14.

MODERNIZAM
W RASPRAVE (ZMEGAC, SOLAR, BASIC, ORAIC-TOLIC)
1. NAZIV ZA POSLJEDNJU VELIKU EPOHI (RAZNOLIKOST U
NACINIMA OBLIKOVANJA, TEZNJA ZA
NADVLADAVANJEM I OSOPORAVANJEM TRADICIJE,
INDIVIDUALNOST, ORIGINALNOST, MIJESANJE KNJ.
VRSTA: ROMAN ELEMENTI BAJKE, ESEJA, REPORTAZE,
POEZIJE; NOVELA: PJESMA U PROZI; DRAMA: EPSKI
ELEMENTI, FILOZOFSKE RASPRAVE, IGRA)
2. RAZDOBLJE UNUTAR EPOHE (OD 20.tih do 30.tih.g.)
W RAZLICITI PRAVCI
W PROBLEMI PERIODIZACIJE
W SOLAR RAZDOBLJE: NATURALIZAM,SIMBOLIZAM,
EKSPRESIONIZAM, FUTURIZAM, NADREALIZAM,
EGZISTENCIJALIZAM (KNJ. PRAVCI KNJ. TEORIJE;
RAZDOBLJE REZULTAT KNJIZEVNOPOVIJESNE
PERIODIZACIJE)
NATURALIZAM
W SOLAR PRAVAC U 2. POL. 19. ST
W PREDNOST ROMANU I PRIPOVIJETKI, DRAMA
W JAVLJA SE U DOBA KADA GRADANSTVO IZVOJEVALO KONACNU
POLITICKU POBJEDU I POCELO IDEOLOSKI OPRAVDAVATI I
TUMACITI NASTALO STANJE
W SUDBINA COVJEKA ODVAJA SE OD DRUSTVENE, POVIJESNE
POZADINE
W POJEDINAC PROIZVOD BIOLOSKIH I GEOGRAFSKIH OKOLNOSTI:
RASA, OKOLINA, PODNEBLJE HIPPOLYTE TAINE (1828-1893)
W METODE PRIRODNIH ZNANOSTI FIZIOLOSKA I MEHANICKA
KAUZUALNOST
W NAKAZNA STRANA ZIVOTA
W BILJEZENJE SVIH POJEDINOSTI
W ROMAN I DRAMA DRUSTVENI DOKUMENTI
W LIKOVI PROSJECNI LJUDI
W OSTRA OSUDA ZBILJE
W E. ZOLA
W KNJIZEVNIK ZAPISNICAR, ISCEZNUCE PRIPOVJEDACA
W CIKLUSI ROMANA ZOLA
W PRIKAZ NAGONA I STRASTI U ZIVOTU POJEDINACA
W FIZIOLOSKE POJEDINOSTI
W NATURALISTICKA DRAMA 3 JEDINSTVA, FABULA
ZANEMARENA, KARAKTERI U 1. PLANU, DIDASKLALIJE
OPSIRNE (PRIKAZ SREDINE)
W JEZIK ODRAZ GOVORENOG (DRUSTVENE I INDIVIDUALNE
OSOBINE)
W IBSZEN (LUTKINA KUCA, SABLASTI)
W STRINDBERG
W HAUPTMANN
W USPOREDNE TENDENCIJE KRAJEM STOLJECA
IMPRESIONIZAM, SIMBOLIZAM, NEOROMANTIKA.
MODERNA
W EGAC - ESTETICIZAM
ESTETICIZAM
W SOLAR 1890 1921 KNJ. RAZDOBLJE (FIN DE SICLE)
SUPOSTOJANJE RAZLICITIH, MEDUSOBNO
SUPROTSTAVLJENIH SKOLA I PRAVACA, ESTETICIZAM
DOMINANTNA ORIJENTACIJA
W LJEPOTA SVRHA SAMA SEBI (BAUDELAIRE, MALLARME
CISTA POEZIJA)
W UMJETNIK SLUGA UMJETNOSTI
W SAMO JEZIK VEZA SA STVARNOSCU
W OSUDA GRADANSKOG DRUSTVA
W ODUSTAJANJE OD NACELA PRIRODNOZNANSTVENOG
KAUZALITETA
W CISTOCA UMJETNOSTI KULT LJEPOTE
W POEZIJA
W VIRTUOZNA OBRADA
W IZRAZAJNE MOGUCNOSTI JEZIKA
W LIRIKA SJETA, UMORNA RASPOLOZENJA
W SAMOCA KRAJOLIKA, JESENJSKI KRAJOLIK, NOCNI
UGODAJI, TISINA ZATVORENIH PROSTORA
W TUGA, OSAMLJENOST, IZOLACIJA
W SMIONE METAFORE, SLOBODNA I VISEZNACNA SINTAKSA
W LIRSKA (POETSKA) DRAMA IZOSTANAK DRAMSKE
NAPETOSTI, UGODAJ, RASPOLOZENJA, ATMOSFERA:
MAETERLINCK, HOFMANNSTHAL
W ROMAN NAPOSTIVANJE REALISTICKE MOTIVACIJE,
UNUTARNJI MONOLOZI, ESEJISTICKI DIJELOVI, POETSKI
NACIN IZRAZAVANJA
W ZBILJA UMJETNOST PROUST
W CISTA POEZIJA TAJANSTVENA I MAGICNA SNAGA
W UMJETNICKO DJELO TAJANSTVENA TVOREVINA ZA KOJU
CITALAC MORA PRONACI KLJUC (MALLARME)
W RIJECI ZNAKOVI (SIMBOLI) - SIMBOLIZAM
SIMBOLIZAM
W KNJ. PRAVAC VEZAN UZ RAZDOBLJE ESTETICIZMA
W POEZIJA, DRAMA
W BAUDELAIRE PRETECA
W UTEMELJITELJI: RIMBAUD, MALLARME, VERLAINE
W RILKE, YEATS, WILDE, BELI, BLOK, MATOS, VIDRIC)
W CISTA POEZIJA SLIKOVNA I AFEKTIVNA MOC RIJECI
W MALLARME: STIHOVI SE NE STVARAJU MISLIMA, VEC
RIJECIMA
W ZRTVUJE SE LOGICNI SMISAO
W MUZICKA LJEPOTA JEZIKA
W ZVUKOVNI OSJECAJ, OSEBUJNOST RIME, ASOCIJACIJE
W IZRAZITA DISCIPLINA
W FORMALISTICKI STIL
IMPRESIONIZAM
W oko1900.
W KNJ. PRAVAC (TERMIN POSUDEN IZ LIKOVNE
UMJETNOSTI)
W Ljepota, eroticnost
W Osjetljivost za sve osjetilno
W Lirska drama Cehov
W Osamljenost
W Oko 1910 g. REAKCIJE NA NATURALIZAM I
ESTETICIZAM
W MNOSTVO POKRETA
FUTURIZAM
W KNJ. PRAVAC (AVANGARDA)
W F.T. MARINETTI (1876-1944) MANIFEST FUTURIZMA`
W RADIKALAN RASKID S TRADICIJOM
W SUPROSTAVLJANJE ESTETICIZMU
W DINAMIZAM, AKTIVIZAM NOVE INDUSTRIJSKE
CIVILIZACIJE
W SMJELOST, POBUNA, REVOLT, DRSKOST
W ZANESENOST STROJEVIMA, BRZINOM, BORBOM
W NOVI PJESNICKI JEZIK
W UKIDANJE INTERPUNKCIJA, IMENICE, INFINITIV
W REGISTRACIJA VANJSKIH ZVUKOVA, SUMOVA
W BROJEVI, RITAM STROJEVA
EKSPRESIONIZAM
W KRIK ZA NEPOSREDNIM ZIVOTOM
W PREZIR PREMA UTILITARIZMU GRADANSKE CIVILIZACIJE
W TOLLER, KAISER, TRAKL, BENN, STRINDBERG, KAFKA, BUCHNER
W PRAVAC 1910 1930 (AVANGARDA)
W OTPOR PREMA TRADICIJI
W ANTIREALISTICKI, ANTIMIMETICKI
W IZRAZ
W KRITIKA NATURALIZMA, IMPRESIONIZMA
W SUBJEKTIVNA STVARNOST DUHOVNA STVARALACKA SLOBODA
W ODBACIVANJE IDEJA LJEPOTE KAO SKLADA
W SNAGA IZRAZA
W VAPAJ, KRIK
W OKRETANJE UNUTRASNJOSTI, IZAZIVANJE OSJECAJA,
UZBUDENJA
W RAZBIJANJE LOGICNOG SLIJEDA MISLJENJA I GOVORA
W SAZETE RECENICE, JAKI ZVUCNI EFEKTI, METAFORE,
HIPERBOLIZACIJA, FRAGMENTARNOST
NADREALIZAM
W 1922. J. JOYCE &LIKS
W 1924 ANIFEST NADREALIZA (BRETON)
W Kafka obfava romana i: ostavstine
W NASTAVLJA SE NA DADAIZAM OTPOR PREMA BILO KAKVIM
KONVENCIJAMA U KNJIZEVNOSTI, T. Tzara (1916) rusenje tradicije
(crni humor, ironija, poruga, osporavanje smislenog govora, besmislica,
skandali, razocaranje buntovno ocajanje)
W Breton Freud (ucenje o podsvijesti)
W Kritika gradanskog drustva i institucija
W Pobuna protiv postojeceg morala i shvacanja umjetnosti
W Kao najdublju stvarnost odreduje nesvjesni temelj svekolikog zivota
W Vjerno biljezenje podsvijesti
W Automatsko pisanje
W L. Aragon, P. Eluard
W Dubine podsvijesti, halucinatorne vizije, alogican svijet snova, automatsko
pisanje, biljezenje psihograma
W Nov odnos prema jeziku
A. Flaker, S1ILSKE FORMACI1E
W SIMBOLIZAM razdoblje europskih knjizevnosti izmedu 1885. 1914.,
odgovara knj. pravcu u Francuskoj, prosirio se u drugim eur. knj.
W Nepogodan termin za istocnoeuropske knjizevnosti
W U Rusiji simbolizam
W DEZINTEGRACIJA REALIZMA oznaka za razdoblje ruske knj. do 1917.
raspadanje realistickih struktura u ruskoj prozi
W Taj termin ne pokriva pojave u pjesnistvu koje u opoziciji prema prozi
najprimjerenije MODERNIZAM
W AVANGARDA dezintegracija realizma modernizam
W ISTOCNOEUROPSKE KNJIZEVNOSTI: realizam se pojavio i odmah
dezintegrirao, nove pojave moderna
W Moderna pojam u siroj uporabi u ceskoj, slovackoj, hrvatskoj i slovenskoj knj.
W MODERNA pojam koji pokriva raspadanje realistickih struktura, te
novotvorbe koje u istocnoj Europi nastaju uslijed napustanja nacionalne
Iunkcije knjizevnosti, socijalno-analiticke Iunkcije, naglaseno prizivanje
estetskih Iunkcija i orijentacija na modele Irancuskog pjesnistva i
skandinavske drame, Nietzscheove beletrizirane IilozoIije i psihologizma
visokog realizma
W PoliIunkcionalnost knj. struktura
W Polemika s nacionalno-preporodnom knjizevnoscu
W Revidiranje nacionalne Iunkcije knj.
W Dezintegrirani oblici ne stoje nuzno u opreci prema stilskim novotvorbama
W InterIerencija stilskih postupaka (proza)
W Neprikladnost pojma NEOROMANTIZAM
W SIMBOLIZAM tvorbe koje zaista odgovaraju tom pojmu, polisemanticnost
rijeci
W SECESIJA djela u kojima nacelo izgradnje pjesnickog svijeta njegova
irealna, staticka i skladna dekorativnost, krajem 19. St.
Minhenska, becka i berlinska secesija
Asimetricnost knj.- tvorbi, stilizirana ornamentika
W JUGENDSTIL (casopis Die Jugend, Minhen, 1896) likovni termin
Zmegac oznaka knj. stila u razdoblju od 1895 191o) naglasena
samosvojnost estetskih postupaka, stilizacija, slobodna igra, ornament
apstrakcija (Zmegac, V., Duh impresioni:ma i secesife Hrvatska moderna,
Zagreb, 1993)
AVANGARDA
W Periodizacijski pojam stilsko zajednistvo velikog dijela knjizevnosti izmedu
1910. 1930.
W Stilska Iormacija samo uvjetno jer ona ne stvara cjelovito strukturirane
tekstove, pa ni ne tezi stvaranju cjelovite stilske Iormacije
W AntiIormativna
W Zapostavljanje tradicionalne Iunkcije knjizevnosti (izrazavanja, drustveno-
analiticku Iunkciju, spoznajnu, moralnog i etickog vrednovanja)
W Naglasena uloga estetskog prevrednovanja (moralnog, etickog i drustvenog)
W Optimalna projekcija buducnosti
W Osporavanje postojecih struktura, dehijerarhizacija struktura, antiesteticizam,
ukidanje estetskih zabrana, depersonalizacija umjetnosti, razbijanje logicne
sintakse, otvorene strukture, Iragmentacija, pretapanje rodova i vrsta, sprega
razlicitih umjetnosti, sinkretizam, ukidanje podjele na umjetnosti i
neumjetnost, ukidanje estetskih zabrana, leksicke novotvorbe, nacelo
asocijativne izgradnje djela
W Flaker Slabinac avangarda nadredeni pojam koji obuhvaca sve
post-moderne (poslije moderne) knjizevne tendencije; ekspresionizma,
Iuturizam, dadaizam, nadrealizam nadredeni pojam avangarda
W Solar avangarda knj. razdoblje nakon esteticizma (megac) izmedu
1910. 1930.:
& tom smislu avangarda ufedinfufe sve knfievne pravce kofi nastofe
srusiti norme i :abrane proi:isle i: tradicife devetnaestog stolfeca,
kofi ele prosiriti podrucfe onoga sto ce vaiti kao umfetnicka
vrifednost i kofi nastofe da novim stilskim postupcima, knfievnim
vrstama, pa cak i novim nacinima kofi tradicionalno nisu pripadali
umfetnickof knfievnosti, pri:nafu status kulturno vrifedne
umfetnicke dfelatnosti. (Solar)
Ekspresionizam najutjecajniji pravac
MODERNIZAM
W S. BASIC MODERNIZAM
W UZE ODREDENJE: PRVA CETVRTINA 20. ST
W SIRE ODREDENJE: OD FLAUBERTA I
MALLARMEA, PROUSTA I KASNOG H. JAMESA DO
NABOKOVA, BORGESA I BECKETTA
W . SOLAR: KNJ. EPOHA, RAZDOBLJE
W RAZDOBLJE U OPRECI PREMA AVANGARDI
(OSOPORAVANJE TRADICIJE U SMISLU TRAZENJA
NOVIH NACINA KNJ. OBLIKOVANJA, ALI NE
PRELAZE GRANICE RAZUMLJIVOSTI)
SOCIJALISTICKI REALIZAM
W FLAKER
W NORMATIVNA KNJIZEVNA DOKTRINA KONSTITUIRANA U
30.TIM G. UNUTAR SOVJETSKE KNJIZEVNOSTI
(NASLJEDUJU JE I DRUGE NACIONALNE KNJ. POSLIJE 2.
RATA KOJE PRIHVATILE SOCIJALISTICKI MODEL KOJI SE
RAZVIO U SSSR-U)
W U SSSR-U USPIO SE FORMIRATI U STILSKU FORMACIJU
W U JUGOSLAVIJI NAPUSTEN VRLO BRZO KRITIKA
SEGEDINOV REFERAT NA ZAGREBACKOM KONGRESU
KNJIZEVNIKA 1949
W KRLEZIN LJUBLJANSKI REFERAT
EGZISTENCIJALIZAM
W FILOZOFSKO-KRITICKI PRAVAC KNJIZEVNI PRAVAC
W POD UTJECAJEM J.P.SARTREA
W A. CAMUS
W PREPOZNATLJIV PREMA FILOZOFSKIM STAVOVIMA KOJE
ZASTUPA
W OSAMLJENOST POJEDINCA
W APSOLUTNA SLOBODA LJUDSKOG IZBORA, ODGOVORNOST
ZA VLASTITI ZIVOT
W SKLONOST REDUKTIVNOJ TEHNICI KNJ. OBLIKOVANJA
W PSIHOLOSKA ANALIZA
W OBRAZLAGANJE FILOZOFSKIH PROBLEMA
W POLARIZACIJA LIKOVA
POSTMODERNIZAM
W SOLAR KNJ. RAZDOBLJE NAKON MODERNIZMA, KULTURNA
EPOHA KOJA TEK NASTUPA
W PERIODIZACIJSKI, TIPOLOGIJSKI I KULTURNOPOVIJESNI POJAM
W ZACET U KNJIZEVNOZNANSTVENIM KRUGOVIMA 60-TIH
W ETABLIRA SE U SIROJ INTELEKTUALNOJ JAVNOSTI 70TIH (I.
HASSAN, Komadanfe Orfefa, J. Lyotard, Postmoderno stanfe)
W AUTOREFERENCIJALNOST, KIC, CITATNOST,
INTERTEKSTUALNOST, PARODIJA, POLIFONIJA.
W EPOHA ILI ZAVRSNA FAZA MODERNIZMA
W POETIKA OSPORAVANJA, ALI BEZ ZELJE ZA MIJENJANJEM
SVIJETA KAO AVANGARDA
W UNOSENJE KNJ. TRADICIJE IZRAVNO U DJELA, CITATNOST
W PREUZIMANJE TRADICIONALNIH KNJ. POSTUPAKA
W TRIVIJALNA KNJIZEVNOST
W OSPORAVANJE RAZLIKA MEDU VRSTAMA
W ZBILJA KAO FIKCIJA, FIKCIJA KAO ZBILJA
W DOKIDANJE RAZLIKE VISOKA NISKA KNJIZEVNOST
W J.L.BORGES, S.BECKETT, V.NABOKOV - UTEMELJITELJI
SUVREMENA KNJIZEVNOST
W POSLIJERATNO RAZDOBLJE (1945.) // RAZDOBLJE NAKON
1990.
SOLAR PERIODIZACIJA
W MODERNIZAM POSLJEDNJA EPOHA SVJETSKE
KNJIZEVNOSTI KOJA TRAJE VESC VISE OD 100 GODINA
KRAJ 19. ST.:
4 RAZDOBLJA:
1. ESTETICIZAM (BAUDELAIRE 1910)
2.AVANGARDA (19310-1930: FUTURIZAM, EKSPRESIONIZAM,
NADREALIZAM,JOYCE, KAFKA, WOOLF, FAULKNER, BROCH,
HASEK, PIRANDELLO, BRECHT, ELIOT, LORCA)
3.KASNI MODERNIZAM (1940)-1970): BULGAKOV, MANN,
EGZISTENCIJALIZAM, CAMUS, BECKETT, IONESCO,
HEMINGWAY, SALINGER, NERUDA, PASTERNAK, YOURCENAR)
4. POSTMODERNIZAM (1980-.)
KRAJ MODERNE KNJIZEVNE
ZNANOSTI
Oraic-Tolic, Dubravka, uska moderna i
enska postmoderna
W 0. Moderna kultura u sirokom smislu makroepoha u zapadnoj povijesti;
megakultura moderne (megamoderna); znanost, politika, drustvo, umjetnost,
svakodnevnica u zapadnoj kulturi od Francuske revolucije 1789. Do pada
Berlinskog zida 1989.;
W 1. Modernizam inovacijske poetike u modernoj umjetnosti od Baudelairea do
kraja 60.tih g. 20. St.; modernisticka protukultura u umjetnickim
modernizmima, posthegelijanskim IilozoIijama, teorijama i idejama;
samokritika moderne;
W 2. Moderna u uzem smislu umjetnicko razdoblje na prijelomu 19. I 20. St.;
stilski konglomerat: impresionizam, simbolizam, neoromantizam, dekadencija,
secesija; hrvatska moderna, becka moderna;
W 3. Avangarda vrhunac i kraj umjetnickih modernizama; umjetnicki i:mi
izmedu 1910. I 1935.: stilska Iormacija u Flakerovom smislu, povijesna
avangarda u smislu Petera Brgera;
W 4. Postmoderna I. (laka, estetska, zaigrana) zapadna kultura nakon moderne i
modernizma; postmodernizam umjetnost u postmodernoj kulturi; izmedu
smrti moderne kulture 1968. I pokopa pod rusevinama Berlinskog zida;
W 5. Postmoderna II. (teska, politicka, simulakralna), post-postmoderna, globalna
kultura ili virtualno doba; kultura i umjetnost nakon devedesetih g. 20. St.;
medijski spektakl Zaljevskog rata 1991., CNN, rodenje ovce Dolly, lude krave,
11. Rujna 2001., u hrvatskoj knjizevnosti poetika FAK-a
KNJIZEVNA SMORTA , 114/1999.
(Cyber-kultura)
W Sukenic, Ronald, Postmoderna knfievnost i opo:icifska
umfetnost, str. 57 59.
W Nestajanje zanrovskih granica, zivimo u razdoblju rekombiniranih zanrova
raspadaju se i kombiniraju u nove oblike
W Avant-pop se sluzi zanrovima s masovnog trzista u knjizevne svrhe
W Beletristika se esencijalizira kao pripovijest
W Cvrste zanrovske granice se doimaju apsurdnim s obzirom na Iluidnost
elektrosIere
W Rastakanje originalnosti djela poprista na kojima se rekombiniraju elementi
knj. kulture i ponovno izdaju na nov i zanimljiv nacin
W Postmodernisticki mozaik sluzi se stavkama iz muzeja kulture da bi stvorio
novu konIiguraciju, makar i neodredenu
W pripovijedanje se odrice dojma zavrsetka, beskrajne price
W Transgresivna proza (nasilje, spolne brutalnosti, gluposti)
W
W Amerika, Mark, Hipertekstualna svifest, str. 61 69.
W Postmodernizam mrtav
W Novi Ienomen AVANT-POP
W Umjetnici koji stvaraju Avant-Pop djeca su masovnih medija (cak i vise no svojih
roditelja, koji su mnogo manje utjecali na njih)
W Mediagenicka stvarnost danasnjice
W Stroj popularnih medija preuzeo postmodernizam i na kraju ga ubio, a od njegovih
ostataka sada se rada Avant-Pop
W Umjetnici Avant-Popa aktivno ukljuceni u stalnu razmjenu i rasparcavanje kolektivno
stvorenih elektronickih publikacija, individualno dizajniranih kreativnih djela,
maniIesta, citanja uzivo on-line, multimedijskih interaktivnih hipertekstova,
konIerencija itd.
W Napustanje elitisticke pozicije knjizevnosti i umjetnosti
W Buducnost pisanja vidi se u ukljucivanju vise multimedijskog suradnickog autorstva
koje ce biti dostupno stotinama, tisucama potencijalnih pridruznika diljem svijeta koji ce
aktivno umrezeno medudjelovati u vlastitim zajednicama-nisama
W Glavno nacelo postmodernizma: a. Tko god to bio, sastavit cu ove komadice
podataka i oblikovati tekst, a ti, tko god bio, proizvest ces vlastito znacenje
zasnovano na onome sto uneses u tekst.
W Nacelo koje ce razviti Avant-Pop je: a, tko god bio, uvijek sam u interakciji s
podacima koje si stvorio Kolektivni Ti, tko god to bio, te u interakciji s
Kolektivnim Tobom i dopunjavajuci te, pronalazit cu znacenje.