Tanja Gradeak-Erdelji Pedagoi fakultet, Osijek Metonimija kao izlaz - eufemizmi u jeziku politike

Rad e se baviti ulogom metonimije u strukturi eufemizama kao bitnih imbenika u jeziku politike. Primjeri eufemizama u engleskom jeziku tipa: 'collateral damage' ili 'air support', ekstrahiranih iz dnevnog tiska i pisanih dokumenata, biti e promatrani u svjetlu kognitivne teorije koja metonimiju promatra kao dio 'Idealiziranog kognitivnog modela' ili scenarija u kojemu ovaj kognitivni proces omoguuje mentalni pristup konceptu u kojemu eufemizam zamjenjuje politiki nekorektniji izraz.

Sveprisutnost metonimije i metafore u svakodnevnoj jezinoj uporabi istovremeno je i oita, ako se malo dublje pogleda u strukturu jezinih izraza koji se svjesno ili nesvjesno koriste u vie-manje konvencionalnoj meuljudskoj komunikaciji, ali je upravo zbog te svoje oitosti i zanemarena i ostaje i nadalje neprimjeena. Jedan od razloga mogao bi se nai i u stavu prema ovim jezinim izrazima, koji se u veini sluajeva smatraju upravo i jedino izrazima, dakle gotovim proizvodima, neivim produktima davno zaboravljenog procesa koji je u sadanjoj jezinoj situaciji postao nevaan za njihovo razumijevanje. A upravo su ti procesi, u samoj svojoj biti na razmeu i su-djelovanju kognitivne i jezine razine ljudske prirode ono to metaforu i metonimiju ini ivima te i nadalje vrlo plodonosnim izvorom novih jezinih umotvorina. Oni ne samo da daju pozadinu nastanka danas ve uvrijeenih figurativnih izraza, ve mogu pomoi i kod razumijevanja sposobnosti tih izraza da ulaze i izlaze iz zadanog konteksta i pojavljuju se u posve novom jezinom okruenju. Kreativnost jezinog izraza postaje oita upravo na primjeru kako metafora i metonimija dobivaju (u nekim sluajevima i gube) na znaenju pri interakciji s drugim jezinim izrazima u novim ili drukijim konceptima. Aristotel u svojoj Retorici istie kako se pronalaenje metafora ne moe nauiti od drugoga, te je tim svojim opaanjem pruio potvrdu onome to kognitivni lingvisti i psiholingvisti neprestano istiu kao neoborivu istinu: proces metaforizacije, a samim time i metonimije kao pretpostavke mnogih metafora, je konceptualne, a ne isto lingvistike prirode. On je duboko usaen u kognitivnu, tj. spoznajnu strukturu ljudskog uma, ali samim time ini i sastavnicu ljudske kulture koja opet svojim utjecajem na strukturu ljudskih spoznaja o svijetu utjee i vraa se na onu poetnu, kognitivnu razinu. Eufemizmi koriste, konceptualno govorei, iste mehanizme u prenoenju mentalnog sadraja u lingvistiku formu kao to to ine i metafora i metonimija. Izvjesni nefigurativni

jezini sadraj izraava se drugim jezinim sadrajem, u sluaju metafore i metonimije glavnu ulogu igraju figurativni neizravni izrazi, dok u sluaju eufemizama u obzir dolazi i nefigurativni jezik. Pri uzimanju ove pretpostavke ipak treba razluiti koje su razine meuigre metonimije i eufemistikog izraza, te koji pristup treba uzeti kada se prouava eufemizme; radi li se tu o isto stilistikom promatranju, dakle o nekoj vrsti sociolingvistikog okvira ili je u pitanju isto jezini sadraj. Najjednostavniji, a samim time i najbolji odgovor bio bi da je potrebno nai sredinu, dakle okvir u kojemu se susreu lingvistike i sociolingvistiki zakonitosti, dakle potrebna nam je izvjesna razina pragmatike kako bismo nali ravnoteu koja bi nam pomogla u nalaenju uzorka koji prati uporabu eufemizama, koji su govorni inovi ukljueni pri njihovoj uporabi i slijede li se neka pragmatika naela pri njihovoj uporabi. Eufemizme moemo promatrati i na razini funkcionalnog jezinog stila, gdje oni igraju vrlo bitnu ulogu u tzv. novinarskom, ali i u administrativnom stilu, dakle kao stilske figure, ali unutar kojih metafora i, osobito, metonimija ine gotovo najznaajniji znaenjski dio strukture. Dakako da ne smijemo zanemariti i injenicu kako eufemizmi koriste i doslovna znaenja svojih strukturnih jedinica, npr. (1) (2) cities. gdje su eufemistiki izrazi oito iskoriteni kako bi se ublaila prava injenica izraena neeufemistikim izrazom 'slum', tj. 'ghetto' ali koji isto tako vjerno opisuje stvarno stanje stvari. Mora se primijetiti, meutim, kako je pojava nefigurativnih izraza u korpusu eufemistikih struktura vrlo rijetka, injenica koja jo jednom podcrtava prirodu eufemizma, prikriti stvarno oblije stvari, doslovnost zamijeniti neizravnim, figurativnim znaenjem. Mnogobrojni primjeri metafora i metonimija u suvremenom politikom diskursu jasno upuuju na figurativnu narav politikog miljenja (Gibbs, 1994 :140) gdje ove kognitivnolingvistike strukture oito slue sasvim razumljivoj svrsi: kako bi se apstraktni i sloeni, ponekad i neuhvatljivi sadraji pribliili opoj javnosti ali i samim politiarima. He has lived in a culturally deprived environment for years. There is a tendency of creating ethnically homogenous areas in large American

Kao potvrdu ovoj Gibbsovoj tvrdnji moemo pridodati definiciju koju B.Warren (1992:135) rabi kao kriterij za prepoznavanje eufemizama:
...we have a euphemism if the interpreter perceives the use of some word or expression as evidence of a wish on the part ofthe speaker to denote some sensitive phenomenon in a tactful and/or veiled manner.

Fenomeni koje Warren svrstava kao tipine kandidate za eufemistike izraze su u principu drutveno prihvaeni tabui: smrt, zloin, nepopularne politike i vojne injenice, zlouporaba droga, tjelesni ili duevni poremeaji, neugodne tjelesne izluevine, seks. Mnogobrojne su strategije za stvaranje eufemizama, pri emu metafora i metonimija zauzimaju vrlo znaajno mjesto, osobito u procesima semantikih inovacija i vrlo su plodonosne kada promatramo diskurs politikog govora. Neke od ovih semantikih inovacija postaju vrsto ukorijenjene u korpus politikog govora, tako da su nedavna ratna dogaanja u svijetu u engleskom jeziku neizbrisivo obiljeena izrazima kao to su collaterral damage, air support, body count itd., neki od kojih e biti naknadno rastumaeni. S druge strane, pak, imamo konceptualno usaene metafore tipa POLITIKO NADMETANJE JE SPORTSKO NADMETANJE ili POLITIKO NADMETANJE JE VOENJE RATA. One su stalni izvor novih metaforikih struktura, inovacija, koje vrlo esto za rezultat imaju iste eufemistike izraze koji se mogu jednokratno uporabiti, ali koji, vremenom takoer mogu postati i opeprihvaeni klieji. Samim time dolazimo do onih opih mjesta kada se smatra da su upravo ove strukture ono to jezik politike ini nerazumljivim, ali kao i kod veine konceptualno utemeljenih jezinih pojava, one su dvosmjerna ulica, one razjanjavaju, ali istovremeno i udaljavaju, stvaraju potrebnu distancu kako bi se sr stvari mogla uistinu sagledati. Metaforiko miljenje samo po sebi nije ni dobro ni loe, ve je jednostavno prirodno i neizbjeno u nainu na koji mi razmiljamo u svakodnevnom ivotu. (Lakoff, 1991:Metaphor and war: The metaphor system used to justify war in the Gulf. In B. Hallet (Ed.), Engulfed in war: Just war and the Persian Gulf. Honolulu: Matsunaga Institute for Peace.) I dok metafora slui kao sredstvo kako bi se poduprlo svoje tvrdnje ili ih se konkretiziralo na primjeru koji u metafori slui kao izvorite (source), te se na taj nain ili naglasilo: (1) Saddam Hussein is like a glutton.

gdje se naglaava Husseinova, u oima amerikih politiara glavna karakteristika, nezasitnog diktatora u nezaustavljivom osvajakom pohodu na susjedne mu zemlje, ili personaliziralo: (2) And isn't it great to see the American team, instead of punting on third down, scoring touchdowns again? Ovdje se oito kroz metaforu POLITIKOG NADMETANJA KAO SPORTSKOG NADMETANJA, naglaavanjem jedinstva nacije kao sportske momadi, pokuava personalizirati ideja potrebe k jedinstvu i istomiljenitvu, pokuava se pribliiti jedna vie-manje apstraktna politika ideja jezikom mnogo prizemnijeg, direktnijeg i svakodnevnijeg pojma sporta. U klasinoj teoriji retorike metafora i metonimija smatraju se jednim od tropa, koji se opet definiraju kao slikoviti izrazi nedoslovnoga, prenesenoga, logiki nepreciznoga ili ak 'nepotrebnoga' znaenja (kari, 2000:119). kari, meutim, istie i kako je uporaba tropa motivirana iz duboka (ibid:119), tj. po naem bi shvaanju atribut 'nepotrebnog' znaenja bio pobijen upravo tom unutarnjom potrebom govornika da misao izrazi neizravno, kroz sliku koja je refleksija podsvjesnog kognitivnog modela, getalta ili scene (u Fillmoreovom smislu). U veini primjera slikovitost tropa sudjeluje u stvaranju jasnije slike o referentu, ali mi emo na primjeru eufemizama pokazati da proces moe ii i suprotnim smjerom, dakle uporaba tropa, u naem sluaju metonimije, moe imati za cilj i udaljavanje od znaenja referenta, dakle, stvaranje opskurnije slike koja prenosi nejasniju poruku kako bi se stvorilo odreeno odstojanje u odnosu izmeu primatelja i sadraja poruke. To odstojanje je u sluaju uporabe eufemizama potrebno kako bi se stvorio odreeni obrambeni mehanizam koji bi upravo neizravnou puta kojom poruka tee od poiljatelja poruke ka njenom primatelju ublaio utjecaj koji bi sadraj poruke mogao imati na primatelja. Odnos metafore i metonimije jedna je od kontraverznijih tema kognitivne lingvistike. Iako se, promatrajui povijest ove lingvistike grane, moe ustvrditi da se sam njen poetak moe nai u prouavanju metafora i metaforijskih procesa u sada ve slavnim djelima Lakoffa i Turnera (1980) i Lakoffa (1987), novije su tendencije da se, dijakronijski gledano, u velikoj veini

metafora moe otkriti njihovo metonimijsko porijeklo. Uzrok tomu je to, za razliku od metafore koja po klasinoj Lakoffovoj definiciji preslikava sadraj izvorine domene na ciljnu domenu i samim time naznaava izvjesnu udaljenost izmeu pridruenih koncepata, metonimija vri proces preslikavanja unutar jedne te iste domene, dakle izmeu znaenjskih jedinica koje pripadaju istom konceptu, pa je samim time i bliskost izmeu tih jedinica vea i put k razumijevanju metonimijski izraenog sadraja krai. 'have teeth' (organization, law) to have the necessary authority or power to make people obey it Trade union committees should have teeth, and not be convenient partners for management. 'at one another's throats' MPs are at one another's throats all the time, and it's not functioning as a very effective government. (3) Debt-servicing paying back money owned on loans

Primjer iz Goossensa, 1990: (2) She caught the Minister's ear and persuaded him to accept her plan. govori nam dovoljno o metonimijskoj motiviranosti nekih metafora. Ovdje metafora PANJA JE FIZIKI ENTITET u izrazu 'catch sb's ear' (privui panju) dakle fiziki entitet koji se moe uhvatiti, privui, izgubiti, ima dijakronijski promatrano za podlogu metonimiju DIO TIJELA UMJESTO FUNKCIJE ili konkretnije UHO UMJESTO PANJE (Barcelona, 2000), dakle fiziki objekt koji je poticaj za gore navedenu metaforu. Kako bismo prepoznali metonimiju unutar strukture eufemizma, moramo biti svjesni nekih od karakteristika metonimijskih koncepata. Vrlo iscrpan opis tih koncepata moe se pronai u radu Gnthera Raddena i Zoltana Kvecsesa Towards a Theory of Metonymy (1999) gdje oni vrlo detaljno razrauju razliite razine na kojima metonimija djeluje (u odnosima dijelova semiotikog trokuta: koncepta, simbola i referenta, npr.), ali i ono to je za samu lingvistiku formu metonimije bitno a to je odnos izvorita i cilja unutar idealiziranog

kognitivnog modela ili ICMa. Oni tako razluuju metonimije koje oslikavaju odnos cijelog ICMa i njegovih dijelova, a koji se tipino odnosi na stvari i njihove dijelove i ukljuuju jedno od najeih metonimijskih preslikavanja a to je CJELINA UMJESTO DIJELA ('America' umjesto 'US') ili DIO UMJESTO CJELINE ('England' umjesto 'Great Britain') (ibid.:31), te odnos izmeu pojedinih dijelova unutar jednog ICMa, a koji najee opisuju odnose koji nastaju unutar jednog dogaaja ili stanja i u engleskom jeziku je najee zastupljeno u procesu konverzije glagola u imenice ('to summer in Opatija'). Neki temeljni preduvjeti koji diktiraju izbor metonimijskog procesa su oni kognitivni (kao to su preferencije ka vidljivim referentima u odnosu na nevidljivim, ka konkretnim u odnosu na nekonkretne itd.), iskustvo govornika gdje postoji sklonost ka izboru ljudskih u odnosu na neljudske referente (pa se i stvarima pripisuju ljudske osobine), kulturni utjecaji (tipinoj, stereotipnoj ili idealnoj pojavi daje se prednost nad netipinom, nestereotipnom i nesavrenom). 'constructive engagement'>> waging war 'body count' >> deaths Ono to uporabu metonimije u eufemizmima ini osobitom su upravo krenja ovih principa, a koji su uvjetovani nekim socioloko-komunikativnim faktorima Prvenstveno se tu misli na izbjegavanje govornika da koristi izravne izraze kako bi sprijeio mogunost da se sluatelj osjeti povrijeenim, ali se isto tako moe primijetiti i tendencija da se eufemizmi rabe i kako bi se smanjio rizik na strani govornika. Ovo je takoer oito i ako se usporede pisani i govorni diskurs: eufemistiki izrazi nai e se u mnogo veem broju u govornom diskursu, kada postoji odnos licem u lice izmeu govornika i sluatelja i kada je vea mogunost drutvene interakcije. Jedan od kognitivnih preduvjeta SREDINJE-ISPRED-PERIFERNOG vrlo se esto kri tako to u eufemistikim izrazima nalazimo marginalni dio istaknut u svrhu zamjenjivanja cjeline, koja moe imati prilino negativne konotacije. Tako umjesto 'bombing' imamo eufemizam 'air support' koji metonimijski preslikava periferni dio dogaaja - (oruanu) podrku iz zraka vojnim snagama, koje, usput, i ne moraju biti prisutne, na ciljani koncept, a to je unitavanje ciljeva na zemlji bombama baenim iz zraka. Isto tako bismo za ovaj eufemizam mogli ustvrditi da se tu radi o krenju kognitivnog principa SPECIFINO-ISPREDGENERIKOG jer se upravo opi, generiki koncept 'support'/'podrka' pretpostavlja samoj specifinoj i konkretnoj aktivnosti kao to je bombardiranje. Ovdje takoer imamo i metonimiju DIO SCENARIJA- UMJESTO-CJELINE ili POETAK SCENARIJA-UMJESTO-SREDINE ali

je kognitivni princip RELEVANTNO-ISPRED-NERELEVANTNOG zanemaren nautrb postizanja eufemistikog efekta ublaavanja stvamih posljedica takvog ina. Radden i Kvecses istiu kako su ova krenja kognitivnih principa razlog zato se ovakve, po njihovim rijeima 'vivid' ili 'ivahne/ivotne' metonimije smatraju netipinim primjerima. Njima se kre i neke komunikacijske zakonitosti koje se u veini sluajeva poklapaju s kognitivnim principima koji u naelu i upravljaju i omoguavaju komunikaciju samu, a sve u cilju ostvarivanja inicijalno dobronamjernog drutvenog konteksta. Put kojim ide poruka izreena eufemizmom mogao bi se opisati kao put s povratnom spregom, od apstraktnog ka konkretnom i ponovno u apstraktno. Dakle, od neke apstraktne ideje kao to je, npr. neizravna potvrda, a daljnjom metaforikom ekstenzijom i nelegalna i nepotena radnja, putem metonimije dolazimo do izraza 'a nod and a wink': (3) The newspaper report suggested that he had given a 'nod and wink' for machine tool makers to break the spirit of the arms embargo by emphasising that their equipment was for peaceful and not military purposes. (COBUILD) (4) There has been so-called 'nod and wink' diplomacy on the sidelines. (COBUILD) u kojemu izvorite - 'source' daje jezinu jedinicu koja oznaava pokret i koji sugerira konkretnu radnju, a koji stoji umjesto verbalnog iskaza potvrivanja ili suglasnosti u svom cilju dakle kao 'target'. Metonimija POKRET UMJESTO RIJEI nas dakle ponovno dovodi do apstraktne razine neizreenog, u gore navedenom primjeru, verbalnog iskaza kojim se izraava suglasnost. Pragmatiki gledajui, izraz se daljnjom metonimijskom ekstenzijom proirio na izraavanje negativnog konteksta, tako da se izraz 'to give a nod and a wink for sth' u veini sluajeva iz prikupljenog konteksta koristio za izraavanje neodobravajueg stava prema izreenom. METONIMIJA: POKRET UMJESTO RIJECI ICM: approval APSTRAKTNO: neizravna potvrda n KONKRETNO: rijei/gesta ^ APSTRAKTNO: metonimijski izraz

'to give a nod and a wink for sth.' -eufemizam-

Metonimija u slubi eufemizama se u kontekstu politikog govora moe smatrati jednom od strategija izbjegavanja direktnog, doslovnog konteksta. To je i jedna od strategija koja djeluje ka ekonominijem, vremenski kraem trajanju jezinog izraza. S druge strane ona moe hotimice odvesti i u posve nepreciznu uporabu jezika, gdje, mehanizmom 'zamagljivanja' sadraja, okolinog naina predstavljanja sadraja izbjegavamo direktan 'kontakt' sa sluateljem, naravno u onom nefizikom, verbalnom smislu. Primijeena je i oita razlika izmeu razine jasnoe u uporabi eufemizama u odnosu na medij kojim se komunikacija vri. Kod pisanih tekstova oita je potreba da se eufemizmima prui ipak neka via razina jasnoe i izravnosti, dok u govornom diskursu postoji tendencija ka gomilanju eufemistikih fraza, tvorbi pleonazama, a sve u svrhu dobivanja na vremenu.> PRIMJERI Ta strategija slijedi jednu od Griceovih maksima govornih inova koja nalae da se u komunikaciji ne mora biti precizniji ili odreeniji nego to je potrebno. Oito je da su politiari vrlo esto u suglasju s tom maksimom, jer se iza gomile lingvistikog sadraja vrlo esto moe nai vrlo malo stvarnog sadraja. Ono to mi kao lingvisti moemo pokuati prepoznati je koje su to strategije kojima se ovi modemi arobnjaci slue i u kolikoj su mjeri te njihove strategije opravdane.

SUMMARY Metonymy as a way out - euphemisms in the language of politics

The paper deals with the role metonymy tends to play in the structure of euphemisms as an important factor in the language of politics. English examples of the structurally more complex euphemisms ofthe type: 'to tum over a new leaf, extracted from the articles in daily newspapers and from the BNC corpus, will be studied in the light of the cognitive theory which considers metonymy to be a part of the 'Idealized Cognitive Model' or a scenario where this cognitive process facilitates a mental access to a concept where a euphemism replaces politically 'incorrect' expressions.

References: Lakoff, George (1991). Metaphor and war: The metaphor system used to justify war in the Gulf. In B. Hallet (Ed.) Engulfed in war: Just war and the Persian Gulf. Honolulu: Matsunaga Institute for Peace. Warren, Beatrice. (1992) What Euphemisms Tell Us about the Interpretation of Words. Studia Linguistica 46 (2)