Prirucnik o EU

Nakladnik i urednitvo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Autori Elisabeth Hyllseth Marthe Indset Sanja Kostovska Prijevod
Nataa Miku Jasminka Pecoti Lektura Ivana Bai Grafiko oblikovanje Petrak-$aja studio Tisak Kratis ISBN 953-7010-54-6 Naklada 1000 primjeraka Zagreb, 2006. Statskonsult, Public Management Norway
Predgovor
Opi je cilj ovog prirunika dati dr#avnim slu#benicima u Republici Hrvatskoj uvodne smjernice o pitanjima Europske unije i procesa integracije, te omoguiti osnovno razumijevanje glavnih obilje#ja njezinog sustava. Razumijevanje EU-a pretpostavlja dobro poznavanje glavnih elemenata i mehanizama te vrlo slo#ene cjeline. Jo jedan va#an cilj prirunika je pru#iti praktine savjete o tome kako svakodnevno raditi na pitanjima vezanim uz EU i kako pristupiti procesu oblikovanja politike koji se odvija u Bruxellesu. Prirunik o Europskoj uniji rezultat je suradnje izmeu Republike Hrvatske i Kraljevine Norveke. Hrvatsku stranu zastupalo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, a norveku stranu Statskonsult, konzultantska tvrtka specijalizirana za pitanja javnog upravljanja i tranzicijskih politika. Projekt Prirunika o Europskoj uniji financiralo je Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveke.
Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj
Popis ee koritenih kratica
CARDS CoR COREPER DK DP EBOR ECJ EEA EESC EEZ EFTA EGP EIB EK EP ERDF ESB EU EURATOM EZ EZU GT IGC IPA IPM ISPA NATO NPPEU OU PSP SAPARD SL SSP TAIEX UEZ UEU
Pomo zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) Odbor regija (Committee of the Regions) Odbor stalnih predstavnika dr#ava lanica (Committee of Permanent Representatives) Dr#ava kandidatkinja Dr#ava pristupnica Europska banka za obnovu i razvoj Sud Europskih zajednica (European Court of Justice) Europski gospodarski prostor (European Economic Area) Europski gospodarski i socijalni odbor (European Economic and Social Committee) Europska ekonomska zajednica Europsko udru#enje slobodne trgovine (European Free Trade Association) Europski gospodarski prostor Europska investicijska banka Europska komisija Europski parlament Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund) Europska sredinja banka Europska unija Europska zajednica za atomsku energiju Europska zajednica Europska zajednica za ugljen i elik Glavno tajnitvo Meuvladina konferencija (Intergovernmental Conference) Instrument za pretpristupnu pomo (Instrument for Pre-Accession Assistance) Interaktivno oblikovanje politike (Interactive Policy Making) Instrument za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju (Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) Sjevernoatlantski savez (North Atlantic Treaty Organisation) Nacionalni program za pridru#ivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji Opa uprava Proces stabilizacije i pridru#ivanja Posebni pristupni program Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) Slu#beni list Europske unije (Official Journal of the European Union OJ) Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju Ured za razmjenu informacija o tehnikoj pomoi (Technical Assistance Information Exchange Office) Ugovor o osnivanju Europske zajednice Ugovor o Europskoj uniji
Popis ee koritenih kratica
Sadr#aj
1
1.1 1 1.2 2
Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 1.2.1 Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 1.2.2 Status kandidata i pregovori o lanstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 EU u kratkim crtama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 1.3.1 Rastua europska obitelj organizacijsko arenilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 1.3.2 Europska integracija u fazama pregled korak po korak . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 1.3.3 Dva va#na dogaaja u 2000. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 1.3.4 Ugovor o Ustavu za Europu 2004. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 1.3.5 Temeljne vrijednosti EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 1.3.6 Simboli EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
1.3 3
2
2.1 1
Pravni okvir EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Uvod 2.1.1 2.1.2 2.1.3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Primarno zakonodavstvo ugovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Sekundarno zakonodavstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Objava u Slu#benom listu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
2.2 2 2.3 3 2.4 4
Struktura stupova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Temeljna obilje#ja pravnog okvira EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Proraun EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
3
3.1 1 3.2 2
Institucije EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Sastav, uloga i funkcije izvrnih i zakonodavnih tijela u EU-u . . . . . . . . . . . . . . . . 35 3.2.1 Vijee Europske unije (Vijee ministara, Vijee) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 3.2.2 Europsko vijee . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 3.2.3 Europska komisija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 3.2.4 Europski parlament . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 3.2.5 Sud Europskih zajednica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 3.2.6 Europski revizorski sud . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Sastav, uloga i funkcije ostalih va#nih tijela EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 3.3.1 Financijska tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 3.3.2 Savjetodavna tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 3.3.3 Europski puki pravobranitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 3.3.4 Agencije EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
3.3 3
4
4.1 1
Postupak oblikovanja politika u EU-u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Va#ni postupci i mehanizmi pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 4.1.1 Metoda Zajednice i naela supsidijarnosti i razmjernosti . . . . . . . . . . . . . . . . 52 4.1.2 Pravila i postupci za donoenje odluka na razini EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Postupak donoenja odluka u praksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 4.2.1 Razvoj politike (preliminarni stadij pre-pipeline phase) . . . . . . . . . . . . . . . . 57 4.2.2 Donoenje odluka (stadij donoenja odluka, pipeline phase) . . . . . . . . . . . . . . 63 4.2.3 Komitologija provedbene mjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Lisabonska strategija i nove metode za oblikovanje politika u EU-u . . . . . . . . . . . 69 4.3.1 Lisabonska strategija ciljevi i glavne sastavnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 4.3.2 Srednjoroni pregled Lisabonske strategije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 4.3.3 Komisijina Bijela knjiga o europskom upravljanju iz 2001. godine i nove metode za oblikovanje politika u okviru EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
4.2 2
4.3 3
5
5.1 1
Programi pomoi EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

Financijski instrumenti EU-a trenutno na raspolaganju Hrvatskoj . . . . . . . . . . . 74 5.1.1 CARDS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 5.1.2 Phare, ISPA i SAPARD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 5.1.3 TAIEX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 5.1.4 Sudjelovanje u programima Zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Predstojee reforme pomoi EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 5.2.1 Komponente 1-2 otvorene dr#avama potencijalnim kandidatima i dr#avama kandidatkinjama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 5.2.2 Komponente 3-5 otvorene samo dr#avama kandidatkinjama . . . . . . . . . . . 88 5.2.3 Upravljanje i provedba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
5.2 2
6
6.1 1 6.2 2
Pregovori o lanstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Pregovaraki okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 Proces pregovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 Kazalo pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Prilog 1. Glavni elementi Ugovora o Ustavu za Europu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 Prilog 2. Europska komisija 2004. 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 Dodatak I. Studija sluaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 Dodatak II. Vodi o izvorima informacija na Internetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
Sadr#aj
Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije
1.1
Uvod
Ovo poglavlje predstavlja:

Odnose izmeu Republike Hrvatske i Europske unije EU, odnose izmeu EU-a i drugih europskih zemalja i organizacija, te temeljne vrijednosti EU-a
Pregovori o lanstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji otpoeli su 3. listopada 2005. godine odr#avanjem prve sjednice meuvladine konferencije izmeu dr#ava lanica EU-a i Republike Hrvatske. Nakon formalnog otvaranja pregovora, zapoelo je provoenje analitikog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije (screening), koje je u tijeku. Po zavretku analitikog pregleda slijedi otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima. Otvaranju pregovora o lanstvu prethodili su mnogobrojni koraci na putu Hrvatske prema Europskoj uniji. Uspostavljanje odnosa izmeu Republike Hrvatske i Europske unije zapoelo je meunarodnim priznanjem Hrvatske kao nezavisne i suverene dr#ave 15. sijenja 1992. godine. Proces stabilizacije i pridru#ivanja (PSP) pokrenut je 1999. godine kao strateka politika EU-a prema zemljama jugoistone Europe, ukljuujui Hrvatsku. Sklapanje prvog ugovornog odnosa izmeu Republike Hrvatske i Europske unije uslijedilo je 2001. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru#ivanju (SSP), koji je stupio na snagu 1. veljae 2005. Hrvatska je kao potpisnica ovog sporazuma preuzela obveze usklaivanja svog pravnog, institucionalnog i gospodarskog okvira s okvirom EU-a, jaanja suradnje sa susjedima, te suradnje s EU-om u brojnim pitanjima. U veljai 2003. godine Hrvatska je podnijela zahtjev za lanstvo, a u travnju idue godine Europska komisija je donijela pozitivno miljenje (avis) o tom zahtjevu, uz preporuku za otvaranje pregovora. Status kandidata za lanstvo Hrvatska stjee u lipnju 2004. godine. U o#ujku 2005. Vijee Europske unije usvojilo je Pregovaraki okvir za pregovore s Republikom Hrvatskom, te su, kao to je ve navedeno, pregovori otpoeli u listopadu iste godine. Detaljniji pregled odnosa izmeu Hrvatske i Europske unije nalazi se ni#e u ovom poglavlju.
Prirunik je napisan i strukturiran na nain koji e Vam omoguiti dola#enje do va#nih i korisnih informacija u svakodnevnom radu vezanom uz EU. Poglavlja su pisana na sa#et nain, a glavni pojmovi nalaze se u kazalu na kraju knjige. Dodatni podaci o temama koje obrauje ovaj prirunik mogu se pribaviti iz drugih izvora informacija, primjerice s internetskih stranica navedenih u tekstu. Toke koje su osobito korisne i znaajne za temu o kojoj se raspravlja u tekstu istaknute su u okvirima.
Kako koristiti ovaj prirunik?
Kao dr#avni slu#benik koji radi na pitanjima EU-a trebate ispravno upotrebljavati pojmove i imena vezana uz EU. Lako je pogrijeiti primjerice, kako znati kada je ispravno upotrebljavati pojam Europska zajednica, a kada Europska unija?
Pravilno razumijevanje pojmova Europska unija i Europska zajednica
Europska unija ili Europska zajednica?

Europska unija (EU): U strogo pravnom smislu, EU se odnosi na Ugovor o Europskoj uniji (UEU) koji je stupio na snagu 1993., a sadr#i odredbe o unutarnjem tr#itu (takoer poznatom kao Europska ekonomska zajednica EEZ), zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te pravosuu i unutarnjim poslovima. Meutim, EU je u svakodnevnom jeziku uobiajen pojam za suradnju uspostavljenu kroz UEU i UEZ (Ugovor o osnivanju Europske zajednice). Europska zajednica (EZ) sada je naziv za Europsku ekonomsku zajednicu ili Ugovor iz Rima iz 1958., koji je danas proiren kako je gore navedeno. Tim su Ugovorom propisane odredbe o unutarnjem tr#itu, kao i odreen broj zajednikih gospodarskih politika, kao to su regionalna i poljoprivredna politika. Taj dio suradnje, koji tehniki mo#emo nazvati EZ, temelji se na zajednikim postupcima za donoenje propisa i pod nadle#nou je Suda EZ-a. To takoer ukljuuje Europsku zajednicu za ugljen i elik i Euratom.
! Va#na napomena
Ista razlika postoji izmeu prava EU-a i prava Zajednice. Meutim, Ugovor o Ustavu za Europu (Ustavni ugovor) predla#e ukidanje razlike izmeu EZ-a i EU-a. U ovom priruniku koristimo pojam EU, no kada je potrebno koristi se pojam EZ. Ponekad je ispravnije koristiti pojam pravo Zajednice ili pravo EZ-a umjesto pravo EU-a, osobito kada se radi o pitanjima koja pripadaju pod stup Zajednice, budui da samo EZ ima pravnu osobnost.1
1.2
Odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije
1.2.1 Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju

Znaaj Sporazuma o stabilizaciji i pridru#ivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih dr#ava lanica, potpisanog 2001. godine, vrlo je velik budui da je njime Republici Hrvatskoj dodijeljen status dr#ave potencijalne kandidatkinje ime je otvorena mogunost budueg pristupanja u punopravno lanstvo u EU-u (2004. godine Hrvatska je dobila status kandidatkinje za lanstvo, a
1 U drugom poglavlju, odjeljku 2.2, detaljnije je predstavljena struktura stupova.
2005. otvoreni su pregovori o punopravnom lanstvu). Preambula SSP-a potvruje status Hrvatske kao potencijalne kandidatkinje za lanstvo u EU-u temeljem Ugovora o Europskoj uniji, te temeljem ispunjavanja kriterija odreenih na sastanku Europskog vijea u Kopenhagena u lipnju 1993. (vidi odjeljak 1.2.2), uz uvjet uspjene provedbe tog Sporazuma. SSP se sastoji od 130 lanaka podijeljenih u glave: Glava I: Opa naela Glava II: Politiki dijalog Glava III: Regionalna suradnja Glava IV: Slobodno kretanje roba Glava V: Kretanje radnika, poslovni nastan, pru#anje usluga, kapital Glava VI: Usklaivanje prava, provedba prava i pravila tr#inog natjecanja Glava VII: Pravosue i unutarnji poslovi Glava VIII: Politike suradnje Glava IX: Financijska suradnja Glava X: Institucionalne, ope i zavrne odredbe
Osnovni elementi SSP-a su sljedei:

Uspostava formalno dogovorenog okvira za politiki dijalog s Republikom Hrvatskom, na bilateralnoj i regionalnoj razini; Odredbe o proirenoj regionalnoj suradnji; Promicanje gospodarskih i trgovinskih odnosa, s perspektivom uspostave podruja slobodne trgovine robom i uslugama nakon prijelaznog razdoblja od est godina od stupanja na snagu Sporazuma; Ureivanje kretanja radnika, poslovnog nastana, pru#anja usluga i kretanja kapitala; Obveza Republike Hrvatske da postupno usklauje svoje zakonodavstvo s onim u Europskoj zajednici, osobito u kljunim podrujima unutarnjeg tr#ita; Potpuna liberalizaciju cestovnog tranzitnog prometa kroz cijelu Republiku Hrvatsku i Zajednicu, te razvoj pratee infrastrukture; Formalni dogovor o financijskoj i tehnikoj pomoi Zajednice Republici Hrvatskoj kao potpori pri provedbi odreenih aspekata Sporazuma; Uspostava posebnog institucionalnog okvira u obliku Vijea za stabilizaciju i pridru#ivanje koje nadzire provedbu Sporazuma, Odbora za stabilizaciju i pridru#ivanje i Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridru#ivanje.
Izvor: Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju http://www.mei.hr/download/2002/07/05/SP_cjeloviti_tekst1.pdf
Provedba SSP-a ukljuuje irok raspon reformi. Provedba tih reformi podrazumijeva jaanje administrativne sposobnosti u Hrvatskoj i pretvaranje javne uprave u modernu i odgovornu javnu slu#bu. Usvajanje novih zakona i planova
10
aktivnosti treba biti praeno provedbom i izvrenjem. Reforma sustava pravosua, vladavina prava i borba protiv korupcije podruja su koja je EU oznaila kao ona u kojima su potrebne reformske mjere.
1.2.2 Status kandidata i pregovori o lanstvu

21. veljae 2003. Hrvatska je slu#beno podnijela zahtjev za punopravno lanstvo u Europskoj uniji. Nekoliko mjeseci kasnije zaprimila je Upitnik Europske komisije s velikim brojem pitanja iz razliitih podruja funkcioniranja dr#ave, institucija, gospodarstva i sl. Na temelju odgovora na taj Upitnik i podataka iz drugih izvora, Europska komisija je 20. travnja 2004. objavila pozitivno miljenje (avis) o hrvatskom zahtjevu za lanstvo u EU-u i istovremeno predlo#ila Europskom vijeu da s Hrvatskom zapone pregovore o lanstvu. U lipnju iste godine Hrvatskoj je dodijeljen status kandidata. Vijee Europske unije usvojilo je Pregovaraki okvir za pregovore s Republikom Hrvatskom u o#ujku 2005. godine. Pregovori su formalno otpoeli u listopadu iste godine odr#avanjem prve sjednice meuvladine konferencije izmeu dr#ava lanica EU-a i Republike Hrvatske. Nakon toga zapoeo je postupak analitikog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom EU-a (screening), koji je u tijeku.2 Osnovna je svrha pregovora o lanstvu osigurati da dr#ava kandidatkinja do trenutka pristupanja bude sposobna usvojiti i provesti pravnu steevinu EZ-a (acquis communautaire). Budui da pregovori odreuju uvjete pod kojima e se dr#ava kandidatkinja pridru#iti Europskoj uniji, proces u stvarnosti postaje zadaom kandidata da pokua uveati koristi i umanjiti potekoe vezane uz lanstvo. U o#ujku 2005. usvojen okvir za pregovore o lanstvu s Hrvatskom temelji se, uz dodatne posebne uvjete, na osnovnim uvjetima koje bilo koja dr#ava kandidatkinja mora ispuniti kako bi se pridru#ila Europskoj uniji. Ti osnovni uvjeti poznati su kao Kopenhaki kriteriji jer su definirani na sastanku Europskog vijea u Kopenhagenu u lipnju 1993., na kojem je takoer pru#ena jasna perspektiva lanstva u EU-u zemljama srednje i istone Europe kada ispune kriterije za lanstvo.
Kopenhaki kriteriji su sljedei:

Politiki: stabilne institucije koje jame demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaanje politikih ciljeva Unije; Gospodarski: djelotvorno tr#ino gospodarstvo; Pravni: Usvajanje pravne steevine EZ-a.
2 Opirnije o procesu pregovora vidi Poglavlje 6. Povodom otvaranja pregovora pokrenuta je posebna internetska stranica s opirnim informacijama o procesu pregovora, vidi: http://www.eu-pregovori.hr/ default.asp
11
Da bi bila prihvatljiva kao lanica EU-a, dr#ava kandidatkinja mora dokazati sposobnost preuzimanja obveza iz lanstva zadovoljavanjem gospodarskih i politikih kriterija, te usvajanjem i uinkovitom provedbom pravne steevine. To drugim rijeima znai da dr#ave kandidatkinje trebaju ojaati svoju sposobnost za preuzimanje obveza, to e im omoguiti da uinkovito djeluju unutar EU-a. Tri kriterija podrazumijevaju da se od svih dr#ava kandidatkinja oekuje postizanje i dokazivanje napretka u preuzimanju obveza iz lanstva. Svaka od dr#ava bit e procjenjivana prema istim kriterijima, a u kandidaturi e svaka od njih napredovati vlastitim tempom, ovisno o stupnju pripremljenosti. Procjene se temelje na zaslugama svake dr#ave zasebno. Europsko vijee je na zasjedanju u Madridu u prosincu 1995. potvrdilo da je proirenje politika potreba i povijesna prilika za Europu, kojom e se osigurati stabilnost i sigurnost kontinenta. Takoer je ustvrdilo da e proirenje tadanjim dr#avama podnositeljicama zahtjeva za lanstvo, kao i dr#avama koje su ve otprije bile lanice Unije, ponuditi nove mogunosti za gospodarski rast i blagostanje. Nadalje, na istom je sastanku istaknuta va#nost prilagodbe administrativnih struktura dr#ava podnositeljica zahtjeva za lanstvo, kako bi se stvorili uvjeti za postupnu skladnu integraciju, te je utvren i etvrti, Madridski kriterij, kao preduvjet za lanstvo.
Madridski kriterij
Dr#ava kandidatkinja mora stvoriti uvjete za integraciju kroz prilagodbu svojih administrativnih struktura. To podrazumijeva vrstu obvezu da uinkovito provodi zakonodavstvo EU-a kroz odgovarajue administrativne i pravosudne strukture.
Spremnost i sposobnost dr#ave kandidatkinje za usklaivanje svog nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom predstavlja osnovu za pregovore o lanstvu. Hrvatska je ve nekoliko godina u procesu usklaivanja nacionalnih propisa s pravnom steevinom, i u svezi s time priprema godinji plan aktivnosti. Plan aktivnosti od 2003. se godine razrauje u godinjem stratekom dokumentu pod nazivom Nacionalni program za pridru#ivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (NPPEU). Meutim, kako bi se utvrdio stupanj podudarnosti postojeeg nacionalnog zakonodavstva dr#ave kandidatkinje i pravne steevine, Europska komisija u prvoj fazi pregovora provodi detaljnu analizu nacionalnog zakonodavstva. Taj se proces naziva analitiki pregled i ocjena usklaenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom (screening) i on se odr#ava odmah nakon formalnog otvaranja
12
pregovora. Analitiki pregled ukljuuje utvrivanje pravnih normi koje su u skladu s pravnom steevinom, naela koja je potrebno dopuniti, te mjera koje je potrebno uvesti. Nakon to je izvren analitiki pregled jednog poglavlja Komisija e preporuiti njegovo otvaranje prema daljnjim fazama pregovora. Proces pregovora opisan je detaljnije u estom poglavlju.
Solunska agenda iz lipnja 2003. godine potvrdila je europsku perspektivu za zemlje zapadnog Balkana i obogatila Proces stabilizacije i pridru#ivanja novim instrumentima: Europskim partnerstvom, uslugama Ureda za razmjenu informacija o tehnikoj pomoi (Technical Assistance Information Exchange Office TAIEX) i pristupom programima i agencijama Zajednice. Opi je cilj ovih instrumenata ojaati Proces stabilizacije i pridru#ivanja.
Solunska agenda za zapadni Balkan
13. rujna 2004. godine usvojena je Odluka Vijea o naelima, prioritetima i uvjetima sadr#anim u Europskom partnerstvu s Hrvatskom. Vidi: http://www.mei.hr/Download/2005/06/06/Odluka_Europsko_partnerstvo_final.pdf Europsko partnerstvo nadahnuto je Pristupnim partnerstvima koja su pomogla bivim dr#avama podnositeljicama zahtjeva za lanstvo u pripremama za lanstvo u EU-u. Partnerstva su prilagoena posebnim potrebama svake zemlje, a odreuju kratkorone i srednjorone prioritete. Europsko partnerstvo pridonijet e uinkovitijem usmjeravanju reformskih napora i slu#it e kao vodi u pripremama Hrvatske za pristupanje. Europsko partnerstvo za Republiku Hrvatsku temelji se na nalazima sadr#anima u Miljenju Komisije (avis) o hrvatskom zahtjevu za lanstvo, i ono e usmjeravati hrvatske pripreme za pristup. Cilj je Europskog partnerstva odrediti prioritetne aktivnosti kako bi se unutar strukturiranog okvira pomoglo naporima Hrvatske u pribli#avanju EU-u. Temeljno naelo Europskog partnerstva je da Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju ostaje glavni instrument za Hrvatsku dok ne stekne status lanice EU-a. Nacionalni program za pridru#ivanje EU-u utvruje operativni plan za provedbu prioriteta odreenih Europskim partnerstvom. Prioriteti koji su navedeni u Europskom partnerstvu odabrani su temeljem miljenja da je od Hrvatske realno oekivati njihovo ispunjavanje, ili znaajan napredak u njihovu ispunjavanju tijekom sljedeih godina. Uinjena je razlika izmeu kratkoronih i srednjoronih prioriteta. Kratkoroni prioriteti trebaju biti provedeni unutar jedne do dvije godine, dok srednjoroni prioriteti trebaju biti provedeni unutar tri do etiri godine. Europsko partnerstvo navodi glavna prioritetna podruja koja za Hrvatsku predstavljaju put prema daljnjoj integraciji u EU.
Europsko partnerstvo
13
Prioritetna podruja su sljedea:

Politika podruja: Demokracija i vladavina prava Ljudska prava i zatita manjina Regionalna suradnja Gospodarska podruja: Slobodno tr#ino gospodarstvo i strukturne reforme Upravljanje javnim financijama Unutarnje tr#ite i trgovina Sektorske politike Suradnja na podruju pravosua i unutarnjih poslova.
Europska komisija svake godine procjenjuje napredak i istie u kojim podrujima treba pojaati napore, te je u studenome 2005. godine objavila Izvjee o napretku Hrvatske. Istovremeno je objavljen i Prijedlog Odluke Vijea o naelima, prioritetima i uvjetima sadr#anima u Pristupnom partnerstvu za Hrvatsku. Vidi: http://www.mei.hr/Download/2005/11/11/2005_progress_report_hr.pdf
http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/croatia/key_documents.htm
Europsko vijee je u lipnju 2004. godine dodijelilo Hrvatskoj status dr#ave kandidatkinje i zatra#ilo od Europske komisije da pripremi pretpristupnu strategiju za Hrvatsku. Komisija je bila miljenja da ojaana pretpristupna strategija za dr#ave kandidatkinje, o kojoj je odluilo Europsko vijee na sastanku u Luksemburgu u prosincu 1997., treba biti proirena na Hrvatsku.
Pretpristupna strategija
Elementi pretpristupne strategije

Izdavanje redovnih Komisijinih izvjea o Hrvatskoj Europsko partnerstvo s Hrvatskom Pretpristupni financijski instrumenti (Phare, ISPA, SAPARD) Vijee za stabilizaciju i pridru#ivanje Redovni sastanci izmeu Komisije i hrvatskih vlasti
Vidi: http:www.mei.hr/Download/2006/01/18/Strateski_dokument_EK_o_napretku_u_procesu
_prosirenja.pdf
14
Cjelokupno usklaivanje sa standardima EU-a provodi se unutar sveobuhvatnog okvira i podr#avaju ga razliiti programi i instrumenti pomoi. Tako je 2000. godine uspostavljen program pomoi EU-a pod nazivom CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation Pomo Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju), s Hrvatskom kao jednom od korisnica. CARDS je zamijenio prijanji program pomoi OBNOVA, koji je bio otvoren Hrvatskoj u razdoblju od 1996. do 2000. godine. CARDS je danas program financijske pomoi EU-a koji podupire Proces stabilizacije i pridru#ivanja. Kao dr#ava kandidatkinja, Hrvatska je korisnica pretpristupnih programa pomoi: Phare, ISPA i SAPARD. Program Phare, uspostavljen 1989. godine, bio je glavni program za jaanje institucija otvoren bivim dr#avama kandidatkinjama iz srednje i istone Europe. Program je uglavnom obuhvaao mjere jaanja institucija (s pridru#enim investicijama) i mjere za promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Druga su dva pretpristupna programa ISPA (Instrument for Structural Policies for PreAccession Instrument za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju), uspostavljen za podruja zatite okolia i prometne infrastrukture, i SAPARD (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development Posebni pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj), namijenjen prilagodbama u poljoprivredi i ruralnom razvitku. Hrvatska je od proraunske godine 2005. korisnica sva tri pretpristupna programa. Twinning je instrument unutar programa CARDS i Phare. Ovaj instrument uspostavljen je istodobno s programom Phare i institucionaliziran je tijekom procesa proirenja EU-a na zemlje srednje i istone Europe, koji je zavrio 1. svibnja 2004. Temeljem pozitivnih iskustava dr#avnih tijela i slu#benika iz dr#ava lanica EU-a, koji su provodili twinning u suradnji sa svojim kolegama iz dr#ava kandidatkinja u sklopu programa Phare, Europska komisija odluila je koristiti twinning kao dio programa CARDS, kako bi dodatno unaprijedila rad na jaanju institucija u dr#avama PSP-a. TAIEX (Technical Assistance Information Exchange Office) Ured za razmjenu informacija o tehnikoj pomoi je ured u sklopu Ope uprave (OU) za proirenje u Europskoj komisiji. On slu#i kao nadopuna uslugama koje nude drugi programi pomoi. TAIEX pru#a pomo pri usklaivanju, provedbi i izvrenju pravne steevine. Programi Zajednice osmiljeni su kako bi pomogli pri provedbi unutarnjih politika EU-a. Iako su programi Zajednice prvenstveno otvoreni dr#avama lanicama, smatra se da je postupno otvaranje programa Zajednice dr#avama kandidatkinjama, bez ekanja na datum pristupa, va#an posredni cilj pridru#ivanja. Europsko vijee je na sastanku na vrhu u Solunu odluilo da dr#avama PSP-a od 2005. godine omogui pristup tim programima. Programi i instrumenti pomoi opirnije su predstavljeni u petom poglavlju.
Programi i instrumenti pomoi
15
1.3
EU u kratkim crtama
...Sveukupnu francusko-njemaku proizvodnju ugljena i elika treba staviti pod nadle#nost Visokog tijela, u sklopu organizacije koja je otvorena za sudjelovanje drugim zemljama Europe. To su bile rijei tadanjeg francuskog ministra vanjskih poslova, Roberta Schumana, u njegovoj deklaraciji od 9. svibnja 1950. prilikom predstavljanja Schumanovog plana. Temelj Europske zajednice postavljen je Schumanovim planom, koji je realiziran sklapanjem Ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i elik (EZU) 18. travnja 1951. u Parizu, te njegovim stupanjem na snagu 23. srpnja 1952. u est dr#ava: Belgiji, Njemakoj, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu i Nizozemskoj. Sporazum je istekao 2002. godine. EZU je predstavljao carinsku uniju i uspostavio je zajedniko tr#ite unutar sektora dviju tekih industrija. Povrh toga je est dr#ava lanica ustrojilo Visoko tijelo koje se sastojalo od devet lanova (po dva iz svake od veih zemalja i po jedan iz manjih). lanove su imenovale njihove vlade, no oni im nisu bili odgovorni. Takav nezavisan polo#aj omoguio je Visokom tijelu provoenje mjera na dobrobit Zajednice, pri emu ono nije bilo ogranieno nacionalnim interesima. Daljnji korak u integraciji postignut je potpisivanjem Rimskih ugovora 1957. godine (Ugovori su stupili na snagu 1958.) kojima su osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM).
EZU (Ugovor iz Pariza)
1.3.1 Rastua europska obitelj organizacijsko arenilo

Poevi sa est lanica 1952. godine, EU danas, nakon pet valova proirenja, ima 25 dr#ava lanica. Poveanje broja lanica EU-a poznato je kao proirenje. Do posljednjeg proirenja EU-a dolo je u svibnju 2004. s novih deset dr#ava lanica. Nove dr#ave lanice su: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija. Procjenjuje se da e sljedee proirenje uslijediti 2007. godine, a ono ukljuuje Rumunjsku i Bugarsku. Prvim se proirenjem u sijenju 1973. Europska zajednica proirila pristupanjem Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Danske. To proirenje pretvorilo je Europsku zajednicu (EZ) u sredinju gospodarsku grupaciju u Zapadnoj Europi. Drugo i tree proirenje: Mediteranske zemlje Grka, panjolska i Portugal postale su lanicama osamdesetih godina. Grka je postala punopravnom lanicom 1981. godine, a panjolska i Portugal 1986. etvrto proirenje: U sijenju 1995. godine Austrija, Finska i vedska postale su lanicama EU-a, poveavajui ukupan broj dr#ava lanica na 15.
16
Tablica 1 prikazuje dananje stanje: dr#ave lanice EU-a, dr#ave kandidatkinje, dr#ave pristupnice, i dr#ave PSP-a. Uz to, postoji nekoliko europskih zemalja koje s EU-om imaju sporazume, ili su se obvezale na odreen stupanj slobodne trgovine i zajednikih propisa (EGP). U tablicu je ukljueno i lanstvo u NATO-u kako bi pokazali koje su europske zemlje lanice te organizacije. U tablici su koritene sljedee kratice: EU: Europska unija sastoji se od 25 dr#ava lanica. Kroz vie od 50 godina postojanja, EU je izgradila ono to danas ini najvee unutarnje tr#ite na svijetu. EU takoer razvija zajednike politike u podrujima kao to su sloboda, sigurnost i pravda, zapoljavanje, regionalni razvoj, zatita okolia, prava graana, a uz to je i aktivan globalni imbenik. DP: Dr#ava pristupnica je zemlja koja je s EU-om potpisala Ugovor o pristupanju. Nakon to su u travnju 2005. potpisale takav ugovor, Bugarska i Rumunjska trenutno su dr#ave pristupnice. DK: Dr#ava kandidatkinja za lanstvo u EU je zemlja koja je podnijela zahtjev za lanstvo u Europskoj uniji i iji je zahtjev slu#beno prihvaen te joj je dodijeljen status kandidata. Prije nego to se pridru#i EU-u, dr#ava kandidatkinja mora ispuniti uvjete za lanstvo (vidi odjeljak 1.2.2). Trenutno su Hrvatska, Makedonija i Turska dr#ave kandidatkinje za lanstvo u EU-u. SSP: Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih dr#ava lanica potpisan je 29. listopada 2001., a stupio je na snagu 1. veljae 2005. Osim Hrvatske, do sada je ovakvu vrstu sporazuma s EU-om sklopila jo Makedonija. PSP: Proces stabilizacije i pridru#ivanja strateka je politika EU-a prema zemljama jugoistone Europe, ukljuujui Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju i Crnu Goru. EGP: Europski gospodarski prostor (European Economic Area) ini 25 zemalja EU-a i tri dr#ave EFTA-e (European Free Trade Association Europsko udru#enje slobodne trgovine): Norveka, Island i Lihtentajn. Sporazum o europskom gospodarskom prostoru multilateralni je trgovinski sporazum kojim se izmeu 28 dr#ava lanica uspostavlja jedinstveno tr#ite. Sporazum o europskom gospodarskom prostoru u praksi ini Norveku, Island i Lihtentajn lanicama unutarnjeg tr#ita EU-a, podrazumijevajui i stalan proces njegova razvoja. Meutim, tri dr#ave EFTA-e ne sudjeluju u donoenju odluka u EU-u i njihovo lanstvo u EGP-u ne ukljuuje sudjelovanje u drugim politikama EU-a. Meutim, Norveka i Island imaju bilateralne sporazume s EU-om, poput pridru#enog lanstva u Schengenskom sporazumu, koji predstavlja dio politike EU-a na podruju pravosua i unutarnjih poslova.
17
1
Tablica 1
EU
Albanija Austrija Belgija Bosna i Hercegovina Bugarska Cipar eka Danska Estonija Finska Francuska Grka Hrvatska Irska Island Italija Latvija Lihtentajn Litva Luksemburg Maarska Makedonija Malta Nizozemska Norveka Njemaka Poljska Portugal Rumunjska Slovaka Slovenija Srbija i Crna Gora panjolska vedska vicarska 3 Turska Ujedinjeno Kraljevstvo
DP
DK
SSP
PSP
EGP
NATO
Izvor: Europa http://europa.eu.int i slu#bena stranica NATO-a http://www.nato.int/

3 vicarska je lanica EFTA-e i ima vlastite bilateralne trgovinske sporazume s EU-om.
18
1.3.2 Europska integracija u fazama pregled korak po korak

Razliiti odnosi i sporazumi koje je EU uspostavila i zakljuila s raznim europskim zemljama primjer su raznolikosti procesa integracije u EU. Proces integracije u EU nije stvar jednog pitanja ili jedne dimenzije. Europska unija predstavlja unutarnje (zajedniko, jedinstveno) tr#ite i carinsku uniju. EU se tijekom prolog desetljea dodatno razvila u gospodarsku, monetarnu i politiku uniju. EU je danas vie od tradicionalne meuvladine organizacije, no manje od (federalne) dr#ave. Prikaz I prikazuje razliite faze gospodarske integracije, te ilustrira kako su se EU i njezini odnosi s europskim treim zemljama razvijali kroz pojedine faze.
Prikaz I Politika unija Unutarnje tr#ite Carinska unija Podruje slobodne trgovine EFTA EZU, 1952. EGP Od 1993. EU, od 1993. Ekonomska i monetarna unija Od 2002.
Podruje slobodne trgovine: Dr#ave lanice uklanjaju unutarnje carine i trgovinske kvote, ali mogu slobodno odreivati carine i trgovinske kvote prema treim zemljama. Carinska unija: Uz uspostavljanje podruja slobodne trgovine, dr#ave lanice uspostavljaju zajednike carine i trgovinske kvote prema treim zemljama. Unutarnje tr#ite: Uspostavljeno je jedinstveno, zajedniko tr#ite za slobodno kretanje proizvodnih imbenika: roba, usluga, radnika i kapitala. Slobodno kretanje ovih imbenika poznato je i pod nazivom etiri slobode. To ukljuuje ukidanje svih neposrednih i posrednih prepreka trgovini izmeu dr#ava lanica (od carina do diskriminirajuih sigurnosnih propisa i zahtjeva vezanih uz okoli). Unutarnje tr#ite EU-a slu#beno je uspostavljeno 1993., otkad se neprestano razvija. Ekonomska i monetarna unija: Gospodarske politike dr#ava lanica usko su usklaene, a nacionalne valute zamjenjuju se zajednikom valutom. 12 od 25 dr#ava lanica EU-a zamijenile su svoju nacionalnu valutu zajednikom valutom, eurom.
19
Politika unija: Ugovorom iz Maastrichta 1993. godine formalno je uspostavljena politika unija. Iako je stvaranje Unije rezultat Ugovora iz Maastrichta, proces politike integracije u praksi ne prolazi bez potekoa. Put prema politikom ujedinjenju Europe bio je, i jo uvijek jest, proces postupnih koraka.
1.3.3 Dva va#na dogaaja u 2000. godini

Europsko vijee je na sastanku u Lisabonu u o#ujku 2000. godine izlo#ilo desetogodinju strategiju koja bi EU trebala pretvoriti u najdinaminije i najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu. Strategijom se obvezuje na gospodarsku, socijalnu i ekoloku obnovu u EU-u. Osnovni argument je da e jae gospodarstvo potaknuti stvaranje radnih mjesta, uz socijalne i ekoloke politike koje e osigurati odr#iv razvoj i socijalnu ukljuenost. Europska komisija je odgovorna za detaljnu analizu strategije. Rezultate objavljuje u godinjem izvjeu, koje se predstavlja elnicima dr#ava i vlada EU-a na proljetnim sastancima Europskog vijea. elnici dr#ava i vlada EU-a procjenjuju napredak strategije i odluuju o buduim prioritetima u ostvarenju lisabonskih ciljeva. Rezultati prvih pet godina Lisabonske strategije predstavljeni na sastanku na vrhu EU-a, koji je odr#an u o#ujku 2005. u Bruxellesu, pokazuju da je postignut odreen napredak, ali postoje oiti nedostaci i kanjenja u usporedbi s ciljevima postavljenima 2000. godine. U zakljucima Predsjednitva iz o#ujka 2005. elnici EU-a odluili su ponovo pokrenuti strategiju i usredotoiti se na rast i zapoljavanje. Naglasak je stavljen na potrebu Europe da obnovi temelj svoje konkurentnosti, povea potencijal za rast i produktivnost, te ojaa socijalnu koheziju. Opirnije o Lisabonskoj strategiji vidi:
http://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/84335.pdf
2 Lisabonska strategija 2000.-2010.
elnici dr#ava i vlada na sastanku Europskog vijea u Berlinu 1999. godine sklopili su politiki sporazum o Agendi 2000. Ona predstavlja program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika, te financijsku perspektivu za razdoblje 2000.-2006., u kontekstu proirenja na nove dr#ave lanice. Financijska perspektiva je viegodinji financijski planski okvir EU-a, koji postavlja granice ukupnih izdataka 5, a Agenda 2000 je trea financijska perspektiva EU-a, nakon perspektiva Delors I (1988.-1992.) i Delors II (1993.-1999.). Agenda 2000 obuhvaa sljedea prioritetna podruja: Nastavak poljoprivredne reforme u skladu s izmjenama uvedenima 1988. i 1992., iji je cilj potaknuti europsku konkurentnost, obratiti dostatnu pa#nju aspektima zatite okolia, osigurati primjeren dohodak za poljoprivrednike, pojednostavniti zakonodavstvo i decentralizirati njegovu provedbu.
4 Izvor: http://europa.eu.int/comm/agenda2000/index_en.htm 5 Opirnije o financijskoj perspektivi vidi odjeljak 2.4.
Agenda 200 0 4
20
Opirnije o razvoju reforme Zajednike poljoprivredne politike (Common Agricultural Policy CAP) vidi internetske stranice nadle#ne ope uprave:
http://europa.eu.int/comm/agriculture/capreform/index_en.htm
Poveanje uinka strukturnih fondova (ukljuujui Europski socijalni fond) i Kohezijskog fonda veom tematskom i geografskom koncentracijom projekata na posebne ciljeve i geografska podruja te poboljanjem upravljanja. Opirnije o strukturnim fondovima, Kohezijskom fondu i regionalnoj politici, vidi internetske stranice nadle#ne ope uprave:
http://europa.eu.int/comm/regional_policy/funds/prord/sf_en.htm http://europa.eu.int/comm/regional_policy/index_en.htm
Jaanje pretpristupne strategije za dr#ave kandidatkinje uvoenjem dvaju financijskih mehanizama: Instrumenta za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju (ISPA), s ciljem lakeg unapreenja prometne i infrastrukture vezane uz zatitu okolia, te pretpristupnog programa za poljoprivredu i ruralni razvoj (SAPARD), koji dr#avama kandidatkinjama treba olakati prilagodbu poljoprivrede i ruralnih podruja. ISPA i SAPARD nadopunjavaju aktivnosti programa Phare. Opirnije o programima Phare, ISPA i SAPARD vidi:
http://europa.eu.int/comm/regional_policy/funds/ispa/enlarge_en.htm
Usvajanje financijskog okvira za razdoblje 2000.-2006., kako bi se Uniji omoguilo suoavanje s glavnim izazovima na poetku 21. stoljea, osobito s proirenjem, osiguravajui pri tome proraunsku disciplinu. Opirnije o Agendi 2000 vidi: http://europa.eu.int/comm/agenda2000/index_en.htm
1.3.4 Ugovor o Ustavu za Europu 2004. godina

U proljee 2000. godine, Europsko vijee je uspostavilo Konvenciju kojoj je povjerena zadaa pripreme nacrta novog ustava za Europsku uniju. Razlog za tu odluku bio je proces proirenja, te rastua potreba za promjenama u europskom nainu upravljanja. Kako bi pravni okvir Unije postao transparentniji, uinkovitiji i demokratskiji, odlueno je da se postojei ugovori i Povelja o temeljnim pravima konsolidiraju u jedinstveni dokument. Ugovor o Ustavu za Europu potpisalo je svih 25 dr#ava lanica u listopadu 2004., ali ga dr#ave lanice jo trebaju ratificirati. Stoga on jo uvijek nije slu#beni pravni izvor. U drugom poglavlju, koje daje pregled pravnog okvira EU-a, dalje emo se baviti procesom vezanim uz sadr#aj i znaenje tog novog Ugovora. Do rujna 2005. godine, 12 zemalja slu#beno je odobrilo Ugovor o Ustavu (Austrija, Njemaka, Grka, Maarska, Italija, Latvija, Litva, Slovenija, Slovaka, Cipar, Malta i panjolska). Francuska je prva zemlja koja je 29. svibnja 2005. glasovala protiv Ustavnog ugovora. Rezultat referenduma bio je 54,68% protiv, to je znailo odbijanje Ugovora. Dva dana kasnije, 1. lipnja 2005., Nizozemska je glasovala negativno, sa 61,7% glasova protiv. Oekuje se da e ostale dr#ave lanice odr#ati referendum ili donijeti odluku u skladu s njihovim redovnim parlamentarnim postupcima tijekom 2005./2006. U naelu prema odredbama sadr#anim u samom Ugovoru, Ugovor
21
mo#e stupiti na snagu i postati primjenjiv s 1. studenim 2006., nakon to ga dr#ave potpisnice ratificiraju, ako to uine, i nakon toga upute obavijest o ratifikaciji. Opirnije o postupku ratifikacije vidi: http://europa.eu.int/constitution/referendum_en.htm
1.3.5 Temeljne vrijednosti EU-a

EU predstavlja obitelj demokratskih europskih zemalja koje su se obvezale na zajedniki rad u cilju mira i prosperiteta. EU je jedinstven politiki sustav. Ona nije dr#ava koja bi trebala zamijeniti postojee dr#ave, no raspon njezina utjecaja istovremeno nadilazi raspon utjecaja drugih meunarodnih organizacija. Iako je Europa kontinent s mnogo razliitih tradicija i jezika, ona istovremeno obuhvaa mnogo zajednikih vrijednosti. EU potie suradnju meu narodima Europe upravo na temelju tih zajednikih vrijednosti. Jedinstvo se promie putem integracije, dok se ouvanje raznolikosti osigurava kroz naelo supsidijarnosti, koje ka#e da se odluke moraju donositi to je mogue bli#e graanima. Ugovor o Europskoj uniji, izmijenjen i dopunjen ugovorima iz Amsterdama i Nice, navodi da je Unija utemeljena na naelima slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i potivanja ljudskih prava, ljudskog dostojanstva i temeljnih sloboda, ukljuujui prava osoba koje pripadaju manjinama.
Ujedinjeni u razliitosti
Ideja europske integracije pokrenuta je u ozraju nakon drugog svjetskog rata, kad je prevladavala potreba za mirom i stabilnou. Schumanova deklaracija od 9. svibnja 1950., koja je dovela do razvoja onoga to je danas Europska unija, poinje na sljedei nain: Svjetski mir nije mogue ouvati bez ulaganja kreativnih napora proporcionalnih opasnostima koje mu prijete. Doprinos koji organizirana i suvremena Europa mo#e dati civilizaciji neophodan je za odr#avanje mirnih odnosa. Spoznaja da e uzajamno povezujua i praktina suradnja promicati slobodu osnovna je ideja procesa europske integracije od njegova poetka.
EU trajan mirovni projekt
Osnivai Europske unije takoer su shvatili da je odobrenje i volja za sudjelovanjem svake dr#ave lanice preduvjet za uspjeh procesa integracije. Stoga se on provodi sa svijeu da se suradnja mora temeljiti na jednakosti i demokraciji meu nezavisnim dr#avama i narodima. Ugovor o Europskoj uniji potkrepljuje to naelo izjavom da e Unija potivati jednakost dr#ava lanica i njihovih nacionalnih identiteta.
Demokracija i jednakost
Tijekom vie od dvjesta godina europske zemlje neprekinutim naporima unapreuju zatitu temeljnih prava. Pravni sustavi dr#ava lanica EU-a izgraeni su na temeljima vladavine prava i potivanja ljudskih prava, pod ime se misli na pravo pojedinca na vlastiti razvoj i temeljne slobode. Ugovori i Sud EZ-a istiu da se pravni sustav Unije gradi na takvim ustavnim tradicijama.
Vladavina prava i potivanje ljudskih prava
22
Vladavina prava temelji se na naelu da sva vlast mora biti podlo#na, regulirana i provoena putem zakona. Institucije EU-a djeluju temeljem pravila odreenih osnivakim ugovorima. Ugovor o Europskoj uniji pravno obvezuje Uniju na potivanje temeljnih prava iz Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Povelja o temeljnim pravima sastavni je dio teksta Ugovora o Ustavu za Europu. Temeljne vrijednosti Europske unije zajednike su dr#avama lanicama u drutvu pluralizma, tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije. U svakoj zajednici, ukljuujui Europsku uniju, va#ne vrijednosti istiu se zajednikim simbolima. Europska unija ima vlastitu zastavu, himnu i Dan Europe.
1.3.6 Simboli EU-a

Krug zlatnih zvjezdica predstavlja solidarnost i sklad meu narodima Europe. Broj zvjezdica nije povezan s brojem dr#ava lanica, a ima ih dvanaest zbog toga to je broj dvanaest tradicionalno simbol savrenosti, cjelovitosti i jedinstva. Broj zvjezdica ostaje stalan bez obzira na proirenja EU-a. Povijest zastave datira iz 1955. godine. U to vrijeme, Europska unija postojala je samo u obliku Europske zajednice za ugljen i elik, sa est dr#ava lanica. Posebno meunarodno tijelo sa irim lanstvom Vijee Europe uspostavljeno je nekoliko godina ranije kako bi promicalo zatitu ljudskih prava i europsku kulturu. Vijee Europe razmatralo je koji simbol usvojiti za svoje potrebe, te je tako roena europska zastava, koja predstavlja ideal jedinstva meu narodima Europe. Godine 1985. ona postaje slu#benim simbolom EZ-a. Zastava, dakle, ne simbolizira samo Europsku uniju, ve i Vijee Europe, te europsko jedinstvo i identitet u irem smislu.
Zastava
Melodija himne potjee iz Devete simfonije Ludwiga van Beethovena, skladane 1823. Za zavrni stavak simfonije Beethoven je uglazbio Odu radosti, koju je 1785. napisao Friedrich von Schiller. Pjesma izra#ava Schillerovu idealistiku viziju ljudi koji postaju braa viziju koju je Beethoven dijelio. Vijee Europe (isto tijelo koje je osmislilo europsku zastavu) usvojilo je 1972. Beethovenovu temu Oda radosti kao svoju himnu, a 1985. godine usvojena je i kao slu#bena himna EZ-a. Ova himna ne zamjenjuje nacionalne himne dr#ava lanica, ve joj je namjera slavljenje zajednikih vrijednosti i jedinstva u razliitosti.
Himna
Robert Schuman je 9. svibnja 1950. predstavio svoj prijedlog stvaranja organizirane Europe, neophodne za odr#anje mirnih odnosa. Taj prijedlog, poznat kao Schumanova deklaracija, smatra se prvim korakom prema onome to je sada Europska unija. Danas se 9. svibnja diljem Europe obilje#ava kao Dan Europe, te uz zajedniku valutu (euro), zastavu i himnu predstavlja jedan od najva#nijih simbola Europske unije.
Dan Europe
23
Pravni okvir EU-a
2.1
Uvod
Ovo poglavlje sadr#i uvod u:

pravni okvir EU-a postojeu strukturu stupova u EU-u temeljne karakteristike pravnog okvira EU-a
Cijeli korpus prava i prakse EU-a poznat je kao pravna steevina Zajednice (franc. acquis communautaire, esto se navodi skraeno: acquis). Pravna steevina sadr#ava sva prava i obveze dr#ava lanica i institucija EU-a. Pravna se steevina sastoji od pravnih akata, sudske prakse Suda EZ-a, neformalne prakse i politikih stajalita i deklaracija.
Pravna steevina Zajednice (acquis communautaire)

je korpus zajednikih prava i obveza koji povezuje sve dr#ave lanice u okviru EU-a. Ona se stalno razvija, a sadr#ava sljedee elemente: sadr#aj, naela i politike ciljeve ugovora primarno zakonodavstvo EU-a: ugovore sekundarno zakonodavstvo EU-a: pravne akte koji proizlaze iz ugovora i koji su doneseni u postupcima institucija EU-a, te sudsku praksu Suda EZ-a deklaracije i rezolucije koje je donijela Unija mjere koje se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku mjere koje se odnose na pravosue i unutarnje poslove meunarodne ugovore koje je sklopila Zajednica i one koje su sklopile dr#ave lanice u podrujima koja su u nadle#nosti EU-a.
Dr#ave kandidatkinje moraju prihvatiti pravnu steevinu (acquis) i provesti je u svoje nacionalno zakonodavstvo prije pridru#ivanja EU-u. Prihvaanje pravne steevine podrazumijeva prihvaanje postojeeg stanja EU-a. To je izazov za sve koji su ukljueni u pravnu prilagodbu budui da preuzimanje zakonodavstva EU-a u nacionalno zakonodavstvo mora odra#avati tekue promjene koje se dogaaju na razini EU-a. Pravna steevina Zajednice (acquis communautaire) obuhvaa ne samo propise EU-a u strogom smislu rijei, ve i akte koji se donose u okviru drugog i treeg stupa Europske unije, te zajednike ciljeve odreene ugovorima.6 Nadle#nosti koje su dr#ave lanice prenijele na EU odreene su u ugovorima kao primarnim izvorima zakonodavstva EU-a, poznatima kao primarno zakonodavstvo.
6 Struktura
stupova uvedena je Ugovorom o Europskoj uniji u Maastrichtu 1993. Podrobnije objanjenje ove strukture nalazi se u odjeljku 2.2.
24
Ugovori odreuju podruja politika u kojima EU ima iskljuivu ili dijeljenu nadle#nost. U isto vrijeme oni sadr#e odredbe o institucijama, postupcima za donoenje odluka, te opim naelima prava EU-a. Izmjene i dopune ugovora igrale su va#nu ulogu u europskoj integraciji. Te su izmjene i dopune provedene u okviru pregovarakog postupka izmeu vlada dr#ava lanica izvan institucionalne strukture EU-a. Iako takvi pregovori, poznati kao meuvladine konferencije (Intergovernmental Conferences, IGC), mogu biti sazvani na inicijativu institucija EU-a, va#no je primijetiti da se pregovori odr#avaju izmeu neovisnih dr#ava, te izvan okvira redovnog postupka za donoenje odluka u EU-u. EU nije nadle#na pregovarati ili izmijeniti svoje vlastite ugovore. Odjeljak 2.1.1. govori pobli#e o najva#nijim ugovorima EU-a i izmjenama i dopunama ugovora. Svaki zakonodavni instrument koji donesu institucije Zajednice mora poivati na pravnoj osnovi iz Ugovora. Temeljno je naelo sljedee: ako se kao pravna osnova ne mo#e navesti lanak iz Ugovora, nadle#nost imaju dr#ave lanice.
Pravna osnova od sredinje je va#nosti zbog toga to odreuje:

kako je nadle#nost podijeljena izmeu EU-a i dr#ava lanica je li neki postupak pravno obvezujui ili ne koliko Europski parlament utjee na oblikovanje nekog postupka da li se odluka Vijea mora donijeti jednoglasno ili jednostavnom ili kvalificiranom veinom u kojim je podrujima politika nadle#an Sud EZ-a
Ako je u sekundarnom zakonodavstvu navedena netona pravna osnova, itav zakonodavni instrument mo#e biti proglaen nevaljanim. Na kraju je na Sudu EZ-a da o tome odlui. Sekundarno zakonodavstvo sastoji se od pravnih akata koji proizlaze iz ugovora i koji su doneseni putem postupaka za donoenje odluka institucija EU-a. Ti pravni akti utjeu na svakodnevni #ivot graana EU-a. Neki su openitijeg karaktera, a neki su posebne, pojedinane mjere. O tim pitanjima iscrpnije se govori u odjeljku 2.1.2. ovog poglavlja. Slino kao i u drugim pravnim sustavima, razliite vrste propisa odnose se na sustav hijerarhije pravnih normi, koje odgovaraju podjeli ovlasti izmeu institucija. Meutim, odredbe Ugovora ne razlikuju jasno zakonodavne, izvrne i provedbene ovlasti. Iako za to nema pravne osnove u ugovorima, u shvaanju hijerarhije pravnih normi poma#u odluke Suda EZ-a.
Pravni okvir EU-a
25
Pravni okvir EU-a
2.1.1 Primarno zakonodavstvo ugovori
Primarno zakonodavstvo
Ugovor o osnivanju EZ-a UEZ (izvorno Rimski ugovori iz 1957. (stupili na snagu 1958.), izmijenjeni i dopunjeni Jedinstvenim europskim aktom iz 1987., Ugovorom iz Maastrichta iz 1993., Amsterdamskim ugovorom iz 1999. i Ugovorom iz Nice iz 2003.) Ugovor o Europskoj uniji UEU (izvorno Ugovor iz Maastrichta iz 1993., izmijenjen i dopunjen Amsterdamskim ugovorom iz 1999. i Ugovorom iz Nice iz 2003.) Izvorni Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik iz 1952. od 2002. je integriran u Ugovor o osnivanju EZ-a Ugovori o pristupanju
Osnivaki ugovori EU-a poznati su kao Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik (1952.), Rimski ugovori koji se odnose na Europsku ekonomsku zajednicu (1957.) te Ugovor o Euratomu (1957.). Ti su ugovori bili izmijenjeni i proireni nekoliko puta: Jedinstveni europski akt iz 1987. predstavlja prvu znaajniju izmjenu Rimskih ugovora. Najva#nija posljedica bilo je nekoliko odredbi koje su pripremale temelje za ostvarenje unutarnjeg tr#ita. Donoenje odluka veinom u Vijeu ministara proireno je na pitanja koja se odnose na unutarnje tr#ite, kako bi se Vijeu olakalo postizanje dogovora. Jedinstveni europski akt obuhvaa i program za unutarnje tr#ite. tovie, Europskom je parlamentu prvi puta odredbama Jedinstvenog europskog akta dana zakonodavna uloga. Ugovor iz Maastrichta (1993.) je Ugovor o Europskoj uniji (UEU), koji je proirio nadle#nosti EU-a odredbama koje se odnose na uspostavu monetarne i politike unije. Politika unija sastojala se od suradnje u zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, te pravosuu i unutarnjim poslovima. U isto vrijeme EU je uvela strukturu stupova, o kojoj se iscrpnije govori u daljnjem tekstu. Prvi je puta uveden postupak suodluivanja, a dodatno je proireno donoenje odluka veinom u Vijeu. Ugovor iz Amsterdama (1999.) integrirao je Sporazum iz Schengena u ugovore EU-a. Takoer je razjasnio pitanja glede ostvarenja potpune monetarne unije sa zajednikom valutom. Postupak suodluivanja je izmijenjen, te je postao najeim postupkom za donoenje odluka. Takoer, proiren je opseg podruja u kojima se odluke donose veinom u Vijeu ministara. Ugovor iz Nice (2003.) stvorio je temelje za institucionalne reforme potrebne radi proirenja na deset novih dr#ava lanica s 1. svibnjem 2004. Glavne promjene odnose se na ograniavanje broja povjerenika u Europskoj komisiji na jednoga po dr#avi lanici, te proirenje glasovanja kvalificiranom veinom u Vijeu ministara uz novo odreivanje ponderiranih glasova. Naelo jedna zemlja jedan povjerenik
26
bit e uklonjeno u korist sustava rotacije kada Unija bude imala vie od dvadeset i sedam dr#ava lanica. Ugovor takoer usvaja Povelju o temeljnim pravima kao politiku izjavu, te odreuje ulogu nacionalnih parlamenata u Uniji. Ugovor o Ustavu za Europu (Ustavni ugovor) potpisan je 2004. te eka ratifikaciju svih dr#ava lanica prije nego to stupi na snagu. Ako Ustavni ugovor stupi na snagu, zamijenit e postojee ugovore EU-a, kao i ugovore kojima se mijenjaju i dopunjavaju ti ugovori. Sva tri stupa bit e stopljena, iako e ostati posebni postupci u podruju vanjske politike, sigurnosti i obrane. Za vie pojedinosti o glavnim elementima Ustavnog ugovora pogledajte Prilog 1. na kraju knjige.
2.1.2 Sekundarno zakonodavstvo

Sekundarno zakonodavstvo obuhvaa temeljne akte i provedbene mjere. Temeljne akte donose Europski parlament i Vijee Europske unije, a provedbene mjere Europska komisija. Provedbene mjere nadopunjavaju postojee propise koje su ve donijeli Vijee i Parlament.7 Sud EZ-a, sudska praksa i sporazumi EU-a s treim dr#avama i meunarodnim organizacijama takoer tvore sekundarno zakonodavstvo EU-a. To znai da Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju izmeu Republike Hrvatske i EU-a spada u sekundarno zakonodavstvo. Prema Ugovoru o osnivanju EZ-a (lanak 249.) postoje tri glavna instrumenta koja se koriste u sekundarnom zakonodavstvu: uredbe, direktive i odluke.
Tri glavna zakonodavna instrumenta koja se koriste u sekundarnom zakonodavstvu (stanje 2005.):
Uredbe su obvezujue od rijei do rijei u svim dr#avama lanicama, te su izravno primjenjive u nacionalnom pravu. Prema tome, uredbe se izravno primjenjuju i za njih nije ni potreban niti doputen nacionalni akt kojim ih se preuzima. Direktive su pravno obvezujue, ali samo u odnosu na cilj koji je odreen u direktivi. Za razliku od uredbi, direktive u pravilu nisu izravno primjenjive. To znai da u odreenoj mjeri nacionalna tijela mogu i moraju odrediti detalje glede provedbe direktive. To je esto izazovan zadatak uzevi u obzir da direktive rijetko sadr#e detaljne upute o nainu njihove provedbe. Odluke su obvezujue u cijelosti. Odluke mogu takoer, za razliku od direktiva, biti upuene pojedincima ili poduzeima. Odluke stupaju na snagu nakon to su priopene onome kome su upuene. To znai da odluke imaju izravan uinak u dr#avama lanicama.
7 Te provedbene mjere donose se putem odbora za komitologiju, opirnije vidi u etvrtom poglavlju.
Pravni okvir EU-a
27
Pravni okvir EU-a
! Va#na napomena
Naelo izravne primjenjivosti, koje se koristi za davanje uinka uredbama u dr#avama lanicama, ne primjenjuje se na dr#ave kandidatkinje. Budui da SSP ne sadr#i pravnu osnovu za prijenos zakonodavne nadle#nosti na razinu EU-a, Hrvatska mora donijeti nacionalni akt kojim dotinoj uredbi daje snagu u nacionalnom pravu. To znai da je prije pristupanja sadr#aj uredbi EU-a obvezujui ako je donesen nacionalni propis kojim se preuzima uredba EU-a, a nacionalni sudovi zadr#avaju nadle#nost glede tumaenja uredbi.
EU mo#e koristiti i druge instrumente ukljuujui preporuke i miljenja. Za razliku od gore opisanih instrumenata, oni nisu obvezujui. Premda se tako onemoguuje izravan uinak takvih mjera, to ih ne ini imunima na sudski postupak. Preporuke i miljenja ipak mogu obvezivati nacionalna tijela ako postoji neko pitanje koje treba razrijeiti ili ako treba razjasniti sadr#aj odredbe Zajednice. Tako je, primjerice, mogue da nacionalni sud dostavi prethodna pitanja Sudu EZ-a glede tumaenja ili valjanosti takve mjere. Sudska praksa slu#i kao sredstvo za tumaenje i sljedei je va#an pravni instrument u okviru EU-a. Sudska praksa obuhvaa presude Suda EZ-a i Prvostupanjskog suda. Presude ovih sudova obvezujue su za dr#ave lanice i mogu izmijeniti postojea shvaanja znaenja relevantnog zakonodavstva EU-a. Nakon primarnog i sekundarnog zakonodavstva, meunarodni sporazumi i konvencije predstavljaju trei va#an izvor pravne steevine Zajednice. Budui da se EU ne mo#e ograniiti samo na svoja unutarnja pitanja, ona zakljuuje sporazume meunarodnog prava s dr#avama koje nisu lanice te s drugim organizacijama. Sporazumi obuhvaaju velik raspon ugovora, od onih o irokoj suradnji u trgovini ili u industrijskim, tehnikim i socijalnim podrujima, do ugovora o trgovini posebnim proizvodima. Ti sporazumi imaju uinak na sve dr#ave lanice te ih se mora potivati u postupku provedbe pravne steevine.
Novi zakonodavni instrumenti predlo#eni u Ugovoru o Ustavu za Europu:

Europski zakon: ope primjenjivi zakonodavni akt koji je obvezuju i izravno primjenjiv. Europski okvirni zakon: zakonodavni akt koji obvezuje s obzirom na rezultat koji se #eli postii, ali nacionalna tijela mogu odabrati oblik i nain. Europska uredba: ope primjenjivi nezakonodavni akt za provedbu zakonodavnih akata i odreenih posebnih odredbi Ustava. Uredbe mogu biti obvezujue i izravno primjenjive, ili obvezujue, ali da ostavljaju nacionalnim tijelima da odlue o obliku i metodi. Europska odluka: nezakonodavni akt koji je obvezujui. Preporuke i miljenja: nisu obvezujui.
Izvor: Bijela knjiga o Ugovoru o Ustavu za Europu, Ujedinjeno Kraljevstvo: Ministarstvo za vanjske poslove i Commonwealth.
28
2.1.3 Objava u Slu#benom listu

Propisi EU-a objavljuju se u Slu#benom listu SL (Official Journal OJ) koji je prvi i najva#niji izvor podataka o propisima i aktivnostima svih institucija i agencija Europske unije. Slu#beni list jednak je Narodnim novinama u Hrvatskoj. Slu#beni list ima tri razliita izdanja, koja se oznaavaju velikim slovima L, C i S. Izdanje L najznaajnije je budui da sadr#i slu#bene tekstove svih obvezujuih akata u pravu EU-a. Izdanje C zapravo je slu#bena oglasna ploa, koja je podijeljena na tri glavna podruja: informacije, pripremni akti i obavijesti. Izdanje S pru#a dnevne podatke o pozivima na natjeaje europskih institucija, obavijesti o ugovorima o javnim radovima i ugovorima o javnoj nabavi robe, koji su otvorenog karaktera.
Gdje se razliiti pravni akti objavljuju?

Uredbe se objavljuju u Slu#benom listu, izdanju L. Stupaju na snagu na dan odreen u pojedinoj uredbi. Direktive se objavljuju u Slu#benom listu, izdanju L. Odluke se objavljuju u Slu#benom listu, izdanju L. Imaju uinak od tamo odreenog datuma. Preporuke i miljenja objavljuju se u Slu#benom listu, izdanju C.
2.2
Struktura stupova
Ugovor o Europskoj uniji uspostavio je strukturu stupova kao opi organizacijski okvir Europske unije i Europske zajednice. Tri stupa pokazuju da razliita podruja politika EU-a imaju razliite pravne temelje. Nije rije o formalnosti, ve to ima va#ne posljedice za nacionalno usklaivanje s EU-om radi razliitih politikih i pravnih implikacija na nacionalnoj razini. Razliita podruja politika EU-a utemeljena su u razliitim ugovorima i temelje se na razliitim postupcima donoenja odluka. Dok su neka podruja politika pod iskljuivom nadle#nosti EU-a, gdje se odluke donose kvalificiranom veinom, druga se podruja temelje na koordinaciji politika i formuliranju jednoglasnih odluka izmeu dr#ava lanica. Ugovor o Europskoj uniji uveo je suradnju u novim podrujima, kao to su zajednika vanjska i sigurnosna politika. Meutim, u tim podrujima dr#ave lanice nisu bile spremne odustati od suverenosti onako kao to su uinile u pogledu unutarnjeg tr#ita. Kao reakcija na tu injenicu, struktura stupova, koja je uvedena Ugovorom iz Maastrichta, predstavlja nain organiziranja EU-a unutar zajednikog okvira, iako razliita podruja politika imaju razliite pravne osnove. EU ini jedinstven institucionalni okvir s Europskim parlamentom, Komisijom, Europskim vijeem, Vijeem ministara i Sudom EZ-a. Meutim, te institucije imaju razliite ovlasti ovisno o konkretnom podruju politike.
Pravni okvir EU-a
29
Pravni okvir EU-a
Europska unija (EU)

Prikaz II Prvi stup Europska zajednica (UEZ)
Jedinstveno tr#ite Ekonomska i monetarna unija Zajednika poljoprivredna politika Ribarstvo Regionalna politika Porezna i carinska politika Politika azila, useljavanja i viza Komisija ima pravo inicijative U pravilu veinsko glasovanje Pravo Zajednice
Drugi stup Ugovor o Europskoj uniji (UEU)

Zajednika vanjska i sigurnosna politika Odluke se u pravilu donose jednoglasno
Trei stup Ugovor o Europskoj uniji (UEU)

Pravosue i unutarnji poslovi, policijska suradnja Odluke se u pravilu donose jednoglasno
Pravo Unije
Pravo Unije
Prvi stup sastoji se uglavnom od podruja politika iz tri osnivaka ugovora: UEZ-a (Ugovora o osnivanju Europske zajednice), EZU-a (Europske zajednice za ugljen i elik) i Euratoma. Dodatno, odredbe o monetarnoj uniji potjeu iz Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Najei postupak u ovim podrujima je donoenje odluka veinom, a Sud EZ-a ima konanu nadle#nost. to se tie podruja u okviru prvog stupa, samo Europska komisija ima formalno pravo izrade prijedloga.
Prvi stup
Podruja politika iz drugog stupa proistjeu iz Ugovora o Europskoj uniji. Odluke koje se donose veinom dozvoljene su u odreenim podrujima, ali je najei postupak jednoglasni dogovor. Sud EZ-a nije nadle#an u pogledu pitanja iz ovog stupa.
Drugi stup
Trei stup obuhvaa pravosue i unutarnje poslove, koji takoer ukljuuju suradnju policija. Suradnja u okviru ovog stupa ima vie tradicionalan meuvladin karakter, temeljen na suradnji glede politika i jednoglasnosti. Europski sud nije nadle#an za podruja obuhvaena ovim stupom.
Trei stup
30
Komisija mo#e takoer podnositi prijedloge u podrujima iz drugog i treeg stupa. Meutim, ona nema iskljuivo pravo podnoenja prijedloga. Vijee ministara i Europsko vijee mogu takoer predlagati donoenje novih propisa.
2.3
Temeljna obilje#ja pravnog okvira EU-a
Naelo supsidijarnosti iscrpnije se objanjava u etvrtom poglavlju, ali ukratko, supsidijarnost ureuje odnos izmeu dvije razine donoenja odluka u EU-u: razine dr#ava i razine Zajednice. Ovim naelom #eli se osigurati da se odluke donose to je bli#e mogue graanima i da postoje stalne provjere je li djelovanje na razini Zajednice opravdano. Naelo razmjernosti postoji kako bi se osiguralo da oblik i doseg mjera EU-a ne ide dalje od onoga to je potrebno za postizanje cilja mjere. Daljnje objanjenje ovog naela nalazi se u etvrtom poglavlju. Naelo izravne primjenjivosti znai da Zajednica daje prava i odreuje obveze izravno, ne samo institucijama Zajednice i dr#avama lanicama, ve i graanima Zajednice. S druge strane to znai da svaki graanin mo#e pokrenuti predmet pred nacionalnim sudom i/ili Sudom EZ-a ako su njegova prava povrijeena. Naelo je blisko povezano s unutarnjim tr#item i etiri slobode. Izravna primjenjivost prava Zajednice openito se shvaa kao jedno od njegovih najznaajnijih obilje#ja, te podrazumijeva da su pravne norme Zajednice jasne, precizne i samodostatne, te se moraju smatrati nacionalnim pravom u smislu primjene prava Zajednice. Takoer se primjenjuje na sve postupke koji imaju pravne uinke u Zajednici, na same ugovore i sekundarno zakonodavstvo. Ovo je naelo relevantno prvenstveno za pravni sustav Zajednice, a ne za pravni sustav Europske unije kao cjeline. Sud EZ-a ne mo#e odrediti pravni uinak i karakter odredbi za koje nije nadle#an. Naelo nadreenosti prava EU-a usko je povezano s naelom izravne primjenjivosti i odnosi se na pitanje to se dogaa ako odredba prava EU-a dovodi do nastanka izravnih prava i obveza za graanina EU-a te se pri tome sukobljava s propisima nacionalnog prava. Jedini nain za rjeavanje ovog pitanja jest dati prednost jednom od sustava. Iako u pravnom okviru u EU-u ne postoje posebne odredbe u tome smislu, jedino rjeenje s gledita integracije jest dati pravu EU-a prvenstvo u odnosu na nacionalno pravo. U suprotnome unutarnje tr#ite ne bi moglo funkcionirati. Europski pravni sustav je neovisan sustav s vlastitim neovisnim Sudom EZ-a. Odluke Suda EZ-a imaju prednost u odnosu na nacionalne pravne odredbe. Drugim rijeima, ako nacionalna mjera nije u skladu s mjerom EU-a, ova druga ima prvenstvo.
Pravni okvir EU-a
31
Pravni okvir EU-a
Naelo zabrane diskriminacije (na temelju dr#avljanstva) znai da dr#ava lanica EU-a ne mo#e postupati u odnosu na proizvod iz jedne dr#ave lanice povoljnije nego u odnosu na proizvod iz druge dr#ave lanice. Rije je o temeljnom naelu koje predstavlja va#an preduvjet za etiri slobode unutarnjeg tr#ita. Naela temeljnih ljudskih prava priznaje Sud EZ-a kroz svoju sudsku praksu. Potivanje ljudskih prava dr#ave lanice potvrdile su u preambuli Jedinstvenog europskog akta iz 1987. godine i kasnije ukljuile u lanak 6. Ugovora o EU-u. Ugovor o Ustavu za Europu ukljuuje Povelju o temeljnim pravima u svoj tekst, koji dalje proiruje nadle#nost Suda kako bi se njome obuhvatilo potivanje prava iz Povelje.
2.4
Proraun EU-a
Radi izvravanja svojih zadaa EU ima proraun iz kojeg se financiraju sve aktivnosti i operacije EU-a. EU se uglavnom financira iz sredstava koja daju dr#ave lanice, a za koja je pravno ovlaten i koja se nazivaju vlastitim sredstvima. U razdoblju 2000.-2006. vlastita sredstva ne smiju prijei 1,27% BDP-a cijele Unije. Financijski sustav Zajednice temelji se na srednjoronom programiranju rashoda koje se naziva financijskom perspektivom. Financijska perspektiva EU-a definira okvir za proraunske prioritete Zajednice tijekom razdoblja od sedam godina. Ona iskazuje najvii iznos i sastav predvidljivih rashoda Zajednice. Financijska perspektiva temelji se na meuinstitucijskom sporazumu izmeu Europskog parlamenta, Vijea i Komisije, a odreuje godinje granice rashoda. Financijska perspektiva prenosi se u godinji proraun, koji se donosi na koncu postupka u kojem Komisija podnosi prijedlog nacrta prorauna, a Vijee i Europski parlament donose odluku. Proraun odreuje iznos rashoda koji trebaju biti rasporeeni u svako podruje politike u koje je EU ukljuen. U financijskoj perspektivi za razdoblje 2000-2006. glavne su kategorije rashoda (poznate kao rubrike): poljoprivreda, strukturne politike, unutarnje politike, vanjsko djelovanje, uprava, rezerve i pretpristupna pomo. Europsko vijee je na sastanku u Bruxellesu u prosincu 2005. godine postiglo sporazum o financijskoj perspektivi za razdoblje 2007.-2013. s rashodom od 1,045% BDP-a Europske unije. Opirnije o financijskoj perspektivi vidi:
http://www.europa.eu.int/comm/financial_perspective/index_en.htm
U 2005. godini proraun Unije iznosio je 106,3 milijarde eura. Zajednika poljoprivredna politika tradicionalno je politika Zajednice koja odnosi najvie sredstava. Meutim, posljednjih godina smanjuje se udio poljoprivredne potronje u proraunu EU-a. Unato tome, s iznosom od 49,1 milijarde eura ukupnog prorauna poljoprivreda i dalje troi oko 45% rashoda Zajednice. Strukturne
32
transakcije iznose 32,4 milijarde eura, unutarnje politike 7,9 milijardi eura, vanjsko djelovanje 5,47 milijardi eura, rezerve 0,45 milijardi eura i naknade 1,3 milijarde eura. Ukupni operativni rashod svih europskih institucija, to ukljuuje plae, mirovine, zgrade i drugu opremu iznosi 6,35 milijardi eura. Broj osoblja u institucijama iznosi oko 30.000 slu#benika. Kategorija pretpristupne pomoi dose#e 3,28 milijardi eura. Opirnije o proraunu EU-a vidi:
http://europa.eu.int/comm/dgs/budget/index_en.htm i http://europa.eu.int/eur-lex/lex/ JOHtml.do?uri=OJ:L:2005:060:SOM:EN:HTML http://europa.eu.int/comm/budget/budget_detail/current_year_en.htm
Pravni okvir EU-a
33
Institucije EU-a
3.1
Uvod
Ovo poglavlje pru#a kratak uvod u institucije EU-a i njihove osnovne funkcije.
Kako biste u potpunosti mogli shvatiti ulogu svake od ovih institucija, povezat emo ih s hrvatskim vladinim tijelima, u sluajevima kad to poma#e sveukupnom razumijevanju sustava. Ta se usporedba radi samo zbog jasnijeg razumijevanja i ne implicira da je EU dr#ava. Meutim, takva usporedba mo#e pridonijeti boljem razumijevanju procesa donoenja odluka u EU-u koji se razmatra u etvrtom poglavlju.
Europske integracije openito impliciraju da izradu zakona i oblikovanje politika u mnogim tradicionalno domaim podrujima treba uskladiti s politikama i zakonodavstvom EU-a. Budui da se mnoge odluke donose na europskoj razini, od izuzetne je va#nosti slijediti taj proces od ideje do prijedloga Europske komisije, kroz fazu pregovaranja i konanog usvajanja od strane Vijea Europske unije i Europskog parlamenta. Samo e tako biti mogue onima koji su ukljueni u usklaivanje na nacionalnoj razini ispravno razumjeti temeljne namjere odreenog zakonodavnog akta EU-a koji se preuzima u nacionalno pravo. Prikaz glavnih institucija u EU-u podijeljen je u dva dijela. Prvi je dio usmjeren na est glavnih institucija i njihove specifine uloge: Vijee Europske unije (Vijee ministara, Vijee), Europsko vijee, Europsku komisiju, Europski parlament, Sud EZ-a i Revizorski sud. Drugi dio pru#a kratki pregled nekoliko drugih institucija.
! Va#na napomena
Informacije u ovom poglavlju temelje se na postojeem institucionalnom sustavu EU-a. Meutim, izmjene i dopune predlo#ene u Ugovoru o Ustavu za Europu mogu stupiti na snagu ukoliko ih ratificiraju sve dr#ave lanice, te emo stoga u tekstu upuivati na predlo#ene izmjene i dopune kad je to potrebno. Uz to, u Prilogu 1. na kraju ovog prirunika nalazi se cjeloviti sa#etak elemenata Ustavnog ugovora.
Prije nego nastavimo s detaljnijim predstavljanjem razliitih institucija, va#no je naglasiti jednu razliku. Vijee Europske unije esto se zamjenjuje s druge dvije europske institucije slinog imena: Europskim vijeem i Vijeem Europe. Vijee Europske unije glavna je institucija za donoenje odluka i, zajedno s Europskim parlamentom, ima vrhovnu zakonodavnu vlast. Europsko vijee oznaava praksu sastajanja elnika dr#ava i vlada lanica EU-a i predsjednika Europske komisije gdje se dogovaraju i utvruju politiki ciljevi razvoja Unije te sveukupne strategije integracijskog procesa. Na detaljniji opis ove institucije vratit emo se kasnije u ovom poglavlju. S druge strane, Vijee Europe nije institucija EU-a. To je meuvladina organizacija uspostavljena 1949. godine radi zatite ljudskih prava, promicanja europske
34
kulturne raznolikosti i borbe protiv socijalnih problema kao to su predrasude i netolerancija. Jedno od njegovih ranih postignua bila je izrada Europske konvencije o ljudskim pravima, nakon koje je slijedilo osnivanje Europskog suda za ljudska prava.
! Va#na napomena: Tri Vijea koje je koje?

Europsko vijee najvia je razina oblikovanja politike u Europskoj uniji te se iz tog razloga njegovi sastanci esto nazivaju sastanci na vrhu. Ono dogovara i utvruje sveukupne strategije procesa integracija. Vijee Europske unije sastoji se od vladinih ministara iz svih zemalja EU-a. Vijee se redovito sastaje radi donoenja detaljnih odluka i usvajanja europskih zakona zajedno s Europskim parlamentom. Vijee Europe nije dio EU-a. To je meuvladina organizacija koja ima za cilj (izmeu ostalog) zatitu ljudskih prava, promicanje europske kulturne raznolikosti i borbu protiv socijalnih problema kao to su rasne predrasude i netolerancija.
3.2
Sastav, uloga i funkcije izvrnih i zakonodavnih tijela u EU-u
Europska unija jedinstvena je u usporedbi s ostalim meunarodnim organizacijama. Kao i ostale meunarodne organizacije, temelji se na meunarodnim ugovorima, ali se EU razvila u politiko tijelo koje je daleko iznad veine meunarodnih organizacija. Ima dalekose#nu nadle#nost u podrujima za koja se tradicionalno smatra da ine osnovne atribute dr#avnosti. U tom smislu, va#na je znaajka stvaranje institucija sa suverenim pravima i odgovornostima unutar Europske unije. Iskljuivo pravo iniciranja, odluivanja o i provedbe novih zakona u velikoj je mjeri preneseno s nacionalne na europsku razinu. To je ono to EU ini razliitom od ostalih meunarodnih institucija.
3.2.1 Vijee Europske unije (Vijee ministara, Vijee)

Vijee Europske unije (esto se naziva i Vijeem ministara, ili samo Vijeem) ine u stvari vie vijea. Ministri dr#ava lanica sastaju se u Vijeu ovisno o sektoru. Pravno gledano, Vijee je jedno jedinstveno tijelo, ali iz praktinih razloga organizirano je u devet razliitih konfiguracija/vijea, ovisno o temi ili temama koje se razmatraju. Tako ministri zatite okolia sudjeluju u Vijeu za okoli, a ministri poljoprivrede i ribarstva sudjeluju na sastancima Vijea za poljoprivredu i ribarstvo. To je slino hrvatskoj strukturi vlasti, gdje su razliiti ministri odgovorni za razliite resore.
Institucije EU-a
Kako je Vijee organizirano?
35
Institucije EU-a
Popis svih devet konfiguracija Vijea:

Opi poslovi i vanjski odnosi Gospodarski i financijski poslovi Pravosue i unutarnji poslovi Zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i zatita potroaa Konkurentnost (unutarnje tr#ite, industrija i istra#ivanje) Promet, telekomunikacije i energetika Poljoprivreda i ribarstvo Okoli Obrazovanje, mladi i kultura
Svaki ministar u Vijeu ima ovlasti preuzeti obveze u ime svoje vlade. To znai da svaki ministar odgovara svom nacionalnom parlamentu, a time i graanima koje taj parlament predstavlja. Time se osigurava posredan demokratski legitimitet odluka Vijea. U teoriji, dnevni red sastanaka Vijea utvruje Predsjednitvo. U praksi, priprema ih Odbor stalnih predstavnika (Committee of Permanent Representatives COREPER). COREPER je glavno tijelo u pripremama za rad Vijea. Djeluje kao tijelo za pomo Vijeu i samo po sebi ne mo#e donositi nikakve znaajne odluke, ve umjesto toga obavlja veinu priprema za sastanke Vijea. COREPER priprema toke dnevnog reda za ministre i time poma#e utvrivanju dnevnog reda za sastanke Vijea. Dnevni red za odreeni sastanak Vijea distribuira se dr#avama lanicama kad je pripremljen, u razdoblju od jednog tjedna do nekoliko dana prije poetka sastanka. Dnevni red sastanaka podijeljen je u dva dijela, A toke i B toke. Odluke o A tokama donose se bez vijeanja, s obzirom da je dogovor ve postignut u radnim skupinama Vijea ili u COREPER-u, dok B toke zahtijevaju daljnja vijeanja. Predsjednitvo Vijea Vijee predvodi Predsjednitvo, koje svakih est mjeseci rotira izmeu dr#ava lanica. Predsjednitvo organizira i predsjedava sastancima Vijea i ima va#nu zadau utvrivanja dnevnog reda.
Dr#ave koje e predsjedavati tijekom naredne dvije godine:

2006., prva polovina godine: Austrija 2006., druga polovina godine: Finska 2007., prva polovina godine: Njemaka 2007., druga polovina godine: Portugal
Trojka Predsjednitvo je i dio sustava koji se zove Trojka. Radi se o neformalnom dogovoru izmeu dr#ava lanica EU-a i Komisije. Sastoji se od Komisije, nadolazeeg Predsjednitva i sadanjeg Predsjednitva. Sustav Trojke va#an je zato to pridonosi
36
kontinuitetu u oblikovanju politika EU-a. Pokazao se posebno uinkovitim u meunarodnim pregovorima, kad ustrajanje na vrstim pozicijama u meunarodnim pregovorima predstavlja izazov za rotirajue predsjednitvo. Komisija, kao stalan predstavnik u Trojci, pridonosi stabilnijim pozicijama i uinkovitijim strategijama. Sustav Trojke zasniva se na ad hoc pravilima koja nisu slu#beno opisana ni u jednom pravnom tekstu. COREPER COREPER ine visoki dr#avni slu#benici iz dr#ava lanica. Taj odbor djeluje na dvije razine. COREPER II, kao via razina, sastoji se od stalnih predstavnika na razini veleposlanika. Bavi se pitanjima kao to su gospodarska i financijska pitanja, vanjski poslovi, itd. COREPER I sastoji se od zamjenika stalnih predstavnika i odgovoran je za pitanja kao to su promet, okoli i socijalna pitanja. COREPER-u poma#u radne skupine slu#benika nacionalnih vlada. Te se neophodne radne skupine esto opisuje kao #ilu kucavicu Vijea. O radnim skupinama i sustavu odbora detaljnije se govori u etvrtom poglavlju. Glavno tajnitvo Uz COREPER, Vijee ima svoje Glavno tajnitvo, koje je pod nadle#nou glavnog tajnika. Tajnitvo poma#e u opem radu Vijea, COREPER-a i radnih skupina. Tonije, ono priprema dokumentaciju, pru#a pravne savjete, procesuira odluke i sudjeluje u pripremanju dnevnog reda. Uz to usko surauje s predsjednikom Vijea.
Vijee ministara je tijelo koje ima karakteristike i nadnacionalne i meuvladine organizacije. To se odra#ava u sastavu i predsjednitvu Vijea, kao i u radnim postupcima povezanim s aktivnostima Vijea. S jedne strane, lanovi Vijea predstavljaju svoje vlade i od njih se oekuje da zastupaju svoje nacionalne interese. S druge strane, oni moraju pomiriti te interese sa sveukupnim interesima EU-a. Vijee ima ukupno est glavnih zadaa, od kojih se etiri nalaze u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (UEZ), a ostala dva u Ugovoru o Europskoj uniji (UEU).
to radi Vijee?
Glavne odgovornosti Vijea prema UEZ-u:

Vijee je jedno od dva zakonodavna tijela EU-a. Za jedan iri krug pitanja kojima se bavi Zajednica, ono svoje zakonodavne ovlasti u sklopu postupka suodluivanja dijeli s Europskim parlamentom. U ostalim politikama Zajednice, ono je najvie zakonodavno tijelo, koje donosi odluke nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Vijee koordinira ope gospodarske politike dr#ava lanica. Vijee u ime EU-a zakljuuje meunarodne sporazume (o kojima pregovara Komisija i koji u nekim sluajevima zahtijevaju savjetovanje s Parlamentom ili njegov pristanak) izmeu EU-a i neke dr#ave, skupine dr#ava ili meunarodnih organizacija. Vijee i Parlament nadle#ni su za proraun, te usvajaju proraun Zajednice.
Institucije EU-a
37
Institucije EU-a
Glavne odgovornosti Vijea prema UEU-u:

Vijee donosi odluke potrebne za definiranje i provedbu zajednike vanjske i sigurnosne politike na temelju opih smjernica Europskog vijea. Vijee koordinira aktivnosti dr#ava lanica i usvaja mjere na podruju policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima.
Glasovanje u Vijeu
Raspodjela glasova od 1. studenog 2004.:

Njemaka, Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo panjolska, Poljska Nizozemska Belgija, eka, Grka, Maarska, Portugal Austrija, vedska Danska, Irska, Litva, Slovaka, Finska Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg, Slovenija Malta Ukupno 29 glasova 27 glasova 13 glasova 12 glasova 10 glasova 7 glasova 4 glasa 3 glasa 321 glas
Danas se veina odluka u Vijeu donosi kvalificiranom veinom. Meutim, va#no je naglasiti da se to odnosi na odluke koje se donose unutar stupa Zajednice (prvi stup). Za kvalificiranu veinu potrebna su najmanje 232 glasa (72,3%). Uz to, glavnina dr#ava lanica (vie od 50%, ili u nekim sluajevima dvije treine) mora odobriti odluku, a svaka dr#ava lanica mo#e tra#iti potvrdu da glasovi za predstavljaju najmanje 62% ukupnog stanovnitva EU-a.8
! Va#na napomena
Unato ovim jasnim postupcima glasovanja, Vijee obino pokuava doi do odluke putem konsenzusa. Formalno glasovanje nije uobiajeno. Predsjednik odluuje je li formalno glasovanje potrebno.
Informacije o radu Vijea dostupne su na internetskoj stranici Vijea:

http://ue.eu.int/cms3_fo/showPage.ASP?lang=en
Kako pronai vie informacija o radu Vijea?
8 Izvor: Pascal Fontaine: Europa u 12
lekcija, Opa uprava za tisak i priopavanje Europske komisije.
38
3.2.2 Europsko vijee

Europsko vijee sastoji se od elnika dr#ava ili vlada dr#ava lanica EU-a, i predsjednika Komisije. Praksa njihovog sastajanja razvila u zadnjih tridesetak godina, od neformalnih okupljanja dr#avnih elnika do njihovog institucionaliziranog sastajanja (sastanci na vrhu) najmanje dva puta godinje, poevi od Jedinstvenog europskog akta iz 1987. Danas je Europsko vijee ugraeno u lanak 4. UEU-a, a sastanci na vrhu obino se odr#avaju tri do etiri puta godinje, u Bruxellesu ili u jednom od europskih glavnih gradova.
Va#no je razlikovati Europsko vijee od Vijea Europske unije. Dok Vijee Europske unije ima zakonodavnu nadle#nost unutar EU-a, Europsko vijee daje smjernice u pitanjima sveukupnih strategija EU-a. Rijetko donosi formalne odluke, ve usvaja zakljuke s opim politikim smjernicama za EU. Stoga se razlikuje od institucija EU-a koje imaju aktivnu ulogu u tekuem procesu donoenja odluka na razini EU-a.
to radi Europsko vijee?
Informacije o Europskom vijeu dostupne su na internetskoj stranici:

http://ue.eu.int/cms3_fo/showPage.asp?id=429&lang=en&mode=g
Kako pronai vie informacija o Europskom vijeu?
3.2.3 Europska komisija

Kako bi se u potpunosti razumjelo kako radi Europska komisija (u daljnjem tekstu Komisija), va#no je upoznati se s formalnim strukturama i pravnim postupcima na kojima je ta institucija zasnovana. Stoga je cilj ovog poglavlja upoznavanje s najva#nijim formalnim aspektima Komisije. Manje formalne strane rada Komisije opisane su u iduim poglavljima. Izraz Komisija odnosi se na kolegij Komisije, koji se sastoji od lanova Komisije, tj. tima od 25 povjerenika koje imenuju dr#ave lanice i Europski parlament radi upravljanja tom institucijom i donoenja odluka. Izraz se takoer koristi za samu instituciju, kao i za njezine djelatnike.
lanovi Komisije nazivaju se povjerenicima. Veina ih je bila na politikim polo#ajima u zemljama iz kojih potjeu, a neki su bili ministri u vladi. Kao lanovi Komisije, obvezni su djelovati u interesu EU-a u cjelini i ne prihvaati instrukcije svojih nacionalnih vlada.9 Komisija ima sjedite u Bruxellesu i ima 25 povjerenika, ukljuujui predsjednika te do pet dopredsjednika. Predsjednik Komisije je Jos Manuel Barroso. Svaka dr#ava lanica ima po jednog povjerenika, a od 25 sadanjih povjerenika sedam je #ena, to je presedan.
Kako je organizirana Europska komisija?
9 Izvor: internetska stranica http://www.europa.eu.int/institutions/comm/index_en.htm
Institucije EU-a
39
Institucije EU-a
Povjerenici se imenuju na mandat od pet godina i mogu biti ponovno izabrani. Mandat Komisije zapoinje est mjeseci nakon to zapone mandat Europskog parlamenta, a mandat sadanje Komisije zapoeo je 22. studenog 2004. godine. Va#no je napomenuti da, premda pojedinano povjerenici mogu biti ponovo izabrani, cjelokupni kolegij povjerenika kao takav ne mo#e biti ponovno imenovan. Trenutno je jedini nain uklanjanja nekog povjerenika tako da se predlo#i izglasavanje nepovjerenja u Europskom parlamentu, za ije usvajanje mora postojati dvotreinska veina. U Prilogu 2. na kraju ovog prirunika nalazi se popis povjerenika sadanje Komisije s njihovim podrujima odgovornosti i opim upravama. Djelatnici Komisije Svaki povjerenik/-ica bira svoj osobni kabinet, koji igra sredinju ulogu u podrci tome povjereniku. Svaki kabinet obino ima est savjetnika, koje osobno bira povjerenik. Savjetnici dolaze iz povjerenikove dr#ave, kao i iz drugih dr#ava lanica. To je va#no kako bi se osiguralo da nacionalni interesi ne prevladavaju nad radom povjerenika. Svaki je povjerenik odgovoran za odreeno podruje politika. Djelatnici Komisije organizirani su u jedinice poznate kao Ope uprave (OU). Svaka Opa uprava pokriva neko podruje politika, a na elu je ravnatelj, koji je odgovoran povjereniku zadu#enom za to podruje. Svi se ravnatelji sastaju svaki tjedan, kako bi se meusobno informirali o poslovima koji se vode u opim upravama. Ope uprave podijeljene su u uprave koje vode direktori, a uprave su zatim podijeljene u odjele kojima upravljaju naelnici. Veina slu#benika koji rade u opim upravama ima stalne polo#aje, no neki imaju privremene ugovore na razdoblje od tri do pet godina. Uz to, ustupljeni nacionalni strunjaci (UNS) rade u Komisiji tijekom odreenog vremenskog razdoblja, koje mo#e biti od jedne do etiri godine. Oni dolaze iz dr#ava lanica, dr#ava Europskog gospodarskog prostora i dr#ava kandidatkinja, a ine relativno znaajan dio Komisijine radne snage, zajedno sa stalnim djelatnicima i privremeno zaposlenim djelatnicima. Ustupljeni nacionalni strunjaci obino dolaze iz nacionalnih administracija i prvenstveno su dodijeljeni za rad na poslovima vezanim uz programe djelovanja Zajednice. U praksi, oni rade i na uobiajenim poslovima u svezi politika unutar Komisije. Opirnije informacije o poslovima svake od opih uprava dostupne su na internetskoj stranici: http://europa.eu.int/comm/dgs_en.htm Uloga horizontalnih slu#bi u Komisiji Uz ope uprave, postoji i niz ostalih administrativnih odjela, ije se nadle#nosti dotiu svih opih uprava. Najva#nija je od ovih slu#bi Glavno tajnitvo (GT). Glavno tajnitvo slu#i kao vanjski glas Komisije, u smislu da koordinira odnose izmeu Komisije, ostalih institucija EU-a i dr#ava lanica. Takoer slu#i i kao glasnogovornik Komisije kod predstavljanja
40
odreenog prijedloga Komisije relevantnim subjektima ukljuenim u proces donoenja odluka u EU-u. Uz to je odgovorno za usklaivanje internog rada u Komisiji. Druga vrlo va#na horizontalna slu#ba Komisije je Pravna slu#ba (PS). Sva dokumentacija namijenjena vanjskoj uporabi mora proi detaljan pregled pravnika iz Pravne slu#be. U osnovi, oni nadziru pravne aspekte Komisijina rada i osiguravaju da prijedlozi ne budu proturjeni ili da ne prelaze ono to je prihvatljivo Sudu EZ-a. Ostale va#ne horizontalne slu#be su: Prevoditeljska slu#ba, Slu#ba glasnogovornika i Statistiki ured.
Komisija je politiki neovisna institucija koja predstavlja i podupire interese EU-a u cjelini. Nadnacionalne karakteristike Komisije jedno su od obilje#ja po kojima se EU razlikuje od ostalih meunarodnih organizacija. Dok se meunarodne organizacije obino temelje na meuvladinoj suradnji, EU ide dalje od toga. Komisija je pokretaka snaga unutar institucionalnog sustava EU-a. Ona predla#e zakonodavstvo, politike i programe djelovanja, te je odgovorna za provedbu odluka Parlamenta i Vijea. Komisija je inicirala mnogobrojne va#ne revizije ugovora. Izmeu ostalog, bila je stvaratelj i pokretaka snaga unutarnjeg tr#ita, kao i ekonomske i monetarne unije.
to radi Komisija?
Komisija ima etiri glavne zadae:

Inicira zakonodavne prijedloge Djeluje kao uvar Ugovora Provodi politike i proraun EU-a Predstavlja EU na meunarodnoj sceni.
Va#na je zadaa Komisije ispunjavanje uloge inicijatora zakona u procesu oblikovanja politika EU-a. Meutim, iako ima taj prerogativ, od Komisije dolazi manji broj prijedloga. U praksi, veina prijedloga koje inicira Komisija proizlazi iz meunarodnih konvencija ili prijedloga dr#ava lanica, ostalih institucija EU-a ili strana na koje zakonodavstvo utjee. Va#no je napomenuti da Komisija nema iskljuivo pravo inicijative u dva podruja meuvladine suradnje obuhvaena Ugovorom o EU-u: zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te pravosuu i unutarnjim poslovima, tj. drugom i treem stupu. Ipak, Komisija mo#e podnositi prijedloge i sudjelovati u diskusijama na svim razinama. Komisijine prijedloge, aktivnosti i odluke na razne naine detaljno razmatraju, provjeravaju i procjenjuju ostale institucije (osim Europske investicijske banke).
Inicijator prijedloga
Institucije EU-a
41
Institucije EU-a
Iako je glavna zadaa Komisije inicirati nove prijedloge, ona ima nadle#nost i odgovornost i za provedbu pravila u podruju politike tr#inog natjecanja. Dr#ave lanice imaju nadle#nost u podruju elemenata zabrane u propisima o tr#inom natjecanju, to znai da mogu poduzeti mjere protiv poduzea koja prekre pravila tr#inog natjecanja. Meutim, dr#ave lanice ne smiju odobriti izuzea, jer je to iskljuivo pravo Komisije.
Jedna je od glavnih zadaa Komisije osigurati da dr#ave lanice ispravno primjenjuju pravo EU-a. Ukoliko dr#ava lanica ne ispunjava svoje obveze prema Ugovoru, Komisija, uglavnom putem procedure propusta djelovanja, mo#e inicirati postupak, zahtijevajui od dotine dr#ave da podnese izjavu. Ukoliko izjava ne zadovolji Komisiju, daje se obrazlo#eno miljenje i tra#i da se to pitanje rijei do odreenog roka. Naknadna aktivnost Komisije u tom smislu mo#e obuhvaati i pravni postupak pred Sudom EZ-a. U odreenim prilikama, Komisija mo#e novano kazniti pojedince, tvrtke i organizacije za povredu prava iz Ugovora.
uvar Ugovora
Komisija je odgovorna za upravljanje i provedbu prorauna EU-a te za politike i programe koje usvoje Parlament i Vijee. Primjer je takve odgovornosti uloga koju Komisija ima u politici tr#inog natjecanja, gdje nadzire kartele i spajanja, te osigurava da zemlje EU-a ne subvencioniraju svoje privredne grane na nain kojim se naruava tr#ino natjecanje. Komisija ima odgovornost i za upravljanje i izvravanje prorauna EU-a. Proraun detaljno pregledava i provjerava Europski revizorski sud. Nakon to Europski revizorski sud preispita proraun, on se alje Europskom parlamentu.
Provedba politika i prorauna EU-a
Zajedno s Vijeem, Komisija ima va#nu ulogu na meunarodnoj sceni. Ona omoguava dr#avama lanicama da govore jednim glasom na meunarodnim forumima poput Svjetske trgovinske organizacije. Komisija takoer u ime EU-a ima odgovornost za pregovore o meunarodnim sporazumima. Jedan je takav dobro poznat primjer Sporazum iz Cotonoua, kojim se utvruju uvjeti partnerstva za pomo i trgovinu izmeu EU-a i zemalja u razvoju na podruju Afrike, Kariba i Pacifika.
Predstavljanje EU-a na meunarodnoj sceni
Postoji mnogo naina praenja va#nih informacija o politikama koje inicira Komisija. Korisni izvori informacija su sljedei: Svakog studenog Komisija objavljuje svoj Godinji program rada i zakonodavstva za nadolazeu godinu, koji predstavlja Europskom parlamentu. Godinji program rada navodi kljune prioritete za nadolazeu godinu. Dostupan je na internetskoj stranici Komisije:
http://europa.eu.int/comm/off/work_programme/index_en.htm
Kako pronai vie informacija o radu Europske komisije?
42
Mnoge ope uprave objavljuju svoje planove rada temeljene na Godinjem programu zakonodavstva. Isti se ponekad mogu pronai putem internetskih stranica pojedinanih opih uprava ili izravno kontaktirajui slu#benike u opim upravama. Vidi: http://europa.eu.int/comm/dgs_en.htm Komisija svake godine u veljai usvaja svoju Godinju strategiju politika, to je prva faza u ciklusu stratekog planiranja i programiranja. Strategija za 2006. mo#e se nai na EUR-Lex-u, portalu zakonodavstva Europske unije:
http://europa.eu.int./eur-lex/lex/LexUriServ/site/en/com/2005/com2005_0073en01.pdf
Sredinom dana Komisija izdaje dnevno a#urirana Priopenja (13:00 sati po srednjoeuropskom vremenu), vidi: http://europa.eu.int/comm/press_room/index_en.htm Na poetku svakog Predsjednitva Europskog Vijea objavljuje se niz prioriteta za estomjeseno trajanje Predsjednitva. Te su informacije korisne za identificiranje nadolazeih podruja zakonodavstva. Dokumentacija koja je dostupna putem interneta, a mo#e biti od koristi u tra#enju prijedloga u preliminarnoj fazi, sljedea je: Bijele knjige, Zelene knjige 10, zapisnici sa sastanaka u Komisiji i ostali relevantni dokumenti koji se mogu nai na: http://europa.eu.int/documents/comm/index_en.htm
3.2.4 Europski parlament

Europski parlament (EP) predstavlja graane EU-a, a u dananje ga vrijeme oni biraju neposredno. Do 1979., kad su uvedeni neposredni izbori, Parlament je bio samo imenovana skuptina koju se konzultiralo prema potrebi. Tijekom godina, postupno je postajao va#na institucija u EU-u. Danas kao suzakonodavac ima sredinju ulogu u procesu donoenja odluka u EU-u, a zajedno s Europskom komisijom i Sudom EZ-a predstavlja nadnacionalnu razinu.
Europski parlament ima 732 lana iz dr#ava lanica, izabranih na mandat od pet godina, sukladno nacionalnim izbornim postupcima. lanovi Parlamenta ne sjede prema svojim nacionalnostima, ve prema politikim grupama u koje su okupljene glavne politike stranke koje djeluju u dr#avama lanicama EU-a. Sadanji je predsjednik Parlamenta Josep Borrell Fontelles. Posljednji izbori odr#ani su u lipnju 2004. godine. Mjesena plenarna zasjedanja, kojima prisustvuju svi lanovi Parlamenta, odr#avaju se u Strasbourgu, a ponekad u Bruxellesu. Na tim sjednicama Parlament razmatra predlo#eno zakonodavstvo i glasuje o izmjenama i dopunama prije nego se donese odluka o tekstu u cjelini. Sastanci parlamentarnih odbora, koji pripremaju plenarna zasjedanja, odr#avaju se u Bruxellesu. Veliki dio detaljnog razmatranja zakonodavstva EP provodi u odborima.
10 To su strateki dokumenti koje Komisija koristi u nekim sluajevima radi stavljanja novog prijedloga
Kako je organiziran Europski parlament?
na raspravu. Opirnije o ovim dokumentima vidi odjeljak 4.2.1.
Institucije EU-a
43
Institucije EU-a
Tablica u nastavku pru#a pregled mjesta prema politikim grupama, sa stanjem u rujnu 2005.
Politika grupa
Europska narodna stranka (demokrani) i Europski demokrati
Stranka europskih socijalista Savez liberala i demokrata za Europu Europska ujedinjena ljevica / Sjeverna zelena ljevica Zeleni / Europski slobodni savez Zajednica za Europu nacija Grupa za neovisnost / demokraciju Nezavisni UKUPNO
Izvor: http://www.europarl.eu.int/groups/default_en.htm
Kratica
EPP-ED
PES ALDE EUL/NGL Greens/EFA UEN ID NA
Br. mjesta
267
201 89 41 42 27 36 29 732
to radi Parlament?
Parlament ima tri glavne uloge:
Suzakonodavac Nadzor Proraunska kontrola.
Europski parlament zahvaljujui injenici da je neposredno izabrano tijelo daje europskom pravu demokratski legitimitet. Parlament je tijekom godina postupno stekao va#nu ulogu u zakonodavnom procesu EU-a. Revizijama Ugovora iz Maastrichta i Amsterdama, Parlament je sada na jednakoj razini s Vijeem kao suzakonodavac u veini podruja politika koje pripadaju pod stup Zajednice, sukladno lanku 251. UEZ-a. Ugovor o Ustavu za Europu predvia daljnje proirenje zakonodavne ovlasti Parlamenta zajedno s Vijeem na sva podruja osim na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, koja e ostati iskljuivo pravo Vijea.
Suzakonodavac
Parlament je odgovoran za nadziranje svih institucija EU-a, napose Komisije. Stekao je ovlast da odobrava ili odbacuje imenovanja povjerenika, kao i pravo izglasavanja nepovjerenja Komisiji u cjelini. Ovo postupno ovlaivanje Europskog parlamenta smatra se parlamentarizacijom Unije.
Nadzorna uloga
Parlament s Vijeem dijeli ovlast nad proraunom EU-a i mo#e, stoga, utjecati na troenje sredstava EU-a. Na kraju postupka usvajanja prorauna Parlament usvaja ili odbacuje proraun u cijelosti.
Kontrola prorauna
44
Kako pronai vie informacija o radu Europskog parlamenta?
Glavna internetska stranica Europskog parlamenta predstavlja dobru polaznu toku: http://www.europarl.eu.int/ Zakonodavni opservatorij pru#a informacije o zakonodavnim pitanjima: http://www.europarl.eu.int/oeil/ Odbori EP-a imaju svoje vlastite internetske stranice koje pru#aju informacije o vremenskom rasporedu i dnevnom redu odbora, te listu usvojenih izvjea i dokumenata sa sastanaka. Neki odbori EP-a uinili su dostupnima i svoja informativna glasila. Ona su posebno koristan izvor informacija o zakonodavnom radu tih Odbora.
http://www.europarl.eu.int/committees/home_en.htm
Tiskovne stranice EP-a takoer mogu biti korisne. News report je dnevno glasilo koje izvjeuje o aktivnostima odbora, raspravama, itd. News Alert se tiska svaki petak i u njemu se navode aktivnosti za sljedei tjedan:
http://www.europarl.eu.int/press/index_en.htm
3.2.5 Sud Europskih zajednica

Sud se sastoji od po jednog suca iz svake dr#ave lanice, tako da su zastupljeni svi nacionalni pravni sustavi EU-a. Nakon najnovijeg proirenja EU-a, jo uvijek postoji jedan sudac po dr#avi lanici, ali radi uinkovitosti Sud zasjeda kao Veliko Vijee od samo 13 sudaca, umjesto da se svi sastanci odr#avaju kao plenarni. Sve se suce imenuje zajednikim dogovorom vlada dr#ava lanica na mandat od est godina, koji se mo#e obnoviti. Kako bi se osigurao odreeni stupanj kontinuiteta svake tri godine polovina sudaca se mijenja. Suce se bira na temelju potpune neovisnosti i sukladno kvalifikacijama koje se tra#e za imenovanje na najvie sudake polo#aje u zemljama iz kojih dolaze. Sudu poma#e osam nezavisnih odvjetnika, ija je uloga izlo#iti obrazlo#ena miljenja o sluajevima koji su na Sudu. Uz to Sudu poma#e takozvani Prvostupanjski sud. Njegova je glavna zadaa da poma#e rjeavanju tisua sluajeva koji su na Sudu i da graanima pru#i bolju pravnu zatitu. I Sud EZ-a i Prvostupanjski sud imaju predsjednike koje suci izabiru izmeu sebe. Oni imaju mandat od tri godine.
to radi Sud EZ-a?

Sud donosi odluke o sluajevima koji se na njemu vode. etiri najpoznatije vrste sluajeva su:
Zahtjevi za odlukom koja se donosi u prethodnom postupku Postupak u sluajevima neispunjenja neke obveze Postupak u cilju ponitenja Postupak za sluajeve propusta djelovanja.
Institucije EU-a
45
Institucije EU-a
Nacionalni sudovi u dr#avama lanicama obvezni su osigurati da se zakon EU-a ispravno primjenjuje i izvrava u njihovim zemljama. Meutim, s obzirom da uvijek postoji rizik da nacionalni sudovi propise EU-a mogu tumaiti na razliite naine, Sud EZ-a mo#e pomoi ovim nacionalnim sudovima u sluajevima gdje i kad se to smatra potrebnim. U nekim sluajevima na samom je sudu da odlui treba li savjet od Suda EZ-a, a u drugim sluajevima sudovi su obvezni zatra#iti takav savjet. Savjet se daje u obliku takozvane odluke donesene u prethodnom postupku.
Odluka donesena u prethodnom postupku
Ako dr#ava lanica ili Komisija otkrije da neka dr#ava lanica ne ispunjava svoje obveze prema pravu EU-a, mo#e tra#iti od Suda da prema tim navodima pokrene pravni postupak. Sljedei je korak da Sud istra#i te navode i donese odluku. Optu#ena dr#ava lanica, ukoliko je proglase krivom, mora odmah uiniti ispravke. Meutim, rijetko se dogaa da dr#ava lanica od Suda tra#i da pokrene pravni postupak protiv neke druge dr#ave lanice, s obzirom na politike posljedice koje bi to imalo.
Postupak u sluajevima neispunjenja obveze
U nekim sluajevima dr#ava lanica, Vijee, Komisija ili Parlament mogu smatrati da su dijelovi propisa EU-a protupravni. Tada Sud mo#e odluiti da predmetnu odluku treba ponititi. U takvim sluajevima, postupak se naziva postupak u cilju ponitenja. Privatne osobe koje #ele da Sud poniti odreeni propis zato to ih direktno ili indirektno pogaa kao pojedince, takoer mogu koristiti te postupke.
Postupak u cilju ponitenja
Europski parlament, Vijee i Komisija du#ni su u odreenim prilikama donositi odreene odluke. Ukoliko to ne naprave, dr#ava lanica, druga institucija EU-a i (u odreenim uvjetima) pojedinci ili trgovaka drutva mogu ulo#iti #albu Sudu kako bi se to krenje slu#beno zabilje#ilo.
Postupak za sluajeve propusta djelovanja
Relevantni dokumenti, propisi EU-a i sudska praksa dostupni su na sljedeim internetskim stranicama:
http://curia.eu.int/en/actu/ news/index.htm http://www.curia.eu.int/em/transitpage.htm
Kako pronai vie informacija o Sudu EZ-a?
3.2.6 Europski revizorski sud

Revizorski sud provjerava prima li se prihod Unije na zakonit i propisan nain, te upravlja li se proraunom EU-a ispravno. Sud ima po jednog lana iz svake od zemalja lanica EU-a, a njih imenuje Vijee na mandat od est godina, koji se mo#e obnoviti. Nakon najnovijeg proirenja EU-a, i dalje je u Sudu po jedan lan po zemlji EU-a.
Glavna je uloga Revizorskog suda provjeravati provodi li se proraun EU-a ispravno drugim rijeima osigurati da su prihodi i rashodi EU-a u skladu sa zakonom i
to radi Revizorski sud?
46
transparentni, te pridonositi sveukupnom ispravnom financijskom upravljanju. Time Sud poma#e jamiti uinkovitost i otvorenost sustava EU-a. Kako bi se jamila njegova legitimnost, va#no je da Revizorski sud ostane neovisan o ostalim institucijama. U isto vrijeme, va#no je da odr#ava bliske odnose s njima kako bi pratio njihov rad.
Opirnije informacije dostupne su na internetskoj stranici:

http://www.eca.eu.int/whatsnew_htm
Kako pronai vie informacija o Europskom revizorskom sudu?
Predlo#ene izmjene i dopune nastavno na Ugovor o Ustavu za Europu:

Sustav predsjedanja bit e zamijenjen sustavom Predsjedavajueg tima. Prema tom sustavu, svim Vijeima (osim Vijea vanjskih poslova, kojim e predsjedati ministar vanjskih poslova Europske unije) predsjedavat e tim sastavljen od tri dr#ave lanice koje e predsjedavati 18 mjeseci. Imenovanje predsjednika Europskog vijea. Nju ili njega birat e lanovi Europskog vijea kvalificiranom veinom na mandat od dvije i pol godine, koji se mo#e jednom obnoviti. Predsjednik e predsjedavati sjednicama Europskog vijea. Ministar vanjskih poslova Unije. Ustavnim ugovorom se uspostavlja novo mjesto ministra vanjskih poslova Unije, objedinjujui postojee uloge povjerenika za vanjske odnose i visokog predstavnika za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku. Zadaa ministra vanjskih poslova bit e osigurati dosljednost vanjskih aktivnosti Unije. On ili ona predsjedavat e Vijeem za vanjske poslove. Sustav glasovanja bit e promijenjen u sustav dvostruke veine, to znai da je za usvajanje zakonodavstva potreban minimalan broj dr#ava lanica koji predstavlja minimalni postotak stanovnitva EU-a. Taj e sustav primjenjivati od 2009. Prema njemu e biti potrebno da 55% od dr#ava lanica koje predstavljaju 65% stanovnitva EU-a podr#i predlo#eni zakon da bi se on usvojio. Europska komisija. Ustavni ugovor predvia od 2014. godine smanjenje broja povjerenika na dvije treine broja dr#ava lanica, izabranih izmeu svih dr#ava lanica na temelju jednake rotacije. Europski parlament. Ustavnim ugovorom jaa se uloga Europskog parlamenta, prvenstveno poveavajui broj podruja politika koje podlije#u postupku suodluivanja (to je najva#niji postupak oblikovanja politike u EU-u, vidi etvrto poglavlje). Ovaj Ugovor primjenjuje postupak suodluivanja na sva podruja u kojima se usvajaju europski zakoni i okvirni zakoni sukladno uobiajenom zakonodavnom postupku, osim ukoliko nije dano jasno izuzee.
Institucije EU-a
47
Institucije EU-a
3.3
Sastav, uloga i funkcije ostalih va#nih tijela EU-a
3.3.1 Financijska tijela

Europska sredinja banka ESB (European Central Bank ECB) osnovana je 1998. godine prema Ugovoru o Europskoj uniji, kako bi se uveo euro i njime upravljalo provodei devizne operacije i osiguravajui lako funkcioniranje platnih sustava. ESB je odgovoran za oblikovanje i provedbu ekonomske i monetarne politike EU-a. Provodei svoju ulogu ESB usko surauje s Europskim sustavom sredinjih banaka (European System of Central Banks) koji pokriva svih 25 zemalja EU-a. Meutim, do sada je samo 12 zemalja uvelo euro. Te zemlje kolektivno ine zonu eura i zajedno s Europskom sredinjom bankom ine ono to se naziva eurosustav. Va#na je zadaa ESB-a odr#avati stabilnost cijena u zoni eura. To znai dr#ati inflaciju pod strogom kontrolom, te ESB ima za cilj osigurati da godinje poveanje cijena bude manje od 2%. ESB pristupa tom pitanju na dva naina. Prvo, kontrolira ponudu novca ukoliko je ponuda novca prevelika u odnosu na ponudu roba i usluga, doi e do inflacije. Tako je uspostava ispravne kamatne stope va#an ali i zahtjevan zadatak za ESB, osobito s obzirom na potrebe 25 razliitih tr#ita. Drugo, ESB prati trendove cijena i procjenjuje rizike koje oni predstavljaju za stabilnost cijena u zoni eura. Opirnije informacije dostupne su na internetskoj stranici Europske sredinje banke:
htpp://www.ecb.int/home/html/index.en.html
Europska sredinja banka
Europska investicijska banka EIB (European Investment Bank EIB) odgovorna je za financiranje i investiranje u projekte koji promiu uravnote#eni razvoj Europske unije, ukljuujui projekte koji promiu razvoj manje razvijenih regija, modernizaciju ili reorganizaciju poduzea ili stvaranje novih radnih mjesta i projekte od zajednikog interesa za nekoliko dr#ava lanica. Opirnije informacije dostupne su na internetskoj stranici Europske investicijske banke: htpp://eib.eu.int/news
Europska investicijska banka
Europska banka za obnovu i razvoj EBOR (European Bank for Reconstruction and Development EBRD) osnovana je 1991. godine, kad se uruavao komunizam u srednjoj i istonoj Europi, a zemlje tog podruja trebale potporu da bi razvile novi privatni sektor u demokratskom okru#enju. Danas EBOR koristi investicijska sredstva da pomogne izgradnji tr#inih gospodarstava i demokracija u zemljama od srednje Europe do srednje Azije. Mandat EBOR-a navodi da ova banka mo#e djelovati samo u zemljama koje potuju demokratska naela. Pravilan odnos prema okoliu dio je upravljanja koje je vezano za sve investicije EBOR-a.
Europska banka za obnovu i razvoj
48
Opirnije informacije dostupne su na internetskoj stranici EBOR-a:

http://www.ebrd.com/about/index.htm
3.3.2 Savjetodavna tijela

Europski gospodarski i socijalni odbor (European Economic and Social Committee EESC) osnovan je 1957. godine prema Ugovoru iz Rima. Radi se o savjetodavnom tijelu koje predstavlja poslodavce, sindikate, poljoprivrednike, potroae i ostale interesne skupine koje kolektivno ine organizirano civilno drutvo. Predstavlja njihove poglede i brani njihove interese u diskusijama oko politika s Komisijom, Vijeem i Europskim parlamentom. Odbor predstavlja sastavni dio procesa donoenja odluka u EU-u, kojeg se mora konzultirati prije donoenja odluka o gospodarskoj i socijalnoj politici. On mo#e, na svoju vlastitu inicijativu, dati miljenje i o ostalim pitanjima koja smatra va#nima. Iako lanove Odbora imenuju vlade dr#ava lanica, od njih se oekuje da u svom radu budu u potpunosti politiki neovisni. Imenuje ih se na mandat od etiri godine, koji je mogue obnoviti. Odbor se sastaje na Plenarnoj skuptini, a est pododbora, poznatih kao odsjeci, bavi se posebnim podrujima politika i pripremama diskusija. Odbor izabire predsjednika i dva potpredsjednika na mandat od dvije godine.
Europski gospodarski i socijalni odbor
Europski gospodarski i socijalni odbor ima sljedee uloge: savjetuje Vijee, Komisiju i Europski parlament, na njihov zahtjev ili na inicijativu samog Odbora. potie civilno drutvo na sna#nije ukljuivanje u oblikovanje politika EU-a. jaa ulogu civilnog drutva u zemljama koje nisu lanice EU-a i poma#e u uspostavljanju savjetodavnih struktura.
to radi Europski gospodarski i socijalni odbor?
lanovi Odbora dolaze iz dr#ava lanica. Nominiraju ih nacionalne vlade, a imenuje Vijee Europske unije, na mandat od etiri godine, koji je mogue obnoviti. Rad u Odboru podijeljen je u tri grupe, ovisno o tome koje strane predstavljaju. Jedna predstavlja poslodavce, dok druge dvije predstavljaju radnike te razne gospodarske i socijalne interese. Grupa poslodavaca ima lanove iz privatnih i javnih sektora industrije, malog i srednjeg poduzetnitva, gospodarskih komora, trgovine na veliko i malo, bankarstva i osiguranja, prometa i poljoprivrede. Grupa radnika predstavlja sve kategorije zaposlenika, od fizikih radnika do rukovoditelja. Njezini lanovi dolaze iz nacionalnih sindikalnih organizacija. Trea grupa predstavlja irok raspon interesa: nevladine udruge, poljoprivredna udru#enja, malo poduzetnitvo, obrtnike, razne profesije, zadruge i neprofitna
Tko su lanovi EESC-a?
Institucije EU-a
49
Institucije EU-a
udru#enja, organizacije za zatitu okolia i prava potroaa, znanstvene i akademske zajednice i udruge koje predstavljaju obitelj, #ene, osobe s invaliditetom, itd.
Opirnije informacije dostupne su na internetskoj stranici EESC-a:

http://www.esc.eu.int/index_en.asp
Kako doi do vie informacija o ovoj instituciji?
Odbor regija (Committee of the Regions CoR) predstavlja lokalne i regionalne vlasti. Osnovan je 1994. godine zbog dva glavna razloga. Prvo, oko tri etvrtine zakonodavstva EU-a provodi se na lokalnoj ili regionalnoj razini, tako da je razumljivo da lokalni i regionalni predstavnici uestvuju u izradi novih zakona EU-a. Drugo, postajala je bojazan da javnost zaostaje u odnosu na EU, koja velikim koracima ide naprijed. Ukljuivanje one izabrane razine vlasti koja je najbli#a graanima bio je jedan od naina premoivanja tog jaza. Odbor je institucionaliziran u skladu s naelom supsidijarnosti, koje je temeljno naelo u procesu donoenja odluka u EU-u. Kroz Ugovore Odbor regija predstavlja sastavni dio procesa donoenja odluka u EU-u. Posljedica je da su i Komisija i Vijee obvezni savjetovati se s Odborom kad god se donose novi prijedlozi u podrujima koja imaju posljedice za lokalnu i regionalnu razinu.
Odbor regija
lanovi Odbora biraju se izmeu opinskih i regionalnih politiara na nacionalnoj razini i predstavljaju cijeli niz aktivnosti lokalnih i regionalnih vlasti u Europskoj uniji. Oni mogu biti regionalni predsjednici, parlamentarci, gradski vijenici, gradonaelnici velikih gradova, itd. Nominiraju ih vlade dr#ava lanica EU-a, ali su u radu u potpunosti politiki neovisni od svojih vlada. Vijee Europske unije imenuje ih na etiri godine, a mogu biti i ponovno izabrani. Prema Ugovoru iz Nice, moraju imati mandat od tijela vlasti koje predstavljaju ili im moraju biti politiki odgovorni. Svake godine Odbor odr#ava pet plenarnih zasjedanja, tijekom kojih se definira njegova opa politika i usvajaju miljenja. Kako bi se pripremila plenarna zasjedanja, postoji sustav specijalistikih komisija na kojima se lanovi Odbora sastaju u skladu s njihovim podrujima strunosti. Postoji est takvih komisija: Komisija za teritorijalnu kohezijsku politiku (Commission for Territorial Cohesion Policy COTER) Komisija za ekonomsku i socijalnu politiku (Commission for Economic and Social Policy ECOS) Komisija za odr#ivi razvoj (Commission for Sustainable Development DEVE) Komisija za kulturu i obrazovanje (Commission for Culture and Education EDUC) Komisija za ustavna pitanja i europsko upravljanje (Commission for Constitutional Affairs and European Governance CONST) Komisija za vanjske poslove (Commission for External Relations RELEX)
Kako je organiziran rad Odbora?
50
Uloga je Odbora zastupati lokalne i regionalne aspekte mjera EU-a. U praksi se to radi izdavanjem miljenja o prijedlozima Komisije. Komisija i Vijee moraju se savjetovati s Odborom regija o temama od direktne va#nosti za lokalna i regionalna tijela vlasti, ali oni se mogu savjetovati s Odborom i kad god to #ele. Sa svoje strane, Odbor mo#e usvojiti miljenja na svoju inicijativu i predstaviti ih Komisiji, Vijeu i Parlamentu.
to radi Odbor?
Opirniji podaci dostupni su na internetskim stranicama Odbora regija:

htpp://www.cor.eu.int/en/
Kako doi do vie informacija o ovoj instituciji?
3.3.3 Europski puki pravobranitelj

Polo#aj Europskog pukog pravobranitelja (European Ombudsman) uspostavljen je Ugovorom o Europskoj uniji. Pravobranitelj djeluje kao posrednik izmeu graana i tijela vlasti EU-a. On ili ona ima pravo primati i istra#ivati pritu#be graana EU-a, poduzea i institucija, te bilo koga drugog tko prebiva ili ima zakonsko prebivalite u zemlji EU-a. Europski parlament bira Pukog pravobranitelja na mandat od pet godina koji je mogue obnoviti, to odgovara zakonodavnom mandatu Parlamenta. Opirnije informacije o Europskom pukom pravobranitelju dostupne su na internetskoj stranici: htpp://www.euro-ombudsman.eu.int/home/en/default/.htm
3.3.4 Agencije EU-a

Agencija je tijelo regulirano europskim javnim pravom. Razlikuje se od ostalih institucija Zajednice (Vijea, Parlamenta, Komisije, itd.) i ima svoju vlastitu pravnu osobnost. Uspostavlja se aktom sekundarnog zakonodavstva, kako bi se ostvario neki vrlo specifian tehniki, znanstveni ili upravljaki zadatak koji je odreen relevantnim aktom Zajednice. Agencije nisu predviene Ugovorima, ali ih osnivaju Parlament i Vijee na prijedlog Komisije. Svaka agencija osniva se pojedinanim zakonodavnim aktom koji odreuje njezinu zadau. Trenutno ima 17 agencija. Opirnije informacije o ovim agencijama dostupne su na njihovim internetskim stranicama:
htpp://europa.eu.int/geninfo/whatsnew_inst.htm htpp://europa.eu.int/agencies/index_en.htm
Institucije EU-a
51
Postupak oblikovanja politika u EU-u
Ovo poglavlje daje uvod u:

najznaajnija naela, postupke i metode za oblikovanje politika u EU-u praktine strane oblikovanja politika u EU-u
4.1
Va#ni postupci i mehanizmi pregled
Postupak oblikovanja politika u EU-u temelji se na nekoliko naela i postupaka, koji imaju pravnu osnovu u ugovorima. Ta naela i postupci va#ni su za postupak donoenja odluka na razini EU-a zbog toga to slu#e kao smjernice u tom postupku. Iako se veinom odnose na razinu EU-a, relevantni su i za preuzimanje europskih propisa na nacionalnoj razini. Kako bi se potpuno razumjela pozadina odreenog prijedloga i proces njegova nastanka, va#no je biti upoznat sa spomenutim naelima i postupcima.
4.1.1 Metoda Zajednice i naela supsidijarnosti i razmjernosti

Kroz proces integracije EU je razvila praksu, tj. metodu organiziranja postupka oblikovanja politika. Ta se metoda naziva metoda Zajednice, a cilj joj je uravnote#iti nadnacionalne i nacionalne interese u procesu razvijanja novih mjera EU-a. Ova metoda predstavlja prevladavajui okvir za postupak donoenja odluka u EU-u. Prije nego to ju pobli#e razmotrimo, va#no je naglasiti da se ta metoda prvenstveno primjenjuje u prvom stupu. Redovni postupak donoenja odluka u Zajednici (tj. prvom stupu) ne primjenjuje se u druga dva stupa zbog njihovog meuvladina obilje#ja. Metodom Zajednice #eli se osigurati raznolikost i uinkovitost oblikovanja politika u EU-u pru#anjem sredstava za zadovoljavanje opih interesa EU-a kao cjeline, te nacionalnih interesa pojedinih dr#ava lanica. To se posti#e sustavom u kojem Komisija, kao uvarica ugovora, predla#e politike i propise, o emu onda raspravljaju i zajedniki odluuju Vijee, koje predstavlja dr#ave lanice, i Europski parlament, koji predstavlja graane Europe.
Metoda Zajednice
Glavni elementi metode Zajednice:

Europska komisija ima iskljuivo pravo iniciranja prijedloga politika. Vijee ministara i Europski parlament donose zakonodavne i proraunske akte. Koritenje glasovanja kvalificiranom veinom u Vijeu temeljni je element kojim se osigurava uinkovitost ove metode. Sud EZ-a osigurava potivanje vladavine prava.
52
Kao odgovor na Komisijinu Bijelu knjigu o europskom upravljanju iz 2001. godine, metoda Zajednice dopunjena je i drugim, manje formalnim metodama. Primjerice, danas se u okviru postupka donoenja odluka sve ee koristi sustavni dijalog s ukljuenim stranama, predstavnicima lokalnih i regionalnih tijela i drugim dionicima. O tome detaljnije u odjeljku 4.3., u kojem je predstavljena Lisabonska strategija. Va#an cilj Komisijine Bijele knjige o europskom upravljanju bio je obraanje pozornosti na probleme vezane uz demokratski deficit, nedostatak transparentnosti i manjak ukljuenosti lokalne i regionalne razine u postupak donoenja odluka u EU-u.
Naela supsidijarnosti i razmjernosti ureuju podjelu nadle#nosti unutar EU-a, tj. izmeu Zajednice i dr#ava lanica. Ova su naela va#na za postupak iniciranja propisa EU-a i njihovo preuzimanje i provedbu u nacionalnom pravu. Oba su naela blisko povezana.
Naela supsidijarnosti i razmjernosti
Dva va#na naela:

Naelo supsidijarnosti osigurava da u podrujima u kojima postoji podijeljena nadle#nost izmeu dr#ava lanica i Zajednice, Zajednica djeluje samo ako ciljeve predlo#enog djelovanja ne mogu u zadovoljavajuoj mjeri ostvariti dr#ave lanice. Odluke treba donositi to je mogue bli#e graanima. Naelo razmjernosti osigurava da Zajednica ne djeluje vie nego to je potrebno za ostvarenje ciljeva mjera EU-a. Drugim rijeima, dogovoreno je da EU nee pretjerano regulirati.
4.1.2 Pravila i postupci za donoenje odluka na razini EU-a

Donoenje odluka na razini EU-a ukljuuje razliite europske institucije. Posebice ukljuuje: Komisiju Parlament Vijee Prema metodi Zajednice Komisija predla#e nove propise, ali donose ih Vijee i Parlament. Druge institucije takoer imaju uloge u odreenim podrujima, o emu se govori kasnije u ovom poglavlju. Pravila i postupci za donoenje odluka odreeni su u ugovorima. Svaki europski propis temelji se na odreenom lanku iz ugovora, koji se naziva pravnom osnovom propisa.
53
etiri su glavna postupka za donoenje novih propisa EU-a: 11

suodluivanje savjetovanje pristanak suradnja
Temeljna je razlika izmeu ovih postupaka nain na koji, i mjera u kojoj, Europski parlament surauje s Vijeem. Primjerice, u okviru postupka savjetovanja Parlament samo daje svoje miljenje, dok u okviru postupka suodluivanja stvarno dijeli ovlasti s Vijeem. Kada predla#e novi propis, Komisija mora odabrati koji e postupak slijediti. Taj odabir u naelu ovisi o pravnoj osnovi prijedloga, drugim rijeima na kojem se lanku Ugovora temelji.
Suodluivanje je danas najznaajniji postupak za donoenje odluka. Prvi je put uvedeno Ugovorom o EZ-u, zatim Ugovorom iz Maastrichta iz 1993., pa je kasnije izmijenjeno Amsterdamskim ugovorom, kada je proireno na vie podruja politika, a sam je postupak bio pojednostavljen. Prema postupku suodluivanja, Vijee i Parlament su suzakonodavci. Drugim rijeima, oni ravnopravno dijele ovlasti za donoenje odluka. Stoga pravni akt mo#e biti donesen samo ako se Vijee i Parlament sla#u. Budui da je jedina alternativa donoenju akta odbijanje prijedloga, uvoenjem spomenutog postupka dodatno je potaknuto postizanje kompromisa. Ako se Vijee i Parlament ne sla#u, sastaje se odbor za mirenje, koji je sastavljen od jednakog broja predstavnika Vijea i Parlamenta, te on zajedno s Komisijom nastoji postii kompromis glede teksta koji bi i Vijee i Parlament mogli kasnije podr#ati. Ako mirenje ne zavri sporazumom, Parlament mo#e odmah odbiti prijedlog apsolutnom veinom. Postupak suodluivanja dodatno je obrazlo#en u prikazu postupka donoenja odluka (odjeljak 4.2.2).
Postupak suodluivanja
11 Predstavljanje ovih postupaka temelji se na informacijama s internetske stranice Europa Glossary: http://europa.eu.int/scadplus/glossary/cooperation_procedure_en.htm
54
! Va#no
Postupak suodluivanja jaa ulogu Parlamenta kao suzakonodavca. Podruja na koja se odnosi postupak suodluivanja obuhvaaju: zabranu diskriminacije na temelju dr#avljanstva pravo kretanja i boravka slobodu kretanja radnika socijalnu sigurnost za radnike migrante pravo poslovnog nastana promet unutarnje tr#ite zapoljavanje carinsku suradnju borbu protiv drutvene iskljuenosti jednake prilike i jednako postupanje provedbene odluke koje se odnose na Europski socijalni fond obrazovanje strukovnu izobrazbu kulturu zdravstvo zatitu potroaa transeuropske mre#e provedbene odluke koje se odnose na Europski fond za regionalni razvoj istra#ivanje zatitu okolia transparentnost spreavanje i borbu protiv prijevara statistiku osnivanje savjetodavnog tijela za zatitu podataka.
Postupak savjetovanja zahtijeva miljenje Parlamenta prije nego to Vijee usvoji zakonodavni prijedlog Komisije. Niti Komisija niti Vijee ne moraju prihvatiti izmjene navedene u miljenju. Nakon to je miljenje dano, Vijee mo#e usvojiti prijedlog, bez izmjena ili u izmijenjenom obliku. Meutim, Parlament mo#e odbiti dati miljenje.
Postupak savjetovanja
55
Postupak savjetovanja odnosi se na:

poljoprivredu (nadzor cijena); oporezivanje, tr#ino natjecanje, usklaivanje zakonodavstva koje se ne odnosi na jedinstveno tr#ite, industrijsku politiku, aspekte socijalne politike i politike zatite okolia (podlije#u jednoglasnosti); aspekte koji se odnose na stvaranje podruja slobode, sigurnosti i pravde; policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim predmetima; donoenje opih pravila i naela za komitologiju; izmjene ugovora; dr#avljanstvo EU-a; vize, azil, useljavanje i druge politike povezane sa slobodom kretanja osoba; promet, ako ima znatan utjecaj na odreene regije; diskriminaciju na temelju spola, rase ili etnikog podrijetla, religije ili politikog uvjerenja, invalidnosti, starosti ili seksualne orijentacije; ovaj postupak primjenjuje se i na novi instrument okvirne odluke, koji je stvoren Amsterdamskim ugovorom u okviru treeg stupa.
Postupak pristanka primjenjuje se na ona zakonodavna podruja u kojima Vijee postupa jednoglasnom odlukom. Nakon Amsterdamskog ugovora ona su ograniena na organizaciju i ciljeve strukturnih i kohezijskih fondova. Pristanak Parlamenta takoer je potreban za va#ne meunarodne sporazume koje su zakljuili Unija i dr#ava koja nije lanica, ili skupina dr#ava koje nisu lanice, tj. sporazume kao to su pristupanje novih dr#ava lanica i sporazumi o pridru#ivanju s treim dr#avama (tra#i se apsolutna veina svih lanova Europskog parlamenta).
Postupak pristanka
Postupak pristanka primjenjuje se na:

odreene poslove Europske sredinje banke izmjenu statuta Europskog sustava sredinjih banaka strukturne i kohezijske fondove jedinstveni izborni postupak za Europski parlament odreene meunarodne sporazume pristupanje novih dr#ava lanica.
Jedinstveni europski akt uveo je 1987. postupak suradnje. On je dao Europskom parlamentu vei utjecaj u zakonodavnom postupku, omoguujui dva itanja. U poetku je Ugovor iz Maastrichta znatno proirio podruje primjene tog postupka. Meutim, takav trend promijenjen je Amsterdamskim ugovorom, koji promovira
Postupak suradnje
56
postupak suodluivanja. Postupak suradnje stoga se primjenjuje samo u podruju ekonomske i monetarne unije. Postupak suradnje uvijek zapoinje prijedlogom Komisije, koji se prosljeuje Vijeu i Europskom parlamentu. U prvom itanju Parlament donosi miljenje o prijedlogu Komisije. Postupajui kvalificiranom veinom, Vijee utvruje zajedniko stajalite, koje se prosljeuje Parlamentu zajedno sa svim potrebnim podacima i razlozima koji su potaknuli Vijee da donese takvo stajalite. Parlament razmatra zajedniko stajalite u drugom itanju, i u roku od tri mjeseca mo#e ga usvojiti, izmijeniti ili odbiti. U sluaju izmjena ili odbijanja potrebna je apsolutna veina lanova. Ako Parlament odbije prijedlog, Vijee mo#e iskljuivo jednoglasno reagirati na takvu odluku. Komisija tada ponovno u roku od jednog mjeseca razmatra prijedlog na kojem je Vijee utemeljilo svoje zajedniko stajalite, te prosljeuje svoj prijedlog Vijeu, koje mo#e odluiti uvrstiti ili ne uvrstiti izmjene koje je predlo#io Parlament. U roku od tri mjeseca Vijee mo#e usvojiti ponovno razmotreni prijedlog kvalificiranom veinom, izmijeniti ga jednoglasno, ili usvojiti izmjene koje Komisija nije uzela u obzir, takoer jednoglasno. U postupku suradnje Vijee mo#e jo uvijek koristiti veto na nain da odbije izraziti svoje miljenje o izmjenama koje je predlo#io Europski parlament ili o izmijenjenom prijedlogu Komisije, ime blokira zakonodavni postupak. Ugovor o Ustavu za Europu predvia ukidanje postupka suradnje i njegovu zamjenu redovnim zakonodavnim postupkom (postupak suodluivanja) ili ne-zakonodavnim aktima Vijea.
4.2
Postupak donoenja odluka u praksi
Postupak donoenja odluka mo#e se promatrati kao ciklus definiranja politike. U ciklusu definiranja politike razlikuju se tri stadija: preliminarni stadij, stadij donoenja odluke i provedba.
4.2.1 Razvoj politike (preliminarni stadij pre-pipeline phase)

Komisija ima pravo iniciranja novih propisa, koje alje Parlamentu i Vijeu na usvajanje. Taj stadij obino se naziva preliminarnim stadijem (pre-pipeline phase), a prijedlozi se esto nazivaju pravna steevina u preliminarnom stadiju (pre-pipeline acquis). U skladu sa svojim mandatom, Komisija mora braniti interese Unije i njezinih graana, a ne interese pojedinih dr#ava ili privrednih grana. U skladu s naelima supsidijarnosti i razmjernosti, Komisija mora prije sastavljanja prijedloga poznavati nove situacije i probleme koji nastaju u Europi. Mora razmotriti je li propis EU-a najbolji nain da se rijei odreeni problem. To je va#no zbog toga
57
to se Komisija treba pozabaviti nekim pitanjem samo ako smatra da ga se ne mo#e uinkovitije rijeiti djelovanjem na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Zbog toga je Komisija u stalnom kontaktu s Europskim parlamentom i dva savjetodavna tijela: Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, te irokim krugom interesnih skupina. Takoer tra#i miljenje nacionalnih parlamenata i vlada. To se esto odvija putem neformalnih kontakata s radnim skupinama Vijea, te razliitim odborima u Europskom parlamentu. Ako je Komisija uvjerena da je zakonodavstvo EU-u potrebno, sastavlja prijedlog radi uinkovitog rjeavanja problema i udovoljavanja najirem moguem krugu interesa. Kako bi savladala tehnike detalje, Komisija se savjetuje sa strunjacima iz razliitih odbora i radnih skupina. U daljnjem tekstu pomnije je prikazan taj proces.
Opa uprava koja je zadu#ena za odreeno podruje politike odgovorna je za sastavljanje prijedloga. Postupak ne postaje slu#ben sve dok ga Komisija ne usvoji na tjednom sastanku koji se odr#ava srijedom. Mnogi prijedlozi, meutim, imaju dug put prije nego to dou Komisiji na usvajanje. Postupak u fazi sastavljanja prijedloga ukratko je predstavljen u nastavku. Uloga skupina strunjaka i vanjskog savjetovanja Pretpostavimo, primjerice, da nastane potreba za propisom EU-a u podruju zatite okolia. Obino se takva potreba pojavi u skupinama strunjaka u okviru Komisije. Uzevi u obzir Komisijinu potrebu za vanjskom pomoi, EU je institucionalizirala sustav skupina strunjaka koji poma#u Komisiji u sastavljanju prijedloga. Komisija takoer mo#e prema potrebi osnovati ad hoc skupine. Te skupine strunjaka ine sastavni dio zakonodavnog postupka na razini EU-a, a sastoje se od strunjaka iz dr#ava lanica. Njihova je zadaa dati objektivan savjet Komisiji. Budui da je Komisija voena interesom Zajednice, va#no je da strunjaci ne zastupaju svoje politiko stajalite ili nacionalni interes u tom pitanju. Kada skupine strunjaka ustanove potrebu i razlog za novim propisom, on se obino alje nekoj upravi u okviru ope uprave (u ovom sluaju u Opoj upravi za okoli), koja nastavlja raditi na prijedlogu. Za prvi nacrt obino je zadu#en neki slu#benik u upravi. Ako slu#benik ima dovoljno znanja u tom podruju, mo#e sam napraviti prvi nacrt. Meutim, budui da su prijedlozi obino vrlo tehniki, esto je potrebno opse#no savjetovanje s vanjskim strunjacima u podruju o kojem se radi. Primjerice, slu#benik mo#e poslati nacrt prijedloga na oitovanje predstavnicima europske industrije i poljoprivrede, ministarstvima industrije i zatite okolia u dr#avama lanicama, te organizacijama iz podruja industrije i zatite okolia. Budui da su slu#benici Komisije uglavnom strunjaci opeg tipa, njima esto nedostaje tehnikog znanja iz razliitih podruja, te je zbog toga potrebno vanjsko savjetovanje.
Postupak savjetovanja Komisije
58
! Utjecanje u preliminarnom stadiju

Najuinkovitiji nain za utjecanje na preliminarni stadij jest pratiti posao koji se obavlja u skupinama strunjaka, te stupiti u izravan kontakt s ukljuenim strunjacima. Ako imate podatke da se novi propis nalazi u preliminarnom stadiju, saznajte koja skupina strunjaka, koja opa uprava, odnosno koja uprava, te po mogunosti koji slu#benik je zadu#en za dotini prijedlog. U tome smislu najbolji je nain kontaktirati Komisiju izravno putem njezinih internetskih stranica:
http://europa.eu.int/comm/contact/index_en.htm i http://europa.eu.int/idea/bin/rechent.pl?lang=en&institution=Commission&nom= &nom_complet=&res_max=100
Na zadnjoj navedenoj internetskoj stranici nalaze se pojedina imena, brojevi telefona i adrese elektronike pote osoba koje mo#ete kontaktirati. Budite pripremljeni U trenutku kada tra#ite podatke trebali biste biti dobro pripremljeni. Nakon to ste uspostavili kontakt s pravim osobama, dobro je pokuati dobiti to je mogue vie podataka o tome koliko je postupak napredovao, tko je u njega ukljuen, koji su rokovi, te gdje mo#ete dobiti jo informacija.
U sljedeem koraku, o prijedlogu propisa raspravlja se u svim odgovarajuim odjelima Komisije, te se on mijenja ako je potrebno. Nakon toga prijedlog se provjerava u Pravnoj slu#bi Komisije i kabinetima povjerenika (osobni suradnici povjerenika). Gore opisani postupak nije uvijek dovoljan. Ponekad je potrebna ira rasprava o idejama Komisije. U tom sluaju Komisija izdaje zelenu knjigu, koja se esto usredotouje na pravnu situaciju u razliitim dr#avama lanicama i raspravlja o potrebi za novim propisima. Taj dokument mo#e se promatrati kao brainstorming dokument u kojem su izlo#eni razliiti aspekti, ideje i interesi. Nakon to je objavljena zelena knjiga, te nakon to su i Komisija i Vijee dali svoje miljenje, nadle#na opa uprava sastavlja prijedlog novog propisa. Ponekad se priprema i bijela knjiga. Bijele knjige ne koriste se tako esto kao zelene. Bijele knjige obino izla#u slu#bene ciljeve i strategije u podruju odreene politike.
Zelena knjiga
Kada Komisija inicira prijedlog novog propisa, ponekad glavne ideje i aspekte tog prijedloga izla#e u zelenoj knjizi. Taj se radni dokument alje svim stranama na raspravu. Prvenstveno je upuen zainteresiranim stranama, organizacijama i pojedincima koji su pozvani sudjelovati u postupku savjetovanja i raspravljanja. U nekim sluajevima ona pru#a korisne podatke za kasnije propise.
59
Bijela knjiga
Dok zelena knjiga izla#e niz ideja koje su predstavljene radi javne rasprave, bijela knjiga sadr#ava slu#bene prijedloge u podruju odreene politike. Ona ponekad slijedi zelenu knjigu koja je objavljena kako bi se pokrenuo postupak savjetovanja na europskoj razini. Opirnije o zelenoj i bijeloj knjizi vidi:
http://europa.eu.int/comm/off/white/index_en.htm
Treba primijetiti da takve dokumente o politici u sve veoj mjeri zamjenjuju strategije i programi djelovanja Komisije, te drugi manje formalni naini prikupljanja podataka. Primjer je savjetovanje putem tzv. interaktivnog oblikovanja politike (Interactive Policy Making IPM), on line baze podataka koju je nedavno uspostavila Komisija radi jaanja kulture savjetovanja. IPM inicijativa omoguuje da Komisija dobije povratnu informaciju izravno od graana, potroaa i poslovne zajednice, kako bi bolje razumjela na koji nain oni shvaaju politike Komisije, te kako bi mogla uiti iz njihovog iskustva. Dostupna je na internetskom portalu Va glas (Your Voice, http://europa.eu.int/ yourvoice/index_en.htm), koji je razvijen u okviru IPM-a i jedini je nain za kontakt s Komisijom radi savjetovanja. Iako predstavlja nov nain uspostave kontakta izmeu Komisije i zainteresiranih strana, on se sve vie koristi. Takav nain savjetovanja poma#e Komisiji i drugim institucijama arbitrirati izmeu konkurentskih interesa i doprinosi razvijanju dugorone perspektive za odreenu politiku. Savjetovanje u ranim fazama i uva#avanje prolih iskustava omoguava uinkovitije oblikovanje politike.
Civilno drutvo ima va#nu ulogu u artikuliranju problema graana. Zbog toga Unija potie dr#ave podnositeljice zahtjeva za lanstvo da kao dio priprema za lanstvo razviju i jaaju ulogu civilnog drutva. To je vrlo va#no uzevi u obzir da civilno drutvo esto daje pravovremena upozorenja kojima usmjerava politike rasprave. To se osobito odnosi na sindikate i udruge poslodavaca. Ugovor o EZ-u, primjerice, tra#i da se Komisija prilikom pripremanja novih propisa mora savjetovati s poslodavcima i radnicima. U okviru tzv. Socijalnog dijaloga iz 1987. godine ti subjekti mogu postii obvezujui dogovor koji u konanici mo#e rezultirati propisom Zajednice. Ojaana uloga civilnog drutva doprinosi poveanoj otvorenosti, transparentnosti i samim time veoj odgovornosti na razini EU-a. Civilno drutvo mora i samo slijediti naela dobrog upravljanja, to podrazumijeva odgovornost i otvorenost. Komisija je
Koju ulogu imaju civilno drutvo i lobisti u oblikovanju odluka iz Bruxellesa?
60
uspostavila sveobuhvatnu on-line bazu podataka, http://europa.eu.int/ publicservices/index_en.htm, na kojoj se nalaze podaci o udrugama civilnog drutva koje su aktivne na razini Europske unije. Prema Ugovoru o Ustavu za Europu, Europski gospodarski i socijalni odbor mora igrati ulogu u jaanju uzajamne odgovornosti izmeu institucija i civilnog drutva. Va#no je da Odbor preuzme aktivnu ulogu kako bi mogao imati utjecaja na zakonodavni postupak prije nego to prijedlog bude predstavljen zakonodavcima, tj. Vijeu i Parlamentu. Va#na uloga lobista u Bruxellesu Preko Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Socijalnog dijaloga lobisti u Bruxellesu imaju formalno pravo sudjelovati u postupcima oblikovanja politika. Na taj nain zainteresirane strane imaju priliku izraziti svoja miljenja u ranom stadiju postupka, prije nego to Komisija predstavi svoj prijedlog. Komisija takoer ima institucionalizirane stalne mehanizme koordinacije s nekoliko organizacija kao to su, primjerice, poljoprivredne interesne organizacije. Trenutno postoji vie od trideset stalnih europskih organizacija koje se bave pitanjima poljoprivrede. Va#no je naglasiti da veina lobista u Bruxellesu radi na neformalnoj osnovi. Njihov je posao najva#niji tijekom prvog stadija postupka donoenja odluka. Tada imaju priliku utjecati na razliita stajalita koja se predstavljaju Komisiji, prije nego to budu poslana Vijeu i Parlamentu. U Komisiji se lobisti obino obraaju slu#beniku koji je zadu#en za odreeni prijedlog ili nacionalnim strunjacima. Ako u nekom podruju imate odreeni interes koji #elite da bude prenesen, zaponite s kontaktiranjem nadle#ne ope uprave, te pokuajte nai nadle#nog slu#benika u toj opoj upravi. Nakon to je ojaana uloga Parlamenta u postupku oblikovanja politika u EU-u, sve je vei broj lobista usmjerio pa#nju prema toj instituciji. U Parlamentu izvjestitelji prate odreena pitanja od poetka do kraja rasprave, te su zbog toga kljuna toka za lobiste. Lobisti imaju va#nu i cijenjenu ulogu u oblikovanju politika EU-a. Oni doprinose jaanju kompetentnosti u okviru razliitih podruja politika. Komisiji esto nedostaju detaljna struna znanja i stoga ih prikuplja izvana. Lobisti predstavljaju potreban kanal za dionike te su na raspolaganju dionicima na nacionalnoj razini, to je esto va#no radi dobivanja politike podrke za odreeno pitanje. Komisija se takoer koristi lobistima kako bi svojim prijedlozima dala bolji poticaj u odnosu na Vijee, i tako im dala vei legitimitet. Zbog toga je rad lobista u Bruxellesu vrlo va#an. Treba ipak primijetiti da neke interesne skupine imaju mone i novano sna#ne zagovaratelje, dok druge skupine nisu predstavljene putem lobistike djelatnosti budui da njihovi zagovaratelji nemaju jednaka sredstva za lobiranje. To mo#e imati za posljedicu stvaranje vrlo kompetitivnog okru#ja.
61
Telekomunikacijski paket iz 2001. godine sastoji se od est mjera, a u skladu s postupkom suodluivanja usvojili su ga Parlament i Vijee tijekom 2001.-2002. U stadiju nacrta Komisija je provela iscrpna savjetovanja sa svim relevantnim dionicima. U sljedeem okviru prikazan je kratak sa#etak postupka.
Primjer naina na koji se Komisija savjetuje
Telekomunikacijski paket
1998.-1999. Pokrenuto je nekoliko studija o ocjeni niza tr#inih i 1 regulatornih pitanja. Odr#ane su radionice na kojima su predstavljene i raspravljene te studije. svibanj/lipanj 1999. Odaslan je radni dokument o regulatornim naelima za reformu telekomunikacija radi savjetovanja s relevantnim dionicima. studeni 1999. Komisija je predstavila Priopenje 1999. Revidiranje telekomunikacija, u kojem je iznijela ope smjernice i pozvala ukljuene strane da daju svoje primjedbe. sijeanj 2000. Odr#ana je dvodnevna javna rasprava, s 550 sudionika. travanj 2000. Izraeno je Priopenje o rezultatima revidiranja iz 1999. godine. Vie od dvije stotine odgovora stiglo je od nacionalnih regulatora, sindikata, skupina potroaa, industrije i pojedinaca koji su bili ukljueni u taj postupak. svibanj 2000. Nacrt propisa objavljen je u obliku pet radnih dokumenata radi brzog savjetovanja. srpanj 2000. Komisija je poslala paket od est prijedloga Vijeu i Parlamentu na usvajanje.
Izvor: Europska Komisija: Bijela knjiga o europskom upravljanju (European governance A White Paper), str. 16.
Nakon to opa uprava finalizira nacrt prijedloga propisa, to mo#e trajati mjesecima, a nekad i do godine dana, on se alje drugim relevantnim opim upravama. Najrelevantnije ope uprave, meutim, u taj se postupak ukljuuju mnogo ranije na neformalnoj osnovi. U ovom stadiju takoer postoji kontakt, iako neformalan, izmeu Komisije, Parlamenta i Vijea. Va#no je biti svjestan toga budui da se temelji za raspravu i pretpostavke za cijeli postupak u velikoj mjeri postavljaju u ovom ranom stadiju. Kada je napravljen nacrt prijedloga, glavni tajnik stavlja ga na dnevni red sljedeeg sastanka Komisije. Sastanci Komisije odr#avaju se svake srijede, a dnevni red objavljuje se nekoliko dana prije toga na sljedeoj internetskoj stranici:
http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/meeting/index_en.htm.
Rasprave izmeu opih uprava
Na tim sastancima povjerenici zadu#eni za prijedlog objanjavaju svojim kolegama zato je propis predlo#en, nakon ega se o njemu raspravlja. Ako postoji dogovor, kolegij e usvojiti prijedlog i dokument e biti poslan Vijeu i Europskom parlamentu na ocjenu.
62
Ako ne doe do dogovora povjerenika, predsjednik e tra#iti da o njemu glasuju. Ako je trinaest ili vie od ukupno dvadeset pet lanova za, prijedlog e biti usvojen. Nakon toga on ima bezuvjetnu podrku svih lanova Komisije.
! Va#ne napomene u vezi preliminarnog stadija

Javna rasprava Komisija poziva ukljuene strane da daju svoje komentare na prijedlog. Cilj je prikazati najznaajnije interese i aspekte pojedinog pitanja u ranom stadiju. Prijedlog dobiva pisani oblik Sljedei je korak oblikovanje prijedloga u pisanom obliku. Taj posao zapoinje u odgovarajuoj opoj upravi, obino kod vieg slu#benika. Proces je interaktivan zbog toga to se slu#benik esto oslanja na vanjske strunjake, te druge ope uprave. Iako se prijedlog slu#beno ne predaje Vijeu i Parlamentu do sljedeeg stadija, Komisija u ovom stadiju neformalno kontaktira obje institucije. Koritenje skupina strunjaka Komisija u ovom stadiju u velikoj mjeri koristi vanjske strunjake. Mo#e se rei da se sada prijedlozi zapravo stavljaju u pisani oblik. U kasnijim se stadijima vie raspravlja. Na neki nain mo#e se rei da skupine strunjaka obavljaju temeljni posao.
4.2.2 Donoenje odluka (stadij donoenja odluka, pipeline phase)

Kada se Komisija suglasi o prijedlogu novog propisa, on se alje Vijeu i Parlamentu na usvajanje. Ovo je drugi stadij ciklusa politika, stadij donoenja odluka. Prijedlog se takoer alje Odboru regija i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Prijedlog se sada naziva pravna steevina u stadiju donoenja (pipeline acquis). to se dogaa nakon to Komisija poalje prijedlog zakonodavcu, ovisi o tome koji se postupak primjenjuje na dotino podruje politike. Budui da se danas najee koristi postupak suodluivanja, njega emo koristiti u prikazu koji slijedi. Prijedlog e u skladu s postupkom suodluivanja biti poslan Vijeu i Parlamentu u isto vrijeme. Slijedi detaljan prikaz tijeka postupka u Vijeu i Parlamentu.
Povjerenik odgovoran za prijedlog alje prijedlog predsjedniku Vijea, koji je ministar vanjskih poslova dr#ave lanice koja ima predsjednitvo u tom trenutku. Kad prijedlog doe u predsjednitvo Vijea, alje se radnim skupinama u Vijeu radi daljnjih rasprava i pregovora. Te radne skupine predstavljaju krvotok Vijea, jer je to mjesto gdje se obavlja svakodnevni posao. Postoji otprilike pedeset stalnih radnih skupina u Vijeu, te do stopedeset ad hoc skupina koje se sastaju s vremena na vrijeme.
Pripremanje stajalita Vijea
63
Uz gore spomenute radne skupine, svako Vijee ima svoje zasebne radne skupine koje se sastaju redovito, a uestalost sastanaka ovisi o podruju politike o kojem se radi. Sudionici na tim sastancima obino su predstavnici iz stalnih delegacija dr#ava lanica u Bruxellesu, te iz njihovih ministarstava. Za razliku od Komisijinih skupina strunjaka, predstavnici u radnim skupinama Vijea dolaze na sastanke s utvrenim i jasnim mandatom svojih vlada. Glavni je zadatak radnih skupina pripremiti predmet za raspravu i konano usvajanje od strane samih ministara. Zemlja koja dr#i predsjednitvo predsjedava sastancima. Va#an je zadatak predsjedatelja razjasniti situaciju prije poetka dnevnog rada, uputiti na dokumente na kojima se temelji diskusija, te objasniti ciljeve sastanka. Na kraju sastanka, predsjedavatelj sa#ima raspravu, pitanja koja su razrijeena i pitanja koja preostaju. Ti sa#eci ine temelj za izvjea Tajnitva, Komisije i dr#ava lanica. Prije nego to se prijedlog stavi na dnevni red za sastanak radne skupine, alje se stalnim delegacijama dr#ava lanica u Bruxellesu, koje ih alju svojim vladama. Stvarna koordinacija s relevantnim dionicima obavlja se kod kue, te se zatim alje natrag stalnoj delegaciji u Bruxelles s opim uputama kako nastaviti na sastancima radne skupine. Predstavljanjem dosjea Komisija otvara raspravu o novom prijedlogu. Dva do tri prva sastanka glede prijedloga obino slu#e razjanjavanju sadr#aja dotinog prijedloga. Svaki sudionik dobiva radni dokument za raspravu u skupini. To je esto prijedlog koji je poslala Komisija, ali mo#e biti i dokument Predsjednitva. O tome tekstu, koji mo#e biti prijedlog direktive ili nacrt odluke Vijea, obino se raspravlja lanak po lanak, stavak po stavak, u obliku rasprave za okruglim stolom, gdje svi imaju priliku govoriti jednom. Neki vrlo razgovorljivi predstavnici mogu tra#iti da govore nekoliko puta, ali veina delegata obino govori samo jednom. Rasprave su obino vrlo detaljne. Budui da ovi propisi kasnije moraju biti provedeni u dr#avama lanicama, izaslanici inzistiraju da se posebne potrebe njihovih dr#ava ukljue u tekst.
! Va#na opaska
Neformalno lobiranje izmeu sastanaka vrlo je va#no ako se #eli poveati anse za promoviranje vlastitih stajalita i interesa i njihovo ukljuivanje u novi propis.
Ovi krugovi sastanaka mogu trajati vrlo dugo, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Nakon nekoliko krugova sastavlja se kompromisni tekst, te se alje COREPER-u, koji priprema dnevni red za sastanke Vijea. Tekst se predstavlja u ime Predsjednitva. U veini sluajeva rije je o razraenoj verziji Komisijina izvornog prijedloga.
64
Kada se prijedlog alje iz Komisije Parlamentu, prvo se alje odgovarajuim odborima u Europskom parlamentu. Trenutno postoje dvadeset dva odbora koja obavljaju pripremne radnje za plenarne sjednice Parlamenta. Predstavnik Komisije dolazi na sastanak kako bi predstavio prijedlog i dao objanjenje. Sastanci u tim odborima daju Parlamentu priliku da stekne iri uvid u rad Komisije. Va#an je zadatak tih odbora, drugim rijeima, pripremiti miljenje Parlamenta o prijedlozima Komisije, amandmane Parlamenta na zajednika stajalita koja je sastavilo Vijee, te rezolucije koje Parlament sastavlja na vlastitu inicijativu. Pri tome se odbori redovito savjetuju s vanjskim strunjacima iz relevantnih organizacija ili gospodarskih sektora. Svaki mjesec Parlament u Strasbourgu odr#ava plenarnu sjednicu koja traje tjedan dana, na kojoj se donosi konano miljenje o prijedlogu Komisije. Miljenje se zatim alje Vijeu u kojem ono u skladu s postupkom suodluivanja prolazi kroz tri stadija prije konanog usvajanja.
Pripremanje stajalita Parlamenta
Nakon to Vijee i Parlament obave rasprave i pregovore o prijedlogu Komisije, zapoinje postupak donoenja zakljuka izmeu tih dviju institucija. U skladu s postupkom suodluivanja taj proces prije konanog usvajanja mo#e proi kroz tri sljedea koraka: prvo itanje drugo itanje mirenje
Pregovori Parlamenta i Vijea (mirenje)
Razmotrimo te razliite stadije. Prvo itanje Komisija, koristei svoje pravo inicijative, alje svoj prijedlog Vijeu i Parlamentu. Vijee na temelju kvalificirane veine i na temelju komentara/amandmana Parlamenta ima tri mogunosti: ako prihvaa amandmane Parlamenta, Vijee mo#e usvojiti prijedlog s predlo#enim amandmanima; ako Parlament ne predla#e amandmane, Vijee mo#e usvojiti prijedlog kakav jest; Vijee mo#e usvojiti zajedniko stajalite i poslati prijedlog natrag Parlamentu na drugo itanje, ako ga ovaj odbije u prvom itanju. Drugo itanje Europskog parlamenta Ako se strane ne mogu suglasiti, postupak ide u drugo itanje. Parlament u tom sluaju ima tri mogunosti: Odobravanje zajednikog stajalita. Parlament mo#e prihvatiti zajedniko stajalite Vijea ili odluiti ga ne komentirati. U tom sluaju predlo#eni propis smatra se usvojenim.
65
Parlament mo#e apsolutnom veinom zastupnika odbiti zajedniko stajalite Vijea. U tom sluaju predlo#eni propis nee biti usvojen. Parlament mo#e apsolutnom veinom predlo#iti izmjene zajednikog stajalita Vijea. U tom sluaju tekst se alje Vijeu i Komisiji radi komentara.
Drugo itanje Vijea Vijee mo#e prihvatiti ili odbiti amandmane iz drugog itanja Parlamenta. Amandmani su prihvaeni ako se Vijee suglasi da prihvaa sve amandmane, akt se smatra prihvaenim u obliku zajednikog stajalita koje je izmijenjeno. Nisu prihvaeni svi amandmani u tom sluaju predsjednici Vijea i Parlamenta mogu sazvati sastanak Odbora za mirenje. Tree itanje: Mirenje i tripartitni sastanci Mirenje Mirenje je trea i konana faza u postupku suodluivanja, te se uvijek odvija ako Vijee ne odobri sve amandmane koje je Europski parlament usvojio u drugom itanju. Postupak mirenja se obavlja u Odboru za mirenje. Parlament i Vijee imaju jednak broj predstavnika u tom odboru. Cilj je odbora postii kompromis koji obje strane mogu prihvatiti. Usuglaeni tekst mora prihvatiti kvalificirana veina u Vijeu i veina u Parlamentu. Komisija je takoer zastupljena u tom odboru, ali samo kao miritelj. U ovom stadiju ona vie ne mo#e povui svoj prijedlog. Odbor za mirenje mora se sastati u roku od est tjedana (to se mo#e produljiti za dva tjedna na inicijativu jedne od institucija) nakon drugog itanja Vijea. Odbor od dana prvog sastanka ima est tjedana za sastavljanje zajednikog teksta. Mirenje ima tri razliite faze: interni pripremni sastanak, tripartitni sastanak, te sastanak Odbora za mirenje. Krugovi sastanaka dolaze neposredno jedan iza drugog, esto tijekom istog dana, te se mogu po potrebi ponavljati. U meuvremenu se odr#avaju vie ili manje neformalni sastanci kako bi se osigurao uspjean rezultat. U ovom stadiju interesi se zastupaju iz Bruxellesa, a ne vie u bliskoj suradnji s glavnim gradovima dr#ava lanica. Jednostavno nema dovoljno vremena za tako esta savjetovanja kao ranije tijekom postupka.
! Va#na napomena
Vijee i Parlament imaju rok od est tjedana za prihvaanje kompromisa postignutog u Odboru za mirenje. Ako samo jedna ili nijedna od strana prihvati prijedlog Odbora za mirenje, predlo#eni propis smatra se odbijenim. Za detaljnije informacije o postupku suodluivanja molimo pogledajte:
http://ue.eu.int/uedocs/cmsUpload/code_EN.pdf
Tripartitni sastanci Od 1995. tripartitni sastanci, ili trijalozi, postali su va#an dio faze mirenja. Sastanci se odvijaju prije nego to pone postupak mirenja, a okupljaju
66
predstavnike Vijea, Komisije i Parlamenta. Vijee obino predstavlja predsjedavatelj odgovarajueg odjela COREPER-a, kojem poma#u predsjedatelj odgovarajue radne skupine Vijea i slu#benici iz Tajnitva Vijea. U veini sluajeva stvarni posao obavlja se na tim sastancima, a formalni dogovor posti#e se u Odboru za mirenje. Dr#ave lanice daju predsjedatelju u COREPER-u mandat za pregovaranje, ali ne sudjeluju u tripartitnim sastancima. U sastancima takoer sudjeluje predsjedatelj odgovarajueg odbora Parlamenta, zajedno s izvjestiteljem o dotinom sluaju. Komisiju predstavlja odgovarajua opa uprava. Komisija ne sudjeluje, ve ima pomiriteljsku i savjetodavnu ulogu, uzevi u obzir njezino struno znanje o predmetu.
4.2.3 Komitologija provedbene mjere

Iako Vijee i Parlament putem gore navedenih postupaka usvajaju veliku koliinu propisa, ipak veinu propisa donosi Komisija nakon to joj je Vijee dalo provedbene ovlasti. Komisija sama po sebi nema zakonodavne ovlasti, ali je ovlatena donositi sekundarne propise, to je ovlast koju su joj Europski parlament i Vijee prenijeli za odreena podruja. Razlog za takvo rjeenje le#i u tome to se obim posla Zajednice poveavao ubrzano tijekom 60-tih godina, te je Vijee smatralo da se previe usredotouje na detaljno reguliranje, umjesto na ira pitanja politika. Nakon toga postalo je potrebno poveati uinkovitost postupka donoenja odluka te napraviti razliku izmeu tehnikog reguliranja i pitanja politika. Zbog toga je odlueno da e Vijee prenijeti na Komisiju provedbene ovlasti na odreenim podrujima i pod odreenim uvjetima. Kako Vijee nije #eljelo prenijeti na Komisiju provedbene ovlasti bez zadr#avanja odreenog nadzora, odluilo je uspostaviti sustav odbora za nadzor. Sustav je nazvan komitologija, a prvi je puta uveden 60-tih godina. Odbore ine dr#avni slu#benici iz dr#ava lanica. Ovisno o vrsti, odbori imaju razliitu te#inu. Njihova je zadaa dati miljenje o provedbenoj mjeri koju predla#e Komisija. Na taj nain Vijee mo#e nadzirati to Komisija planira poduzeti. Provedbenim se mjerama ureuju posebna tehnika pitanja, i nadopunjuju postojei propisi koje su Vijee i Parlament ve donijeli. One se katkad nazivaju poveznicama unutarnjeg tr#ita koje su potrebne kako bi se nadopunile openitije direktive i uredbe na kojima se temelje. Provedbene mjere javljaju se u obliku Komisijinih direktiva ili uredbi, te se uvijek temelje na osnovnim pravnim aktima (direktivama ili uredbama) koje su donijeli Vijee i Parlament. Meutim, razlika izmeu te dvije vrste propisa katkad je nejasna i prouzroila je rasprave izmeu Parlamenta i Vijea. Razlog tomu je to Parlament nije zastupljen u komitolokim odborima, i na taj je nain iskljuen iz ovog zakonodavnog postupka, ime se, kako tvrde, potkopava naelo demokracije. U zadnje vrijeme poelo se ozbiljnije raditi na tome problemu, to je rezultiralo time da su Komisija i Vijee
to je komitologija i kako funkcionira?
67
obvezni ukljuiti Europski parlament u navedeni postupak. Vijee i Komisija postigli su sporazum s Europskim parlamentom, prema kojem e u najveoj moguoj mjeri uzeti u obzir sve komentare Europskog parlamenta i obavjetavati ga o svakom stadiju postupka.
Postoje tri vrste provedbenih postupaka koji se odnose na komitoloke odbore. Oni se nazivaju: postupak sa savjetodavnim odborom, postupak s upravljakim odborom i postupak s regulatornim odborom. U daljnjem tekstu slijedi kratak opis svakog postupka. Postupak sa savjetodavnim odborom smatra se najprimjerenijim postupkom. Uglavnom se odnosi na provedbu instrumenata Vijea za jedinstveno tr#ite. Sastoji se od predstavnika dr#ava lanica i predsjedava mu predstavnik Komisije.
Tri razliite vrste provedbenih postupaka
Postupak sa savjetodavnim odborom:

Predstavnik Komisije predstavlja nacrt provedbene mjere koju treba poduzeti. Odbor daje miljenje, a Europski parlament ima priliku komentirati i nacrt i miljenje Odbora. Komisija usvaja mjeru na temelju miljenja odbora. Nije obvezna slijediti sve dane sugestije, ali se oekuje da u najveoj moguoj mjeri uzme u obzir miljenje odbora. Komisija daje odboru uvid u ono na emu je temeljila svoju odluku.
Postupak s upravljakim odborom koristi se za mjere kojima se provodi zajednika poljoprivredna politika, ili zajednika ribarska politika, ili programi sa znaajnim utjecajem na proraun. Odbor se sastoji od predstavnika iz dr#ava lanica. Postupak tee kako slijedi:
Postupak s upravljakim odborom:

Predstavnik Komisije predstavlja nacrt provedbene mjere. Ako se prijedlog temelji na aktu koji je usvojen u postupku suodluivanja, i Europski parlament i Vijee moraju biti ukljueni. Odbor daje svoje miljenje temeljeno na kvalificiranoj veini. Ako odbor odobri nacrt ili nema komentara na njega, nacrt se usvaja i odmah se provodi. Ako odbor ne odobri nacrt, Komisija ipak usvaja predlo#enu mjeru i obavjetava Vijee o tome. Komisija mo#e odgoditi provedbu mjere za razdoblje od tri mjeseca, oekujui miljenje Vijea u tome predmetu. Vijee mo#e podr#ati Komisiju ili mo#e usvojiti drugu mjeru kvalificiranom veinom u roku od tri mjeseca.
68
Postupak s regulatornim odborom koristi se za mjere ope prirode, kojima se provode temeljne odredbe pravnog instrumenta na koji se mjera odnosi, kao to su zatita zdravlja i sigurnosti ljudi, #ivotinja i biljaka. Kao i kod druga dva postupka s odborima, regulatorni se odbor sastoji od predstavnika iz dr#ava lanica, te kvalificiranom veinom daje svoje miljenje o provedbenoj mjeri koju je predlo#ila Komisija.
Postupak s regulatornim odborom:

Predstavnik Komisije predstavlja nacrt provedbene mjere. Odbor daje svoje miljenje kvalificiranom veinom. Obavjetava se Europski parlament. Ako odbor podr#ava prijedlog, ili nema amandmana, prijedlog se usvaja i odmah primjenjuje. Ako odbor ne podr#i prijedlog, Komisija alje prijedlog Vijeu. Ako Vijee ne postupi po tome prijedlogu u roku od tri mjeseca, Komisija usvaja prijedlog.
Ili Vijee mo#e: Izmijeniti prijedlog jednoglasno i nakon toga ga usvojiti. Usvojiti kvalificiranom veinom prijedlog kako ga je predlo#ila Komisija. Odbiti prijedlog. U tom sluaju Komisija mo#e: Poslati novi prijedlog. Poslati jo jednom izvorni prijedlog kroz sustav.
Kada je nova mjera konano donesena, ili od Vijea i Parlamenta (temeljni akt) ili Komisije (provedbeni akt), ona se smatra dijelom usvojene pravne steevine.
a Usvojena pravna steevina (acquis)
4.3
Lisabonska strategija i nove metode za oblikovanje politika u EU-u
Budui da je, u odnosu prema SAD-u i Aziji, tijekom 90-tih godina iskusila smanjivanje industrijske konkurentnosti, EU je pokrenula ambiciozan plan da do 2010. godine postane najkonkurentnije gospodarstvo u svijetu, gospodarstvo koje se temelji na znanju. Taj se plan naziva Lisabonska strategija jer su ga dogovorili dr#avnici na sastanku na vrhu u Lisabonu 2000. godine. U nastavku predstavljeni su ciljevi i glavne sastavnice te strategije. Nakon toga prikazan je kratak sa#etak izazova navedenih u Komisijinoj Bijeloj knjizi o europskom upravljanju, koja je dio odgovora na ambiciozan cilj postavljen na lisabonskom sastanku na vrhu.
69
EU se u mnogoemu iri, pa su kao posljedica tog procesa uvedene nove metode i alati za oblikovanje politika. Danas oni dopunjuju pravila i postupke opisane u prijanjim poglavljima. Pregled novih instrumenata za oblikovanje politika izlo#en je na kraju ovog poglavlja.
4.3.1 Lisabonska strategija ciljevi i glavne sastavnice

Lisabonska strategija je politiki instrument kojim se #eli postii cilj stvaranja najkonkurentnijeg podruja na svijetu do 2010. godine. Tri su vida strategije: ona se temelji na gospodarskim, socijalnim i ekolokim ciljevima. Glavni je izazov osigurati da poticanje gospodarskog rasta omoguuje u isto vrijeme da EU poveava zaposlenost i poboljava zatitu okolia. Kako bi se postigao taj cilj, Europska unija je inicirala reforme koje se odnose na postupak oblikovanja politika. Namjera je zamijeniti tradicionalno oblikovanje politika i prevladavajue koritenje uredbi i drugih isto pravnih instrumenata mehanizmima tzv. mekog prava (soft law). Novi element u predlo#enim reformama jest vee koritenje savjetodavnih metoda u postupku donoenja odluka, primjerice javne metode koordinacije. Javna metoda koordinacije potie veu suradnju, razmjenu najbolje prakse, te usuglaavanje o zajednikim ciljevima i smjernicama za dr#ave lanice. Drugim rijeima, umjesto pravnog reguliranja odreenog podruja, dr#ave lanice odrede zajednike ciljeve i razviju mehanizme za usporeivanje i nadziranje napretka razliitih zemalja u postizanju tih ciljeva, dozvoljavajui im da ue iz iskustva drugih. Va#an je cilj strategije potaknuti dr#ave lanice da kroz svoje nacionalne politike doprinose ukupnom cilju.
to je Lisabonska strategija?
To je trostruka strategija kojom se namjerava postii da EU do 2010. bude najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno na znanju. Ona se sastoji od tri komponente: gospodarske, socijalne i zatite okolia. Javna metoda koordinacije koristi se kako bi se iznijeli prijedlozi i odluke u okviru strategije. Dr#ave lanice potiu se da slijede ovu strategiju putem najbolje prakse i praenja napretka kroz referentne vrijednosti (benchmarking), a ne putem uredbi i drugih pravnih instrumenata. Naglasak je na usporeivanju rezultata dr#ava lanica, ime ih se potie da budu najbolje u klasi.
70
4.3.2 Srednjoroni pregled Lisabonske strategije

Europsko vijee je na sastanku odr#anom u Bruxellesu 22. i 23. o#ujka 2005. godine zakljuilo da su, pet godina nakon pokretanja Lisabonske strategije, rezultati mjeoviti. Dolo je do odreenog napretka, ali postoje jasni nedostaci i kanjenja, pa je potrebno hitno djelovanje kako bi se postigao ambiciozan cilj da EU do 2010. postane najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo temeljeno na znanju. Stoga je inicirano ponovno pokretanje Lisabonske strategije. U nastavku se nalazi popis najva#nijih elemenata te inicijative, koji e biti provedeni u bliskoj budunosti.
Glavni elementi nove inicijative za Lisabonsku strategiju

Ponovno usredotoiti prioritete na rast i zapoljavanje. Glavni je naglasak na znanju, inovacijama i optimizaciji ljudskog potencijala. Uz vlade trebaju biti ukljuene sve druge strane, kao to su parlamenti, regionalna i lokalna tijela, socijalni partneri i civilno drutvo. Odgovarajua sredstva za Uniju osigurat e se u sklopu nove financijske perspektive za razdoblje 2007.-2013. Europsko vijee poziva socijalne partnere da podnesu zajedniki radni program za rast i zapoljavanje s obzirom na podruja za koja su nadle#ni.
Opirnije o ponovnom pokretanju Strategije vidi:

http://europa.eu.int/growthandjobs/index_en.htm http://europa.eu.int/rapid/pressReleasesAction.do?reference=DOC/05/1&format=HTML&aged= 0&language=EN&guiLanguage=en
4.3.3 Komisijina Bijela knjiga o europskom upravljanju iz 2001. godine i nove metode za oblikovanje politika u okviru EU-a
U sa#etku u nastavku navode se izazovi s kojima se danas suoava europsko upravljanje, a koji su navedeni u Bijeloj knjizi. U odjeljku koji slijedi pobli#e e se razmotriti konkretne aktivnosti koje su bile poduzete kako bi se nosilo s tim izazovima.
Naelo dobrog upravljanja sastoji se od sljedeih komponenti:

otvorenost sudjelovanje odgovornost uinkovitost koherentnost
71
Primjena ovih pet naela ojaava naela razmjernosti i supsidijarnosti.
Potrebna je jaa interakcija izmeu razine EU-a i regionalne i lokalne razine, te civilnog drutva u cjelini. Komisija poziva na sustavniji dijalog s dionicima, veu fleksibilnost u provedbi propisa Zajednice, minimalni standard savjetovanja o politici EU-a, te partnerske dogovore kojima se Komisija obvezuje na dodatna savjetovanja.
Bolja ukljuenost i vie otvorenosti
Komisija mora voditi vie rauna o naelu supsidijarnosti. Radi ubrzavanja zakonodavnog postupka, Komisija, Vijee i Parlament moraju koristiti iroki spektar alata, kao to su uredbe, okvirne direktive (kojima se dr#avama lanicama daje vea sloboda u fazi provedbe na nacionalnoj razini), te vie mehanizama zajednike regulacije. Nadalje, i EU i dr#ave lanice moraju pojednostaviti postojee propise EU-a, te time postupak uiniti uinkovitijim. Takoer, moraju postojati jasne smjernice o prikupljanju i koritenju savjeta strunjaka.
Bolje politike, uredbe i uinkovitost
Institucije EU-a moraju pojaati svoje pokuaje da osiguraju dosljednost politika i utvrde dugorone ciljeve. Mora se uspostaviti jaa veza izmeu politika EU-a i djelovanja na nacionalnoj razini. Vijee i Europski parlament trebaju se vie usredotoiti na utvrivanje temeljnih elemenata politika, a Parlament treba ojaati svoju ulogu u smislu ukljuivanja stajalita svojih biraa u politiku raspravu.
Promjena fokusa institucija
Kako bi se nosio s navedenim izazovima, EU mora sam zakonodavni postupak uiniti inkluzivnijim, transparentnijim i uinkovitijim. U Bijeloj knjizi o europskom upravljanju Komisija je sugerirala naine ocjenjivanja tih izazova. Oni se ve danas sve vie koriste u razliitim podrujima politika. Sa#eti prikaz Komisijinih sugestija u nastavku temelji se na slu#benoj verziji Bijele knjige o europskom upravljanju iz 2001. godine:
Nove metode za oblikovanje politika u okviru EU-a
72
Nove metode za oblikovanje politika u EU-u:

Uinkovita analiza ocjenjivanje uinaka Prijedlog se mora temeljiti na uinkovitoj analizi u kojoj se ocjenjuje pitanje intervencije na razini EU-a, te da li je potrebna regulatorna intervencija. Ako da, treba napraviti analizu potencijalnih uinaka na gospodarstvo, socijalnih i uinaka na okoli. Tradicionalno zakonodavstvo treba kombinirati s drugim neobvezujuim alatima Zakonodavstvo je esto samo dio ireg rjeenja. isto zakonodavstvo, kao to su uredbe i direktive, treba kombinirati s drugim instrumentima, kao to su preporuke, smjernice ili ak samoregulacija unutar zajedniki dogovorenog okvira. Treba postojati jasna dosljednost u koritenju razliitih instrumenata politike te poveana svijest o njihovu odabiru. Mora se koristiti ispravna vrsta instrumenta Ako postoji potreba za jedinstvenim zakonodavstvom, treba koristiti uredbe. U drugim sluajevima treba ee koristiti tzv. okvirne direktive. Ti su alati lakeg karaktera, pru#aju veliku fleksibilnost glede provedbe, te se Vijee i Europski parlament o njima br#e dogovaraju. Kad je god mogue treba koristiti zajedniku regulaciju Zajednika regulacija kombinira obvezujue zakonodavno i regulatorno djelovanje s aktivnostima subjekata kojih se ta regulacija najvie dotie. Rezultat je iroko vlasnitvo nad propisima pojaano ukljuivanjem svih na koje se oni odnose, ime se poveava potivanje propisa. Metodu zajednike regulacije treba koristiti samo onda kada je jasno da stvara dodatnu vrijednost i slu#i opem interesu dionika. Javnu metodu koordinacije koristiti kada je prikladno Metoda potie veu suradnju, razmjenu najbolje prakse i sporazum o zajednikim ciljevima i smjernicama za dr#ave lanice. Metoda se koristi od sluaja do sluaja, te ju treba koristiti samo ako zakonodavno djelovanje u okviru metode Zajednice nije mogue. Ona ne zamjenjuje, ve nadopunjuje metodu Zajednice. Kako se ne bi poremetila institucionalna ravnote#a, Komisija je usko ukljuena kao strana koja koordinira, a Europskom parlamentu podnose se izvjea o napretku. Bolja primjena pravila EU-a putem regulatornih agencija Na razini EU-a postoji sedamnaest agencija. Njihovi glavni zadaci obuhvaaju skupljanje podataka i pomaganje Komisiji u provedbi odreenih programa i politika EU-a. Agencije imaju vrlo tehniki, sektorski know-how, te poveanu sposobnost opa#anja u dotinim sektorima, i omoguavaju Komisiji da se usredotoi na temeljne zadae.
73
Programi pomoi EU-a
U ovom su poglavlju predstavljeni:

Instrumenti pomoi EU-a koji su trenutno na raspolaganju dr#avama kandidatkinjama Predstojee reforme pomoi EU-a
Europsko vijee je 1994. godine u Essenu definiralo pretpristupnu strategiju kako bi se dr#ave srednje i istone Europe pripremile za lanstvo u EU-u. Va#an dio te strategije bila je financijska pomo (pretpristupna pomo) zemljama u procesu prema punopravnom lanstvu. OU za proirenje odgovorna je za sveukupnu koordinaciju pretpristupne pomoi. Zajedno s novom financijskom perspektivom EU-a, za razdoblje 2007.-2013. uspostavit e se i novi instrument pretpristupne pomoi. Taj e revidirani instrument zamijeniti sve postojee instrumente pomoi kandidatima za lanstvo u EU. U odjeljku 5.2. objanjeni su osnovni aspekti budueg programa pomoi (Instrument za pretpristupnu pomo Instrument for Pre-Accession Assistance IPA) koji je Europska komisija predlo#ila Vijeu u rujnu 2004. Glavna obilje#ja instrumenata koji se trenutno koriste u sklopu pomoi EU-a predstavljena su u sljedeem odjeljku.
5.1
Financijski instrumenti EU-a trenutno na raspolaganju Hrvatskoj
Financijski instrumenti Europske unije trenutno na raspolaganju Hrvatskoj ukljuuju program pomoi CARDS, pretpristupne programe Phare, ISPA, SAPARD, i programe Zajednice. TAIEX i twinning, kao posebni pretpristupni instrumenti, financirali su se iz programa CARDS i nastavljaju se financirati iz programa Phare. Ovaj odjeljak daje kratak uvod u svaki od tih instrumenata.
5.1.1 CARDS
Program CARDS u prosincu 2000. godine zamijenio je program pomoi OBNOVA koji je Hrvatskoj bio otvoren u razdoblju od 1996.-2000. Uz Hrvatsku, korisnice su tog programa Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija i Crna Gora. Program obuhvaa razdoblje koje zavrava 31. prosinca 2006., a njegova ukupna vrijednost iznosi 4,86 milijardi eura.12
12 Vidi internetsku stranicu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija:
http://www.mei.hr/default.asp?ru=235&akcija
74
Osnovna je svrha CARDS-a podr#ati aktivno sudjelovanje zemalja primateljica u Procesu stabilizacije i pridru#ivanja (PSP). Uredba Vijea (EZ) br. 2666/2000 ureuje kako treba koristiti tu pomo. U donjem okviru nalazi se kratak pregled glavnih prioriteta.
Ciljevi CARDS-a:
Obnova i povratak izbjeglica; Uspostavljanje institucionalnog i pravnog okvira koji e poduprijeti demokraciju, vladavinu prava te ljudska i manjinska prava, pomirbu i konsolidaciju civilnog drutva, nezavisnost medija i jaanje mjera za suzbijanje organiziranog kriminaliteta; Odr#iv gospodarski razvoj i gospodarske reforme usmjerene prema tr#inom gospodarstvu. Socijalni razvoj, s osobitim osvrtom na smanjenje siromatva, jednakost spolova, obrazovanje, poduavanje i obuku, te oporavak okolia; Razvoj u#ih veza meu dr#avama primateljicama, izmeu dr#ava primateljica i EU-a, te dr#ava primateljica i dr#ava kandidatkinja; Promicanje regionalne, transnacionalne, prekogranine i meuregionalne suradnje meu dr#avama primateljicama, izmeu dr#ava primateljica i EU-a, te izmeu dr#ava primateljica i drugih dr#ava regije.
Pomo se pru#a u obliku bespovratne pomoi kojom se financiraju programi jaanja institucija i ulaganja. Ciljna su skupina tijela dr#avne uprave na svim razinama. Program CARDS sastoji se od dvije glavne komponente: nacionalne (specifine za odreenu zemlju) i regionalne. Nacionalna komponenta usmjerena je prema pojedinanim zemljama i provodi ju Delegacija Europske komisije u suradnji s nacionalnim tijelima. Regionalna komponenta ima iri cilj i podrazumijeva zajedniku provedbu projektnih aktivnosti u nekoliko ili u svim zemljama korisnicama. Programiranje i provedba regionalne komponente centralizirani su u slu#bama EK-a u Bruxellesu. Hrvatska je bila korisnica nacionalne komponente CARDS-a od proraunske godine 2001. do 2004., kada joj je dodijeljen status kandidata za lanstvo u EU-u. Od 2005. godine nadalje nacionalna komponenta zamijenjena je pretpristupnim programima Phare, ISPA i SAPARD. Meutim, budui da Hrvatska ostaje dijelom PSP-a, u kontekstu regionalne suradnje i dalje e imati pravo koritenja regionalnih sredstava iz CARDS-a do isteka programa u prosincu 2006. Regionalna suradnja bitan je element PSP-a. Sposobnost i spremnost pojedine zemlje da se konstruktivno anga#ira u regionalnoj suradnji osnovni je pokazatelj njene sposobnosti ispunjavanja europskih obveza i konanog pridru#ivanja Europskoj uniji. Prioritetne aktivnosti strategije za regionalnu pomo odgovaraju inicijativama s jakom regionalnom dimenzijom, kod kojih se ciljevi mogu bolje ostvariti i podrka bolje pru#iti na regionalnoj razini.
Programi pomoi EU-a
75
Programi pomoi EU-a
Prioritetna podruja za regionalnu pomo iz CARDS-a za 2005.-2006. su sljedea: 2

Jaanje institucija ima za cilj unaprijediti administrativnu sposobnost zemalja i podr#ati reformu javne uprave putem instrumenata koji se provode regionalno. U sklopu pravosua i unutarnjih poslova vodi se borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, i unapreuje regionalna policijska i pravosudna suradnja. Prekogranina suradnja promie gospodarsku i socijalnu suradnju u pograninim podrujima, ukljuujui podrku aktivnostima umre#avanja i ukljuivanju civilnog drutva. Razvoj privatnog sektora olakava izravna strana ulaganja u regiju. Razvoj infrastrukture promie inicijative u sektoru prometa, energetike, okolia i informacijskog drutva.
Opirnije o programu CARDS, vidi:

www.europa.eu.int/comm/external_relations/see/news/2004/mip_151204.htm.
5.1.2 Phare, ISPA i SAPARD

Program Phare, uspostavljen 1989. godine, glavni je program jaanja institucija u dr#avama kandidatkinjama za EU, i kao takav ukljuuje mjere tehnike pomoi i popratna ulaganja koja poma#u pri usvajanju i provedbi pravne steevine, kao i mjere koje su osmiljene kako bi promicale ekonomsku i socijalnu koheziju. Program Phare trenutno pokriva 3 dr#ave: Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku. Uz to, projekti pripremljeni u zavrnoj programskoj godini (2003.) u 8 novih dr#ava lanica ekoj, Estoniji, Maarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovakoj i Sloveniji nastavit e se provoditi do 2006. godine. Programi ISPA i SAPARD dva su dodatna programa u sklopu pretpristupne strategije. Poput programa Phare opi je cilj programa ISPA promicati ekonomsku i socijalnu koheziju. On podupire ulaganja irokih razmjera u okoli i prometnu infrastrukturu, a za njega je nadle#na OU za regionalnu politiku. Dok je program ISPA usredotoen na okolinu i prometnu infrastrukturu, PHARE je usredotoen na druge aspekte ekonomske i socijalne kohezije. To spreava preklapanje nadle#nosti na tom podruju. Za zemlje koje su od svibnja 2004. dr#ave lanice, projekti koji su se prethodno financirali u sklopu programa ISPA jo uvijek su u nadle#nosti OU za regionalnu politiku kao dio njezine politike upravljanja Kohezijskim fondom. Program SAPARD podupire poljoprivredu i ruralni razvoj, a u nadle#nosti je OU za poljoprivredu. SAPARD pru#a pomo u skladu s mjerama navedenima u Nacionalnom planu ruralnog razvitka svake dr#ave korisnice.
76
Bugarskoj i Rumunjskoj zajedno dodijeljeno je oko 4,5 milijardi eura pretpristupne pomoi za razdoblje 2004.-2006., dok Turska tijekom istog razdoblja iz svog pretpristupnog fonda treba primiti 1,05 milijardi eura. Hrvatskoj je u proraunskom razdoblju 2005.-2006. iz tri pretpristupna instrumenta dodijeljeno 245 milijuna eura. Opirnije o pretpristupnim instrumentima, vidi:
http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/financial_assistance.htm
Twinning je prvobitno bio uspostavljen u sklopu programa Phare kao pretpristupni instrument koji podupire tadanje dr#ave kandidatkinje tijekom razdoblja od 1989. do 2004. godine. Polazei od njegovih pozitivnih rezultata, odlueno je da taj instrument treba biti na raspolaganju i drugim dr#avama kandidatkinjama nakon proirenja 2004. godine. Kako bi odrazio razliitu razinu udru#ivanja dr#ava PSP-a s EU-om, twinning je u program CARDS unesen u prilagoenom obliku. Va#no je naglasiti da CARDS-ov twinning u teoriji usko slijedi Phare-ov twinning, meutim u praksi se znatno razlikuju jer se program CARDS provodi primjenom drugaijih pravila. Twinning je alat za provedbu projekata jaanja institucija. On podupire i financira ustupanje dr#avnih slu#benika iz uprava dr#ava lanica Europske unije, koji tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci rade kao savjetnici u institucijama zemlje korisnice. Dugoroni strunjaci u sklopu programa Phare nazivaju se stalnim twinning savjetnicima (STS), a unutar programa CARDS savjetnicima za Proces stabilizacije i pridru#ivanja (SPSP). Kako bi ostvario ciljeve, program takoer ima nekoliko kratkoronih strunih savjetovanja.
Twinning
Aktivnosti twinninga prikladne su za projekte u sljedeim podrujima:

Opa reforma dr#avne slu#be u smislu pripreme temeljnih zakona o dr#avnoj slu#bi i restrukturiranja dr#avne slu#be. Pravosue i unutarnji poslovi, naroito u tri podruja: pravosudni sustav i sustav dr#avnog odvjetnitva, rad policije i sigurnost granica, te migracijske politike. Upravljanje javnim financijama porezi, proraun, financijska kontrola/ revizija i javne nabave. Usklaivanje s nekim od temeljnih dijelova pravne steevine, posebno u podruju etiri temeljne slobode kretanja: roba, usluga, kapitala i prava poslovnog nastana. Sloboda kretanja radnika slo#enije je pitanje.
Programi pomoi EU-a
77
Programi pomoi EU-a
Osnovno je obilje#je projekta twinninga to da je usmjeren prema ostvarivanju specifinih i zajamenih rezultata. On ne potie openitu suradnju. Stranke se unaprijed dogovaraju o detaljnom programu rada kako bi se ispunio cilj vezan uz jedno od prioritetnih podruja pravne steevine. Opirnije o twinningu, vidi:
http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/pas/twinning/index.htm.
5.1.3 TAIEX
TAIEX (Ured za razmjenu informacija o tehnikoj pomoi) je odjel u Opoj upravi za proirenje Europske komisije, koji novim dr#avama lanicama, dr#avama kandidatkinjama i dr#avama PSP-a pru#a kratkoronu pomo na podruju usklaivanja, provedbe i izvrenja pravne steevine. On usmjerava zahtjeve zemalja korisnica za podrkom i u kratkom razdoblju pru#a odgovarajuu prilagoenu strunu podrku koja odgovara njihovim potrebama. TAIEX je voen potrebama, to znai da odgovara na neposredne zahtjeve zemalja korisnica. On pru#a pomo u skladu s prioritetima koje je odredila Europska komisija.
TAIEX podrka pokriva tri grupe zemalja korisnica:

Cipar, eku, Estoniju, Maarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku, Slovaku, Sloveniju Bugarsku, Rumunjsku, Tursku i Hrvatsku Srbiju i Crnu Goru, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Kosovo (kako to odreuje rezolucija Vijea sigurnosti UN-a 1244 od 10. lipnja 1999.)
Glavna je zadaa TAIEX-a pru#iti tehniku pomo i savjete o preuzimanju pravne steevine EZ-a u nacionalno zakonodavstvo dr#ave korisnice, o njenom administriranju, provedbi i izvrenju. TAIEX osigurava tehniku obuku i pru#a strunu pomo slu#benicima zemlje korisnice. Nadalje, slu#i kao posrednik u informiranju tako to prikuplja i stavlja na raspolaganje informacije o pravnoj steevini EZ-a. TAIEX takoer raspola#e bazama podataka s alatima za olakavanje i praenje procesa usklaivanja, te za identificiranje daljnjih potreba za tehnikom pomoi. Usluge koje daje TAIEX mogu biti pru#ene kao pojedinane, samostalne aktivnosti koje odgovaraju na specifine potrebe, ili tijekom du#eg vremenskog razdoblja.
78
Usluge koje pru#a TAIEX:

Strunjaci upueni u zemlju korisnicu kako bi savjetovali o pravnim aktima i tumaenju pravne steevine, ili dali smjernice o administrativnim postupcima za njenu provedbu i izvrenje. Studijski posjeti koji slu#benicima zemlje korisnice pru#aju mogunost da razumiju kako dr#ave lanice rjeavaju praktina pitanja vezana uz provedbu i izvrenje pravne steevine, te pitanja vezana uz meusobno djelovanje s ostalim sudionicima u procesu. Seminari i radionice radi predstavljanja i pojanjavanja pitanja vezanih uz pravnu steevinu iroj publici. Takva pomo mo#e se usredotoiti na potrebe pojedine zemlje ili grupe zemalja koje se suoavaju sa slinim izazovima. Vrsta seminara s vie zemalja pru#a vrijednu mogunost umre#avanja i razmjene iskustava izmeu zemalja korisnica. Obuka kojom e se inspektorima u upravi pru#iti potrebne tehnike vjetine. Praenje i analiza napretka putem strune revizije koja izmeu ostalog poma#e pri poboljanju strategija i usmjeravanju daljnje pomoi. Baze podataka i informativni materijali koji predstavljaju djelotvorna i trokovno uinkovita sredstva za pru#anje i dobivanje ujednaenih informacija o pravnoj steevini, ukljuujui praenje usklaivanja nacionalnog zakonodavstva. Prijevod upute o organizaciji prevoenja pravne steevine u zemlji korisnici, te, ukoliko je to potrebno, prijevod dokumenata za zemlju korisnicu ili slu#be Komisije.
Izvor:Internetska stranica OU-a za proirenje http://taiex.cec.eu.int/
TAIEX ne pru#a neposrednu potporu privatnim graanima ili pojedinanim trgovakim drutvima. Korisnici TAIEX-ovih usluga u pravilu su oni sektori, javni i privatni, koji u zemljama korisnicama imaju ulogu pri preuzimanju, provedbi i izvrenju zakonodavstva EU-a.
Glavne ciljne skupine za pomo iz instrumenta TAIEX-a su:

Dr#avni slu#benici koji rade u javnoj upravi; Dr#avni slu#benici koji rade u upravi na regionalnoj razini ili udru#enjima lokalnih vlasti; lanovi parlamenta i dr#avni slu#benici koji rade u parlamentima i savjetima za pravna pitanja; Profesionalna ili trgovaka udru#enja koja predstavljaju socijalne partnere, kao i predstavnici sindikata i udru#enja poslodavaca; Pravosudna i tijela nadle#na za izvrenje zakona; Tumai, redaktori i prevoditelji pravnih tekstova.
Izvor: Internetska stranica OU za proirenje http://taiex.cec.eu.int/
Programi pomoi EU-a
79
Programi pomoi EU-a
Hrvatska je zapoela sudjelovati u TAIEX-ovim projektima u svibnju 2004. godine. Do jeseni 2005. predstavnici hrvatske dr#avne uprave sudjelovali su u oko 70 seminara/radionica u organizaciji TAIEX-a. Aktivnosti se smatraju vrlo korisnima za svakodnevni rad dr#avnih slu#benika, a osnovna im je prednost to mogu biti uinkovito organizirane u kratkom vremenu. Opirnije o TAIEX-u, vidi: http://taiex.cec.eu.int/
5.1.4 Sudjelovanje u programima Zajednice

U srpnju 1997. Europska komisija je u Agendi 2000 predlo#ila da se dr#avama kandidatkinjama i prije njihovog pristupanja, progresivno otvori iri niz programa Zajednice, kao jedan od posrednih ciljeva pristupanja. Europsko vijee je u zakljucima donesenim na zasjedanju u Luksemburgu u prosincu 1997. godine odobrilo plan proirenja koji je Komisija predlo#ila prethodnog srpnja. Europsko vijee ponovilo je va#nost takvog sudjelovanja u programima Zajednice kao dijela proirene pretpristupne strategije prema dr#avama kandidatkinjama srednje i istone Europe. Na sastanku Europskog vijea u Helsinkiju u prosincu 1999. godine potvreni su i proces proirenja i pretpristupna strategija. Sukladno Solunskoj agendi za zapadni Balkan, koju je potvrdilo Europsko vijee 20. lipnja 2003., programi Zajednice od 2005. godine otvoreni su dr#avama PSP-a. Europska komisija i Republika Hrvatska potpisale su 22. studenog 2004. godine Okvirni sporazum o sudjelovanju Hrvatske u programima Zajednice. Hrvatska je u razdoblju 2005.-2006. godine odabrala sudjelovati u 9 prioritetnih programa od ukupno 25 programa koji su joj otvoreni Okvirnim sporazumom. Za svaki pojedinani program potpisat e se Memorandum o suglasnosti (MoS), koji e urediti administrativne i financijske uvjete sudjelovanja u pojedinanom programu.
Svrha je programa Zajednice poduprijeti interne politike EU-a. EU potie suradnju meu svojim dr#avama lanicama u razliitim specifinim podrujima na koja se odnose politike Zajednice, tijekom razdoblja od nekoliko godina. U naelu su programi zamiljeni iskljuivo za dr#ave lanice temeljem posebne alokacije iz unutarnjeg prorauna EU-a. Posljedino tome, korisnici programa koji nisu iz dr#ava lanica Unije nisu pokriveni tom definicijom i du#ni su platiti financijski doprinos u proraun Zajednice, kako bi njihovo sudjelovanje bilo prihvatljivo. Ukljuivanje u programe Zajednice dr#avama PSP-a dat e praktino i operativno uporite u EU-u. Omoguit e EU-u da podr#i njihove napore prema europskim integracijama olakavanjem prijenosa znanja i dobre prakse, osobito u onim podrujima pravne steevine koja su kljuna za reformske procese.
Dodatna vrijednost sudjelovanja u programima Zajednice
Programi Zajednice zamiljeni su tako da djeluju kao sredstvo pomoi pri provedbi politika Zajednice u podrujima gdje EU nema nadle#nost za usklaivanje
Dodatna vrijednost sudjelovanja u programskim odborima
80
zakonodavstva, ili su tradicionalni pravni instrumenti procijenjeni kao neodgovarajui za ostvarivanje odreene politike ili aktivnosti. U mnogim sluajevima, takoer se smatra korisnim dopuniti zakonodavstvo Zajednice mekanijim instrumentima za provoenje politike. U usporedbi s drugim instrumentima mekog prava EU-a, kao to su preporuke i smjernice, programi djelovanja mogu biti osobito sna#ni budui da se temelje na aktivnom ukljuivanju i partnerstvu izmeu drutvenih aktera i javnih institucija na nacionalnoj i transnacionalnoj razini. Stoga je neposredno ukljuivanje aktera s obje razine u proces provedbe politika EU-a neto to mo#e biti osobito uinkovito u podizanju svijesti o pitanjima vezanima uz EU. To takoer mo#e pridonijeti znaaju europskih integracija i izvan djelokruga politiara i dr#avnih slu#benika koji su neposredno ukljueni u proces provedbe politika EU-a. Programske aktivnosti oblikuju se kao projekti koji zahtijevaju ukljuivanje sudionika (onih na koje se odnosi odreena politika) i onih sa strunim znanjem u dotinom podruju. injenica da su programi Zajednice odreeni projektima daje dobre mogunosti hrvatskim intelektualcima, nevladinim organizacijama, itd. za razvijanje uzajamno korisnih aktivnosti na europskoj razini. U provedbi programa Zajednice Komisiji poma#e programski odbor za svaki od programa, a u skladu s odgovarajuim pravilima o komitologiji (Odluka Vijea 1999/468/EZ). Programski odbor pru#a savjete Komisiji o prioritetnim aktivnostima koje je potrebno poduzeti, projektima koje je potrebno podr#ati, i raspodjeli sredstava izmeu razliitih aktivnosti programa. Takoer pru#a savjete o organizaciji diseminacije rezultata i kriterijima za evaluaciju programa. Sudjelovanje u programima Zajednice od 2005. godine podrazumijeva da Hrvatska ima pravo na lanstvo u programskom odboru svakog programa. Ukljuivanje u programe Zajednice putem programskih odbora pru#it e ministarstvima mogunost dolaska u neposredan kontakt sa znaajnim sudionicima na razini EU-a. Prednosti tih programa navedene su u donjem okviru.
Koje su prednosti sudjelovanja u programskim odborima?

Razvijanje neposrednih veza sa slu#bama Komisije u pojedinim podrujima njihove nadle#nosti; Osiguravanje mogunosti za umre#avanje s kolegama iz dr#ava lanica; Mogunost boljeg razumijevanja o tome kako EU funkcionira i kako Komisija koristi programe djelovanja kao instrumente provedbe politika EU-a i daljnji razvoj politika EU-a; Prikupljanje informacija te stjecanje uvida i vjetina koje se mogu koristiti za osiguravanje financiranja te za hrvatsko sudjelovanje u pojedinanim projektima; Vrenje utjecaja na politike EU-a u podruju koje pokriva odreeni program.
Programi pomoi EU-a
81
Programi pomoi EU-a
lanovi iz dr#ava koje nisu lanice EU-a imaju promatraki status i nemaju glasako pravo. Budui da programski odbori rijetko glasuju i obino pru#aju savjete Komisiji temeljem konsenzusa, to ipak rijetko predstavlja problem u praksi.
Uinkovito sudjelovanje u programima Zajednice ovisi o ispunjavanju odreenih preduvjeta:
Zahtjevi vezani uz sudjelovanje
Preduvjeti za uinkovito sudjelovanje:

Spremnost na dodjelu dostatnih financijskih resursa za programe, Dostatna administrativna sposobnost za sudjelovanje i upravljanje dotinim programom, Usklaenost s pravnom steevinom u odreenom sektorskom podruju za neke od programa Zajednice, Nacionalno sufinanciranje programskih/projektnih aktivnosti.
Programi Zajednice pokrivaju irok raspon politika EU-a, a ni#e opisani programi predstavljaju izbor iz veeg broja postojeih programa. Potpun popis programa dostupan je na sljedeoj internetskoj stranici:
http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/pas/ocp/programmes/areas.htm
Programi Zajednice nekoliko primjera
Program e pridonijeti promicanju Europe znanja putem razvoja europske dimenzije u obrazovanju i obuci. Program potie razmjene izmeu obrazovnih institucija, otvoreno uenje i uenje na daljinu, te poboljanja u priznavanju diploma i u razdoblju studiranja.
Socrates Obrazovanje (2000.-2006.) 13 2 2
Pristup programu:
Uenici, studenti, osoblje neposredno ukljueno u obrazovanje, zaposleni u obrazovnim institucijama; Osobe i tijela odgovorna za obrazovne sustave i politike na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; Lokalna i regionalna tijela i organizacije; Udru#enja koja rade na podruju obrazovanja, ukljuujui udruge studenata, uenika, profesora i roditelja; Trgovaka drutva i konzorciji, trgovake organizacije, te gospodarske i industrijske komore; Socijalni partneri i njihove organizacije na svim razinama; Istra#ivaki centri i tijela.
13 Odluka Europskog parlamenta i Vijea br. 253/2000/EZ iz sijenja 2000. kojom se uspostavlja druga faza programa djelovanja Zajednice u podruju obrazovanja Socrates.
82
Cilj je programa poboljati kvalitetu visokog obrazovanja u Europi kroz promicanje suradnje s treim zemljama. Konkretnije, on e ojaati sustav visokog obrazovanja kroz poticanje visoko kvalificiranih diplomiranih studenata i znanstvenika iz cijelog svijeta na stjecanje kvalifikacija i iskustava u Europskoj uniji. Nadalje, razvit e bolje strukturiranu suradnju izmeu institucija Europske unije i treih zemalja, te time uvrstiti profil i vidljivost visokog obrazovanja u Europskoj uniji.
Erasmus Mundus (2004.-2008.) 14 2 2
Pristup programu
Institucije visokog obrazovanja Studenti koji su stekli diplomu na visokoobrazovnoj ustanovi Znanstvenici ili strunjaci koji predaju ili provode istra#ivanje Osoblje neposredno ukljueno u visoko obrazovanje Ogranien broj drugih javnih i privatnih tijela koja su aktivna na podruju visokog obrazovanja
Cilj je programa promicati aktivan doprinos mladih stvaranju Europe kroz njihovo sudjelovanje u transnacionalnim razmjenama unutar Zajednice ili sa treim zemljama, kako bi se razvilo razumijevanje kulturne raznolikosti Europe i njezinih temeljnih zajednikih vrijednosti. Nadalje, program je zamiljen tako da jaa osjeaj solidarnosti mladih kroz ire sudjelovanje u aktivnostima transnacionalnih slu#bi Zajednice, unutar Zajednice ili s treim zemljama.
Youth Mladi (2000.-2006.) 15 2 2
Aktivnosti:
Mladi za Europu Europska dobrovoljna slu#ba Zajednike aktivnosti Potporne mjere
koje e se provesti kroz potporu: Transnacionalnoj mobilnosti mladih Koritenju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) od strane mladih Razvoju mre#a suradnje na europskoj razini koja omoguuje meusobnu razmjenu iskustva i dobre prakse Transnacionalnim projektima radi promicanja dr#avljanstva Unije Promicanju jezinih vjetina i razumijevanju drugaijih kultura Pilot projektima koji se temelje na transnacionalnim partnerstvima
14 Odluka Europskog parlamenta i Vijea br. 2317/2003/EZ od 5. prosinca 2003. kojom se uspostavlja program za poboljanje kvalitete visokog obrazovanja i promicanje meukulturnog razumijevanja putem suradnje s treim zemljama. 15 Odluka Europskog parlamenta i Vijea br. 1031/2000/EZ od 13. travnja 2000. kojom se uspostavlja program djelatnosti Zajednice Youth.
Programi pomoi EU-a
83
Programi pomoi EU-a
Ovaj Okvirni program pridonosi ispunjavanju ciljeva odreenih Ugovorom, Bekim planom djelovanja i zakljucima iz Tamperea, koji su usmjereni prema odr#avanju i razvoju podruja slobode, sigurnosti i pravde, u kojem je osigurano slobodno kretanje osoba. Program e pridonijeti osiguravanju pravne sigurnosti, poboljanju pristupa pravosuu, i pravilnoj provedbi i primjeni instrumenata Zajednice na podruju pravosudne suradnje u graanskim predmetima.
Framework Programme for Judicial Cooperation in Civil Matters Okvirni program za pravosudnu suradnju u graanskim 2 2 predmetima (2002.-2006.) 16
Aktivnosti ukljuuju:
Obuku Razmjenu i zapoljavanje radi stjecanja radnog iskustva Studije i istra#ivanja Sastanke i seminare irenje informacija
Kriteriji prihvatljivosti Projekte mogu dostavljati institucije i javne ili privatne organizacije, istra#ivaki instituti, pravni instituti, instituti za pravnu i pravosudnu obuku/daljnje usavravanje osoba koje se bave pravom. Pod pravosudnim se djelatnicima izmeu ostalih podrazumijevaju suci, dr#avni odvjetnici, odvjetnici, akademsko i znanstveno osoblje, djelatnici ministarstava, djelatnici sudova, pomono sudsko osoblje, sudski prevoditelji i drugi strunjaci koji su vezani uz pravosue u dijelu graanskog prava (lanak 6.).
Environment Okoli (2002.-2006.) 17 2 2

Cilj
Promicanje nevladinih udruga na podruju zatite okolia, u sklopu toga njihovo sustavno ukljuivanje u proces oblikovanja okoline politike EU-a na nain da im se omogui relevantna zastupljenost na sastancima koji se odr#avaju u svrhu konzultacija sudionika u procesu, te u javnim raspravama. Doprinos jaanju malih regionalnih i lokalnih udru#enja koja rade na primjeni pravne steevine EZ-a vezane uz okoli i odr#ivi razvoj u njihovom lokalnom podruju.
program djelatnosti Zajednice koji promie nevladine organizacije prvenstveno aktivne na podruju zatite okolia.
16 Opi okvir aktivnosti Zajednice uspostavljen Uredbom Vijea (EZ br. 743/2002). 17 Odluka Europskog parlamenta i Vijea br. 466/2002/EZ od 1. o#ujka 2002. kojom se uspostavlja
84
Opi cilj programa koji e nadopuniti nacionalne politike jest zatiti ljudsko zdravlje i unaprijediti javno zdravlje. Opi ciljevi programa nadalje su: unaprijediti informiranost i znanje o javnom zdravlju, ojaati sposobnost za brz odgovor na zdravstvene prijetnje i promicati zdravlje putem ukljuivanja imbenika vezanih uz zdravlje u sve politike i aktivnosti.
Public Health Javno zdravlje (2003.-2008.) 18 2 2
Sljedee aktivnosti potrebno je provoditi u uskoj suradnji s dr#avama lanicama:

Aktivnosti umre#avanja vezane uz nadziranje javnog zdravlja. Aktivnosti kojima se spreavaju zdravstvene prijetnje, ukljuujui opasne bolesti. Promicanje zdravlja i aktivnosti suzbijanja bolesti ukljuujui, ukoliko je to primjereno, nevladine organizacije, projekte i mre#e nacionalnih institucija. Pripreme za pravne instrumente Zajednice na podruju javnog zdravlja i procjene uinka zakonodavstva Zajednice na zdravlje. Savjetovanje i informiranje o pitanjima zdravlja i s njime povezanim pitanjima to ukljuuje mjerodavna tijela, medicinske i druge strunjake, socijalne partnere, nevladine udruge i iru javnost.
Program podupire takve oblike suradnje koji Zajednici i dr#avama lanicama omoguavaju poboljati uspjenost i uinkovitost politika suzbijanja socijalne iskljuenosti. To e se provesti poboljanjem razumijevanja socijalne iskljuenosti i siromatva putem posebnih usporedivih indikatora, izmjenom iskustava o oblikovanju i provedbi politike, te promicanjem uzajamnog uenja.
Combating Social Exclusion Suzbijanje socijalne iskljuenosti 2 2 (2002.-2006.) 19
Aktivnosti
Analiza uzroka i obilje#ja socijalne iskljuenosti, ukljuujui prikupljanje statistike, pripremu zajednikih metodologija i tematskih studija. Razmjena informacija i najbolje prakse koja potie razvoj kvantitativnih i kvalitativnih indikatora. Promicanje dijaloga meu razliitim akterima i podrka relevantnim mre#ama na europskoj razini, naroito organizacijama (prvenstveno nevladinim udrugama) koje zagovaraju borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti.
18 Odluka Europskog parlamenta i Vijea br. 1786/2002/EZ od 23. rujna 2002. kojom se usvaja program djelatnosti Zajednice na podruju javnog zdravlja (2003.-2008.). 19 Odluka Europskog parlamenta i Vijea br. 50/2002/EZ od 7. prosinca 2001. kojom se uspostavlja program djelatnosti Zajednice za poticanje suradnje izmeu dr#ava lanica na suzbijanju socijalne iskljuenosti.
Programi pomoi EU-a
85
Programi pomoi EU-a
Cilj je programa smanjiti zakrenost cestovnog prometa, poboljati mjere zatite okolia koje primjenjuje prometni sustav i pojaati intermodalni promet, te time pridonijeti uinkovitom i odr#ivom prometnom sustavu tijekom razdoblja 2003.2010. Program pokriva aktivnosti namijenjene promjeni modaliteta prijevoza i razmjeni iskustava, a one trebaju ukljuivati podruja barem dviju dr#ava lanica, ili jedne dr#ave lanice i bliske tree zemlje.
Marco Polo (2003.-2010.) 20 2 2
Aktivnosti:
Oekuje se da e aktivnosti dovesti do prelaska teretnog prometa s cesta na kratku plovidbu, #eljeznicu, unutarnje plovne putove ili kombinaciju prometnih modaliteta u kojima se putovanja cestom svode na najkrau moguu mjeru. Prihvatljivi predlagatelji i aktivnosti Kao ope pravilo, projekte predla#e konzorcij dvaju ili vie poduzea, osnovanih u najmanje dvije razliite dr#ave lanice ili barem u jednoj dr#avi lanici i jednoj bliskoj treoj zemlji.
5.2
Predstojee reforme pomoi EU-a
Europska komisija je 29. rujna 2004. godine usvojila prijedlog Uredbe Vijea kojom se uspostavlja Instrument za pretpristupnu pomo (Instrument for Pre-Accession Assistance IPA).21 Uredba se temelji na glavnim poukama steenima tijekom nedavnog i tekueg pretpristupnog procesa. Novi instrument uzima u obzir potrebu za fleksibilnim pristupom kako bi se brzo mogli zadovoljiti novi prioriteti. Prijedlog sadr#i okvirnu uredbu koja uspostavlja jedinstveni instrument za pretpristupnu pomo. On e kao takav zamijeniti postojee instrumente Phare, ISPA, SAPARD i CARDS. Novu uredbu poduprijet e detaljna provedbena pravila definirana za razliita podruja aktivnosti koje odreuje okvirna uredba.
Zemlje korisnice dijelit e se u dvije kategorije, ovisno o njihovom statusu dr#ava kandidatkinja ili dr#ava potencijalnih kandidata.22 Dr#ave potencijalni kandidati
Dvije kategorije dr#ave potencijalni kandidati i dr#ave kandidatkinje
20 Uredba (EZ) Europskog parlamenta i Vijea br. 1382/2003 iz srpnja 2003. o dodjeli financijske pomoi Zajednice za unapreivanje mjera zatite okolia koje se primjenjuju u teretnom prometnom sustavu. 21 Prijedlog Uredbe Vijea kojim se uspostavlja Instrument za pretprisupnu pomo, Bruxelles, 29.9. 2004 COM 627 final 2004/0222 (CNS). Pravna osnova prijedloga sadr#ana je u lanku 181.(a) UEZ-a. 22 Zemlja se mo#e premjestiti iz prve u drugu kategoriju samo nakon odluke Vijea Europske unije o dodjeli statusa kandidata. Slu#beno prihvaanje zemlje kao kandidata ima za rezultat premjetanje zemlje iz kategorije 1 u kategoriju 2.
86
nastavit e primati pomo u skladu s odrednicama koje su trenutno definirane u Uredbi o programu CARDS (jaanje institucija i demokratizacija, gospodarski i socijalni razvoj, regionalna i prekogranina suradnja i djelomino usklaivanje s pravnom steevinom EZ-a). Za dr#ave potencijalne kandidate, pomo e se oblikovati tako da ih korak po korak, i u dobro postavljenom okviru, vodi bli#e prema statusu dr#ave kandidatkinje i konano lanstvu. Dr#ave kandidatkinje primat e istu vrstu pomoi i dodatno e ih se podr#ati u pripremama za upravljanje strukturnim, kohezijskim i fondovima za ruralni razvoj nakon pristupanja (fondovi EU-a), kao i pri punoj primjeni pravne steevine EZ-a.
IPA odreuje ciljna podruja za pru#anje pomoi kako bi se osigurala usklaenost s prethodnom pomoi Zajednice kroz program CARDS.
Ciljna podruja
Uredba sadr#i pet komponenti:

Tranzicija i jaanje institucija Regionalna i prekogranina suradnja Regionalni razvoj Razvoj ljudskih potencijala Ruralni razvoj
Prijedlog daje Komisiji ovlatenje da za svaku od komponenti usvoji primjerena provedbena pravila. Komisija e pomo dodijeliti na temelju viegodinjeg indikativnog okvira za svaku komponentu i zemlju, a temeljni strateki dokument za odreivanje prioriteta bit e Europsko partnerstvo. Dr#ave kandidatkinje imat e pristup u svih pet komponenti, dok e dr#avama potencijalnim kandidatima pristup biti ogranien na prvu i drugu komponentu (tranzicija i jaanje institucija, regionalna i prekogranina suradnja). Objanjenje je da se komponente regionalnog razvoja, razvoja ljudskih potencijala i ruralnog razvoja koncentriraju na posebne izazove koji su vezani uz poljoprivrednu i kohezijsku politiku Zajednice nakon pristupanja. Komponente su zamiljene tako da dr#avama kandidatkinjama daju mogunost provedbe takvih politika kroz usklaivanje svojih propisa i postupaka s onima u Zajednici prije pristupanja.
5.2.1 Komponente 1-2 otvorene dr#avama potencijalnim kandidatima i dr#avama kandidatkinjama

Komponenta Pomo u tranziciji i jaanje institucija pokrivat e sva pitanja institucionalnog jaanja, kao i pomo u tranziciji za dr#ave potencijalne kandidate. Za dr#ave potencijalne kandidate, Komponenta 1 pokrivat e cijeli niz aktivnosti, uz izuzetak regionalne i prekogranine suradnje (pokrivene komponentom 2).
Komponenta 1: Pomo u tranziciji i jaanje institucija
Programi pomoi EU-a
87
Programi pomoi EU-a
Komponenta 1 takoer e pokrivati sudjelovanje u programima Zajednice, koje e zemlje korisnice pripremiti za puno koritenje prednosti tih programa u trenutku pristupanja.
Ova komponenta bit e otvorena za obje grupe zemalja i nastavit e podupirati regionalnu suradnju koja se trenutno provodi u okviru programa CARDS.
Komponenta 2: Regionalna i prekogranina suradnja
5.2.2 Komponente 3-5 otvorene samo dr#avama kandidatkinjama

Ova komponenta bi, koliko je mogue, trebala oponaati ERDF (Europski fond za regionalni razvoj European Regional and Development Fund) i Kohezijski fond, i tako zemlje korisnice prije pristupanja upoznati s pravilima i postupcima Zajednice u tim podrujima. To e doprinijeti uinkovitosti jer zemlja u trenutku pristupanja nee morati mijenjati postupke i kriterije u veoj mjeri nego to je to apsolutno potrebno kako bi se potivala Financijska uredba. Nadalje, takoer e stvoriti temelje za upravljanje ERDF-om i Kohezijskim fondom nakon pristupanja.
Komponenta 3: Regionalni razvoj
Svrha komponente Razvoj ljudskih potencijala jest pripremiti dr#ave kandidatkinje za sudjelovanje u Europskom socijalnom fondu u okviru Europske strategije zapoljavanja. Ova e se komponenta usredotoiti na uspostavljanje odgovarajuih struktura i sustava za upravljanje i provedbu aktivnosti Europskog socijalnog fonda.
Komponenta 4: Razvoj ljudskih potencijala
Cilj je komponente ruralnog razvoja pomoi dr#avama kandidatkinjama u pripremama za programe ruralnog razvoja koje EU financira nakon pristupanja, kroz provedbu pretpristupne pomoi putem sustava to slinijih onima koji se tra#e od lanica EU-a.
Komponenta 5: Ruralni razvoj
5.2.3 Upravljanje i provedba

Komisija e biti odgovorna za provedbu pomoi putem postupka komitologije (vidi odjeljak 4.2.3 o komitologiji). IPA e se provoditi putem sustava komitologije koritenjem pet postojeih odbora. Za komponente 1-2 ustrojit e se Odbor za pomo u tranziciji i jaanje institucija kao nasljednik Odbora za Phare. Odbor za jaanje institucija bit e zadu#en za koordinaciju pomoi u sklopu programa IPA. Ovaj e odbor, sukladno pravilima o komitologiji, biti sastavljen od predstavnika dr#ava lanica, a predsjedat e mu predstavnik Komisije. Davat e svoje miljenje o viegodinjim indikativnim planskim dokumentima temeljem stratekog pristupa i prioriteta koje utvruju europska partnerstva.
88
Iskustvo pokazuje kako je izuzetno va#no imati na raspolaganju niz provedbenih metoda, od centraliziranog do potpuno decentraliziranog upravljanja pomoi, kao i zajedniko upravljanje s meunarodnim organizacijama. Komisija mo#e odabrati razliite metode provedbe razliitih komponenti programa IPA. Komisija u nacrtu uredbe istie kako je potrebno slijediti najviu moguu razinu decentralizacije, im je to izvedivo. Predvia se da e se uredba koja uspostavlja novi instrument za pretpristupnu pomo primjenjivati od poetka 2007.
Programi pomoi EU-a
89
Pregovori o lanstvu
6.1
Pregovaraki okvir
Pregovori o lanstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji formalno su otpoeli 3. listopada 2005. godine odr#avanjem prve sjednice meuvladine konferencije izmeu dr#ava lanica EU-a i Republike Hrvatske. Nakon formalnog otvaranja pregovora, zapoelo je provoenje analitikog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije (screening), koje je u tijeku. Po zavretku analitikog pregleda slijedi otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima. Temeljna je svrha pregovora o lanstvu osigurati da dr#ava kandidatkinja do trenutka pristupa bude sposobna usvojiti i provoditi pravnu steevinu. Budui da pregovori odreuju uvjete pod kojima e se dr#ava kandidatkinja pridru#iti Europskoj uniji, proces u stvarnosti postaje zadaom za kandidata da pokua uveati koristi i umanjiti potekoe vezane uz lanstvo. Vijee Europske unije je 16. o#ujka 2005. usvojilo Pregovaraki okvir za Hrvatsku, na temelju osnovnih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za pridru#ivanje Europskoj uniji, poznatih pod nazivom Kopenhaki kriteriji (vidi odjeljak 1.2.2), i naela Procesa stabilizacije i pridru#ivanja.23 Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, od kojih svako predstavlja jedno podruje i njegovu pravnu steevinu:
35 pregovarakih poglavlja:
1. Sloboda kretanja roba 2. Sloboda kretanja radnika 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pru#anja usluga 4. Sloboda kretanja kapitala 5. Javne nabave 6. Pravo trgovakih drutava 7. Pravo intelektualnog vlasnitva 8. Tr#ino natjecanje 9. Financijske usluge 10. Informacijsko drutvo i mediji 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor 13. Ribarstvo 14. Prometna politika 15. Energetika 16. Porezi 17. Ekonomska i monetarna unija 18. Statistika 19. Socijalna politika i zapoljavanje 20. Poduzetnitvo i industrijska politika 21. Trans-europske mre#e 22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata 23. Pravosue i temeljna ljudska prava 24. Pravda, sloboda i sigurnost 25. Znanost i istra#ivanje 26. Obrazovanje i kultura 27. Okoli 28. Zatita potroaa i zdravlja 29. Carinska unija 30. Vanjski odnosi 31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika 32. Financijski nadzor 33. Financijske i proraunske odredbe 34. Institucije 35. Ostala pitanja
23 http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/docs/pdf/st20005_en05_HR_framedoc.pdf
90
Hrvatski sabor je u sijenju 2005. usvojio Deklaraciju o temeljnim naelima pregovora za punopravno lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Temeljem te Deklaracije i Izjave Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske o zajednikom djelovanju u procesu pregovora za lanstvo u Europskoj uniji, osnovan je kao radno tijelo Sabora Nacionalni odbor za praenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.24 Uz Nacionalni odbor, Hrvatski sabor sudjeluje u pripremama Republike Hrvatske za lanstvo u EU i putem svoja druga dva radna tijela: Odbora za europske integracije i Zajednikog parlamentarnog odbora RH EU. Vlada Republike Hrvatske je u travnju 2005. donijela Odluku o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, koju sainjavaju: Dr#avno izaslanstvo Republike Hrvatske za pregovore, Koordinacija za pregovore, Pregovaraka skupina za voenje pregovora, radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora pravne steevine EU-a, Ured glavnog pregovaraa i Tajnitvo Pregovarake skupine. Istovremeno, Vlada RH donijela je i Odluku o imenovanju lanova Dr#avnog izaslanstva, lanova Pregovarake skupine, voditelja radnih skupina, lanova Ureda glavnog pregovaraa, i lanova Tajnitva Pregovarake skupine.25 Hrvatski sabor je u listopadu 2005. donio Rezoluciju o strategijskim odrednicama pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom.26
24 Vidi Narodne novine br. 12, 24. 01. 2005.: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0190.htm http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0189.htm http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0191.htm 25 Vidi Narodne novine br. 49, 15. 04. 2005.: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0950.htm http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0951.htm 26 Vidi Narodne novine br. 122, 19. 10. 2005.: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/2269.htm
Pregovori o lanstvu
91
Pregovori o lanstvu
6.2
Proces pregovora
U sljedeem okviru prikazane su faze pregovora s dr#avama kandidatkinjama:
Faze pregovora
Formalno otvaranje Analitiki pregled (screening) Detaljni razgovori Pregovaraka stajalita dr#ave kandidatkinje Nacrt zajednikog pregovarakog stajalita EU-a Sastanak dr#ava lanica u Vijeu
Dr#ava kandidatkinja dostavlja nove informacije, ukoliko se to od nje tra#i Novi nacrt pregovarakog stajalita dr#ave kandidatkinje, ukoliko se tra#e nove informacije Sastanak dr#ava lanica u Vijeu radi razgovora o novim informacijama Novi nacrt zajednikog pregovarakog stajalita EU-a temeljem novih informacija
Bilateralna meuvladina konferencija Privremeno zatvaranje poglavlja nakon postizanja sporazuma Zatvaranje pregovora i potpisivanje Ugovora o pristupanju (dr#ava kandidatkinja postaje dr#avom pristupnicom) Potvrivanje Ugovora u Europskom parlamentu Ratifikacija Ugovora u dr#avama lanicama i dr#avi pristupnici
92
Pregovori poinju formalnim otvaranjem, nakon kojeg slijedi postupak analitikog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom s Europske unije (screening). Taj proces organizira Komisija. Analitiki pregled pa#ljiva je i vrlo detaljna analiza zakonodavstva dr#ave kandidatkinje kako bi se ustanovile postojee razlike u usporedbi s pravnom steevinom, koje e biti potrebno uskladiti. Analitiki pregled ukljuuje utvrivanje pravnih normi koje su u skladu s pravnom steevinom, naela koje je potrebno izmijeniti i dopuniti, i mjera koje je potrebno uvesti. To e omoguiti stjecanje preliminarnog uvida u pitanja koja bi mogla postati izazovom u pregovorima. Faza koja slijedi nakon analitikog pregleda detaljni su razgovori, tijekom kojih Komisija i dr#ava kandidatkinja pojanjavaju znaenje i svrhu svojih stavova. Komisija objanjava sadr#aj pravne steevine detaljnije nego to je to bilo mogue tijekom analitikog pregleda, dok dr#ava kandidatkinja objanjava razloge koji podupiru njezine zahtjeve. Dr#ava kandidatkinja izrauje svoja pregovaraka stajalita i dostavlja ih u Bruxelles. Pregovaraka stajalita mogu sadr#avati zahtjeve za prijelazna razdoblja i izuzea o kojima e se razgovarati tijekom procesa pregovora. Komisija prouava svako pregovarako stajalite i kao odgovor priprema Nacrt zajednikog pregovarakog stajalita EU-a. Dr#ave lanice EU-a sastaju se u Vijeu i rade na temelju Nacrta zajednikog pregovarakog stajalita Unije za dotino poglavlje. Vijee mo#e postaviti daljnja pitanja na koja se od dr#ave kandidatkinje tra#i odgovor. To mo#e voditi do novih pregovarakih stajalita dr#ave kandidatkinje i novih zajednikih pregovarakih stajalita od strane EU-a. Nakon to je izvren analitiki pregled jednog poglavlja i postignuto zajedniko stajalite, Komisija e preporuiti njegovo otvaranje za pregovore uz uvjet da je dr#ava kandidatkinja dostatno pripremljena. Pristupni pregovori zapoinju Bilateralnom meuvladinom konferencijom koju ine dr#ave lanice i dr#ava kandidatkinja. Konferencija odluuje o tome koja e se poglavlja prva otvoriti. Kada se postigne suglasnost o odreenom poglavlju, ono mo#e biti privremeno zatvoreno. EU zadr#ava pravo vratiti se privremeno zatvorenim poglavljima. Krajnji pregovori ne potuju urednu podjelu u poglavlja; oni zahtijevaju dogovore postignute na razini vie poglavlja. Zavretkom pregovora, dr#ave lanice EU-a bilateralno s dr#avom kandidatkinjom potpisuju Ugovor o pristupanju. Dr#ava kandidatkinja tako postaje dr#avom pristupnicom. Kada su se sve stranke, u skladu s lankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, slo#ile o tekstu Ugovora, Komisija e izdati svoje Miljenje. Ugovor e biti dostavljen na odobrenje Europskom parlamentu i na ratifikaciju parlamentima dr#ava lanica i parlamentu dr#ave pristupnice. Proces ratifikacije mo#e trajati do dvije godine od potpisivanja Ugovora o pristupanju. Opirnije informacije o tijeku pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dostupne su na internetskoj stranici:
http://www.eu-pregovori.hr/default.asp
Pregovori o lanstvu
93
Izvori
Knjige, lanci i dokumenti o politikama:

Cini, Michelle, The European Community, Manchester University Press, 1996. Commission of the European Communities (COM 2001) 371 final: Proposal for a Council decision concerning the signature of the Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and its Member States and the Republic of Croatia on behalf of the European Community. Communication from the Commission to the Council and Parliament, Brussels 3.12.2003. COM (2003) 748 Final - Preparing for the participation of the Western Balkan Countries in Community programmes and agencies. Council Directives 94/57/EC on ship inspection and 95/21/EC on port state control. Council of the European Union: Co-decision guide. http://ue.eu.int/uedocs/cms_data/docs/2004/4/29/Codecision%20guide.pdf Council Regulation (EC) 2666/2000: On assistance for Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, the Former Yugoslav Republic of Macedonia. Council Regulation (EC) No 743/2002: A general Community framework of activities established to facilitate the implementation of judicial cooperation in civil matters. Council Regulation (533/2004/EC): The establishment of European Partnership in the framework of the Stabilisation and Association process. Council Regulation: Proposal to establish an Instrument for Pre-Accession Assistance. Brussels, 29.9.2004 COM 627 final 2004/0222 (CNS establishing an Instrument for Pre-Accession Assistance. Brussels, 29.9.2004 COM 627 final 2004/0222 (CNS). Craig, Paul i de Burca, Grainne, EU-law, Oxford, Oxford University Press, 1998. Craig, Paul i de Burca, Grainne, The Evolution of EU Law, Oxford, Oxford University Press, 1999. Decision No 2317/2003/EC of the European Parliament and of the Council of 5 December 2003 on establishing a programme for the enhancement of quality in higher education and the promotion of intercultural understanding through cooperation with third countries. Decision No 466/2002/EC of the European Parliament and of the Council of 1 March 2002: Community action programme promoting non-governmental organisations primarily active in the field of environmental protection. Decision No 50/2002/EC of the European Parliament and of the Council of 7 December 2001 on establishing a programme of Community action to encourage cooperation between member states to combat social exclusion. Decision No 253/2000/EC of the European Parliament and of the Council of January 2000 establishing the second phase of the Community action programme in the field of education Socrates. Decision No 1031/2000/EC of the European Parliament and of the Council of 13 April 2000 on establishing the Youth Community action programme. Deckmyn, Veerle, Guide to Official Information of the European Union, Maastricht, European Institute of Public Administration, 1999. Dr. Borchardt, Klaus-Dieter, ABC of Community Law, Luxembourg, Office for Official Publications of the European Communities, 2000. Egeberg, Shaefer and Trondal, Jarle, The many faces of EU Committee governance, West European policies, 2003. Eur-Lex: Interinstitutional Agreement of 22 December 1998 on common guidelines for the quality of drafting of Community legislation http://europa.eu.int/eur-lex/en/accessible/treaties/en/livre605.htm European Commission Europe Aid, CARDS Twinning a quick overview, 2004. European Commission: Commission Decision of 27 February 2004 Concerning the amendment of decision C (2002) 1559 of 30 April 2002 amended by decision C (2003) 406 of 31 January 2003 laying down rules on the secondment of National Experts to the Commission.
94
European Commission (2001): European Governance A White paper, Brussels 25.7.2001. (COM 2001) 428 Final. European Commission (2001): Who is who in the European Union? Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities. European Commission (2000): The budget of the European Union: how is your money spent? Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities. European Institute of Public Administration Conference on Impact Assessment, October 2004: Presentation by Christine Dalby from the General Secretariat in the European Commission: The European Commissions IA procedure Guidelines and Implementation Presentation by Mr. Zourek from the European Commission: Objectives and main components of the Lisbon Strategy with a zoom on better regulation. European Institute of Public Administration (00/GHA): Governance by committee: The role of Committees in European Policy Making, Maastricht, research paper. Fontaine, Pascal, Europe in 12 lessons, DG for Press and Communication in the European Commission, 2003. Foreign and Commonwealth Office in the UK (2004): White paper on the Treaty establishing a Constitution for Europe. Government Offices of Sweden (2003): EU Handbook. Hayes-Renschaw, Fiona i Wallace, Helen, The Council of Ministers, New York, St. Martins Press, 1997. Hennington, Maria, Conformity to the rule of law in the EU the case of the Stability and Growth Pact, Faculty of Law at the University of Lund, Sweden, 2004. Hrvatski sabor: Deklaracija o temeljnim naelima pregovora za punopravno lanstvo u EU: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0190.htm Hrvatski sabor: Izjava Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske o zajednikom djelovanju u procesu pregovora za lanstvo u Europskoj uniji: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0189.htm Hrvatski sabor: Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za praenje pregovora: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0191.htm Hrvatski sabor: Rezolucija o strategijskim odrednicama pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/2269.htm Izvjee o napretku Hrvatske 2005. godina European Commission: Croatia 2005 Progress Report, Brussels, 9. 10. 2005, COM (2005) 561 final http://www.mei.hr/Download/2005/11/11/2005_progress_report_hr.pdf Knudsen, Per Brix, Presentation held 21. March 2002 in Brussels: CARDS and TACISImplementation of EC Assistance to the Balkans, Caucasus and Central Asia. Europe Aid Cooperation Office, European Commission. Komisija europskih zajednica: Odluka Vijea o naelima, prioritetima i uvjetima sadr#anim u Europskom partnerstvu s Hrvatskom, Bruxelles, 20. travnja 2004., COM (2004) 275 konani tekst. http://www.mei.hr/Download/2005/06/06/Odluka_Europsko_partnerstvo_final.pdf Kuosmanen, Antti, Finlands Journey to the European Union, European Institute of Public Administration, 2001. Mathisen, Gunnar, Innenfor EU (Inside the EU), Oslo, Universitetsforlaget, 1996. Mayhew, Alan, Enlargement of the European Union: An analysis of the negotiations with the central and eastern European candidate countries, Sussex European Institute, University of Sussex, 2000.
Izvori
95
Izvori
Ministarstvo europskih integracija: Godinje izvjee za 2004. godinu Negotiating framework for Croatia: http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/docs/pdf/st20005_en05_HR_framedoc.pdf Nicolaides, Phedon (99/W/04): Enlargement of the EU and Effectvie Implementation of Community Rules, Maastricht: European Institute of Public Administration, working paper. Nicolaides, Phedon, Enlargement of the European Union and Effective Implementation of its Rules, Maastricht, European Institute of Public Administration, 2000. Nicolaides, Phedon, From Graphite to Diamond The Importance of Institutional Structure in Establishing Capacity for Effective and Credible Application of EU Rules, Maastricht, European Institute of Public Administration, 2002. Official Journal: Treaty of Amsterdam (1999) Treaty establishing a Constitution for Europe (2004) Treaty of Maastricht (1993) A Consolidated version of the Treaty- OJ C 324/5 Treaty of Nice (2001) OJ C 80 of 10 March 2001 Treaty of Rome (1957) Pinholt, Karen, Influence through arguments? A study of the Commissions influence on the climate change negotiations, Oslo, 2004. European Commission: Proposal for a Council Decision on the Principles, Priorities, and Conditions contained in the Accession Partnership with Croatia, Brussels 9.11. 2005, COM (2005) 556 http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/croatia/key_documents.htm Priopenje Komisije Vijeu i Europskom parlamentu: Strateki dokument Europske komisije o napretku u procesu proirenja, Bruxelles, 6. 10. 2004., COM (2004) 657 final. http:www.mei.hr/Download/2006/01/18/Strateski_dokument_EK_o_napretku_u_proces u_prosirenja.pdf Regulation (EC) No 1382/2003 of the European Parliament and of the Council of July 2003: Granting of Community financial assistance to improve the environmental performance of the freight transport system. Scottish Parliament Information Centre: Guide To EU Policy-Making Processes, 2002. Scottish Parliament Information Centre: An Introduction to EU Policy-Making Structures and Procedures, 2001. Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih dr#ava lanica, http://www.mei.hr/download/2002/07/05/SSP_cjeloviti_tekst1.pdf Statskonsult: In Committees and Corridors Norwegian EU handbook, 2002. Thompson, Ian, Europe on the Internet Handout from a course arranged by the European Institute of Public Administration in Maastricht in September 2003. Turner, Amedee, Croatian Parliament and the approximation of EU laws, Phare project, 2002. UK Cabinet Office: Transposition Guide: How to implement European Directives Effectively, 2003. Vlada RH: Odluka o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0950.htm Vlada RH: Odluka o imenovanju lanova Dr#avnog izaslanstva Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, lanova Pregovarake skupine za voenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, lanova Koordinacije za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, voditelja radnih skupina za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora pravne steevine Europske unije, lanova Ureda glavnog pregovaraa i lanova Tajnitva pregovarake skupine: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0951.htm
96
Internetske stranice:
Agencije Europske zajednice: http://europa.eu.int/agencies/index_en.htm Donoenje odluka u EU: http://europa.eu.int/institutions/decision-making/index_en.htm#codecision EU Careers: http://www.eu-careers.com/theinstitutions.htm EU pojmovnik: http://www.europa.eu.int/scadplus/leg/en/cig/g4000.htm Eurojournal: http://eurojournal.org/comments.php?id=173_0_1_0_C Europa uvodna stranica portala Europske unije: http://europa.eu.int/index_en.htm Europski parlament proirenje: http://www.europarl.eu.int/enlargement/default_en.htm Institucije Europske unije: http://europa.eu.int/institutions/index_en.htm Interaktivno oblikovanje politika: http://www.europa.eu.int/yourvoice/ipm/index_en.htm Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija: http://www.mei.hr/ NATO glavna internetska stranica: http://www.nato.int/ Opa uprava za proraun Budget Directorate General: http://europa.eu.int/comm/dgs/budget/index_en.htm Opa uprava za tisak i priopavanje Directorate General Press and Communication: http://www.europa.eu.int/comm/dgs/press_communication/index_en.htm Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji: http://www.eu-pregovori.hr/default.asp Proraun EU-a za 2005. godinu: http://europa.eu.int/eur-lex/lex/LexUriServ/site/en/oj/2005/l_060/ l_06020050308en00090020.pdf Proirenje programi pomoi: http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/financial_assistance.htm Proirenje Twinning: http://www.europa.eu.int/comm/enlargement/pas/twinning/index.htm. TAIEX: http://taiex.cec.eu.int/ Vanjski odnosi: http://www.europa.eu.int/comm/external_relations/see/news/2004/mip_151204.htm Vanjski odnosi Zajednika vanjska i sigurnosna politika: http://europa.eu.int/comm/external_relations/cfsp/fin/actions/eumm03.htm
Izvori
97
Kazalo pojmova
A acquis communautaire, acquis, 11, 24, 63, 69 agencije EU-a, 29, 51, 73 Agenda 2000, 20-21, 80 analitiki pregled, 8, 11, 12, 13, 90, 92, 93 avis, 8, 11, 13 B bijela knjiga, 53, 59, 60, 69, 71, 72 C CARDS, 15, 74-76, 77, 86, 87, 88 carinska unija, 16, 19 civilno drutvo, 60, 61, 71, 72, 75, 76 COREPER, 36, 37, 64, 67 etiri slobode, 19, 31, 32, 77 D Dan Europe, 23 direktiva, 27, 29, 67, 73 dr#ava kandidatkinja, 11, 12, 15, 17, 18, 21, 24, 28, 75, 80, 86, 87, 88, 90, 92, 93 dr#ava pristupnica, 17, 18, 92 E EFTA, 17, 18, 19 Ekonomska i monetarna unija, 19, 30, 57 Erasmus Mundus, 83 Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR), 48-49 Europska ekonomska zajednica (EEZ), 9, 16, 26 Europska investicijska banka (EIB), 41, 48 Europska komisija, Komisija (EK), 11, 14, 20, 26, 27, 29, 30, 31, 32, 34, 39-43, 47, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 71, 72, 73, 75, 80, 81, 87, 88, 93 Europska sredinja banka (ESB), 48, 56 Europska zajednica (EZ), 9, 29, 30 Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM), 9, 16, 26, 30 Europska zajednica za ugljen i elik (EZU), 9, 16, 23 Europski gospodarski prostor, 17, 18 Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC), 49-50, 58, 61 Europski parlament (EP), 25, 26, 27, 29, 32, 34, 43-45, 47, 49, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 72, 73, 92
Europski puki pravobranitelj, 51 Europski revizorski sud, 46-47 Europsko partnerstvo, 13-14, 87, 88 Europsko vijee, 11, 12, 14, 20, 29, 31, 32, 34, 35, 38, 39, 47, 71, 74, 80 F financijska perspektiva, 20, 32, 74 G Glavno tajnitvo, 37, 40 H Hrvatski sabor, 91 I Instrument za pretpristupnu pomo (IPA), 74, 86-89 Interaktivno oblikovanje politike (IPM), 60 ISPA, 14, 15, 21, 74, 75, 76, 86 J Javno zdravlje, 85 Jedinstveni europski akt, 26, 32, 56 K Kohezijski fond, 21, 56, 76, 88 komitologija, 56, 67-69, 81, 88 Kopenhaki kriteriji, 11, 90 kvalificirana veina, 25, 26, 29, 38, 52, 57, 66, 68, 69 L Lisabonska strategija, 20, 53 lobisti, 60-61, 69-71 M Madridski kriterij, 12 Marco Polo, 86 meuvladina konferencija, 8, 11, 25, 90, 92 Memorandum o suglasnosti, 80 metoda Zajednice, 52-53, 73 mirenje, 54, 65, 66-67 Miljenje Europske komisije, 8, 11, 13 Mladi, 83 N Nacionalni program za pridru#ivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (NPPEU), 12, 13 NATO, 17, 18 nezavisni odvjetnici, 45
98
O Odbor regija, 50-51, 58 odluka, 27, 29 Okoli, 84 Okvirni program za pravosudnu suradnju u graanskim predmetima, 84 Opa uprava (OU), 15, 40, 58, 59, 62, 74, 76, 78 osnivaki ugovori, 26 P Phare, 14, 15, 21, 74, 75, 76, 77, 86, 88 Povelja o temeljnim pravima, 21, 27, 32 povjerenik, 26, 39-40, 44, 62, 63 pravna osnova, 25, 29, 52 pravna steevina, 11, 15, 24, 63, 69, 77, 78, 79, 82, 90, 93 pravo Zajednice, 9, 30, 31 Predsjednitvo Vijea, 36, 63, 64 Pregovaraki okvir, 8, 11, 90 pregovarako stajalite, 92, 93 pretpristupna pomo, 15, 74 pretpristupna strategija, 14, 21, 74, 76, 80 primarno zakonodavstvo, 24, 26-27 pristupno partnerstvo, 13, 14 Proces stabilizacije i pridru#ivanja (PSP), 8, 13, 15, 17, 18, 75, 77, 78, 90 programi Zajednice, 13, 15, 74, 80-86 proraun, 32-33, 41, 42, 44, 46, 68, 77 proirenje, 16, 26, 80 R raspodjela glasova, 38 razmjernost, 31, 53, 72 redovno izvjee, 14 regionalna i prekogranina suradnja, 75, 76, 87, 88 regionalni razvoj, 55, 88 ruralni razvoj, 15, 21, 76, 87, 88 S SAPARD, 14, 15, 21, 74, 75, 76, 86 Schengenski sporazum, 17, 26 Schumanova deklaracija, 22, 23 screening, 8, 11, 12, 13, 90, 92, 93 sekundarno zakonodavstvo, 24, 25, 27-28 Slu#beni list (SL), 29 Socrates, 82 Solunska agenda, 13, 80 Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju (SSP), 8, 9-11, 13, 17, 18, 27, 28 strukturni fondovi, 21, 56 stupovi EU-a, 24, 26, 27, 29-30, 52
Sud EZ-a, 22, 25, 27, 28, 29, 30, 31, 34, 41, 42, 45-46, 52 sudska praksa, 24, 27, 28 suodluivanje, 26, 54-55, 62, 65 supsidijarnost, 22, 31, 53, 72 suzakonodavac, 43, 44, 54, 55 Suzbijanje socijalne iskljuenosti, 85 T TAIEX, 13, 15, 74, 78-80 Trojka, 36-37 Twinning, 15, 74, 77-78 U Ugovor iz Amsterdama (Amsterdamski ugovor), 22, 26, 54, 56 Ugovor iz Maastrichta, 20, 26, 29, 54, 56 Ugovor iz Nice, 22, 26, 50 Ugovori iz Rima (Rimski ugovori), 16, 26, 49 Ugovor o Europskoj uniji (UEU), 9, 22, 23, 26, 30, 32, 38, 41 Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik (EZU), 26, 30 Ugovor o osnivanju Europske zajednice (UEZ), 9, 26, 27, 30, 37, 54 Ugovor o pristupanju, 26, 92, 93 Ugovor o Ustavu za Europu, 9, 21, 23, 27, 28, 47, 57 unutarnje tr#ite, 17, 19, 26, 29, 31, 67 uredba, 27, 29, 67, 72, 73 V Vijee Europe, 23, 34, 35 Vijee Europske unije, Vijee, 11, 13, 14, 25, 26, 27, 32, 34, 35-38, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 61, 62, 63, 65, 66, 67, 68, 69, 72, 75, 81, 86, 92, 93 Vijee ministara, 26, 29, 31, 35-38, 52 Visoko tijelo, 16 Vlada RH, 91 vladavina prava, 11, 22, 23, 52, 75 Z zahtjev za lanstvo, 8, 11, 17 Zajednika poljoprivredna politika, 21, 30, 32, 68 Zajednika vanjska i sigurnosna politika, 9, 24, 26, 29, 30, 41, 47 zelena knjiga, 59, 60
Kazalo pojmova
99
Prilozi
Prilog 1.
Glavni elementi Ugovora o Ustavu za Europu
Glavni su elementi Ugovora o Ustavu za Europu:

Povelja o temeljnim pravima. Jasno priznanje vrijednosti i ciljeva Unije, kao i naela koja ureuju odnos izmeu Unije i njezinih dr#ava lanica. Jasnija slika o podjeli nadle#nosti omoguena je u tekstu izriitim razlikovanjem triju kategorija ovlasti Unije: podruja pod iskljuivom nadle#nosti, dijeljenom nadle#nosti i podruja u kojima Unija mo#e poduzeti aktivnosti podrke. Posebni sluajevi koji ne mogu ui u opu klasifikaciju razrauju se posebno, primjerice koordinacija gospodarskih politika i politika zapoljavanja, te zajednika vanjska i sigurnosna politika. Izmijenjeni institucionalni okvir s pojednostavljenim pravnim instrumentima i postupcima Komplicirani sustav glasovanja kvalificiranom veinom u Vijeu zamjenjuje se tzv. sustavom dvostruke veine, to znai da e mjera biti donesena ako ju podr#i 55% dr#ava lanica, koje predstavljaju barem 65% stanovnitva EU-a. Koritenje veinskog glasovanja bit e proireno, ali neka podruja i dalje podlije#u jednoglasnom glasovanju, npr. oporezivanje, kljuni aspekti obrane i vanjske politike, te financija EU-a. Sastav Komisije od 2014. smanjit e se na dvije treine broja dr#ava lanica. Povjerenici e se birati sustavom rotacije u kojem sve dr#ave lanice imaju jednaka prava. Europskim vijeem predsjedavat e predsjednik, kojeg se bira na mandat od dvije i pol godine. Time se zamjenjuje sustav rotirajueg predsjednitva. Europsko vijee osniva se kao institucija razliita od Vijea EU-a. Ustavni ugovor takoer #eli razviti legitimitet EU-a na dva glavna naina: veim ukljuivanjem nacionalnih parlamenata u zakonodavne postupke EU-a te proirivanjem ovlasti Europskog parlamenta. Komisija treba nacionalne parlamente izvjeivati o svim novim inicijativama te, ako jedna treina nacionalnih parlamenata smatra da prijedlog nije u skladu s naelom supsidijarnosti, Komisija mora preispitati svoj prijedlog. Vanjska i sigurnosna politika: Stvaranje polo#aja ministra vanjskih poslova EU-a znai spajanje dviju postojeih funkcija, one visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, te one povjerenika za vanjske odnose. Ministar e biti odgovoran za predstavljanje Europske unije na meunarodnoj sceni. Nadle#nost Suda EZ-a bit e proirena, posebice na podruju slobode, sigurnosti i pravde te vanjskih poslova. Tri postojea stupa bit e stopljena, iako ostaju posebni postupci u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui obrambenu politiku.
100
Europska komisija 2004.-2009.

Kolegij povjerenika Jos Manuel Barroso, predsjednik, Portugal Margot Wallstrm, dopredsjednica, vedska Gnter Verheugen, dopredsjednik, Njemaka Jacques Barrot, dopredsjednik, Francuska Siim Kallas, dopredsjednik, Estonija Franco Frattini, dopredsjednik, Italija Viviane Reding, Luksemburg Stavros Dimas, Grka Joaquin Almunia, panjolska Danuta Hbner, Poljska Joe Borg, Malta . Dalia Grybauskaite, Litva Janez Potonik, Slovenija Jn Figel, Slovaka Markos Kyprianou, Cipar Louis Michel, Belgija Olli Rehn, Finska Lszl Kovcs, Maarska Neelie Kroes, Nizozemska Mariann Fischer Boel, Danska Benita Ferrero-Waldner, Austrija Charlie McCreevy, Irska Vladimir pidla, eka Peter Mandelson, Ujedinjeno Kraljevstvo Andris Piebalgs, Latvija Podruje odgovornosti Predsjednik Komisije Povjerenik za institucionalne odnose i komunikacijsku strategiju Povjerenik za poduzetnitvo i industriju Povjerenik za promet Povjerenik za upravne poslove, reviziju i spreavanje prijevara Povjerenik za pravdu, slobodu i sigurnost Povjerenik za informatiko drutvo i medije Povjerenik za okoli Povjerenik za gospodarske i monetarne poslove Povjerenik za regionalnu politiku Povjerenik za ribarstvo i pomorska pitanja Povjerenik za financijsko programiranje i proraun Povjerenik za znanost i istra#ivanje Povjerenik za obrazovanje, obuavanje, kulturu i viejezinost Povjerenik za zdravstvo i zatitu potroaa Povjerenik za razvoj i humanitarnu pomo Povjerenik za proirenje Povjerenik za oporezivanje i carinsku uniju Povjerenik za tr#ino natjecanje Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Povjerenik za vanjske odnose Povjerenik za unutarnje tr#ite i usluge Povjerenik za zapoljavanje i socijalna pitanja Povjerenik za trgovinu Povjerenik za energetiku Opa uprava Glavno tajnitvo, Pravna slu#ba, glasnogovornik. NB! To nisu ope uprave, ve dijelovi opih slu#bi u Komisiji. Opa uprava za tisak i priopavanje Opa uprava za poduzetnitvo i industriju Opa uprava za energetiku i transport Opa uprava za osoblje i upravu Opa uprava za pravdu, slobodu i sigurnost Opa uprava za informatiko drutvo Opa uprava za okoli Opa uprava za gospodarska i financijska pitanja Opa uprava za regionalnu politiku Opa uprava za ribarstvo i pomorska pitanja Opa uprava za proraun Opa uprava za istra#ivanje Opa uprava za obrazovanje i kulturu Opa uprava za zdravstvo i zatitu potroaa Opa uprava za razvoj Opa uprava za proirenje Opa uprava za oporezivanje i carinsku uniju Opa uprava za tr#ino natjecanje Opa uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Opa uprava za vanjske odnose Opa uprava za unutarnje tr#ite i usluge Opa uprava za zapoljavanje, socijalna pitanja i jednake prilike Opa uprava za trgovinu Opa uprava za energetiku i transport
Prilozi
Prilog 2.
101
Dodaci
Dodatak I.
Studija sluaja
Nesrea Erike: nastanak europskih propisa

I. Uvod
U prosincu 1999. stari i zahrali tanker Erika razbio se u dva dijela blizu obale Bretanje u Francuskoj. Preko deset tisua tona teke nafte isteklo je iz broda i uskoro stiglo do obale Bretanje gdje je uzrokovalo zagaenje u du#ini od etiri stotine kilometara. To je bila jedna od najte#ih i najspektakularnijih ekolokih katastrofa u svijetu, a nanijela je ogromnu tetu ribama i pticama, te openito fauni i flori u toj regiji. Turizam, najpropulzivnija privredna grana u francuskom gospodarstvu, takoer je pretrpio znatnu tetu nakon to su slike pla#a prekrivenih naftom obile svijet. Oko sedamdeset posto uvoza nafte u EU prevozi se uz obalu Bretanje i kroz Engleski kanal. Rije je o nekoliko stotina brodova dnevno. Ponavljanje sline nesree bilo je i vie nego vjerojatno, to se pokazalo tonim dvije godine kasnije, kada se dogodila nesrea Prestige-a. Nezgoda Erike potaknula je intenzivnu i sveobuhvatnu zakonodavnu inicijativu Europske komisije, nakon ega su slijedili pregovori u institucijama EU-a koje donose odluke. Ovim primjerom nastoji se opisati glavna obilje#ja postupka koji je vodio do novih propisa EU-a o sigurnosti pomorskog prijevoza nafte. Identificirana su glavna miljenja, kao i svaki korak u zakonodavnom postupku Komisije, Vijea ministara i Parlamenta. Miljenja i reakcije savjetodavnih tijela kao to su Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija nisu ovdje ukljuena.
II.
Postupak u kojem se oblikuje odluka
Nakon ranijih katastrofa s izlijevanjem nafte u Europi, EU je ve 1994. i 1995. donijela propise o sigurnosti prijevoza nafte.27 Komisija je pokuala izmijeniti te postojee akte. Uskoro je odlueno da e Komisija poslati dr#avama lanicama priopenje koje e ukljuivati nekoliko konkretnih zakonodavnih prijedloga. Da stvar nije bila tako hitna, Komisija je mogla prvo objaviti Zelenu knjigu u kojoj bi pokuala opisati trenutno stanje s naznakom moguih rjeenja. Na temelju komentara svih zainteresiranih Komisija bi onda Zelenu knjigu preoblikovala u Bijelu knjigu, koja bi ukljuivala predstavljanje onoga to smatra potrebnim mjerama za popravljanje situacije, ukljuujui konkretne zakonodavne prijedloge. U sluaju nesree Erike, gdje je dr#ava koje se to najvie ticalo, Francuska, trebala preuzeti predsjedanje EU-om est mjeseci kasnije, u srpnju 2000., nedostatak vremena nije dozvoljavao takve opse#ne pripremne mjere.
27
Direktiva Vijea 94/57/EZ o inspekciji brodova i 95/21/EZ o dr#avnom nadzoru luka.
102
Dana 10. veljae 2000. Komisijina Opa uprava za transport i energetiku (OU TREN) donijela je radni dokument za savjetodavne sastanke s predstavnicima privrede i profesionalnim organizacijama, koji su odr#ani 2. o#ujka 2000. godine. Dan kasnije odr#ani su sastanci s pojedinanim strunjacima iz dr#ava lanica i dr#ava EFTA-e (kao dio Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru). Na tim sastancima slu#benici iz OU TREN-a pokuali su sakupiti komentare i sugestije strunjaka iz Europe kako bi ojaali svoj prijedlog, pri tome poveavajui mogunost glatkog i brzog postupanja u Vijeu i Parlamentu. Sazivanje sastanaka strunjaka preputeno je slobodnoj procjeni Komisije. Ona to redovito ini u sluajevima kada odreeno pitanje privlai politiku pozornost. Inae se jednostavno mo#e osloniti na interne strunjake. Komisija je predstavila sljedee zakonodavne prijedloge: i) jaanje dr#avnog nadzora luka, tj. pravila za inspekcije brodova kada ulaze u luke u dr#avama EU-a, ii) postro#avanje pravila i standarda za inspekciju brodova od nadle#nih udru#enja i nacionalnih tijela za pomorstvo, te iii) ubrzano uvoenje tankera s dvostrukom oplatom. Dr#ave lanice pola#u mnogo pa#nje na ovaj stadij zakonodavnog postupka zbog toga to su ovlasti kasnije u postupku donoenja odluka povjerene Komisiji. Tijekom rasprava u Vijeu, Komisija mo#e odbiti prijedloge za izmjene osim ako sve dr#ave lanice jednoglasno odlue ne slo#iti se s Komisijom. Ovo se mo#e vidjeti iz Komisijinih komentara na prvi sporazum (zajedniko stajalite) Vijea kao to je opisano u daljnjem tekstu.
III. Postupak donoenja odluka

Pravna je osnova za predlaganje tih zakonodavnih akata lanak 80. stavak 2. Ugovora o EU-u, koji se odnosi na sektor zranog i pomorskog prijevoza na unutarnjem tr#itu. Njime se daje Komisiji pravo predlaganja novih propisa. Postupci za donoenje odluka odreeni su u lanku 251. Ugovora prema kojem Vijee, koje predstavlja vlade dr#ava lanica, te Europski parlament, koji je sastavljen od izravno biranih lanova, donose propise EU-a zajedniki i ravnopravno, s jednakim pravima i obvezama. Ovo je redovni postupak za sve propise EU-a, osim poljoprivrede, ribarstva, oporezivanja, trgovinskih politika i Ekonomske i monetarne unije. Postupak se mo#e zakljuiti u bilo kojem stadiju tijekom tri kruga pregovora ako se dvije zakonodavne vlasti dogovore o istome tekstu. Uz postupke iz lanka 251., zajednika izjava Europskog parlamenta, Vijea i Komisije sadr#i praktine dogovore za postupak suodluivanja i za trei krug pregovora, stadij mirenja. A. Prvo itanje:
Europski parlament U sluaju Erike Europska komisija dostavila je 22. o#ujka 2000. svoj prijedlog Vijeu ministara i Parlamentu. Meutim, prijedlozi su slu#beno
Dodaci
103
Dodaci
bili objavljeni na svim slu#benim jezicima EU-a tek etiri mjeseca kasnije, 25. srpnja 2000. (C 212 E/102). Predsjednik Europskog parlamenta proslijedio je prijedlog Odboru za regionalne politike, promet i turizam koji je odabrao izvjestitelja (rapporteur), tj. osobu koja je odgovorna za sastavljanje miljenja Parlamenta u obliku prijedloga izmjena Komisijinog teksta. Osim toga, miljenja su takoer sastavili Odbor za industriju, vanjsku trgovinu, istra#ivanje i energetiku, te Odbor za okoli, javno zdravlje i potroaku politiku. Nakon formalnih sasluanja i rasprava na brojnim sastancima odbora, nekoliko stotina prijedloga s izmjenama Komisijinog teksta stiglo je na plenarnu sjednicu u studenom 2000. Oko etvrtine svih predlo#enih izmjena usvojeno je na plenarnoj sjednici, to je bilo prvo itanje Parlamenta. Taj postupak trajao je osam mjeseci. Jedan od najkontroverznijih prijedloga koji je Europski parlament prihvatio bio je obveza za sve brodove da ugrade crnu kutiju, kao kod zrakoplova, radi olakavanja istrage nakon nesree. Uz to, Parlament je tra#io da se brodovi koji nemaju takvu opremu zadr#e u lukama.
Miljenje Komisije Od otprilike dvadeset konkretnih predlo#enih amandmana na svaki prijedlog Komisija je prihvatila jednu treinu i u skladu s time izmijenila svoje prijedloge. Komisijini argumenti za odbijanje preostalih jedanaest predlo#enih amandmana, kao i novih prijedloga, objavljeni su 12. prosinca 2000., samo dva tjedna nakon to je Europski parlament zavrio prvo itanje. Komisija je odbila prijedlog Parlamenta o crnim kutijama navodei da je protivan meunarodnom pravu. Vijee Vrlo brzo, Vijee je 26. o#ujka 2001. donijelo svoje zajedniko stajalite o sva tri prijedloga, samo tri mjeseca nakon prvog itanja u Parlamentu i dva mjeseca nakon to je Komisija objavila svoj izmijenjeni prijedlog. Ovaj stadij zakonodavnog postupka od temeljnog je znaenja budui da upravo u tom trenutku poinju tei rokovi za preostale stadije donoenja odluke. Vijee ministara slo#ilo se o veini predlo#enih amandmana koje je usvojio Parlament i samo je predlo#ilo niz amandmana. Meutim, #estoko se oduprlo amandmanu koji je predlo#io Europski parlament o doputanju lukim tijelima da zadr#e ili zabrane pristup brodovima koji ne posjeduju crne kutije.
Drugo itanje
B.
Europski parlament Nakon to je Vijee 26. o#ujka 2001. donijelo svoje zajedniko stajalite, Parlament je imao samo dvanaest do esnaest tjedana za dovretak drugog itanja. Da nije uspio u tome roku, znailo bi da je prihvatio sve amandmane koje je Vijee predlo#ilo. Parlamentu je trebalo sedam tjedana da dovri drugo itanje, koje se sastojalo od samo
104
dvanaest (2, 7 i 3) predlo#enih amandmana. Parlament je ponovno istaknuo svoj stav glede obvezne uporabe crnih kutija za sve vrste brodova.
Miljenje Komisije Komisija je prihvatila etiri od ukupno dvanaest amandmana, od kojih su mnogi bili semantikog karaktera ili su se samo odnosili na postupak. Slo#ila se s dijelovima predlo#enog amandmana o zadr#avanju ili zabrani pristupa brodovima bez crnih kutija, ali ne u cijelosti. Vijee Nakon to je Parlament zavrio drugo itanje 16. svibnja 2001., i nakon objavljivanja miljenja Komisije i izmijenjenog prijedloga, Vijee je imalo daljnjih dvanaest do esnaest tjedana za postizanje politikog sporazuma. im je postalo jasno da radna skupina za promet Vijea ne podupire amandman Parlamenta o crnim kutijama, Predsjednitvo je zatra#ilo od Parlamenta da pristupi postupku mirenja umjesto da eka dok Vijee neproduktivno troi vrijeme na istek svoga postupka. To se redovito dogaa u sluajevima od politikog znaenja.
Tree itanje:
C.
Trei stadij odnosi se na postupak mirenja. Mora zapoeti u roku od est do osam tjedana nakon to Vijee postigne politiki sporazum. Ako se to ne dogodi, akt nije donesen i cijeli postupak mora zapoeti iznova. Odbor za mirenje sastoji se od petnaest predstavnika sa svake strane, a na elu su mu nadle#ni ministar Predsjednitva Vijea i predsjednik Parlamenta. Odbor ima daljnjih est do osam tjedana za postizanje rjeenja. Komisija nema pravo povui svoj prijedlog u ovom stadiju, niti mo#e tra#iti od Vijea da bude jednoglasno ako ne dijeli njegov stav. U tom sluaju, kao i esto u drugim prilikama, pregovori u Odboru za mirenje odvijaju se u okviru manje skupine koja se naziva trijalog, a sastoji se od po dva predstavnika Vijea, Parlamenta i Komisije. Obino se te rasprave svedu na dijalog izmeu veleposlanika Predsjednitva i izvjestitelja Parlamenta, sa stalnom podrkom i posredovanjem direktora nadle#ne ope uprave, u ovom sluaju Ope uprave za promet i energetiku. Nakon nekoliko neformalnih sastanaka postignuto je rjeenje. Vijee se slo#ilo da nepostojanje crnih kutija na brodovima bude razlog zadr#avanja brodova i zabrane uplovljavanja i isplovljavanja brodova iz europskih luka. Glasovalo se o rezultatu Odbora za mirenje i on je odobren na plenarnoj sjednici Parlamenta, kao i u Vijeu ministara. Da se o rezultatima mirenja nije glasovalo u roku od daljnjih est do osam tjedana ili da ih jedna od te dvije institucije nije odobrila, cijeli bi zakonodavni postupak morao zapoeti iznova.
Dodaci
105
Dodaci
Dodatak II.
Vodi o izvorima informacija na Internetu
Hrvatski sabor: http://www.sabor.hr/ Vlada Republike Hrvatske: http://www.vlada.hr/ Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija: http://www.mei.hr/ Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji: http://www.eu-pregovori.hr/default.asp Narodne novine: http://www.nn.hr/
Dobra poetna toka pri tra#enju relevantnih informacija o EU-u

Europa: glavna stranica EU-a http://europa.eu.int glavna je internetska stranica EU-a. S ove stranice mo#ete pristupiti svim drugim relevantnim internetskim stranicama EU-a, ukljuujui institucije EU-a i poveznice na relevantne dokumente. Te stranice daju Vam opse#an pregled na svim slu#benim jezicima EU-a. Novu i preoblikovanu verziju, koja je pristupanija korisnicima, mo#ete nai na: http://europa.eu.int/geninfo/info-en.htm. Europa na internetu: internetski direktorij http://www.knoweurope.net/demo/html/webdir.htm je internetska stranica koja daje pristup strukturiranom i esto a#uriranom direktoriju internetskih stranica koje pru#aju informacije o EU-u i ire o Europi.
Informacije o glavnim institucijama EU-a

Institucije EU-a http://europa.eu.int/institutions/index_en.htm sadr#i dobar pregled svih institucija EU-a i poveznice na njihove stranice. Ova stranica je dobro mjesto za poetak pretrage ukoliko tra#ite informacije unutar jedne od glavnih institucija. Dnevni red institucija EU-a Na stranici http://europa.eu.int/news/cal-en.htm postavljene su informacije o dnevnom redu institucija EU-a. To je koristan izvor informacija o temama o kojima se raspravlja u EU-u. Ponekad ova stranica takoer pru#a uvid u to koji e se prijedlozi pojaviti u bliskoj budunosti. Agencije EU-a http://europa.eu.int/agencies/index_en.htm sadr#i poveznice na glavne stranice svih agencija EU-a.
106
Europska komisija Glavna stranica: http://europa.eu.int/comm/index_en.htm. Ova stranica omoguuje pristup drugim relevantnim stranicama vezano uz dokumente, va#ne datume i osobe koje su zadu#ene za razliita tekua pitanja. OU: http://europa.eu.int/comm/dgs_da.htm. Ova poveznica pru#a neposredan pristup stranicama razliitih opih uprava na kojima se mogu nai informacije o temama na kojima one rade. Radni program i strategije Komisije: http://europa.eu.int/comm/off/work_programme/index_en.htm Tjedni zapisnici sa sastanaka Komisije: http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/meeting/index_en.htm
Europski parlament Glavna stranica: http://www.europarl.eu.int/home/default_en.htm Parlamentarni odbori: http://www.europarl.eu.int/committees/home_en.htm. Ova poveznica omoguuje pristup radnim programima, sastancima, relevantnim izvjeima i biltenima razliitih parlamentarnih odbora. Politike stranke: http://www.europarl.eu.int/groups/default.htm Publikacije s osnovnim informacijama Europskog parlamenta izvrstan su uvodni izvor informacija o institucijama i politikama EU-a, a dostupne su na sljedeoj internetskoj stranci: http://www.europarl.eu.int/factsheets/default_en.htm?redirected=1
Vijee Europske unije Glavna stranica: http://ue.eu.int/cms3_fo/showPage.asp?lang=en&id=1&mode=g&name= Dnevni red: http://ue.eu.int/cms3_applications/applications/newsRoom/loadBook.asp?BID= 104&LANG=1&cmsid=364 Kalendar: http://ue.eu.int/cms3_applications/applications/meetings/getMonthcalendar.asp? lang=en&cmsID=368&date=1/2004 Predsjednitvo Vijea: na ovoj stranici nalaze se informacije o sadanjem i prolim predsjednitvima: http://ue.eu.int/cms3_applications/showPage.asp?lang=en&id=695 &mode=g&name= Zakljuci Predsjednitva: http://europa.eu.int/european_council/conclusions/index_en.htm
Sud EZ-a Glavna stranica: sadr#i informacije o nainu rada Suda EZ-a i svim njegovim odlukama te o Prvostupanjskom sudu: http://curia.eu.int/en/transitpage.htm
Zakonodavne i sudske informacije, te informacije o oblikovanju i praenju politika Eur-Lex: internetska stranica o pravu EU-a Postoji nekoliko internetskih stranica EU-a koje omoguuju praenje procesa donoenja zakona od poetka do zavretka. Stranica Eur-Lex:
Dodaci
107
Dodaci
http://europa.eu.int/eur-lex/lex/en/index.htm predstavlja glavnu polaznu toku za takve informacije. Ona sadr#i opse#an i potpun pregled pravnih dokumenata Unije na svim slu#benim jezicima EU-a, daje neposredan pristup internetskim stranicama svih institucija (osobito CELEX) i tekstove koji objanjavaju cjelokupni proces donoenja zakona (ukljuujui glosar relevantnih pojmova). Ta je internetska stranica podijeljena na nekoliko dijelova: Slu#beni list: Serije L i C takoer su dostupne na gore navedenoj internetskoj stranici. CELEX: prvi puta je pokrenut 1980. godine kada je predstavljao va#an korak u poboljanju javnog pristupa pravu EU-a. Danas je sastavni dio stranice Eur-Lex i omoguuje neposredan i slobodan pristup europskom pravu. Prelex: sadr#i bazu podataka Europske komisije o meuinstitucionalnim postupcima, i omoguuje praenje glavnih faza procesa donoenja odluka izmeu Komisije i drugih institucija: http://europa.eu.int/prelex/apcnet.cfm?CL=en Curia: http://curia.eu.int/en/content/juris/index.htm. Ova poveznica omoguuje slobodan pristup tekstovima odluka i miljenja Suda EZ-a/Europskog prvostupanjskog suda od 1997. godine. Putem baze podataka Eur-lex na: http://europa.eu.int/eur-lex/en/search/search_case.html takoer mo#ete pronai tekstove odluka od 1954. godine ukoliko znate broj sluaja, naziv stranaka ili predmet. Sa#eci va#nih odluka takoer su dostupni putem obavijesti za tisak na stranici: http://curia.eu.int/en/actu/communiques/index.htm ili kroz opis postupka na stranici: http://curia.eu.int/en/actu/activites/index.htm. Zakonodavni opservatorij Oeil: http://wwwdb.europarl.eu.int/dors/oeil/en/default.htm. Ova baza podataka pokriva aktivnosti institucija koje su ukljuene u postupak donoenja zakona i proces donoenja odluka. Takoer omoguuje praenje procesa donoenja odluka u Komisiji, radnog optereenja Parlamenta i njegovih odbora, te uvid u godinji radni program Komisije i prijedloge razliitih predsjednitava Vijea. SCADPLUS: http://europa.eu.int/scadplus/scad_en.htm sadr#i sa#etke zakonodavstva EU-a u razliitim podrujima politika. Jednostavno oznaite podruje interesa i mo#ete dobiti pristup objanjenjima zakonodavstva u tom podruju na nain koji je pristupaan korisnicima. Registri dokumenata Ovi registri predstavljaju korisnu polaznu toku u smislu omoguavanja ranog pristupa nekim va#nim zakonodavnim dokumentima te pristupa radnim i drugi grupama koje prije nisu bile dostupne. Vijee Europske unije http://ue.eu.int/cms3_fo/showPage.asp?lang=en&id=254&mode=g&name= Europski parlament http://www4.europarl.eu.int/registre/recherche/Menu.cfm?langue=EN Europska komisija http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/acc_doc/index_en.htm Preliminarni dokumenti http://europa.eu.int/documents/comm/index_en.htm
108
Ugovor o Ustavu za Europu Sljedee internetske stranice sadr#e informacije o Ugovoru o Ustavu za Europu: Cijeli tekst Ugovora: http://europa.eu.int/eur-lex/lex/JOHtml.do?uri= OJ:C:2004:310:SOM:EN:HTML Budunost EU-a forum za raspravu: http://europa.eu.int/futurum/index_en.htm Europska konvencija: http://european-convention.eu.int/bienvenue.asp?lang=EN&Content=
Kako doi do a#uriranih informacija o dogaajima i inicijativama EU-a i kako prikupljati informacije o politikama i zemljama? EU novosti: Stranica http://europa.eu.int/news/index_en.htm sadr#i pregled najnovijih priopenja za tisak i najave aktivnosti koje slijede. Vijesti za medije: http://europa.eu.int/comm/press_room/index_en.htm donosi a#uriran popis najnovijih priopenja za tisak. RAPID: http://europa.eu.int/rapid/searchAction.do. Ova internetska stranica vrijedan je izvor kratkih informacija o nedavnim dogaajima budui da sadr#i bazu podataka u kojoj su prikupljena sva priopenja za tisak. Na glavnoj stranici nalazi se prirunik za korisnike koji poma#e pri navigaciji kroz bazu podataka. Aktivnosti EU-a: http://europa.eu.int/pol/about_en.htm. Ova internetska stranica sadr#i pregled aktivnosti unutar 32 predmetna podruja u kojima EU upravlja programima, organizira aktivnosti i donosi zakone. Ope izvjee o aktivnostima Europske unije: http://europa.eu.int/abc/doc/off/rg/en/welcome.htm. Osim sa#etog godinjeg izvjea o sveukupnim aktivnostima EU-a, ovdje se nalazi i pregled aktivnosti Europske unije u proloj godini. Bilten Europske unije: http://europa.eu.int/abc/doc/off/bull/en/welcome.htm. Bilten, koji gotovo svaki mjesec objavljuje Glavno tajnitvo Komisije, pru#a uvid u aktivnosti Europske komisije i drugih institucija Zajednice. Nadopuna Biltenu je Ope izvjee. to je novo o Europi: http://europa.eu.int/geninfo/whatsnew.htm. Dnevno a#uriran popis novosti na internetskoj stranici Europa. Meutim, potrebno je uzeti u obzir da je popis vrlo selektivan. EU Observer: http://euobserver.com/ EurActiv: http://www.euractiv.com/. Obje internetske stranice sadr#e svakodnevne novosti o dogaajima i inicijativama u EU-u. Kako prikupiti informacije o politikama i zemljama? Tra#ilica na stranici Europa: http://europa.eu.int/geninfo/query_en.htm omoguuje pretra#ivanje cijelog sklopa naslovnih internetskih stranica unutar glavne stranice Europa.
Dodaci
109
Dodaci
Ope uprave (OU): http://europa.eu.int/comm/dgs_en.htm internetske stranice opih uprava Europske komisije kljuan su izvor informacija o politikama EU-a i njihovom podrijetlu. A do Z popis internetskih stranica Europske unije: http://www.eurunion.org/infores/euindex.htm korisna je polazna toka za informacije o politikama. Europske vlade na internetu: stranica http://www.gksoft.com/govt/en/europa.html sadr#i poveznice na nacionalne i regionalne slu#bene stranice svih europskih zemalja i na neke stranice openitijeg sadr#aja.
Druge va#ne internetske stranice Postoji nekoliko internetskih stranica koje mogu biti korisne kada se tra#e odreena imena ili organizacije. U nastavku su neke od najva#nijih: IDEA: http://158.169.50.70/idea/en/index.htm. Elektronski direktorij europskih institucija koji objavljuje Komisija, a sadr#i imena, adrese i kontakt podatke osoba koje rade u svim institucijama EU-a, ukljuujui i lanove Europskog parlamenta. Europska komisija: Stranica http://europa.eu.int/geninfo/info/contact/index_en.htm sadr#i kontakte unutar EU institucija, agencija i drugih tijela, te kontakt podatke za informacijske mre#e. CONECCS: Europska komisija: Glavno tajnitvo http://europa.eu.int/comm/civil_society/coneccs/index_en.htm sadr#i kontakt podatke paneuropskih organizacija i savjetodavnih odbora EU-a. Your voice: http://europa.eu.int/yourvoice/ predstavlja jedinstvenu pristupnu toku za irok spektar konzultacija, razgovora i drugih instrumenata koji javnosti, poslovnim subjektima i drugima omoguuju zauzimanje aktivne uloge u procesu oblikovanja europskih politika. Europe Direct: http://www.europa.eu.int/europedirect/index_en.htm predstavlja izravnu vezu s Europskom unijom. Ukoliko imate pitanja ili komentara, putem ove internetske stranice mo#ete se izravno povezati s odgovarajuim osobama. Pojmovnik: http://europa.eu.int/scadplus/leg/en/cig/g4000.htm predstavlja slu#beni pojmovnik EU-a, koji sadr#i kratke definicije kljunih rijei i pojmova.
Popis va#nih institucija za intelektualne usluge (think tanks) u Europi Ovaj odjeljak sadr#i popis najva#nijih internetskih adresa nekih od europskih institucija za intelektualne usluge. Da biste bili a#urno informirani o dogaanjima u Europi, s vremena na vrijeme treba provjeriti o emu se vodi rasprava. U tom smislu sljedei popis poveznica mo#e biti vrlo koristan.
110
Pregled najva#nijih institucija za intelektualne usluge u Europi: http://www.notre-europe.asso.fr/IMG/pdf/EU_brussels-2.pdf http://www.notre-europe.asso.fr/article.php3?id_article=538 EurActiv Uz dnevne informacije, na portalu EurActiv-a dostupne su i analize europskih politika. Ovo je dobra polazna toka kada se tra#e relevantne institucije za intelektualne usluge u Europi. http://www.euractiv.com/ Centar za studije europskih politika (Centre for European Policy Studies) Centar za studije europskih politika, ustrojen 1983. godine, nezavisna je institucija za analizu politika. Bavi se provoenjem kvalitetnih istra#ivanja koja vode do konstruktivnih rjeenja za izazove s kojima se Europa danas suoava. http://www.ceps.be/Default.php Centar za europsku politiku (European Policy Centre EPC) EPC je nezavisna i neprofitna institucija za intelektualne usluge koja se bavi operacionalizacijom procesa europskih integracija. Djelujui u centru procesa formuliranja europskih politika, EPC svojim lanovima i iroj publici pru#a brze, visoko-kvalitetne informacije i analize. Cilj ove institucije je promicanje uravnote#enog dijaloga izmeu razliitih skupina koje obuhvaaju sve aspekte gospodarskog i socijalnog #ivota. http://www.theepc.net/ Centar za novu Europu (The Centre for the New Europe) Uspostavljena 1993. godine, ovo je neprofitna, nezavisna istra#ivaka zaklada sa sjeditem u Bruxellesu. http://www.cne.org/about2.htm Poslovanje u EU-u (EU Business) Internetska stranica Poslovanje u EU-u nezavisna je slu#ba s poslovnim informacijama o Europskoj uniji dostupnim putem interneta. http://www.eubusiness.com Glas Europe (European Voice) European Voice je tjednik s nezavisnim pogledom na EU, a objavljuje ga The Economist Group. Ovaj tjednik donosi opse#an tjedni pregled aktivnosti kljunih institucija Europske unije. http://www.european-voice.com/ Mre#a politika (Policy Network) Cilj Mre#e politika je olakati razmjenu naprednih ideja izmeu predstavnika lijevog centra u Europi i svijetu putem suradnje s onima koji #ele promicati naprednu agendu kroz ovu jedinstvenu mre#u organizacija i strunjaka. http://www.progressive-governance.net/ Reforma europskih politika (European Policy Reform) Nezavisan meunarodni istra#ivaki institut smjeten u Londonu. http://www.epfltd.org/ Europski institut za javnu upravu (European Institute of Public Administration EIPA) Uspostavljen 1981. godine, EIPA je nezavisan institut koji provodi obuku i istra#ivanja o javnoj upravi i europskim politikama, te pru#a raznolike usluge upravama dr#ava lanica i dr#ava kandidatkinja, kao i institucijama EU-a, u vidu potpore njihovima zadaama i odgovornostima vezanim uz europske integracije. http://www.eipa.nl/default.htm
Dodaci
111
Dodaci
Centar za istra#ivanje europskih integracija (Zentrum fr europische Integrationsforschung ZEI) Uspostavljen 1995. godine, Centar za studije europskih integracija (ZEI) nezavisan je istra#ivaki institut na Rajnskom sveuilitu Friedrich Wilhelm (http://www.uni-bonn.de/) u Bonnu. Istra#ivake teme ZEI-a obuhvaaju srednjorona i dugorona pitanja povezana s procesom europskih integracija i proirenjem. http://www.zei.de/ Europski sveuilini institut u Firenci (European University Institute in Florence EUI) EUI je doktorska i poslijedoktorska akademska institucija europske strukture. Uspostavile su ga dr#ave lanice EU-a koje ga i podupiru. Institut vodi doktorski program koji je u podruju drutvenih znanosti meu najva#nijima u Europi. http://www.iue.it/Welcome.html Europski institut u Sussexu (Sussex European Institute) Europski institut u Sussexu istra#ivaki je centar za suvremena europska pitanja. Centar usko surauje s najistaknutijim istra#ivakim centrima u Europi i svijetu, a 1998. godine proglaen je Centrom izvrsnosti Jean Monnet. http://www.sussex.ac.uk/sei/1-2-2-2.html OECD/SIGMA OECD okuplja 30 dr#ava lanica kojima je zajedniko opredjeljenje prema demokraciji i tr#inom gospodarstvu. Aktivnim vezama s oko 70 drugih zemalja, nevladinim udrugama i civilnim drutvom, ostvaruje globalni doseg. Najpoznatiji po svojim publikacijama i statistikama, njegov rad pokriva gospodarska i socijalna pitanja od makroekonomije do trgovine, obrazovanja, razvoja te znanosti i inovacija. http://www.oecd.org/home/ SIGMA je zajednika inicijativa Europske unije i OECD-a. Uspostavljena 1992. godine i regulirana konvencijama izmeu EU-a i OECD-a, program Sigma pru#a podrku zemljama partnerima u modernizaciji sustava javne uprave. http://www.sigmaweb.org Centar za europske reforme (Centre for European Reform CER) Centar za europske reforme znanstvena je institucija koja se bavi reformom Europske unije i forum za diskusiju o mnogim socijalnim, politikim i gospodarskim izazovima s kojima se Europa suoava. http://www.cer.org.uk/ myEurope myEUROPE je internetski projekt kojem je cilj pomoi profesorima pri jaanju svijesti uenika o tome to znai biti mladim graaninom Europe. Od njegova pokretanja 2000. godine, projekt je usredotoen na europsko dr#avljanstvo i meukulturno obrazovanje putem internetskih aktivnosti i praktinih primjera u razredima, u primarnom i sekundarnom obrazovanju. http://myeurope.eun.org/ww/en/pub/myeurope/home.htm
112

Prirucnik o EU

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Prirucnik o EU

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Nakladnik i urednitvo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Autori Elisabeth Hyllseth Marthe Indset Sanja Kostovska Prijevod

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

Popis ee koritenih kratica

Popis ee koritenih kratica

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Pravni okvir EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

2.2 2 2.3 3 2.4 4

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

Postupak oblikovanja politika u EU-u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Programi pomoi EU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Ovo poglavlje predstavlja:

Kako koristiti ovaj prirunik?

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

Pravilno razumijevanje pojmova Europska unija i Europska zajednica

Europska unija ili Europska zajednica?

Odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

1.2.1 Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Osnovni elementi SSP-a su sljedei:

Izvor: Sporazum o stabilizaciji i pridru#ivanju http://www.mei.hr/download/2002/07/05/SP_cjeloviti_tekst1.pdf

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

1.2.2 Status kandidata i pregovori o lanstvu

Kopenhaki kriteriji su sljedei:

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

Solunska agenda za zapadni Balkan

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Prioritetna podruja su sljedea:

Elementi pretpristupne strategije

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

Programi i instrumenti pomoi

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

EZU (Ugovor iz Pariza)

1.3.1 Rastua europska obitelj organizacijsko arenilo

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Izvor: Europa http://europa.eu.int i slu#bena stranica NATO-a http://www.nato.int/

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

1.3.2 Europska integracija u fazama pregled korak po korak

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

1.3.3 Dva va#na dogaaja u 2000. godini

2 Lisabonska strategija 2000.-2010.

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

1.3.4 Ugovor o Ustavu za Europu 2004. godina

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

1.3.5 Temeljne vrijednosti EU-a

EU trajan mirovni projekt

Vladavina prava i potivanje ljudskih prava

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj

1.3.6 Simboli EU-a

Europske integracije i odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije

Pravni okvir EU-a

Ovo poglavlje sadr#i uvod u:

Pravna steevina Zajednice (acquis communautaire)

Prirunik o Europskoj uniji za dr#avne slu#benike u Republici Hrvatskoj