Sie sind auf Seite 1von 51

DRUGI DIO

Podgora u XVII stoljeu


Obiteljske i demotine crtice od 1621 do 1730 godine

Dr. M a r i j a n

Stojkovi

Kad sam se u arkivu upe podgorske namjerio na tri velike stare knjige pisane starim hrvatskim pismom, koje osim strunjaka i jo kojega rijetkoga poljikoga popa malo tko jo zna itati, stegla me je ljubav prema rodnome mjestu, da ih proitam i na vrlo mnogo mjesta upravo da odgonetam poblijedjele, izmrene i izobane zapise, ne bih li u njima naao to vrijedno za narodni ivot i po vijest. Unaprijed sam znao, da su u njima upske matice krtenih i vjenanih, ali nadajui se kojem drugom jedrom zrnu sve ih ipak proitah. Bogzna to veliko, krupno, vanredno nijesam u njima naao, ali u njima ima mnogo sitnih biljeaka, tragova mjesne povijesti i narodnoga ivota, tako da se mogla skupiti rukovet podataka vrijednih, nadam se, i za nauku. to je glavno, naiao sam na stara imena i najstarija prezimena podgorska, a i to je evo rodilo ovu radnju pripadala bi u vrstu predradnja za povijest i razvoj naselja naega naroda u sadanjim zemljama. Jedna ili druga radnja jo je osamljena pojava nauna, ali vie njih sistematino iznesenih za pojedina sela u pojedinim krajevima dale bi nam po vijest naselja, seoba ili moda i ne uvijek seoba i razvoja pojedinih plemena, o emu se upravo u novije vrijeme ivo radi i raspravlja. Osim radnja u Zborniku za narodni ivot i obiaje junih Slavena (2 na pr. u knj. X X V I I I ) i u Srp. etnograf, zborniku (Naselja i poreklo stanovnitva) spomenut u samo radnje, koje rade o Dalmaciji: L u c i j a n M a r i : Stanovnitvo Zadra u Glasniku geografskog drutva u Beogradu. X I V (1928)'s. 3243; A n d r e J u t r o n i : Naseljavanje Poljiana i drugih Dinaraca na Brau (ibid. s. 144148); Dr. J o v a n E r d e 1 j a n o v i : O

96

Dr. Marijan Stojkovi:

poreklu Bunjevaca (Srp. kralj. akad. Posebna izdanja, knjiga 19. Beograd 1930); S t j e p a n P a v i i : Starosjedilatvo dananjeg, hrvatskog naselja u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji. Prilog k proua vanju porijekla Bunjevaca (Obzor 426 VIII god. 1931). I. Krajina Podgora, 1 veliko selo opine makarske ili donjoprimorske u srednjoj Dalmaciji, u biskupiji splitsko-makarskoj, pripadala je od davnine Primorju ili onoj povijesnoj K r a j i n i , koja je na zapadu graniila Omiem, prema podhevu morem, na istoku rijekom Neretvom, a od sjevera humskom 2 vojvodinom (Hercegovinom) i Radobiljom 3 (ili Radoboljom, kako danas kau, a to je kraj, u kojem je selo Kreevo i dijelovi sela Katuni, Blata, estanovca,. ukratko dananja opina estanovac-Krajina). Crkvenoupravno pripadala je Podgora u X V I I vijeku bisku piji makarskoj; biskup je nosio naslov: biskup makarski, neretvanski,, omiki (ili i imotski) i administrator Dumna, tako da su pod juridiciun od Makarske pripadala i hercegovaka sela (na pr. Drinovci). Malo poslije pada Hercegovine (g. 1483) pala je i primorska Krajina pod tursko gospodstvo; to je bilo ve prije god. 1498. Primorje je otada pripadalo paaluku bosanskom, a sandakatu hercegovakom, 4 pod kojim je osim Makarske i Primorja bilo i Dumno, Imotski, Vrgorac, Zadvarje, Radobilja, Gabela, Stolac, Novi, Risan i t. d. U susjedstvu je na sjeverozapadu bio kliski sandakat. U Miakarskoj je prebivao turski emin (hemin), sabira ili zakupnik carina. N a kuli mu se vijala turska zastava. Drugi Turin nije smio prebivati u Makarskoj (Starine XXIII s. 19; jeminus u Farlati, t. IV p. 195).
1 O Podgori se i o Primorju moe nai najljepe u M. Pavlinovia (iz Podgore) Pukim spisima. Zadar 1876 s. 3446: Primorje i Primorci; u Raz liitim spisima. U Zadru 1875, s. 152; P. A n t . Lulich: Compendio storicocronologico di Macarsca etc. Spalato, i860. 2 Kukuljeviev Arkiv za povjestnicu, jugoslavensku. U Zagrebu 1859. Knj. V s. 56. 3 Ibid. s. 145 Augustinova Humska (Chunisca!); Lulich s. 32. 4 Pod hercegovaki sandakat pripadala je i krajina Poljica, ali u nju nije nikada dospio sandak ni namjesnik njegov, nego je emin upravljao njom (Dr. Fr. Raki: Prilozi za geograf sko-statistiki opis bosanskoga pasalika u Starinama XIV s. 173 si., 179 izvor iz godina malo poslije g. 1624).

Podgora u XVII stoljeu

97

Makarsko Primorje bilo je za turske vlade razdijeljeno na dva dijela: jedan dio Krajine 5 od sela Drvenika ukljuivo na istok sve do Neretve pripadae kadiji od Gabele; drugi dio od zapadne mee Drvenika, dakle od mede sela ivogoa na zapad, pripadae kadiji imotskom (por. imotski kadija u hrvatskoj narodnoj pjesmi o Hasan-aginici naenoj u vrgorskoj krajini). Podgora je dakle bila pod imotskim kadijom; od toga i vrlo uske drutvene i obiteljske veze izmeu Podgore i sela imotske krajine (Medvidovii, Slivno, Runovii i odlomak Umljani, Vrdol gornji danas Krstatice i donji danas upa i Raani, Zagvoad, Gra'bovac i dr.) i susjedne Hercegovine (Veljai, Buovo-Buhovo, Drinovci, Gorica, Sovici, Ledinac izdno Imote, Tihaljina, Brono, Drenica, Grujsko vrilo, Buko- ili Buk i dr.). Po suvremenom izvoru 6 iz god. 1624 malo poslije bilo je od Omia do Neretve u Primorju 21 selo osim utvrena grada Makar ske, ili kako pie u Lulica (s. 46), s gradom Makarskom bila su u Kra jini 23 sela. Od tih je Podgora bila najvee selo; dok su na pr. sela Bast, Igrane, Drvenik, Zaostrog i dr. imala na broj 20 kua, a Brela i Tuepi po 30 kua, Podgora je imala 80 kua. U Farlatijevoj crkvenoj povijesti Ilirije7 iz prve polovice X V I I vijeka ima vijesti i o Podgori, i to kao jednoj od 3 upa, u kojima se vrila staroslovenska (illyrico idiomate) sluba Boja; to su bila mjesta Brela, Podgora i Zagvozd. U Podgori su bile dvije crkve: crkva Svih Svetih seoska i crkva sv. Tekle (Tikla, Sutikla). Zato su upnici u Podgori ako nijesu bili domai dolazili iz Zagvo'da i Poljica. Primorska krajina ostala je pod Turskom do god. 1646, kad se sama dragovoljno odluila da se preda u ruke mletake repu5 U Krajini je bilo krajem X V i poetkom XVI v. najglavnije pleme Markovia Kaia, kojih je ime u povijesti tako usko spojeno s Krajinom, Krajina i Kaii kao jedno: C r a y n a e t C h a c i c h i j (Kuk. Arkiv V s. 14). Jurai Marcovich Cacich, Conte di Krayna e de tuta la Augustinova Chunisca (Humska) s. 145. O makarskom biskupu Bartulu Kaci u (od g. 1615, umro 1645 ili 1646) pie Farlati Illyricum sacrum IV Venetiis 1769 p. 193: isque fuit Bartholomaeus e gente Cacichia, quae olim et nobilitate, et potentia, et divitiarum copia in primi inter C h r o b a t o r u m familias floruit, ac muitas arces terrasque obtinebat, in quibus late dominabatur. 6 Starine skoga paalika i 7 Illyrici auctore Daniele

X I V : Fr. Raki, Prilozi za geografsko-statistiki opis bosan t. d. str. 176, 178. sacri Tomus IV. Ecclesiae suffraganeae metropolis spalatensis Farlato Presb. S. J. Venetiis MDCCLXIX pag. 185, 193198.
7

ZBORNIK ZA NAROD. IVOT XXIX

98

Dr. Marijan Stojkovi:

blike, 8 osiguravi prije u primorskom zboru svoja prava i privilegije (slobotine) na nain opine P a t r o v i a (u toki 17) i Po~ l j i a n a (u toki 20). Za to imamo i ovaj dokumenat (u dananjoj grafici): V svemu potovanim, vridnim vitezom, pridrazim i ljubeznivim naim Vojvodam i Knezovim od Makarske i svega Primorja, Gospodinu Ivanu Nenadiu, Ivanu Kadiu, Mati ju Pavloviu i svime ostalim. Imamo dvoje liste vae, prvi pisan na dva, a drugi na devet ovoga miseca nosei nam kako ste odluili u Ime Isusovo i pridali se u ruke Seme (Serenissime) Republike. Evo vas primlje, abraiva (abbraccia) i grli obitajui svako obranjenije vazda kako svojim pridrazim i devotim sinovim. Za subotu biti e u Brau Gospodin Prisvitli Pava Cauotorta Providur i Senatur veliki s' galiami, ormanicami, miliciom, municioni, Kapi (i) oruie dobar broj od ovih ovde (nahoijacia) nahajajuih se i (s) svakom drugom stvariju, koja je potribna za dati poetak s Bojim imenom dilovanjem vae devocioni i hrabrenosti, i moi ete se dogovoriti s reenim Gospodinom za svaku stvar, koja e se uiniti s vaim hrabrenim, vridnim, virnim i korisnim dilovanjem. Moi ete dakle stupit u Bra i vrime dobiti, za mnogo valja u ovi(m) stvarim brzina i otajstvo, kako dobro znate s vaom mudrosti ju; zato vam odluismo poslati naprid ovi list po putu ordinariu i siguru. Za privilegie, ke elite kako P a s t r o v i i, Privedri Princip hoe svaku obilnost uiniti i konfermati toj upi s dilom pravo ljubav oinsku, ku vam sada za vazda obia(t) e. Gospodin Bog vesbll v. v. m. [vaa gospodstva?] i svaki napridak i blagosov dajui, a mi vas od srca pozdravljamo i svako dobro naviujemo. Iz Zadra na 16 Lulja 1646. Aff(ettuosissi)mo di tutto cuore Lunardo Foscoio, Pro(vedit)or Generale Zajamivi sebi ugovorom slobodu imutka i uprave odmetnu se Krajina primorska od turskoga carstva, ali otada su na njih navaljivali Turci, jedni sa strane od Gabele i Neretve, a drugi od
8 Lulich o. c. str. 41 si. (uvjeti predaje na talijanskom jeziku); Bjelovui N . Z., Ugovor makarsko-primorskih knezova s mletakom republikom g. 1646 u Starinama XXXII p. 321 (preveden na hrvatski). U prijevodu su izostav ljene tal. take br. 6 i 10 i jo gdjegdje skraeno.

Podgora XVII stoljeu

99

Zadvarja grada, gdje su 'bile turske utvrde Poletnica i Avala (Avalja). 0 U Neretvi su Turci imali norinsku kulu. Uto je naskoro nastao kandijski rat (16451669), u kojem je Primorje uestvovalo na strani mletakoj protiv Turaka. Turci navaljivahu na Makarsku i Primorje palei kue i crkve (Starine X X I I I s. 20). Od toga doba posta Primorje pozornicom maloga rata i etovanja. Turci se po kopnu d Vrgorca, Zadvarja, Ljubukog i Gabele, p a od Neretve, na kojoj su imali kulu norinsku, a p o moru ratnim emijama, zalijetahu na Primorje plijenei i roblje vodei, a ni Primorci ne ostajahu duni, jer su i oni oskrbljeni orujem i municijom od Mletaka etovali, roblje otimali i odvodili p o imotskoj krajini, Neretvi i Hercegovini. etovanje se osobito razvilo od g. 1662 do 1686, a najee u treem deceniju kandijskoga rata 16451669, dotino do g. 1671, kad je dud prepustio caru Primorje. O tom etovanju sauvala nam se ratna kronika fra Pavla ilobadovia napisana bosanicom ili hrvatskom bukvicom i odtam pana u Starinama knj. X X I . U podgorskim maticama upskim sauvala se imena mnoine junaka i vojnika, koji su iz Podgore etovali, i ve stoga bilo je vrijedno prouiti ih. Primorje je ostalo jo pod Turcima od god. 1671 do 1684. II. Podgora Selo Podgora poloeno je pod gorom, na podnoju gore, pod primorskom kosom blokovskom. Pod goru, pod stijene, pod stranu daleko od mora, morali su se stanovnici sklanjati od sile pomorskih neprijatelja mletakih i senjskih uskoka, tih kranskih .gusara, dok je Primorje (Krajina) bilo pod Turcima, kano i turskih ratnih brodova (emija, fusta), koji bi se iz turske Albanije zalije tali na primorsku krajinu. Senjski uskoci smatrali su Primorje kao neprijateljsko podruje pod Turskom sve do god. 1646, pa 'jo i kasnije iza kandijskoga rata pripadalo je Primorje jo neko vrijeme (do 1684) Turskoj. O Uskocima u Krajini zna povijest kazivati. Tako se dogodilo, da su Podgorani, kano i svi Primorci osim grada Makarske od mora bjeali dalje u stijene, pod goru,
9 Starine X X I 91, 109, . (Avala, Havala, a ne Zavala!) Giov. : ''Cattlinich, Storia della Daimazia T. III, ara 1835 pag. 143 pie o kulama na Zadvarju Polinjic (Polignich) i Avala na Zadvarju, koje , su ..osvojili T u r c i g. 1685. Pod Poletnicom ima jo i danas komiluk por. Gemeindelexikon von Dalmatien. Wien 1908 S. 67.

IOO

Dr. Marijan Stojkovi:

gdje bi u teko pristupnim peinama ogradili katele.

zbjegove,

sagradili

U kasnijim matinim zapisima, osobito pisanim latinski i tali janski, i u zapisima iz X V I I I vijeka mjesto se Podgora naziva cppidum (tako najee), castrum, talijanski c as telio, a u hrvatskim zapisima katel Podgora, bez sumnje radi toga, to je Podgora u ono doba ratova s Turcima i uskocima vrijedila kao donekle utvreno mjesto. Bilo je naime u Podgori vie kula: 2 u Batoia (spominju se i u Starinama X X I s. 91), 2 u Roia, jedna je bila Jugovia kula, 1 Taraeva, 1 u Marinoviima, jedna na kraju uz more, a 23 katela u Klokunu (mjesto nazvano po klokan ju, gogoljanju, vrenju vode u moru i uz obalu) bila su kao sklonita sazidana visoko pod planinom, pod polama. Tim kulama vide se i danas itavi visoki zidovi to sami, to uzidani u kue, i emeri (svodovi). Dva se mjesta u Podgori jo nazivaju Katel, a jedno Jugovi kula. Kula je bilo i u drugim primorskim selima, na pr u Tuepima dvije (Bueljia i Lalia), u Igranima Zalina kula (ima i rod Zalevia), u Drveniku, Podaci, Lapanju (danas Gradcu) i Makarsko j. Jo god. 1797 u popisu porodica od 24 lipnja zove se Podgora Castel Podgora, ali se zove naprosto i selo (villa) kao i ostala sela u primorskoj Krajini. Podgora se dijelila na 4 mahale jo i danas se kae mala ili komiluka, koji se nazivali: Vrulja, Sridnja mahala (srijeda sela), Gornja mahala ili mahala Domanzijia (Domania) i mahala Marinovia. Osim dananjega petoga naselja Kraj (na kraju sela uz more) uglavnom su ostale i danas 4 mahale (male). Cijelo' je selo imalo svoga starjeinu zvanog kneza. Najstariji,, poznati po upskim maticama, bili su od roda Roia i Luia. Samo se jednom u zapisima spominje, da je bio i vruljski knez za naselje Vrulju (Nikola Livi oko g. 1652). U doba seoske vojne orga nizacije za kandijskoga rata, dok se za cijelo mjesto spominje vie voj voda, za Vrulju se spominje vojvodica (Ivan Tomasovi g. 1673-, kasnije i vojvoda). I inae nijedno se drugo naselje podgorsko ne spominje osobito u seoskim maticama osim Vrulje, jer se nekoliko puta istie, da je netko iz Vrulje: hoe rei, da je Vrulja bila nekako osobito i jako podgorsko naselje. Za njom su Marinovii bili takoer veliko naselje.

Podgora u XVII stoljeu

IOI

Za mletakoga doba, u X V I I I stoljeu, poeli su iz Gornje male silaziti na kraj uz more Mrkuii i Velii.9" Od svih sela u makarskoni Primorju, od vruljske uvale do Neretve, gdje su i danas 3 franjevaka manastira Makarska, ivogoee i Zaostrog osim grada Makarske samo dva sela sve do danas nijesu imala i nemaju franjevce za upnike to su Brela i Podgora, u kojima su, koliko se pamti, po pravu bili upnici popi glagoljai. T o se vidi i po upskim maticama. Dok su se na pr. u susjednim selima Tuepima i Dranicama, fratarskim lupama, upske matice (od g. 1667, odnosno 1736) vodile latinskim jezikom u Tuepima ini se da je bilo i hrvatskih matinih za pisa i to hrvatskom bukvicom , u Porgori su se od 1621 koliko nam se sauvalo vodile matice hrvatski sa pismom zvanim hrvatska bukvica (irilica) ili bosanska azbuka, kojom se sluili katolici u Bosni, Hercegovini i u staroj makarskoj biskupiji do nedavna vremena, a osobito u splitskim Poljicima i svuda uope, kamo bi dospijevali poljiki popi glagoljai (por. Bukvar staroslovenskoga jezika glagolskimi pismeni od sve. Ivana Beria. U Zlatnom Pragu 1862 i Glagolska i bosanska rukopisna azbuka. U Zadru 1863 od istoga). Ali i nai franjevci, dakako, sluili su se prije redovno bosanskom bukvicom (por. ilobadievu kronaku u Starinama X X I i tuepske zapise). U Podgori su kao upnici sluili svjetovni sveenici. Fra Lovro Batoi, prije i poslije kapelan tuepski i igarski, sluio je neko vrijeme (od g. 1645) i u Podgori pa se u nekoliko zapisa krtenja potpisivao kurat podgorski, ali je kasnije to kurat u matici svugdje izmreno, izbrisano-, a na jednom mjestu stoji napisano ak lupu namijenjeno istomu Batoiu. Podgoram su sami, ini se, u ono doba izabirali svoga up nika. Ima ovaj zapis: Na 1670 neka se zna(h) kako uzee prokaraturi u Podgori za kurata Dom Jurja Reia ali Budia, a prokaratur Juras Devi i Pava Lui i tipan Pivac i Matij Bato. Oni mu kupie i knjigu (ovo litro) za matice krtenja i jednu paramentu (gornja misna odjea). Crkva i sva crkvena dobra pri padahu selu. U selu je bila crkovna kua, a to je isto to i seoska
9 a Por. zapis: Adi 16 febraio 1691. Neka se znade, kako ja Ivan Veli, vlastiti ered o(d) dobara moga oca, zalaga carkvi Svim Stom vinograd u D om a n i i k o d k u 1 e od sunca istoka za groa i po, to jesti do(h) onoga, odkle je poeo saditi v o j v o d a J u r e K o j k a l o. Bili su dakle u Vrselju.

I02

Dr. Marijan Stojkovi:

i bratska kua. Seljani bi za pozajmljene novce zalagali, a kasnije, na smrti, i ostavljali crkvi svoje komade zemlje,, vinograde i vrtle,; a crkveni prokaraturi i bratimi bili su duni na. raun ostavtina plaati mise za njihove due. Podgora je bila kao samostalna. crkvenoseoska opina s posjedom i upravom svojom. T o se stanje promijenilo tek u novije doba, otkad su podgorska crkva i crkvena, dobra, prije b r a t s k a , seoska, potpala pod biskupsku upravu i pravo. III. upske matice u Podgori Izmeu svih upa u splitsko-makarskoj biskupiji ima Podgora jedne od najstarijih upskih matica roenih i vjenanih, i to pisane narodnom hrvatskom irilicom, bukvicom ili bosanskom rukopisnom, azbukvom brojna vrijednost slova je po irilovskim slovima... Pogledamo li na pr. u Status personalis et localis dioec. spalatensis. et makarensis od god. 1925, vidjet emo, da imaju upske matice;. Omi od 1488 (!), Trogir od 1569, Klis 1630, Seget 1633, Kuii 1637, Drvenik Ploa 1638 (parokijalni arkiv od 1564), Zveanje 1640, Grohote 1658, Katel Novi 1662, Tuepi 1667, Podaca 1680, Rogoznica 1683, Kotanje 1686, Sinj 1699 i t. d. osim Tuepi,, Podace i Sinja sve popovske upe. Za Podgoru stoji u shematizmu da ima upske matice od g. 1667, ali to je netano, jer se ta godina odnosi samo na kasniji zapis o dubrovakom (i primorskom) po tresu10, god. 1667 na 1 strani, ali ve na 2 strani iste knjige krtenih poinju krtenja od g. 1637 naprijed. Nego u upskom uredu ima. i druga jo starija rukopisna knjiga, u kojoj su sauvani upniki zapisi roenih i vjenanih, a za kasnijih godina i od krizmanih, ve. od G o d i a G o s p o d i n o v i h 1621 naprijed, a imamo ih. zahvaliti domaemu upniku Dom Pavlu B o g u n o i u, <
10 Aprila 6 u sridu Velike nedilje 1667 bi velika i strana trenja na zemlje po svoj okolovini i zgodie se mnoge stvari, to od prija stariji nisu. uli ni zapamtili taku trenju strahovitu, stinah oborenje, i obori,, razori reena, trenja carkvu Sve Svete u Podgori i pade na tleh, i ista trenja uini mnogo, obori i pobi naroda: kako u Dubrovniku, i razori mnogo gradovah u turskom i karstjanskom. Aprila 6 1667 fra tipan Batoi. Isti je napisao na 80 listu iste knjige ovu biljeku: Aprila 6 1667. U sridu Velike nedilje bi velika i strana. trenja, pade carkva Svi Svetih u Podgori. I oborie se stine po svoj okolovini i razorise gradovi po turskomu i karstjanskomu; to(m) trenjom uini se mnoga rujina od puka i ete kako u Dubrovniku, Stonu, bobi (pobi) mnogi puk u. Novomu, Kotoru, Budvi. O toj trenji u Podgori ima i ilobadiev zapis u Starinama XXI s. 102 . . . bi velika trenja zemlje, da se mnoge crkve razpukoe i kue, a eljad pobie. U Podgori crkva Svi Sveti pade )e polovica, i u jednoj kui ubile stine dite. U Dubrovniku i t, d.

Podgora u XVII stoljeu

103

primenkom (ili pridivkom) Markuiu od starine parokijanu aliti kuratu carkve Svih Svetih ovoga mista Podgore, kako sam zapisa god. 1637. Od njega ih imamo zapoete god. 1621, koliko su nam se dakako sauvale, i s malim izuzecima od njega i nastavljene sve do njegove smrti god. 1661, a kasnije su matice vodili njegovi nasljednici. upske matice u Podgori, ve po svojoj relativno' dosta velikoj starini, razumije se, a i radi upnikih promjena i drugih, turskih i, osobito, ratnih prilika, nijesu se redovno vodile. Oite praznine i manjkavosti u voenju matica vide se po tom, to na pr. za 15 godina od 1627 do 1641 ima u Podgori 352 sluaja krtenja, poprijeno na godinu 24 sluaja, a za 15 kasnijih godina, od g. 1647 do 1661 ima samo 94 krtenja, poprijeno na godinu 6 sluajeva, te u nekim goditima ima zabiljeeno samo 3, 4, 5 ili 6 krtenja djece. Tomu uzrok ne mora biti ba nerodica ena, ali ne uvijek ni netanost upnikova, nego drugo neto: upravo ratna vremena. Kad se makarsko Primorje god. 1646 od svoje volje odmetnulo od Turaka i uz stanovite pogodbe i jamstva primorske samouprave prelo k Mlecima, navali g. 1648 turska vojska na Primorje, a narod, ne imajui ni otkle pomoi, pobjee na otoke Bra, H v a r i Korulu, dok su Turci palili i pustoili Primorje naavi ga bez stanovnika (Starine X X I I I s. 89). I sami tadanji, ve stari upnik Dom Pavao Mrkui ostavi nam ovu biljeku od 6 kolovoza (augusta) 1660: Koji bude (a)titi ovo libro od matrimonaja (vjenanja), nemoj mu biti usilno i nemoj mi zamiriti, da ne gre sve po nainu,, kada se ko s(a)ponajo (vjenao), budui ova g(a)vera,11 a budui odnesena Ubra, neko (nego) sam samo notava nigda nikoga, a nigda nikoga, nikoga p(a)ri, a nikoga posli nego samo (sam) ovo pia, nego samo piem, da bi se z(a)nala rodbina i da ne bi ko u karvi se u poslidne v(a)rime neznadoi oenija ali koja [ja] udala; kako ga di nahodim notu, tako piem. Dakle je upnik sauvane biljeke kasnije unio u maticu vjenanja. Matinih knjiga osim uuvanih bilo je jo u Podgori, a kamo su mogle dospjeti za kandijskoga rata? U biskupski kurijalni arkiv u Makarskoj? Makarski biskupi, franjevci, stanovahu u makarskom samostanu, ali i u zaostrokom, kao na pr. fra Bartul Kai arKandijski rat (g. 164516691671).

io4

Dr. Marijan Stojkovi:

kovi, koji je umro u Suurju, mjestu na blinjem otoku Hvaru, i bio pokopan u vlastitoj kapeli sv. Jurja (Starine X X I I I s. 17), po kojoj se mjesto jamano i prozvalo. Da su upske matice bile pre nesene iz Podgore u Makarsku, tee je promisliti, jer je i Makarska u onom ratu bila jednako ugroena1, k tomu podgorski upnici nisu bili franjevci, nego mirski (svjetovni) sveenici. Svakako ih u Makarskoj danas nema, a ako su prije i bile, izgorjele su, kao i drugo, u poarima samostana makarskoga, jer ni grad Makarska nema starijih matica. Bit e dakle knjige odnesene na koji otok (Hvar, Korulu, Bra), kamo se i puanstvo selilo, pa su se izgubile. Za stanje dua u Podgori u X V I I vijeku, zapravo od god. 1621 do 1730, slue nam tri knjige: dvije manjeg formata (21X15) uvezane u pergamenu, od kojih je starija sloena od 2 sveska (za pisi od god. 1660 naprijed 35 listova, i od god. 1621 naprijed 93 lista, a mlada od g. 1637 naprijed 132 lista, i trea 12 ve eg formata (30X21), bez korica 157 ispisanih listova sve nepaginirano. U tim knjigama ima oko 2030 z a p i s a k r t e n j a12a i to od 11 I I I 1621 do 20 IX 1637 (knj. 1, sv. 2), od 28 IX 1637 do 27 III 1689 tu su praznine od 19 IV 1663 do 13 IV 1664, od 8 X I 1682 do rujna 1886 (knj. 2), i od 4 IV 1689 do kraja god. 1730 ukljuivo; zapisa v j e n a n j a od god. 1621 do 1640, od 1645 do 1663 (svega na broj 80, pisali bukvicom upnici Dom Pavao i Dom Petar Mrkui, u knjizi 1); iza toga velika praznina ba u one ratne godine od 1663 do 1685. Od g. 1686 do 1703 nastavljaju se vjenanja (bukvicom, upnik Dom Martin Pivevi, svega na broj 120) i od god. 1700 do g. 1730 (svega na broj 160). Osim toga ima iz god. 1675 popis djece k r i z m a n e od biskupa fra Marijana Linjia (31 dijete ukupno, s imenima rodi telja i kumova kumica), samo zapis iz g. 1679 (djeca krizmana od istoga nisu popisana) i iz g. 1698 od Dom Pa via Runovia bu kvicom pisani popis djece krizmane (usve 98 djece) od korulan12 Za treu knjigu (bez korica) zapisano je da ju je selo kupilo god. 1670 za upnike zapise. Fra Marijan Linji, biskup od Makarske i od Omia, Dumna administrator, stavio je na nju svoj papirni peat biskupski (neitljiv) i opomenu: Drugo ne piite nego carkovne stvari u ove knjige! (Aprile 18 1672). 12 a Nijesu to sve sama podgorska djeca, jer ih ima vie oito izvanjskih, na pr. iz susjednih primorskih sela Tuepi, Dranica (Dranica), Igrani i dr. Dok jamano nijesu imali upnika, donosili su u Podgoru djecu na krtenje.

Podgora u XVII stoljeu

105

skoga biskupa fra Nikole panjia; popis m r t v i h iz g. 1730 (na broj 24) i popis b r a t i m a iz veljae god. 1669 napisan od kurata Dom Jurja Reia iz Zagvozda (bukvicom). N a alost nemamo knjiga zapisa mrtvih nego tek od g. 1732 naprijed, a otprije pobrinuo se netko samo za 6 datuma smrti i po kopan ja podgorskih upnika i 5 lanova od kue Devia. Zapisi su pisani u tokavskom ikavskom narjeju s mnogo vie akavskih osobina nego danas. O strogoj jedinstvenosti ne moe dakako biti govora, jer zapisi potjeu iz razlinih 'decenija X V I I vijeka i od razlinih pisaca. Pored jenar, Jurjevu, meju, prija - bratja batina, godie, ilinak (mjesec srpanj), joe, karenje, eta a (1622, 1624), po (poto 1624) ki, ko, ku uinil, bija (bijo, bio), dia dija, dip, oenija, sadi ja, sponzajo, pia (pisao), pogodili), bi (bil), zaja, Pava, grunda, varta, haba vaze, vazmu dolazi i ide (1627), doe (1664), ioe (1727) braa sto (1662) koji uinio uze, uzet. Pored gen. pl. - (dobara, gro sa, Poljica, poduzica, zemalja i t. d.) dolazi i bez a: gro, libar, maslin, pinez, tolor, Otuak (od Otuke, Otuke), ali i jaspri, tohori, Igrani ili takoer: gradovah, Igranih, jasprih, prokuraturih, stinah, tolorih, gdje je h jamano samo grafini znak, jer i inae kao takav dolazi na kraju: jah, ostavih (ostavi), znah (zna), poh (po), sveh, tleh, i ma poetku rijei: Havaljanin, Hivan. Na stavci stare nomin. deklinacije dolaze redovno (na pr. u dat. pl. bratimom, prokuraturom, Baturiiem, Svim Svetom u vike vikom ide drugamo tako i lok. i inst. plurala). Od osobitih pblika i rijei niem ih ovdje jo nekoliko, da se razabere mjesno narjeje: ni (nije), nima (nema), di (gdje), gre (grede), gredu, kon crikve, nako drugaga (1630), u crikv i u crikvu, s obau vinograda, za dvisti, kami, velju (velim). Fut. II glasi uvijek na pr. ovako: koliko bude dohoditi, koji bude titi i t. d. Po fonetsku dolazi: ot sela, ot pata, ali i od toga, o svih, o devet, o iprokaraturih, pri (pred) svidoci i dr. Za slovo h ve rekosmo da je na mjesta samo grafiko; do lazi pravilno u nastavcima nomin. i pronom. deklinacije i u gla golskim oblicima, ali ima ve i bez h: ja pia i bi svidok za njegovi umarvi, za nji (ni, njih), o(d) svih mali poduzica ( = du gova). Inae dolazi bez h i u rijeima: ajduk, ara (potroak), arambaa, arka, Miaevi i dr. pored hara, harambaa, harka,

io6

Dr. Marijan Stojkovi:

Mihaevi (redovitije), za hiljadu i dr. U prezimenu Karohni (danas Krani) pripada h nastavku ohn. to se tie grafike nae bukvice (bosanice), osim ve gore reena kod slova h, opaziti je, da u starijim zapisima nema osobita znaka za / i n, jer se redom pie: travna, svibna, velae, molen, zemlu, zemala, nihove, nih, ne, n, Lunevi, poslidne i t. d. a to* sam transkribirao s pomou Ij i nj. Kasnije se nalazi koji primjer pisanja s pomou slova j () iza / (veljae) ili s pomou znaka za. d =! ispred / i n. Vokalno r pisalo se uvijek kao ar, a bez sumnje se tako i izgovaralo kao i dandanas u akavaca (Marsi, karv), jer i u tali janski pisanim zapisima dolazi a: Marcusich, Marsich (a ne na pr.. er).12b Stalno je a uvijek grafini znak pisan na mjestu ili na nain starih poluvokala u ovim na pr. rijeima: kaer, atiti, Satipan,, pari, paravo, zagara, varime, gavera, varulski (vruljski), saponajo i t. d. Samo nekoliko puta dolazi pisano Roci, a mora se itati Roi,, kao to dolazi pisano> Bai, Batoi, a mora se itati Bai,. Batoi (?), dakle zamjene znakova za c i (), ir. i ,. Jezik zapisa pokazuje utjecaj talijanskog (gdjegdje i latinskog),, jer osim naziva mjeseci i novaca dolaze na pr. jo ove moemo ih nazvati k u l t u r n e rijei talijanske: asigurati, -avati, ered, grundal, gvera, kalafat, kampaneo, Kandalora, kandolet (aliti svia),. kantamisa (pjevana misa), koncepcion (ali i zaestvo), kuntenat,, kupa, kura (upa), kurat, liber (slobodan), libro (knjiga), Libona, manjkamenat, matrimonij, metar, muni ta, nota, notavati, oblig,. cbligacija, obligati se, paniga (?), paraminta, parokija, -ijan, pat. (ugovor, patto), pea, princip, prokuraturi, proluncije, rozarij, sponati se, skrinica, sparza, stimati (procijeniti), ematorije (coemaeterium), injora, krovar, tukati (toccare), tastamenat, vranko (treu: vranku franco). Od turskih rijei spominjem: emeriti, urija, delija, fajda,. fenjeri, hara (i poariti), harambaa, hisa, kujundija, kula, mahala, terzija, a od prezimena: Buloga, ehaji, Hamanovi, Karai, Spahiji.
12 b Farlati (tom. IV) ima: Marnavitius 80, Tuartkus i88j Vargoracz i8i ? , ali i Cernota (Cirnota, Caernota) 463, Vverd (195, Vrhdol), Vergoracz 195. Por. i Giac. Luccari, Copioso ristretto etc. Ragusa 1790: Fiarvoje Harvatich. 134, Varch 138, T v a r t k o 140, Zarnagora 145, Vargoraz 167 i t. d.

Podgora u XVII stoljeu

107

to se tie pisma i jezika, matice su pisane od Dom Pavla i Petra Mrkuia i Dom Jure Reia (od g. 1621 do travnja 1663) samo hrvatski i hrvatskom bukvicom. Iza jedne godine praznine poeo je od 13 IV 1664 do 5 I 1666 biljeiti t a l i j a n s k i kurat Don Giovanni Giancovich i samo jedanput g. 1664 jamano upski po monik Don Michele Burazei, koji se u drugom zapisu hrvatskom biljei Don Miho Pavlovi pridjevkom Burazinovi rodom iz Ciste (imotska opina). T o e biti bilo za najeega kandijskoga rata. Od 26 IV 1666 do 5 I 1690 biljei se samo hrvatskom bukvi com. Od 13 I 1690 do 20 IV 1711 ima pored pretenih hrvatskih zapisa od domaega upnika Dom Martina Pivevia i koji tali janski (16 na broj) od kapelana Don Paolo Runovich, ali je i ovaj u isto vrijeme dva tri puta zapisao hrvatskom bukvicom, i 21 latinski od Dom Lovre Radojkovia. Od 31 V 1711 do rujna 1730 termin, do kojega su za ovu radnju uzete u obzir upske matice pisali su iskljuivo l a t i n s k i isti Runovi i kurat Dom L. Radojkovi, kapelani Lovre Mrkui i Petar Devi, svi, kao jamano i Runovi, iz Podgore. 13 Navodim ovdje neke formule zapisa krtenja i vjenanja: U ime Gospodinovo Amen. 1621 na u mara. Ja Dom Pava Markui karstih Nikolu, sina kneza Ivana Roia i Marte; kum Matija, sin Marka Luia, kuma Zorica, ena pokojnoga Jurja Devia. 1623. 27 sarpnja: (Isti) karstih Martu, ker Barbare Asinie, keri Mikule krovaria, izvan svetoga matrimonija, i Andrije, sina kneza Ivana Roia, kako ona ree, a on da nije. 1621. 25 listopada: Ja Dom P. M. vinah Matija, sina Petra Marinovia i Katarine, i Katarinu, ker tipana Kujavia i Lucije. Kasnije je formula vjenanja bila opirnija: Adi 12 Luglio anno 1693: Budui uinjene prolunije (napovijedi) u 3 dnih sveanja, parva u nedilju na 14 Giugna, druga 21 istoga, trea 28 istoga na velikoj misi od ove kure uinjena bi, i ne budui riaasto nijedno zabranjenje, ja Dom Martin Pivevi, vladalac ove carkve parokie od Podgore Svih Svi (sveti), Ivana, sina Dujma Buovca od parokie Makarske, i Anu, ker tipana Deanovia, ispita ji i budui uo volju jednoga i drugoga drui ji po rii od sv. matrimonija de
13 Hrvatska bukvica ili bosanica nije u XVIII vijeku posve iezla, nego se povraa, tako njom pie D o n Matij Koki (Banovi) oko g. 1750, Don Baria Gluevi od 17881791, a god. 1765 i 1789 piu hrvatski i latinicom, god. 1791 bukvicom; stalo je do upnika ili kapelana, kako je koji znao pisati.

io8

Dr. Marijan Stojkovi:

prezenti, budui svidoci znani parvo sin Jure Kulunije, koji pribiva u parokiji od Makarske, i Nikola, sin p. Nikole Markuia, koji pribiva u parokiji od Podgore. Ili: 25. X 1700: Budui se uinile trih prohmcije u trih dnih svean ja posrid mise, kako zapovida s. m. (mater) carkva, i ne budui se nala nikakva zaprika od rodbine meu (meu) Jozipcm sinom >p. Marka Luia i Mandom kerju pokojnoga tipana Pivca, ja Dom Martin Pivevi kurat podgorski slui ji u sveti matrimonij, kako zapovida s. mater crikva rimska prid svidoci poznatim te jesti Ivanom Banoviem i Nikolom Markuiem svih iz ove kure. Od g. 1700 (25 X) do 26. X I 1730 ima 160 zapisa vjenanja u takvom obliku, da se mogu pratiti veze rodbinske, na pr. upnik vjenao Matu, sina Pavla i Mande Marinovia, i Mandu, ker p. Ivana i Ane Roi; kumovi (svjedoci): Mate Batoi i Marko Marinovi. IV. asti i vlasti u Podgori u p n i c i podgorski i sveenici roeni u Podgori i drugi, koji se spominju u matinim zapisima i koji su vodili upske matice: Dom Mikula Jugovi (u oporuci od g. 1603, a spominje se u zapisu
g. 1621),

Juraj Luci,13a sin Markov, (kum g. 1623). Petar Nikolin iz Zagvozda (u zapisu g. 1622), Pavao Bogunovi ili Mrkui, kurat (zapisivao od g. 1621 do smrti 8 VII 1661 uvijek hrvatskom irilicom), Jura Domani Pavlov (kum g. 1641). Petar Bogunovi ili Mrkui, kapelan, zapisivao hrv. irilicom od 16491657, umro 29 I 1671. Mijo (Miovio) Pavlovi pridivkom Burazinovi iz Ciste; samo jednom se i talijanski potpisao i zabiljeio Don Giovanni Burazei g. 1664, umro 27 V I 1668 u Podgori. Juraj Rei ili Budi iz Zagvozda (Dom Jura Zagvoanin) kao kapelan od 28 X I 1660; zatim kao kuarat od kolovoza 1661 do travnja 1663, pa od sijenja 1666 do smrti 20 X I I 1676 u Podgori. Zapisivao uvijek hrv. irilicom ili bukvicom,
a Blizu Lucievih kua nalaze se jo ruevine crkvice.

Podgora u XVII stoljeu

109.

Giovanni Giancovich (Jankovi), kurat od 14 IV 1664 do 5 sijenja 1666 (zapisivao talijanski). Andrija elanovi iz Zagvozda, kapelan, t 1675. Marko Rei, dom Jurjev brat, kapelan (9 I 1680), Matij Banovi iz Podgore, kurat od 19 IX 1677 8 X I 1682; t 28 X 1686, Martin Matkovi pridivkoni Pivevi iz Podgore, kurat od 1686 do 1711 aprila (ree mladu misu u Podgori dne 26 V 1686, t 24 I 1713). On posljednji pisao uvijek i samo hrvatskom bukvicom. Pavao Runo vic, ree mladu misu u Podgori g. 1686, kapelan od 1690, parok od 1696, pie talijanski, latinski, ali i hrv. bukvicom; t 28 X I I 1732, Lovre Radoj'kovi ili ukovi, mladomisio 1 X I 1702;. upnik od 1 I 1725, Lovre Mrkui. Jura Luetic iz Vrdola (krstio s dopustom upnikovim 1710,.
1712, 1714).

Juraj (Zorzi) Mrkui (od g. 1723 naprijed), Petar Devi, kapelan od 10 I 1714, t 2 XI 1755. Juraj Kojkalo (Budni ili Kojkali) vjenao g. 1717. Matij Banovi ili Kokievi, poinje krstiti od 4 II kapelan od 1735, Petar Lunjevi (kum 1727),

1730,,

F r a n j e v c i , koji su kao zamjenici ili samo prigodno, s kuratovim dopustom krstili ili vjenali u Podgori: Fra Grgur Stanic, kapelan baki (Bast, primorsko selo< pod gorom;, kasnije nastalo selo na moru: Baka voda) 1626. imun. Mileti (1631). Petar Kuni, kapelan tuepski (1631). Grgur Poljianin (1636). Pavao Kuni iz Makarske, gvardijan makarski (1637, 1634);. o njemu por. u Starinama X X I I s. 48. tipan /Bonjak, kapelan tuepski (1639). Petar Kubatovi (1641) iz Imotske, gvardijan makarski. KaiMioi u Razgovoru ugodnom (u Zagrebu 1889 s. 376) spo minje fratra Kumlbatovia kao junaka. 14
Vidi, to pie o njemu S. Zlatovi u Starinama XXIII s. 1213, 23; Kaiev Razgovor ugodni izd. zagreb. g. 1889 s- 378. G. J. Erdeljanovi
14

no

Dr. Marijan Stojkovi:

tipan P(a)rgometovi, kapelan tuepski (1644). tipan Batoi,15 kapelan igarski (selo Igrani) i kasnije tuepski; potpisivao se i kao kurat podgorski 1655, 16667. Jerolim Budali (1672) iz Makarske, upnik tuepski, pro vincijal 1696. Nikola (1678). ' Franesko Biogradlija Zoi (1680). Andrija Posna (?) 1681. Lovro Batoi, parok tuepski 167384, vikar makarski 1682. Marko Vuleti 1690. Jura Koki (1690 prigodno kapelan); u Podgori roen 1661, t 22 V I I I 1728. Ovdje napominjem jo dva fratra jamano iz primorske Podgore: fra Georgius Marsi de Podgora (u Naicama) i fra Andriju Marsia (gvardijana u Zaostrogu) Starine X X I I s. 51 iz g. 1678. Marsia je bilo i u Bromi (Vladmirovich, Chron. arch. p. 17). znam rei, odakle je ve spomenuti korulski biskup fra Nikola panji, a panjia je bilo u Podgori pa se iselili na Korulu? Iz zapisa doznajemo, da su selom upravljali starjeine, koji se k n e z o v i , a spominju se po imenu ovi: tipan M(a)rsi iz g. 1621. Ivan Roi od g. 1621 naprijed esto. Andrija Roi od g. 1639 naprijed esto. Matij Roi od g. 1660 naprijed do 1678. tipan Devi od g. 1649, 1652 naprijed. Nikola Livi, knez vruljski (Vrulja, odlomak seoski hoe rei da je bio velik i ugledan) od 1652 naprijed. Kad je bio kuratom Dom Ivan Jankovi (Giovanni Giancovich, 16641666), koji je zapisivao samo talijanski, osim conte Mate Roia spominje jo ove konte podgorske: Nikola Mrkui (1664). Tadija Mrkui (1665). Pavao Lui (1664). zvali Knez
O poreklu Bunjevaca. Beograd 1930 s. 128 zna samo za pravoslavne i musli manske Kumbate. 15 Sestra mu Anica bila udana za Podgoranina Matijaa Lunjevia, koji ju je s dvoje djece ostavio i prebjegao Turcima (Starine XXI s. 96). Nisam mogao nai, da je taj Batoi bio iz Podgore, a Batosia bilo je i u Makru i u "Vrdolu.

Podgora u XVII stoljeu

111

Juraj Mrsi (1664). Zorzi (Jure) Devi (1665) Istodobno se eto u zapisima spominju i po 2, 3, 4 kneza (tal. conte), ali im je to ime kneza jamano ostalo iz doba njihova starjeinstva seoskog ili glavarstva. Ne nalazi se, da bi se po iem drugom nazivali knezi (ili konti), na pr. po plemstvu, gospodstvu ili po kunom imovnom stanju, nego knez znai naprosto seoski glavar, starjeina. Zagledamo li u Sanudove zapise talijanske, nai -emo po Dalmaciji mnotvo conta iz pojedinih mjesta. U X V I I I vijeku seoski starjeina zovu se glavari. Crkva seoska, kao crkvena opina, juridino tijelo, imala je svoje upravitelje zvane p r o k u r a t u r i ili p r o k a r a t u r i, 4 ili 5 na broj. Njihovih imena imamo mnogo u zapisima pojedinih godita. Jednom se zovu i p r o k u r a t u r i O' d s e i a. Crkva je imala svoju c r k o v n u k u u i s k r i n i c u c r k o v n u , skrinicu za p i n e z e ili m u n i t u, iz koje su prokuraturi vadili novce, a upnik je zapisivao troske (ara), raune i pogodbe. S e o s k a b r a t j a prigledali bi blagajnu (Na 13 agusta 1724. Neka se zna, kako bratja pribroie jaspre Svih svetih (t. j . seoske crkve) iz skrinice, i bi munite i t. d.). Prokuratori su koji put plaali seoski poriz,16 na pr. jednom za kue koje ne dadoe poriza seoskoga groa 32, i valja da one kue same vrate na 2 veljae 1730, i jo jednom, a u zapisima se zabiljeila i imena seoskih jamaca. I inae bi se iz crkovne skrinjice uzimali novci za selo, na pr. iz crkovnih jaspri vadilo se 23 puta za glad puku u gladne godine. Crkva je imala svojih zemalja. Koji. su uzimali saditi crkovnu zemlju (t. j . saditi loze, trsje), pogodili bi se odgovarati orkvi od takve zemlje redovno treu vranku, treinu vranku od svega, ali ima i na rtvrtu, etvrtinu od loze i od smokava i od masline. Groe se ne bi smjelo 'trgati bez strae crkovne. Iz kasnijega vremena spominju se u Podgori.i s u c i (s u d e i), na pr. Ivan Banovi (u obligaciji od 26 III 1691) i tipan Bero (1710), i k m e t i (koji se spominju u obligaciji od 31 III 1691) i d o b r i k m e t i (u pismu od 25 III 1725): za sedam groah i po,
16 Na 20 sinja 1727 izvadile iz skrinjice crkovne prokuraturi od sela Pava Buzeta i Marko Jaki z a p o r i z d r u g i ot sela groah 20. Jamci isti prokuraturi i Ivan Devi, Mati Bato, Petar Pivac, Rade Sumi, Ivan Andrijaev, Marko Milii, Jure Mrsi, Ivan Vranje, Jakov panji. U isti dan izvadismo za est cvitova na otar veliki L. 36, za fenjeri L. , u sve L. 42.

112

Dr. Marijan Stojkovi:

koliko stimae te njegove ise (dijelove vinograda) dobri kmeti Mate Bato i Mate Mrkui i Mati; Pavlic. Dakle bi kmeti, dobri kmeti bili procjenitelji zemljita. S u (d) c i su bili osobita ast opinska i narodna, kako pro izlazi iz naslova jednog popratnog pisma upravljenog republici mletakoj: Noi Giudici, e Capi del Sboro, et popolo di Macarsca, e Craina (Mi suci i glavari zbora i naroda u Makarskoj i Krajini t. j . Primorju), napisanog u Makarskoj i^ veljae 1690 i uruenog njihovim ambassiatori (poslanicima), koje. su poslali u Mletke. 17 Medu njima je Podgoranin Marko Pivevi, inae poznat u upnikim zapisima u Podgori kao vojvoda. Ima i ovaj zapis od 7 mara 1727: Izvadi se Marku Jakiu prokuraturu, kad s u c i ioe opet u Zadar, cekini etiri, ini groah 20 i l(ibar) 8. V. Biljeke o ivotu i obiajima U upskim maticama znali su upnici zapisivati i crkovne raune, dunike, ostavtine crkvi za due mrtvih i zaloge za zaj move, kao i sadraj koje oporuke na korist crkve. Takvi se zapisi poinju ovako: Neka se znade (ili zna), kako ostavi, kako' zaloi, kako da, kako proda, kako osta duan i t. d., a najstariji je od g. 1603: Neka se zna, kako ostavih tipan Banovi u Svi Svete vinograd u imanoj gomili za svoju duu; ako bi nestalo vinograda, da je i zemlja uvik. Ja Dom Pava Markui iz tastamenta, koji je uinil bija pok gn Domikula (Don Nikola) Jugovi, i paka kako dae unuci. . . istoga tipana Banovia na 1621. U zapisu g. 1612 spominju se sestrime blaene Gospe od Rozarija: 1612 na 2j decembra. Kako ostavi Jelina, ena Mati ja
17 Nalazi se u Libro del? Insigne Famiglia Paulouich etc. u makarskoj javnoj knjinici. U predstavci trai se od duda potvrda naih (primorskih, krajinskih) privilegija: izbor javnoga predstavnika; idui u rat neka njihovim etama budu 2apovjednici n a i ; 6 sela radilo bi se jamano o selima Rogoznici, Kuiima, Sviniu, Slimenu, koja se broje u nizu sela krajinskih od Omia do Neretve (Starine XIV s. 178), a jo se zna, da su god. 1797 sela Brela gornja i donja, napose, a Svinie i Slime napose molila, da pripadnu opini makarskoj zajedno s ostalim primorskim selima, kao to su pripadala, otkada su stresla turski jaram (Bullettino d' archeologia e storia dalmata VII 1884 u prilogu s. 69, 70) za koja Omiani trae da budu izruena iz pokrajine makarske, neka ostanu sjedinjena s Makarskom, kako su bila pod Turcima i kako su dola pod podanitvo mletako; poslanici ne smiju prije otputovati iz Mletaka nego sve postignu pozitivnim dekretom . . . Dano iz naega Zbora u Makarskoj li 15 febro 1690 i t. d. Glavne patrovike povlastice por. por. Pavlinovi, Puki spisi 1876 s. 39.

Podgora u XVII stoljeu

113

Pivevia, bainu svoje oinstvo u Vrulji, gdi se godi nje nahodi, u sestrime blaene Gospe od Rozarija za svoju duu i svojih starijih s ovim obligom, da se daje svako godie za nje duu jedna misa i za nje starih, to jest na 2 decembra. Ja Dom Pava Markui pisah pravo i virno, kako ree ista Jelina. 1621. Neka se znade, koliko da Matij Devi pinez za grund18 imunu Cankinoviu (iz Vrboske) najpri i posli kada dovede grund: 122 (slovima: rkv) libre, a Mati ju Cankinoviu 30 libar i 10 gazet i to osta duan, pak da istomu imunu, da dovede grundala, 47 libar, sve ini 170 libar. 1624 na 10 otobra: neka se zna, kako se pogodismo s Viskom Brakuiem, da nam pokrije kuu crikvenu za 5 tolorih, da ju pokrie do Svih svetih i da mu se da na ruke sve i da ne dangubi nijedan dan. Ako li mu manka na ruke, svaki dan po telora da mu se dade; ako li bi manka luna (?) mu, da mu se ima platiti 10 tolori; ako li bi njim mankalo, da on ima svekoliko kako e (je) zgara pisano, i vaze kaja po tolora, i a bi mu ostalo* ploja, da (i)ma ga uzet knez Ivan (Roi), po e (poto je) pogodi, i da ima pokriti na nain od grundala . . . Crkva je pozajmljivala mjetanima novce na zemlje. 1620 aprila. Ovo neka se zna, to (j)e crikvenih pinez dato na zemlje u zaklad. Jure Baturev uze 10 gro a za zemlju na Donjem Pluina, a sestra mu Katuna 2 groa na istu zemlju. 1623 na 15 jenara. Neka se zna, kako zaloi Ivan zemlju u Donjih Pluinah crikvi Svim Svetom za 5 tolorih tancih. 1623 na 11 maja liti (iliti) travnja, kako ostavi Lucija ena tipana Kujavia vinograd na Sacih10 u Svi Svete otaru Blaene Gospe od koncepcioni za svoju duu. Ja Dom Pava Markui pisah, kako ree ista Lucija. 1628 na 15 veljae, neka se zna, kako ostavi Kate Peina za duu Jurjevu u Svi Svete priplatu od haraa od zemlje, ka je kom crikve, ku je prodala ista Kate i nje mu i sinovi u istu crikvu. Svidok Pavlina iz Vrdola i brat Gabriev iz Kozice Juria zet Nova18 Crijep ili ploa za strehu. Rijei g r u n d a(o), g r u n d a l a nema u akademijskom rjeniku. Dolazi od talijanskoga g r o n d a (streha i vrsta opeke, koja se stavlja na strehu) i g r o n d a r e (kapati, curiti). 19 Na sacih i danas se uje u smislu na sjedalima (kao u zboru, gdje se ljudi razgovaraju). Poredi: pohitili bi (sa) zastavami na Gradac na v e l i k i S b o r. T u na poijicu (sborie) okruenu s a c i m od kamena. (M. Pavlinovi, Puki spisi. Zadar 1876 s. 60.) U Parievu Rje. hrv.-tal. Zadra 1901 3 ima s a c , m. s e n t a t a (Pavlinovi), dakle sjedalo.

ZBORNIK ZA NAROD. IVOT XXIX

ii4

Dr. Marijan Stojkovi:

kovia Matij Petrov Ivan Msarsi Vulin Batoi Andrija Babi Tadija Lovre Puhalov Pave Lui Baria Domani Nikola Banovi Martin Anui Matij Mandakovi Nikola Beroev Ja Dom Pava Markui, U Podgori na 1662 neka se zna(h), kako ostavi pokojni Ni kola Rai Marinovi Dom Jurju Reiu svu svoju bainu i kuu i sve svoje darvo i kami: da za: i za njegovi umarvi i na godice da govori po(h) 3 mise i da ree 2 kantamise [to su pjevane mise] za Nikolu i njegovu mater pri(d) svidoci Nikolicom Markuiem i tipanom Banoviem. A dvi pee vinograda u carkvu Svi Svete, i da odgovara carkva s profcuraturi ipo(h) 2 mise za ni (njih) umarvih i ara [znai potroak], i od ove baine da plati pop, to e (je) komu duno, istomu Pavlu Deviu groa 15, a Markuiu 5 o ( = : od) svih mali poduica. I doe s Plama Nikolina sestra Mare . . ., a ona je bratov tastamenat razbila s ovizimi svidoci, neka odgovara prid Bogom i ovikom! 1622 na 29 maja. Neka se znade, kako proda Katuna, ki Nikole Batureva, crikvi Svih Svetih zemlju u donjih Pluinah, a je dohodi od brat je, za 5 (. e .) tolori brom (?) za pet. Ja dom Pava Markui pisah budui moljen od iste Katune i od prokuraturih. Svidoci zdola pisani: Vulin Batoi tipan Markui Matij Milizi i Matij ukovi. 1631 na 2 sarpnja. Neka se zna, kako se obliga Lovre Margariti davati dva kandoleta aliti svie, da gore na otaru, dokle se misa dospije na Boi po sve tri mise, u Veliki etvartak do po Uskarsu u sridu i u svaku mladu nedilju za njega, i po njegovoj smarti da su obligani davati, ko godi njegovo bude uzdrati; iste svie onoliko, koliko bude dosta na iste blagdane zgara pisane, i stavlja na duu svakomu parokijanu, koji bude, i prokaraturom, da budu imati pomnju od ovoga. Svidok Vulin Batoi, Ivan Petrov, Marko Marinov i Lampalo. Ja Dom Pava Markui. 16 juna 1661: OVO pismo ini pisati knez Nikolica Bakuli u Podgori u crikvi Svih Svetih, kako je uinio zavit gnu Bogu i svim svetim, koji je crikva u ovomu mistu od Podgore, da e davati od njegovih dobara svako godie po po tolora, dokle je on i nje govi nakon njega, ki budu njegovo uivati, toliko njegova rodbina, koliko ostali, kojim bi dolo njegovo u ruke, svim stavlja isti knez Nikolica u duu, da imaju izvarevati njegov zavit zgara pisani.

Podgora u XVII stoljeu

115

Ja Dom Pava Markui, kurat podgorski, pisah, kako me moli isti knez Nikolica; svidoci knez Ivan Pavlinovi i Marko ieijevi (? imeivevi ?), oba iz Vardola, i zato stavlja u duu svakomu kuratu, ki bude u Podgori, i prokaraturu da ima od ovoga zavita njegova dobru pomnju. Adi 16 Genaro 1691: Neka se znade, kako zaloi Ivan Jugovi vinograd u Podvorju u carkvu Svih Sveti za j groa i bocu vina, i ako ne izvadi isti Ivan vinograda, dokle je loza, da ostane i zemlja u carkvi u zaklad. Laus Deo semper. Li 12 Novembre 1684 Podgora. Neka se znade, kako ja Mati Stipkovi ostavljam sveh svoje, to je godi u Podgori od moga oinstva, sveh ostavljam bratimom od blaene Gospe od koncepciuna [drugdje su znali rei: od zaestva] u Podgori s ovizim obligom, da mi imaju bratimi plaati svako godie po etiri mise, i ovo stavljam svarhu due svakomu proka raturu, koji bude od bratima, i kuratu, da ima spominjati prokuratura. Ja dom Mati Banovi, kurat podgorski, pia i bi svidok ovomu pismu, budui moljen od istoga Matija. Svidok Jura Lui, Ivan Rosandi, Martin Pivevi. Staro je selo bilo prvotno smjeteno dosta vie pod gorom nego sada. Seoska crkva Svih Svetih sa seoskim grobitem nalazila se na Igraliu pod Guvom planinom u Gornjoj mahali, gdje je sada samo sjeverni dio sela, te se i zove Vrselje (Vrhselje) sigurno do g. 1667, kad je crkva 6 travnja potresom bila poruena. N a njenom je mjestu danas crkvica sv. Liberana svetac legen darna imena sa starim zametnutim grobljem. Tragovi starih stanova i staja vide se jo na sjeveru sadanjih najgornjih naselja, a mjesta se ta zovu kanjureve (Akanjurevia) gradine (kue i ograde), Pod spilicama. Nova crkva Svih Svetih poela se graditi usred sela, gdje je i sada, ve 20 lipnja 1668. Zapis od god. 1668 10 listopada uz jedno krtenje kae: . . . i u ovi dan v(a)rgosmo kalupe (temelje?) na crikvu Svih Svetih u Podgori. Zvonik (kampaneo, i danas kumpavel od tal. campanile) svrio se god. 1669 miseca prosinca na 9 decembra piem jah Dom Jura, kurat od Podgore iz Zagvozda Rei u to vrime s prokuraturi u to vrime: jedno prokuratur Juras Devi, Pava Lui, tipan Pivac, a etv(a)rti Matij Batoi Vulinov u ratu s principom i s carom (to je kandijski rat

II6

Dr. Marijan

Stojkovi:

meu Mlecima i Turcima). Grobite se sagradilo na kraju sela uz more. Imamo i o njemu koji zapis. God. 1726 metri su emerili (svod crkovni gradili) crkvu sv. Tekle, a god. 1727 metri su gradili ot pata (t. j . po pogodbi, bez hrane) ematorije (coemaeterium, grobinu ogradu) sv. Tekle i pokrili crkvu. God. 1675 krizmao je djecu u Podgori prisvitli gospodin Marijan Imoanin Linji, biskup makarski i administrator Dumna,. a drugi put je krizmao 21 svibnja 1679 na sv. Duju. Dne 18 V 1698 krizmao je djecu Nikola panji, biskup od Korule, ne budui biskupa od Makarske. Dobro e biti navesti i dva zapisa iz onih ratnih turskih vremena u Podgori. Na Uskrs travnja 1667 u Svih Svetih (crkvi) u Podgori: Ja. fra tipan Batoi, kurat podgorski, karstih turke eripia, oca i dva. sina, koji eljom prosie sveto karenje veliko. Karstih Marka, bi kum tipan Markui, karstih Kriana, bi kum Ivan Galiot, arambaa, karstih Ivana, bi kum Jure Stipica, arambaa. I ovi tri karstie se kako zgora. Vie o tim pokrtenim turcima ne nalazi se u maticama. Na 1671 miseca mara na 12. Neka se zna, kako proda vojvoda tipan Marinovic i brat mu Pava zemlju Golicu (ili golicu?) njivu ogradu pod Matkovic kuu, to se zdarzi Marinovic, u carkvu SYI Sveti za groa 14, koju zemlju stima (procijeni) Nikola Jugovi i Jakov Lui i tomu svidoci Ivan Akanjurev i Pave Ani. i Jure ii i Marko Bosna ( t o je Marko< Bosna Lui, sin Jakovljev ) i Gargur Katavi i jah pop Dom Jura Rei, parok od carkve Svi Sveti pia, i bi svidok budui moljen od obi strane. I ovo: ova braa ovu zemlju prodae za svoga sinovca Petra, sina Markova, kada ga izvadie o(d) Turaka i suanjstva iz Livna od Sivria. Ali su i Podgoranii etujui dovodili i roblje i blago iz turskih krajeva. Tako su dovedeni kao sunji i robinje grkoistonjaci nazivlju se kako muki tako i enske arka, harkaXQ ima biti u vezi s hrka (grka) tako na pr. Mireta Varvarkovi iz Zazablja (sin mu Mijo krsten i krizman g. 1698 u Podgori); Miajlo suanj iz Popova i ena mu Mara (u suanjstvu rodila i dijete kato19 a ' H a r k a , hrka, por. hrka (grka?). U Delia Bellinu rjeniku 6 5 5 b ima h r k a . M. Pavlinovi, H r v . razgovori ima hrka na s. 14 (po akad, rjeniku). G. M. Murko navodi stih o harko u prakoj Siaviji IV (1926) 704-

Podgora u XVII stoljeu

I I /

liki krteno Ivo g, 1670); Milutin iz Popova, ena mu Anica, ki harka Stana prekrtena na ime Ana (g. 1670). O njima nema nita vie traga u maticama. God. 1669 bi krten na ime Krian, sin Ivana Loze Kekia ajduka i Lucin, budui turin i bi k(a)ren. God. 1690 krtena je neka tnrkinja Koji (?) na ime Mandu. Ima i jo koji zapis zanimljiv za narodni ivot i obiaje. Maja 4 1667 u Podgori. Ja fra tipan Batoi k(a)rs.tih Abrama, sina Frana Rubia i Jure udovice aria, divera i neviste (o-boje ni jesu iz Podgore). Tako se dogodi bezakonito. Bi kum Stipeta Banovi, Tako se dogodi potriba, bi k(a)ren reeni Abram, komu ja fra tipan stavih ime Abram, ne budui ga prozvala mati ni ko drugi. I ovo bi kopile. Bila su naime u Podgori dva ratna doljaka: Rufei Frane i ; Jura udovica aria ili kako na drugom mjestu stoji u zapisu krtenja: . . . kuma Jura, tipana aria sestra ajduka (1668); iz zapisa je jo zna, da se ena tipana aria zvala Jakovica, a Ivana aria ena Mande, dakle ono udovica aria ne znai, mislim, udovica arieva, nego udovica (sestra) aria, a bila je udana za Jerka Rubia, a iza njegove smrti, s njegovom enom udovicom Jurom sagrijeio je djever njezin Franjo. Ima zapisan obiaj, kako sve selo vazelo je c(a)rkvi (t. j . uzelo i predalo crkvi) zemlju u P(a)rvini gomili za smiriti k(a)rvnu globu Ivana i Nikole Bodulovia: Na 16j6 veljae na 14. Neka se zna, kako uze sve selo vino grad i zemlju u Vruljskomu u P(a)rvini gomili Nikole i Ivana Bodulovia za k(a)rve to brata brat ubi, i smirie k(a)rvnu globu i prodae u c(a)rkvu za groa trinaest (popravljeno: trideset 30) i libar (6) est i araa jaspri dvaest i pet (25). I pia ja Dom Jura kurat podgoirski iz Zagvozda pudi ili Rei budui moljen od svega sela prid c(a)rkovnom kuom. Adi 8 Genaro 1691 Podgora. Neka se znade, kako Mare, ena Pavla Stipkovia, ostavi vinograd i zemlju . . . nakon kurata za duu svoju i svoga gospodara i t. d. gospodar njezin mu. Tako sam nedavno jo uo na svoje jedne ene u Podgori, kako imenuje mua gospodarem. ostavi kuratu Tu je ui od

U Podgori ima vie primjera, da su se mladii, osobito, izvanjski prieniii, t. j . doli u tazbinu, na eninstvo. Takav se zvao

II8

Dr. Marijan Stojkovi:

ulanik,20 dole inae jo se zna za domazet i pisao se na pr. tipan Lucio ulanik Karunia, ili drukije na pr. Karai Lui, pa bi s vremenom ostalo samo na eninu prezimenu, a njegovo bi otpalo. Primalja, koja je vrlo esto fumgirala i kao kuma, zvala se baba, babica. Nezakonita ena zvala se po talijansku injora, na primjer (jedini): Mande M(a)rsi injora M(a)rkui Nikole. Nezakonito dijete roeno izvan svetoga matrimonija zove se kopile, mulan. Od god. 1621 do 1700 bilo je zabiljeeno 29 neza konite djece: do god. 1670, samo troje od 16751700, a nijedno od 1700730. Pretpostavivi, da se je svaki sluaj tano zabiljeio, znailo bi, da su ili moral ili prilike u kasnije doba bile povoljnije i bolje. Od ono 29 sluajeva 1 je iz Dranica, 1 iz I grana, 4 su u Podgori od stranaca za ratnoga komesanja od g. 1661 naprijed, a ostalo je od domaih u Podgori. Od tih je domaih Petar Pavlievi imao 5 djece s 4 razline, Juraj Jugovi imao 3 djece s 2 razline, Matija Lui imao 2 djece s 2 razline, Andrija Roi imao 2 djece s 2 razline, Matij Mandakovi 1 dijete, Nikola Batoi 1 dijete, Ivan Perie Batoia 1 dijete, a brojei po majkama imala je Barbara Asinia, ki Mikule krovaria, 3 djece s 3 razlina ovjeka,. Barbara, ki pok. tipana Mandakovia, 3 s 2 Ana, ki Vulina Batoia, 3 s 2 Ana, ki Tadije Mandakovia, 1 dijete, jedna udovica 1 dvije ene (ne kae se, da su udovice) po 1 dijete. Po tom sudei nije osobito u redu ilo u obiteljima Vulina Batoia, Mandakovia, Pavlievia i krovaria. Ovom prigodom ispisujem iz Starina XXI s. 96 (Kronaka o Pavla ilobadovia): 1664 miseca rujna na 23: Matija Lunjevi (ne unjevi) iz Podgore uskoi u Turke i odvede tuu enu od mua, a svoju ostavi s dvoje djece, nevirno kolino Batoia. U podgorskim zapisima nalazi se na krtenju kum Jura Toli, mu Anice Lunjevi i kuma Anica, Jure Tolia ena u Lunjevii, Batoia fra tipana sestra. T o je ostavljena ena, koja se po pogibiji svoga nevjernoga mua
Por. V. Bogii, Zbornik sadanjili pravnih obiaja. I. Gragja. U Za grebu 1874 ima: otii (doi) na u l a z (5. 19), ulaz (?) s. 276. Pariev H r v . tal. rjenik. U Zadru 1501 ima: ulaz, ulatvo, vlatvo. Sm sam uo ocl prof. Don Ante Jagia (s otoka zadarskoga): 1 a s t v o.
20

Podgora u XVII stoljeu

119

(g. 1667 na 28 VIII) udala za Juru Tolia iz Tuepi, koji se tako u Lunjevia prienio. Odmetnik M. Lunjevi otiao je u Ljubuki, odakle se zalijetao u Primorje, u Igrane, Tuepe, u Podgora (u ilobadovia zapisi od 3 IV 1665, 24 III 1666, 20 i 23 VIII 1667), kamo je doao da s Turcima porobi jednu kulu, ali se ne ofali (ohvali), jere pogibe kako pas, i tilo i dua i t. d. (Starine X X I
s. 103).

Iz istoga vrela (s. 97) dcznajemo, da je u Podgori ubio tipan Toli svoga pastorka na mistu radi njegova otinstva. Dakle i on se u Podgori oenio udovicom. VI. Mjeseci? novci, mjere i dr. Pored imena m j e s e c i po talijansku (na pr. jenar, zenar, enar =. denar, febrar, mara, luj ili juj, agust, etebar i dr.) dolaze i hrvatska narodna imena mjeseci: sianj, veljaa, travanj, svibanj, sarpanj ili ilinak (por. ilinnjak Starine XXII s. 90), gospoinak (kolovoz), rujan, studeni, prosinac na lipanj, kolovoz i listopad ni jesam se namjerio ; ali bi se i mijealo: miseca mara aliti veljae, maja ili travnja, juna srpnja (tako isto mijea i pisac u Starinama X X I s. 90, 9 1 : srpnja t. j , lipnja). N o v c i , koji se kau pinezi ili i jaspre, munita, spominju se ovi: tolori i jaspre (na pr. 9 tolorih i 10 jasprih), tolori tanci, cekini u zlatu, dukati srebarni (jednom zapisano, da je svaki dukat vrijedio 9 libara i gazetu), libre i gazete (na pr. 30 libar i 10 gazet), grosi. M j e r e dolaze u ovim izrazima: netko je zaloio zemlju za 3 poluake i 4 libri tu je poluak polovica varaka, a varcak, 11 kg, mjera za ito i slino; 2 pee vinograda, spud (bilo bi oko 100 oka) klaka, kvarta rai za 40 jaspri, stari ita (star, mjera za ito), kvartuc ita, kaba (kabao) vina, boca (oka i po) vina, 2 kace mata za 3 groa, oka ulja, kame (?) smokav. Dalje: netko ostavlja svoju hisu (turski, i danas i s a, dio) vinograda; ili vlastitu zemlju prodaje u sparzama (?) crkvi (1691). Mali dugovi zovu se: (sve male) poduice. VII. Stanje obitelji u Podgori do g 1661 Na temelju upskih matica u Podgori moe se ve za poetak X V I I vijeka dosta sigurno pratiti stanje i razvoj podgorskih obitelji, moe se utvrditi, koje su tada porodice u Podgori i u kojem broju bile starosjedilake, a koje su se, kada po prilici i na koji nain doselile u Podgoru.

120

Dr. Marijan Stojkovi:

Po stanju stanovnitva na poetku X V I I vijeka poevi od g. 1621, kada nam se u maticama spominju imena djedova, sinova i unuka njihovih, moemo s najveom vjerojatnou zakljuiti, da, je stanje obitelji podgorskih bilo tako i 6070 godina prije, dakle bar za dragu polovicu XVI vijeka. Stoga bismo s pravom mogli govoriti o podgorskom stanovnitvu u XVI vijeku; za prije, za vrijeme naime od turskoga gospodstva nad Hercegovinom i Pri morjem, od g. 1483 (1498) naprijed, moemo nasluivati, da e otprilike tako biti bilo i prije. Po tadanjem stanju puanstva sva kako vidimo, da je kasniji prirast doseljenika bio relativno- vrlo malen, a i danas je broj obitelji, za koje se sigurno zna da su se doselile poslije god. 1730, prema broju starosjedilakih obitelji u Podgori u X V I X V I I vijeku vrlo neznatan. Za vrijeme kandijskoga rata u XVII vijeku spominje se u upskim maticama vie poznato doseljenih porodica, ali kao da se nijesu mogle odrati u mjestu, nestaje ih u X V I I I i X I X vijeku. Najobiniji nain useljivanja bijae putem enidaba, doli bi naime neki u Podgoru na lastvo (ulatvo, por. ulanik) ili na tazbinu, eninstvo, i uz svoje bili su poznati i pod obiteljskim imenom eninim. A sada, ili bi im djeca ostala pod majinim obiteljskim prezimenom (kao na pr. Karaii pod prezimenom Luia) ili se opet odselili, nestalo je za 12 vijeka vie takvih naseljenika i Podgori stranih prezimena tako, da se uglavnom moe rei, da porodice od X V I X V I I vijeka sainjavaju najvei dio i dananjega podgorskog stanovnitva. Za selo Podgoru nigdje nijesam ni po emu naao u upskim maticama traga kojega drugoga naroda osim hrvatskoga, ni koje druge vjere osim katolike. Ima zapisa o pokrtenju 3 Turaka i 1 Turkinje, ali nita vie. Nijesam mogao nai traga ni kojoj pravoslavnoj obitelji osim par harka, dovedenih suanja i robinja iz Popova i Zaablja u Hercegovini, i to- za ratnog doba, jer su stali na strani turskoj, i pokrtenih u Podgori, ali opet nema traga, da su se ti u Podgori oenili ili robinje se udale i da su imali djece. Nigdje nema traga ni kojoj talijanskoj obitelji, kao to bi tek od 56 godina natrag htio jedan ili drugi lan jedne podgorske obitelji sanjati, da potjee od talijanske Vella, jer Velia ima u upskim maticama u Podgori od g. 1621. Bit e nosila talijansko prezime ili samo nadimak obitelj Libona, Liboni, doselivi se jamano sa susjednoga otoka Hvara. Ni ona se u Podgori nije odrala. Iz dvaju

Podgora u XVII stoljeu

121

prezimena po nadimcima kalafat (brodograditelj) (tal. scrova, prasica) ne moe se nita zakljuivati.

skrovar

Na osnovu upskih matica moe se dakle za podgorske obitelji utvrditi, da su od pamtivijeka bile hrvatske sluei se u pismu hrvatskom bukvicom 21 i katolike te da su bar od XVI vijeka "bile od najvee esti u Podgori i starosjedilake. T o moemo i na drugi nain zakljuiti. Iz gore navedenih zapisa vidimo, da su Podgorani pod Tur cima slobodno i pravno posjedovali zemlje i da su ih slobodno ostavljali, komu su htjeli, a inae je pozitivno utvreno, da je cijela primorska krajina prela pod Turke ugovorima, po kojima je sau vala privilegij uprave i vlasnitva, to inae nije bivalo u Turskoj. T o hoe rei, da su i Podgorani bili pod Turcima privilegirani i da su privilegije stekli, kad su se predali u poetku. Najjae pleme Kaia u Primorju odralo se pod Turcima sa privilegijem svoga knetva i svoga vlastitog posjeda, pa se i za vei dio ostalog sta novnitva u Primorju moe rei, da je preao pod Turke s punim pravom starosjedilaca. Stanovnitvo podgorsko, kako nam se pokazuje u prvoj polo vici X V I I vijeka, uz malo izuzetaka, jednako je kao i u drugoj poli X V I vijeka, kada ga jo samo 5060 godina dijeli od ugovorne predaje Turcima; prema tome moe se rei, da je starosjedilako i da nema ni traga ni temelja kakvom iskorjenjivanju starosjedilaca i kakvom naseljivanju, recimo na pr. iz Bosne. U tom shvaanju uputio me je i svojom raspravom u Obzoru i lino g. prof. Stjepan Pavii, koji se medu ostalim oslanja na dva izvjetaja dvaju kato likih sveenika u Dalmaciji iz uglednih plemikih porodica hrvatskih u X V I stoljeu21 i nada sve na rijei Nikole Albertija, splitskog arciakona: . . . kako je valjda Boja providnost dala te su Dalmatinci jedini u turskom carstvu ouvali neto od svoje stare slobode. Iako su Turci svuda po osvojenim krajevima raselili staro sjedioce sa primorja daleko u unutranjost, u Dalmaciji to nisu uinili. Dalmatinci su tako ouvali svoja sjedita, i kao da ih je Bog smjestio, Turci ih nisu dirali, i oni su ostali na svojem domu. Tu su ih Turci ostavili i sa vie povlastica nego druge starosjedioce po
U obitelji Devia jo se nalazi vie takvih pisama 'iz XVIII vijeka. a Lopai, Spomenici hrvatske krajine knj. I (Mon. histor. XV) s. 256 2 6 4 : Alberti Nikole Predstavka caru i kralju Rudoifu iz god. 1596.
21 21

122

Dr. Marijan Stojkovi:

ostalim njihovim krajevima. Oni su tavie dali i upravu, a daju je i tamo, gdje im to lako moe koditi. 22 Da bismo mogli prikazati r a z v o j p u a n s t v a podgorskoga u X V I I stoljeu i poetkom X V I I I , dijelimo doba od g. 16i do 1730 na 3 razdoblja: 1) Od g. 1621, kad je poeo zapisivati Dom Pavao Mrkui, pa do g. 1661 (po prilici do njegove smrti); 2) od g. 1661 do 1690: razdoblje plime, velikog mijeanja i previranja puanstva; 3) od 1690 do 1730: razdoblje potpune oseke, kad je stranog elementa sve vie i vie nestajalo, dok ne ostade gotovo sve pri starom. U prvom razdoblju imamo gotovo posve isto podgorsko sta novnitvo; samo koji naseijenik iz Otuaka (Otuke odlomak sela Dranica); Sumi, iz Primorja: (Benevi, Hadrovi, Jakirevi, Miheli i dr., samo koji iz vrgorske krajine i iz imotske. U.tom razdoblju bilo je 725 djece krtene. Stanje podgorskih obitelji bilo bi po prezimenima i po utvr enom broju enidbenih parova u prvom razdoblju kako slijedi. Nije bilo lako, a ni stalno uvijek, odrediti broj parova, jer uz jedno isto muko ime na pr. dolaze 23 razlicna imena ena, a taj isti muki moda se i 23 puta oenio. Anui Akanjurev, -evi, u X V I I I v. kanjur Babi Bai ili Marinovi Banovi Banovi ili Kokievi (Kcki) 4 6 6 2 9 6 Banovi ili Vojnovi 1 Barmlov, -ovi ili Marinovic 4 Batoi 11 Baturev, -evi 2. Baturi, Baturica, Baturii 2 Benevi (iz Velikog Brda) 1 Bere Kostadin 1

22 Obzor 426 VIII 1931: Starosjedilatvo dananjeg hrvatskog na selja u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji. Prilog k prouavanju porijekla Bunje vaca. Iz Oratio Stephani Possidarski habita apud Leonem X- Pontificem. Maximum pro Domino Joanne T o r q u a t o Comite Corbaviae defensore Crovaciae . to je knez Iva^ Karlovi (Bullettino d' archeologia e storia dalmata. Spalato p. 188192) iznosim ove reenice: Ambiguum est, an majtis nos potentia an dolis et fraudibus urgeant. Waiwodas captis areibus et castellis praeficiunt qui sponsionibus et possessionibus Christianos subditos alliciunt, ut sibi obnoxii sint. Proh dolor, Beatissime Pater, jamjam cum Turcis vicini Christiani matrimonium contrahunt, atque ita conveniunt, u t Domino meo inter Christianos et subditos agenti debito dubitandum sit. Affirm&re tibi possum, clementissime Pater, illum hostium fraudes multo majus quama arma timere..

Podgora u XVII stoljeu

123

Bercevi, Beroev, Bere 4 Bigava, Bigavi s pridjevkom Kovaevi 1 Bodlovi (Bodulovi, Bodilovi) 9 Bogunovi ili Mrkui (Bogunovia bilo je i u Baini) 9 Bori, Bore 5 Buloi, Buloga 5 Crnevi 1 Cii, ia 7 Cehaji 2 Dejanovi, D. ili Nenadi, Dejanov 4 Devie 9 Matul 1 Domani (Do-maniji, -zic) 9 Doimani Grubia 1 Males 1 Vranje 1 2 Grubii (Domani ili i Lui) 1 Hadrov, -ovi (u 2 zapisa prodaje g. 1620, 1627; bilo ih je i u LapanjuGracu) 1 Hamanovi (domazet u Podgori) 2 Jakirevi (por. Jakiri u Brelima) 5 Jarkoevi (bilo ih je i u Dranicama i u Makars'koj) 1 Jugovi 7 Jureti Buzeta 1 Kalapatov (po tal. calafato: koji gradi ili popravlja brodove) 2 (3)

Kalapatovi ili Miheli (Miheli iz Velikog Br da prienio se u Kalapatovih) Klari Gudeljev

ili Matkovi

Kokievi, Koki, K. ili Banovi 1 Kostadinov Beros 6 Kostadinovi Kovaevi, Kova, -ev pridjevkom (Bigava u [arinoviima) 3 (4) Kovaevi ukovi 2 Kragasovi, Kragas 2 Krohni 4 1 Kujavi Kunevi, Kunev 4 Lampalov, -ovi 45 Lampi (Lanpi) Leroti (bilo ih je i u ivoV / \

gO'SCU)

Letii, L. ili Spahiji Livi Libo-ni, Libona Lui Bosna Filipovi ili Jaki Matijasevi Peut pridjevkom eljalin ulanik Krania svih 19 - 2 0 6 Lunjevi, Lunjev Mandakovi 5 1 ili Stipii 10 Margariti Marin, -ov, -ovi

124

Dr. Marijan Stojkovi:

Marinovi pridjevkom Anin

ili Bai

Bartulovi Lunjevi Petrovii Rosandi (po Rosandi, kojom se oenio) Marinovi pridjevkom kumuli Marinovi Zelko, Zelkov svih oko 26 Martinovi (doselili se iz Slimena) 7 Maslardi (v. Mihaevi) Matijaevi Lui 1 Matkovi, M. pridjevkom Pivevi i o- 1 1 Miceli (Miheli) iz Veli koga Brda Mihaevi: pridjevkom Maslarda, -i 5 Mihaevi pridjevkom panje, -i

1 Miheli ili Kalapatovi Milizi 8 Milosevic (po Milou Miha1 eviu) 1 Milosevic panji Mrkui 9 (Nikola iz Imote, kum g. 1649) 18 Mrsi 1 Cole

Pavlina iz Vardola (Pvaana) u zapisu g. 1628 Pavlinov (oenio se Mandakovievom g. 1630) Perii (po Perisi Batoiu) ili Batosi Pein Peut Lui Petrii (u Vrulji) Petrov, -ovi (po Petru Marinoviu) Petrovii ili Marinovi Pivcevi, Pivac (ili Matko vi, vidi gore) Puhalov, -ovi Purati Radojkovi Rase, Rai Marinovi Rohi Rosandi (Marinovi) Koscic Runkovi ili Sura Runovi (iz sela Runovica kod Imotskoga, od Imote oenio se Milizio- v / 3H11C1

1 1 2 1 1 1

3
1

8
2 2

3 6
1

cevom

1 2

Pai, Pai Slipica iz Zagvozda Pavkovi Pavliev, -evi, Pavlic

1 1 2

Spahiji, S. ili Letii (v. gore) Stipii ili Mandakovi Stipkovi (po Stipku Krohniu) Sumi (iz Otuaka Otuke-Dranice) ipedekov, -ovi krovari, krovar 1 Baturi Snjurev (nurev?), -evi

4 3 7
1

Podgora u XVII stoljeu

iiS

Suro ili Runkovi ukovi ili Kovaev Zelko Tara, Taraev, -evi (vidi Tomaevi) Tomasovi (ima biti po Tomasu B odio vicu) Tomaevi prrdjevkom Ta raev, -i Velievi (doselili se iz Ko zice, ve g. 1629 vjenao

9
2 I

se u Podgori, od njih ka snije Sankovii)

2.

Veli Veljai
Vistoni (Fistoni, Fistonji, samo jednom, doista iz vanjski. Bilo ih je u Zastraiu na Hvaru, a u Podgori jos krajem XVIII vijeka) Vojnovi ili Banovi

4 4-

r
i i

Oznaili smo gore broj branih parova, ali je danas nemogue stalno odrediti broj porodica pod jednim krovom, s jednim dimom, s jednim kunim starjeinom. Moemo navesti samo-, kako i koliko su ih nabrojili ondanji suvremenici. U opisu paalika bosanskoga malo poslije g. 1624 naznaeno je, da selo Podgora ima na broj 80 kua, najvie u svem makarskom primorju, dok je i sama Ma karska, mjesto utvreno za obranu, imala oko 40 kua, a okolna, sela Tuepi 30, Dranice io. 23 Kad je Podgora potpala pod Mletke po drugi put g. 1684,, zateeno je u njoj god. 1690 porodica na broj 8, a bile su privilegovane: Mrkui, Devi-Kojkalo, Marinovi, Banovi, Roi,. Pavlic, Anui, Letii, Milii, panji, ukovi, Lunjevi, Pavlinovi, Deanovi i Beroevi.24 Da se bar donekle vidi, kako su koje obitelji i gdje bile na seljene u mjestu, navodim ovaj zapis ulanjenih bratima drim,, jer se drugdje spominje od BI. Gospe od Koncepciuna u Podgori..
Starine X I V s. 178, 176. Ant. Lulich, Compendio storico-cronologico di Macarsca. Spalato, i860 s. 5960, gdje se nalaze odnosni podaci i za ostala primorska mjesta. U Bullettino d' archeol. e storia dalmata VII 1884 u prilogu s. 89 nalazi se: Addi 24. 6. 1797 Castel Podgora. Ruolo delle Famiglie esistenti presentemente in questo C a s t e l l o , che volontarie si dedicano sotto la protezione di S. M. Reale d' Ungheria, come seguono (57 razlinih obiteljskih prezimena sa 93 obitelji, kako to sa zakletvom svjedoi potpisani upnik Don Lovre Pavlinovi),, a tako ima i za ostala primorska sela sve u lanku Radoa A. M. V i t t u r i : Storia delle cose successe in Dalmazia dalla dissoluzione del Veneto Governo aristocratico fino ali1 ingresso delle armi di S. M. Francesco II, imperatore: e re. Spalato, 1883 s. 1112.
24 23

jz6

Dr. Marijan Stojkovi:

Na 1669 (i hrv. ir. slovima) miseca veljae na 3. Neka se zna, kada se pisae u Podgori bratimi dajui svaki u bratimu libar 24 iz. I ovo bi(h) za prokaraturi koji bie u Podgori: Pava Lui i Juraj Devi i Pivac tipan i Matij Bato, i za mene kurata Dom Jurja i(z) Zagvozda, koji ovo isti piem, s prokaraturi i z bratimi. M a h a l a V r u l a (it. Vrulja): G(a)rga Lanpalovi (lan) , Vid Karaa zet Pavla Luia 1, Baria Letii 1, Ivan Bero samodrug, Ivan i Matij Jakovac ajduk na mistu tastovu 1, i Jure Avaljanin Runovi ajduk i njegov sin Pava i rodjak Petar sin Miovila Radelia 3, Nikola brat Avaljanina pridivkom aper ajduk i, Pava sin Marka Luia 1, Jakov Lui 1, Pilip Lui 1, Ivan Lui 1, Stipe Karani 1, Jakov Ban na tipana Luia misto 1, Nikola pani na misto Jakovevo 1, i Pava Devi 1, Ivan Dejan, a si novac drugo 2. S r i d n j a M a h a l a : Juria Marsi i zet mu Andrija Jui 2, tipan Velievi is (iz) Kozice 1, Marko kova ukovi 1, Matij ukovi 1, Pava ukov 1, tipan Devi samoetvrt 4, Batosa dva Matij i Nikola 2, imun Mrkui 1, Nikola Mrkui 1, Ivan epedekov 1. M a h a l a D o m a n i j i : tipan Tara i sin mu Matij 2, .tipan orapovi ajduk 1, tipan Pivace (sa) sinom Markom i sinovcem Miatijem 3, Ivan Veljai 1, Matij knez Roi 1, Nikola Jugovi 1, Ivan Akanjur 1 (kasnije drugom rukom pisano: Matij Pavlic nad nihovo misto bratim), tipan alvir Domaniji 1, tipan .Lui 1, Ivan Juriin Domaniji 1, Matij Bariin Domaniji 1, Ivan Veli 1, Jure Klari Gudeljev 1, Luka Domnjanovi iz Slivna 1, Vukain iz Tuepi 1, Ivan Tara bratim (to je drugom rukom pisano, nadodano). M a h a l a M a r i n o v i c : Stipeta Banovi 1, Marko kani iz Podgradah 1, tipan Pualovi 1, Petar Perii 1, Marko Bigava Kovaeve 1, Matij Bore 1, Lunjevi 2, Rosandi 2, Marin (to je Marinovi) Jure 1, Pave Petrovii Marinovi 1. N a Raino misto Pave Markov (jamano jedan Marinovi) 1 Mande Samdetusa 1, na nje misto Buzeta, Marko Grubii 1, Nikola oi <ii?) bratim, Jure Porobia bratim, Ivan Markui bratim.
2 *a U jednom sam zapisu naao, da je srebrni dukat vrijedio 9 Hbara i gazetu.

127

VIII. Imena i prezimena K r s n a su muka i m e n a ponajvie kranska, svetaka, davana najee po Isusovim apostolima (svima) i uenicima (osobito Andrija, Bartol, Ivan, Marko, Matij, Pavao, Petar, Toma Marko, Luka, Barnaba), ,po muenicima tipanu, Lovri i Jurju, po sv. Mihovilu (Mioil, Mihoil, Mihoija), po biskupima sv. Grguru, Nikoli i Martinu. Ta su imena esto imala hrvatski narodni doetak, na pr. Miha, Jurak, Juras, Tomas; Andrija, Matija, Toma; Ivani, Baria, Juria, Peria, Stipia; yBrni (Bernardo ili Barnaba), Ivi, Jaki, Juri; Ivo, Jere, Jure, Jurica, Lovre, Lovrinac, Pavlic (dolazi samo kao prezime, a od toga i pavliev, -evi), Stipeta, a ima i Mikula (Jugovi, krovari). Vrlo rijetka, gotovo izuzetna su na pr. ova danas u Podgori obina imena: Ante,25 Franjo,26 Josip,27 Mari jan28 i Vicho. Kako Podgora nije bila fratarska upa, nije bilo ni fratarskih imena Antona i Franje, a i ime Marijan vrlo su esto nosili franjevci po Dalmaciji i Bosni. Nema ni starobiblijskih imena, na pr. Ilije29; tek se Abram dva puta nadjelo i to nezakonitoj djeci, a jednom i zakonitom sinu doljaka Bomanovca (1664). Od hrvatskih narodnih imena dolaze ova muka: Cvitan, Cvitko, Dragi, Grubia, Krian, Milo, Rade, Radivoj, Stojan, Vuk, Vu(k)drag, Vuie, Vulin, Vid i Vido, i samo kao prezimena Bero, Dejan, Kostadin, Pavlic i Pavlina; kao ime i prezime: Marin i Vulin. Najobinija enska imena u mjestu bijahu ova: Mara (od Margarita, kako se to ime i hrvatski pisalo i talijanski i latinski redovno prevodilo, a ne od Marija,30 koje je bilo rijetko), Katarina, Mandarina (Mande), Marta, Jelina (Jele), Ana, Klara, Luci ja i Anelija. Od danas neobinih imena bila bi ova: Barbara, Druijana,
God. 1639 nadjelo se ime A n t o n nezakonitom djetetu Marinovievu, a zakonitima god. 1657, 1666, 1667, 1682, sve pojedinano, a od 165)7 dalje i ee. 26 F r a n j o ii (1631), Jakirevi i Matkovi (iz g. 1645). 27 J o s i p (Sumi 1668, Lui 1674, Jaki 1726). 28 M a r i j a n (Markovinovi 1698, Sanko 1705, oba doljaka, a kao cesto fratarsko ime, upravo redovniko, nalazi se na pr. 10 puta u Starinama X X I I s. 2349 (iz 16 i 17 v.). Samo jednom M a r i n (Marinovi, 1631 naprijed), od kojega dolaze kao prezimena M a r i n , -ov, -ovi. T o m u Marinu od g. 1635 naprijed raaju se unuci. 29 I l i j a (Ilija, sin Jurie Senjanina i Stanin 1666, Pivevi 1702, Vodanovi g. 1689 doli su izvani. 30 M a r i j a (Jugovi, nezakonita 1624; Runkovia doljaka 1627; Mari novi 1653; ukovi 1660).
25

128

Dr. Marijan Stojkovi:

Drue (Brasilia, obino u Zagorju), Orula, Asinia ili Nia (jedina krovari), Dominika ili Dome i imunita. 31 Jednom samo Rosanda, po kojoj se jamano prozvao i jedan rod Marinovia: Rosandi; jednom samo Milica, p o kojoj se Runovii prozvali Miliii (Juraj Runovi urija, pridjevkom Avaljanin, i ena mu Milica, jamano oboje doli iz imotskoga sela Runovia; djeca im Nikola, prvi sin roen g. 1670 u Podgori prvi su uz Runovi poeli dobivati pridjevak, pa prezime Miliin, cd ega je kasnije postalo Milii). Ime je Marija vrlo rijetko, kasnije ga ima viie i to u kojoj, ini se, pogospoenoj kui. Jednom dolazi Vice (od Vincentia, Sumi, 1668). Od hrvatskih narodnih enskih imena dolaze ova: Boica, Cvita, Dobra, Gruba, Milica, Mede, Rue, Stane, Stojka, Veselica, Vide (Vidosava) i Zo-rica. Od kranskih imena dolaze u narodnom obliku: Anica, Anela, Ivana, Ivania, Jakovica, Janje, Katuna, Katua, Marua, Pavica, Petrua (Petronilla) i Tomica. Samo jednom naao sam dva imena: Petrua Gruba. Moe se nai vie porodica, u kojima su se Imena djeci obino davala po djedu, i po tom se imenu moe pratiti slijed koljena. U zapisima moe se pratiti postanak i razvoj p r e z i m e n a . Ima ih od mukih imena s nastavkom -ov, -ev: Bartulov, Baturev, Beroev, Hadrov, Marinov, Matijaev, Mihaev, Pavlinov, Petrov, Puhalov i t. d., ali mnogo ee i redovitije na -ovi, -evi. Kao prezimena dolaze i prvotna imena: Bero, Dejan, Kostadin, Marin, Pavlic, Vulin, ta ista i s nastavcima: -ov, -ovi, -ev, -evi. Od krsnih mukih imena postala su jo ova podgorska prezimena: Brni, Grubii, Jaki, Mihaevi, Milosevic, Pavlievi, Perii, Tomasovl, Tomaevi, Vulinovi. Prezimena po staleu: Kalapatov, -ovi, Kova, -evi. Prezimena su postajala i od enskih imena, po majci, dakle: Ani, Anui, Klari, Lui (Lucija), Margariti, Milii, Petrovii32 i Rosandi. Za ta prezimena istaknuti je nadimke ili prezi mena u posrednom obliku: Anin, Miliin djeca su naime bila, ini se, vie poznata po majci nego po ocu, pa i danas se u Podgori rado nazivaju djeca po majinu obiteljskom prezimenu: Brakin
Bit e se u selu zvala samo i m i c a, i r a e , kao dandanas. Od Petrovica (i slino Pavlovica, Jozinica, Antinica, glavarovica), to znai samo ena Petrova, Pavlova i t. d. Por. Mande Batoi Jurjevica (t. j . ena Jurja).
32 31

Podgora u XVII stoljeu

129

(majka iz Braa), Milikki (majka Milii), Stojkuin, a u starim zapisima krtenja esto dolazi ovako: krstih Jurja sina Marka kariia i Boiima. Od Anin, Miliin postalo je Ani, Milii. Za postanak prezimena Milii33 i Rosandi moemo pozi tivno utvrditi onu prvu, a zanimljivo, i jedinu u Podgoru neku Milicu i Rosandu, po kojima se prozvale obitelji Milii i Ro sandi, samo ne znamo, ijega su roda bile, a za Milicu (udanu za Runovia) bilo bi nam-mnogo stalo znati, odakle, kojega roda i koje je vjere bila, jer jo danas ima u rodu Miliia obiteljska predaja opet ne zna se, od kojega vremena da je netko od njihovih bio grkoistone vjere, jer oni slave kao> svojeg plemenskog sveca Vodokrste i znaju neki od njih i dandanas pripaliti na Vodokrste i drugi badnjak i to od smokovme.55 Runovii, koji su se kasnije poeli nazivati i Miliii, iz sela Runovia, bili su i doli u Podgru kao katolici; iz roda njihova bilo je u Pbdgori i katolikih sve enika; u upskim maticama ne nalazi se nigdje traga, da bi koji lan muki ili enski bio pravoslavne vjere, ili da se pokrstio. Iz Podgore naselili se neki Miliii u susjednom katolikom selu Dranicama (od god. 1740 naprijed imaju 34 brana para, za koje se pie u Dranicama: huius loci, od ove upe, pa da s i umrli u svojoj kui u Dranicama, oito su se prienili). N i u Dranicama ne nalazim potvren ja onoj obiteljskoj predaji. U rodu Miliia Runovia dolaze i imena Franjo, Ante (1667), Josip sudilo bi se: doli su, kao to i jesu, iz fratarske upe. Dakle bi predaja imala biti iz kasnijega doba. Tek mnogo kasnije, ali jo rjee, poeli su otpadati -i, -ovi., -evi, pa se poelo pisati, kako se i dandanas zovu: Ban, Bato, Dean, Koki, 36 Kunac, Lampo (od Lampalovi, Lampi), Letica* Nova, Sanko (Suma), Vela i drugi, drim po talijanskom kancela rijskom utjecaju za mletake vlade. . Istaknuti je jo vanu injenicu, da su obiteljska prezimena ve u poetku X V I I vijeka; otkad poinju upniki zapisi, ako ne
33 Runovia Avaljania ena M i l i c a , kuma na krtenju, od 1667 naprijed esto; sin Nikola roen 1670. 34 Pok. Mihovila Marinovia i R o s a n d e ki Lucija udala se god. 1625, sin, Ivan oenio se g. 1631, sin Matij, koji se po majci Luciji R o s a n d i n o j ve naziva: Matij Rosandi, Marinovi ili Rosandi, ima djece g. 1633, 1634. 35 T a k o im se samo od ale kae, jer smokovo drvo nije najbolje za vatru (ar). ., , --. . -, .. 36 Tano tako, kao to u Podgori i inae ima Mari, Paki, Petfi.

ZBORNIK ZA NAROD. IVOT XXIX

130

Dr. Marijan Stojkovi:

i prije, bila posve utvrena i ustaljena i da se ni jesu mijenjala od oca na sina tako, da bi sin imao drugo prezime nego otac, naime po oevu imenu. Dodue ima u zapisima koji primjer, gdje uz muko ime dolazi kao prezime adjektiv od oeva imena (Marko Marinov, Ivan Bartu'lov, Ivan Petrov, ali i Petrovi, Bartulovi u sva tri sluaja radi se o Marino viima), ili po oevu zanatu: Luka Kovaev, od ega je postalo i Kovaevi (ukovi), ili gdje uz ensko ime dolazi adjektiv od imena oeva ili mueva (Jelina Tadina ena Tadije Mrkuia; Katarina Petrova to je ena Matija Petrova, t. j . Matija, sina pok. Petra Marinovia; Jelina Marinova; Marta Mrtinova ena pok. Matkovia, ili moda i agrovia, ali je u svim tim primjerima oito, da ih je upnik, osobito ako je bio stranac, zabiljeio onako po uven ju, na brzu ruku, kako su mu u prvi as rekli, ne idui za njihovim tanim i slube nim prezimenom. Najredovitije nalazimo u maticama X V I I vijeka, dakle i za turskih vremena, i u X V I vijeku, tana i utvrena pre zimena upravo, kao to se i danas upotrebljavaju. Jednako se moe rei i za prezimena dvaju susjednih sela, Dranica i Tuepi, kojih sam matice iz malo kasnijega vremena nego u Podgori pregledao. IX. Stanje obitelji od g. 16.61 do 1690 Drugo razdoblje od g. 1661 do 1690 obiljeeno je vrlo velikim prilivom izvanjskih porodica. T o je doba junake primorske borbe, primorskog etovanja u drutvu s poljikim, vrgorskim, imotskim i hercegovakim bjeguncima s turskog teritorija a protiv Turaka za kandijskog rata. Podgora sa svojih 810 kula bila je kao utvreno mjesto, odakle su pored ostalih mjesta u makarskom pri morju preduzimali pohode i navale Primorci s bjeguncima, koji se zvali delije, hajduci, uskoci, a na elu im harambae i vojvode. I sama Podgora dala je tada svojih vojvoda (u talijanskom odgo vara U capitano), alfira i harambaa. 37 Napominjem ovdje te
87 Za ureenje vojske por. M. Pavlinovi Puki spisi s. 297, 314: h a r a m b a a od 3060 kua, s e r d a r glava od 2040 harambaa (serdar bio vojvoda i sudac), k o 1 u n e 1 (pukovnik, nad serdarima). U Bullettino d' archeol. e stor. dalmata 1884 (VII) p. 61 i d. ima o teritorijalnoj vojnikoj snazi u Dalmaciji, a osobito 1 0 8 n i : Governo militare introdotto dalla Pubblica Autorit nei Territori, Contadi della Dalmazia, : ,e: .principalmente nei contado di ara, dal suo principi (1635) ino al "giorno d' ogi (1773). Cattalinich o. c. III. pag. 174.

Podgora u XVII stoljeu

asnike, kako sam ih naao zabiljeene u maticama ovoga i ranijega razdoblja: vojvoda Luka Batpi g. 1643, 1648, 1660, 1662 ili Batoi ili Perii (1663) Ivan Marinovi (od 1648 naprijed) Marko Marinovi 1655, 1661. tipan Devi (1649, isti se naziva g. 1652 knez, umro

75) . ., Matij Lui (Jaki) isti se u Starinama X X I s. 93 naziva vojvoda Jaki Ivan Marinovi (1670 ako nije isti kao gore) Ive Tomasovi (1698), a isti je bio oko g. 1673 vojvodica u Vrulji od roda Bodlovia Jure Kojkalo (g. 1691, pravo prezime Gonojevi iz Buova) Marko Pivac (1705) kapetan Devi-Kojkalo tipan (vojevao u ratu od Kandije) 38 serdar Mijo Vodanovi od 1687, umro 15 III 1695 alfir tipan Domani, Domaniji (od g. 1661 naprijed).

Sudei po upskim maticama krtenih, koje su naarane u to razdoblje stranim prezimenima, bio je u Podgori god. 16611672 pravi vojniki tabor, odakle se etovalo i navaljivalo na turske krajeve u tri smjera: na zapadu preko Dubaca i Zadvarja na imotsku krajinu i dalje zemlje, to su jo sve ostale pod turskim kadijom u Imotskom (Imota, Ledinac izdno Imote, Vrdol, Slivno i dalje u Hercegovinu i Bosnu Ramu, Livno i t. d.); preko podgorske Staze na vrgorsku i ljubuku krajinu sve do Mostara i napokon preko Neretve u Hercegovinu sve do Konjica. Vie se nadolih delija i hajduka udomilo (udomazetilo) u Podgori ozenivi se domaim djevojkama i postali takoer lanovi seoske bratovtine osnovane 1669. Od sve djece krtene i zapisane u podgorskim maticama za samih 12 godina od 16611672, na broj oko 240, na godinu poprijeno 20, (dok je prolih 10 godina bilo krtenja na godinu poprijeno samo 14, ali to samo domae djece), bilo je 90 djece od samih doljaka, koji se s obiteljima (enama, djecom, sestrama i t. d.) doselili u Podgoru ili se u Podgori oenili i bar za 1520 godina ostali. Od svih kumova i kumica
Po Lulichu o. c. str. 102.

I3_2.

Dr. Marijan Stojkovie:

za onih 12 godina ima ih izvanjskih t. j . hajdukih jo na broj. Od njih je bilo i nekoliko nezakonite djece (izvan svetoga matrimonija), koju su hajduci dobili s djevojkom podgorskom ili doljakinjom ili s kojom robinjom barkom, arkom (grkoistonom.) na p n s robinjom harkom Agetom (ki Mande krtena 1670). Zanimljivo je, da su s hajducima i delijama doli u Podgoru i razlini majstori: 2 urije,, 2 terzije, 1 kujundija (Pa vio vic Jure iz Zagvozda), i 1 zdjelar majstor (Mihovio Bogeti, pridivkom Zdilar, majstor). Da se vidi, tko je sve bio i iz kojih mjesta u Podgori za kandijskog rata, kojima su obiteljima pripadali, navodim prezimena, koja su- zabiljeena u maticama podgorskim u drugom razdoblju-. Ani iz Vrdola Aramutovi tipan Bakuli (Juraj, knez Nikolica), jamano iz Vrdola Balai iz 2upe Bai Matij, terzija iz Imote Batoi (Batoi) iz Vrdola Bibi iz Kozice Bilokava Ivan, hajduk iz Grujskoga vrila Bogeti Mihovio pridivkom Zdilar, Zdilari, majstor, i Andrija, Bogosali Gabri Bomanovi (Bomanovac) Matij, ena Petronila Borisali Vid, hajduk iz Klobuka, Grgur, Gabri, Bla i Luka y ene Cvita i Vidosava Bodro Nikola iz Vrdola Boi Jakov iz Zavojana, (Zaojana) Bubanjin Matij iz g. 1654 pudeevi Andrija Bugovac Matij, urija Buli ' elanovi Andrija Petrov, djak iz Zagvozda orbina orapovi tipan iz Gruda izdno Imote, harambasa, haj duk, oenio se iz panjia Druijanom ehaji onojevi pridjevkom Kojkalo Matij iz Buova u Hercegovini,, oenio se iz Luia Marom osi (ili oi) Tadija Deli Martin

Podgora u XVII stoljeu

Bartuo pridjevkom Demer od Buskoga (Buk), hajduk Divenii Jure hajduk Dokia tipan i sin mu Franjo Domjanovi Luka iz Livna Stipe (Domnjanovi) iz Rotiine Dodor, -ovi Nikola i Ivan Drui iz Mostara Druijani Grgur Dujmovi knez (1660) Dvokatovi Rogulj Pavao iz Poljica, hajduk iz unutrnjega Doca Ercegovi Petar, Tadija i Nikola iz Raana Glava iz Livna -? Gluinovi Gorulj Pave Grdanovi Ivan iz Slivna Jagmi Martin, delija Jakovac Ivan i Matij Jakovi Jaki Mate Jelini Bla i Miovil iz Brona Jelisavi Nikola iz Poljica Jurii* Ivan Karaa (Karai) Zorii Vid iz apljine (ili iz Gabele od apljine), uzeo za enu ker Pavla Luia Karmala Andrija Katavi Grgo i Toma iz Vrgorca tipan iz Vrdala Keki Loze ili Loze Ivan iz Brona Kei Cvitam , Teto Grgur Koi Nikola Kojtan Grgo, harambaa Korkanovi Toma Latinac Liljani Luka Leroti Vid Ljubusa Vid i Petar Majstorovi Petar Mandi Ilija iz Medvidovia Markasov Jure

44

Dr. Marijan Stojkovi:

Marojevi Andrija i Marko Ma tie tipan, hajduk, i Nikola pridjevkom Kore, Medvidovi Galiot Ivan, harambaa, i Matij hajduk, sinovi Miloevi s Ledinca izdno Imote Meranovi (moda po turskom Meran, Merdan) Jakov Mojuna Stero, harambaa, treebratueed Jure Paia iz Zagvozda Mrkui Jagi Vid Kurte Nikola iz Imote Muri Ivanko s Ora(h)ovja, hajduk Mustapi Luka i sin mu Matij iz Grabovca Nilao Miho (Talijan?), harambaa Ostoi Ivan knez iz Tuepi Palini Nikola iz Gabele Pai (Slipica), Slipica Pai Jure harambaa i Matij iz Zagvozda Pavlinovi Ivan iz Vrdola Pavlovi Jure iz Zagvozda, kujundija Perko hajduk Piplii Marko, Matie sin tipana i Petar iz Zagvozda (zet Tadije Sulejmana iz Dranica) Porobi (Porobija) ili Budubovii Luka Pudimui Matij, terzija iz gornje Podbile (komiluk u Kotanju) Ravli Luka iz Kozice Roigulj Dvokatovi iz Poljica Rubei Frane i Jerko (ena mu Drue) Runovi Avaljanin (Avaljani) Jure Jakovljev iz Runovia ili s (H)umljanih (odlomak sela Runo vici), urija, hajduk i harambaa Runovi Avaljanin Nikola pridjevkom aper hajduk'- pogibe u Ragueli (na Peljecu). Pridjevak Avaljanin dobili su jamano od osvojenja turske kule Avale na Zadvarju. Sanader tipan iz Kozice Sarajevac Miho iz apljine Segronin Zorzi i ena Anastazija (Talijani?), harambaa i konte, krstili dijete Senjanin Juraj ili Juria i tipan (sin mu Ivan), hajduci Sovianin Marko harambaa i brat Grgur (jamano iz Sovica u Hercegovini) Srzento Jure i imun Stupevi Luka hajduk " ; ;

Podgora u, XVII stoljeu

135

ulejman (Suliman, -ovi) Tadija iz Dranica are tipan (iz Imote kao i Mrkui Nikola) ari Ivan (ena Mande) tipan (ena Jakovica), harambaa hajduk i njegova sestra Jura udovica (iz Vrdola po Star. 22 s. 49) arinovi Pavao irunovi tipan konte karii Marko od Poljica iz Podgrada, reeni eeko, hajduk ubeti ili Majstorovi iz Kozice Toli Jura, Andrija i tipan iz Tuepi Urlievi Jure iz Kozice Varvarkovi Mireta iz Zaablja, suanj arka sin Mijo Vasiljevi Petar, sin mu roden u Podgori Velievi tipan iz Kozice Vitasovi Gabri iz Kozice Vodanovi Mijo (t. j . Marundeli, Starine X X I s. 112) serdar, i sin mu Jakov, tipan iz Selaka (Raani) Vodopija Vrandekovi Marko Vrli, Vrlji (prienio se u Luia; od toga kasnije Vrlji ili Lui) iz Podbablja (?) Vukeli (Vukelji) Pavao Zorii Vid iz Pline, hajduk od Gabele (oenio se od Luia) dero Vievi (Viii) imun uni Andrija ui Andrija Od junaka, koji su zapisani u podgorskim maticama, spominju se u hrvatskoj kronaci O. Pavla ilobadovia o cetovanju u Primorju makarskom g. 16611686 (u Starinama X X I s. 86^115) ovi: Bogisali (Borisali ?) Vid (s. 104) Ercegovi Jure i Nikola (102^104) Galiot Ivan Medvidovi s, 95, 96, 9899, 102103 Jagmi Martin 102 Jakiev brat Jure Iviev Podgoranin s. 93 Keia dva Kojkalo Mati s. 92, 94, 104, umro 4 III 1668 Loze 106

I3<3

Dr. Marijan Stojkovi:

Lunjevi Matija (iz Podgore odmetnuo se u Turke, s. 98,


100, 103)

Slipica (Slipac) Jure s. 92, 96, 99, 104, 107 Sovianin (me Lovianin) Marko s. 95, 98, 1023, 105 Toli tipan s. ^ Vasiljevi Petar (s. 94, poginuo u Podgori 1664) ' ... Vodanovi Marko s. 94, 95 Mijo serdar 111114 Vranje Grgo s. 98, 104 Vukeli (Vukelji) Pave s. 91 i si. Zdilari Mihajlo harambaa (Bogeti) s. 101, 103, 107 Luka aper Nikola s. 102, 106 a osim tih bar po prezimenu jo: Barii, Jelisavi, Karaa i Vrije. U Kaievu Razgovoru ugodnom (Zagreb, izd. god. 1889) spominju se ovi junaci, koji su i u Podgori bili: Devi Marko tipan iz Podgore, s. 383384 Herceg Jakov (? 422) Galiot Ivan Medvidovi 383 Pavlinovi Mate 377 Semitekul (Ante, sinjski providur 276, a u Podgori se kao kum spominje Dominiko Manijia emitekolo, providur makarski god. 1691) Senjanin Juria 400 Sovianin Marko 377 Vasiljevi Petar 386 Vodanovi Mijo serdar 383, 419. Vranjeevi Grgo 383, 420 deri Framo (?) 389 X. Stanje obitelji od 1691 do 1730 god. U treem razdoblju od g. 1691, poto je po prilici prestalo primorsko etovanje s Turcima po ilobadoviu je trajalo od 1662 do 1686 (Starine X X I s. 86) pa do g. 1730 strani delije, hajduci i harambase ponajvie vratie se svojim kuama, a u Podgori su ostali jamano jo samo oni, koji su za mjesto bili vezani podgorskom enom i djecom prizenivsi se na tazbinu, pa se

Podgora u XVII stoljeu

37

ti u maticama od g. 1691 naprijed ve oznauju: od ove parokije, >-iz ovoga sela. Takvi su od navedenih u drugom razdoblju, na pr. ovi; Ani, Bakuli, Barii, Bogosali, osi,39 Dodor, Drui, Hercegovi, Karaa (Karai, Ai), Katavi, Kojkalo (onojevic, a jo se spominje, da je iz Buova), Mati, Mrkui Kurte, Palini, Pavlinovi (ali se jedan ili drugi jo g. 1706 oznauje da je iz Vrdola), Porobi, Rubovi (Avaljanin), karii eko, Velievi, Vodanovi, Vrandekovi, Vriji da uope ne ispisujem- onih novih, za koje se kae da su iz drugoga sela (na pr. Bratanii i Tomii iz Ruica Imotskih, utii iz Imote) ili koji su samo jednom (Blizanevi) ili nekoliko puta spomenuti (a takvih ima iz primorskih mjesta, kao na pr. Glucevi, Kai, Miosi i dr.). Ti posljednji bijahu samo prolazno u Podgori. Od onih prvih neki su se pro zvali ili pisali po majinu imenu ili, vie, po eninu prezimenu, kao na pr.: Ani Babi Karai 40 (Ai, Adi) Lui Kojkalo Devi 41 Runovi Miliin ili Milii (po majci Milici) Vrlji ili Lui, dok s vremenom nije u Podgori nestalo prezimena Ania, Karaia (Aia), Kojkala (krajem X V I I I v.), Runovia (poetkom X I X v.), Vrljia (odrali se jo u X V I I I v,). Od ostalih gore nave denih odrali su se u Podgori samo: Hercegovi, Mrkui Kurte, Pavlinovi, karii eko, Velievi (Sanko) i Vodanovi. Kao novi doseljenici mogu se navesti ovi: Bezmalinovi flBezmalin) s Braa vjenao se s Podgorkom g. 1718 Karmali (Karmala, -lin) Knezovi iz Veljaka (1690) JVlarkovinovi iz Slivna (1698) Pivevi (12 obitelji iz Imotskoga, ali Pivevia ili Matkovia bilo je u Podgori otprije) 1717, ili iz Slivna 1712 Hadoni iz Vrgorca 1729, kasnije Radoni ili Kulunij (Kulundiji) Vrsaljkovi 1703 Vukovi iz Slivna, iz turskoga carstva 1712.
39 40 41

Jo se vide zidine osinih kua (osine zidine). U knjizi podgorskih mrtvih jo 2 VIII 1824 ita se Karagje (Karage^ Nisam mogao nai u maticama tu rodbinsku vezu.

i38

Dr. Marijan Stojkovi:

Mislim, da su u samom mjestu nastala ova,prezimena: Vojvodi (Vojvodin) po vojvodi, pa tako i dolazi jednom bez oeva prezimena: sin pok. vojvode Ive (jamano Tomaevi), Peri (kova), ali ima i Peri Bezmalinovi Tomasovi (u Vrulji). U ovom se razdoblju ve ee nazivaju p o svojem nadimku ili pridjevku ove obitelji/ koje su se prije zvale ili pisale samo svojim prvotnim prezimenom (u zagradi ga piem) ili i s pridjevkom, koji se sada ve posve gube: Ai, Agji (Lui) Brni (Maslardi) po Brniu, Barni od Barnaba (rod. 1652), ali moe biti i ipo Bernardu, to takoer dolazi Buzeta, -i (Jureti) ve od 1675 Filipovi, Filipov (Lui) Grubii (Lui) Jaki (Lui) Kurte, Kurti (Mrkui) Males (Domaniji) Maslardi (Mihaevi) Milii (Runovi) ve od g. 1689 Mirkui (Bogunovi) Pivac, Pivevi (Matkovi) Sankovi, Sanko (Velievi) Sanko ve 1682 g. eko, eki (karii) panji (Mihaevi, Milosevic) Vickov, Vickovi, Viskovi (Lui, reeni Vicko) Vranje, -evi (Domaniji, Domani). Nestalo je i one diferencijacije obitelji s pomou razlinih. nadimaka u rodu, na pr. Marinovia; od njih su ostali kao samo stalni jo samo Lunjevii i Rosandii. Zgodno mi je ovdje spomenuti dvije obitelji, koje dolaze ve u -drugom razdoblju, ali lako moe biti, da su domae, jer su se i odrale preko X I X stoljea: Lozina (jedno krtenje 1689 g.), Lozina Grgi; Mi, Mii od I66J naprijed. Od obitelji u prvom razdoblju ne spominju se vie u treem razdoblju budi su u Podgori izumrle ili su se kamo iselile ove:. Baturev, Baturii Crnevi Benevi ehaji

Podgora u XVII stoljeu

139

Hadrovi ; Martinovi Hamanovi Pavkovic Jakirevi Purati Jarkoevi Rohi Kaiapatovi ili Miheli Runkovi ili Sura Kragas, -ovi Sinii Kujavi Stiipii Leroti Stipkovi Livic krovari Libona, -i njurevi Mandakovi Veljai : Marfarki - ' Uspomena je nekima ostala jo samo u nazivima mjesta: Beneva kapela, Kujavac, Mandakovac, Matkovac, kao i nekim drugima: osine zidine, iina glavica, kanjureve ograde, kanjurusa, Kovaevo selo ili Kovaino selo i Polovica (Puhalovia ? por. Povi od Puovi Puhovi) kuk. Iz dosadanjega prikaza moemo izvesti ove rezultate: da je stanovnitvo podgorsko u XVII stoljeu od najvee esti jednako kao i u X V I stoljeu i jamano krajem X V stoljea, kad je selo s Primorjem potpalo pod Turke; da je stanovnitvo podgorsko X I X X X stoljea od najvee esti jednako kao u X V I X V I I stoljeu, dakle da je od 45 vje kova nazad u Podgori starosjedilako, i da ima vrlo- malen broj. doseljenih porodica; da se najvei dio doseljenika nije dugo odrao u Pdgori tako, da bi se moglo rei, da gotovo sve porodice, koje su izgiriule ili se iz Podgore odselile, ni jesu u Podgori ni bile starosjedilake. Krupnih i trajnih naseoba nije dakle bilo; drugo je pitanje, da li su se i u kojem broju iz Podgore selili. U matinim zapisima nema o tom spomena, ali u knjigama42 ima potvrda, da su se Pri morci u ratne godine selili na blinje otoke1-i d a su im mletake; vlasti svojim laama ile na ruku. Bila bi zadaa ispitati po upskim' maticama otocima, koje su se podgorske i primorske obitelji naselile Koruli, u Raiu (na. pr, da li panjii i Bodlovii), na Hvaru, na, Brau (Maslardii iz Bola) i na Visu (Devii . jesu, Mandakovii, Vodanovii).
Lulich, o. c. str. 47, 51, 54. Starine XXI s. 89.

Dr. Marijan Stojkovi:

Prilog I
Plemenski sveci ili slave U Podgori sve obitelji slave svoje obiteljske ili plemenske svece, na koje se za njih vri sluba Boja i na koje sveari (sveenjaci) ne rade nimalo ili bar rijetko od podne. D a se vidi, koje su to slave danas i koje ih obitelji slave, navodim ih ovdje. Slave s v. J u r j a (23 IV): Babici, Bani, Berosi, Borii, Devii, Ercezi, Jakii (Luii), Kokici, Kranii, Lozine Grgii, Lu ii, Lucijetii (Radojkovii), Lunjevii (u starini Marinovii), Mlikota, Mrsii, Nolii (Devii), Pavlinovii, Rosandii (Marinovii), Roii, Radojkovii (ukovii), Sisarii (Marinovii), Stojkovii, Sumii, Tarai, Vulinovii (Kokici). S v. I v a n a U s i k o v c a (29 V I I I ) : Velii. S.v. J u r j a M a s n o g (sv. Rajmunda 31 V I I I ) : Borii ,Brdarevi, Deani, Jugovii, Radonii, karii-ekii. S v . M i h o v i l a (29 IX): Milievii (izumrli, doljaci), Vodanovii. Sv. M a r t i n a ( u X I ) : Anuii, Batoi, Gareljii (Domanii), Kunci, Lampici, Merepi, Pivevii, undii, Vranjei (Do manii). S v. L u k a (Luin dan): Juretii ili Buzete. S v. B r u n a (6 X): Maslardii Mihotii, Maslardii Brnii, panjii (dakle svi Mihaevii). S v. N i k o l u (6 X I I ) : Miii, Vrsaljko. V o d o k r s t e (6 I): Miliii. S v. M a t i j a (21 IX): Anuii, Letiii, Milizii (izumrli), Papii. K r s t o v d a n (Uzvien je sv. Kria, 3 V ) : Sanci (Sanko, Velievi). S v. S t j e p a n a (2 VII): Mrkuii, Kurtii (Mrkuii). Prilog . . * Tuepi II

Da se vidi stanje obitelji (osobito nova prezimena) u Tuepima 43 i Drasnicama, dvjema Podgori susjednim selima u Primorju, navodim ovdje podatke i za. ta sela. Matice krtenih u Tuepima poinju se od god. 1667 naprijed, vjenanih ; i umrlih od godv 1731. One krtenih od 16671730
43 Ima T u e p i , ' selo juno od Debra bliu Elbasanu na Crnom Drinu; selo u okolici Pei (zapisano u listini kralja Milutina, 13 vijek)> ini se dakle ilirsko ime (Vladislav Skari u Glasniku zem. muz. Sarajevo 1919 s. 232, Po rijeklo pravoslav. naroda u sjeverozapadnoj Bosni).

Podgora u XVII stoljeu

14

pisane su latinski, kao i druge, ali oito jednom ili jo drugom rukom iz kasnijega doba (1731 i d.), kad se i druge matice poinju. Latinski zapisi, svi jamano kasnije uniformirani po jednoj latinskoj formuli, oito su u jezgri prevedeni s hrvatskoga jezika, na kojem je formula bila jednostavna, jamano kao u Podgori, I s pisma istoga kao u Podgori, s hrvatske bosanice. U upskom uredu tuepskom ima jo biljenica s tim istim pismom, u kojima se biljeili dohoci, trokovi i rauni i t. d. Prijevod se izdaje tim,, sto prezimena na latinskom vie puta dolaze u gen. sing, kao u hrvatskom jeziku, kako se naime nalo u izvornom popisu, na pr. filius. . . Lalichia,. Uognichia, a i prezimena enska takoer isto po hrvatsku (Cvita Cvitanova). N a mnogo mjesta slabo latinski transkribirano, ne itljivo pisano, a radi uniformnosti zapisa nekako nepouzdano (na pr. tko je iz koje upe). Ipak to s pomou tuepskih, to s p o mou podgorskih zapisa moe se sastaviti pregledni popis obitelji u Tuepima od god. 1667 do 1730. Uporeujui <' podgorskim, u tuepskim zapisima udara u s oi, da za 64 pregledane godine ima u tuepskima samo jedan sluaj veze izmeu sela Podgore i Tuepi: god. 1710 kumovao je u Tue pima Ivan Banovi; naprotiv u podgorskim maticama ima mnogo krtene djece, kumova i. kumica iz Tuepi kano i sklopljenih enidaba izmeu Podgorana i Tuepljana. Dok je u Podgori godina 16621690 bio pravi etniki (hajduki) tabor sa otprilike 160 samo stranih delija, hajduka i harambaa sa svojim obiteljima zapisanih u maticama podgorskim, u Tuepima u istom razdoblju nema. tomu ni traga. Ima dodue vie. djece krtene u Tuepima, a za oca im se jo zna i kae da je na pr. iz K o z i c e (Bueli, Jujnovi, Kati, Mioevi, Mirakui, Mravii, Puginovi, ubeti, Tadiji, U(h)onji i Vuleti) ili iz V r d o l a (Ani, Bari, Lendi, Salopi) ili iz u p e (Pavlinovi) ili iz V i n i c e (Vitli); takvi su se dakle trajno ili prolazno naselili u Tuepima, dok nasluujemo strano podrijetlo i vie drugih obitelji (na pr. Boricima i Vodanoviima). P a v i i n o v i a (23 obitelji god. 16831684 bio je i kapelan u Tuepima fra Bonaventura, Pavlinovi) i V o d a n o v i c a (78 obitelji) bilo je u Tuepima prije nego u Podgori to vri jedi osobito za Vodanovie, a jedni su i drugi iz Zagorja. Jedam rod B o r, i, a, koji se nalazi u Tuepima, lako da je podrijetlom iz podgocskoga susjedstva. .'^.,:,[

142

Dr. Marijan Stojkovi:

Za Tuepe se moe opaziti, to i za druge fratarske upe u Primorju, da su se za fratrom upnikom selili u Tuepe i njegovi sumjetani iz Zagorja. Donosi se popis tuepskih obitelji iz godina 1667 do 1730 ne odreujui zasada, koje su od njih starosjedilake, a koje nase ljene i iz kojega kraja i vremena; zvjezdicom e biti oznaene one, koje su i u Podgori zabiljeene, dakle iz X V I I vijeka. Stanovnici su p o upskim maticama i od pamtivijeka samo rimokatolici. Antievi, Antii* Aramuti, -ovi Balonjan Bamduri Bai Bori Brbi (Barbi) Brki Buroni Bueli* (Buelji) obrnji* Ilia Musa empovi (?) Govi urci ji Deli Dragievi Glavii Grlin, -ov* Grubi Grubii* -Oruicic Iliaevi (moda od obrnjia) Ivanisevic (po Ivaniu Marasoviu) Iveti Jajinovi Starine X X I s. 100 Jaki '.-.," Jujnovi Juranovi Jurjevi Karlui (?) Kati Kezi Knezovi Kovaevi Lali Lob 0 je vi reeni Moto Lovri Lui Luketinovi (Luketina) Ljubeti Ljubii* Maras, -ovi*. Markovi Matiaev, -evi, Matia Matijevi Mieti (?) Mi(h)aljevi Mih(o)evi, Mioevi Motelja Mravii* ili Stustaki* Musi Novak, -ovi* Ostoji,* Ostohi Paki Paali Pavlov, -ovi Petrievi ,

Podgora u XVII stoljeu

143

Porobio Pribisavljevi Purati, -ovi Radi Rankui Rudanovi* reoeni Serie ari Vidi Sapeti, -ovi, Sapitovi Sapi (?) Skokni* Slavic Srkapolo* (samo u Podgori) ari* evelj, -i, -evi* esti, estanovi imi okadi,* okadijin ubeti, upeti undi

Tadii Toli* Tomaevi 1 omicic ili Buloi* To>mi Uhonji,* Uoni (Vuhoni) Variloi, Valiloi Vickovi (Viskovi)* Vidakovi Vitli, Vitle Vlauce (?) Vodanovi Vui Vuleti reeni Miaika Vukovi dori eletovi* eravi

P r i l o g III Dranice upske matice u Dranicama (Dranice), selu Podgori na istoku, potjeu tek iz kasnijega doba, iz god. 1736, ali to po njima, a to po podgorskim zapisima moe se ipak dobiti pregled obitelji koji moe vrijediti i za X V I I vijek. Zvjezdicom su oznaene i u Podgori zabiljeene obitelji, dakle za otprilike 100 godina ranije posvjedoene nego u samim Dranicama. Alaevi, Halaevi* Hrsti Iveta, Iveti Miirkovi Slaki, Slako Antii reeni Prlac (Parlac, Perlac) Antonovi* Zec Arambai Bartulovi Batini, (Batinovi Baulon Bezerovi,* Bezer, -i (Bezera ima i u Makru) Bilovinovi ili Papi Brajkovi Buli

144

Dr. Marijan Stojkovi:

Bulievi* Cvitanov Cvitanovi* ili ulentovi ekardi iz Otuaka (odlomka draniokoga)* iki* Dobrovolji Dubravi Galei Garkoevi (Karkoevi) Gluevi* Gluinovi, Gluinovi* (da nas Gluine) Grgurevi* Gruevi (?)* Hamanovi Huzein* iz god. 1689 Huzejnovi ili Stojkovi Ivanovi Jurisic Karko, -evi* Koi* Kokan, -ovi Kurentovic Kurkut, -ovi Macukat Macukatovi ili Gluinovi Marki ili Milie iz Otuaka* Masnii,* Masnica Matijaevi* reeni Knez Matijev,* -evi* Matuli* Mazovijevi Milanovi* Milici (iz Podigore ?) Milosevic iz Otuaka*

Mirkovi Alaevi N o . . . vi ili Pesorti Palandovi* Papi* Paali Peki iz Otuaka* Peri Perievi* ili Pavii Pesortis Prlac, Parlaevi* Raosovljevi ili Raos Rubiankovi Sankovi (iz Podgore?) Stipanovi* Stipievi* Stojkovi (u Podgori otprilike od g. 1770) Subai* Sulejman,* Sulimanovi* Sumi iz Otuaka* 44 (i Otukaca!) Surivoda, -i* ivli (?)* ulentovi,* prije Cvitanovi uli* T(a)rtkovi* Urli* Veladi Viskovi Vitanovi* Vui Vukievi* Vukui Vuieti* Vuranovi Zueti arkovi

44 Udaraju u oi osobita prezimena na pr. Baulon, Kokan, Kurentovic; ili romanska (talijanska): ekardi, Macukat, Paland-ovi, Pesortis (?), Veladi. ili turska: Halaevi, Hala (?), Hamanovi, Subai, Sulimanovi, Paali

Podgora u XVII stoljeu

!45

Obitelji su po maticama sve rimokatolike. Za druga, gotovo sva primorska mjesta sauvalo se podataka za obitelji, a ovdje u navesti jo samo za 3 sela. Iz I g r a n a se spominju Antiii, Bainii, Luli, Palikui, Parunovi, Pobrii, imarini, Taliani i Zalevi; iz V e l i k o g B r d a : Benevi, Depetovi, Dugoi, Miceli i Miheli (isti?), Nimii; iz K o t i i n e : Barii, Domnjanovi i Glavii,

ZBORNIK ZA NAROD. IVOT XXIX