Dendrologija - Skripta TV

T.V.
: Dendrologija - skripta
UVOD
RASADNIARSTVO praktina dendrologija; nauka koja nas ui razmnoavanju i uzgoju razliitog ukrasnog grmlja i drvea - drvee dijelimo u drveta (arbores) i u grmove (frutex) - DRVETA stupasto stablo (truncus) koje se razgranjuje na odreenoj visini i ini kronju sastavljenu od lisnatih ili igliastih grana i granica u pravilu imaju jedno stablo s najniom visinom od 6 m voke, umska stabla, alejna stabla i sl. - GRMOVI drvenaste biljke koje se odmah odozdo razgranjuju i imaju vie jednakih izdanaka koji tjeraju iz tla ili iznad povrine tla (npr. ljenjak) visina je ograniena na maksimalno 6 8 m; patuljasti grmovi su nii od 0,5 m (npr. Calluna) polugrmovi biljke s odrvenjelim donjim dijelom izboja, a gornji ostaje zeljast (npr. Caryopteris) zimi postoji opasnost od smrzavanja - s obzirom na grau listova drvea dijelimo na bjelogorina (listopadni ili zimzeleni listovi) i crnogorina (igliasti listovi)
ASORTIMAN DRVEA - asortiman obuhvaa velik broj rodova, vrsta i kultivara drveta i grmova domae vrste, introducirane vrste - obuhvaene su vrste koje se odlikuju razliitom visinom, nainom i oblikom rasta - s obzirom na razvoj cvjetova razlikuju se po vremenu i bogatstvu cvatnje, po jae ili slabije upadljivim cvjetovima i plodovima razliitih boja - neke vrste imaju upadljivu grau i boju kore stabla - od vrsta drveta zastupljene su vrlo visoke ili visoke vrste uspravna rasta s okruglom, kuglastom, koninom, stupastom ili alosnom kronjom - vrste grmova su mnogo nie od drveta i esto rastu u irinu ili su puzave - u asortimanu su takoer zastupljene povijue i penjaice potreban im je oslonac pri rastu PRIMJENA DRVEA - s obzirom na veliku raznolikost vrsta drvea, mogua je i iroka primjena - kriteriji primjene su veliina biljaka, zahtjevi na tlo i faktore klime, otpornost na oneienja posebno u industrijskim podrujima i gradskim uvjetima, ukrasna vrijednost - mogunost primjene u pejzau i parkovima u vrtovima za drvorede i ulice u naseljima uz prometne ceste za kamenjare za ivice za pokrivanje tla kao podrast za terase za krovne vrtove uz mjesta za sjedenje
OSNIVANJE RASADNIKA kod osnivanja rasadnika moramo misliti na: 1) Izbor poloaja za rasadnik 2) Izbor pogodnog tla za rasadnik 3) Ogradu rasadnika 4) Podjelu rasadnika 5) Obradu terena za rasadnik
T.V.: Dendrologija - skripta

6) Gnojidbu rasadnika 7) Sjetvu i sadnju u rasadniku 8) Plodored, tj. smjenu kultura u rasadniku
1) IZBOR POLOAJA ZA RASADNIK za rasadnik najvie u obzir dolazi slobodan, otvoren poloaj sadnice su izvrgnute utjecaju svjetla, zraka, vjetra itd. - rasadniki materijal uzgojen u rasadniku pod neto nepovoljnijim uvjetima, bolje se kasnije privikava, ako doe u nepovoljnije uvjete za ivot, nego ako se dogodi obratno - za rasadnik trebamo odabrati umjereno, vlano zemljite - na proizvodnju bilja u rasadniku negativno moe utjecati poloaj na udaru jakih vjetrova - treba se voditi rauna i o kasnim proljetnim i ranim jesenskim mrazevima - ravno ili neto nagnuto zemljite najbolje odgovara rasadniku jer je laka obrada i podjela rasadnika
2) IZBOR POGODNOG TLA ZA RASADNIK - tlo se sastoji od sitnih mineralnih estica koje su nastale raspadanjem minerala i stijena, te humusnih estica koje su nastale raspadanjem biljnih i ivotinjskih tvari - HUMUSNO TLO ima mnogo humusnih estica - MINERALNO TLO moe biti: a) teko glinasto i ilovasto b) lako pjeskovito, vapnenasto i laporasto - teka tla teko se zagrijavaju i isuuju, pa se njihovom obradom moe zapoeti tek kasnije u proljee bogatija su hranjivim tvarima od lakih tala - laka tla bre se isuuju i zagrijavaju, pa se mogu obraivati ve u rano proljee obino su siromana hranjivim tvarima, pa ih treba ee gnojiti - najbolje tlo za rasadnik je pjeskovita ilovaa s dovoljno humusa moe se lako obraivati i odgovara svim rasadnikim kulturama (bjelogorici i mladim sadnicama zimzelena) - starije zimzelene sadnice, kao i rue podnose i neto tee tlo preporuuje se, jer je zimzeleno drvee kod presaivanja vrlo osjetljivo na veliinu grumena koja se dri uz korijenje grumen se uvijek stvara bolje u teoj zemlji, nego u laganoj 3) OGRADA RASADNIKA
rasadnik treba biti ograen zbog zeeva i drugih ivotinja; krae kao materijal za ogradu moe se uzeti iani pleter 1,5 m visok, koji se privrsti na hrastove ili betonske stupove - za pojaanje ograde se preporua oko rasadnika posaditi zimzelenu ivu ogradu, naroito s one strane od koje dolaze vjetrovi ili praina - neprobojna ivica: Gledmisia triacanthos Berberis julianae, B. thunbergii Ilex aquifolium Palirus spina-christi Robinia pseudoaccacia Pyrachmanta coccinea
4) PODJELA RASADNIKA
- svaki rasadnik manje ili vie mora dobiti toliko putova koliko je potrebno da se u njemu mogu svi poslovi normalno odvijati - glavni putovi vrimo prijevoz sadnica, gnoja i sl. trebaju biti vrsto graeni protee se uzdu rasadnika - popreni putovi se izvode ako su potrebni - podjela rasadnika putovima mora stvarati jednake pravilne plohe, koje se lake daju obraivati, naroito ako je obrada mehanizirana
- svako od rasadnikih ploha ima svoju oznaku (A, B, C, D), a svaka od tih ploha je podijeljena na manje dijelove omoguuju nam raspored rasadnikih kultura prema zahtjevima plodoreda i toan pregled rasadnika
5) OBRADA TLA ZA RASADNIK - zemljite se mora pripremiti produbljivanjem gornjeg sloja mekote rasadniarsko bilje puta dubok korijen, pa mu je potrebno dublje rahljenje tla - potrebno je zemljite rigolati (runo ili strojevima) 50 60 cm (za drvee), odn. 40 50 cm (za grmlje) - ako je rasadnik manji, onda se obino rigola runo - rigolanje je najbolje napraviti ujesen ili preko zime da se zemlja napije dovoljno vlage i da promrzne - u proljee se rigolano zemljite prodrlja usitni i planira - to sitnije i njenije sadnice elimo posaditi, to bolje moramo obraditi zemlju - po pravilu rasadniko tlo mora uvijek biti rahlo i isto od korova - za sadnju biljaka u skupinama koje ine zatvorenu povrinu priprema se cijela povrina prekopavanjem, a za pojedinanu sadnju se pripremaju jame kopanjem - za ivicu se iskopa jarak odreene dubine i irine - veliina jame zavisi od vrste i rasta korijena irina jame odgovara dvostrukom promjeru korijenja, dubina je za 1/4 vea 6) GNOJIDBA RASADNIKA rasadnike kulture oduzimaju velike koliine hranjiva - PRIRODNA GNOJIVA stajski gnoj najbolje je preko zime razvesti na odreeno zemljite i odmah ga zaorati kompost obino gnojimo sjemenite unosimo ve gotove hranjive tvari, koje mlade biljke mogu brzo upotrijebiti zelena gnojidba unosimo u tlo organske tvari (N) za laganija tla moe posluiti uta lupina, a za srednje teka tla je dobra grahorica bilje za zelenu gnojidbu zaoremo kada procvate tada sadri najvie hranjivih tvari - kod upotrebe MINERALNIH GNOJIVA moramo imati pedoloki ispitano zemljite najbolje je gnojiti po oblanom vremenu ili neposredno pred kiu
-
7) SJETVA I SADNJA U RASADNIKU za sadnju uvijek moramo imati odreen i gotov plan prema plodoredu uvijek sadimo zajedno one kulture koje imaju slian rast (npr. ne mijeati hrastove i topole) - prema tome da li e se rasadnik obraivati runo ili strojno odreujemo razmak redova kod strojne obrade razmak meu redovima je 80 100 cm, a unutar reda 35 50 cm i vie - plodoredna tabla nam daje kulture koje su u isto vrijeme sposobne za otpremu neemo imati u rasadniku polupraznih povrina (racionalno gospodarenje rasadnikom) - prije no to se pristupi sadnji treba se napraviti i prouiti plan sadnje - za mlae sadnice je dobro da im se prije sadnje korijen umoi u smjesu od ilovae, stajskog (kravljeg) gnoja i komposta - najbolje vrijeme za sadnju je jesen (kada je otpalo lie) ili proljee (prije poetka vegetacije) - sadnice moraju biti svjee i zdrava korijena, a nikad uvenute - utrapljenim sadnicama ne smijemo previe zatrpati korijenje, ve samo toliko da je korijen pokriven zemljom - saditi treba samo onda, ako je zemlja strukturna, dobro pripremljena i primjereno vlana u rasadniku rijetko postoji mogunost zalijevanja nakon sadnje masovnih kultura - sadnica mora vrsto stajati u zemlji, pa e biti potrebno grumen dobro pritisnuti - biljke uzgojene iz sjemena sade se na istu dubinu, kao to su bile prije, dok biljice uzgojene vegetativnim putem smiju doi i neto dublje u zemlju - bjelogorine zimzelene vrste i crnogorine vrste sadimo od kasnog ljeta nakon dozrijevanja izbojaka kraj 8. mjeseca 10. mjeseca -
- prije zime se moraju dobro ukorijeniti to omoguuju topliji dani - zimzelene vrste transpiriraju tijekom zime da bi se smanjio gubitak vlage zimi sadimo ih u polusjenu i na mjesta zatiena od vjetra - kod sadnje crnogorice u proljee vodimo rauna o poetku tjeranja - kasnom sadnjom moe stradati proljetni izbojak, posebno ako nakon sadnje nastupi period suhog, toplog vremena (vrste rodova Abies i Picea) preporua se sadnja krajem ljeta nakon to izbojci dozore
8) PLODORED U RASADNIKU primjer plodoreda 1) voarske kulture; 2) lisnato drvee; 3) grmlje i rue itd. kad smo zemlju prije sadnje rigolati, dospio je gornji sloj zemlje (bogatiji hranjivima), dublje, a mrtvi sloj na povrinu - voke koje ostaju na jednom mjestu najvie 2 godine i bjelogorice 3 4 godine crpe hranjive tvari iz dubljih slojeva zemlje - u meuvremenu se gornji mrtvi sloj obogatio hranjivima, te iza toga sadimo grmlje i rue koje ne puta korijenje tako duboko RAZMNOAVANJE GRMLJA I DRVEA
ukrasno grmlje i drvee razmnoavamo 1) Generativno sjemenom 2) Vegetativno iz stabljike, lista i/ili korijena
GENERATIVNO RAZMNOAVANJE razmnoavanje sjemenom (najprirodnije) treba primjenjivati uvijek kad god je to mogue - primjenjuje se kod vrsta ija se svojstva prenose na potomstvo (Acer campestre, Picea abies) - moemo razmnoavati sjemenom i sorte nekih vrsta (Thuja occidentalis 'Columna', Ptelea trifoliata 'Aurea', Berberis thunbergii 'Atropurpurea) - one vrste i oblike koje ne moemo razmnoiti sjemenom moemo razmnoavati vegetativnim putem - sjemenjaice imaju zdraviji izgled; bujniji rast; vijek im je dulji - ima vrlo malo vrsta koje u pravilu ne dolaze u obzir za razmnoavanje sjemenom Populus, Salix (oba roda se lako razmnoavaju kljuiima; sjeme je teko sakupljati, a klijavost je kratkotrajna) - SJEME mora biti prvorazredne kvalitete i uvijek mora biti svjee - rad i postupak sa sjemenom dendrolokih vrsta mnogo je sloeniji nego npr. sa sjemenom povra i jednogodinjeg cvijea - klijavost moe varirati 10 90 % - neke vrste izgube svoju klijavost ve nakon nekoliko tjedana poslije zriobe Ulmus, Populus, Salix, Acer saccharinum i dr. najbolje ih je sijati odmah nakon zriobe (nakon berbe u proljee) - postoje i vrste koje najbolje klijaju u proljee druge godine nakon zriobe - zatim imamo vrste koje tek djelomino kliju druge godine, tek u treoj godini proklije jedan dio sjemena, a u etvrtoj isklije ostali dio - vano je znati i porijeklo sjemena ako sjeme potjee iz sjevernih ili junih podruja razliit je postupak odreivanja dobi sjetve bolje je nabavljati sjeme iz sjevernijih krajeva Berba sjemena - dozrijevanje raznog sjemena dendro-materijala poinje obino krajem svibnja i traje sve do u zimu - pobrano sjeme ne smije se spremati u hrpe, jer moe ili upljesniviti ili se upaliti, a time izgubi klijavost - za dobivanje kvalitetnog sjemena vaan je izbor matinih biljaka treba voditi rauna da se uzima sjeme vrsta iz surovijih klimatskih podruja - sjeme nije dobro uzimati od blizu posaenih biljaka bliskih vrsta kod kojih esto dolazi do krianja Quercus, Salix, Crataegus, Abies, Picea - sjeme drvea smjeteno je u jednosjemenim ili viesjemenim mesnatim, suhim ili tvrdim plodovima
T.V.: Dendrologija - skripta -
SJEME CRNOGORICA eeri se beru dok su jo zatvoreni; zatim ih poloimo na toplo (25C) i suho mjesto, gdje e se brzo otvoriti, a sjeme e lako iz njih ispasti (Picea, Pinus, Pseudotsuga) - eeri rodova Sequoia, Taxodium, Larix su tako tvrdi da se moraju mljeti ili drobiti da bi se sjeme izvadilo - za toplih i sunanih jesenskih dana moe se dogoditi da se eeri otvore dok jo vise na stablu
SJEME MESNATIH PLODOVA treba takoer pravovremeno pobrati, jer se moe dogoditi da ga pojedu ptice - da oslobodimo sjeme iz plodova nekih bjelogorinih vrsta rodova Malus, Pyrus, Rosa i dr. moramo ih zgnjeiti, preliti vodom i isprati preko sita - suenje bjelogorinog sjemena se provodi na suhom i zranom mjestu - sjeme je rasporeeno u tankom sloju, a tokom suenja se mora prevrtati - vrste s mesnatim plodovima kliju obino u 2. ili 3. godini nakon zriobe ako takve plodove poberemo prije potpune zriobe, oistimo i sjeme odmah posijemo, ve idue godine imamo mlade sjemenjaice (Crataegus, Rosa) - plodovi Rhododendrona, Azalea, Andromeda, Pieris se beru u kasnu jesen i sue, zimi se gnjee, a sjeme se izvadi
Postupak sa sjemenom od berbe do sjetve - osueno i oieno sjeme nekih vrsta drvea uva se u vreicama do sjetve na suhom mjestu Alnus, Betula, Buddleja, Calycanthus, Chimonanthus, Koelreuteria, Potentilla, Andromeda, Azalea, Rhododendron, Pieris - svakom sjemenu je potrebno ispitati klijavost dolazi u obzir kod onih vrsta, koje kliju u dosta kratkom vremenu, nakon sjetve - sjeme mnogih vrsta drvea slabo klije 1) Tvrda sjemena ljuska nepropusna za vodu 2) Nepotpuno razvijen embrio 3) Razliite tvari koje spreavaju klijanje, a nalaze se u zrelom mesu plodova, u unutranjosti sjemena ili u sjemenoj ljusci - KLIJAVOST ovisi od zrelosti sjemena, naina skladitenja i starosti - oieno sjeme se najbolje uva u tamnoj, hladnoj prostoriji pri temperaturi 1 5C - sjeme crnogorice se moe uvati u eerima, posebno za vrste ije oieno sjeme brzo gubi klijavost, npr. Abies - sjeme listopadnog drvea zadri klijavost od 3 mjeseca 3 godine - sjeme crnogorinog drvea zadri klijavost od 6 mjeseci do godinu dana - Acer saccharinum i neke vrste roda Populus gube brzo klijavost, ve nakon nekoliko tjedana - na % klijavosti utjee starost sjemena, vrijeme berbe, nain uvanja, porijeklo - sjeme za pokus postavimo obino u tanjur ili alicu na vlaan pijesak (100 kom. zrna) sjeme drimo uvijek umjereno vlano i toplo, dok ne proklije proklijale biljke prebrojimo = % klijavosti toga sjemena - pokusi u stakleniku uvijek daju za 10 15 % bolji rezultat, nego to ga moemo postii s istim sjemenom u sjetvi na otvorenim gredicama - sjeme koje ima tvrdu ljusku, dobro je prije sjetve namoiti u toploj vodi kroz 24 48 sati, to vrlo povoljno utjee na bre klijanje - kod crnogorinog sjemenja esto emo naii, da je preko 30 % sjemenki uplje, tj. turo, a samo 50 % ili jo i manje ispunjeno - po boji jezgre moemo prepoznati kvalitetu sjemena prereemo li sjemenku crnogorice ili neke druge bjelogorice, vidjet emo da sjeme koje je svjee i klijavo, ima svjetliju boju jezgra, dok staro sjeme ima tamnu boju na prorezu - sjeme onih vrsta, kojemu je potrebno na dugo lei u zemlji, dok ne isklije, ne moemo ispitivati na ovaj nain, jer bi ti pokusi trebali 1 2 godine - tvrdu sjemenu ljusku imaju razliite vrste drvea do sjetve se sjeme uva u suhoj, negrijanoj prostoriji treba paziti, da sjeme ne pone pljesniviti - prije sjetve se primjenjuju razliiti postupci - sjeme Acacia, Gleditschia, Laburnuma moimo prije sjetve u vodi od 100C, a zatim brzo ohladimo na 30C - za neke vrste je dovoljno moiti sjeme u toploj vodi kroz 24 48 sati - nekada se provodilo moenje i u kiselinama
T.V.: Dendrologija - skripta SKARIFIKACIJA
mehaniko oteenje sjemena; daje pozitivne rezultate
od tvari koje sprjeavaju klijanje su eterina ulja koja se nalaze u sjemenkama Liriodendrona, Pinusa jeffrey, Sequioae prirodno razmnoavanje tee bez potekoa, jer ptice pozobaju sjemenke i nakon to ih izbace one postaju klijave da bi odstranili tvari koje sprjeavaju klijanje, stavljamo oieno sjeme Chaenomelesa, Maclura, Malusa, Pyrusa, Rosa u plitke posude napunjene propusnim materijalom (otri pepeo) ukopamo ih na otvorenom, zatienom mjestu, a kia ili snijeg isprat e nepoeljne tvari (protiv mieva pokrijemo posude ianom mreom)
kod nekih se vrsta drvea klijavost tvrdog sjemena se naglo smanjuje suhim skladitenjem pa se provodi stratifikacija - STRATIFIKACIJA na dno sanduka stavimo sloj pijeska od oko 3 cm, a na njega sloj sjemena i to se naizmjence stavlja, dok sanduk nije pun pijesak mora biti umjereno vlaan ako se pijesak osui, zalije se prema potrebi suho sjeme prije stratifikacije je dobro namoiti u vodi 24 48 sati sjeme koje klije 2 godine nakon berbe, ostaje stratificirano cijelu godinu, pa ga tek u proljee druge godine sijemo u rasadniku na gredice Acanthopanax (sve), Acer campestre (javor), Actinidia, Aesculus, Akobia quinata, Amelanchier, Amelopsis, Aronia, Asimina triloba, Berberis, Carpinus, Castanea, Chaenomeles japonica, Celtis australis, Chionanthus virginica, Clematis, Cornus mas, Corylus, Cotoneaster, Crataegus, Dirca palustris, Disanthuus oeroidifolia, Evonymus, Fagus sylvatica, Fraxinus excelsior, Gymnooladus dioica, Halesia, Hamamelis, Hippophae rhamnoides, Ilex aquifolium, Juglans regia, Ligustrum, Liquidambar styraeiflua, Liriodendron tulipifera, Lonicera, Magnolia, Mahonia aquifolium, Malus, Nyssa sylvatica, Paeonia arborea, Phillodendron, Phillyrea, Prunus, Pyrocantha coccinea, Pyrus, Quercus, Rhamnus, Ribes, Rosa, Rubus, Skimmia japonica, Sorbus, Stranvaesia davidiana, Symplocos orataegoides, Tilia, Viburnum, itd. - sjeme prelei jednu godinu, pa ga treba prve godine drati stratificirano u pijesku i sijati u proljee druge godine nakon zriobe - stratifikacija se esto provodi i radi ubrzanja klijavosti sjemena za vrste drvea ije sjeme klije nakon nekoliko mjeseci ili godina - stratifikacija traje razliito dugo ovisno od vrste nekoliko mjeseci do 1 godine - stratifikacija od godinu dana Acer campestre, Carpinus, Cornus mas, Cotoneaster, Crataegus, Evonymus, Fraxinus excelsior, Paeonia arborea, Rosa, Sorbus, Tilia, Viburnum - stratifikacija manje od godinu dana Aesculus, Berberis, Castanea, Chaenomeles, Clematis, Fagus silvatica, Ilex aquifolium, Juglans regia, Ligustrum, Liquidambar, Liriodendron, Lonicera, Magnolia, Mahonia, Malus, Prunus, Pyricantha, Quercus, Rubus Sjetva - sjeme drvea sijemo na otvoreno ili u zatieni prostor (osjetljivije vrste, vrste suptropskog porijekla, vrste koje imaju vrlo fino-sitno sjeme, stratificirano sjeme nekih vrsta, manje koliine sjemena) - odmah nakon zriobe sijemo sjeme koje brzo gubi klijavost (Acer saccharinum) - sjeme crnogorinih vrsta sijemo odmah nakon dozrijevanja SJETVA BJELOGORINOG DRVEA I GRMLJA Sjetva na gredice - PRIPREMA ZEMLJE U SJEMENITU treba izabrati mjesto u rasadniku na zatienom poloaju, ravno, s dobrom i lako obradivom zemljom - u blizini sjemenita mora biti osigurana dovoljna koliina vode za zalijevanje - zemlja treba biti rigolana i usitnjena - prije sjetve zemljite treba pognojiti kompostom - gredice trebaju biti prema sreditu blago udubljene, da nam voda kod zalijevanja ne otie s gredice. - sjetva se obavlja u jarie, u koje se polae sjeme 4, 6 ili 8 na jednoj gredici - irina gredica treba biti tolika da se one mogu nesmetano obraivati s obje strane (1,5 2,0 m)
- treba voditi knjigu zasijanih kultura datum sjetve, vrsta sjemena, koliina posijanog sjemena, porijeklo sjemena, klijavost, itd. - SJETVA obavlja se obino u proljee u redove ili irom - sjetva u redove ima prednost laka obrada (plijevljenje, okapanje), biljice na taj nain dobiju vie svijetla - sjetva stratificiranog sjemena se vri u proljee, kad nema vie opasnosti od mraza - sjeme s tvrdom ljuskom (Robinia, Cytisus, Caragana, Cladrastis) treba prije sjetve namoiti u toploj vodi 24 48 sati - za sjetvu treba izabrati dan bez vjetra - sjetvu je najbolje obavljati za ranih jutarnjih sati da se sjeme ne izlae jakom suncu - dubinu jaria odreujemo prema veliini sjemena 2 3 debljine sjemenke - kod vrlo sitnog sjemena moemo izvriti sjetvu irom zemlju treba bolje pripremiti (usitniti) - zemlja ne smije biti suha prilikom sjetve, ve umjereno vlana - kad je sjetva irom napravljena, cijelu gredicu treba pokriti smjesom pijeska i komposta i to lagano zaliti - sjeme bjelogorice sijemo ranije u proljee poetak 3. mjeseca kraja 4. mjeseca (Alnus, Deutzia, Platanus, Ericaceae, Spiraea, Tamarix) - krajem 2. mjeseca poetkom 3. mjeseca sijemo vrste koje rano kliju (Acer, Aesculus, Quercus) ili vrste ije je sjeme suho skladiteno i treba dulje vremena da proklije - ljeti sijemo sjeme vrsta koje dozori u proljee i brzo gubi klijavost (Magnolia cordata, M. glauca; Populus; Salix; Ulmus) poetak 6. mjeseca poetka 9. mjeseca - u jesen krajem 9. mjeseca kraja 10. mjeseca sijemo otporne vrste ili one koje brzo kliju (Acer, Ailanthus, Betula, Carpinus, Corylus, Fraxinus, Ligustrum, Sambucus, Ribes, Sorbus, Vitis, Amelopsis ) - na otvorene gredice u sjemenite moemo sijati slijedee vrste: Acer Genista Aesculus Gleditschia Ailanthus glandulosa Gymnocladus dioica Alnus Hamamelia virginica Amelanchier Hibiscus syriacus Aronia Hippophae rhamnoidae Berberis jako rastui Ilex aquifolium Betula Indigofera Caragana Juglans Carpinus betulus Koelreuteria paniculata Carya Laburnum onagryoidea Castanea sativa Ligustrum mnoge vrste Celtis Robinia pseudoaccacia i dr. Ceroidiphyllum japonicum Rosa Chaenomeles japonicum i dr. Rubus neke Cladrastis lutoa Salix Clematis Sambucus Cornus obiniji Sophora japonica Corylus Sorbaria arborea i dr. Cotoneaster Sorbus Crataegus Staphylea Cystisus Syringa Daphne mezerum Tilia Eleagnus Ulex europea Evonymus Ulmus prema prilikama Fagus sylvatica Viburnum obinije vrste Fraxinus
= sjeme tih rodova i vrsta treba sijati na topao poloaj u toplu zemlju
NJEGA SJETVE U SJEMENITU
esto sjetve mogu pretrpiti velike tete uslijed vremenskih nepogoda i od raznih ivotinja ptice (vrane, zebe), mievi treba vriti trovanje cinkfosfidom ili nekim drugim otrovom

-
suno vrijeme i jaki istoni vjetrovi u proljee takoer nanose tetu u sjemenitu - odlino sredstvo za spreavanje isuivanja sjemenita je humusna zemlja ili treset titi zemlju od isuivanja i hvatanja pokorice za vrijeme jakih kia - za sitno sjemenje pokrivanje sitno isjeckanom mahovinom mahovina se priljubi uz zemlju, ali ostane rahla i prozrana - za pokrivanje sjemena moe se upotrijebiti i granje od crnogorice (jela i smreka) - vrste koje kliju u tami, npr. Daphne, Ilex, Hamamelis, Viburnum moemo sijati na gredice koje se nalaze u sjeni drvea - zatita protiv isuivanja je obino i zatita od proljetnih mrazova najbolje je ako na gredice visine 0,5 m postavimo naprave od letava, pa na to moemo prema potrebi uvijek postaviti slamnjae ili koji drugi materijal za pokrivanje - kao zatitu protiv mrazova dimljenje u kritinim noima - kao materijal za dimljenje slui gnoj, mokra slama, razno granje, sirova nafta i dr. - sjemenske gredice moramo zalijevati za vrijeme sunih dana - na nezatienim sjemenskim gredicama esto se stvori pokorica (nakon jae kie) opasno za mladu sjetvu, jer klice ne dobivaju zraka; treba razrahliti zemlju laganim valjkom sa eljeznim klinovima - ljetna njega redovno rahljenje zemlje, ienje od korova, povremeno zasjenjivanje, zalijevanje, povremena gnojidba (nakon rasipanja mineralnog gnojiva treba zaliti sjetvu) Sjetva u zatienim prostorima - sjeme rijetkih vrsta i onih koje imaju malu koliinu sjemena sijemo u zatienim prostorima - sve Ericaceae emo uspjenije i sigurnije proizvesti iz sjetve u zatienim prostorima nego vani - obino sjetvu u zatienim prostorima provodimo u drugoj polovici zime u 2. mjesecu - manje sortimente obino sijemo u sanduie, lonie ili alice ovisno o koliini sjemena - svo posue koje uzimamo za sjetvu treba biti isto - treba biti dobra, zrela i propusna smjesa zemlje, koja e nam sluiti za sjetvu stara zrela lisnjaa, treset, kompost - svaka posuda mora imati dobru drenau za odvod suvine vode kisela zemlja je vrlo nepovoljna za razvoj mladih sjemenjaica - smjesa zemlje mora biti umjereno vlana i ne prejako zbijena - sjetvu obavljamo u male jarie ili irom - sjeme pokrivamo finim pijeskom ili smjesom pijeska i lisnjaa /treset/ - kod sjetve Ericaceae moramo neto zemlje s korijena zdravih biljaka tih vrsta premjestiti u smjesu zemlje za sjetvu njihova sjemena da bi se zemlju obogatilo gljivicama, koje ive u simbiozi na korijenu Ericaceae, a gljivice povoljno utjeu na klijanje i porast spomenutih vrsta imaju sitno sjeme obino se ne pokriva, nego se sjetvena povrina samo poravna, lagano orosi i sjeme posije, pa pokrije staklom i papirom - zasijane lonie moemo staviti u plastenik na prikladno mjesto ili u toplo klijalite pod prozore - temperature staklenika ne treba biti previsoka 10 12C - vrstama Paulownia, Buddleia i dr. treba osigurati toplinu oko 18C - zimske posijane lonie moemo od poetka oujka prenijeti u hladno klijalite pogodnije od toplog plastenika - neko sjemenje je potrebno izloiti utjecaju mraza prije no to doe na toplo mjesto za klijanje biljke koje potjeu iz predjela gdje je su dulji periodi mrazova i jake zime i kod biljaka ije sjeme preko cijele zime ostaje manje-vie na stablu - takvo sjeme se posije ve u listopadu i studenom u lonie koje naslaemo u klijalite i pokrijemo prozorima kad nastupi doba mrazova i smrzavice prozore otvorimo - smrznutu sjetvu pokrijemo slamnjaama radi toga da doe to manje pod utjecaj sunca tako da due ostane smrznuta - zemlja u klijalitima mora biti prozrana i propusna, strukturna i obogaena kreom; ne smije biti nagnuta, nego ravna - fino, sitno sjemenje sijemo irom, a grublje sjeme u redove - vee sjemenke moemo pojedinano stisnuti na odreen razmak u jarie - zemlja za pokrivanje neka bude zrela lisnjaa pomijeana s pijeskom ili moe biti i sam pijesak - prije pokrivanja sjetvu pritisnemo daicom odreenom za to i prema potrebi oprezno zalijemo
- im sjeme isklije treba zapoeti laganim i opreznim zraenjem uvijek zajedno sijemo one vrste koje priblino istovremeno klijaju - uputno je sjemenske gredice napraviti tako da odgovaraju dimenzijama klijalinih okvira i prozora, a i pravac neka bude istok-zapad - potrebno je provesti etiketiranje u rasadniku etikete od cinanog lima
PIKIRANJE
najee se kod drvea provodi u 2. godini nakon sjetve vrste otporne na zimu pikiramo na gredice razmak pikiranja ovisi od veliine biljice i brzine rasta osjetljive vrste pikiramo u posude drugo pikiranje se najee provodi na otvoreno u plastenik sijemo slijedee bjelogorice: Hypericum Ilex rjee vrste Jasminum neki Jamesia americana Kalmia Ledum palustre Lonicera penjalice Magnolia Menispernum canadense Myrca asplenifolia Nyssa sylvatica Oriza japonica Oxydendrum arboreum Pachystima Canbyi Parrotia persica Paulownia tomentosa Phellodendron Potentilla prema prilikama Rhodendron Rhus finije vrste Ribes rjee vrste Rubus rjee vrste Stuartia pentagyna Schizandra chinensis Skimmia japonica Spiraea prema prilikama Viburnum - rijetke sorte Xantoxylum americanum Yucca razne Zelkova serata
Acanthopanax Actinidia Ailanthus Akebia Amelopsis Aralia Aristolochia durior Asimina triloba Aucuba japonica Berberis niskog uzrasta Betula rjee sorte Bignonia radicans i dr. Broussonetia papyrifera Buddleia Callicarpa Catalpa Ceanothus americanus Ciatus Citrus trifoliata Clematis Cletra Cornus florida, Kousa, Nuttolii Corylopsis Cotoneaster rjee sorte Daphne rjee sorte Deutzia prema prilikama Diospyros virginiana Disanthus ceroidifolia Euptelea polyandra Fothergilla major Hamamelis japonica
- zahtijevaju do nicanja umjerenu toplinu
SJETVA CRNOGORICE - provodimo manje-vie na slian nain kao i sjetvu bjelogorica - crnogorica se sije mnogo kasnije od bjelogorice oko polovice 5. mjeseca - sjemenjaice crnogorica su vrlo osjetljive na mraz - porast sjemenjaica je u prvoj godini malen i vrlo brzo zavri - u toploj zemlji sjeme bre klije i bre se razvijaju mlade sjemenjaice - kod rane sjetve se dogaa da sjemenjaice uslijed hladnoe ve u mladosti zakrljaju, pa pokazuju do kasnog ljeta nezdrav izgled - uobiajena je sjetva na otvorenim gredicama (obinije vrste Abies alba, Picea excelsa, Pinus silvestris) i u zatiene prostore (finije vrste finije sorte Abies-a, Chamaecyparis-a, Picea, Thuja, Juniperus-a)

-
10
potrebna je zatita od kasnih mrazeva sjeme crnogorica moramo do sjetve uvati na suhom, prozranom i dosta hladnom mjestu - sjeme Taxus baccata, Juniperus, Cephalotaxus, Pinus cemtra i dr. mora biti stratificirano u pijesku obino prelei 1 godinu, dok ne iznikne - stratificirano sjeme stalno nadziremo, pa ako se pokae klijanje moemo sjetvu izvriti jo usred ljeta Sjetva na otvorene gredice crnogorici naroito odgovara novo obraeno tlo, amo tlo mora biti dovoljno humozno i strukturno - za sjetvu crnogorica zemlja treba biti dobro kompostirana, tako da gornji sloj gredica najmanje 15 cm bude pomijean sa zrelim kompostom - duboko rahljenje sjemenita vrimo u jesen zemlju ostavimo u grubim brazdama, da se preko zime dobro promrzne - u proljee ponovno rahlimo tlo, ali sada samo odozgo freza ili kultivator - obogaivanje zemlje humusom takoer vrimo u proljee, neposredno prije sjetve - kod sitnog sjemenja (Thuja, Chamaecyparis) treba za sjetvu birati tiho vrijeme vjetar raznosi sjeme - sitno sjemenje pokrivamo smjesom zemlje lisnjae i pijeska, tako da gornji sloj uvijek ostane strukturiran i da se ne moe uhvatiti pokorica - treba izbjegavati predebeli sloj za pokrivanje sjemena 2 3 puta deblji sloj nego to je debljina sjemena - sjetva crnogorica na gredice koje imaju natkrov /sjenica/ donosi mnogo bolje rezultate - sjetvu obavljamo prema klimatskim prilikama sredinom 5. mjeseca - sjetva se provodi irom - sjemenjaice se u prvoj godini slabo razvijaju, pa na jednu gredicu stane velik broj biljaka; takvu povrinu moemo bolje pripremiti i tititi od zaraza i ostalih nepogoda - ve druge godine moemo rasaditi sjemenjaice na vei razmak, pa ne prijeti opasnost od zaguivanja i propadanja sadnica - kod nekih vrsta je bolje primijeniti sjetvu u redove, a naroito kada se radi o manjim sortama (Pseudotsuga taxifolia, Pinus silvestris, Abies) presaivanje vrimo u 2. ili 3. godini - za sjetvu u redove zemlja mora biti dobro pripremljena i poravnana strojevi siju jednu gredicu najedanput, a sjeme pada u dubinu od 1 cm - sjetvom u redove dobiju se sadnice bolje kvalitete - ako je zemljite zasueno treba ga prije sjetve dobro natopiti, pa tek onda urediti gredice i provesti sjetvu i nakon sjetve moramo paziti da zasijano tlo ne postane presuho osobito je vano u periodu od sjetve do nicanja - moramo paziti i da sjetva ne bude premokra trule sadnica i druge bolesti - dobro je staviti pokrov od nekoliko grana smreke ili jele na gredice pomae da se sjetva ouva od prejakog sunca, vjetra i mraza - lagano zasjenjivanje crnogorica u doba klijanja, kao i kasnija za vrijeme razvoja u mladosti je neophodno potrebno Sjetva crnogorice u zatieni prostor - u rijetkim sluajevima sijemo crnogoricu u zatieni prostor rijetke i dragocjene vrste i manja koliina sjemena - iste posudice ili lonie napunimo pjeskovitom humusnom zemljom, a zatim posijemo sjeme na uobiajen nain - zasijane lonie postavimo u plasteniku na prikladno mjesto, gdje emo ih lake nadzirati nego u klijalitu i dati im potrebnu njegu - sjetvu drimo kod temperature 10 12C - kad sjetve niknu, bolje e biti da posue sa sjemenjaicama prenesemo u klijalite pod staklo - u poetku moramo oprezno zraiti, dok se sjemenjaice naviknu na vanjski zrak - mnogo ee nego u plastenik sijemo crnogoricu u hladna klijalita uglavnom rijetke i skupocjene vrste, koje trae paljiviju njegu - dobro e posluiti jednostavna stalna ili prenosna klijalita - zemlja u sjetvenim gredicama mora biti blizu stakla, da mlade biljice imaju dovoljno svjetla - treba se provesti zatita sjetve od krtica i mieva

-
11
pod zatitom prozora u hladnom klijalitu moe sjetva poeti rano poetak 4. mjeseca za zemlju je najbolje upotrijebiti zreli kompost pomijean sa pijeskom preporua se izmjenina sjetva bjelogorica i crnogorica u klijalita najee sijemo omoriku sitno sjeme - rijetko e se sijati vrste s krupnim sjemenom - zemlja u klijalitu mora biti vodoravna, bez nagiba da se izbjegne prebrzo suenje gornje polovice - sjeme mora biti jednakomjerno posijano po cijelom klijalitu - mora se jednolino po cijeloj povrini izvriti pokrivanje sjena laganom smjesom lisnjaa i pijeska - zemlja mora uvijek biti umjereno vlana naroito od sjetve do nicanja - sjetvu zasjenimo, ali moramo paziti da se ne pojavi plijesan ili neka druga gljivina bolest - zalijevanje je najbolje obaviti za sunanog dana ujutro gornja povrina gredice se do naveer osui smanjuje se mogunost irenja plijesni - im pone klijanje, moramo polagano i oprezno zraiti - nakon poetnih zraenja potpuno se skinu prozori (nakon to su se mlade biljke naviknule na vanjski zrak) - preko cijelog ljeta sjemenjaice moraju biti umjereno zasjenjene - kroz cijelo vrijeme je potrebno plijeviti zasijane gredice, zalijevati i prema potrebi rahliti zemlju - sjemenom razmnoavamo slijedee crnogorice: Abies alba Libocedrs decurens " amabilis Picea albertiana " arizonica " bicolor " balsamea " Breweriana " cephalonica " canadensis " concolor " Engelmanii " grandis " excelsa " homolopis Picea Glehnii " Lowiana " mariana " magnifica " omorica " nobilis " orientalis " Nordmanniana " pungens " subalpina " Schrenkiana " Veitehii " Smithiana Cedrus atlantica Pinus aristata " Deodara " Armandii Cephalotaxus Fortunei " Balfouriana " drupacea " Bankiana Chamaecyparis Lawsoniana " Cembra " nootkatensis " Contorta " Obtusa " excelses " pisifera " Jeffereyi Cryptomeria japonica " montana Cunninghamia lanceolata Pinus nigra Cupressus sempervirens " parviflora Juniperus chinensis " strobus " communis Pinus sylvestris " excelsa Pseudolarix amabilis " foetidissima Sciadopytis verticillata " oxyedrus Sequoia gigantea " procumbana Taxodium distichum Juniperus rigida Taxus baccata " sabina " canadensis " virginiana " cuspidata Larix decidua Thuja plicata " Kaempferi " occidentalis " kurilensis " orientalis " laricina (americana) Torreya califonica " sibirica Tsuga canadensis

" " " caroliniana diversifolia heterophylla " Sieboldii Ephedra nebrodensis Ginkgo biloba
12
- prednost ima sjetva pod staklo
VEGETATIVNO RAZMNOAVANJE vegetativno razmnoavamo sve ono drvee i grmlje koje ne moemo razmnoavati sjemenom primjenjuje se kod vrsta drvea ije sjeme slabo klije ili brzo gubi klijavost, kod vrsta iz drugih klimatskih podruja ije sjeme ne dozori u naim uvjetima, sorata drvea koje su dobivene krianjem ili odabiranjem, vrste drvea kod kojih emo bre uzgojiti sadnice do prodaje (vrste rodova Salix) - naini vegetativnog razmnoavanja: 1) Razmnoavanje zelenim reznicama 2) Razmnoavanje kljuiima 3) Razmnoavanje nagrtanjem 4) Razmnoavanje grebenicama povaljenicama 5) Razmnoavanje korijenskim reznicama 6) Razmnoavanje dijeljenjem 7) Razmnoavanje cijepljenjem 8) Razmnoavanje "in vitro"
1) Razmnoavanje zelenim reznicama - vegetativno razmnoavanje je vrlo raireno u rasadniarstvu - im u kasno proljee vidimo da su mladi izbojci kod drvea i grmlja neto ovrsnuli moemo poeti razmnoavanjem - polovicom ljeta obino mnoimo razno cvatue grmlje, Ericaceae, zimzeleno grmlje i drvee, a poetkom jeseni moemo razmnoavati razno crnogorino grmlje i drvee - zimi razmnoavamo neke oblike ukrasnog grmlja i drvea stavljamo u topli staklenik da potjeraju zelene izbojke - reznice se moraju uzimati samo od tipinih i zdravih biljaka koje 100 % odgovaraju obliku i sorti treba paziti na etiketiranje - razmnoavanje zelenim reznicama se primjenjuje kod veine ukrasnog grmlja i drvea, a poinje odmah im imamo upotrebljive izbojke za reznice - mora se paziti da se stavljaju zajedno reznice onih vrsta i sorti koje trebaju jednako vrijeme za ukorjenjivanje - najranije razmnoavamo neke vrste Rhododendrona od polovice 5. mjeseca, veinu listopadnih vrsta grmova ljeti u 7. 8. mjesecu, zimzelene vrste 8. 9. mjesecu, a crnogorine vrste od polovice 8. polovice 9. mjeseca, a i u 10. mjesecu
Primjena regulatora rasta za ukorjenjivanje reznica
sve tvari koje reguliraju rast i druge fizioloke funkcije sloeni organski spojevi, koji ve u malim koliinama stimuliraju ili inhibiraju (modificiraju) fizioloke procese u biljci prirodni i sintetiki fitohormoni - FITOHORMONI sloeni organski spojevi koji reguliraju rast i druge fizioloke funkcije u biljci najvie se stvaraju u liu i vrhovima od kuda se kreu prema bazi znaajni su stimulatori rizogeneze za ukorjenjivanje najvee znaenje imaju auksini - AUKSINI reguliraju proces rasta, tvorbu korijenja, opadanje lia i plodova, zametanje plodova, aktivaciju stanica kambija
REGULATORI RASTA
13
- osim auksina ima jo dosta spojeva koji djeluju kao auksini indoliloctena kiselina (IAA) izolirana iz tkiva biljaka - najvee znaenje za stimuliranje rizogeneze (emisije adventivnog korijenja) imaju slijedei spojevi -indoliloctena kiselina (IAA), -indolilmaslana kiselina (IBA), -naftiloctena kiselina (NAA), soli naftiloctene kiseline, 2,4-diklorfenoloctena kiselina, te kombinacije ovih spojeva - stimulatori ukorjenjivanja se primjenjuju u obliku otopina i praka ili pasta - za praksu je znaajno to prije upoznati fizioloke osnove rizogeneze radi razvrstavanja biljaka u pojedine skupine u ovisnosti o sklonosti adventivnog korijenja - pokusima je ustanovljeno da se starou generativno razmnoenih voaka smanjuje sposobnost ukorjenjivanja velike su razlike u sposobnosti ukorjenjivanja reznica s jednogodinjih i viegodinjih voaka - Hartmann i Kester (1965) dijele biljke u 3 skupine, ovisno o sadraju auksina i drugih stimulatora ukorjenjivanja: I. Biljke kod kojih pupovi sadre razliite kompleksne organske tvari i auksine potrebne za ukorjenjivanje reznice se lako ukorjenjuju ako se stave u povoljne uvjete (vlaga, temperatura, svjetlo, prikladan supstrat...) II. Biljke iji pupovi sadre stimulatore rizogeneze, ali nemaju auksina koji predstavljaju limit ukorjenjivanja reznice se lako ukorjenjuju u povoljnim uvjetima ako su tretirane auksinima III. Biljke kojima u pupovima nedostaje jedan ili vie unutarnjih faktora, pa ako se tretiraju auksinima onda moe, ali i ne mora doi do ukorjenjivanja djelovanje auksina u odreenoj mjeri limitira manjak drugih faktora (kofaktora), kojima prema Hess-u pripada vana uloga u ubrzavanju sinergizma
b) Razmnoavanje bjelogorice poinje u kasno proljee vano je zapoeti to ranije, dok zeleni izboji nisu jo otvrdnuli - nije dobro za reznice upotrijebiti ni premekane i nedozrele izbojke znak da je mladica dobra je poetak smeenja kore - to ranije zaponemo razmnoavanjem, to emo prije imati ukorijenjene reznice ukorjenjivanje traje oko 4 tjedna - prekasno ukorijenjene reznice jo se u kasnu jesen nalaze u vegetaciji, pa ih vei mraz moe unititi - reznice koje su se dobro ukorijenile moemo prikratiti i njihove vrhove upotrijebiti kao nove reznice - kao mnoionica slue jednostrana klijalita moraju biti punjena propusnim materijalom zrana i propusna zemlja, koja ne smije biti prevlana - na dno klijalita se poloi sloj od oko 20 30 cm sitna granja, a na to dolazi sloj od 15 cm dobre klijaline zemlje (pomijeana sa pijeskom 1:3) - na zemlju dolazi sloj 10 cm fine zemlje zrela lisnjaa, kompost i pijeska 1:1:1 - na ovaj sloj doe oko 5 cm pijeska koji mora biti ist, ispran, bez ikakvih primjesa - klijalite treba osigurati od krtica - ZELENE (drvene) REZNICE dobiju se rezom zrelih mladica bjelogorinih vrsta u bezlisnom stanju - rezanje zelenih izboja za reznice vrimo jutro rano dok nije velika vruina - otrim noem odreemo izboje ispod samog lista (pupa), a donje listove odstranimo - rez mora biti ravan i ist - reznice se moraju to je mogue prije utaknuti u pijesak, a klijalite orositi temperiranom vodom i pokriti prozorom, te po potrebi zasjeniti - narezane reznice se sade u pijesak jedna do druge (dodiruju se listii) - slabije reznice se sade tapiem poput olovke, dok se jae reznice mogu samo utaknuti - za bre saenje moemo uzeti letvu, u koju su na 3 5 cm zabijeni avli kad letvu s avlima utisnemo u pijesak odmah dobivamo redove s rupicama - vano je da reznice vrsto stoje u pijesku i da su zatiene protiv jakog sunca pomina sjenila - njega reznica u mnoionici paljivo roenje vodom kad je jae sunce potrebno je sjeniti uvijek se mora paziti da u klijalitu bude stalna temperatura
14
uz dobru njegu reznice se poinju zakorjenjivati nakon 14 dana moe se poeti sa zraenjem, a zasjenjivanje se postepeno smanjuje - zraenje se postepeno pojaava, sve dok se reznice ne priue na vanjski zrak, a tada se prozori mogu potpuno skinuti - dobro ukorijenjene reznice presadit emo polovicom srpnja na otvorene gredice koje smo obilno pognojili kompostom i dobro pripremili - od kasnog ljeta prema jeseni treba ukorijenjene reznice pripremiti na prezimljenje - pred jau zimu treba mnoionicu s ukorijenjenim reznicama pokriti daskama, a prije toga sve otpalo lie odstraniti - na mjestu gdje su osjetljive reznice (Ceanothus, Weigella) treba klijalite prekriti prozorima i daskama - zelenim reznicama razmnoavamo slijedee rodove: Actinidia Kerria Acanthopanax Ligustrum Akebia Lonicera Amorpha Periloca Amelopsis Philadelphus Betula nana humilis Potentilla Buddleia Rhamnus Ceanothus Rhodotypus Cephalanthus occidentalis Ribes Clematis Rosa Cornus alba obojena sorta Rubus Cytisus razno Spiraea Deutzia Stephanandra Diervilla Syringa persica Forsythia " chinensis Helianthemum Viburnum opulus sterile Hibiscus Syracus " macrocephalum sterile Jasminum " rythidophyllum
c) Razmnoavanje Ericaceae velik dio ove skupine biljaka se ne da razmnoiti u potpuno nedozrelom stanju trebamo priekati da izbojci neto otvrdnu od polovice do kraja ljeta - kod rodova Calluna i Erica su potrebni poluzeleni izbojci za reznice - potrebne su matine biljke od kojih se uzimaju zeleni izbojci - reznice uzimamo sa granica bez cvjetnog pupa - reznice sadimo u sanduke u pijesak pod kojim se nalazi lagana, pjeskovita zemlja moraju biti vrsto posaene u pijesak - nakon sadnje treba reznice dobro zaliti, da se pijesak vrsto priljubi uz reznicu - sanduii s reznicama se obino postavljaju u staklenik za razmnoavanje na toplo i sunano mjesto - reznice tvore kalus polagano moraju ostati na prikladnom mjestu u stakleniku dosta dugo, dok se ukorijene - za sunanih dana potrebno je lagano porositi da reznice imaju topao i vlaan zrak - meu najnjenije spadaju: Azalea Rhododendron Calluna Vaccinium Erica itd. - ako povrinu pijeska oko reznica malo prorahlimo iljatim tapiem sprijeit emo gnjiljenje uzrokovano algom i mahovinama - krajem sijenja reznice poinju stvarati korijenje i vegetirati
15
ukorijenjene reznice Calluna i Erica se moraju presaditi u nove sanduie koji su napunjeni smjesom lisnjae, tresetnjae i pijeska - krajem oujka/poetkom travnja sanduii se mogu pronijeti u klijalita pod staklo kasnije se mogu ove ukorijenjene reznice presaditi ili u lonie ili odmah izravno u hladno klijalite do jeseni poodrastu kao vea gotove sadnice
d) Razmnoavanje zimzelenog grmlja i drvea

- kod ove skupine drvea i grmlja najee je u praksi rairen vegetativan nain razmnoavanja daje dobre rezultate - koristi se metoda zelenih reznica najbre se dolazi do rezultata - kod ove skupine grmlja moramo paziti da pogodimo pravi trenutak, kad su izbojci najprikladniji za razmnoavanje ne smiju biti ni pretvrdi ni premekani => kraj ljeta poetak jeseni - ova skupina trai umjereno vlaan i topao staklenik za razmnoavanje, ali moe posluiti i klijalite - reznice uzimamo od zdravih, snanih matinih biljaka i tu odaberemo najljepe razvijene izbojke - reznice reemo otrim noem tijesno ispod samog donjeg lista, a donje listove moramo odstraniti - ovu skupinu obino drimo u stakleniku s Ericaceae-ama u jednakoj mjeri im je potrebna vlaga i toplina - ne smijemo dozvoliti previsoku temperaturu u poetku je dovoljno 10 15C - kod umjerene temperature bolje se stvara kalus nego kod previsoke - reznice od vrsti i sorti, koje bre i bujno rastu, mogu se saditi u lonce, s tim da se posade na 8 cm promjera lonci se postavljaju u dublje klijalite pod staklo - to otpornije biljke na mraz i zimu uspijemo odgojiti vea je njihova vrijednost - reznice imira i lovor-vinje sadimo u klijalite u pjeskovitu zemlju, gdje se oni do proljea ukorijene, a tada ih moemo presaditi u rasadnik
zelenim reznicama se razmnoavaju ovi rodovi: Aucuba japonica Berberis buxifolia nana " Julianae " Stenophylla " verruculosa Buxus Cotoneaster Dommeri Cotoneaster Henryana " Macrophylla " panosa " salicifolia Daphne sve slaborastue Dryas octopetala Eleagnus sve zimzelene Evonymus sve zimzelene Hedera Ilex slaborastue Ligustrum Delavajanum
" Henryi " japonicum " lucidum " strongylophyllum Lonicera nitida, L. pileata Camanthus aquifolium Phillyrea decora, Ph. latifolia Polygola chamaebuxux Prunus laurocerasus Pyracantha coccinea Stronvaesia Santolina Viburnum Davidii " Henryi " rhytidophyllum " utila Vinca major
e) Razmnoavanje crnogorica kod crnogorica je uspjenija proizvodnja sjemena nego kod bjelogorica osim Thujopsis-a koji se mnoi zelenim reznicama ili cijepljenjem - cijepljenje je za proizvoae povoljniji nain razmnoavanja nego reznice cijepljene crnogorice snanije rastu od onih koje su uzgojene iz reznica - kod crnogorice se mora paziti da uzimamo samo zdrave i dozrele izboje za reznice
16
razmnoavanje poinje prilino kasno 2. polovica 8. mjeseca reznice su ve napola dozrele i sposobne za stvaranje kalusa - stupasti oblici moraju biti razmnoeni samo iz izbojaka s vrha - razmnoavati treba zapoeti u 8. i 9. mjesecu moe se upotrijebiti plodno klijalite (ima dovoljno suneve topline) - u kolovozu se razmnoene konifere uvijek bolje ukorijene nego u kasnijim mjesecima - priprema reznica ovisi od same vrste i oblika koji elimo razmnoiti - kod konifera izboj ne reemo sa stabla nego mlade izboje odehamo s komadiem starog drveta i otrim noem izgladimo ranu - reznice odmah pikiramo u mnoionu u klijalitu koju smo pripremili slino kao i za lisnato grmlje - sadimo dosta gusto i vrsto - nakon sadnje dobro zalijemo, da se pijeska slegne oko reznice tako da reznica stoji vrsto - ukorjenjivanje se zbiva polagano i dugotrajno - etiketiranje s obzirom da ukorjenjivanje moe trajati i po godinu dana, preporuuje se uzeti etikete od pocinanog lima - nije potrebno puno zasjenjivanja jer se razmnoavanje odvija u jesen - ako je vrijeme sunano biti e potrebno ee porositi i ne dozvoliti visoke temperature - preko zime prozori ostaju na klijalitu, a potrebno je pokriti i slamaricama - reznicama se mora dati svijetla i topline, a po potrebi zraiti i rositi - dogodi li se da u kolovozu i rujnu ne uspijemo razmnoiti crnogorice, jo uvijek se to moe uiniti u 10. 11. mjesecu u stakleniku - u stakleniku su potrebni sanduii koje napunimo pjeskovitom i humoznom zemljom - u sanduie dosta gusto pikiramo reznice crnogorice, da to bolje iskoristimo prostor, a sanduie sloimo na prikladno mjesto u stakleniku - u proljee sanduie s reznicama jednostavno prenesemo u hladno klijalite gdje ostanu, dok se ne zakorijene - najbolje bi bilo u 9. / 10. mjesecu reznice crnogorice odmah posaditi u staklenik na posebno spremljene gredice gdje se one preko zime do proljea ukorijene - crnogorice koje se mogu razmnoavati zelenim reznicama Cephalotaxus drupacea, C. pedunculat Chamaecyparis Lawsoniana s odlikama " nootkaensis " " obtusa " Chamaecyparis pisifera Cryptomeria japonica s odlikama Jumniperus chinensis varijeteti Juniperus communis varijeteti " sabina " " virginiana " Picea excelses nisko rastui oblici Sequoia gigantea glauca " " pyramidalis Taxus baccata " Cuspidata nana Thuja occidentalis " plicata atrovirena Thujopsis dolobrata Tsuga canadensis pyramidalis " Mertensiana argentea
f) Razmnoavanje voaka zelenim reznicama

-
ovaj nain razmnoavanja kod voaka dolazi u obzir kod ogrozda, a rjee kod ribiza moe se primijeniti kod maline i kupine, ako nema dovoljno izbojaka
g) Razmnoavanje zelenim reznicama zimi u stakleniku zimskim razmnoavanjem moemo nadopuniti ljetno moramo osigurati matine biljke MATINE BILJKE mlado, dobro razvijeno grmlje nakon obrezivanja u proljee se posadi u dosta velike lonce - lonce s posaenim grmovima postavimo u klijalita tako da budu obloeni zemljom i u dovoljnom razmaku - preko ljeta je glavna briga obilno zalijevanje, a po potrebi i gnojenje gnojnicom ili stajskim gnojem - grmovi moraju biti dobro razgranati - ujesen lonce s matinim biljkama izvadimo iz klijalita i nastojimo biljke osloboditi lia
17
matine biljke postavimo na zgodno mjesto, obloimo ih suhim liem, a odavde emo ih u odreeno vrijeme prenijeti u staklenik, gdje e im potjerati mladi izbojci - obino u prosincu ili sijenju postavimo matine biljke u polutopli staklenik - bolje je da je u poetku temperatura nia, pa postepeno povisujemo prije toga moramo umjereno obrezivati matine biljke - kad izboji dosegnu 4 5 cm potrebno je polagano zraenje, da izbojci ojaaju, te da ne budu premekani - vano je i da matine biljke u stakleniku ne stoje pregusto, kako bi se moglo dobiti kvalitetne reznice - novi pijesak i nova zemlja moraju biti postavljeni u mnoionici, koja treba biti novookreena i raskuena - gredica za razmnoavanje u stakleniku mora biti provoena cijevima za zagrijavanje (u tlu) iznad kojih se obino na ianoj mrei nalazi mahovina, a na mahovini klijalina zemlja pomijeana s pijeskom - na zemlju doe oko 3 prsta debeli sloj pjeskovite tresetnjae ili pjeskovite lisnjae, a potom doe 3 cm debeo sloj istog pijeska - u veljai ili oujku su obino izbojci na matinim biljkama ve sposobni za izradu reznica izbojke nareemo otrim noem , priredimo reznice i pikiramo ih na pripremljenu gredicu - nakon sadnje reznice lagano porosimo istom vodom - prilikom sadnje iljkom napravimo rupice, da se reznice u toku sadnje ne bi ozlijedile - ne smijemo saditi pregusto, ali uvijek moramo paziti na iskoritenje prostora - toplina u stakleniku bi trebala biti oko 20C - ne smije biti velika razlika izmeu dnevne i none temperature moe se loe odraziti na postotak ukorjenjivanja - nakon 14 dana poinje ukorjenjivanje treba pomalo zraiti - ne smije se dozvoliti da zrak bude presuh ili prevlaan, a vano je i drati jednolinu toplinu - kad smo sigurni da su reznice dobro zakorjenjene moemo ih presaditi u lonie ili u sanduie, a moemo i u toplo klijalite - mnoionica se moe upotrijebiti 3 4 puta - u svibnju ili lipnju presadimo ove sadnice na uzgojne gredice u rasadniku - matine biljke u proljee obreemo i ponovno ukopamo lonce do ruba u zemlju u hladnom klijalitu - preko ljeta ih treba njegovati i pognojiti, pa se idue zime mogu ponovno upotrijebiti kao matine biljke na ovaj nain se mogu razmnoavati slijedei rodovi i vrste: Acanthopanax pentaphyllus Acer palmatum varijeteti Buddleia Deanothus Deutzia Fuchsia Holodiscus Hypericum
18
19

Kerria Lespedeza Ligustrum sinense " Stautonii Lonicera rastue) Ribes Spiraea
20
(slabo " " " "
2) Razmnoavanje kljuiima - za mnoge rodove i vrste grmlja i drvea ovaj nain razmnoavanja je najuspjeniji - kljuiima se razmnoavaju vrste s bujnijim rastom (Deutzia scambra, Phyladephus cymosus, Ph. virginalis itd.), a zelenim reznicama grmlje slabijeg rasta - za rezanje kljuia dolaze u obzir dobro razvijeni jednogodinji zreli izbojci - kod reza moramo paziti na zdravlje matine biljke - rezanje granica za kljuie vrimo odmah poto lie otpadne - obino se uzimaju dobro razvijeni jednogodinji izboji, debeli kao olovka, od bezlisnih mladica - rez se provodi od 11. 01. mjeseca - kljuie reemo karama na 15 20 cm s 6 8 okaca - gornji rez je obino kos i to iznad samog zadnjeg oka, donji je ravan ispod najdonjeg oka razlika u rezu ini se zato da kod sadnje ne doe do zabune i da oka ne dospiju u obrnutom smjeru u zemlju - ako nije mogue kljuie odmah rezati, zatrapimo granice negdje na zaklonjenom mjestu ili u upi - narezane kljuie veemo u snopie po 50 komada, te ih zatrapimo u pijesak - trap za kljuie moe biti u klijalitu, podrumu ili pod upom, a moe i vani na zaklonjenom mjestu - kod vezanja kljuia u snopove treba paziti da sva oka stoje u istom smjeru - ako imamo veu koliinu jedne vrste kljuia onda obino ne veemo snopie, nego trapimo kljuie u jarie red po red, gusto - preko zime kljuii trebaju napraviti kalus, ali ne smiju jako potjerati - povrina koja je odreena za sadnju kljuia mora biti pripremljena ve ujesen - pognojiti treba zrelim stajskim gnojem, a zemlju preko zime treba ostaviti u grubim brazdama, da promrzne - u proljee kad se zemlja osui, treba je jo jednom prekultivirati i usitniti, te napraviti gredice iroke 120 cm - obino redove radimo du gredice 6 redova stane na gredicu - razmak unutar reda je oko 3 5 cm ovisno o uzrastu i postotku primljenih pojedinih vrsta - ako je zemlja dobro pripremljena, onda obinije vrste kljuia moemo jednostavno zabosti u zemlju prema redovima tako da samo jedno oko viri iz zemlje - u propusnom laganom tlu koje se brzo zagrijava kljuii se sade u okomitom smjeru - u teim glinastim tlima kljuii se sade u kosom smjeru pogotovo ako su kljuii neto dui - gredice na kojima su posaeni kljuii treba njegovati preko ljeta - vano je da zemljite bude isto od korova, uvijek primjereno vlano i dovoljno rahlo - prema potrebi se nasad treba zalijevati - da bi se ouvala vlaga i rahla struktura zemlje dobro je gredice s kljuiima prekriti sagorjelim finim gnojem ili kompostom - u normalnim uvjetima kljuii e se dobro zakorijeniti tijekom ljeta

ovim nainom se mogu razmnoavati: Alnus viridis Broussonetia papyrifera Chaenomeles japonica varijeteti Deutzia scabra oblici Forsythia Hibiscus syracus Holodiscus discolor Kerria japonica Ligustrum ovalifolium Ligustrum vulgare Lonicera tatarica Parthenocissus Engelmanii Parthenocissus Saint Paulii Philadelphus svi jako rastui
- esto u stakleniku u loncima
21
Platanus acerifolia Polygonum Aubertii Polygonum baldahuanicum Populus Prunus Pissartii Rhodotypus kerrioides Ribes aureum, nigrum i rubrum Rosa Salix Sambucus Spiraea sve jaeg uzrasta Symphoricarpus Vitis
Razmnoavanje voaka kljuiima - ovim nainom se voke vrlo rijetko razmnoavaju kljuiima se razmnoavaju uglavnom ribiz i ogrozd, te vegetativni oblik dunje za podloge u voarstvu - kljuie od ribiza je bolje napraviti i posaditi u kasno ljeto krajem kolovoza su jednogodinji izboji ribiza ve dovoljno zreli da mogu posluiti za kljuie
3) Razmnoavanje nagrtanjem /grmova/ kod nekih vrsta se moe uspjeno primijeniti Aesculus parviflora, Chaenomeles japonica, Cornus alba, Spiraea pumila, Magnolia, nekih hibrida itd. - ovaj nain razmnoavanja je jednostavan i siguran, ali zahtijeva vea ulaganja u dobivanje starijeg nasada matinih biljaka da bi mogli dobiti vei broj mladih ukorijenjenih izdanaka - matine biljke se sade na dobro prorahljeno i dobro pognojeno tlo u redove na razmaku od 100 150 cm, a unutar reda na razmaku od oko 30 50 cm - u redu se mogu saditi i blie, jer se grmovi srastu kao ivica jedan do drugoga - zemljite mora biti prerigolano i oblino pognojeno stajskim gnojem ili kompostom - kada ovogodinji izboji postignu visinu od oko 40 50 cm, poinjemo s nagrtanjem ako imamo komposta dobro je upotrijebiti zreli kompost za nagrtanje - zemlja mora biti dobro obraena i dovoljno usitnjena da se prilikom nagrtanja motikom da dobro raspodijeliti meu jednogodinje granice ne smiju ostati upljine meu granicama - svaki izbojak mora biti samostalan zemlja mora svaki izbojak zasebno obuhvatiti - prvo nagrtanje poinje poetkom ljeta (kraj lipnja) mora se ponoviti nekoliko puta - zemlja ne smije biti zakorovljena i zbita, a po potrebi je dobro izvriti 1 2 natapanja - pod normalnim uvjetima zakorjenjivanje izbojaka tijekom ljeta mora toliko napredovati da ti izboji mogu ujesen biti odrezani kao samostalne gotove sadnice - im list otpadne, otrim karama odreemo ujesen ukorijenjene izboje na samoj bazi, a potom ih odmah zatrapimo u zemlju - neukorijenjene izdanke koristimo kao kljuie nareemo ih na komade duine 15 18 cm i utaknemo na gredice tako da je samo najgornje okce vidljivo iznad povrine tla - neke vrste se teko ukorjenjuju, kao zeleni izbojci tokom vegetacije u prvoj godini, pa e biti potrebno u drugoj godini ponoviti nagrtanje moemo pospjeiti ukorjenjivanje, ako oko izbojka koji se nagrne veemo prsten od ice zaustavljamo kolanje sokova na tom mjestu, to dovodi do pojaanog stvaranja kalusa i zakorjenjivanje izbojka ovom metodom moemo razmnoavati slijedee vrste: Aesculus parviflora Ribes aureum varijeteti Chaenomeles japonica Ribes alpinum pumilum Hydrangea pubescens Spirea pumila varijeteti Indigofera Spirea Van Houttei Magnolia razni hibridi Spirea arguta
22
Tilia tomentosa Prunus nana Philadelphus coronarius aurea Pterocarya Prumus glandulosa - ova metoda se upotrebljava u voarskim rasadnicima, kod dobivanja vegetativnih, niskorastuih oblika, koji slue kao podloga za cijepljenje plemenitih voaka
4) Razmnoavanje grebenicama /povaljenicama/ drvee koje se ne da razmnoiti kljuiima ili zelenim reznicama, a cijepljenje takoer nije uvijek uspjeno razmnoavanje grebenicama - ovaj nain razmnoavanja trai dobro tlo primjena grebenica se moe uspjeno izvesti samo na humoznom, propusnom i vrlo strukturnom tlu, koje je bogato hranjivima - grebenice se zakorjenjuju neto tee nego ovogodinji izbojci kod razmnoavanja nagrtanjem - za razmnoavanje se veinom uzimaju jednogodinji izbojci - razmnoavanje grebenicama se obino provodi od proljea jeseni zavisno od vrste i starosti izdanka provodi se to ranije u proljee da sva okca ravnomjerno potjeraju I. U veim rasadnicima na pogodnom zemljitu se podigne poseban nasad odreenih vrsta, koje se ele razmnoiti - matine sadnice se sade na razmak od 1,5 3 m ovisno o vrsti - grebenianje moe poeti onda kada matine sadnice imaju dovoljno razvijenih grana - za grebenice uzimamo prologodinje granice, koje su dobro razvijene - u travnju sve grane se poloe u zemlju, a sasvim slabe granice se odstrane - u proljee matine biljke istjeraju iz korijena nove snane izbojke koji e opet biti sposobni za razmnoavanje - kod nekih vrsta uzimamo dvogodinje grane za grebenianje, koje obino ostanu po 2 godine u zemlji, dok se ukorijene Azalea, Rhododendron, Acer palmatum oblici, Magnolia i dr. - grebenice polaemo u zemlju na taj nain da od matine biljke du grane iskopamo 15 20 cm dubok i irok jari u koji se poloi grana vrh grane treba viriti iz zemlje - ako se grana teko savija moe se malo zavinuti - du te grane naspemo dobru vrtnu zemlju cijela grana je pokrivena zemljom II. Kod nekih grebenica koje se tee ukorjenjuju (Magnolia) treba napraviti na grebenici pored pupova nekoliko prstenova da bi izazvali bolje ukorjenjivanje - najbolje je da za grebenice uzimamo 1 2 m dugake izboje koje polaemo itavom njihovom duinom u zemlju III. Kod nekih vrsta i oblika, npr. Acer negundo i varijeteti, Acer saccharinum i njegovi oblici za svaki izbojak koji e posluiti i kao grebenica, iskopa se tihaom oko 15 cm dubok i toliko irok jari, koji je dug koliko je dug izbojak - izbojak se poloi vodoravno u jari i s nekoliko drvenih klinova privrsti na vie mjesta - kad sve jake izboje polegnemo, prvi dio je gotov
23
- jarii u poetku ostaju otvoreni polijeganje grana, iz svih oka na grebenici potjeraju novi izboji koji za kratko vrijeme dosegnu visinu preko jaria - sada ih polagano poinjemo nagrtati finom propusnom, kompostiranom zemljom u istoj godini se svi izbojci priblino jednako razviju i jednako ukorijene - takav nain grebenienja mora poeti prije same vegetacije rano u proljee IV. Kod nekih penjalica, npr. puzava Lonicera, Wisteria sinensis i dr. mladi izbojci koji u proljee potjeraju iz matinih biljaka, obino dobiju jednu jaku motku po kojoj se izbojci penju uvis - idueg proljea ovi izbojci se skinu s motke i podijele svaki na svoju stranu - du svakog izbojka iskopamo 15 cm duboke i toliko iroke jarie na tim jarcima napravimo u odreenim razmacima humke, tako da e izbojak negdje biti savinut u jarku i pokriven zemljom, a negdje e biti vani vrh izbojka ostaje izvan jaria - onaj dio koji je udubljen u jari dobro se privrsti drvenim klinovima i zatrpa rahlom zemljom - krajem jeseni grebenica se razree tako da svaki izbojak ima svoj korijen V. Kod nekih vrsta, koje se teko zakorjenjuju grebenica mora ostati i 2 godine u zemlji - takve vrste prilikom grebenianja moramo ili na nekoliko mjesta privezati icom oko izbojka ili oko izbojka izrezati kolut poput prstena na tim mjestima se zaustavi kolanje hranjivog soka, pa se pospjeuje stvaranje kalusa i zakorjenjivanje izbojka grebenicama moemo razmnoavati slijedee lisnjae: Acer carpinifolium " cissifolium " negundo varijeteti " platanoides " pseudoplatanus " saccharinum Aesculus parviflora Alnus svi varijeteti Aristolochia durior Itea virginica Juglans regia varijeteti Lindera Benzoin Liquidambar styraciflua Lonicera, sorte penjaice Magnolia hybridi Macheberberis Noubertii Menispermum canadense Berchemia racemosa Calycanthus fertilis Carrieria calycina Castanea vesca Celtis rijetke vrste Cercidiphyllum japonicum Chaenomeles japonica Clematis Cornus alba Corylopsis apicata Corylus Daphne zimzelene Davidia involucrata Diospyros Disanthus ceroidifolia Eleagnus argentea Eucommia ulmoides Euptelea polyandra Fothergilla Halimodendron argenteum Hamamelis japonica, H. mollis Hydrangea queriofolia Ideaia polycarpa Morus Oxidendrum arboreum Parrotia persica Paraphyllum ramosissimum Potentilla Salessowii Prunus glandulosa Pterostyrax Smilax Tilia Ulmus Viburnum Vitis Wisteria sinensis
od voaka se mogu razmnoiti maline, ribiz, ogrozd, ljenjak
24
5) Razmnoavanje korijenskim reznicama drvee i grmlje koje tjera izbojke iz korijena u najvie sluajeva se moe razmnoiti korijenskim reznicama - KORIJENSKE REZNICE uzimamo od sadnica iz rasadnika koje smo povadili za otpremu ili od matinih stabala - najbolje reznice su one koje su debele kao olovka - korijenje koje slui za reznice ne smije se zasuiti odmah nakon reza utrapimo u zemlju - reznice radimo obino u studenom i prosincu duine prsta, tako da otrim noem napravimo glatki rez polaemo ih u sanduie na dosta mali razmak - sanduii su napunjeni propusnim, pjeskovitim kompostom, a reznice smiju biti oko 1 cm debelo pokrivene zemljom - posaeni sanduii s reznicama obino stoje u mnoionici u stakleniku, gdje vlada umjerena temperatura - preko zime poinje polagano ukorjenjivanje iz adventivnih oka - ako se na zemlji oko reznica uhvati mahovina i alge mora se cijela povrina sanduia lagano prorahliti iljatim drvcem da se zemlja bolje osui - poetkom oujka moemo sanduie postaviti u polutoplo klijalite djelovanje sunanih zraka - pod utjecajem normalne temperature reznice zapoinju tjerati nove izbojke - im se toplina podigne, mora se zapoeti sa zraenjem - kasnije moemo nov ukorijenjene sadnice rasaditi na otvorene i dobro pripremljene gredice u rasadniku - slabije rastue reznice moemo jo 1 godinu uzgajati u sanduiima, pa ih tek idue godine presaditi na uzgojne gredice u rasadnik ovom metodom moemo razmnoiti slijedee bjelogorice: Acanthepanax Aesculus parviflora Ailanthus Akebia Bignonia radicans Broussonetia papyrifera Cedrela sinensis Colastrus Clerodendron trichotomum Chaenomeles Coriaria Gymnocladus dioica Koelreuteria paniculata Lycium Maclura aurantiaca Pachisandra terminalis Paulownia tomentosa Phellodendron Pterocarya Rhus typhina Sorbaria Xanthaxylum americanum
od vonih kultura korijenskim reznicama se mogu razmnoavati kupine
6) Razmnoavanje dijeljenjem
- dioba je najsigurniji nain vegetativnog razmnoavanja ne trai naroite uvjete treba imati dovoljan broj matinih biljaka - ovaj nain se vrlo rijetko primjenjuje - u proljee i ljeti iskopamo matine biljke i dijelimo ih prema veliini matinjaka - nove biljke posadimo na dobro pripremljene gredice, gdje obino vrlo dobro uspijevaju Hyporicum calycinum, Pachysandra terminalis, Daphne oneerum, Spiraea thunbergii, Spiraea arguta
T.V.: Dendrologija - skripta 7) Razmnoavanje cijepljenjem -
25
nain vegetativnog razmnoavanja kod kojeg prenosimo pup ili dio stabljike s jedne biljke na drugu one srastu i dalje ive zajednikim ivotom - podloga biljka na koju se cijepi - plemka granica ili pup koji se cijepi na podlogu - podloga crpi iz zemlje vodu i mineralne tvari, plemka asimilira i odvodi u podlogu dio svojih asimilata - CIJEP (KALEM) biljka nastala cijepljenjem - za podlogu se obino uzima biljka koja je otporna i dobro se razvija - cijepljenje provodimo uvijek kada nemamo drugog naina razmnoavanja - da bi cijepljenje uspjelo trebaju se ispuniti slijedei uvjeti: 1) Sastav plazme plemke i podloge je jednak ili slian spoj oba dijela je vrst, tako da se moe normalno vriti izmjena hrane, a cijepljeno mjesto je neprimjetno 2) Podloga i plemka moraju imati podjednak maksimum upojne snage - osim potpunog srasta podloge i plemke, potrebno je i normalno cirkuliranje hranjivog i biljnog soka 3) Meu cijepljenim biljkama mora biti blisko ili stanovito srodstvo cijepljenje je mogue provoditi unutar srodnih obitelji ili meu biljkama razliitih rodova iste obitelji - prilikom cijepljenja biljke moraju doi u takav dodir da se mogu lako srasti podloga i plemka moraju biti vrsto priljubljene jedna uz drugu u tvornim slojevima u kojima biljka raste u debljinu kambij podloge - cijepljenje je uspjelo kada se potpuno srastu podloga i plemka na mjestu cijepljenja, gdje se stanije podloge i plemke povee u jednu cjelinu - u prvoj fazi sraivanja spoje se stanice podloge i plemke na mjestu operacije i stanini sadraj stanica plemke i podloge - kasnije na spojnom mjestu nastaju nove stanice nije nastalo potpuno sraivanje cijep nije potpuno vrst - kad nastane jae kolanje sokova u tvornim slojevima drveta i kore, novo stanino tkivo postaje sve vre i jae spojno mjesto postane vrsti spoj - esto u razini cijepljenog mjesta nastane odebljanje sve biljke imaju svojstvo da na ozlijeeno mjesto alju obilje sokova - daljnji razvoj podloge i plemke je ovisan od jakosti pojedine biljke - podloga ima zadatak da svojim korijenom crpi iz zemlje vodu i u njoj otopljene mineralne tvari, koje alje u plemku, a plemka asimilira i transpirira, te tako nastaje kolanje hranjivih sokova - utjecaj podloge na plemku je znatan, ali nikada nije tolik da bi se u potpunosti promijenila svojstva plemke trebamo traiti podloge koje imaju dobra svojstva - kao podloga uzimamo vrste, a na njih cijepimo uglavnom njihove varijetete i oblike npr. kao podloga slui Acer negundo za svoje oblike Acer negundo foliis variegatis i dr. ; Berberis vulgaris atropurpurea slui kao podloga za sve Berberis-e, Viburnum lantana slui kao podloga za sve Viburnum-e, Betula pendula slui kao podloga za sve Betula-e - crnogorice Chamaecyparis Lawsoniana slui kao podloga za Ch. Lawsoniana Alumii, Fraseri...; Picea excelsa slui kao podloga za sve vrste i oblike roda Picea - u praksi se esto cijepe i prirodne vrste kada ne moemo dobiti kvalitetno sjeme - ima sluajeva kada moemo cijepiti razliite rodove Crataegus monegyna moe biti podloga za Amelancier, Cotoneaster i Sorbus aucuparia - kod jorgovana podloga mora imati bujan rast, zdrav izgled, da ne izbija nove izboje iz korijena - rue nema univerzalne podloge za sve rue, sve prilike i svako tlo niski uzgoj rua podloge nieg uzrasta (Rosa canina Senff, Rosa canina Brg) Rosa multiflora je dobra podloga, ali uglavnom za uzgoj rua Polyantha rue stablaice Rosa canina Bohmidtov Ideal, Rosa inermis (kao Rosa canina, ali bez trnja) - matino stablo od kojeg uzimamo plemke, mora odgovarati stopostotno traenom tipu bastarda, varijacija ili oblika, koji elimo razmnoiti - cijepljenjem razmnoavamo jedan bastard, tip, oblik ili vrstu koju ne moemo drugim vegetativnim nainom uspjeno razmnoiti
CIJEPLJENJE
cijepljenje ima vie naina:
T.V.: Dendrologija - skripta 1) U proljee

a) b) c) d) e) f) g) a) b) c) d) Cijepljenje na obini spoj i spoj na jeziac Cijepljenje u trokut Cijepljenje pod koru Sedlasto cijepljenje Presedlasto cijepljenje Cijepljenje u raskol Cijepljenje u poluraskol
26
2) Ljeti
Okulacija Ablaktiranje provodi se i u proljee Postrano priljubljivanje ljeti vani, a zimi u stakleniku Postrano cijepljenje pod koru
Proljee a) Cijepljenje na obini spoj i spoj na jeziac - provodi se uglavnom kod lanjskih slabijih podloga - podloga i plemka moraju biti jednako debele - NAIN CIJEPLJENJA na podlozi i plemci se naprave podjednaki rezovi (2 2,5 cm duljine), pa se priljube plemka i podloga kora i tvorni sloj plemke i podloge moraju doi tono jedno na drugo cijep se povee likom i namae voskom za cijepljenje - kod ovog naina se plemka lako pomakne treba upotrijebiti spoj na jeziac (engleski spoj) - ovaj nain cijepljenja se upotrebljava najvie kod razmnoavanja vinove loze - tehnika izvoenja je ista kao kod obinog spoja - u gornjoj treini reza na plemki i podlozi se uree oko 5 mm dugaak rez zatim cijep spojimo da se jeziac podloge uvine kroz urez plemke i obratno
b) Sedlasto cijepljenje i presedlasto cijepljenje - upotrebljava se kada je podloga tanja od plemke - plemku reemo kao kod spajanja, samo se na gornjem dijelu reza ostavi malo sedlo, jer je plemka na tom mjestu poprijeko urezana - podlogu proreemo poprijeko vodoravno, a zatim prema gore - prema vodoravnom poprenom rezu se napravi kosi rez, koji odgovara rezu na plemci - najbolje je da su rezovi na plemci i podlozi jednaki - plemka se postavi na podlogu tako da se rez podloge i plemke tono pokrivaju treba paziti da kora doe na koru - ako je rez na podlozi neto iri mora se na jednoj strani pokrivati kora na podlozi i plemci - cijep se vrsto zavee likom, a potom zamae voskom za cijepljenje - PROSEDLASTO CIJEPLJENJE ako na podlozi na dnu reza ureemo rova (popreni urez), pa u taj urez umetnemo donji dio plemke
27
c) Cijepljenje u trokut (klinasto cijepljenje) puno se upotrebljava kod razmnoavanja dendro-bilja na podlozi izreemo klinasti isjeak na plemki izreemo klin, koji tono odgovara isjeku na podlozi klin se mora tono prislanjati uz isjeak i mora ga potpuno ispuniti cijepljeno mjesto zaveemo likom i zamaemo voskom za cijepljenje
d) Cijepljenje pod koru dosta star nain cijepljenja - provodi se kada se kora da lako olupiti kada je podloga u punom soku travanj - podlogu proreemo na odreenom mjestu gdje elimo izvriti cijepljenje - plemku pripremimo kao kod spajanja ili kod sedlastog cijepljenja - rez je na plemci dug 2 2,5 cm - na podlozi napravimo okomit rez i na kori toliko dugaak, koliko je dugaak rez na plemci, a potom se otricom moe olupiti kora i plemka se utisne pod koru toliko koliko je dug rez na plemci - cijep se zavee likom i zamae voskom za cijepljenje - ako je podloga u punom soku moe se plemka utisnuti pod koru, a da koru ne reemo ovaj nain cijepljenja je brz, a provodi se kad je plemka tanja od podloge

na podlogu se mogu utisnuti i po 2 3 plemke
28
e) Cijepljenje u raskol primjenjuje se kada je podloga jako debela, a plemka tanka star nain oplemenjivanja vie se upotrebljava u voarstvu kod precjepljivanja starih voaka mana mu je to rana teko zarauje, a esto se dogaa da ne zaraste sasvim podlogu proreemo vodoravno, a rez zagladimo otrim noem podlogu raskolimo voarskim noem na 3 4 cm duine raskol mora biti ist i gladak na svakoj strani raskola umetnemo po 1 plemku, koja se na obje strane koso zaree ako je plemka debela, reemo je na rova (popreni urez) plemku klinom utisnemo u procjep, pazei da se tvorni slojevi i na plemci i na podlozi poklapaju cijep se zavee likom i namae voskom za cijepljenje u procjep moemo umetnuti 2 ili 4 plemke (unakrsni procjep) Ljeti
a) Ablaktiranje provodi se i u proljee naroito se primjenjuje kod Betula pendula Youngii, a u voarstvu kod duda i oraha - za ovaj nain cijepljenja su potrebna matina stabla koja stoje na slobodnom pristupanom mjestu - oko tih stabala posadimo ujesen odgovarajue podloge moemo ih imati ulonene - ako su podloge u loncima, treba ih prilikom postavljanja oko matinog stabla za ablaktiranje uroniti u zemlju do ruba lonca - u kasno proljee kad su sokovi ve u toku izvrimo ablaktaciju - na podlozi uzmemo granicu odgovarajue debljine, te na njoj otrim, istim noem skinemo koru u duljini od 3 4 cm isto napravimo kod plemke
29
- spojimo granicu plemke i podloge tako da se rezovi potpuno poklapaju, pazei da se tvorni dio plemke i podloge vrsto priljubljuju - obje granice se vrsto poveu likom - cijep premaemo voskom, pa je na taj nain cijepljenje izvreno - da vjetar ne rastrga spojene cijepove, svaki cijep moramo poduprijeti motkom ili tapom - nakon to cijepljenje potpuno uspije moe se otrim noem ispod samog mjesta cijepljenja odrezati granica od njezinog matinog stabla
b) Postrano priljubljivanje ljeti vani, a zimi u stakleniku

upotrebljava se kod dendrolokog bilja najvie kod crnogorice, a ponekad i u voarstvu VOARSTVO podloga se na mjestu za cijepljenje zaree do drvenastog dijela, te na kraju reza neto zarovai - napravi se odgovarajui rez na plemki, tako da rez na plemki tono odgovara rezu na podlozi - utisne se plemka u podlogu da se tvorni slojevi plemke i podloge tono poklapaju - kad je cijep gotov, zavee se cijepljeno mjesto likom i namae voskom
CRNOGORICA naroito kod Pinus i Abies upotrebljava se tzv. postrano priljubljivanje - na podlozi na odreenom mjestu za cijepljenje otrim istim noem odreemo 2 3 cm dugaak komadi kore - za plemku se uzima jedno- do dvogodinji vrni ili postrani izbojak na dnu kojeg se odstrane iglice - na plemci se zatim odstrani 2 3 cm dugaak jeziak kore veliinom mora odgovarati rezu na podlozi - plemka se spoji s podlogom tako da se tvorni dijelovi plemke i podloge tono poklapaju - cijepljeno mjesto zaveemo pamunim koncem i zamaemo voskom - podlogu ne treba prikraivati dok se cijep ne sraste - ovakvo cijepljenje moe uspjeti uglavnom pod staklom jednolina temperatura i primjerena vlanost zraka
c) Postrano cijepljenje pod koru provodi se najee kod onih crnogorica, koje imaju tanke granice Juniperus, Thuja, Chamaecyparis - u nekim sluajevima se koristi kod bjelogorice ribiz i ogrozd - otrim, istim noem na podlozi na prikladnom mjestu vrhom noa izvedemo rez u koru du podloge - ne lupimo koru uzdu i poprijeko podloge kao kod T-reza, nego vrkom noa odreemo koru u tom (T) obliku - duina reza na podlozi obino iznosi 2 2,5 cm - na slini nain zareemo i plemku s 2 strane, tako da plemka izgleda poput trouglastog klina na plemki takoer zareemo koru, a ne drvo - plemku utisnemo u izrezani jari na podlozi, pazei da se tvorni dijelovi plemke i podloge poklapaju - cijep zaveemo pamunim koncem i zamaemo voskom - ovaj nain cijepljenja crnogorice najbolje uspijeva pod staklom
30
d) Cijepljenje na prsten (prstenovanje)

koristi se samo kod nekih vrsta orah, kesten, smokva na podlozi se izree kolut kore u obliku prstena na mjesto koluta kore se umetne kolut kore s plemkom s jednim pupom moe se raditi dok je jo jako kolanje sokova
e) Okulacija najraireniji nain cijepljenja o Okulacija na tjerajui pup provodi se u svibnju i lipnju - esto se uzima prologodinje oko koje nije potjeralo (breze), ili ovogodinje dobro razvijeno oko - do jeseni dobijemo novi plemeniti izbojak koji toliko ojaa i odrveni da moe prezimiti bez opasnosti da promrzne - varijeteti Acer negundo, varijeteti i vrste roda Betula o Okulacija na uspavani pup provodi se od srpnja rujna - pup potjera tek u proljee slijedee godine postotak primanja je velik - plemke uzimamo od zdravih matinih stabala koje s obzirom na vrstu i tip imaju sva pozitivna svojstva - plemke moraju imati zdrava, zrela i dobro razvijena oka - najbolje je rezati plemke neposredno pred okulaciju - lisnu plojku treba odmah odrezati da ne bi plemka venula, a ostanu samo peteljke iznad pupova - narezane plemke ne smiju biti previe otvrdnute umanjuje se uspjeh okulacije - ako su plemke premekane onda ih je dobro prikratiti 2 3 tjedna prije uzimanja za okulaciju, da pupovi bolje ojaaju - ako je sua bit e potrebno cjepiljnjak zaliti nekoliko dana pred okulaciju - podlogu moramo oistiti pred okulaciju, a osim toga mjesto okulacije moramo prebrisati krpom - kod jorgovana i ukrasnih breza okuliramo oko 8 cm iznad korjenova vrta, a inae svugdje nastojimo okulirati to nie na korijenski vrat - na podlozi na mjestu odreenom za okulaciju napravimo T-rez samo kora smije biti prorezana - vrkom kosti na cjepljarskom nou olupe se rubovi kore tako da se pup moe lake umetnuti
31
- pup uvijek postavljamo s one strane otkuda puu vjetrovi - oko za okulaciju pripremimo tako da plemku uzmemo u lijevu ruku, a kaiprst postavimo ispod oka - cjepljarski no drimo u desnoj ruci i postavimo ga otprilike 1 cm iznad pupa te povuemo do 1 cm ispod pupa pazimo da pup izreemo s korom sa to manje drveta - u pupu uvijek mora ostati jezgra, jer se pup ne moe primiti bez nje - odrezani pup primimo kaiprstom i palcem lijeve ruke za peteljku, pazei da ne dodirnemo otvorenu ranu - umetnemo oko u T-rez na podlozi, olupivi koru kotanim vrkom na cjepljarskom nou - u sluaju da smo prilikom reza oka odrezali previe drveta, suvini dio moemo odstraniti tako da ga vrhom noa zahvatimo i odehnemo, ali onaj dio koji ostane po samim okom pustimo, jer se nee primiti ako oko ostane prazno
- najvanije je da se rez izvri vjeto i brzo, a im je oko umetnuto treba odmah izvriti vezanje likom - kod vezanja moramo paziti da svu ranu zaveemo, a samo da oko ostane slobodno - vez bi trebao biti dosta vrst, ali ipak ne pretvrd, da ne doe do zastoja kolanja sokova - okulacija se ne provodi za kiovita vremena jer to umanjuje uspjeh - najbolje vrijeme za okulaciju je rano ujutro ili predveer treba izbjegavati rad za vrijeme prejake ege - okulaciju obino provode 2 ovjeka jedan koji umee oka i jedan koji ree - ako su radnici dobro uvjebani jedan cjepljar moe za 10 sati rada umetnuti oko 1 000 1 500 oka
FORKATOV NAIN OKULACIJE kada je slaba podloga ili se kora na podlozi ne da olupiti moemo izvesti okulaciju tako da priljubimo na podlogu - na podlozi odreemo takav komadi kore u veliini izrezanog oka, pa na tu ranu priljubimo oko, te potom cijep zamotamo likom - kod reza kore na podlozi ostavimo na dnu reza mali jeziak, na koji se nasloni plemenito oko - prije nego to izvrimo rezanje jezikom pritisnemo donji dio kore plemenitog oka tako da oko tono pokriva ranu na podlozi, pa tek onda izvrimo vezanje likom - ovaj nain okulacije se esto upotrebljava kod proizvodnje visoko-stablastih rua - sve okulate poslije 2 3 nedjelje moramo temeljito pregledati, tako da one podloge, gdje se oko nije primilo ponovno okuliramo - ako lisna peteljka na plemenitom oku otpadne prilikom dodira, znak je da je okulacija uspjela - kod okulacije na uspavani pup oka bi trebala dobro srasti do jeseni, ali da ne potjeraju prije slijedeeg proljea - ima sluajeva kada pojedina oka istjeraju jo iste jeseni potrebno je takav izbojak prikratiti na 1 oko - posljedica tog reza je da se stvore na bazi izbojka nova 2 oka, koja obino do zime toliko ojaaju i otvrdnu, da mogu uspjeno prezimiti da bi cijepljenje dobro uspjelo treba se pridravati slijedeih uputa:
32
1) Plemka treba stvarati nove stanice za plemku treba uzimati jednogodinje granice, samo iznimno dvogodinje 2) Svaka plemka mora imati najmanje 1 3 dobro razvijena pupa 3) Plemke treba uzimati sa zdravih i tipinih stabala koja imaju sva pozitivna svojstva 4) Prilikom svakog cijepljenja mora se paziti da se tvorna tkiva plemke i podloge (kambij i felogen) potpuno dotiu to je povrina dodira tvornog tkiva vea, vei je uspjeh cijepljenja 5) Cijep moramo vrsto povezati, da stanija budu u neprestanom dodiru 6) Najbolje je ako plemka i podloga u isto vrijeme tjeraju (listaju, cvatu i dozrijevaju) - kod proljetnog cijepljenja nee koditi ako plemka neto kasnije dolazi u sok od podloge 7) Da bi uspjeh cijepljenja bio vei u blizini cijepljenog mjesta na plemci i na podlozi treba se nalaziti po jedan pup koji pospjeuju sraivanje cijepa privlaei sokove 8) Rane kod cijepljenja moraju biti hermetiki zatvorene zrak i voda ne smiju prodirati u ranu potrebno je ranu premazati voskom za cijepljenje 9) Cjepljar mora biti vjet i svako cijepljenje obaviti brzo i tono 10) No za cijepljenje mora uvijek biti ist i otar 11) Cjepove treba neprestano nadzirati i njegovati
8) Razmnoavanje in vitro u novije vrijeme sve se vie uvodi metoda razmnoavanja "metoda meristema" ili "in vitro" najjeftinija i najbra metoda kojom se od jednog matinog stabla moe u kratkom vremenskom razdoblju proizvesti na 1 000 i vie novih individua - ta metoda jo nije dovoljno provjerena za sve vrste voaka - kod nekih vrsta su este mutacije ili se ponovno javlja juvenilnost -
DALJNJI UZGOJ DRVEA I GRMLJA U RASADNIKU - uzgojni radovi u rasadniku nakon presaivanja sadnica na uzgojne plohe su mnogo jednostavniji nego razmnoavanje sjetvom, reznicama itd. UZGOJ BJELOGORICE
im sjemenjaice niknu treba prema potrebi izvriti pikiranje ili prorjeivanje - ako je sjetva pregusta, prorjeivanje treba provesti na taj nain da se najslabije sadnice to prije povade i prepikiraju ili bace (ako su suvine) - za pikiranje je najbolji oblaan dan gredice prethodno treba dobro pripremiti i prema potrebi zasjeniti - povaene sjemenjaice treba za vrijeme pikiranja pokriti vlanom krpom da ne bi povenule - prilikom prorjeivanja sjemenjaica dogaa se da se ostale pomaknu i podignu iz zemlje potrebno je nakon proredbe gredice dobro zaliti da se zemlja slegne oko korijena - prorjeivanje i pikiranje se provodi i onda kada se razviju prva 2 lista - neke vrste drvea se siju u stakleniku u sandui ili u hladna klijalita, pa kada nastupe topli dani pikiraju se na uzgojne gredice - osjetljive vrste se moraju pikirati ponovno u sanduie ili u klijalita - za sva pikiranja treba upotrijebiti humozni pjeskovitu zemlju - razmak pikiranja je ovisan o vrstama - ako je pikiranje provedeno pod staklom, treba klijaline prozore neko vrijeme drati zatvorene, pa tek kada se biljice zakorijene, moe se lagano i oprezno zapoeti sa zraenjem kad biljke ojaaju i naviknu se na vanjski zrak, prozore treba potpuno skinuti
potrebno je okapanje, povremeno zalijevanje i rahljenje zemlje - sadnice koje se nalaze na gredicama, treba pred jesen opreznije i sve manje zalijevati da drvo moe do zime dozoriti i bolje prezimiti
NJEGA
33
uvijek treba nastojati da se jednogodinje sadnice rasade na uzgojno mjesto jo u jesen ili u slijedee proljee nije uvijek uspjeno kod sporo rastuih vrsta (Alnus, Betula i dr.) 2 godine ostaju u sjemenitu
koje su u rano ljeto razmnoene od brzorastuih vrsta mogu se ve u srpnju presaditi na uzgojne gredice, a idueg proljea na uzgojne plohe u redove na odreeni razmak - kod spororastuih vrsta reznice prezimljuju u klijalitu ili stakleniku, pa e tek idueg proljea biti presaene na uzgojne gredice, gdje trebaju ostati najmanje godinu dana
ZELENE REZNICE I KLJUII
KORIJENSKE REZNICE sadnice koje su uzgojene preko zime u stakleniku treba u proljee zajedno sa sanduiima prenijeti u hladno klijalite sadnice e otvrdnuti i ojaati - istog proljea e se te iste sadnice moi presaditi na uzgojne gredice ili u hladna klijalita, a tek idue godine na uzgojne gredice
panju treba posvetiti CIJEPOVIMA ZIMSKOG CIJEPLJENJA u stakleniku svi varijeteti koji su cijepljeni na podloge posaene u loncima trebaju biti u proljee preneseni u hladno klijalite (ako su cijepovi ve srasli) - cijepovi ostaju pod prozorima dok im prijeti opasnost od mrazova kad proe opasnost prozori se skidaju - cijepovi ostaju u klijalitu sve do idueg proljea kada se mogu rasaditi na uzgojne gredice ili na uzgojne plohe
koliko dugo treba ostaviti sadnice na uzgojnim gredicama ovisi o brzini porasta pojedinih rodova i vrsta npr. Forsythia, Deutzia scabra ostaju samo 1 godinu na uzgojnim gredicama na uzgojnim gredicama rahljenje zemlje, plijevljenje od korova povremeno polijevanje i zatita od tetnika i bolesti - ne smije se zaboraviti na pravilno i tono etiketiranje svih vrsta i varijeteta
NJEGA SADNICA
sadni materijal se prodaje na tritu s balom, bez bale ili u kontejnerima ovisno od vrste drvea UZGOJ GRMOVA I PENJAICA
presauju se na uzgojne plohe tek kad su dovoljno razvijeni dotad se nalaze na uzgojnim gredicama - na uzgojnim plohama ostanu grmlje i penjalice sve dok ne budu sposobni za sadnju na stalno mjesto, odn. za prodaju - obino se vie ne presauju pa im kod sadnje treba dati razmak dovoljan za potpuni razvoj - mehanika obrada rasadnika iziskuje neto vei razmak redova nego runa kod mehanike kultivacije razmak redova ne bi smio biti manji od 70 cm - veinu grmlja i penjalica treba kod sadnje nakratko obrezati da novi izbojci potjeraju odozdo, po mogunosti iz korjenovog vrata i da razgranjenje grma poinje odmah od zemlje - samo neki rodovi i vrste ine iznimku, pa ih treba neto slabije prikraivati Chionanthus, Hamamelis, Styrax, Halesia, Cornus - veinu rodova i vrsta treba ponovno nakratko obrezati nakon to provedu 1 godinu na uzgojnim plohama ovim jakim rezom dobiva se izbijanje snanih osnovnih grana budueg dobro razvijenog grma iznimke su rodovi i vrste koji slabije rastu (Chionanthus, Hamamelis) - okulate ukrasnog grmlja (plemeniti jorgovani, ukrasne jabuke, japanske trenje) iziskuju poseban postupak - u proljee (krajem zime) treba rezati podloge na struak oko 25 cm duine - na struku se sva divlja oka odstrane ostaje samo plemenito oko i 1 divlje (obino najgornje) - kada divlje oko potjera, izbojak treba prikratiti i ne dozvoliti da se jako razvija - kada plemenito oko potjera izbojak dug 15 20 cm, treba ga likom privezati na struak da ga vjetar ne polomi vez treba biti u obliku broja 8 - ljeti okulanti rastu okomito uvis, a prema potrebi e neke trebati u svibnju prikratiti (jorgovan, neke japanske trenje)
34
- struak treba tokom ljeta to ranije odrezati ree se otrim karama, a rana se zagladi otrim hipom - tijekom idue zime, odn. poetkom proljea reu se svi jednogodinji okulanti unatrag na 6 10 oka izbojci iz ovih oka kroz ljeto stvore novi mladi cvatui grm - veina takvih grmova sposobna je tek 2. godine za otpremu, odn. sadnju na stalno mjesto Zimzeleno grmlje i drvee - zimzeleno grmlje i drvee trai neto sloeniji postupak kod uzgoja treba nastojati da dobro razvijeni grm stvori korijenski grumen koji omoguuje da se to grmlje kasnije lake presadi na stalno mjesto - grmlje treba kultivirati u 1. i 2. godini u humoznom tlu, gdje postoji mogunost stvaranja sitnih ilica, koje dobro dre korijensku grudu - to grmlje treba tijekom uzgoja svake ili svake 2 godine presaditi da stvori bolju korijensku grudu - zimzeleno grmlje slabijeg rasta (Berberis, Cotoneaster, Lonicera, Viburnum, V. utile Davidii) treba kultivirati na uzgojnim gredicama, dok se ne razviju u grmove koji su sposobni za sadnju na stalno mjesto ili za otpremu potrebno im je ee presaivanje tijekom uzgoja - kod ovih vrsta je rijetko potreban rez, a ako se provodi sastoji se u prikraivanju dugakih izbojaka radi boljeg razgranjenja - neke zimzelene vrste slabijeg rasta (Cotoneaster, Cytisus, Genista, Helianthemum) treba u prvim godinama uzgajati u loniima, a godinje presaivanje se vri uvijek u neto vee lonie kad postignu dovoljan porast mogu se presaditi na uzgojne gredice - uzgojem zimzelena grmlja i drvea, kao i vaenjem i otpremom odnose se velike koliine plodne zemlje zemlja se mora nadoknaditi dovozom novih potrebnih koliina - cjepovi razliitih vrsta zimskog cijepljenja u stakleniku, koje rastu u prvom ljetu nakon cijepljenja, treba do slijedeeg proljea posaditi na uzgojne plohe Povijue i penjalice - svi jako-rastui varijeteti se mogu saditi odmah na uzgojne plohe i u dovoljnom razmaku - u prvoj godini uzgoja izbiju umjereni izbojci, koje tijekom prve zime treba odrezati sve do zemlje idueg proljea izbiju snani izbojci (treba ih privezati na jake kolce) - idue jeseni takve sadnice su sposobne za otpremu - Lonicera, Clematis Wisteria, Polygonum i dr. treba saditi na uzgojne plohe tek nakon to su ve neto ojaale potreban je jaki rez unatrag do zemlje, tako da stvore novo razgranjenje odozdo - kod svake biljke treba ostaviti 2 3 m visok i jak kolac o koji se veu izbojci UZGOJ GRMLJA ZA IVICE
Carpinus betulus lijepa ivica, ako se uzgoji kako treba - viegodinje jake sjemenjaice sade se u rasadniku na uzgojne plohe u odreenom razmaku - uz ostalu njegu naroito je vaan svake godine zimski rez unatrag mora biti izveden tako da svakom grmu u rasadniku da oblik budue ivice - u poetku uzgoja treba glavno stabalce nakratko obrezati, da se dobije razgranjenje odozdo, a glavna grana da se produuje uvis da se dobiju gotovi oblikovani grmovi za ivicu, koji su gusto razgranjeni od korijena do vrha - to je bolje i gue oblikovan grm razgranjen to vie vrijedi kao materijal za sadnju novih ivica - tijekom ljeta e biti potrebno oblikovanje grma karama za ivicu - produno stabalce treba rasti ravno uvis treba ga vezati uz tanki tapi, tako da raste okomito - produno stabalce treba svake godine rezati unatrag radi oblikovanja novih izbojaka - na ovaj nain se mogu od graba (Carpinus betulus) uzgojiti 1 2 m visoki oblikovani grmovi - na isti nain se mogu uzgojiti oblikovani grmovi za visoke ivice i od drugog drvea (Tilia, Ulmus, Acer campestre i dr.)
kod ostalog grmlja koje dolazi u obzir za ivice nema veih uzgojnih zahvata npr. kod Ligustrum-a je dovoljno da se jedan po jedan grm posadi na odreeni razmak i da se oblikuje na mjestu uzgoja lijepa ivica - te grmove nakon sadnje treba nakratko odrezati unatrag - ve se prvog ljeta nakon sadnje razvije dovoljno izbojaka sistematskim rezom se stvara gusta ivica

-
35
idue zime je dobro provesti jo jedan rez do zemlje unatrag Uzgoj kuglastih i piramidalnih oblika - za tu svrhu se najvie upotrebljavaju Buxus i njegovi oblici - mlade sadnice se najprije 2 3 godine uzgajaju na uzgojnim gredicama, tako da ojaaju - kad ve dovoljno ojaaju, sade se na uzgojnu plohu u odreenom razmaku, gdje e dobiti svoj konani oblik - uz uzgojnu njegu koja se sastoji u kultiviranju tla i redovnom zalijevanju, potrebno je sadnice barem 2 godinje obrezivati, pazei na oblik koji se eli postii rezom - jedan rez se obavlja krajem zime, a drugi polovicom ljeta - osim imira za uzgoj visokih piramida se mogu upotrijebiti i varijeteti Ilex-a UZGOJ STABLAICA uzgoj stablaica je razliit ovisno o vrsti vano je da sadnice budu dobro ukorijenjene i zdrave ploha na kojoj se stablaice nalaze, mora sadravati izjednaen biljni materijal - za sadnju na uzgojne plohe rasadnika daje se prednost jednogodinjim dobro razvijenim sadnicama Acer, Aesculus, Fraxinus i dr. - kao pravilo se moe uzeti da su najbolje to je mogue mlae sjemenjaice za sadnju, ali moraju biti dovoljno jake - vrste sjemenjaica iz kojih se uzgajaju stablaice se mogu podijeliti u 2 skupine: I. Vrste koje svoje stablo produuju iz zavrnog pupa ne treba ih rezati unatrag (Aesculus, Fraxinus, Juglans ) - gdje postoji zavrni pup i stabalce je dosta vrsto ne treba provoditi rez unatrag sve druge sjemenjaice se reu unatrag na oko 30 cm visoko - vrste s dobro razvijenim zavrnim pupom produuju stablo od sebe same - glavno je da sjemenjaice zavre vegetaciju s jako razvijenim zavrnim pupom iz kojeg e se idue godine opet produiti stablo II. Vrste koje se svake godine radi uzgoja stabla moraju rezati unatrag (Tilia, Ulmus) u istoj godini izraste nekoliko slabijih izbojaka iz njih se ne moe uzgojiti stablo - stablo se moe uzgojiti jedino iz dobro razvijena pupa, koji se mora nalaziti to blie zemlji (to blie korijenu) idue zime treba obaviti ponovni rez unatrag na oko 10 cm visok trljak, na kojemu se sva gornja oka zaslijepe iz korjenovog vrata e izbiti bujni, jak jednogodinji izbojak, od kojeg e se moi uzgojiti lijepo razvijeno stablo - izbojak treba vezati na trljak da ga vjetar ne polomi - na taj nain mogu se uzgojiti stablaice od grebenica (Tilia, Ulmus) i kljiia (Populus)
kod uzgoja okulanata je drugaiji postupak tijekom zime treba izvriti rez okuliranih divljaica na zaslijepljeni trljak - plemenito oko istjera u proljee snaan izbojak, koji se mora to prije vezati o trljak, a porastom izbojka treba vezanje ponoviti, tako da izbojak raste okomito uvis - tijekom ljeta trljak treba odrezati to je blie mogue kod plemenitog izbojka ve u prvoj godini okulanti mogu dosei visinu od 1 2 m, to predstavlja poetak stabla - stablo e biti potrebno ponovno rezati unatrag na jedno jako oko, iz kojeg e potjerati opet jednogodinji izbojak, koji e dosei visinu kronje - kod nekih vrsta traje 3 4 godine, a iznimno i vie - Sorbus razvija lijepo stablo iz okulata, pa ga ne treba prirezivati unatrag - kod nekih vrsta kod kojih jednogodinji izbojak ne raste okomito uvis, nego se tijekom ljeta savija bit e potrebno svake zime provesti rez unatrag izbojak se prikrati sve do onog dijela stabla koji okomito i ravno raste uvis - kod tog treba izabrati jedno dobro razvijeno oko, iznad kojeg se ostavi 10 cm dugaak trljak, na kojem se sva oka zaslijepe za trljak se privee izbojak da raste okomito uvis - tijekom ljeta postrani izbojci na stablu se prikrauju prema potrebi - sve dok stablo ne dosegne odreenu visinu, trebat e ponovno provesti rez unatrag esto kod Ulmus, Tilia i dr.
36
- kad stablo dosegne odreenu visinu treba provesti rez u kronju provodi se u proljee prije vegetacije - ima vrsta koje same tvore kronju ovaj rez moe izostati - ako se eli dobiti jednolian materijal, bolje je provesti rez u kronju - kod uzgoja drvea za uline drvorede uz prometne ceste rez u kronju se provodi u visini 2,80 m ili u visini od 3 m - tijekom uzgoja stabla na jednogodinjem izbojku se uvijek javljaju postrani izboji povremeno ih treba prikratiti, a odreemo ih tek onda kad taj dio stabla ojaa - ljeti moramo paziti da rane reza ne budu velike da se na rubu rane do zime moe stvoriti kalus - treba biti oprezan kod reza struka rez treba obaviti u kolovozu, tako da do zime rana djelomino zacijeli - kod vrsta koje vise (Betula pendula Youngii) treba radi produenja stabla provesti kolenje jakim kolcima do 3 m visine UZGOJ CRNOGORICA - daljnji uzgoj crnogorica se obavlja na uzgojnim gredicama koje moraju imati propusnu humoznu zemlju naroito kada se mlade sjemenjaice rasauju ili pikiraju - zemlja na gredicama mora uvijek biti umjereno vlana, a isto tako i zrak - gnojidba svjeim gnojem ne dolazi u obzir za bolji porast moe se upotrijebiti stari gnoj koji mora biti pomijean sa zemljom - neke osjetljivije vrste (Cephalotaxus, Pseudolarix, Cupressus, Sequoia) je najbolje u prvim godinama uzgajati pod sjenicom - kod preguste sjetve esto dolazi u obzir prorjeivanje i pikiranje - Taxus baccata i dr. treba presaditi im se izmeu prva 2 kotiledona razvije srednji izbojak - pikiranje je najbolje provoditi u provizorno klijalite nakon pikiranja treba zaliti i pokriti prozorima, a ako je sunano treba zasjeniti - im se biljice zakorijene prozori se mogu skinuti - prvo pikiranje se obino provodi u kasno ljeto ili idue godine u proljee prije vegetacije najprije se pikiraju Abies, Picea, Pinus i Taxus, a tek onda Juniperus, Chamaecyparis i Thuja - sjemenjaice se oprezno vade iz sjemenita i po mogunosti to prije presade na odreene gredice pazei da se korijen ne osui i da sjemenjaice ne venu za vrijeme pikiranja ih treba pokriti vlanom krpom - proljetno pikiranje jednogodinjih sjemenjaica se mora provesti prije poetka vegetacije, a ljetno pikiranje je najbolje provoditi u kasno ljeto, kada je porast u zavretku - pikirane sadnice treba vrlo oprezno zalijevati i prskati, pazei da zemlja na gredicama ne bude ni presuha ni prevlana - reznice ostaju u mnoionici sve dok se dobro ne ukorijene Taxus i Picea trebaju due vremena za ukorjenjivanje nego Chamaecyparis i Thuja - kod razmnoavanja reznicama vrste koje se sporo ukorjenjuju pred zimu trebamo prenijeti na pogodno mjesto u staklenik gdje se do proljea zakorijene mogu se u svibnju rasaditi na uzgojne gredice ili u privremeno klijalite - reznice koje su u rujnu pikirane u klijalite nisu slijedeeg proljea sposobne za presaivanje, jer nisu jo ukorijenjene obino ostanu u klijalitu do kasnog ljeta ili jo bolje do idueg proljea kad se presauju - prilikom vaenja treba reznice najprije sa strane drvcom podii, pa kad se zemlja razrahli izvade se i sloe u sandui - zbog sunca i suhog zraka treba reznice pokriti mokrom krpom - sadnju treba to prije provesti na dobro pripremljene humozne gredice, u razmaku od 8 10 cm - najbolje je da se slaborastue vrste sade posebno - one vrste koje se teko ukorjenjuju i polagano rastu najbolje je posaditi u lonie tamo ostanu 1 godinu, a onda se presade na uzgojne gredice - cijepljene crnogorice obino ostanu u loncu godinu dana prije no to ih presadimo cijepovi od zimskog cijepljenja iz staklenika idueg proljea se prenesu u klijalita gdje se uzgajaju do drugog proljea nakon cijepljenja - za uzgojne gredice treba izabrati propusnu humoznu i dobro pripremljenu zemlju
37
- kod presadnje cjepova iz lonaca na uzgojne gredice treba lonce dobro zaliti, tako da korijenska gruda doe dovoljno vlana u zemlju - prilikom sadnje treba korijensku grudu malo razrahliti da se korjenii oslobode stare zemlje zemlju treba vrsto pritisnuti
NJEGA MLADIH SADNICA
nakon sadnje se treba ee prskati radi odravanja vlanosti zraka bolji
prijem sadnica - kad se sadnice zakorijene treba dobro ih zaliti naroito za vrijeme sunog ljeta - pokrivanje gredica starijim gnojem spreava prejako isuivanje zemljita pa e i zalijevanje biti lake spreava se stvaranje pokorice - preporua se da se nakon 2 3 godine sadnice rasade u veem razmaku REZ DRVEA
posebna mjera njege rez se provodi u razliitim fazama razvoja biljaka ve u toku kolovanja sadnog materijala provodimo tzv. uzgojni rez, kojim se formira habitus radi postizanja standarda za prodaju - priprema sadnica drvea za sadnju bez bale vri se rezom nadzemnog dijela i korijenja radi uspostavljanja meusobne ravnotee - tijekom rasta drvea moe doi do razliitih oteenja pojedinih dijelova koji se odstranjuju rezom - poveani rast drvea uvjetuje slabije osvjetljenje unutar kronje posljedica je odumiranje grana, granica i izbojaka, koje moramo odrezati - na nepovoljnom stanitu su jo vie izraene negativne pojave u rastu drvea, a korektura se vri opreznim zahvatima reza - rezom odstranjujemo izbojke koji tjeraju iz debla - kod cvjetnih vrsta drvea reemo ocvale cvjetove, cvatove, suhe plodove i suhe granice - kod cijepljenih oblika uspostavljamo ravnoteu izmeu vegetativnog i generativnog rasta rezom divljih izdanaka - vrlo esto se rez provodi radi formiranja ivice ili dobivanja neprirodnog habitusa topiari - glavna mjerila za rez prirodni oblik rasta, stanite i posebna namjena
REZ DRVEA
najvanije vrste reza su odstranjivanje suhih dijelova drvea, povratni rez, prorjeivanje i pomlaivanje VAENJE SADNICA U RASADNIKU
za vaenje grmlja za otpremu je potrebna jaka rasadnika lopata grm se moe izvaditi s dobrim korijenskim sistemom - za teko tlo treba imati otre i jake lopate treba biti kovana - kod vaenja rua moemo se koristiti i plugom naroito vrijedi za podloge (Rosa canina)
za vaenje visoko stablastih rua treba imati vie radnika, a kod suhog vremena je teko taj posao uspjeno provesti vaenje se obavlja s vie radnika u nekoliko kolona - s jedne strane reda iskopa se jarak i podsijee se korijen rua - nakon toga stablaste rue jedan ili vie radnika povlae na onu stranu gdje je iskopan jarak, kao da ih hoe iupati, a s protivne strane jedan radnik ili vie njih jakim lopatama presijeku preostali dio korijenja i pogurnu korijensku grudu u iskopani jarak
za vaenje ukrasnog drvea s jedne strane reda treba u dovoljnom razmaku iskopati dubok jarak i podsjei korijenje do preko polovine korijenskog grumena - kada se korijenski grumen dovoljno posijee i drvo oslobodi s jedne strane stablo treba nagnuti na onu stranu gdje je iskopan jarak, kao da ga elimo iupati - drugi radnik jakom rasadnikom lopatom podsijee korijen s obratne strane i podigne stablo iz zemlje - treba nastojati da se drvo izvadi sa to manje oteenim korijenjem - u rjeim sluajevima i kod bjelogorice treba paziti da se sauva to je vea korijenska gruda, pa se samo takva stabla mogu otpremati na udaljenija mjesta kod veih stabala i onih koja su
38
osjetljiva na presaivanje (Quercus penunculata var. fastigiata, Populus alba pyramidalis, Betula pendula Youngii, Magnolia) treba ih oprezno vaditi da se ouva korijenska gruda
zimzeleno grmlje i drvee se mora otpremati na mjesto sadnje sa dobro razvijenim korijenom i dobrom korijenskom grudom postupak je slian kao kod gornje skupine drvea - mlae sadnice zimzelenog drvea i grmlja, te njihove razliite vrste i oblici se odgajaju u loncima, da bi bile sposobnije za otpremu i sadnju na stalno mjesto - stariji i vei grmovi kod nekih vrsta se moraju brino i oprezno vaditi s korijenskom grudom i tako otpremati do mjesta sadnje - dosta potekoa ima kod otpreme nekih rodova i vrsta koje ne dre dobro korijensku grudu Prunus laurocerasus, Viburnum rhytidophyllum, Ilex, Philyrea i dr. treba oprezno obaviti vaenje i odmah ih posaditi u pripremljene koare
kod vaenja i otprema crnogorica, treba naroitu panju obratiti na to da se ouva to vra korijenska gruda - Abies, Picea, Pinus i Juniperus vrlo slabo dre korijensku grudu za vrijeme uzgojnog perioda u rasadniku ih je potrebno ee rasaivati kako bi se postiglo to bolje razgranjenje korijenskog sistema i stvaranje grumena - kod vaenja crnogorica ne treba ostaviti preveliku korijensku grudu, koja kod manipulacije popuca i raspadne se bolje je crnogorice saditi s manjom korijenskom grudom, pa se odozgo moe zemlja i skinuti - u koare se pakiraju samo vee crnogorino drvee - manje sadnice se mogu odmah nakon vaenja umotati u stare vree i tako otpremati na stalno mjesto sadnje
prije vaenja drvea i grmlja treba sadnice obilno zaliti bolje e se ouvati korijenska gruda - kod osjetljivih vrsta, koje ne dre dobro korijensku grudu morat e se gruda obloiti mokrom mahovinom, a potom sve umotati u stare mokre vree
mlade jednogodinje sadnice svih rodova i vrsta lako se vade bez naroitih tekoa kod podloga - takve sadnice se vade u jesen, nakon to list opadne, ali moraju odmah nakon vaenja biti klasirane, pa zatrapljene u zemlju - ukorijenjeni kljuii se vade u jesen ili najkasnije u rano proljee mogu se rasaditi na uzgojne plohe ili prema potrebe utrapiti - ukorijenjene grebenice i sadnice razmnoene nagrtanjem takoer treba povaditi u jesen i utrapiti u zimske trapove UTRAPLJIVANJE SADNICA
najbolje bi bilo kad bi se sadnice iz rasadnika vadile neposredno prije sadnje, odn. otpreme nemogue u velikim rasadnicima - trap se treba uvijek nalaziti blizu puta i na takvom mjestu gdje ne prijeti opasnost od podzemnih voda, a treba biti zatien od sjevernih vjetrova - dobro je da se vodovod nalazi u blizini trapa - UTRAPLJIVANJE DRVEA I GRMLJA iskopa se jarak dubok cca. 30 cm, irok prema veliini korijena u jarak se naslae drvee, koje se eli trapiti, tako da korijen slobodno lei u jarku sadnice se slau jedna do druge, a zatrpaju se zemljom iz novog jarka, koji se kopa za novi dio sadnica za trapljenje - svaki rasadnik mora imati svoj plan vaenja, prodaje i otpreme, pa se prema tome i vri trapljenje sadnica u rasadniku - osobitu panju treba pokloniti tonom etiketiranju zatrapljenog rasadnikog materijala - nakon zavrenog trapljenja trapove treba zaliti da se zemlja slegne i da se korijen ne sasui - osjetljivije vrste je najbolje trapiti na zatiena mjesta (upa za prezimljavanje) OTPREMA SADNICA IZ RASADNIKA
39
otprema rasadnikog materijala je mogua dok sadnice nisu u vegetaciji u jesen kad vegetacija zavri i u proljee prije nego vegetacija zapone - otprema se moe vriti i zimi ako je blaga i nema smrzavanja
dosta rano u jesen se moe poeti s otpremom crnogorice mogu se presaivati im ovogodinji izbojci otvrdnu (druga polovica kolovoza) - crnogorice se moraju otpremati s korijenskom grudom koja se umota starim vreama mlade 1 3 godinje crnogorice mogu biti pakirane u koare ili balote od slame ili trske
bjelogorica se ne moe otpremati prije 1. 10. iznimke: Ericaceae i zimzeleno grmlje - kod pakiranja bjelogorice treba paziti da se korijen ne polomi mora se ispuniti mokrom mahovinom ili pljevom - otprema se treba odvijati po utvrenom planu, koji se razrauje onim redom, kako narudbe stiu u rasadnik - prije otpreme treba biljke dobro zaliti

Dendrologija - Skripta TV

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Dendrologija - Skripta TV

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

T.V.

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta -

T.V.: Dendrologija - skripta SKARIFIKACIJA

mehaniko oteenje sjemena; daje pozitivne rezultate

T.V.: Dendrologija - skripta

NJEGA SJETVE U SJEMENITU

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

- prednost ima sjetva pod staklo

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta -

T.V.: Dendrologija - skripta -

d) Razmnoavanje zimzelenog grmlja i drvea

T.V.: Dendrologija - skripta -

f) Razmnoavanje voaka zelenim reznicama

T.V.: Dendrologija - skripta -

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

od voaka se mogu razmnoiti maline, ribiz, ogrozd, ljenjak

T.V.: Dendrologija - skripta

od vonih kultura korijenskim reznicama se mogu razmnoavati kupine

T.V.: Dendrologija - skripta 7) Razmnoavanje cijepljenjem -

cijepljenje ima vie naina:

T.V.: Dendrologija - skripta 1) U proljee

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

b) Postrano priljubljivanje ljeti vani, a zimi u stakleniku

T.V.: Dendrologija - skripta

d) Cijepljenje na prsten (prstenovanje)

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta -

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta

NJEGA MLADIH SADNICA

nakon sadnje se treba ee prskati radi odravanja vlanosti zraka bolji

T.V.: Dendrologija - skripta

T.V.: Dendrologija - skripta -

Das könnte Ihnen auch gefallen