenje: (B) t=210-2s F=150N (mv)=? (mv)=Ft=150N210-2s=3Ns=3kgms-2s=3 kgms-1 142. Tijelo u prirodi slobodno pada. Kroz kratki vremenski period na njega djeluje dodatna sila suprotnog smjera od sile tee. Akceleracija tijela nakon prestanka djelo-vanja te sile: A) manja je od akceleracije slobodnog pada B) vea je od g C) jednaka je 0 D) jednaka je g E) iznosi g/2 rjeenje: (D) 143. Od metala gustoe 3000 kgm-3 izrezana je kocka. Brid kocke je 30 cm. Koliko kilogarama ima kocka? A) 8,1 B) 81 C) 810 D) 8100 E) 0,810 rjeenje: (B) =3000 kgm-3 a=30 cm=0,3 m m=? m=V=3000 kgm-3(0,3 m)3=81 kg 144. Ravni val prelazi iz jedne sredine u drugu u kojoj je brzina irenja manja, a na granicu pada okomito. Pri prijelazu dolazi do: A) poveanja frekvencije B) smanjenja frekvencije C) promjene smjera irenja D) poveanja valne duljine 142

E) smanjenja valne duljine rjeenje: (E) 145. Grafiki prikaz Charlesovog zakona u pravokutnom koordinatnom sustavu je pravac. Taj pravac presijeca temperaturnu os na: A)+40C B) -40C C) 00C D)+1000C E) -2730C rjeenje: (E) Izohorna promjena stanja plina: (V=konst). Charlesov zakon: p=p0(1+t). Ako je p=0 onda je 0=p0(1+t) t=-1 t=-1/ t=-273,15 C 146. Rendgenske zrake imaju valnu duljinu 0,15 nm, a vidljiva svjetlost 0,45 m. Energija fotona rendgenskih zraka prema energiji fotona vidljive svjetlosti je: A) 3000 puta vea B) 3000 puta manja C) 300 puta vea D) 3 puta je vea E) jednaka je energiji fotona vidljive svjetlosti rjeenje: (A) 1=0,15 nm hc 2=0,45 m E1 0, 45 10 6 m 3000 = 1 = 2 = = E1/E2=? h c 1 E2 1 0,15 10 9 m 2
E1 = 3000 E 2

147. Kolika je, priblino, granina energija fotona (u J) koja uzrokuje fotoelektrini efekt na metalu ako tome fotonu odgovara valna duljina od 400 nm (h=6,610-34 Js) A) 2,41019 B) 2,410-19 C) 510-19 D) 610-34 E) 61034 rjeenje: (C) =400 nm h c 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1 = 4,95 10 19 J = E= E=? 9 400 10 m

143

148. Otpornici od 2 oma i 8 oma spojeni su serijski na izvor struje. Snaga elektrine struje na otporniku od 2 oma je 100W. Snaga elektrine struje na drugom otporniku izraena u vatima je: A) 25 B) 50 C) 100 D) 200 E) 400 rjeenje: (E) R1=2 P = U I ako je U = I R R2=8 P1 = I 2 R 1 P1=100W P2=? P1 100 w I= = = 50 A R1 2
P2 = I 2 R 2 = 50 A 2 8 = 400 W

149. Kolika je promjena volumena (u litrama) ako je izvren mehaniki rad od 50 J pri stalnom tlaku od 800 Pa? A) 62,5 B) 84,5 C) 35,5 D) 12,5 E) 0,5 rjeenje: (A) W = P V W=50 J P=konst=800 Pa 50 J W V = = = 0,0625m 3 = 62,5l V=? P 800 Pa 150. Kolika je temperatura (u K) jednog mola idealnog plina u kome je tlak 41,5 Pa, a volumen 2105 litara (plinska konstanta je 8,3 Jmol-1k-1)? A) 1 B) 10 C) 100 D) 1000 E) 10000 rjeenje: (D) n=1 mol P V = nRT P=41,5 Pa P V 41,5Pa 200 m 3 V=2105 l=200 m3 T= = = 1000 K nR 1mol 8,3Jmol 1 K 1 T=? 151. Djelovanje nuklearnih sila opaa se samo na udaljenostima manjim od 10 fm. To je u metrima:

144

A) 10-6 B) 10-9 C) 10-15 D) 10-12 E) 10-14 rjeenje: (E) 10 fm=1010-15 m=10-14 m 152. Prosjeana gustoa drvene grede je 600 kgm-3, a gostoa vode 1000 kgm-3. Kad greda pliva u vodi, koliki dio njezinog volumena viri iz vode? A) 2/3 B) 2/5 C) 1/5 D) 3/5 E) 1/3 rjeenje: (B) tj=600 kgm-3 Vtj tj g = Vur tek g t=1000 kgm-3 Vtj tj 600 kgm 3 3 Vneur=? Vur = = Vtj = 0,6Vtj = Vtj 3 tek 5 1000 kgm 3 2 Vneur = Vtj Vtj = Vtj 5 5 153. Kojom se brzinom u ms-1 iri zvuk u eljezu, ako ton frekvencije 1 kHz ima u eljezu valnu duljinu 5 m? A) 200 B) 2000 C) 20 D) 500 E) 5000 rjeenje: (E) f=1 kHz =5 m v=? v=f=5m1103Hz=5000 ms-1 154. Pritisak plina u posudi iznosi 6106 Pa na sobnoj temperaturi. Kad se ona spoji s praznom posudom dva puta veeg volumena, a temperatura ostane ista, tlak u obje posude bit e: A) 2106 Pa B) 3106 Pa C) 1,2107 Pa D) 1,8107 Pa E) 2105 Pa rjeenje: (A)

145

P1=6106 Pa V2=V1+2V1=3V1 t=konst. P2=?

P1V1 = P2 V2 P2 = P1V1 6 10 6 Pa V1 = = 2 10 6 Pa V2 3V1

155. Dva vodia imaju jednaku duljinu i jednake poprene presjeke, a od razliitih su materijala. Elektrina otpornost jednog od njih je 0,110-6 ommetra i otpor 10 oma. Koliki je otpor u omima drugoga, ako je njegova otpornost 0,0210-6 ommetra. A) 2 B) 0,5 C) 20 D) 50 E) 5 rjeenje: (A) l1=l2 l R1 = 1 1 s1=s2 S1 1=0,110-6 m l1 R R1=10 = 1 -6 S 1 1 2=0,0210 m R2=? l1 l R 0,02 10 6 m 10 = 2 R 2 = 2 1 = = 2 1 S1 S 2 0,1 10 6 m 156. Frekvencija titrajnog kruga je 100 kHz. Koliki je period titranja u mikrosekundama? A) 10 B) 100 C) 1000 D) 0,1 E) 0,01 rjeenje: (A) f=100 kHz 1 1 T= = = 10 5 s = 10 10 6 s = 10s T=? s f 100 10 3 s 1 157. Kondenzator ima kapacitet 100 pF. Kolika koliina naboja u kulonima daje na njemu napon 100 V? A) 1 B) 108 C) 104 D) 10-8 E) 10-2 rjeenje: (D) C=100 pF Q C= U=100 V U Q=? Q = C U = 100 10 12 F 100 V = 10 8 C 146

158. Jedinica za snagu 1 W u SI sustavu je: A) kgms-3 B) kgm2s-3 C) kgms-2 D) kg-1m2s-3 E) kgms-1 rjeenje: (B) 1J 1N m 1kgms 2 m 1W = = = = kgm 2 s 3 1s 1s 1s 159. Pliva pliva preko rijeke brzinom 0,4 ms-1 okomito na brzinu rijeke. Brzina rijeke je 0,3 ms-1. Brzina ovog sloenog gibanja, izraena u ms-1 je: A) 0,7 B) 0,4 C) 0,5 D) 0,1 E) 0,05 rjeenje: (C) v1=0,4 ms-1 2 v = v1 + v 2 2 v2=0,3 ms-1 v=? v = (0, 4ms 1 ) 2 + (0,3ms 1 ) 2
v = 0, 479ms 1 160. Tijelo mase 1 kg kree se konstantnom brzinom 2 ms-1. Ako elimo da se njegova kinetika energija povea 3 puta, mora imati brzinu (u m/s): A) 6 B) 0,66

C) E)

D) 2 3
3 Ek 2 = 3Ek 1
2 mv 2 mv 1 2 =3 2 2

rjeenje: (D) m1=1 kg v1=2 ms-1 Ek2=3 Ek1 v2=?

v 2 = v 1 3 = 2 3ms 1

161. U tekuini, 100 mm ispod povrine, hidrostatski tlak iznosi 1 kPa. Za akceleraciju sile tee g neka se uzme 10 ms-2. Gustoa te tekuine (u kgms-3) je: A) 1000 B) 1 C) 10 147

D) 100 E) 0,1 rjeenje: (A) h=100 mm P=1 kPa =?


P = g h = P 1 10 3 Pa = = 1000 kgm 3 g h 10 ms 2 0,1m

162. Ravnom valu, kad prelazi iz jednog sredstva u drugo u kojem e imati veu brzi-nu: A) smjer prostiranja nee se promijeniti B) porasti e frekvencija C) smanjit e se frekvencija D) poveat e se valna duljina E) smanjit e se valna duljina rjeenje: (D) v=f Frekvencija ostaje nepromijenjena, pa je nuno da se uz porast brzine poveava i val-na duljina. 163. Molekule razliitih plinova na istoj temperaturi imaju jednaku: A) brzinu B) kinetiku energiju C) potencijalnu energiju D) koliinu gibanja E) ukupnu energiju rjeenje: (B) NA=Avogadrova konstanta 2 NA T= Ek R=plinska konstanta 3 R 164. Dva su svitka bakrene ice. Jedan sa icom poprenog presjeka 1 mm2, a drugi sa icom presjeka 0,25 mm2. Ako za otpornik uzmemo 4 m ice s presjekom 1 mm2, koliko bi trebalo uzeti one druge da oba otpornika imaju jednake otpore? A) 1 m B) 4 m C) 2 m D) 1/2 m E) 1/8 m rjeenje: (A) S1=1 mm2 R 2 = R1 S2=0,25 mm2 l 2 l1 l1=4 m = S2 S1 1=2 R1=R2 l S 4m 0,25mm 2 = 1m l2 = 1 2 = l2=? S1 1mm 2 148

165. Nukleoni su: A) pozitroni i elektroni B) pozitroni i neutroni C) protoni i neutroni D) elektroni i neutroni E) elektroni i protoni rjeenje: (C) 166. Energija vezanja po nukleonu za neku jezgru koja ima redni broj Z i maseni broj A iznosi 7 MeV. Ukupna energija vezanja jezgre E/MeV je: A) 7 A B) 7 Z C) 7 (A+Z) D) 7 (A-Z) E) 7 AZ rjeenje: (A) 167. Tijelo mase 0,2 kg klizi bez trenja niz kosinu i prijee visinsku razliku od 10 m. Ako je poetna brzina 0 ms-1, kolika je kinetika energija na kraju puta? A) 0,2 J B) 1,96 J C) 19,62 J D) 2 J E) 0,2 kJ rjeenje: (C) m=0,2 kg h=10 m Ek=Ep=mgh=0,2kg9,81 ms-210 m=19,62 J Ek=? 168. Plin se nalazi u posudi volumena 9 litara pod tlakom 5104 Pa. Ako se bez promjene temperature smanji volumen plina za 3 litre koliki e tada biti tlak? A) 7,5104 Pa B) 2,5104 Pa C) 15104 Pa D) 10104 Pa E) 1,7104 Pa rjeenje: (A) V1=9 l P1=5104 Pa P1 V1 = P2 V2 t=konst PV 5 10 4 Pa 9l V2=6 l P2 = 1 1 = = 7,5 10 4 Pa V2 6l P2=? 169. Kolika je valna duljina monokromske svjetlosti koja pada na optiku mreicu s konstantom 1800 nm, a sinus kuta ogibnog spektra treeg reda je jedan? 149

A) 810-4 m B) 610-7 m C) 1,810-7 m D) 3,610-7 m E) 5,410-7 m rjeenje: (B) d=1800 nm k=3 sin=1 =?

k = d sin = d sin 1800 10 9 m 1 = = 6 10 7 m k 3

170. Kolika je kutna brzina ako je frekvencija 60 okretaja u minuti? A) 3,14 s-1 B) 6,28 s-1 C) 6 s-1 D) 60 s-1 E) 360 s-2 rjeenje: (B) f=60 okr/min=1 okr/s =? =2f=23,141s-1=6,28 s-1 171. Koliki stupac vode e uravnoteiti stupac ive visine 1 m? (dvode=103 kgm-3, dHg=13,6103 kgm-3) A) 1 m B) 10 m C) 0,76 m D) 1,36 m E) 13,6 m rjeenje: (E) h1=1 m 1=13,6103 kgm-3 P1 = P2 2=103 kgm-3 1 gh 1 = 2 gh 2 h2=? h 13,6 10 3 kgm 3 1m = 13,6m h2 = 1 1 = 2 10 3 kgm 3 172. Udaljenost od Zagreba do Dubrovnika iznosi 400 km. Prvih 150 km automobil vozi brzinom od 120 km/h. Kolikom srednjom brzinom mora provesti preostalih 250 km da ukupna srednja brzina bude 80 km/h? A) 50 km/h B) 75 km/h C) 60 km/h D) 67 km/h E) 72 km/h rjeenje: (D) 150

s=400 km s1=150 km v1=120 km/h s2=250 km v=80 km/h v2=?

400 km s = = 5h v 80 km / h s 150 km 5 = h t1 = 1 = v 1 120 km / h 4 t= 5 15 h= h 4 4 s 2 250 km v2 = = = 66,66km / h = 67 km / h 15 t2 h 4 t 2 = t t 1 = 5h

173. Puka se nalazi 2,5 m iznad tla. Kojom brzinom treba ispaliti tane da bi palo na zemlju na udaljenosi od 300 m? A) 450 m/s B) 300 m/s C) 350 m/s D) 420 m/s E) 280 m/s rjeenje: (D) h=2,5 m 2h D = v ox D=300 m g v0X=? D 300 m v ox = = = 420,2ms 1 2h 2 2,5m g 9,81ms 2 174. Kruna ploa promjera 7 m zakrene se za 90 u 2 sekunde. Kolika je obodna brzina? A) 7,35 m/s B) 5,50 m/s C) 15,8 m/s D) 2,75 m/s E) 1,40 m/s rjeenje: (D) 2R=7 m 1 2R f=1/4 okr/2 s , 4 = 7 m 314 0,25 = 2,75ms 1 v= v=? 2s 2s 175. Dvije kugle zagrijane na 100 C, jedna od aluminija, a druga od olova predaju okolini jednake koliine topline. Koliki je omjer volumena VAl:VPb, ako se kugle ohlade na istu temperaturu? (Al=2700 kg/m3; Pb=11340 kg/m3; cAl=880 J/kgK; cPb=120 J/kgK) A) 1,75 B) 0,57 C) 0,88 151

D) 1,20 E) 0,27 rjeenje: (B) t=100 C t1=t2 Q1=Q2 VAl:VPb=?


Q1 = Q 2 m 1 c1 t = m 2 c 2 t Al VAl c Al = Pb VPb c Pb VAl Pb c Pb 11340 kgm 3 120 JK 1 kg 1 = = = 0,572 VPb Al c Al 2700 kgm 3 880 JK 1 kg 1

176. Hidraulina prea ima epove radijusa 20 cm i 45 cm. Kolika je sila na veem epu, ako na manji djelujemo silom od 15 N? A) 45 N B) 150 N C) 760 N D) 35 N E) 76 N rjeenje: (E) R1=20 cm=0,2 m F1 F2 = R2=45 cm=0,45 m S1 S 2 F1=15 N F S F R 2 F R 2 15N 0, 45 2 m 2 F2=? = 75,93N F2 = 1 2 = 1 2 2 = 1 2 2 = S1 0,2 2 m 2 R1 R1 177. Neko tijelo je elektrino negativno nabijeno: A) ako ima vie negativnog nego pozitivnog naboja B) ako ima negativan, a ne pozitivan naboj C) ako ima jednak broj pozitivnog i negativnog naboja D) ako nema pozitivnog naboja E) ako ima suviak pozitivnog naboja rjeenje: (A) 178. Ako kalij bombardiramo brzim elektronima nastat e jezgra: A) B) C) D) E)
40 20 Ca 40 18 Ar 40 20 Ar 35 17 Cl 39 20 Ca 40 0 19 K + 1 e

x.

rjeenje: (B)
40 0 40 19 K + 1 e 18 Ar

152

179. Tijelo pri slobodnom padu sa visine h dobije brzinu v. Sa koje visine je palo ako ima brzinu 3v? A) 3h B) 4h C) 6h D) 8h E) 9h rjeenje: (E)
2gh = v 9 2gh = 3v

180. U jednoj su minuti izmjerena 84 otkucaja srca. Kolika je frekvencija (u Hz)? A) 1,25 B) 1,3 C) 1,35 D) 1,4 E) 1,45 rjeenje: (D) f=84 min-1 84 84 f= = = 1, 4Hz f=? Hz min 60s 181. Od nepolariziranog vala svjetlosti dobivamo polarizirani val? A) disperzijom na prizmi odreenog kuta B) difrakcijom na mreici C) fotoefektom D) interferencijom E) refleksijom pod odreenim kutom rjeenje: (E) 182. Pri fotoefektu na nekom metalu izlazni je rad elektrona 610-19 J. Kolika je granina valna duljina za taj metal? (h=6,610-34 Js) A) 33 nm B) 330 nm C) 600 nm D) 660 nm E) 1200 nm rjeenje: (B) =610-19 J hc hc = E f = + E k , ako je E k = 0 E f = , a E f = =?
= h c 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1 = = 3,3 10 7 m = 330 nm 6 10 19 J

153

183. Na pozitron u elektrinom polju djeluje sila F. Ako na isto mjesto stavimo alfa esticu sila e na nju biti: A) 2F B) F C) 4F D) F/2 E) F/4 rjeenje: (A) F=QvBsin FQ Q=2Qe F=2Fe 184. Pjeak i biciklist kreu istovremeno na put prema cilju udaljenom 20 km. Koliko dugo e biciklist ekati pjeaka na cilju, ako mu je srednja brzina pet puta vea od brzine pjeaka koja iznosi 5 km/h? A) 3,2 h B) 2 h C) 2,8 h D) 1,5 h E) 0,8 h rjeenje: (A) s=20 km s s t=t1-t2 t1 = t2 = v1=5 km/h t=4h-0,8h v1 v2 v2=25 km/h t=3,2h 20 km 20 km t1=? t1 = t2 = 5kmh 1 25kmh 1 t2=? t=? t 1 = 4h t 2 = 0,8h 185. Akceleracija sile tee na sjevernom polu je za 0,2% vea od one u Zagrebu (g=9,81 ms-2). Za koliko je tijelo mase 1700 g tee na polu nego u Zagrebu? A) 3,4 N B) 340 N C) 333 mN D) 170 mN E) 17 mN rjeenje: (C) m=1700 g=1,7 kg g1=9,81 ms-2 G1=mg1=1,7kg9,81ms-2=16,677 N g2=1,02g1 G2=mg2=1,7kg1,029,81ms-2=17,0105 N G1=? G2=? G=G2-G1=17,0105 N-16,677 N=0,3335N=333mN G=? 186. Kugla mase 1,5 kg giba se brzinom od 3 ms-1. Druga kugla mase 2 kg sustie je brzinom od 5 ms-1. Kolika je brzina kugala nakon centralnog sudara? 154

A) 2,5 m/s B) 6,0 m/s C) 3,5 m/s D) 4,1 m/s E) 10,2 m/s rjeenje: (D) m1=1,5 kg v1=3 ms-1 m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) v m2=2 kg m v + m 2 v 2 1,5kg 3ms 1 + 2kg 5ms 1 v2=5 ms-1 = = 4,14ms 1 v= 1 1 1,5kg + 2kg m1 + m 2 v=? 187. Koliki dio volumena drvenog amca viri iz vode? Gustoa drveta je 770 kg/m3, a morske vode 1030 kg/m3. A) 25% B) 1/3 C) 20% D) 1/2 E) 75% rjeenje: (A) tj=770 kgm-3 G=U tek=1030 kgm-3 Vneur=? Vtj tj g = Vur tek g
Vur = Vneur Vtj = 0,75Vtj 1030 kgm 3 = Vtj Vur = Vtj 0,75Vtj = 0,25Vtj tek Vtj tj = 770 kgm 3

Vneur 0,25Vtj = 100 = 25% Vtj Vtj

188. Masa tijela koje harmonino titra s periodom od 8 s iznosi 5 kg. Kolika je konstanta k harmonine sile? A) 0,3 N/m B) 5,4 N/m C) 3,08 N/m D) 0,7 N/m E) 8,2 N/m rjeenje: (C) T=8 s m=5 kg 4 2 m F= x k=? T2 , 4 2 m 4 314 2 5kg k= = = 3,08N / m 2 T 82 s2 155

189. Ako je jakost struje 2 mA, koliko je elektrona prolo kroz vodi za 5 minuta? Naboj elektrona je 1,610-19 C. A) 62,51018 B) 0,061019 C) 3,751018 D) 37,51021 E) 1,041019 rjeenje: (C) I=2 mA t=5 min n=?
n= Q I t 2 10 3 A 5 60s = = = 3,75 10 18 Qe Qe 1,6 10 19 C

190. Radiostanica emitira na frekvenciji 0,5 kHz. Ako je brzina radiovalova 3105 km/s, kolika je valna duljina tih valova u kilometrima? A) 500 B) 6000 C) 15103 D) 1,6710-3 E) 600 rjeenje: (E) f=0,5 kHz v 3 10 5 10 3 ms 1 = = = 6 10 5 m = 600 km v=3105 km/s f 0,5 10 3 s 1 =? 191. Elektrina pe snage 1 kW prikljuena je na napon 220 V. Koliko minuta treba grijati 2 l vode od 20C da bi uzavrela? (cvode=4186 J/kgK) A) 7 B) 669 C) 11 D) 20 E) 25 rjeenje: (C) W=Q P=1 kW U=220 V P t = m c t m=2 kg mct t1=20 C t= P t2=100 C t=? 2kg 4186Jkg 1 K 1 80 K = 669,76s = 1116 min t= , 1000 W 192. Kolika je priblino masa utega koji moemo podii 5 m uvis koristei toplinu koju oslobodi tijelo mase 600 g kad se ohladi od 150 C na 20 C. (ctijela=880 J/kgK) A) 2500 kg B) 1370 kg 156

C) 11,5 kg D) 3,2 t E) 760 kg rjeenje: (B) h=5 m m=600 g=0,6 kg t1=150 C t2=20 C m2=?

Q = Ep m c t = m 2 g h m2 = m c t 0,6kg 880 Jkg 1 K 1 130 K = = 1372,8kg gh 10,00 ms 2 5m

193. Kolika mora biti duljina bakrene ice promjera 2 mm da ima isti otpor kao i 1 m niklene ice istog promjera? Otpornost bakra je 0,017510-6 omm, a nikla 0,072410-6 omm. A) 4 cm B) 16 m C) 4 m D) 2 m E) 50 cm rjeenje: (C) 2r1=2 mm R1 = R 2 R1=R2 1 l 1 2 l 2 l2=1 m = S1 S2 2r2=2 mm l1=? / l S 0,0724 10 6 m 1m l1 = 2 2 1 = = 4,137 m / 1 S 2 0,0175 10 6 m 194. Neptun 238 ima vrijeme poluivota 2 dana. Nakon 6 dana ostalo je jo neraspadnuto 37,510-6 g neptuna. Kolika je poetna masa u mikrogramima? A) 225 B) 300 C) 150 D) 100 E) 75 rjeenje: (B) t T1/2=2 dana T1 t=6 dana N = N0 2 2 N=37,510-6 g N N0=? N = = 8N = 8 37,5 10 6 g = 300g
0

t T1

195. Voza amca koji se kree po jezeru brzinom od 35 km/h poinje koiti na udaljenosti 20 m od obale. Kolika je akceleracija ako se amac potpuno zaustavlja na 2 m od obale? A) -2,3 m/s2 B) -5,2 m/s2

157

C) -0,5 m/s2 D) -2,6 m/s2 E) -3,3 m/s2 rjeenje: (D) v=35 km/h s=20 m-2 m a=?

v = 2a s v2 = 2s

a=

35 1000 m 3600s
2 18m

= 2,62ms 2

196. Kojom brzinom bi se morala okretati Zemlja da tijelo na ekvatoru ne pritie povrinu Zemlje? (R=6370 km) A) 8,0 km/s B) 2,5 km/s C) 6,3 km/s D) 3,4 km/s E) 5,7 km/s rjeenje: (A) R=6370 km m v2 m g = g=9,81 ms-2 R v=? v = R g
v = 6370 10 3 m 9,81ms 2 = 79,05 10 2 ms 1 = 7,9km / s

197. Tijelo mase 5 g izvri 80 titraja u sekundi. Kolika sila djeluje na tijelo kada mu je elongacija 0,3 cm? A) 5,7 N B) 8,4 N C) 2,6 N D) 3,8 N E) 4,6 N rjeenje: (D) m=5 g f=80 s-1 4 2 m x F= x=0,3 cm T2 F=? F = 4 2 m x f 2 = 4 314 2 5 10 3 kg 0,3 10 2 m 80 2 s 2 ,
F = 3,786N

198. Na kojoj temperaturi 25 molova nekog plina tlai posudu od 0,4 m3 tlakom 5105 Pa? (R=8,31 J/Kmol) A) 690 C B) 730 C 158

C) 520 C D) 350 C E) 490 C rjeenje: (A) n=25 mol V=0,4 m3 P=5105 Pa T=?

P V = nRT T= P V 5 10 5 Pa 0, 4m 3 = = 962,29K = 689 o C nR 25mol 8,31J / Kmol

199. Valjak radijusa 2 cm i visine 5 cm teak je 3 N. Uronimo li ga u tekuinu njegova teina se smanji na 2,4 N. Kolika je gustoa tekuine? A) 1200 kg/m3 B) 850 kg/m3 C) 974 kg/m3 D) 280 kg/m3 E) 1130 kg/m3 rjeenje: (C) r=2 cm=0,02 m U = G G1 h=5 cm=0,05 m V t g = G G1 G=3 N G G1 G G1 3N 2, 4N G1=2,4 N = 2 = = t = 2 2 V g t=? r h g 0,02 m 0,05m 314 9,81ms 2 ,
t = 973,9kgm 3

200. ivin barometar pokazuje visinu stupca od 25 mm. Kolika bi pri istom tlaku bila visina stupca alkohola? (dHg=13600 kg/m3, dalkohola=900 kg/m3) A) 90 cm B) 25 cm C) 38 cm D) 38 m E) 2,5 m rjeenje: (C) h1=25 mm=2510-3 m P1 = P2 h2=? 1 gh 1 = 2 gh 2
h2 = 1 h 1 13600 kgm 3 25 10 3 m = = 0,3777 m = 38cm 2 900 kgm 3

201. Sinus kuta drugog ogibnog maksimuma crvene svjetlosti (=800 nm) je 0,5. Kolika je konstanta mreice? A) 0,16 m B) 1,610-8 m C) 3,2 m D) 0,32 m 159

E) 1600 nm rjeenje: (C) k=2 sin=0,5 =800 nm d=?

k = d sin d= k 2 800 nm = = 3200 nm = 3,2m sin 0,5

202. Efektivna vrijednost jakosti izmjenine struje u krugu u kojem je spojen otpornik (R=50 ) je 5 A. Koliki je maksimalni napon na otporniku? A) 14,2 V B) 176 V C) 250 V D) 353 V E) 370 V rjeenje: (D) Ief=5 A U ef = I ef R = 5A 50 = 250 V R=50 U 0 = U ef 2 = 250 V 1, 41 = 352,5V U0=? 203. Kugla volumena 60 dm3 pliva na vodi tako da je 2/3 njenog volumena iznad vode. Kolika je masa utega koji e drati cijelu kuglu pod vodom? Gustoa vode je 1000 kgm-3. A) 40 g B) 12 kg C) 200 g D) 40 kg E) 30 kg rjeenje: (D) V=60 dm3 Vneur=2/360=40 dm3 G=U t=1000 kgm-3 mg=Vneur.tg m=? m=Vne ur.t=4010-3 m31000 kgm-3=40 kg 204. Hidrostatski tlak vode, izmjeren na dnu jezera iznosi 150 kPa. Gustoa vode je 1000 kgm-3. Ako se za akceleraciju sile tee g uzme 10 ms-2, priblina dubina jezera bit e: A) 1,5 m B) 15 m C) 6,7 m D) 2,5 m E) 67 m rjeenje: (B) P=150 kPa P = g h =1000 kgm-3 P 150 10 3 Pa h=? h= = = 15m g 1000 kgm 3 10 ms 2

160

205. Perioda izraena u sekundama kuglice koja se njie na niti dugakoj 10 m je: A) B) 2 C) 1 D) 10 E)
10

rjeenje: (B) l=10 m T=?


T = 2 l 10 m = 2 = 2 s g 10 ms 2

206. U strujnom krugu nalaze se tri otpornika. Dva od njih, jednaka s otporom 100 oma svaki, spojena su paralelno, a trei od 50 oma vezan je s njima u seriju. Nadomjesni otpor tih otpornika (u omima) je: A) 250 B) 150 C) 50 D) 66,7 E) 100 rjeenje: (E) R1=R2=100 1 1 1 Ru = R + R3 R3=50 = + Ru=? R R1 R 2 R u = 50 + 50 1 1 1 R u = 100 = + R 100 100 1 2 = R 100 R = 50 207. Dva bakrena vodia imaju jednaku duljinu, a polumjeri njihovih poprenih presjeka odnose se na nain: r1/r2=1/5. Omjer njihova otpora R1/R2 je: A) 0,2 B) 5 C) 25 D) 0,04 E) 0,4 rjeenje: (C) l1=l2 l 2 2 r1/r2=1/5 R1 S1 S 2 r 2 r2 5 2 = = = 2 = = = 25 R1/R2=? 1 R 2 l S1 r1 r1 S2

161

208. Tangens kuta polarizacije ute svjetlosti za dijamant iznosi 2,42. Indeks loma dijamanta je: A) 2,42 B) 1,21 C) 1,58 D) 0,242 E) 0,41 rjeenje: (A) 209. Energija alfa estica su reda veliine: A) eV B) MeV C) meV D) J E) kJ rjeenje: (B) 210. U posudi je tekuina gustoe 1000 kgm-3. Visina tekuine u posudi je 75 cm. Koliki je hidrostatski tlak (u kPa) na nivou 15 cm iznad dna posude? A) 1471,5 B) 1,4715 C) 5,886 D) 7,357 E) 5886 rjeenje: (C) =1000 kgm-3 h=75 cm P=g(h-h2) h2=15 cm P=? P=1000 kgm-39,81 ms-2(75-15)10-2 m=5886 Pa=5,886 kPa 211. U zatvorenoj posudi nalazi se plin. Ako prosjena brzina molekule plina postane etiri puta manja, tlak plina u posudi bit e: A) 4 puta manji B) 4 puta vei C) 2 puta manji D) 16 puta manji E) neizmijenjen rjeenje: (D) 2 N mv 2 P= p v2 3V 2 2 2 N mv1 P1 16 = 3V 2 2 = 1 P2 1 2 N m ( v1 )
4

3V

162

212. Za koliko je stupnjeva temperatura vode na vrhu slapa nia od temperature pri dnu, ako voda pada s visine 1 km? (cvode=4200 J/kgK, g=10 m/s2) A) 4,2107 B) 0,42 C) 0,0024 D) 2,4 E) 24 rjeenje: (D) Q = Ep h=1 km=1000 m t=? mct = mgh
t = gh 10 ms 2 1000 m = = 2,38K c 4200 Jkg 1 K 1

213. Zraka svjetlosti izlazi iz vode u zrak. Ako pri tom prijelazu sinus kuta upadanja iznosi 0,5 a sinus kuta loma 0,65 indeks loma vode je: A) 0,77 B) 1,3 C) 0,325 D) 0,65 E) 1,15 rjeenje: (B) sin =0,5 1 n 12 = sin=0,65 n 21 n=? sin 0,65 = = 1,3 n= sin 0,5 214. Kolika mora biti brzina satelita da bi se mogao gibati po krunoj stazi oko Zemlje na visini 3000 m? (u m/s) (g=10 m/s2, RZemlje=6400 km) A) 8103 B) 64103 C) 6,4107 D) 253 E) 800 rjeenje: (A) h=3000 m Rz=6400 km v=?
G Mz m mv 2 = R z + h (R z + h) 2 v= G Mz = Rz + h 6,67 10 11 m 3 kg 1 s 2 6 10 24 kg 6403 10 3 m

v = 0,07905 10 5 m / s = 7,905 10 3 m / s

163

215. Gubitak mase pri stvaranju jezgre litija iznosi 5,710-29 g. Energija vezanja jezgre litija prema tome iznosi (u dulima): A) 5,110-18 B) 5,110-16 C) 5,110-15 D) 5,110-3 E) 5,110-12 rjeenje: (C) m=5,710-29 g E=? E=mc2=5,710-2910-3 kg(3108 ms-1)2=5,1310-15 J 216. Skratimo li njihalo na 1/4 njegove duljine perioda e se A) poveati etiri puta B) smanjiti etiri puta C) poveati esnaest puta D) poveati dva puta E) smanjiti dva puta rjeenje: (E) l2=1/4 l l 2 2 T2=? 1 l 1 l 1 l2 g T2 4 = = = = 2 = T1 2 l l l l 2 g
T2 = T1 2

217. Elektrino kuhalo prikljueno na napon 200 V moe za 7 minuta zagrijati 1 litru vode od 20C do vrenja. Koliki otpor ima grija kuhala? (cvode=4200 J/kgK) A) 0,8 oma B) 3,3 oma C) 1 om D) 50 oma E) 200 oma rjeenje: (D) U=200 V W=Q t=7 min=760 s U U2 t m=1 kg U I t = m c t , ako je I = = m c t R R t1=20 C t2=100 C U2 t 200 2 V 2 7 60s = 50 = R= R=? m c t 1kg 4200 Jkg 1 K 1 80 K 218. Na krajevima kondenzatora u elektrinom titrajnom krugu mijenja se napon pre-ma jednadbi U=(50 V) sin(104 s-1)t. Kapacitet kondenzatora iznosi 0,1 mikrofarad. Odredite induktivitet zavojnice. 164

A) 10 H B) 1 H C) 0,001 H D) 0,1 H E) 0,01 H rjeenje: (E) U=Uo sin t U=(50 V) sin(104 s-1)t C=0,1 F L=?

= 2 f = 10 4 s 1 f= 1
2

10 4 1 s = 5000s 1 2

2 LC 1 f2 = 4 2 LC 1 1 = = 0,01H L= 2 2 2 2 , f 4 C 5000 s 4 314 2 0,1 10 6 F

219. Ako je poetni broj jezgara nekog radioaktivnog elementa N, koliko ih se raspadne nakon tri vremena poluraspada? A) 7 N/8 B) 1 N/3 C) 2 N/3 D) 1 N/2 E) 1 N/8 rjeenje: (A) t=3T1/2 3T1 broj raspadnutih jezgara=? t 2

N 3T1 = N 2
2

T1

= N2

T1

N 8

br. rasp. jezgara = N

N 7N = 8 8

220. Snaga motora koji teret mase 50 kg podie vertikalno brzinom od 3 m/s iznosi priblino (u vatima): A) 50 B) 150 C) 500 D) 1500 E) 3000 rjeenje: (D) m=50 kg W mgh P= = = mgv = 50 kg 10 ms2 3ms1 = 1500 W v=3 m/s t t P=? 165

221. Na tijelo mase m, specifine topline c i temperature t1 prela je koliina topline Q. Konana temperatura tijela se moe izraunati iz izraza: A) Q+t1 B) Q/mc C) Q-t1 D) Q/mc+t1 E) mc/Q rjeenje: (D) t = t 1 + t
Q = mct Q Q t = t = t1 + mc mc

222. U strujnom krugu nalazi se osigura od 10 A. Koliko iznosi maksimalno dozvoljena snaga struje (izraena u vatima) na otporniku od 20 oma? A) 100 B) 200 C) 1000 D) 2000 E) 20 rjeenje: (D) I=10 A R=20 P = U I U = I R P = I 2 R = 10 2 A 2 20 = 2000 W P=? 223. Koliko fotona utog svjetla valne duljine od 610-7 m u jednoj sekundi odgovara snazi od 1,6510-18 W (Planckova konstanta je 6,610-34 Js)? A) 1 B) 5 C) 100 D) 500 E) 1000 rjeenje: (B) =610-7 m nhc t=1 s nhc P= = P=1,6510-18 W t t n=? P t 1,65 10 18 W 6 10 7 m 1s =5 = n= hc 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1 224. Brzina vode u rijeci je 3 km/sat. Motorni amac ide uzvodno brzinom od 10 km/sat. Kojom brzinim bi amac iao niz rijeku? A) 7 B) 10 166

C) 13 D) 16 E) 30 rjeenje: (D) v1=3 km/sat v2=10 km/sat v=?

v=v2+2v1=10km/h+23km/h=16 km/h

225. Kota vozila koje se kree brzinom 60 km/h ima radijus 65 cm. Koliko priblino okreta u sekundi izvri kota? A) 5 B) 3 C) 4 D) 7 E) 2 rjeenje: (C) n 2r = v v=60 km/h=16,66 ms-1 r=65 cm=0,65 m v 16,66ms 1 n= = = 4,08s 1 n=? s-1 , 2r 2 0,65m 314 226. Koliko se smanjila unutranja energija olovne kugle mase 600 g koja je bila zagrijana na 350C pa ohlaena na 25C? (colova=120 Jkg-1K-1) A) 234 kJ B) 2,34 MJ C) 23,4 kJ D) 2340 J E) 234 J rjeenje: (C) m=600 g=0,6 kg t1=350 C t2=25 C U=? U=Q=mct=0,6kg120Jkg-1K-1325K=23400J=23,4 kJ 227. Period prvog njihala je 8 s, a drugog 6 s. Kako se odnose njihove duljine L1:L2? A) 81/2:61/2 B) 6:8 C) 9:16 D) 8:6 E) 16:9 rjeenje: (E) T1=8 s L 2 1 T2=6 s g T1 T2 L = 1 = 1 L1:L2=?
T2 2 L2 g T2 2 L2

167

L1 8 2 s 2 64 16 = = = L1 : L 2 = 16:9 L 2 6 2 s 2 36 9

228. Niklena ica otpornosti 0,072410-6, duljine 130 m, a presjeka 1 mm2, prikljuena je na napon od 22 mV. Kolika je snaga tog opornika? A) 9,4 W B) 51,410-6 W C) 51,4 mW D) 51,4 W E) 9,410-6 W rjeenje: (B) =0,072410-6 m U2 U2 U P= P = U I I = P = l=130 m l R R S=1 mm2=10-6 m2 S U=22 mV U 2 S 22 2 10 6 V 10 6 m 2 P=? P= = 51, 42 10 6 W = l 0,0724 10 6 m 130 m 229. Efektivna vrijednost sinusnog napona je 120 V. Maksimalna vrijednost izraena u voltima je priblino: A) 135 B) 140 C) 150 D) 160 E) 170 rjeenje: (E) Uef=120 V U U ef = 0 U0=? 2
U 0 = U ef 2 = 120 V 1, 41 = 169,2V

230. Koji od navedenih tipova elektromagnetskog zraenja ima najveu valnu dulji-nu? A) -zrake B) vidljivo svjetlo C) infracrveno svjetlo D) ultraljubiasto zraenje E) rendgensko zraenje rjeenje: (C) 231. Einsteinov zakon ekvivalentnosti mase i energije glasi: A) E=mc2 B) E=(1/m)c2 C) E=mc D) E=m/c 168

E) E=m/c2 rjeenje: (A) 232. Pretpostavimo da se kod fisije urana 0,1% mase prisutnog urana transformira u energiju. Koliko je priblino energije u dulima proizvedeno fisijom 1 kg urana? A) 17107 B) 371020 C) 231028 D) 91013 E) 91020 rjeenje: (D) m=0,1%1 kg E=? E=mc2=0,001kg321016m2s-2=91013 J 233. Granina energija fotona koja uzrokuje fotoelektrini efekt u metalu je 4,9510-19 J. Tome priblino odgovara energija u eV (naboj elektrona je 1,610-19 C)? A) 1 B) 3 C) 5 D) 8 E) 1,210-19 rjeenje: (B) E=4,9510-19 J 4,95 10 19 J = 3,09eV E= E=? eV 1,6 10 19 C 234. Svjetlo valne duljine 500 nm pada na optiku mreicu i ogiba se pod kutom prvog ogibnog maksimuma kojeg je sinus jednak 0,8. Koliko iznosi konstanta optike mreice u m? A) 40 B) 4 C) 0,4 D) 0,625 E) 0,5 rjeenje: (D) k = d sin =500 nm k=1 k 1 500 10 9 m d= = = 625 10 9 m = 0,625m sin=0,8 0,8 sin d=? 235. Jedna godina svjetlosti je udaljenost koju svjetlost prijee za godinu (365) dana brzinom od 3105 km/s. Kolika je ta udaljenost? A) 9,5109 km B) 951013 km C) 9,51012 km

169

D) 9501011 km E) 951010 km rjeenje: (C) t=365 dana v=3105 km/s s=?

s=vt=3105 km/s36586400 s=9,461012 km

236. Vlak koji se kree brzinom od 20 kmh-1 poinje ubrzavati i nakon 50 s postie brzinu 60 kmh-1. Kolka je akceleracija u tom vremenskom intervalu? A) 0,8 m/s2 B) 0,2 ms-2 C) 1,4 ms-2 D) 0,6 ms-2 E) 1,2 ms-2 rjeenje: (B) v1=20 kmh-1=5,555 ms-1 t=50 s v v 1 16,666s 1 5,555ms 1 a= 2 = = 0,22ms 2 v2=60 kmh-1=16,666 ms-1 t 50s a=? 237. Ako ispustimo kamen s vrha tornja visokog 50 m, s kojom e brzinom udariti o zemlju? A) 96 km/h B) 120 km/h C) 113 km/h D) 107 km/h E) 130 km/h rjeenje: (C) h=50 m v = 2gh = 2 9,81ms 2 50 m = 31,32ms 1 = 112,755km / h v=?

238. Automobil mase 800 kg kree se brzinom od 40 km/h. Kolika mora biti sila koe-nja da se zaustavi nakon 30 m? A) 330 N B) 3300 N C) 165 N D) 16500 N E) 1650 N rjeenje: (E) m=800 kg v=40 km/h=11,11 m/s v2 v = 2as a = s=30 m 2s F=? 2 , v 800 kg 1111 2 m 2 s 2 = = 1645,76N F = m a = m 2s 2 30 m
170

239. Kolika je priblino masa rakete koja se kree brzinom od 900 km/h, ako u svakoj sekundi iz nje izae 300 g izgorjelih plinova brzinom od 1200 m/s? A) 1400 g B) 14 g C) 2,8 kg D) 500 g E) 28 kg rjeenje: (A) v1=900 km/h=250 ms-1 m2=300 g=0,3 kg m 1 v1 = m 2 v 2 v2=1200 m/s m v 0,3kg 1200 ms 1 t=1 s = 1, 44kg = 1440g m1 = 2 2 = v1 250 ms 1 m1=? 240. Tijelo mase 2 kg giba se po krunici promjera 5 m sa frekvencijom 3 Hz. Kolika je centripetalna sila? A) 1320 N B) 2035 N C) 890 N D) 1540 N E) 1780 N rjeenje: (E) m=2 kg 2r=5 m v = 2r f = 5m 314 3s 1 = 47,1ms 1 , f=3 Hz 2 mv 2kg ( 47,1ms 1 ) 2 Fc=? Fc = = = 1774,72N r 2,5m 241. eljezna kocka brida 4 cm uronjena u vodu visi na jednom kraku vage. Za koliko je manja teina od one izmjerene kad je kocka u zraku? A) 0,63 N B) 0,88 N C) 0,35 N D) 0,57 N E) 0,44 N rjeenje: (A) a=4 cm=410-2 m U=? U=Vtjtg=(410-2m)31000kgm-39,81ms-2=0,62784N 242. Na vodi se ire valovi valne duljine 15 m. Dva susjedna brijega vala prou u razmaku od 3 s. Kolika je brzina irenja valova? A) 5 m/s B) 2 m/s C) 3 m/s D) 15 m/s 171

E) 10 m/s rjeenje: (A) =15 m T=3 s v=?

v=

15m = = 5ms 1 T 3s

243. Kroz povrinu od 0,5 m2 prolazi elektromagnetski val snage 0,1 W. Intenzitet toga vala (W/m2) je: A) 0,1 B) 0,2 C) 1 D) 2 E) 0,05 rjeenje: (B) s=0,5 m2 P 0,1w I= = = 0,2W / m 2 P=0,1 W S 0,5m 2 I=? 244. Rad plina pri volumnoj ekspanziji od 40 litara, uz stalni tlak, iznosi 20 J. Pri tome je veliina stalnog tlaka u Pa jednaka: A) 800 B) 600 C) 500 D) 200 E) 100 rjeenje: (C) W = p V V=40 l=4010-3 m3 W=20 J W 20 J = = 0,5 10 3 Pa = 500 Pa P= p=? V 40 10 3 m 3 245. Koliki je volumen jednog mola idealnog plina (u m3) kome je temperatura 500 K a tlak 415 Pa (plinska konstanta je 8,3 Jmol-1K-1)? A) 1 B) 10 C) 100 D) 1000 E) 10000 rjeenje: (B) PV = nRT n=1 mol T=500 K nRT 1mol 8,3Jmol 1 K 1 500 K P=415 Pa = = 10 m 3 V= P 415Pa V=? 246. Omjer kinetikih energija dvaju tijela jednakih masa je 5:20. Omjer brzina tih tijela je: A) 1/4 172

B) 0,5 C) 5/20 D) 0,25 E) 4/1 rjeenje: (B) m1=m2 Ek1:Ek2=5:20 v1:v2=?

E k1 v2 = 2 = 1 E k 2 m v2 v2 2 2 2 v1 = v2 E k1 = Ek2 5 1 = = 0,5 20 2

2 m v1

247. Tri otpornika od 2, 3 i 0,4 oma spojena su paralelno. Ukupni otpor kombinacije je (u omima)? A) 3 B) 0,3 C) 0,03 D) 310-3 E) 310-4 rjeenje: (B) R1=2 R2=3 R3=0,4 =2/5 Ru=? 1 1 1 1 1 1 1 1 1 5 3 + 2 + 15 20 = + + = + + 2 = + + = = 6 6 R u R 1 R 2 R 3 2 3 5 2 3 2
Ru = 6 3 = = 0,3 20 10

248. amac ide niz rijeku brzinom od 14 km/h. Brzina vode u rijeci je 4 km/sat. Kojom bi brzinom amac iao uzvodno? A) 4 km/sat B) 6 km/sat C) 10 km/sat D) 14 km/sat E) 18 km/sat rjeenje: (B) v (nizv)=14 km/h vr=4 km/h v (uzv)=? v=v (nizv)-vr=14 km/h-4 kmh=10 km/h v (uzv)=v-vr=10 km/h-4 km/h=6 km/h 173

249. Srednja brzina tijela koje je iz stanja mirovanja puteno da slobodno pada u vremenu t iznosi 5 m/s. Za to vrijeme prije|eni put u m je (uzeti da je g=10 ms-2): A) 1 B) 2 C) 3 D) 4 E) 5 rjeenje: (E) v =5 ms-1 r 0+v r v= v = 2v = 2 5ms 1 = 10 ms 1 s=? 2 v 2 (10 ms 1 ) 2 s= = = 5m 2g 2 10 ms 2 250. Snaga hidroelektrona je 1 GW. To je: A) 1000000 J/s B) 103 Js C) 109 Js D) 108 J/s E) 109 J/s rjeenje: (E) P=1 GW=109 W=109 J/s 251. Na tijelo mase 50 kg istodobno djeluju sile F1=500 N i F2=350 N meusobno pod kutem od 180 stupnjeva uslijed ega se ono giba po horizontalnoj podlozi uz silu trenja od 50 N. Akceleracija (u m/s2) koju tijelo dobiva je: A) 4 B) 2 C) 10 D) 9,81 E) 12,2 rjeenje: (B) m=50 kg R = F1 F2 Ftr = 500 N 350 N 50 N = 100 N F1=500 N R = ma F2=350 N =180 R 100 N Ftr=50 N a= = = 2ms 2 m 50kg a=? 252. Opaa u kabini dizala primjeuje da se utegu koji je objeen na dinamometar, poveaje teina. Iz toga on zakljuuje da se kabina dizala: A) giba prema gore konstantnom brzinom B) giba prema gore uz stalnu akceleraciju C) spu{ta jednoliko ubrzano D) giba jedoliko prema dolje 174

E) slobodno pada rjeenje: (B) 253. Pri horizontalnom hicu na tijelo djeluje: A) konstantna sila u horizontalnom smjeru B) samo otpor zraka C) sila u smjeru tangente na putanju D) konstantna sila u smjeru vertikalnom prema dolje E) rezultantna sila u smjeru putanje rjeenje: (D) 254. Za svaki metar dubine u vodi (gustoa vode je 1000 kg/m3) se hidrostatski tlak promijeni za: A) 9,81 kPa B) 9,81 Pa C) 9,81 mPa D) 9,81 MPa E) 981 Pa rjeenje: (A) h=1 m =1000 kg/m3 P=? P=gh=1000 kgm-39,81 ms-21m=9810 Pa=9,81 kPa 255. Napon na polovima izvora s unutranjim otporom od 0,25 oma pri struji optereenja od 4 ampera iznosi 23 volta. Elektromotorna sila toga izvora je: A) 23 V B) 24 V C) 22 V D) 16 V E) 39 V rjeenje: (B) Ru=0,25 U 23V Rv = = = 5,75 I=4 A I 4A U=23 V EMS = I( R u + R v ) = 4A (0,25 + 5,75 ) = 24V EMS=? 256. Koliki je otpor voltmetra (u omima) za mjerno podruje od 250 V ako struja u njemu ne smije prijei vrijednost od 20 mA? A) 1250 B) 5000 C) 12,5 D) 5 E) 12500 rjeenje: (E)

175

U=250 V I=20 mA R=?

I=

U R U 250 V R= = = 12500 I 20 10 3 A

257. Titrajni krug sastavljen od zavojnice i ploastog kondenzatora s zrakom meu ploama ima frekvenciju f. Ako se meu ploe unese dielektrik relativne permitivnosti 81, tada e frekvencija f1 iznositi: A) f1=f B) f1=81 F C) f1=f/81 D) f1=f/9 E) f1=9f rjeenje: (D) r=81 S 1 f= C= 0 r f1=? d 2 LC C1 = 81C 1
f1 1 2 L 81C 1 = = f1 = f 1 f 9 9 2 LC

258. Na elastinoj opruzi konstante elastinosti k objeeno je tijelo mase m. Frekvencija ovakvog harmonijskog oscilatora je: A) upravno razmjerna s m B) upravno razmjerna s m2 C) obrnuto razmjerna s m D) upravno razmjerna s m/k E) obrnuto razmjerna s m1/2 rjeenje: (E) 1 1 f= f 1 m m 2 2 k 259. Broj titraja u jednoj minuti je 150. Frekvencija takvog titranja je: A) 150 Hz B) 0,4 Hz C) 0,007 Hz D) 2,5 Hz E) 25 Hz rjeenje: (D) f=150 min-1 150 f= = 2,5Hz f=? Hz 60s 176

260. Akustina viljuka proizvodi u zraku ton frekvencije 440 Hz. Ako je brzina zvuka 352 m/s tada je valna duljina tona: A) 80 cm B) 80 m C) 1,25 m D) 88 m E) 12,5 cm rjeenje: (A) f=440 Hz v 352m / s = = = 0,8m = 80cm v=352 m/s f 440s 1 =? 261. Osnovno energetsko stanje vodikovog atoma ima energiju oko -13,6 eV u odnosu na stanje u kojem proton i elektron miruju i u kojem su meusobno beskonano uda-ljeni. Ako se u vodikovom atomu proton zamijeni esticom koja ima istu masu kao i elektron, ali ima suprotan naboj, dobiva se tz.v. pozitronski atom. Kolika je energija osnovnog stanja pozitronskog atoma? A) -1,2 eV B) -3,4 eV C) -6,8 eV D) -13,6 eV E) -27,2 eV rjeenje: (C) E=-13,6 eV W = Q E=? k Q2 mv 2 E=W= = 13,6eV W = Ek Ek = R 2
mv 2 k Q 2 = R R 2Ek k Q 2 = R R2 2Ek = ako je mv 2 = 2Ek

k Q2 R 13,6eV Ek = = 6,8eV 2

262. Ako je valna duljina longitudinalnog vala L, onda je razmak izmeu zguenja i susjednog razrjeenja u takvom valu: A) L B) 2L C) L/8 D) L/4 177

E) L/2 rjeenje: (E) 263. Koju e valnu duljinu (u nm) imati svjetlost to je emitira atom kad prelazi iz drugog pobuenog stanja E3 u prvo pobueno stanje E2, ako se zna da je E3-E2=310-19 J i h=6,610-34 Js? A) 330 B) 400 C) 660 D) 1200 E) 6600 rjeenje: (C) E3-E2=310-19 J hc E3 E 2 = =?
= 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1 hc = 6,6 10 7 m = 660 nm = 19 E3 E2 3 10 J

264. Svjetlost upada na dijamantnu ploicu pod kutem u koji je upravo kut polarizacije ili Brewsterov kut za dijamant. Ako je sinus toga kuta 0,92, a njegov kosinus 0,38, indeks loma dijamanta je: A) 0,35 B) 0,54 C) 1,30 D) 0,41 E) 2,42 rjeenje: (E) tg = n sin=0,92 cos=0,38 sin 0,92 n= = = 2, 42 n=? cos 0,38 265. Iz de Broglieve relacije zakljuujemo da je valna duljina brzih nabijenih estica (elektrona, protona, iona): A) upravno proporcionalna naboju estica B) upravno proporcionalna brzini estica C) upravno proporcionalna masi estica D) upravno proporcionalna koliini gibanja estica E) obrnuto proporcionalna koliini gibanja estica rjeenje: (E) h 1 = mv mv 266. Jeka se uje jednu sekundu poto je proizveden ton. Ako je brzina zvuka 340 m/s, koliko je daleko povrina refleksije? 178

A) 340 m B) 50 m C) 680 m D) 170 m E) 1050 m rjeenje: (D) t=1 s v=340 m/s d=?

Udaljenost povrine refleksije jednaka je polovici prijeenog puta: m s v t 340 s 1s d= = = = 170 m 2 2 2

267. Duljina sekundnog njihala (tj. onog kojem je poluperiod 1 s) iznosi na ekvatoru (g=9,72 ms-2) A) 2,99 m B) 3,99 m C) 1,99 m D) 0,99 m E) 5 m rjeenje: (D) T=2 s l T = 2 l=? g
l= T2 g 4 2 = 4s 2 9,72ms 2 4 314 2 , = 0,9858m = 0,99m

268. Tijelo mase 10 kg giba se brzinom 2 m/s. Drugo tijelo mase 15 kg giba se u istom smjeru kao i prvo brzinom 3 m/s. Poslije sudara tijela se gibaju slijepljena zajedno. Odredite brzinu tijela poslije sudara. A) 2,2 m/s B) 2,6 m/s C) 2,8 m/s D) 3,0 m/s E) 2,0 m/s rjeenje: (B) m1=10 kg v1=2 m/s m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) v m2=15 kg m v + m 2 v 2 10 kg 2ms 1 + 15kg 3ms 1 v2=3 m/s = 2,6ms 1 = v= 1 1 10 kg + 15kg m1 + m 2 v=? 269. Elektrini titrajni krug sastoji se od zavojnice i kondenzatora. Kako se promijeni period tog titrajnog kruga ako se kapacitet kondenzatora povea etiri puta, a indukti-vitet zavojnice ostane isti? A) smanji se dva puta 179

B) povea se etiri puta C) smanji se etiri puta D) povea se dva puta E) ne promijeni se rjeenje: (D) T = 2 LC
T2 2 L 4C = =2 T1 2 LC T2 = 2T1

270. Napon izmeu horizontalnih ploa kondenzatora je 10 V, a razmak ploa je 0,1 m. Mikroskopski vidljiva kapljica ulja mase 10-3 kg lebdi u elektrinom polju. Naboj kapljice je: A) 10-14 C B) 10-21 C C) 10 C D) 1 C E) 1 mC rjeenje: (A) U=10 V G = Fe d=0,1 m m g = QE m=10-13 kg m g U Q=? kako je E= Q= E d 13 2 m g d 10 kg 9,81ms 0,1m Q= = = 9,81 10 15 C = 10 14 C 10 V U 271. Kod koje razine potencijala na katodnoj cijevi brzina elektrona dostie vrijednost 10 % brzine svejtlosti? (Brzina svjetlosti c=3108 m/s, masa elektrona me=9,110-31 kg, naboj elektrona e=1,610-19 C.) A) 2955 V B) 3420 V C) 2559 V D) 5000 V E) 4000 V rjeenje: (C) v=0,1 c mv 2 -31 Q U = me=9,110 kg 2 Qe=1,610-19 C mv 2 9,1 10 31 kg (0,1 3 10 8 ms 1 ) 2 U=? U = = = 2559,37 V 2Q 2 1,6 10 19 C 272. Dva ovjeka nose teret objeen na motku dugu 2 m. Gdje visi teret ako motka prvog ovjeka pritie tri puta jae nego drugog? 180

A) na polovini B) 0,5 m od drugog C) 0,5 m od prvog D) 0,75 m od prvog E) 0,25 m od prvog rjeenje: (C) l=2 m Momenti sila F1 i F2 s obzirom na toku A moraju biti jednaki. F1=3F2 r1=? M1=M2 r1+r2=l F1r1=F2r2 jer je F1=3F2 bit e r1+3r1=2 m 3F2r1=F2r2 4r1=2 m 3r1=r2 r1=0,5 m 273. Voltmetar ima otpor 120 . Koliki e napon pokazivati ako je prikljuen na bateriju ija je elektromotorna sila jednaka 9 V i iji je unutarnji otpor jednak 15 ? A) 8 V B) 9 V C) 1 V D) 0,1 V E) 6 V rjeenje: (A) R=120 EMS=9 V EMS I= Ru=15 R + Ru U=? 9V 120 EMS R = = 8V U = IR = R + R u 120 + 15 274. U dijagramu ovisnosti brzine o vremenu v=f(t) za gibanje nekog tijela povrinom ispod krivulje brzine predoeno je: A) srednje ubrzanje tijela u vremenu t B) srednja brzina tijela C) put preen u vremenu t D) rad tijela izvren u vremenu t E) kinetika energija tijela rjeenje: (C) 275. U homogenom magnetskom polju indukcije 1,5 T jednoliko se giba vodi duljine 10 cm. Njime tee struja 2 A, brzina mu je 1 m/s a vodi je okomit na polje. Snaga potrebna za ovo gibanje jest: A) 3 W B) 40 W C) 0,3 W D) 1,5 W E) 33 W 181

rjeenje: (C) B=1,5 T l=10 cm=0,1 m I=2 A v=1 ms-1 =90 P=?

P= P=

W t Fs t s t

jer je jer je jer je

W = Fs F = B I l sin s =v t

P = B I l

P = B I l v = 1,5T 2A 0,1m 1ms 1 = 0,3W

276. Koliko je topline potrebno da bi se 3 kg leda temperature-20 C rastopilo i da bi se temperatura tako dobivene vode povisila na 80 C. (Specifini toplinski kapacitet leda je 2100 Jkg-1k-1, specifini toplinski kapacitet vode je 4200 Jkg-1k-1 a specifina toplina taljenja leda je 3,3105 J/kg A) 1,5106 K/kg B) 2,1106 J C) 3,4106 J D) 4,7106 J E) 5,6106 J rjeenje: (B) m=3 kg t1=-20 C t2=80 C Q=? Q=Q1+Q2+Q3 Q1=mclTl toplina potrebna za zagrijavanje leda od -20 C do 0 C toplina potrebna za taljnenje leda Q2=ml toplina potrebna za zagrijavanje vode Q3=mcvtv Q= mclTl+ ml+ mcvtv Q=3kg2100Jkg-1K-120K+3kg3,3105Jkg-1K-1+3kg4200Jkg-1K-180K Q=126000J+990000J+1008000J Q=2124000 J Q=2,124106 J 277. amac je usmjeren preko rijeke pod kutom 90 u odnosu na smjer njezina toka. Brzina amca prema vodi je 5 m/s, a brzina toka rijeke je 2 m/s. Najkraa udaljenost meu obalama jest 200 m. Od jedne do druge obale amac plovi: A) 4 s B) 4 min C) 40 s D) 60 s E) 6 min

182

rjeenje: (C) v=5 ms-1 vr=2 ms-1 t=?

v = v ~ + v r = (5ms 1 ) 2 + ( 2ms 1 ) 2 = 29 ms 1 v ~ 200 = v x x= t= 200 v 200 m 29 ms 1 = = 40 29 m v~ 5ms 1 x 40 29 m = = 40s v 29 ms 1

278. Predmet na optikoj osi udaljen je 40 cm od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 50 cm. Odredite poloaj slike. A) 80 cm B) 66,67 cm C) 40,1 cm D) -200 cm E) 200 cm rjeenje: (B) a=40 cm 1 1 1 1 1 1 af = + = = r=50 cm f a b b f a f a b=? f a 0,25m 0, 4m b= = = 0,66666m = 66,67cm a f 0, 4m 0,25m 279. Koliko je molekula u vodi obujma 1 mm3 vode? (Gustoa vode je 103 kg/m3, molna masa vode 0,018 kg/mol, Avogaorova konstanta 6,0231023 mol-1.) A) 2,831019 B) 3,341019 C) 1,671020 D) 1,821019 E) 5,241018 rjeenje: (B) V=1 mm3=10-9 m3 V m 10 9 m 3 10 3 kgm 3 6,023 10 23 mol 1 n = N = N = =103 kg/m3 M M 0,018kgmol 1 M=0,018 kg/mol n=? n = 3,34 10 19 280. Lift se pokrene i uspinje konstantnom akceleracijom u toku 2 s pri emu dosegne brzinu 4 m/s, kojom produi uspinjanje slijedee 4 s. Zatim se u zadnje 3 s jednoliko usporava i zaustavi. Na koju se visinu popeo lift? A) 20 m B) 26 m C) 22 m 183

D) 28 m E) 32 m t1=2 s v=4 m/s t2=4 s v1=4 m/s v2=4 m/s t3=3 s s=? rjeenje: (B) s = s1 + s 2 + s 3
2 2 v t1 vi t 3 s= + v2 t + 2 2 1 4ms 2s 4ms 1 3s s= + 4ms 1 4s + 2 2 s = 4m + 16m + 6m s = 26m s=
2 a 1 t1

+ v2 t 2 +

2 a 2 t3

s1-jednoliko ubrzano gibanje s2- jednoliko gibanje s3- jednoliko usporeno gibnje

281. Elektrina pe prikljuena je na gradsku mreu napona 220 V. Pe ima 3 m dugu grijau nit i za 20 min povisi u prostoriji temperaturu za 20 C. Koliko mora biti dugaka ta nit ako isto povienje temperature u prostoriji elimo postii za 15 min? A) 2,25 m B) 2 m C) 5 m D) 1,5 m E) 3,5 m rjeenje: (A) U=220 V Potrebna toplina jednaka je izvrenom Q=W l1=3 m radu el. struje, a ta toplina je u oba sluaja Q1 = Q 2 t1=20 min ista. U 2 t1 U 2 t 2 t1=20 K l = Uvrstimo li za R = dobijamo t2=15 min R1 R2 S t2=t1 U 2 t1 U 2 t 2 l2=? = l1 l 2 Presjeci (S) i otpornosti () su isti. S S t1 t 2 = l1 l 2
l2 = l2 = t 2 l1 t1

15 min 3m 20 min l 2 = 2,25m

282. Nogometnu loptu volumena 2,8 litara (u napuhanom stanju) pumpamo runom pumpom, koja u jednom hodu ruice daje 200 cm3 zraka. Lopta je u poetku pumpanja 184

potpuno ispranjena, a pumpamo je do tlaka od 180 kPa. Koliko puta treba potisnuti ruicu pumpe? A) 20 B) 22 C) 30 D) 38 E) 25 rjeenje: (E) V1=2,8 l p 1 V1 = p 2 nV2 V2=200 cm3=0,2 l p V 180 10 3 Pa 2,8l p1=180 kPa n= 1 1 = = 24,876 = 25 p 2 V2 1, o13 10 5 Pa 0,2l p2=1,013105 Pa n=? 283. Udaljenost izmeu dviju stanica metroa iznosi 2 km, koju kompozicija metroa prijee za 140 s. Maksimalna brzina koju metro postigne na tom putu iznosi 60 km/h. Na poetku i na kraju svog gibanja metro se kree stalnim ubrzanjem jednakim po apsolutnoj veliini. Koliko iznosi to ubrzanje? A) 2,5 ms-2 B) 0,83 ms-2 C) 10 ms-2 D) 0,41 ms-2 E) 7,34 ms-2 rjeenje: (B) 2 2 s=2 km a t1 a t3 s= + v2 t2 + t=140 s 2 2 v=60 km/h t 1 + t 2 + t 3 = t i t 1 = t 3 2t 1 + t 2 = t a1=a2=a 2 2 2 a=? v t1 v t1 v t1 s= + vt2 + =2 + v t 2 = v t1 + v t 2 2t 1 2t 1 2t 1
s v 2t 1 + t 2 = 140s ( 1) t1 + t 2 = t1 + t 2 = 2000 m 16,67s

2t 1 t 2 = 140s t 1 + t 2 = 119,97s t 1 = 20s t 1 = 20s a= v 16,67 ms 2 = = 0,833ms 2 20s t1

185

284. Predmet na Mjesecu ima teinu 100 N. Koliku masu ima predmet ako je poznato da masa Mjeseca iznosi 1/80 mase Zemlje, a polumjer Mjeseca je 1/4 polumjera Zemlje? A) 10 kg B) 10 N C) 10,2 kg D) 51 kg E) 40 N rjeenje: (D) FM=100 N G m MM 1 2 MM=1/80 MZ 2 2 G m M M R Z M M R Z 80 MZ R Z 16 FM R2 M = = = = = RM=1/4 RZ 1 2 G m MZ 80 FZ G m MZ R 2 MZ R 2 M M m=? MZ R Z 2 16 RZ 80 FM FZ = 16 80 FM m g = 16 80 FM 80 100 N = = 50,968kg m= 16g 16 9,81ms2 285. irim djelom vodoravno poloene cijevi struji voda brzinom 4 m/s. Razlika tlakova ireg i suenog dijela cijevi iznosi 8103 Pa, te brzina protjecanja u uem djelu cijevi iznosi: A) 7 m/s B) 6,85 m/s C) 5,65 m/s D) 4 m/s E) 3,65 m/s rjeenje: (C) v1=4 m/s Bernoullijeva jednadba 2 p1-p2=8103 Pa v1 v2 2 p1 + = p2 + v2=? 2 2 2 v2 v1 2 = p1 p 2 + 2 2
v2 = 2 2 2 ( p 1 p 2 ) + v1 = (8 10 3 Pa ) + 16m 2 s 2 3 3 10 kgm

v 2 = 5,65ms 1

286. Putanja snopa elektrona u magnetskom polju koje ima gustou magnetskog toka 18,210-4 T u vakumu krunog je oblika polumjera 4 cm. Kolika je brzina elektrona? (e=1,610-19 C, me=9,110-31 kg) A) 1,2103 m/s B) 12,8106 m/s 186

C) 12,8104 cm/s D) 1,2108 m/s E) 128 m/s rjeenje: (B) B=18,210-4 T R=4 cm=410-2 m v=

mv 2 = QvB R Q R B 1,6 10 19 C 18,2 10 4 T 4 10 2 m v= = = 12,8 10 6 m / s m 9,1 10 31 kg

287. Na uetu duljine 1 m objeen je uteg mase 1 kg. Ue moe izdrati najveu silu 11 N. Koliko visoko moemo podii uteg iz ravnotenog poloaja da se pri njihanju ue ne prekine (g=10 m/s2) A) 0,02 m B) 20 cm C) 5 cm D) 50 cm E) 0,5 cm rjeenje: (C) l=1 m Sila napetosti mora biti vea ili jednaka zbroju teine i centrifugalne m=1 kg sile. FN=11 N mv 2 FN = G + Fc = mg + v = 2gh h=? l
2mgh l l ( F mg ) l (11N 1kg 10 ms 2 ) 1m h= N = = 0,05m = 5cm 2mg 2 1kg 10 ms 2 FN = mg + = mg + m ( 2gh ) 2

288. Kroz metalnu icu proe u 10 sekundi 1021 elektrona. Pri tome se u ici razvije toplina od 103 J. Otpor ice je: (naboj elektrona e=1,610-19 C) A) 20 B) 390 C) 0,195 D) 19,5 E) 0,39 rjeenje: (E) t=10 s n Q e 10 21 1,6 10 19 C I= = = 16A n=1021 e t 10s 3 Q=10 J Q = RI2 t R=?
R= Q I2 t = 10 3 J 16 2 A 2 10s = 0,390

187

289. Odredite omjer naboja i mase (Q/m) za esticu koja se ubrza iz mirovanja i posti-gne brzinu 1,2107 m/s kroz razliku potencijala od 400 V. A) 2 C/kg B) 1,441014 C/kg C) 21012 C/kg D) 1,81011 C/kg E) 1,610-19 C rjeenje: (D) v=1,2107 ms-1 mv 2 = QU U=400 V 2 Q/m=? Q v 2 (1,2 10 7 ms 1 ) 2 = = = 1,8 10 11 C / kg m 2U 2 400 V 290. Na izvor napona iji je unutranji otpor Ru=1 , prikljuen je otpor R1=10 . Koliko puta e se smanjiti jakost struje kroz otpor R1 ako se paralelno s otporom R1 u strujni krug ukopa R2=5 ? A) 1,18 puta B) 2,3 puta C) 3,31 puta D) 2,13 puta E) 5 puta rjeenje: (A) Ru=1 E E E I= = = R1=10 R u + R 1 1 + 10 11 R2=5 3E E E E I/I1=? I= = = = R1 R 2 50 13 Ru + R 1 + Ru + 15 R1 + R 2
I1 + I 2 = I I1 R1 = I 2 R 2 I1 + I1 R1 =I R2

3E I 13 = E I1 = = R 1 + 2 13 1+ 1 R2 E I 11 = 13 = 118 , = E I1 11 13

188

291. U strujnom krugu izmjeninog napona efektivne vrijednosti 220 V, na izvor napona serijski je spojen otpornik (100 ), kondenzator (510-5 F) i zavojnica (0,05 H). Pri rezonantnoj frekvenciji u krugu pad napona na zavojnici iznosi: A) 69,5 V B) 0 V C) 31,6 V D) 198 V E) 220 V rjeenje: (A) U=220 V U I= R=100 R 2 + (R L R C )2 C=510-5 F L=0,05 H U 220 V I= = = 2,2A RL=Rc R 100 UL=? RL = RC
L = = 1 C 1 0,05H 5 10
5

1 = LC

= 632, 4s 1

UL = IRL

R L = L

U L = I L = 2,2A 0,05H 632, 4s 1 = 69,56V

292. Iznad staklene planparalelne ploe (indeksa loma n1=3/2) nalazi se voda (indeksa loma n2=4/3) a ispod nje je zrakoprazni prostor. Pod kojim graninim kutom mora upadati zraka iz vode na planparalelnu plou da bi dolo do totalne refleksije? A) 41,8 B) 48,6 C) 36,8 D) 55,4 E) 62,7 rjeenje: (B) n1=3/2 sin n 1 = n2=4/3 sin n 2 =? 1 sin = n1
sin = 1 n1 1 1 = = = 0,75 n1 n 2 n 2 4 3

= 48,6 o

189

293. U televizijskoj se cijevi elektroni ubrzavaju razlikom potencijala od 20 kV. Kolika je najmanja valna duljina rendgenskih zraka to ih emitira ekran (h=6,62610-34 Js, c=3108 ms-1, e=1,610-19 C) A) 6,610-34 m B) 6,210-11 m C) 210-8 m D) 1,610-8 m E) 1,910-9 m rjeenje: (B) U=20 kV hc = QU =?
= hc 6,626 10 34 Js 3 108 ms1 = = 6,21 10 11 m QU 1,6 10 19 C 20 10 3 V

294. Motorkota prijee treinu puta brzinom 10 km/h, drugu treinu puta brzinom 20 km/h i posljednju treinu brzinom 60 km/h. Odredite srednju brzinu gibanja motorkotaa. A) 20 km/h B) 18 km/h C) 7 m/s D) 30 km/h E) 36 m/s rjeenje: (B) v1=10 km/h 3 s s v= = = v2=20 km/h 1 1 1 s s s t + + + + v3=60 km/h 3v 1 3v 2 3v 3 v1 v 2 v 3 v =? 3 3 v= = = 18kmh 1 1 1 1 6 + 3 +1 + + 10 kmh 1 20 kmh 1 60 kmh 1 60 kmh 1

295. Njihalo ima nit dugu 1 m, a masu 1 kg. Kroz ravnoteni poloaj masa njihala prolazi brzinom 1 m/s. Napetost niti u tom trenutku iznosi: A) 9,81 N B) 10,81 N C) 20,81 N D) 0,81 N E) 1,081 N rjeenje: (B) l=1 m=r m=1 kg mv 2 1kg(1ms 1 )2 N = mg + = 1kg 9,81ms 2 + = 10,81N v=1 ms-1 r 1m N=?

190

296. Koliki je omjer centripetalne akceleracije Mjeseca u kruenju oko Zemlje i akceleracije sile tee na povrini Zemlje ako je udaljenost Zemlja-Mjesec 384000 km, a vrijeme ophoda Mjeseca oko Zemlje 27,3 dana? A) 2,7810-4 B) 2,7810-2 C) 5,5610-4 D) 5,5610-2 E) 55,610-1 rjeenje: (A) 2 R=384000 km ( 2 3,14) 2 2 a = r = 384 10 6 m = 2,72 10 3 ms 2 T=27,3 dana 2 T ( 27 ,3 86400 s) a/g=?
a 2,72 10 3 ms 2 = = 2,78 10 4 g 9,81ms 2

297. Cilindrina posuda visine H=2 m ima kruni otvor polumjera r=0,02 m na visini h=0,5 m od dna posude. Kolika sila djeluje na ep stavljen u kruni otvor ako je posu-da do vrha napunjena vodom? (gustoa vode je 1000 kgm-3, g=9,81 ms-2) A) 6,28 N B) 12,57 N C) 18,48 N D) 25,13 N E) 31,4 N rjeenje: (C) H=2 m F F p= = 2 r=0,02 m S r h=0,5 m F = p r 2 = (H h) g r 2 F=? , F = ( 2m 0,5m ) 1000 kgm 3 9,81ms 2 0,02 2 m 2 314 = 18, 48N 298. Most eline konstrukcije dugaak je 100 m pri 0C. Koliki mora biti procjep koji kompenzira promjenu duine ako se oekuje godinja promjena temperature od -20 C do +40 C? (koeficijent linearnog irenja elika =10-5/K) A) 2 cm B) 3 cm C) 4 cm D) 5 cm E) 6 cm rjeenje: (E) l0=100 m l 40 = l 0 (1 + t ) = 100 m (1 + 10 5 K 1 40 K ) = 100,04m t0=0C l 20 = l 0 (1 + t ) = 100 m (1 10 5 K 1 20 K ) = 99,98m t1=-20C t2=+40C l = l 40 l 20 = 100,04m 99,98m = 0,06m = 6cm l=? 191

299. Saonice mase 100 kg sputaju se iz mirovanja niz brijeg duljine 100 m i visine 8 m. Ako je brzina saonica pri dnu brijega 10 m/s, onda su na putu niz brijeg saonice savladale trenje: A) 28,48 N B) 10,00 N C) 29,43 N D) 20,00 N E) 14,72 N rjeenje: (A) m=100 kg mv 2 Ftr s = mgh s=100 m 2 h=8 m -1 mgh mv 2 m v2 v=10 ms Ftr = = gh Ftr=? 2s 2 s s
Ftr = 100 kg 100 m 2 s 2 9,81ms 2 8m = 28, 48N 100 m 2

300. Na vagi kojoj krakovi nisu idealno jednaki vae se masa m. Kada je m na ljevoj strani, masa utega je m1=10 kg. Kada je m na desnoj strani, masa utega je m2=10,5 kg. Koliki je omjer duljine lijevog i desnog kraka vage? A) 0,493 B) 0,512 C) 0,976 D) 1,092 E) 1,254 rjeenje: (C) m1=10 kg 10 kg g l d m g l 1 = 10 kg g l d m g = m2=10,5 kg l1 l1/ld=? 10 ,5kg g l 1 m g l d = 10 ,5kg g l 1 m g = ld
10 kg g l d 10 ,5kg g l 1 = l1 ld
2 l1 2 ld

10 kg g 10 ,5kg g

l1 10 = = 0 ,9759 ld 10 ,5

301. Elektrina arulja nalazi se na sobnoj temperaturi od 18 C. Poslje ukljuivanja temperatura plina u arulji porasla je na 309 C. Koliko se puta poveao tlak plina u arulji? A) 4 puta B) 3 puta 192

C) 2 puta D) tlak se ne mijena E) 1,5 puta rjeenje: (C) t1=18C=291 K t2=309C=528 K P2=?

p 2 p1 p T 2 = 2 = T2 T1 p 1 T1 p2 = T2 582K p1 = p 1 = 2p 1 T1 291K

302. Toka A nalazi se 30 m iznad toke B. Iz toke A ispustimo kamen. Iz toke B ispustimo drugi kamen jednu sekundu nakon isputanja prvog kamena. S koje je visine isputen prvi kamen ako oba padnu na tlo u istom trenutku? A) 35 m B) 50 m C) 55 m D) 62 m E) 78 m rjeenje: (D) g h = t2 2 g g h 30 = ( t 1) 2 uvrsti za h = t2 2 2 g 2 g 2 t 30 = ( t 2t + 1) 2 2 g 2 gt 2 g t 30 = gt + 2 2 2 g gt = 30 + 2 t = 3,56s
h= g 2 9,81ms 2 t = ( 3,56s) 2 = 62,16m 2 2

303. Uteg mase 0,5 kg visi na niti duljine 1 m. Uteg otklonimo iz poloaja ravnotee i pustimo da titra. Kolika je napetost niti u asu kad uteg prolazi poloajem ravnotee brzinom 0,7 m/s? A) 4,8 N B) 6 N C) 7,2 N D) 5,2 N E) 6,8 N rjeenje: (D)

193

m=0,5 kg l=1 m=R v=0,7 ms-1 N=?

N = Fc + Fg =

mv 2 0 ,5kg ( 0 ,7 ms 1 ) 2 + mg = + 0 ,5kg 9,81ms 2 R 1m N = 5,15N = 5,2N

304. Balon ukupne mase 200 kg sputa se konstantnom brzinom. Kolika je masa balasta koji treba izbaciti da bi se isti balon podizao istom brzinom? Sila uzgona iznosi 1800 N. A) 25 kg B) 29 kg C) 33 kg D) 37 kg E) 43 kg rjeenje: (C) m=200 kg m g = Fu + Ftr tijelo se spu{ta konstantnom brzinom Fu=1800 N ( m m ) g = Fu Ftr tijelo se penje konstantnom brzinom m=?
uvrsti za Ftr = mg Fu ( m m ) g = Fu ( mg Fu ) ( m m ) g = 2Fu mg 2Fu m g 2F 2 1800 N m = 2m u = 2 200 kg = 33,02kg g 9,81ms 2 m m =

305. Kolika je akceleracija sile tee na Marsu? Polumjer Zemlje vei je 1,88 puta, a masa Zemlje vea je 9,1 puta od polumjera, odnosno mase Marsa. A) 9,8 ms-2 B) 3,8 ms-2 C) 5,8 ms-2 D) 15,1 ms-2 E) 1,35 ms-2 rjeenje: (B) RZ=1,88 RM M G Z MZ=9,1 MM G MM G M Z 1,88 2 1,88 2 9,1 gM = = = = gZ = 3,81ms 2 gM=? 2 2 2 9,1 9,1 RM RZ RZ 1,88 306. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 g da ona lebdi ispod drege kugle s nabojem 0,0710-6 C na udaljenosti 5 cm? (0=8,8510-12 Fm-1) A) -3,8910-8 C B) 3,8910-4 C 194

C) 3,89108 C D) 3,89104 C E) -3,8910-4 C rjeenje: (A) m=1 g=10-3 kg Q1=0,0710-6 C R=5 cm=510-2 m Q2=?

Fe = Fg Q1 Q 2 4 o R 2 = m g

Q2 = Q2 =

m g R 2 4 o Q1 10 3 kg 9,81ms 2 25 10 4 m 2 4 314 8,85 10 12 Fm 1 , 0,07 10 6 C

Q 2 = 3,89 10 8 C

307. etiri jednaka naboja Q nalaze se u vrhovima kvadrata. Ako sila izmeu dva naboja na istoj stranici kvadrata iznosi F, Kolika je rezultanta sila na svaki od naboja? A) 1,91 F B) 0,707 F C) 3 F D) F E) 2 F rjeenje: (A)

kQ 2 a2 kQ 2 kQ 2 F F1 = = = 2a 2 2 (a 2) 2 F F FR =R+F1 = F2 +F2 + =F 2+ =1,91F 2 2 F=


Promatra se zbroj sila koje djeluju na jedan naboj u jednom vrhu kvadrata. Na taj naboj djeluju odbojne sile u pravcu stranica i odbojna sila u pravcu dijagonale. 308. Kolika je jakost struje pri kruenju elektrona u atomu vodika ako je polumjer krunice 5310-12 m i brzina elektrona 2,2106 m/s? (e=1,610-19 C) A) 1 A B) 0,02 mA B) 100 A D) 0,002 mA E) 1 mA 195

rjeenje: (E) r=5310-12 m v=2,2106 ms-1 I=?

Q Q v Q 2,2 10 6 ms 1 1,6 10 19 C = = = = 0 ,00105A 2r t 2r 2 53 10 12 m 3,14 v I = 1mA I=

309. Molekula mase 3,3510-26 kg udara u stijenku posude brzinom 600 m/s. Pravac gibanja molekule i stijenka posude zatvaraju kut 45. Koliki je impuls sile primila stijenka posude? A) 1,4210-21 Ns B) 2,8410-23 Ns C) 0 D) 510-23 Ns E) 10-13 Ns rjeenje: (B) m=3,3510-26 kg v=600 m/s I=2 mv sin45 =45 I=23,3510-26 kg600 ms-12/2 I=? I=2,8410-23 Ns 310. Za koliko e se poveati volumen eljezne kocke ako joj dovedemo toplinu od 296,4 kJ? (specifini toplinski kapacitet eljeza je 460 Jkg-1k-1, gustoa eljeza je 7800 kgm-3 i linearni koeficijent toplinskog rastezanja eljeza je 1210-6 K-1) A) 210-6 m3 B) 1,510-6 m3 C) 410-6 m3 D) 510-6 m3 E) 310-6 m3 rjeenje: (E) Q=296,4kJ V V = V t = V 3 t t = c=460Jkg-1K-1 V 3 =7800kgm-3 V V =1210-6K-1 = c Q = mct = mc V 3 3 V=?
V = Q 3 296,4 10 3 J 3 12 10 6 K 1 = = 2,96 10 6 m 3 3 1 1 C 7800 kgm 460 Jkg K

311. Kada na oprugu objesimo masu 3 kg, njena duljina je 87,7 cm a za uteg 9 kg duljina je 142,7 cm. Koliki je period titranja kada na opruzi visi uteg od 5 kg? A) 1,02 s B) 2,2 s C) 3 s D) 1,36 s E) 2,81 s rjeenje: (D) 196

m1=3 kg l1=87,7 cm m2=9 kg l2=142,7 cm m=5 kg T=?

k=

6kg 9,81ms 2 F m 2g m1g = = = 107,01Nm 1 2 x l 2 l1 (142,7 87,7 ) 10 m 5kg m = 2 = 1,357s = 1,36s k 107,01Nm 1

T = 2

312. Neki ciklotron ima komoru maksimalnog radijusa 0,5 m, a magnetska indukcija iznosi 2 T. Kolika je najvia energija protona u tom ciklotronu? (Mp=1,6710-27 kg, e=1,610-19 c) A) 13 eV B) 17 J C) 12 MeV D) 48 MeV E) 1 keV rjeenje: (D) R=0,5 m mv 2 = QvB B=2 T R E=? QBR 1,6 10 19 C 2T 0,5m = v= = 0,958 10 8 ms 1 27 m 1,67 10 kg
Ek = Ek = mv 2 1,6 10 27 kg (0,958 10 8 ms 1 ) 2 = = 0,766 10 11 J 2 2 0,766 10 11 1,6 10
19

eV = 0, 47875 10 8 eV = 48MeV

313. Uteg privezan na nit duljine 30 cm opisuje u horizontalnoj ravnini krunicu polumjera 15 cm. Koliki je period kruenja? A) 58,5 min B) 1,02 s C) 2 s-1 D) 0,543 s-1 E) 5,43 s-1 rjeenje: (B) l=30 cm=0,3 m R=15 cm=0,15 m T=?

197

Fc = G tg m 4 2 R T
2

= mg

R l2 R2

T2 = T2 =

4 2 R l 2 R 2 4 2 l 2 R 2 = gR g 4 3,14 2 ( 0 ,3m ) 2 ( 0 ,15m ) 2 9,81ms 2 = 1,044s 2

T = 1,022s

314. Planeta X ima dvostruko veu gustou od planete Y, a polumjeri su im jednaki. Koliki je omjer ubrzanja slobodnog pada na povrini planeta X i Y? A) 1:4 B) 1:2 C) 2:1 D) 4:1 E) 8:1 rjeenje: (C) G Mx x=2y 2 gx/gy=? 2 M x Ry gx Rx Ry = Rx = = 2 G My gy M y Rx
2 Ry

g x M x Vx x = = g y M y Vy y g x x 2 y 2 = = = g y y y 1

Vx = Vy

315. Reflektor je napravljen tako da je jedno sferno zrcalo smjeteno ispred arulje. Zrcalo i arulja su udaljeni 20 cm. Koliko mora iznositi radijus zrcala ako elimo da reflektor daje paralelni snop svjetla? A) 40 cm B) 80 cm C) 60 cm D) 20 cm E) 10 cm rjeenje: (A) f=20 cm R=? R=2f=220cm=40cm

198

316. Dva etaa udaljeni su 150 m i hodaju jedan prema drugom. Prvi eta hoda brzi-nom od 1 m/s, a drugi brzinom od 2 m/s. Na kojem djelu puta e se oni sresti, mjereno od prvog etaa? A) 100 m B) 50 m C) 130 m D) 1 cm E) 0,5 cm rjeenje: (B) s=150 m s = s1 + s 2 v1=1 ms-1 s = v1 t + v 2 t v2=2 ms-1 150 m s s1=? = = 50s t= v1 + v 2 3ms 1
s1 = v1 t = 1ms 1 50s = 50 m

317. Kolikom se najveom brzinom moe gibati automobile po horizontalnoj cesti polumjera zakrivljenosti 30 m da ne klizi, ako je faktor trenja izmeu ceste i kotaa 0,25? A) 8,6 m/s B) 7,5 m/s C) 50 km/h D) 45 km/h E) 9,7 m/s rjeenje: (A) R=30 m Fc = Ftr =0,25 v=? mv 2 = mg R
v = g R = 0 ,25 9,81ms 2 30 m = 8,577 ms 1 = 8,6ms 1

318. Raketa se podie vertikalno u vis s ubrzanjem 4g. Koliko iznosi teina tijela mase m u raketi? A) 4 mg B) 0 C) 5 mg D) 2 mg E) 1 mg rjeenje: (C) a=4g G=? G=mg+ma=mg+m4g=5mg 319.Tijelo iz mirovanja poinje kliziti niz kosinu (=5,7) i prevalivi put od 100 m postigne brzinu 5 m/s. Koliko se njegove potencijalne energije utroi na trenje i otpor zraka? 199

A) 33% B) 85% C) 99% D) 87,2% E) 10,4% rjeenje: (D) s=100 m v=5 m/s =5,7 Wtr/mgh=?

Wtr = mgh

mgh

mv 2 2 v2 2 = 1 mv = 1 mgh 2mgh 2sg sin

Wtr 25m 2 s 2 = 1 = 0 ,8716 = 87 ,2% mgh 2 100 m 9,81ms 2 0 ,09927

320. U kalorimetar je stavljeno 100 g neke tekuine. U nju je uronjen grija kojim tee struja 0,5 A. Otpor grijaa je 50 . Ako je grija ukljuen dvije minute, temperatura tekuine se povea za 7 K. Koliki je specifini toplinski kapacitet tekuine? A) 6,5 kJkg-1K-1 B) 7103 Jkg-1K-1 C) 8,14103 Jkg-1K-1 D) 9,2 kJkg-1K-1 E) 2,14103 Jkg-1K-1 rjeenje: (E) m=100 g=0,1 kg W=Q I=0,5 A UIt = mct U = IR R=50 t=2 min=120 s I 2 Rt = mct t=7 K I 2 Rt 0 ,5 2 A 2 50 120 s c=? = 2,14285 10 3 Jkg 1 K 1 c= = mt 0 ,1kg 7 K 321. Djevojica se ljulja na ljuljaki. Najvia toka iznad tla do koje se pri tom podigne jest 2,5 m, a najnia 1 m. Kolika je njena maksimalna brzina? A) 3,4 m/s B) 7,2 m/s C) 7,1 m/s D) 5,4 m/s E) 6,2 m/s rjeenje: (D) h1=2,5 m h = h 1 h 2 = 2,5m 1,0 m = 1,5m h2=1 m v = 2gh = 2 9,81ms 2 1,5m = 5, 42ms 1 vmax=? 322. Kondenzator ima kapacitivni otpor 40 pri frekvenciji struje od 50 Hz. Za koliko postotaka treba promijeniti frekvenciju da bi se kapacitivni otpor poveao za 20%?

200

A) 83,33% B) 0,17% C) 22,22% D) 25,00% E) 16,67% rjeenje: (E) RC=40 f=50Hz RC2=401,2=48 f2=? f/f=?%

1 C 2f 1 1 1 C= = = F R C 2f 40 2 50 Hz 4000 RC = R C2 = f2 = 1 C 2f 2

1 = 41,66Hz 1 48 F 2 4000 f f f 2 50 Hz 41,66Hz = = 100 = 16,68% 50 Hz f f

1 = R C 2 C 2

323. Tijelo se iz mirovanja poinje gibati jednoliko ubrzano. Koliko vremena traje cijeli put ako u posljednje tri sekunde tijelo prevali pola ukupnog puta? A) 9,5 s B) 1,7 s C) 10,2 s D) 2,5 s E) 6 s rjeenje: (C) (t-3) s/2 s a ( t 3) 2 = 2 2 2 at a ( t 3) 2 = 4 2 2 t = 2( t 3) 2
t 2 2t 2 + 12t 18 = 0 t 2 12t + 18 = 0 t 1, 2 = 12 144 72 2 , t 2 = 1,76s ne zadovoljava

t 1 = 10 ,2s t = 10 ,2s

201

324. Dva tijela, jedno mase m1=8 kg i drugo mase m2=2 kg lee jedno pokraj drugog na glatkoj povrini. Tijelo mase m1 ubrzava se silom F1=0,7 N, a tijelo mase m2 silom F2=1,4 N, u istom smjeru. Oba se tijela poinju ubrzavati u istom trenutku. Nakon kojeg e se vremena preeni putovi razlikovati za 5 m? A) 3,03 s B) 2,02 s C) 6,06 s D) 5,05 s E) 4,04 s rjeenje: E) m1=8 kg F 0 ,7 N = 0 ,0875ms 2 a1 = 1 = m2=2 kg 8kg m1 F1=0,7 N F2 1,4N F2=1,4 N = = 0 ,7 ms 2 a2 = 2kg m2 s=5 m t=? a t2 a t2 s 2 s1 = 2 1 2 2 2 0 ,7 t 0 ,0875t 2 2 ms 5m = 2 2
0 ,6125t 2 = 10 s 2 t 2 = 16,32s 2 t = 4,04s

325. Pet lanaka, svaki elektromotorne sile 1,5 V i unutranjeg otpora 0,5 spojeni su paralelno u bateriju i prikljueni na vanjski otpor. Kolika je snaga na vanjskom otporu ako kroz njega tee struja jakosti 2 A? A) 0,5 W B) 3,6 W C) 2,6 W D) 1,5 W E) 1,8 W rjeenje: (C) E=1,5 V E I= Ru=0,5 Ru + Rv n=5 n P=? E R 1,5V 0,5 Rv = u = = 0,75 0,1 = 0,65 I n 2A 5
P = U I U = IR P = I 2 R v = ( 2A ) 2 0,65 = 2,6W

202

326. Zvuk ija je valna duljina u zraku 77 cm prelazi iz zraka u vodu. Kolika je valna duljina u vodi? Brzina valova zvuka u zraku je 340 m/s, a u vodi 1500 m/s. A) 340 cm B) 77 cm C) 1500 cm D) 240 cm E) 144 cm rjeenje: (A) 1=77 cm=0,77 m v1=340 m/s v 340 ms 1 = 441,55Hz f1 = 1 = v2=1500 m/s 0 ,77 m 1 2=? v 1500 ms 1 = 3,397 m = 339,7 cm = 340 cm 2 = 2 = 441,55Hz f1 327. S visine 100 m iznad tla baen je kamen vertikalno prema dolje poetnom brzi-nom 5 m/s. Kojom poetnom brzinom treba istovremeno baciti drugi kamen s tla verti-kalno u vis da bi se oni sudarili na pola puta? A) 2,72 m/s B) 31,72 m/s C) 19,62 m/s D) 63,42 m/s E) 5 m/s rjeenje: (B) s=100 m v0=5 ms-1 gt 2 gt 2 v 01 t = 50 = 50 v0 t + v01=? 2 2 5t + 4,905t 2 50 = 0 9,81 2,709 2 m v 01 t = 50 + 2 4,905 4,905 2 + 20 50 t 1, 2 = v 01 t = (50 + 35,996)m 10
4,905 32 s 10 t 1 = 2,709s t 1, 2 = v 01 = 50 + 35,996 m s 2,709

v 01 = 31,74ms 1

328. U cilindriku posudu visine 20 cm nalijemo do polovice ivu, a zatim do vrha vodu. Koliki tlak na dno posude uzrokuju te dvije tekuine? (gustoa ive je 13600 kg/m3) A) 0,143 bar B) 0,5 bar C) 0,3 bar D) 0,01 bar E) 1,013 bar rjeenje: (A) 203

hHg=10 cm=0,1 m hv=10 cm=0,1 m Hg=13600 kgm-3 v=1000 kgm-3 P=?

P = 1 gh1 + 2 gh 2 P = 13600 kgm 3 9,81ms 2 0,1m + 1000 kgm 3 9,81ms 2 0,1m P = 13341,6Pa + 981Pa P = 14322,6Pa = 0,143226 (1bar = 10 5 Pa )

329. Naite ubrzanje elektrona koji uleti brzinom v u homogeno magnetsko polje indukcije B i elektrino polje jakosti E. Smjerovi djelovanja oba polja su jednaki, a brzina elektrona okomita je na ta polja. e ( vB) 2 + E 2 A) a = m B) a = 0
C) a = v EB 2 e D) a = E m e E) a = ( vB + E) m rjeenje: (A)

F=Fe +Fm
2 (ma) 2 = F e + F 2 m

(ma) 2 =(eE) 2 +(eBv) 2 ma= e 2 E 2 +e 2 (Bv) 2 a= e E 2 +(Bv) 2 m

330. Koliki rad moe izvriti tijelo mase 150 g pri brzini od 20 cm/s na raun svoje kinetike energije? A) 3 J B) 6 J C) 7 mJ D) 3 mJ E) 6 kJ rjeenje: (D) m=150 g=0,15 kg v=20 cm/s=0,2 ms-1 mv 2 0 ,15kg ( 0 ,2ms 1 ) 2 W = Ek = = = 0 ,003J = 3mJ Ek=? 2 2

204

331. Nabijena metalna kugla objeena na izoliranoj niti stavi se u homogeno vodoravno elektrino polje i pritom nit zatvara kut 45 s vertikalom. Ako se kugli oduzme 1/5 njezinog naboja, za koliko se onda otkloni kuglica? A) 38,66 B) 30 C) 45 D) 43,22 E) 51,13 rjeenje: (A) =45 Q2=4/5Q 2=?
F EQ = Q G 4 E Q 5 = 4 tg = 4 tg 45o = 4 = 0,8 tg 2 = G 5 5 5 tg = 2 = 38,66 o

332. U kondenzatoru elektronske bljeskalice fotografskog aparata iji je kapacitet 100 F pohranjena je energija od 50 J. Koliki naboj proe kroz bljeskalicu ako se kroz nju kondenzator potpuno isprazni? A) 0,15 C B) 0,02 C C) 0,04 C D) 0,2 C E) 0,01 C rjeenje: (E) W=50 J C=100 F Q 1 W = CU 2 ako je U= Q=? C 2 1 Q2 1 Q W = C 2 = 2 C 2C
Q = 2WC = 2 50 J 100 10 6 F = 0 ,01C

333. Gibajui se brzinom 12 km/h vagon mase 50 tona nalijee na mirni vagon mase 30 tona. Sudar vagona je savreno neelastian. Na kojoj e se udaljenosti vagoni zaustaviti ako je faktor trenja izmeu vagona i tranica 0,05? A) 4,4 m B) 2,7 m C) 16 m 205

D) 3,2 m E) 7 m rjeenje: (A) v1=12 km/h m1=50 t v2=0 m2=30 t m=0,05 s=?
m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) v v= m 1 v 1 + m 2 v 2 50 t 12kmh 1 + 30 t 0 kmh 1 = = 2,08ms 1 80 t m1 + m 2

F = m g = m a a = g s= ( 2,08ms 1 ) 2 v2 v2 = = = 4, 4m 2a 2 g 2 0,05 9,81ms 2

334. Zraka svjetlosti pada na granicu dvaju sredstava pod kutom od 30 u odnosu na okomicu. Indeks loma prvog sredstva je 2,6. Koliki je indeks loma drugog sredstva ako su reflektirana i lomljena zraka meusobno pod pravim kutom? A) 2,6 B) 3 C) 0,66 D) 0,75 E) 1,5 rjeenje: (E) n1=2,6 v =30 v sin l n1 = 1 n 23 = 3 = n2=? v2 v 2 sin u v 3 2,6 = 1 v2 v3 2 = 3 = 1 v2 v 1 = 2,6v 2 2
n2 = v1 2,6v 2 = = 1,5 v3 3 v2 v3 = 3 v2

335. Tijelo mase 1 kg je baeno s visine 20 m poetnom brzinom 10 m/s. Kolika je kinetika energija tijela na visini od 10 m? (g=10 m/s2). A) 50 J B) 100 J C) 150 J D) 200 J E) 250 J

206

rjeenje: (C) 2 m=1 kg m v0 Eu1 = + mgh1 h1=20 m 2 v0=10 m/s h2=10 m 1kg (10 ms 1 ) 2 Eu1 = + 1kg 10 ms 2 20 m = 50 J + 200 J = 250 J Ek2=? 2
Eu 2 = E k 2 + mgh 2 Eu 2 = Eu1 E k 2 = Eu1 mgh 2 = 250 J 1kg 10 ms 2 10 m = 250 J 100 J = 150 J

336. Rad elektrine struje, za vrijeme 0,5 sati, koja protie eljeznom icom duljine 100 m, presjeka 2 mm2, otpornosti 0,1210-6 m, ako je napon na krajevima ice 220 V iznosi: A) 1,45109 J B) 3106 J C) 3107 J D) 1,45107 J E) 3109 J rjeenje: (D) t=0,5 sati l 0 ,12 10 6 m 100 m = = 6 R= l=100 m S 2 10 6 m 2 S=2 mm2 U =0,1210-6 m W = U It I= R U=220 V 2 2 W=? U t ( 220 V ) 0 ,5 3600 s = = 1,452 10 7 J W= R 6 337. Paralelan snop zraka svjetlosti pada na konvergentnu leu arine daljine 40 cm. Na koju udaljenost od konvergentne lee treba staviti divergentnu leu arine daljine 15 cm da bi snop nakon prolaska kroz obje lee ostao paralelan? A) 0,25 m B) 0,4 m C) 0,15 m D) 0,33 m E) 0,55 m rjeenje: (A) f1=40cm f2=15cm d=?

d=f2-f2=40cm-15cm=25cm=0,25m 207

338. Koliko fotona valne duljine 663 nm bi trebalo u sekundi pogaati u okomitom smjeru savreno reflektirajuu plou da bi sila na plou iznosila 1 N? (h=6,6310-34 Js) A) 52727/s B) 2,51026/s C) 3,51026/s D) 51026/s E) 11026/s rjeenje: (D) F t = m c =663 nm Ek = Ef F=1 N mc 2 n h c t=1 s = 2 n=? c nhc m c = 2 2 n h c / 2nh mc = F t = c / F t n= 2h 1N 1s 663 10 9 m n= 2 6,63 10 34 Js
n = 5 10 26 s 1

339. Kompresor, koji ima volumen 4 dm3, usisava zrak pri temperaturi -3 C i tlak 105 Pa. Koliko hodova treba napraviti klip da bi zrak u spremniku volumena 1,5 m3 poprimio temperaturu 45 C i tlak 2105 Pa? (Smatrati da je prije poetka punjenja u spremniku bio vakuum) A) 637 B) 754 C) 245 D) 678 E) 834 rjeenje: (A) p1=105 Pa V1=4 dm3=410-3 m3 p V p V n 1 1 = 2 2 T1=270 K T1 T2 V2=1,5 m3 p V T 2 10 5 Pa 1,5m 3 270 K p2=2105 Pa n= 2 2 1 = 5 = 636,7 = 637 T2=273+45=318 K p 1 V1 T2 10 Pa 4 10 3 m 3 318K n=? 340. Na oprugu konstante elastinosti 10 N/m, koja slobodno visi, objesimo uteg mase 0,1 kg i pustimo da titra. Kolika e biti maksimalna brzina utega? A) 1,38 m/s 208

B) 0,98 m/s C) 9,8 m/s D) 13,8 m/s E) 0,31 m/s rjeenje: (B) k=10 N/m m=0,1 kg vmax=?

G=F mg = k A A= v= mg 0,1kg 9,81ms 2 = = 0,0981m k 10 Nm 1 k (A 2 X 2 ) m X=0

v max =

10 Nm 1 k 2 0,0981 2 m 2 = 0,980 m / s A = 0,1kg m

341. U zatvorenoj posudi volumena 10 l nalazi se 0,5 mola vodika. Koliki e biti izvreni rad ako vodik zagrijemo od 0C do 100C? A) 415,7 J B) 0 J C) 506,5 J D) 41507 J E) 50650 J rjeenje: (B) V=10 l n=0,5 mola t1=0 C V1=V2=konst. t2=100 C W=p(V2-V1)=p0=0 W=? Plin se ne iri pri izohornom procesu te je i rad nula. 342. Zrakoplov raspona krila 12,5 m leti brzinom 950 km/h. Vertikalna komponenta Zemljinog magnetskog polja iznosi 0,510-4 T. Izraunati apsolutni iznos inducirane elektromotorne sile na krilima aviona. A) 1,65 mV B) 8,25 mV C) 0,0825 mV D) 0,42 mV E) 0,165 mV rjeenje: (E) =90 B=0,510-4 T l=12,5 m 950 10 3 m U i = Blv sin = 0 ,5 10 4 T 12,5m 1 = 0 ,1649V v=950 km/h 3600 s Ui=?

209

343. Razlika potencijala izmeu ploa kondenzatora iznosi 90 V. Povrina svake ploe je 60 cm2, a naboj na njima 10-9 C. Odredi razmak ploa. A) 4,8 mm B) 9,6 mm C) 15 cm D) 30 mm E) 48 mm rjeenje: (A) U=90 V Q S C= = o r s=60 cm2=6010-4 m2 U d Q=10-9 C o r S U d=? d= Q
d= 8,85 10 12 N 1 C 2 m 2 1 60 10 4 m 2 90 V 10
9

= 4,8 10 3 m

d = 4,8mm

344. Kota koji se vrti s 480 okretaja u minuti poinje se zaustavljati jednoliko usporeno. Koliki je ukupni broj okretaja kotaa ako se zaustavi u vremenu od 0,5 minuta? A) 60 B) 120 C) 180 D) 150 E) 90 rjeenje: (B) =480 okr/min 480 2r v = 2r = = 16rs1 t=0,5 min=30 s 60s n=? v 16rs1 8 = a= = rs2 t 30s 15 8 r 30 2 at 2 15 = = 240 r s= 2 2 s 240 r = = 120okr. n= 2r 2r 345. Sekundarna njihalica, izraena od platine, koeficijenta termikog razstezanja 0,910-5 K-1, pokazuje tono vrijeme pri 0C. Koliko zaostaje njihalica u jednom danu ako je temperatura 30 C? A) 17,3 s B) 11,7 s C) 30,1 s D) 1 s E) 12,8 s 210

rjeenje: (B) T1=2s =0,910-5 K-1 t0=0 C t=30 C t=?

l = l 0 (1 + t ) = l 0 (1 + 0,9 10 5 K 1 30 K ) = 1,00027 l 0 T2 = T1 2 1,00027 l 0 g 2 l0 g


2 2

T2 = 1,00027 T1 s 2 t = 86400s

T2 = 1,0001349 T1 s 86400s = 86400s 86388,346s = 11,654s 1,0001349

346. Koliko iznosi masa bakrene ice gustoe 8,9103 kgm-3 promjera 2 mm i otpornosti 1,7210-6 m, ako je otpor ice 5 ? A) 2 kg B) 1 kg C) 0,91 kg D) 255 g E) 0,15 kg rjeenje: (D) d=8,9103 kgm-3 2r=2 mm =1,7210-6 m l R= R=5 S m=? R S 5 (10 3 ) 2 m 2 314 , = = 9,1279m l= 1,72 10 6 m
m = V d = r 2 l d = (10 3 ) 2 m 2 314 9,1279m 8,9 10 3 kgm 3 , m = 255 10 3 kg = 255g

347. Koliki mora biti otpor ice elektrinog kuhala s kojim se litra vode temperature 20 C moe za 8 minuta dovesti do vrenja? Kuhalo je prikljueno na 220 V, a toplinski kapacitet vode iznosi 4,186 kJkg-1K-1. Zanemariti otpor dovodnih ica. A) 69,4 B) 2,0 C) 50,1 D) 3,5 E) 10,3 rjeenje: (A) 211

m=1 kg t1=20 C t2=100 C t=8 min U=220 V c=4,186 kJkg-1K-1 R=?

U It = Q U2 t =Q R R=

I=

U R

220 2 V 2 8 60s U2 t = = 69,37 mct 1kg 4,186 10 3 Jkg 1 K 1 80 K

348. Ako je relativni indeks loma zrak-staklo 1,5, a zrak-voda 1,33, izraunati relativni indeks loma voda-staklo. A) 1,13 B) 2,01 C) 0,7 D) 1,56 E) 1,46 rjeenje: (A) nz/s=1,5 c n z = s cs = n z cz nz/v=1,33 cz s s nv/s=? c n z = v cv = n z cz cs v v
nv =
s

n z cz / cs 1,5 = s = = 1,1278 = 1,13 c v n z c z 1,33 /


v

______________________________________________________________________

212

Stjepan Mui

RJEENI ZADATCI ZA MATURU


(dodatak uz knjigu)

ZADATCI
(Broj zadatka odgovara broju rjeenja) 1. Autobus kree sa stanice i jednoliko ubrzava po ravnoj cesti, zatim vozi stalnom brzinom te se zaustavi pred semaforom. Koji od prikazanih grafova ovisnosti poloaja o vremenu opisuje gibanje autobusa?

2. Gibanje nekoga tijela opisano je (v,t) grafom koji je prikazan crteom.


D C

F A B G

Srednja brzina tijela u vremenu od 8 sekundi iznosi: A. 1,0 m s1 B. 4,5 m s1 C. 5,0 m s1 D. 5,5 m s1 3. Tijelo se giba jednoliko po krunici. Kakva je njegova brzina? A. stalna po iznosu i smjeru B. stalna po iznosu i promjenjiva po smjeru C. promjenjiva po iznosu i stalna po smjeru D. promjenjiva po iznosu i smjeru 4. Tijelo je izbaeno horizontalno blizu povrine Zemlje. Otpor zraka je zanemariv. Koja od navedenih veliina nije stalna pri gibanju tijela? A. horizontalna komponenta brzine B. vertikalna komponenta brzine C. horizontalna komponenta ubrzanja D. vertikalna komponenta ubrzanja 5. Dvoja se kolica gibaju ususret jedna drugima. Nakon savreno neelastinoga centralnoga sudara, oboja kolica ostanu mirovati na mjestu sudara. Iz toga moemo zakljuiti da su prije sudara kolica imala jednake iznose: A. brzina B. masa C. kinetikih energija D. koliina gibanja 2

6. Uenici su izmjerili visinu nekoga predmeta pet puta i dobili ove vrijednosti: 11,25 cm, 11,20 cm, 11,22 cm, 11,18 cm i 11,25 cm. to se moe zakljuiti o visini h toga predmeta? A. h = (11,22 0,03) cm B. h = (11,22 0,04) cm C. h = (11,25 0,07) cm D. h = (11,25 0,03) cm

7. Knjiga mase 2 kg miruje na horizontalnome stolu. Koliki je iznos sile kojom stol djeluje na knjigu? A. 0 N B. 2 N C. 10 N D. 20 N 8. Tijela A i B privlae se gravitacijskom silom. Kad bi tijelo B imalo devet puta manju masu, koliki bi trebao biti razmak meu tijelima A i B da bi gravitacijska sila meu njima ostala ista? A. tri puta manji B. devet puta manji C. tri puta vei D. devet puta vei 9. Koji od etiriju prikazanih dijagrama predstavlja izohorni proces?

10. Temperatura neke koliine idealnoga plina povea se etiri puta pri emu mu se volumen povea dva puta. Tlak toga plina se pritom: A. smanji dva puta B. smanji etiri puta C. povea dva puta D. povea etiri puta

11. Plin je podvrgnut procesu promjene stanja pri kojem se ne obavlja rad. Koji je to proces? A. izobarni B. adijabatski C. izotermni D. izohorni 12. emu je od navedenoga proporcionalna temperatura idealnoga plina? A. srednjoj potencijalnoj energiji estica plina B. srednjoj kinetikoj energiji nasuminoga gibanja estica plina C. srednjoj brzini nasuminoga gibanja estica plina D. srednjoj akceleraciji nasuminoga gibanja estica plina

13. Toplinski stroj od toplijega spremnika primi 2 500 J topline, od ega hladnijem spremniku prenese 1 500 J topline. Kolika je korisnost stroja? A. 0,3 B. 0,4 C. 0,6 D. 0,7 14. U homogenome elektrinome polju iznosa 100 N/C dvije toke, meusobno udaljene 20 cm, nalaze se na istoj silnici. Koliki je napon izmeu tih toaka? A. 2 V B. 5 V C. 20 V D. 500 V 15. U strujnome krugu prikazanome na crteu jedna je aruljica pregorjela. Kao posljedica toga sve su aruljice prestale svijetliti. Koja je aruljica pregorjela?

a d

A. aruljica a B. aruljica b C. aruljica c D. aruljica d 16. Dva su otpornika serijski spojena na izvor napona 9 V, kao to je prikazano na crteu.

Ako je na krajevima otpornika R1 napon 6 V, koliko iznosi omjer otpora R1 i R2? A. 1:2 B. 2:1 C. 1:4 D. 4:1 17. Izmeu ploa ravnoga kondenzatora nalazi se zrak (r = 1). to e se dogoditi s kapacitetom kondenzatora ako izmeu njegovih ploa stavimo staklo (r = 6)? A. Poveat e se est puta. B. Smanjit e se est puta. C. Ostat e nepromijenjen. D. Past e na nulu. 18. Kroz dva paralelna vodia teku jednake struje u suprotnim smjerovima. Svaka pojedina struja stvara u toki T magnetsko polje iznosa 2 mT. Koliki je ukupni iznos magnetskoga polja u toki T?

A. 0 mT B. 1 mT C. 2 mT D. 4 mT 19. Koja je mjerna jedinica za elektrinu otpornost? A. B. m C. /m D. 20. Elektrini titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 F. Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga? A. 99 Hz B. 398 Hz C. 1 254 Hz D. 2 500 Hz 21. Na crteu su prikazana etiri njihala koja vise na vodoravnoj ipci. Po dva njihala su jednakih duljina: njihala K i N dua su od njihala L i M. Utezi od 10 dag ovjeeni su na njihala K i L, a utezi od 5 dag na njihala M i N.

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utjee na period njihanja. Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala. Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete? A. K i L B. L i M C. L i N D. K i N 22. Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeninoga napona. Ako se frekvencija napona smanji, to e se dogoditi s ukupnim otporom kruga? A. Smanjit e se. B. Ostat e nepromijenjen. C. Poveat e se.

23. Elektroskop je negativno nabijen zbog ega je kazaljka elektroskopa otklonjena za neki kut. Ako se elektroskopu priblii negativno nabijeni tap (bez doticanja), to e se dogoditi s kutom otklona kazaljke elektroskopa? A. Smanjit e se. B. Ostat e nepromijenjen. C. Poveat e se. 24. Uteg je ovjeen na elastinu oprugu. to e se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo jo jedan uteg? A. Smanjit e se. B. Ostat e nepromijenjen. C. Poveat e se. 25. Automobil vozi brzinom 20 m/s u vodoravno poloenome zavoju polumjera zakrivljenosti 80 m. Koliki mora biti najmanji faktor trenja izmeu guma i ceste da bi vozilo prolo zavoj sa stalnim iznosom brzine? 25. Automobil vozi brzinom 20 m/s u vodoravno poloenome zavoju polumjera zakrivljenosti 80 m. Koliki mora biti najmanji faktor trenja izmeu guma i ceste da bi vozilo prolo zavoj sa stalnim iznosom brzine? 27. Za pripremu tople kupke temperature 35 C u 60 kg hladne vode temperature 20 C dodamo vruu vodu temperature 80 C. Kolika je masa vrue vode koju smo dodali? 28. Vodi duljine 1 m giba se u homogenome magnetskome polju iznosa 0,1 T okomito na silnice polja. Brzina vodia iznosi 2 m/s. Koliki se napon inducira na krajevima toga vodia? 29. Na nekome elektrinome ureaju stoje oznake 220 V, 50 W. Koliki je otpor toga ureaja? 30. Elastinu zavojnicu na koju je ovjeen uteg izvuemo iz poloaja ravnotee za 2 cm i pustimo titrati. Konstanta elastinosti zavojnice iznosi 1 000 N . Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati. Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja?

31. Komad pluta obujma 500 c pliva na vodi. Pluto pritisnemo rukom tako da ono potpuno uroni u vodu. Gustoa pluta iznosi 300 kg , a vode 1 000 kg . 31.1. Kolikom silom uzgona djeluje voda na pluto kada je pluto potpuno uronjeno u vodu? 31.2. Kolikom silom trebamo djelovati na pluto da bi ono mirovalo ispod povrine vode? 32. Kutija mase 1 kg giba se niz kosinu nagiba 30. Trenje je zanemarivo. 32.1. Koliko iznosi ubrzanje kutije? 32.2. Kolikom silom kutija pritie podlogu? 33. Zgrada od opeke ima visinu 20 m po zimi pri temperaturi od 10 C. Koeficijent linearnoga rastezanja opeke iznosi 1 . 33.1. Kolika je visina zgrade pri temperaturi od 0 C? 33.2. Za koliko e se promijeniti visina zgrade od zime do ljeta kad temperatura iznosi 25 C? 6

34. Toka T je na udaljenosti 3 cm od tokastoga elektrinoga naboja q = +2 nC. 34.1. Koliki je iznos elektrinoga polja tokastoga naboja q u toki T? 34.2. Ucrtajte na slici vektor elektrinoga polja u toki T. 35. Tijelo mase 0,1 kg titra na elastinoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana izrazom x = 0,05sin(20t + 30) pri emu je x u metrima, a t u sekundama. 35.1. Kolika je amplituda titranja tijela? 35.2. Kolika je konstanta elastinosti opruge? 36. Slika prikazuje graf ubrzanja nekoga tijela u ovisnosti o vremenu. Tijelo se giba du x-osi. U trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m s1.

Koja slika prikazuje graf brzine toga tijela u ovisnosti o vremenu?

37. Polumjer Zemljine putanje oko Sunca je 390 puta vei od polumjera Mjeseeve putanje oko Zemlje. Mjesec obie Zemlju priblino 13 puta u godini dana. Koliki je omjer brzine kruenja Zemlje oko Sunca (vz) i brzine kruenja Mjeseca oko Zemlje (vm)? A. vz : vm = 1 : 13 B. vz : vm = 13 : 1 C. vz : vm = 1 : 30 D. vz : vm = 30 : 1 38. Kugla mase 0,2 kg udari u mirnu kuglu mase 0,5 kg brzinom 4 m s1. Koliko iznosi ukupna koliina gibanja tih dviju kugli nakon sudara? A. 0,8 kg m s1 B. 1,2 kg m s1 C. 2,0 kg m s1 D. 2,8 kg m s1 39. Tijelo K gustoe K i tijelo L gustoe L dre se uronjeni ispod povrine vode gustoe . Kada se tijela ispuste, tijelo K ispliva, a tijelo L ostane u istome poloaju. Koji odnos vrijedi za gustoe tijela i vode? A. K < < L B. K < = L C. K < L< D. K = < L 7

40. Na termometru je oitana temperatura zraka od 290 K. Kolika je temperatura zraka u Celzijusevim stupnjevima? A. 15 C B. 17 C C. 19 C D. 21 C

41. Koja od navedenih tvrdnji ne vrijedi za model idealnoga plina? A. Kinetika energija nasuminoga gibanja estica plina manja je od potencijalne energije njihova meusobnoga djelovanja. B. estice plina se stalno nasumino gibaju. C. Sudari estica plina sa stijenkama posude su savreno elastini. D. Temperatura plina proporcionalna je srednjoj kinetikoj energiji nasuminoga gibanja estica plina. 42. Temperatura idealnoga plina je 0 C. Na kojoj e temperaturi tlak plina biti dva puta vei od tlaka plina pri 0 C ako se obujam plina dri stalnim? A. 0 K B. 137 K C. 273 K D. 546 K 43. Dvije jednake metalne kugle prikazane na slici vise na nitima od izolatora. Obje kugle su poetno elektriki neutralne. Kugla M nabije se negativno nabojem od 6 nC i zatim se dotakne kuglom N.

Koliko e nakon toga iznositi naboj na kugli N? A. 6 nC B. 3 nC C. +3 nC D. +6 nC 44. U strujnome krugu prikazanome na slici ampermetar pokazuje 2 A. Unutranji otpor baterije je zanemariv.

Koliki napon pokazuje voltmetar uz uvjet da su instrumenti idealni? A. 4 V B. 6 V C. 8 V D. 12 V

45. Vodiem tee struja od 0,5 mA. Koliko elektrona proe poprenim presjekom vodia za 0,1 s? A. 0,51014 B. 3,1251014 C. 3,1251017 D. 3,1251019 46. Na slici su prikazane silnice elektrinoga polja.

Koji odnos vrijedi za iznose elektrinoga polja u oznaenim tokama 1, 2 i 3? A. E3 > E2 > E1 B. E2 > E1 > E3 C. E1 > E3 > E2 D. E3 > E1 > E2 47. Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodia kojim tee stalna struja magnetsko polje iznosi 4 mT. Koliko e iznositi magnetsko polje na udaljenosti 1 m od toga vodia? A. 2 mT B. 4 mT C. 8 mT D. 16 mT 48. Konvergentna lea ima arinu daljinu f. Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od lee manja od f ? A. realna i uveana B. realna i umanjena C. virtualna i uveana D. virtualna i umanjena 49. Na optiku reetku okomito upada monokromatska svjetlost valne duljine 400 nm. Sinus ogibnoga kuta za prvi maksimum iznosi 0,2. Kolika je konstanta optike reetke? A. 1 m B. 2 m C. 3 m D. 4 m

50. Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu.

Kolika je amplituda titranja tijela? A. 4,5 cm B. 5,0 cm C. 7,5 cm D. 8,0 cm

51. Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B. U sredstvu A brzina vala iznosi 100 m/s, a valna duljina 0,5 m. U sredstvu B valna se duljina povea na 0,8 m. Kolika je brzina vala u sredstvu B? A. 50 m s1 B. 80 m s1 C. 100 m s1 D. 160 m s1 52. Slika prikazuje harmonijski oscilator sastavljen od utega privrenoga za oprugu koji neprigueno harmonijski titra. Ukupna energija toga oscilatora iznosi 6 J. Kolika je kinetika energija utega u trenutku kad on prolazi kroz ravnoteni poloaj?

A. 0 J B. 3 J C. 4 J D. 6 J 53. Elektron u atomu prelazi sa stanja vie energije atomom? A. emitira foton energije B. apsorbira foton energije C. emitira foton energije D. apsorbira foton energije 54. to atomska jezgra emitira pri raspadu? A. proton B. neutron C. pozitron D. elektron 55. Za koje je vrijednosti a i b mogua nuklearna reakcija A. a = 10, b = 5 B. a = 12, b = 8 C. a = 14, b = 4 D. a = 14, b = 8 10 u stanje nie energije . to se dogaa s

56. Foton energije 3,27 eV izazove fotoelektrini uinak na nekome metalu. Izlazni rad fotoelektrona za taj metal je 2,08 eV. Kolika je kinetika energija fotoelektrona? A. 1,19 eV B. 2,08 eV C. 3,27 eV D. 5,35 eV 57. Jabuka pada na Zemlju zbog gravitacijskoga privlaenja izmeu nje i Zemlje. Oznai li se sila kojom Zemlja privlai jabuku s F1, a sila kojom jabuka privlai Zemlju s F2, u kakvome su odnosu iznosi tih dviju sila? A. F1< F2 B. F1 = F2 C. F1 > F2 58. Tijelo A slobodno pada s visine h, a tijelo B je s iste visine h izbaeno u vodoravnome smjeru. Kako se odnose vrijeme gibanja tijela A (tA) i vrijeme gibanja tijela B (tB) do trenutka pada? A. tA < tB B. tA = tB C. tA > tB 59. De Broglieve valne duljine elektrona i protona bit e jednake kada elektron i proton imaju jednake: A. koliine gibanja B. kinetike energije C. brzine 60. Tijelo mase 10 kg pada s visine 80 m i pri udarcu o povrinu Zemlje ima kinetiku energiju 4500 J. Koliko je energije tijelo utroilo na savladavanje otpora zraka? 2616. Kolikom silom Mars privlai kamen mase 1 kg koji se nalazi na njegovoj povrini? Masa Marsa je kg, a polumjer 3400 km. Pa plin obavi rad od 1000 J. Za koliko se poveao obujam plina?

62. Pri stalnome tlaku od

63. Krug izmjenine struje sastavljen je od zavojnice zanemarivoga omskoga otpora i induktivnoga otpora 600 te kondenzatora kapacitivnoga otpora 200 . Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga? 64. U radioprijamniku se ugaanje frekvencije prijama ostvaruje pomou LC kruga u kojem su serijski spojeni zavojnica induktiviteta 0,8 H i kondenzator promjenljivoga kapaciteta. Uz koju e se vrijednost kapaciteta moi primati program stanice koja emitira na 95 MHz? 65. Vlastito vrijeme ivota neke estice iznosi T0. Kolika treba biti brzina estice u laboratorijskome sustavu da za promatraa u tome sustavu njezino vrijeme ivota iznosi 2 T0?

11

66. Sustav prikazan na slici sastoji se od jednoga koloturnika zanemarive mase i dvaju tijela. Trenje niti s koloturnikom moe se zanemariti. Tijela se gibaju akceleracijom od . Sila trenja izmeu stola i tijela mase iznosi 5 N. Koliko iznosi masa ?

67. Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno mijeanje. Poetno su voda i lonac na temperaturi od 20 C. Nakon to zajedno prime 175,2 kJ topline, temperatura vode i lonca povea se na 60 C. Ako je masa vode 1 kg, masa lonca 0,2 kg, a specifini toplinski kapacitet vode 4200 J kg1 K1, koliki je specifini toplinski kapacitet aluminija? 68. Na slici je prikazan bakreni tap duljine 80 cm koji lei u magnetskome polju iznosa 5 mT. tap se jednoliko pomie okomito na silnice polja brzinom 20 m s1.

33.1. Koliki se napon inducira izmeu krajeva tapa? 33.2. Na slici oznaite na kojem je kraju tapa + pol, a na kojem pol. 69. Uenici su etiri puta mjerili valnu duljinu svjetlosti pomou interferencije svjetlosti na dvjema pukotinama i dobili sljedee vrijednosti za isti izvor:

Koji je rezultat njihova mjerenja zajedno s pripadnom maksimalnom apsolutnom pogrjekom? 70. Neko apsolutno crno tijelo zrai najvie energije na valnoj duljini od zraenja toga tijela ako mu povrina iznosi 0,1 ?

. Kolika je snaga

71. Slika prikazuje graf ubrzanja nekoga tijela u ovisnosti o vremenu. Tijelo se giba du x-osi. U trenutku t = 0 s tijelo ima brzinu v0 = 0 m s1. 12

Koja slika prikazuje graf brzine toga tijela u ovisnosti o vremenu?

72. Brzina kruenja Zemlje oko Sunca je 30 puta vea od brzine kruenja Mjeseca oko Zemlje. Mjesec obie Zemlju priblino 13 puta u godini dana. Koliki je omjer udaljenosti Zemlje od Sunca ( ) i udaljenosti Mjeseca od Zemlje ( )? A. : = 1 : 13 B. : = 13 : 1 C. : = 1 : 390 D. : = 390 : 1 73. Kugla mase 0,2 kg giba se brzinom 4 m s1, a kugla mase 0,5 kg brzinom 2 m s1. Obje kugle gibaju se pravocrtno u istome smjeru te prva kugla naleti na drugu. Koliko iznosi ukupna koliina gibanja tih dviju kugli nakon sudara? A. 0,2 kg m s1 B. 0,8 kg m s1 C. 1,0 kg m s1 D. 1,8 kg m s1 74. Tijelo K gustoe K i tijelo L gustoe L dre se zaronjeni ispod povrine vode gustoe . Kada se tijela ispuste, tijelo K potone, a tijelo L ostane u istome poloaju. Koji odnos vrijedi za gustoe tijela i vode? A. K = > L B. K > > L C. K > = L D. K = = L 75. U popodnevnim se satima temperatura zraka poveala za 13 K u odnosu na ranojutarnju temperaturu. Za koliko se poveala temperatura zraka u Celzijevim stupnjevima? A. za 13 C B. za 30 C C. za 260 C D. za 286 C 76. Koja od navedenih tvrdnji ne vrijedi za model idealnoga plina? A. Potencijalna energija meusobnoga djelovanja estica plina je zanemariva. B. estice plina se stalno nasumino gibaju. C. Sudari estica plina sa stijenkama posude nisu savreno elastini. D. Temperatura plina je proporcionalna srednjoj kinetikoj energiji nasuminoga gibanja estica plina. 13

77. Temperatura idealnoga plina je 0 C. Na kojoj e temperaturi obujam plina biti dva puta vei od obujma plina pri 0 C ako se tlak plina dri stalnim? A. 0 K B. 137 K C. 273 K D. 546 K 78. Dvije jednake metalne kugle prikazane na slici vise na nitima od izolatora. Obje kugle su poetno elektriki neutralne. Kugla M nabije se pozitivno nabojem od +8 nC i zatim se dotakne kuglom N.

Koliko e nakon toga iznositi naboj na kugli N? A. 8 nC B. 4 nC C. +4 nC D. +8 nC 79. U strujnome krugu prikazanome na slici voltmetar pokazuje 4 V. Unutranji otpor baterije je zanemariv.

Koliku jakost struje pokazuje ampermetar uz uvjet da su instrumenti idealni? A. 1 A B. 2 A C. 3 A D. 4 A 80. Poprenim presjekom vodia za 0,1 s protee tee vodiem? A. 0,5 mA B. 5 mA C. 0,5 A D. 5 A

elektrona. Kolika je jakost struje koja

81. Na slici su prikazane silnice elektrinoga polja i tri toke u tom polju oznaene brojevima 1, 2 i 3. Postavimo li proton u toku 1, polje e na njega djelovati silom , u toki 2 e na proton djelovati sila , a u toki 3 sila .

Koji odnos vrijedi za iznose spomenutih sila? A. > > 14

B. C. D.

> > >

> > >

82. Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodia kojim tee stalna struja magnetsko polje iznosi 2 mT. Na kolikoj udaljenosti od toga vodia magnetsko polje iznosi 4 mT? A. 1 m B. 2 m C. 4 m D. 8 m 83. Konvergentna lea ima arinu daljinu f. Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od lee vea od f, a manja od 2f? A. realna i obrnuta B. realna i uspravna C. virtualna i uspravna D. virtualna i obrnuta 84. Na optikoj reetki ogiba se bijela svjetlost. Koje je boje svjetlost koja se ogiba pod najmanjim ogibnim kutom ako se promatra spektar prvoga reda? A. crvene B. ljubiaste C. zelene D. ute

85. Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu.

Koliki je period titranja tijela? A. 2 s B. 4 s C. 6 s D. 8 s 86. Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B. U sredstvu A brzina vala iznosi 100 m , a valna duljina 0,5 m. U sredstvu B se brzina vala povea na 160 m . Kolika je valna duljina vala u sredstvu B? A. 0,5 m B. 0,8 m C. 100 m D. 160 m

15

87. Slika prikazuje tijelo koje je vezano za oprugu. Oprugu rastegnemo iz ravnotenoga poloaja i pritom izvrimo rad od 120 J. Kada oprugu pustimo, tijelo neprigueno titra.

Kolika je elastina potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nae u amplitudnome poloaju? A. 0 J B. 60 J C. 100 J D. 120 J 88. Elektron u atomu prelazi sa stanja nie energije atomom? A. emitira foton energije B. apsorbira foton energije C. emitira foton energije D. apsorbira foton energije 89. Koju jezgru emitira atomska jezgra pri -raspadu? A. vodika B. deuterija C. tricija D. helija 90. Za koje je vrijednosti a i b mogua nuklearna reakcija A. a = 7, b = 17 B. a = 8, b = 19 C. a = 8, b = 17 D. a = 7, b = 15 u stanje vie energije . to se dogaa s

91. Foton energije 3,27 eV izazove fotoelektrini uinak na nekome metalu. Fotoelektron izleti iz metala s kinetikom energijom od 1,19 eV. Koliki je izlazni rad za taj metal? A. 1,19 eV B. 2,08 eV C. 3,27 eV D. 4,46 eV 92. Guramo ormar po sobi stalnom horizontalnom silom iznosa F i on se zbog toga giba stalnom brzinom. Na ormar osim sile guranja F djeluje i sila trenja Ftr izmeu ormara i poda. U kakvome su odnosu iznosi tih dviju sila? A. Ftr < F B. Ftr = F C. Ftr > F 93. Tijela A i B izbace se u vodoravnome smjeru s jednakim poetnim brzinama. Tijelo A izbaci se s vee visine nego tijelo B. Kako se odnose domet tijela A (DA) i domet tijela B (DB)? A. DA > DB B. DA < DB C. DA = DB 16

94. Elektron i proton imaju jednake koliine gibanja. to im je jo jednako? A. de Broglieve valne duljine B. kinetike energije C. brzine 95. Tijelo mase 10 kg pada s neke visine i pri udarcu o povrinu Zemlje ima kinetiku energiju 4500J. S koje je visine tijelo poelo padati ako je na savladavanje sile otpora zraka utroilo 3500 J svoje energije?

96. Masa Marsa je 6,51 povrini Marsa?

kg, a polumjer 3400 km. Kolika je akceleracija slobodnoga pada na

97. Pri stalnome tlaku od 21 plina?

Pa na plinu se obavi rad od 1000 J. Za koliko se smanjio obujam

98. Krug izmjenine struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 . Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga?

99. U radioprijamniku se ugaanje frekvencije prijama ostvaruje pomou LC kruga u kojem je spojena zavojnica induktiviteta 0,6 H i kondenzator promjenljivoga kapaciteta. Na kojoj e se frekvenciji moi primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 3,5 pF? 100. Vlastito vrijeme ivota neke estice iznosi T0 = 2s. Koliko iznosi njezino vrijeme ivota u laboratorijskome sustavu u kojem se estica giba brzinom 0,6c?

101. Sustav prikazan na slici sastoji se od jednoga koloturnika zanemarive mase i dvaju tijela. Trenje izmeu tijela mase m2 i stola, kao i trenje izmeu niti i koloturnika mogu se zanemariti. Koliko iznosi akceleracija kojom se gibaju ova tijela?

102. Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno mijeanje. Poetno su voda i lonac na temperaturi od 20 C. Nakon to su zajedno primili 91,2 kJ topline, temperatura vode i lonca poveala se na 60 C. Odredite masu vode ako je masa lonca 0,2 kg, specifini toplinski kapacitet vode 4200 J kg1 K1, a specifini toplinski kapacitet aluminija 900 J kg1 K1. 103. Na slici je prikazan bakreni tap koji lei u magnetskome polju iznosa 5 mT. tap se jednoliko pomie okomito na silnice polja brzinom 20 m . Pritom se izmeu krajeva tapa inducira napon od 0,08 V.

17

33.1. Kolika je duljina tapa? 33.2. Na slici oznaite na kojem je kraju tapa + pol, a na kojem pol. 104. Uenici su u pokusu s interferencijom svjetlosti na dvjema pukotinama etiri puta mjerili razmak izmeu susjednih interferentnih pruga i dobili sljedee vrijednosti:

Koji je rezultat njihova mjerenja s pripadnom maksimalnom apsolutnom pogrjekom? 105. Neko apsolutno crno tijelo zrai najvie energije na valnoj duljini od povrina toga tijela ako mu snaga zraenja iznosi 400 W?

m. Kolika je

106. Koji od grafova prikazuje ovisnost brzine o vremenu za jednoliko ubrzano gibanje?

107. Na tijelo djeluje ukupna sila koja se mijenja du puta kako je prikazano na grafu. Tijelo poetno
miruje.

Koliko iznosi kinetika energija tijela nakon to je ono prelo 3 m? Trenje se zanemaruje. A. 0 J B. 20 J C. 25 J D. 30 J

18

108. Kada je potpuno uronjeno u tekuinu, tijelo mase 1.5 kg istisne 0.8 kg tekuine. to od
navedenoga vrijedi za silu uzgona na tijelo? A. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema gore. B. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema dolje. C. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema gore. D. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema dolje.

109. Akceleracija slobodnoga pada na povrini Mjeseca je gM. Polumjer Mjeseca je R. Kolika je
akceleracija slobodnoga pada na udaljenosti 2R od povrine Mjeseca? A. gM/9 B. gM/3 C. gM/2 D. 2gM 110. Iz helikoptera koji leti u horizontalnome smjeru isputen je paket. to je za promatraa na tlu putanja paketa ako se zanemari utjecaj otpora zraka na paket? A. dio pravca B. dio krunice C. dio elipse D. dio parabole

111. Potrebno je poveati korisnost idealnoga toplinskoga stroja. Moe se poveati temperatura
toplijega spremnika za T ili smanjiti temperatura hladnijega spremnika za isti iznos T. Koja je od navedenih tvrdnji tona? A. Korisnost e biti vea ako se povea temperatura toplijega spremnika za T. B. Korisnost e biti vea ako se smanji temperatura hladnijega spremnika za T. C. Korisnost e se poveati jednako u obama sluajevima. D. Korisnost se ne e promijeniti zbog promjene temperature spremnika topline. 112. Idealni plin temperature T zagrije se tako da se srednja kinetika energija nasuminoga gibanja njegovih estica udvostrui. Kolika je temperatura plina nakon zagrijavanja? A. B. T C. 2T D. 4T 113. Specifina toplina isparavanja vode iznosi 2260 kJ/kg. Vodena para mase 0.5 kg i temperature 100 C kondenzira se u vodu temperature 100 C. Koja se od navedenih izmjena topline dogodila tijekom toga procesa? A. Iz pare je u okolinu prenesena toplina od 1130 kJ. B. Iz okoline je na paru prela toplina od 1130 kJ. C. Iz pare je u okolinu prenesena toplina od 2260 kJ. D. Iz okoline je na paru prela toplina od 2260 kJ. 114. Uenici su izmjerili sljedee vrijednosti napona na polovima neoptereene baterije: 1.50 V, 1.51 V, 1.53 V i 1.50 V. Koji od predloenih odgovora predstavlja ispravan zapis rezultata toga mjerenja? A. (1.50 0.03) V B. (1.50 0.01) V 19

C. (1.51 0.02) V D. (1.51 0.03) V 115. Baterija u strujnome krugu prikazanome na crteu ima elektromotorni napon E. Smatra se da su ampermetar i voltmetar idealni.

Kako e se promijeniti iznosi na mjernim ureajima kada se zatvori prekida P? A. Iznos na ampermetru e se poveati, a na voltmetru smanjiti. B. Poveat e se iznosi i na ampermetru i na voltmetru. C. Iznos na ampermetru e se smanjiti, a na voltmetru poveati. D. Smanjit e se iznosi i na ampermetru i na voltmetru. 116. Na grafu je prikazana ovisnost jakosti struje I o naponu U za dva vodia.

Koliko bi iznosio ukupni otpor serijskoga spoja tih dvaju vodia? A. 0.23 B. 4.3 C. 25 D. 35 117. Dva tokasta naboja u zraku se meusobno odbijaju silom 2 N. Naboji su smjeteni na jednak razmak u sredstvo relativne dielektrine konstante 8. Kolika je sila izmeu tih naboja u navedenome sredstvu? A. 0 N B. 0.25 N C. 2 N D. 16 N 118. Konvergentna lea stvara sliku predmeta na zastoru udaljenome 12 cm od lee. arina daljina lee je 6 cm. Kolika je udaljenost izmeu predmeta i slike toga predmeta? A. 18 cm 20

B. 20 cm C. 22 cm D. 24 cm 119. Tokasti izvor vala titra frekvencijom 50 Hz. Val se iri brzinom od 300 m/s. Kolika je razlika u fazi izmeu toaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora? A. 0 rad B. rad C. 6 rad D. 2 rad 120. Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2 cm sin( s1 t). Kako glasi izraz za brzinu toga tijela u ovisnosti o vremenu? A. v = 2 cm/s sin(2 s1 t) B. v = 2 cm/s sin( s1 t) C. v = 2 cm/s cos(2 s1 t) D. v = 2 cm/s cos( s1 t) 121. Infracrveno zraenje valne duljine 2 m nailazi na pregradu s dvjema pukotinama meusobnoga razmaka 1 mm. Maksimumi interferencije detektiraju se na udaljenosti 1 m od pregrade. Koliki je razmak izmeu susjednih maksimuma interferencije? A. 1 mm B. 2 mm C. 3 mm D. 4 mm 122. Tijelo vezano na oprugu titra oko ravnotenoga poloaja. Kako se naziva najvei pomak od ravnotenoga poloaja? A. period B. frekvencija C. elongacija D. amplituda 123. Od 10 000 jezgri nekoga radioaktivnoga izotopa u prva se etiri dana raspadne 5000 jezgri. Koja je od navedenih tvrdnji tona? A. U prva se dva dana raspalo 2 500 jezgri. B. U sljedea e se etiri dana raspasti preostalih 5 000 jezgri. C. U prva se dva dana raspalo vie jezgri nego u sljedea dva dana. D. Svaki se dan raspadne jednaki broj jezgri. 124. Kojoj vrsti zraenja pripadaju fotoni energije 2 eV? A. gama zraenju B. vidljivoj svjetlosti C. mikrovalnomu zraenju D. radiovalovima 125. Na crteu je shematski prikazan dio energijskoga spektra nekoga atoma.

21

Za koji od navedenih prijelaza s jedne energijske razine na drugu elektron treba primiti najveu energiju? A. za n = 1 n = 2 B. za n = 2 n = 1 C. za n = 2 n = 4 D. za n = 4 n = 2 126. Kolika je temperatura na povrini zvijezde iji je intenzitet zraenja maksimalan na valnoj duljini 400 nm? Pretpostavite da zvijezda zrai kao apsolutno crno tijelo. A. 3613 K B. 5109 K C. 7225 K D. 9050 K 127. Kruna ploa poloena je vodoravno te se vrti oko vertikalne osi kroz sredite stalnom kutnom brzinom.

Novi X nalazi se na tri puta manjoj udaljenosti od sredita ploe nego novi Y. Kako se odnose njihove obodne brzine? A. vx = vy /3 B. vx = vy C. vx = 3vy 128. Negativno nabijeni tap priblii se bez doticanja nenabijenomu elektroskopu. Kazaljka se elektroskopa otkloni. Kakav je pritom ukupni naboj na elektroskopu? A. pozitivan B. negativan C. jednak nuli 129. Ploica od cinka obasjana je monokromatskim elektromagnetskim zraenjem koje izbacuje elektrone iz cinka. Na koji se nain moe poveati broj izbaenih elektrona? A. poveanjem intenziteta zraenja B. poveanjem frekvencije zraenja C. poveanjem valne duljine zraenja

22

130. Balon mase 90 kg pada kroz zrak. Na balon djeluju sila otpora zraka od 300 N i sila uzgona od 60 N. Kolikom akceleracijom pada balon? 131. Tijelo mase 3 kg guramo jednoliko du kosine koja je dugaka 4 m, a visoka 2 m. Trenje zanemarujemo. Koliki se rad izvri nad tijelom ako ga se gura od dna do vrha kosine? 132. Obujam idealnoga plina pri temperaturi od 293 K je 1 m3. Pri stalnome tlaku temperatura idealnoga plina naraste na 353 K. Odredite obujam plina pri toj temperaturi. 133. Zavojnica induktiviteta 0.25 H i kondenzator serijski su spojeni na izvor izmjeninoga napona frekvencije 60 Hz. Izraunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak induktivnomu otporu zavojnice. 134. Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 prema okomici na mirnu povrinu tekuine. Izraunajte apsolutni indeks loma tekuine ako je kut izmeu odbijene i lomljene zrake 90.

135. Astronautkinja putuje raketom koja se giba jednoliko po pravcu brzinom u odnosu na Zemlju. Ona je u svojem sustavu izmjerila da njezino putovanje traje 2 godine. Koliko je vremena putovanje trajalo za promatraa na Zemlji? 136. Na tijelo mase 30 kg djeluje se silom F pod kutom od 30 prema horizontali.

Tijelo se giba jednoliko. Faktor trenja izmeu tijela i podloge je 0.1. Odredite iznos sile F. 137. Grijaem snage 500 W tali se 2 kg leda temperature 0 C. Sva energija koju proizvede grija potroi se na taljenje leda. Za koliko se vremena led rastali? Specifina toplina taljenja leda iznosi 330 000 J kg1. 138. Dva duga, ravna i meusobno paralelna vodia nalaze se u homogenome magnetskome polju od 2106 T. Vodiima teku struje 10 A u istome smjeru.

Vodii se nalaze u ravnini okomitoj na silnice magnetskoga polja i meusobno su udaljeni 0.2 m. Kolika je ukupna sila na 1 m duljine vodia kojim tee struja I1? 139. Duljina neoptereene elastine opruge je 0.15 m. Na oprugu ovjesimo uteg mase 0.1 kg i zatitramo. Period harmonijskoga titranja utega na opruzi iznosi 0.5 s. Kolika e biti duljina opruge optereene tim utegom nakon to titranje prestane? 140. Kugla temperature 200 C i povrine 2104 m2 zrai kao crno tijelo. Koliko energije u vremenu od 60 sekundi kugla izrai u okolinu uz pretpostavku da joj se temperatura pri zraenju ne mijenja? 23

RJEENJA I POSTUPCI RJEAVANJA


1.

C B

Za ubrzano gibanje je ; graf te funkcije je parabole . Za jednoliko gibanje je ; graf je dio pravca . Za jednoliko usporeno gibanje je ; graf je dio parabole . , odnosno .

A O tA tB t

Vrijeme se rauna od

Odgovor: D

2. t=8s Put je po brojanoj vrijednosti jednak povrini omeenoj krivuljom v(t) , ordinatama brzine i osi t. Povrinu je najlake izraunati zbrajajui povrine trapeza ABCD (s1) i BGFC (s2).

Odgovor: D

3. Odgovor: B

4. = poetna brzina

Odgovor: B

24

5.

Kako je Iznosi su jedanki ali smjerovi suprotni. Odgovor: D

6.

Odgovor: A

7.

Odgovor: D

8.

_________ r=?

Odgovor: A

25

9. Kod izohornog procesa tlak p raste linearno s temperaturom, pod A. Odgovor: A

pa je mogu samo odgovor

10. T2 = 4T1 V2 = 2 V1 p=?

Odgovor: C

11. Odgovor: D

12.

Odgovor: B

13.

Odgovor: B

14.

Odgovor: C

26

15. Pregorjela je aruljica c ime je prekinut glavni strujni krug. Odgovor: C 16.

Odgovor: B 17.

Odgovor: A 18.

Pravilo desne ruke govori da palac desne ruke postavimo u smjer struje, pa e nam zakrivljeni prsti pokazati smjer magnetskog polja. Magnetska polja u toki T imaju isti smjer pa se njihove vrijednosti zbrajaju. Odgovor: D 19.

Odgovor: B 20.

Odgovor: B 27

21. Odgovor: A

22.

Ukupni otpor kruga Z smanjit e se ako se frekvencija napona f smanji. Odgovor: A

23. Elektrino polje negativno nabijenog tapa potisnut e elektrone (e) prema mjestu gdje se nalazi kazaljka koja e se dodatno otkloniti. Odgovor: C

24.

Vea masa m znai i vei period titranja T. Odgovor: C

25.

Odgovor:

26.

28

Odgovor:

27.

Odgovor:

28.

Odgovor:

29.

Odgovor:

30.

Odgovor:

29

31. 31.1.

Odgovor: 31.2.

Odgovor:

32.

Gravitacijsku silu rastavljamo na dvije vektorske komponente okomitu na smjer gibanja tijela.

u smjeru gibanja tijela i

a g

32.1.

Odgovor: 32.2.

mg

F N

Odgovor:

33.

33.1.

30

Odgovor: 33.2.

Odgovor:

34.

34.1.

Odgovor: 34.2. Odgovor:

35. x = 0,05sin (20t + 30) 35.1.

Odgovor: 35.2.

Odgovor: 31

36. Iz grafa oitati akceleracije tijela i pripadajua im vremena koja treba uvrstiti u formulu odnosno i izraunati - razlike brzina. Podatke je najpraktinije posloiti u tablicu: Oitano s grafa Oitano s grafa Izraunato a = 3 m s2 m s1 a = 0 m s2 m s1 a = 1 m s2 m s1 a = 0 m s2 m s1

U trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m/s - toka (0, 0). Tijekom prve 2 s brzina se tijelu promijeni s 0 na 6 m s1 - toka (2, 6). Sljedee 2 s, dakle ukupno nakon 4 s nema promjene brzine i ona je 6 - toka (4, 6). Od 4. do 6. sekunde, brzina se promijeni za 2 m s 1 i to s dotadanjih 6 na 8 m s1 - toka (6, 8). U 7. sekundi nema promjene brzine i ona je 8 m s1 - toka (7, 8). Tim tokama odgovara samo graf

Odgovor: A

37.

_________

Odgovor: D

38. Ukupna koliina gibanja prije sudara jednaka je ukupnoj koliini gibanja poslije sudara:

Odgovor: A

39. Tijela s manjom gustoom od vode, na vodi plivaju dok tijela s veom gustoom tonu. Tijela jednake gostoe kao voda u vodi plutaju, tj. ostaju na onom poloaju u vodi u koji ih stavimo pa vrijedi: K < = L. Odgovor: B

32

40.

Odgovor: B

41. estice idealnog plina uope nemaju potencijalnu energiju. Odgovor: A

42. T1 = 0 C = 273 K _______ =? Za dva stanja iste koliine plina vrijedi:

Odgovor: D

43. Kada se kugle dotaknu, njihovi potencijali bit e jednaki:

Kako je Odgovor: B

nC.

44. = 12 V I=2A R2 = 4 U1= ? Drugo Kirchhoffovo pravilo: Zbroj svih napona u strujnoj petlji jednak je nuli.

Odgovor: A 33

45. I = 0,5 mA = 0.0005 A e= C t = 0.1 s n=?

Kako je

, broj elektrona dobit emo ako ukupan naboj podijelimo s nabojem jednog elektrona

Odgovor: B

46.

Elektrino polje se smanjuje s kvadratom udaljenosti to znai da je, od navedene tri, u najblioj toki sreditu polja najvee, a u najdaljoj najmanje. Odgovor: B

47. r1 = 2 m r2 = 1 m B1 = 4 mT B2 = ?

Odgovor: C

48.
Lea Slika F1 Predmet Promatra F2

Odgovor: C

49. k=1 = 400 nm = 4 107 m sin (1) = 0.2 d=? 34

Odgovor: B

50. Iz grafa oitamo maksimum krivulje na y (vertikalnoj) osi. Odgovor: C

51. vA = 100 m s1 A = 0.5 m B = 0.8 m vB = ? Prolazom vala iz sredstva A u sredstvo B mijenjaju mu se brzina i valna duljina ali ne i frekvencija.

Odgovor: D

52. Kad se oscilator nalazi u amplitudnim poloajima, ukupna energija je pohranjena u opruzi pa sustav ima samo potencijalnu energiju. U ravnotenom poloaju, ukupnu energiju sustava ini samo kinetika energija. Odgovor: D

53. Prelazei iz stanja vie energije u stanje nie energije, atom emitira viak energije u obliku fotona energije Odgovor: A

54. Odgovor: D

55. Z1=7 Z2=2 Z4=1 A2=4 35

A3=17 A4=1 a,b=? Kod svake nuklearne reakcije zbroj masenih brojeva A mora biti jednak prije i poslije reakcije.

Isto je i s rednim brojevima Z

Odgovor: D

56.

Odgovor: A 57. Odgovor: B 58. Gibanje u vertikalnom smjeru (pad) ne ovisi o gibanju u horizontalnom smjeru. Pad s jednake visine u oba sluaja vremenski traje jedako. Odgovor: B

59. Koliina gibanja

Odgovor: A

60.

Odgovor: 36

61.

Odgovor:

62.

Odgovor:

63.

Odgovor:

64.

Odgovor:

65.

37

Odgovor:

66.

_________

Odgovor:

67.

(lonac je napravljen od aluminija) _____________________

Odgovor:

38

68.

68.1.

Odgovor: 68.2. Odgovor: B F v

Kako je q < 0, sila e imati smjer vektora

69.

Odgovor:

70.

39

Odgovor:

71. Iz grafa oitati akceleracije tijela i pripadajua im vremena koja treba uvrstiti u formulu odnosno i izraunati - razlike brzina. Podatke je najpraktinije posloiti u tablicu: Oitano s grafa Oitano s grafa Izraunato a = 4 m s2 m s1 a = 0 m s2 m s1 a = 2 m s2 m s1 a = 0 m s2 m s1

U trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m s1 - toka (0, 0). Tijekom prve 2 s brzina se tijelu 1 promijeni s 0 na 8 m s - toka (2, 8). Sljedee 2 s, dakle ukupno nakon 4 s nema promjene brzine i ona je 8 - toka (4, 8). Od 4. do 6. sekunde, brzina se promijeni za 2 m s1 i to s dotadanjih 8 na 1 4 m s - toka (6, 4). U 7. sekundi nema promjene brzine i ona je 8 m s1 - toka (7, 4). Tim tokama odgovara samo graf

Odgovor: D

72.

___________

Odgovor: D

73. m1 = 0.2 kg m2 = 0.5 kg 40

v1 = 4 m s1 v2 = 2 m s1 v=? Ukupna koliina gibanja prije sudara jednaka je ukupnoj koliini gibanja poslije sudara:

Odgovor: D

74. Tijela s manjom gustoom od vode plivaju na vodi. Tijela s veom gustoom od vode tonu u vodi. Tijela s gustoom jednakoj gustoi vode plutaju u vodi, tj. ostaju u vodi na mjestu gdje ih ostavimo. Odnosno K > = L Odgovor: C

75. Stupanj K jednak je C samo su im ishodita (poloaj nule na skali) razliita. Odgovor: A

76. Odgovor: C

77. T1 = 0 C = 273 K _______ =? Za dva stanja iste koliine plina vrijedi:

Odgovor: D

78. Kada se kugle dotaknu, njihovi potencijali bit e jednaki:

41

Kako je Odgovor: C

nC.

79. = 12 V U1 = 4 A R2 = 4 I=? Drugo Kirchhoffovo pravilo: Zbroj svih napona u strujnoj petlji jednak je nuli.

Odgovor: B

80. t = 0.1 s ______________

Odgovor: A

81.

Elektrino polje se smanjuje s kvadratom udaljenosti pa je u najblioj toki najvee, a u najdaljoj najmanje. Elektrino polje i sila su proporcionalni pa isto vrijedi i za silu. Odgovor: C

82. r1 = 2 m B1 = 2 mT = 0.002 T B2 = 4 mT = 0.004 T 0 = 4 10-7 r2 = ?

42

Odgovor : A

83.
Predmet

Lea

F2 F1 Slika

Odgovor: A

84. Kako je valna duljina () ljubiaste svjetlosti najmanja to e i njen otklon biti najmanji. Odgovor: B

85. Period titranja je vrijeme izmeu dviju jednakih elongacija, primjerice toaka 0 i 8 (na slici) ili maksimuma, odnosno minimuma krivulje na x-osi. Odgovor: D

86. vA = 100 m vB = 160 m A = 0.5 m B =?

Prolazom vala iz sredstva A u sredstvo B mijenjaju mu se brzina i valna duljina ali ne i frekvencija.

Odgovor: B

43

87. Kad se oscilator nalazi u amplitudnim poloajima, ukupna energija je pohranjena u opruzi pa sustav ima samo potencijalnu energiju. U ravnotenom poloaju, ukupnu energiju sustava ini samo kinetika energija. Odgovor: D

88. Kad atom prelazi iz stanja nie energije u stanje vie energije apsorbira energiju jednaku razlici energija tih stanja. Odgovor: B

89. Odgovor: D

90. Z2 = 2 Z3 = 8 Z4 = 1 A1 = 14 A2 = 4 A4 = 1 a,b=? Kod svake nuklearne reakcije zbroj masenih brojeva A mora biti jednak prije i poslije reakcije.

Isto je i s rednim brojevima Z

Odgovor: A

91.

Odgovor: B

92. Odgovor: B

93. H = visina 44

D = domet = poetna brzina

Kako je Odgovor: A

94. = valna duljina h = Planckova konstanta Koliina gibanja

Odgovor: A

95.

Odgovor:

96. ili bilo koja druga masa

45

Odgovor:

97.

Odgovor:

98.

Odgovor:

99.

Odgovor:

100.

Odgovor:

46

101.

Odgovor:

102.

_____________________

Odgovor:

103. 103.1.

Odgovor:

47

103.2. Odgovor:

F v

Kako je q < 0 sila e imati smjer samo vektora

104.

Odgovor:

105.

Odgovor:

106.
govori da je brzina linearno proporcionalna vremenu. Odgovor: A 48

107.

Kinetika energija jednaka je radu sile na zadanom putu. Rad odredimo kao povrinu ispod zadane krivulje. Ta povrina ima oblik trapeza ija je povrina

Vrijednosti a, b i h oitamo s grafa. Odgovor: C

108.
kg kg __________

Sila uzgona je usmjerena prema gore jer je masa istisnute tekuine manja od mase tijela. Odgovor: C

109.
r = udaljenost od sredita Mjeseca = R + 2R = 3R

Odgovor: A

110.

jednadba parabole Odgovor: D

111.
temperatura hladnijeg spremnika temperatura toplijeg spremnika Pretpostavimo da je

49

Kako je to znai da je poetna pretpostavka tona. Odgovor: B

112. k = Boltzmanova konstanta

Odgovor: C

113. m = 0,5 kg r = 2260 kJ/kg Q=? Q = m r = 0,5 2260 = 1130 Kondenzacijom se oslobodi toplina jednaka toplini isparavanja. Odgovor: A

114.

Najvee ostupanje je 1,53 1,51 = 0,02 V pa je U = (1,51 0,02) V Odgovor: C

115. Neka su I1 i U1 vrijednosti prije ukljuivanja sklopke, a I2 i U2 nakon ukljuivanja. Tada je

50

Odgovor: A

116.

Odgovor: D

117. F1 = 2 N
__________

F2 = ?

Odgovor: B

118. b = 12 cm f = 6 cm a+b=?

Odgovor:D

119. v = 300 m/s f = 50 HZ x1 = 2 m x2 = 8 m

Odgovor: D

120.

Odgovor:D

51

121. = 2 m d = 1mm a=1m s=?

Odgovor; D

122. Odgovor: D

123. N0 = 10 000 T1/2 = 4 dana t = 2 dana N=? Broj neraspadnutih atoma Broj neraspadnutih atoma prva 2 dana Broj raspadnutih atoma u prva 2 dana Broj raspadnutih atoma 3. i 4. dana = 5000 2908 = 2092 Odgovor:C

124. E = 2 eV

Odgovor: B

125. Sa slike je vidljivo da je najvea razlika (razmak na grafu) u primanju (porastu) energije za n = 1 n = 2. Odgovor: A

126. C = Wienova konstanta = = 400 nm = 400 109 m T=?

mK

Odgovor: C 52

127.
_________________________

Odgovor: A

128. Nema doticaja tapa i elektroskopa pa nema prijelaza naboja, ve se na elektroskopu naboj samo prerasporedi, ali ukupan naboj ostaje isti, tj. nula. Odgovor: C

129. Odgovor: A

130. m = 90 kg T = 300 N U = 60 N a=?


T 300 N

60 N

mg

Odgovor:

131. m = 3 kg h=2m W=?


4m

h=2m

(pretpostavka

Odgovor: 60 J 53

132. VA = 1 m3 TA = 293 K TB = 353 K VA = ?


p

Odgovor:

133. L = 0,25 H f = 60 Hz C=?

L f

C=?

Odgovor:

134. =60 N=?

Odgovor: n = 1,73

135.

TA = 2 god TZ = ? 54

Odgovor: 4 god

136. m = 30 kg =30 = 0,1 F=?


N

Kod mirovanja ili jednolikog gibanjaje

T F G

Kako je

Odgovor: 36,8 N

137. P = 500 W m = 2 kg = 330000 J kg1 t=?

Odgovor: 1320 s

138. B = 2106 T I1 = I2 = 10 A l=1m d = 0,2 m FU = ?

Odgovor:

139. l = 0,15 m = 15 cm m = 0,1 kg T = 0,5 s l+x=? 55

Odgovor:21,3 cm

140. T = 200 C = 473 K S = 2104 m2 t = 60 s E= ?

Odgovor: 34 J

56