Sveuilite J.J.

Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Odsjek za pedagogiju

MENTORSKA NASTAVA

Seminarski rad iz kolegija Didaktika

Luka Peji Povijest i engleski jezik i knjievnost

Osijek, svibanj, 2010.

SADRAJ 1. UVOD 2 2. SAETI PRIKAZ DIDAKTIKIH SISTEMA NASTAVE 2 2.1 HEURISTIKA NASTAVA ... 3 2.2 PROGRAMIRANA NASTAVA ..... 3 2.3 EGZEMPLARNA NASTAVA ....4 2.4 PROBLEMSKA NASTAVA ...4 3. DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE MENTORSKE NASTAVE .5 4. MENTORSKA NASTAVA U SUVREMENOM KONTEKSTU (ONLINE TUTORSTVO) 11 5. ZAKLJUAK .13 6. LITERATURA 14

1. UVOD Mentorska nastava jedan je od suvremenih didaktikih sistema nastave. Osim mentorske nastave razlikujemo heuristiku, programiranu, egzemplarnu i problemsku nastavu. Navedeni sistemi predstavljaju varijaciju odnosa izmeu tri bitna initelja tzv. didaktikog trokuta nastavnika, uenika i nastavnih sadraja. Karakteristika mentorske nastave je poveana samostalnost rada uenika koji se nalaze pod nadzorom i vodstvom odabranih mentora. Uitelj se moe brinuti za uenika s posebnim potrebama, za iznimno talentiranog uenika ili uenika koji radi na nekom istraivakom projektu. Na taj nain uenicima se omoguuje da se dodatno angairaju i obrazuju na odreenom podruju zanimanja. Ovaj seminarski rad analizirati e problematiku mentorske nastave u odnosu na druge didaktike sisteme te e pokuati odgovoriti na pitanje to suvremeni kontekst ubrzanog razvoja raunalne tehnologije znai za nju. Potrebno je napomenuti kako je dostupna literatura vezana uz ovu temu prilino oskudna tako da su prilikom pisanja seminarskog rada koriteni i relevantni izvori s interneta. 2. SAETI PRIKAZ DIDAKTIKIH SISTEMA NASTAVE U povijesnom razvoju didaktike teorije i prakse izgraivali su se brojni sistemi kojima se odreivala struktura rada u nastavi. Danas se spominje jo i izraz nastavna strategija, odnosno strategija nastave. Dakako, neki nastavni sistemi iz prolosti se ukidaju zbog njihove jednostranosti i neefikasnosti, kao diktiranje, dociranje ex cathedra, razliite varijante tzv. ispitivake nastave (katehetika nastava bazirana na katehetikom razgovoru, majeutika nastava bazirana na majeutikom razgovoru). Usporedo s ukidanjem zastarjelih nastavnih sistema izgrauju se suvremeni koji vie odgovaraju potrebama suvremenog obrazovanja. 1 Pri izgraivanju suvremenih sistema potreba je imati na umu sve strukturne komponente nastavnog procesa s njihovim mikroelementima. Nastavni sistem koji ne bi u sebi sjedinjavao sve komponente nastavnog procesa bio bi nepotpun i neefikasan. U svakom didaktikom sistemu nastave iskazuju se specifine varijante u izvoenju
1

Vladimir Poljak, Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1980., str. 144.

pojedinih komponenata nastavnog procesa s obzirom na direktno pouavanje nastavnika i samostalan rad uenika. 2 2.1 HEURISTIKA NASTAVA Naziv heuristika nastava potjee od Arhimedova poklika heureka (gr. heurisken nalaziti, pronalaziti, otkrivati). Zastupnici heuristike nastave naglaavaju da obrazovnu vanost imaju samo oni nastavni sadraji koje uenici potpuno razumiju; naprotiv, ono to nije ulo u njihovu svijest, potpuni je obrazovni promaaj. Zato se kao bitna didaktika odrednica heuristike nastave istie da nastavnici svojim nainom pouavanja misaono vode uenike do shvaanja obraivanih sadraja. Zbog toga se spominju jo i ovi nazivi razvojna nastava, genetika nastava, induktivna nastava. 3 Heuristika nastava temelji se na razvojnom razgovoru kojim se uenik potie i usmjerava na pronalaenje i otkrivanje novih sadraja. Takva nastava omoguuje ueniku da spozna bit odreene nastavne jedinice te potie originalno i divergentno miljenje, inicijativu uenika i autentinu reakciju. Nastoji se ostvariti ravnopravan odnos uitelja i uenika. Nedostatak ovakve nastave je to gotovo iskljuivo uitelj postavlja pitanja te je aktivnost uenika strogo regulirana. 4

2.2 PROGRAMIRANA NASTAVA Programirana nastava kao nastavni sistem izgraena je u poslijeratnom periodu u nastojanju da se nastavni rad u smislu pouavanja i uenja jo vie intezivira i individualizira. Praktinoj primjeni programirane nastave prethodi izrada programiranog materijala, to je najtei i najdelikatniji dio posla. Na tome je uglavnom angairan tim strunjaka. 5 Sadraji programirane nastave su logiki struktuirani, svedeni su na ono najvanije, podijeljeni su na manje dijelove i ureeni su po sloenosti. Takve sadraje

2 3 4 5

Isto. Isto. 144.-145. str. http://www.os-oroslavje.skole.hr/predmeti/ppo/ppo_didaktika.htm V. Poljak, Didaktika, str. 146.

uenik samostalno savladava uz stalnu mogunost dobivanja povratne informacije. Ovakva vrsta nastave ograniava kreativnost i originalnost uenika. 6 2.3 EGZEMPLARNA NASTAVA 7

Ovaj tip nastave nastao je kao kritika tradicionalne nastave Ko menskog. Osnovno polazite tvoraca egzemplarne nastave jest da se mnotvo injenica koje ulaze u nastavne programe ne mogu savladati u okviru nastave. Nastala je kao rjeenje za uspjeno savladavanje enciklopedijski koncipiranih programa. Nastavnik izdvaja tipine sadraje iz
nastavnog programa koji slue kao reprezentativni primjeri. Te sadraje nastavnik prezentira prema najviim didaktiko - metodikim zahtjevima, a uenicima slue kao primjer da samostalno obrade sadraje. Tako bi svestrana obrada jedne tipine prirodne regije iz geografije predstavljala primjer za obradu ostalih regija. 8 Moemo izdvojiti etiri osnovna koraka prilikom pripreme i realizacije egzemplarne nastave. To su: 1) izmeu nekoliko slinih sadraja nastavnik bira ono bitno tj. reprezentativno; 2) obrada egzemplarnog sadraja; 3) samostalno obraivanje analognih (slinih) sadraja; 4) produktivno ponavljanje svih obraenih sadraja egzemplarnih i analognih (uspostavljanje misaonih veza). 9

2.4 PROBLEMSKA NASTAVA Problemska nastava je koncept koji potie multidisciplinarni i istraivaki pristup rjeavanju odreenog problema. Osnovne postavke ovakve vrste nastave, koja je uvedena 1960-ih godina, su sljedee:
6 7 8 9

Pomoi uenicima da usvoje znanja i vjetine multidisciplinarnog pristupa uenju Osposobiti uenike za samostalno uenje Razvijati vjetine grupnog rada

http://www.authorstream.com/Presentation/aSGuest43323-376634-programirana-nastava-education-ppt-powerpoint/ Egzemplar = primjer, uzorak, model http://www.edu-soft.rs/cms/mestoZaUploadFajlove/5_OT_2_2004_JELENA_JUGOVIC_.pdf V. Poljak, Didaktika, str. 146.

Razvijati komunikacijske vjetine Poticati znatielju i motivaciju Uiniti uenje zanimljivijim 10

3. DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE MENTORSKE NASTAVE 11 Mentorsku nastavu moemo definirati kao sistem nastave u kojem dominira mentorski rad uitelja s pojedinim uenikom. Takvu nastavu karakterizira poveana briga za napredovanje odreenih uenika (npr. talenata, hendikepiranih, uenika koji rade na nekom istraivakom projektu i sl.). Uitelj se ovdje priprema za rad s jednim (odreenim) uenikom. Takav sistem rada moe pratiti uenje i pouavanje u kolektivnoj nastavi, a takoer moe karakterizirati i individualnu nastavu. 12 Mentorska je nastava po svojoj koncepciji slina problemskoj nastavi. Razlika je u tome to se pouavanje nastavnika jo vie smanjuje i svodi uglavnom na povremene konzultacije za vrijeme rada, dok se poveava samostalan rad uenika, i to od izbora znanstvenog problema pa sve do njegova rjeenja. Karakteristika je tog didaktikog sistema da se uenici, odnosno studenti, samostalno ili po sugestiji nastavnika opredijele za prouavanje znanstvenog problema, tako da se u toku prouavanja povremeno konzultiraju sa svojim nastavnikom kao mentorom. Upravo konzultacije s mentorom daju obiljeje tom sistemu nastave, jer nastavnik za vrijeme konzultacija vie ili manje pouava uenika, odnosno studenta, o sadrajima koje mora obuhvatiti, izvorima prouavanja, metodologiji rada itd. Ujedno se za vrijeme konzultacija nastavnik informira to i kako kandidati rade, savjetuje im kako e prevladati spoznajne dileme, zastranjenja i sl. Zato kandidati obavezno dolaze na konzultacije s radnim materijalom (radnim mapama) iz kojih mentor vidi ekstenzitet i intenzitet njihova rada. Za konzultacije kandidati kao podsjetnik obavezno pripreme pismena pitanja o kojima e raspravljati s
10 11

http://www.materials.qmul.ac.uk/pbl/ M entor je lik iz Homerove Odiseje. Bio je prijatelj Odisejev kojemu je ovaj, polazei u trojanski rat, povjerio svoj

dom i sina Telemaha. Boica Atena uzela je M entorov lik pratei Telemaha kad je krenuo u svijet da trai svoga oca. Danas se mentorom naziva osoba koja nekoga stalno prati, savjetuje i nad njim bdije. Izvor: Enciklopedija leksikografskog zavoda, 4, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1968., str. 314.
12

Ladislav Bognar, M ilan M atijevi, Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1993., str. 286.

mentorom. Budui da je teite mentorske nastave na samostalnom radu uenika studenata, taj sistem pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kao i savladanu tehniku intelektualnog rada. 13 Individualnog komuniciranja jednog nastavnika s jednim uenikom ima svakodnevno u uvjetima zajednike nastave, ali svaki vid takva komuniciranja neemo nazivati mentorskim. Termin mentorska komunikacija oznaava sistem meusobno povezanih komunikacijskih epizoda, odnosno meusobno povezanih razgovora ili pak drugih vidova komuniciranja uitelja i uenika. Smisao je tih pojedinanih epizoda u pruanju instruktivne pomoi ueniku u svladavanju nastavnih zadataka. Za razliku od frontalne nastave, ovdje je instrukcija namijenjena jednom (odreenom) ueniku, a svaka je instrukcija povezana uz prethodnu, odnosno polazi od povratne informacije za prethodne aktivnosti uenika. Ona je dakle strogo individualizirana, a c ilj je da se time optimalizira odgojna komunikacija s gledita odreenog uenika. Optimalizaciju ponekad prati i objektivizacija, jer funkcije pouavatelja povremeno preuzimaju ili pomau apersonalni mediji. Personalna individualizirana komunikacija mentorskog tipa i samostalan rad uenika u komplementarnom su odnosu. 14 Uitelj e ueniku, za kojeg je planiran niz mentorskih epizoda, instruktivne sugestije uputiti na poetku nastavnog sata, na poetku nastavnog dana za itav dan, u toku nastavnog sata (u trajanju od pola minute do tri ili etiri minute), zatim na kraju nastavnog dana, na kraju tjedna, a katkad i u posebno planiranom susretu izvan vremena u kojem se odvija kolektivna (frontalna) nastava. Karakteristika se ovog rada ogleda i u injenici da se uitelj posebno priprema za rad s odreenim uenikom, polazei od prethodno postignutog te od subjektivnih mogunosti odreenog uenika. Za jednog uenika moe se planirati mentorsko praenje i usmjeravanje za jedno odgojnoobrazovno podruje (npr. matematiku, itanje i sl.) ili sva podruja (npr. za dijete s tekoama u razvoju ili izrazito darovitog uenika). Dalje, mentorsko usmjeravanje (voenje) moe trajati od jednog tjedna do itave kolske godine. Ono moe biti predvieno u izvedbenom programu za odreeno odjeljenje, prilagoenom programu za

13

V. Poljak, Didaktika, str. 154. Bognar, M atijevi, Didaktika, str. 177.

14

odreenog uenika, a moe biti planirano i u toku kolske godine, kad uitelj procjeni da e uz takvo praenje i pomo uenik postii vie, odnosno optimalno koliko moe. 15 Ako uz uionicu postoji i prostorija za nastavnikovo pripremanje, ''mentorski'' susreti nastavnika s uenikom mogu se organizirati u toj prostoriji, a isto tako uenik koji ima neke posebne zadatke moe ponekad i za vrijeme zajednike (frontalne) nastave biti izdvojen u posebnu prostoriju za individualni rad. S tim, naravno, ne treba pretjerivati. 16 Ve su registrirani i sluajevi djece koja zbog prirode smetnji ne mogu dolaziti na zajednike nastavne aktivnosti u koli, ali koja mogu svladati vei dio predvienog programa za uenike odreenog razreda. U takvim je sluajevima neizbjena strategija mentorskog usmjeravanja, nastavnik naime posjeuje uenika jedanput ili dva puta tjedno u stanu radi pruanja instruktivne pomoi. Takvo pruanje instruktivne pomoi zove se jo i ''patronano pouavanje''. Uitelj moe paralelno voditi jedno odjeljenje u koli i pruati individualnu instruktivnu pomo jednom ueniku kod kue. Takva pomo (mentorska instruktaa) moe biti realizirana uz neposredni susret nastavnika i uenika. Ona e biti dopunjavana i pismenim uputama, koje se ueniku mogu dostavljati (elektronikom) potom (dopisna komunikacija). Osim toga, mogu se koristiti pismena usmjeravanja i povratne informacije koje e ueniku donositi drugi uenici ili roditelji. Obaveza uitelja je i da evaluira postignute rezultate i aktivnosti pojedinca. On uenicima prua povratne informacije o izvrenim zadacima te sustavno prati i ocjenjuje rezultate i aktivnosti svakog pojedinca. Kao odrasla osoba odgovoran je za organizaciju pedagokog procesa. Uitelj preuzima i obavezu da pohvaljuje, nagrauje, upozorava, kritizira ili poduzima neke druge pedagoke mjere za eliminiranje pedagoki nepoeljnog ponaanja pojedinca prema drugim uenicima ili prema materijalnim sredstvima. 17

15 16 17

Isto. str. 177.-178. Isto. Isto.

Prednosti pojedinanog uenja Uenik je aktivan, radi samostalno, ui sam otkrivajui Oslobaa se osjeaja stroge

Nedostatci pojedinanog uenja Manjak, nedostatak socijalnih odnosa pri uenju

organiziranosti i ima na umu razlike radnog i stila uenja pojedinih uenika (individualiziranje) Mogue je slijediti i provjeravati napredak uenika U slubi je variranja nastavnih metoda i vremenski rastereuje nastavnika
Tablini prikaz prednosti i nedostataka individualnog uenja.18

uenju

pojedinog

U mentorskoj nastavnoj strategiji uitelj se priprema za rad s konkretnim uenikom a ne s imaginarnim prosjenim uenikom nekog razrednog odjela. To e moi visoko motivirani uitelji koji ele svakom ueniku omoguiti odgovarajuu pedagoku pomo i poticati njegov razvoj. Prouavajui problem pruanja mentorske pedagoke pomoi uenicima s tekoama u razvoju u osnovnim kolama uoavamo velike razlike u osposobljenosti uitelja za odgovarajui pedagoki tretman takvih uenika te u pozornosti koja se u kolama posveuje tom obliku pedagokog djelovanja. Tako postoje kole u kojima nije uinjeno nita ili gotovo nita za osposobljavanje uitelja za pedagoki tretman takvih uenika, ali i kole u kojima se uiteljima prua odgovarajua struna pomo ili se realiziraju programi (pedagoke radionice, seminari, individ ualno osposobljavanje) koji pomau uiteljima da poveaju svoju strunost u mentorskom voenju uenika s tekoama u razvoju u redovitim razrednim odjelima. Treba napomenuti kako se vie pozornosti u kolama posveuje djeci s tekoama u razvoju negoli nadarenima (talentima, darovitim uenicima). Tome je vie razloga. Ovi uenici
18

M arko Pranji, Didaktika, Povijest, osnove, profiliranje, p ostupak, Golden marketing-Tehnika knjiga, Hrvatski

studiji Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2005., str. 291.

redovito nisu "problematini", odnosno ne trae da im uitelj stalno bude "pri ruci". Samostalniji su i snalaljiviji te esto svoje edukativne potrebe rjeavaju samostalno. 19

Mentorska nastava trai od uitelja da se posvete jednom ueniku

Viegodinje praenje i prouavanje stila komuniciranja i dominantnih nastavnih strategija u podruju osnovnog kolstva pokazuje da u uitelja razredne i predmetne nastave nije u dovoljnoj mjeri razvijen senzibilitet za individualne edukativne potrebe uenika. Takoer ni sposobnosti za individualizaciju uenja u uvjetima razrednopredmetno-satne nastave nisu dovoljno razvijene. Uoljiva je tenja u veine uitelja da sve uenike dovedu na razinu prosjenosti, a ideal dobrog i podnoljivog uenika za veinu uitelja je mirno dijete koje sjedi i slua, te ne pita i ne dosauje uitelju. Jedna od intervjuiranih uiteljica tu je injenicu slikovito izrazila rijeima: "Imala sam problema dok i toga (natprosjenog) uenika nisam smirila." Dok je, primjerice, u alternativnim kolama koje rade prema koncepciji Celestina Freineta, Petera Petersena ili Marije

19

Milan Matijev i, Mentorska nastava u osnovnoj koli, struni rad, Filo zofski fakultet, Zagreb, 1995.

Montessori, uoljivo da djeca mnogo rade individualno, mnogo istrauju i rjeavaju raznovrsne probleme te mnogo razgovaraju, u veini dravnih kola dominira sjedilakoslualako-gledalaka zajednika nastava u kojoj nisu poeljna individualna odstupanja. U veini alternativnih kola istie se da djeca ne ue samo glavom ve i srcem i rukama. Upravo je u "konfekcijskim" dravnim kolama zanemareno uenje srcem i rukama. Mnogi hendikepirani ali i izrazito natprosjeni uenici mogu svoje razvojne potrebe zadovoljiti u raznovrsnim praktinim aktivnostima. To uitelj moe i treba procijeniti i usmjeravati svoje uenike na takve aktivnosti. Poznato je npr. da je Marija Montessori uoila da neka hendikepirana djeca lake ue slova uz praktian rad s raznovrsnim materijalima (ica, karton, spuva i sl.), odnosno da informacije o svijetu koji ih okruuje lake primaju putem taktilnih osjetila. Kada su u pitanju talentirani uenici u osnovnim kolama, uoili smo da se nedovoljno koriste mogunosti biblioteka i bibliotenoinformacijskih centara te kolskih specijaliziranih uionica. I ovdje je vie problem u nedovoljnoj metodiko-didaktikoj osposobljenosti osnovnokolskih uitelja razredne i predmetne nastave i bibliotekara negoli u objektivnim uvjetima (prostor i oprema). Biblioteno-informacijski prostori i kolski laboratoriji mogu biti talentiranim uenicima dostupni tijekom itava dana a ovi (uenici) mogu u tim prostorima samostalno istraivati uz mentorsko voenje svojih razrednih ili predmetnih uitelja. Primjerice, takav uenik moe dok ostali uenici s tekoom svladavaju redovni nastavni program raditi individualno na projektima uz mentorsko voenje nekog uitelja. Takvi uenici mogu dio nastavnog vremena provoditi u bibliotekama, ali takoer i dio izvannastavnog vremena, naravno ukoliko je takva biblioteka opremljena odgovarajuom strunom literaturom (prirunici, enciklopedije, kompjuterski i video software i sl.). 20 U kolama je osvijetena potreba izrade prilagoenih programa za djecu s tekoama u razvoju, ali je veoma malo sluajeva gdje neki natprosjean ili talentiran uenik radi prema prilagoenom programu kojim se sustavno potie njegov individualni razvoj odnosno napredovanje. 21

20 21

Isto.

Isto.

10

4. MENTORSKA NASTAVA U SUVREMENOM KONTEKSTU (ONLINE TUTORSTVO 22 ) Online tutorstvo se odnosi na proces u kojem je znanje podijeljeno izmeu tutorauitelja, pruatelja znanja tj. strunjaka te primatelja znanja preko Interneta. Online tutorstvo se nalazi u upotrebi gotovo onoliko koliko je Internet star. Koristi se putem emaila i sadraja znanja. Uitelj ili strunjak stvara informacijski sadraj na strukturiran i promiljen (sistematski, sustavan) nain. Uenik dolazi do znanja u bilo koje vrijeme svojim tempom. Interakcija izmeu uitelja i uenika je preko e- maila. Testovi i kvizovi koje uenik pie, alju se uitelju koji rezultate i povratnu informaciju vraa ueniku. 23

Promidbeni materijal online tutorstva

Sa veom propusnosti (irina frekvencijskog podruja) uenici i uitelji se mo gu ukljuiti online u isto vrijeme kao i u fizikoj uionici. Sa dodatnom tehnologijom (dio zaslona za upisivanje teksta u sustavima CMC - whiteboard) uitelj moe prezentirati svoj materijal na raunalu. Whiteboard je istovrstan obinoj bijeloj kolskoj p loi i doputa uitelju da pie i stvara slike u stvarnom vremenu. Real-time tutorstvo se sastoji i od zvunih i od vizualnih naprava. Varijacija toga je upotreba online chata i instantnih
22

Tutor = lat. rije; staratelj, skrbnik, u obiteljskom pravu mnogih zemalja, osoba odreena da zatiuje interese

malodobnika koji nisu pod roditeljskim staranjem. Izvor: Hrvatski opi leksikon, Leksikografski zavod M iroslav Krlea, Zagreb, 1996., str. 1029.
23

http://hr.wikipedia.org/wiki/Online_tutorstvo

11

poruka kao sredstvom komuniciranja. Premda je online tutorstvo bez audia i videa sadrajno razliito od real-timea, takoer moe biti djelotvorno ako uenici koriste stara ili zajednika raunala. Second Life se 2007. godine poeo koristiti za poduavanje ukljuujui online tutorstvo. Dobra online strategija moe omoguiti djelotvornu i jeftiniju online predaju znanja. 24

Procedure online tutorstva

- za razliku od poduavanja licem u lice gdje uitelji piu po ploi, online tutori pripreme materijal prije te ga isporue bre ueniku preko whiteboard ploe materijal za sat napraviti kao dijapozitiv ili slajd u power point prezentaciji - online uitelj ima veu odgovornost pri poduavanju jer kontrolira protok znanja i materijala na whiteboard ploi - sudionici na razliitim pozicijama dobivaju one resurse koje tutori smatraju prikladnim za njihovo znanje zbog ega je tee pouavati mlau djecu i one sa slabom koncentracijom

Uvjeti za online tutorstvo

- irokopojasna internet veza upotreba audia i videa zahtijeva veliku propusnost (minimum 128 kbit/s radi dial-upa) - mikrofon i zvunici - zajedniki dio zaslona whiteboard ploe - wowpen olovka za pisanje po zaslonu raunala - web ili digitalna video kamera za vizualne demonstracije

Usluge online tutorstva

- 4 sloja online tutorstva: sloj ugraenog audio i video materijala za stvarno vrijeme, sloj javnog podruja s manje koordinacije, sloj chat prostorija bez audia i videa i sloj bez ikakvih komponenata - ovjereni i provjereni tutori kao zaposlenici - dostupnost i povoljnost - dijelovi poduavanja: instrukcije i demonstracije uitelja, skupni rad preko online diskusija i samostalno istraivanje materijala koje ne prua tutor - naglaena internet sigurnost - ponekad u sklopu koleda, fakulteta ili sveuilita radi poveanja zavrnih ocjena i vie mogunosti za svoje studente

Mane online tutorstva

- udaljenost uitelja od razreda - istiskivanje socijalnog druenja studenata - odvajanja studenta od svojih vrnjaka, timskog rada i rjeavanja meusobnih socijalnih problema koji se pokazao kao vrlo uinkovit nain uenja

Tablini prikaz karakteristika online tutorstva/mentorstva25

24 25

Isto. Isto.

12

5. ZAKLJUAK Mentorsku nastavu karakterizira poveana briga za napredovanje odreenih uenika. Konzultacije s mentorom daju vano obiljeje tom sistemu nastave, jer nastavnik za vrijeme konzultacija vie ili manje pouava uenika, odnosno studenta, o sadrajima koje mora obuhvatiti, izvorima prouavanja, metodologiji rada itd. Budui da je teite mentorske nastave na samostalnom radu uenika studenata, taj sistem pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kao i savladanu tehniku intelektualnog rada. Mnogi hendikepirani ali i izrazito natprosjeni uenici mogu svoje razvojne potrebe zadovoljiti u raznovrsnim praktinim aktivnostima. To uitelj moe i treba procijeniti i usmjeravati svoje uenike na takve aktivnosti. Uitelj moe paralelno voditi jedno odjeljenje u koli i pruati individualnu instruktivnu pomo jednom ueniku kod kue. Obaveza uitelja je i da evaluira postignute rezultate i aktivnosti pojedinca. On uenicima prua povratne informacije o izvrenim zadacima te sustavno prati i ocjenjuje rezultate i aktivnosti svakog pojedinca. Kao nedostatke mentorske nastave moemo izdvojiti manjak socijalnih odnosa pri uenju. Viegodinje praenje i prouavanje stila komuniciranja i dominantnih nastavnih strategija u podruju osnovnog kolstva pokazuje da u uitelja razredne i predmetne nastave nije u dovoljnoj mjeri razvijen senzibilitet za individualne edukativne potrebe uenika. Danas je u odgojno-obrazovnom procesu sve prisutnije i online tutorstvo koje se odnosi na proces gdje je znanje podijeljeno izmeu tutora- uitelja, pruatelja znanja tj. strunjaka te primatelja znanja preko Interneta.

13

6. LITERATURA o Vladimir Poljak, Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1980. o Ladislav Bognar, Milan Matijevi, Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1993. o Marko Pranji, Didaktika, Golden marketing- Tehnika knjiga, Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2005. o Milan Matijevi, Mentorska nastava u osnovnoj koli, struni rad, Filozofski fakultet, Zagreb, 1995. o Hrvatski opi leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1996. o Enciklopedija leksikografskog zavoda, 4. svezak, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1968. o Internet: o http://www.os-oroslavje.skole.hr/predmeti/ppo/ppo_didaktika.htm o http://www.authorstream.com/Presentation/aSGuest43323-376634programirana- nastava-education-ppt-powerpoint/ o http://www.edusoft.rs/cms/mestoZaUploadFajlove/5_OT_2_2004_JELENA_JUGOVIC_. pdf o http://hr.wikipedia.org/wiki/Online_tutorstvo

14