Osjeti i percepcija

Uvod u psihologiju, 2006.

Razlika?
Osjet ili senzacija
Detekcija podraaja iz tijela ili okoline

Percepcija
Organizacija osjeta u smislene obrasce (unutarnja reprezentacija svijeta)

Podraaj
Oblik energije koja utjee na osjetne organe

Osjeti
Psihofizika
Ispitivanje odnosa izmeu podraaja i naih psiholokih odgovora (reakcija) na njih (odreivanje apsolutnog i diferencijalnog limena)
Apsolutni limen minimalna koliina energije koja moe izazvati osjet Diferencijalni limen najmanja razlika u intenzitetu izmeu dva izvora energije koja je potrebna da ih percipiramo razliitim

Osjetni receptori
Detektiraju podraaj i prevode energiju u ivane impulse (akcijski potencijal)

Ljudski osjetni sustavi

Podraaj
Elektromagnetska energija Zvuni valovi (20 20.000 Hz)

Osjetilo

Receptori
tapii i unjii u retini Stanice bazilarne membrane

Limen
Plamen svijee udaljen 55 km u jasnoj, tamnoj noi

Vid

Sluh

Kuckanje sata udaljenog 6 m u tihoj sobi 1 .. eera rastopljenog u 7,5 l vode 1 kapljica parfema rasprena u kui Krilo muhe koje padne na lice s udaljenosti od 1 cm

Okus

Kemijske tvari otopljene u Okusni pupoljci na slini jeziku i u ustima Kemijske tvari u zraku Stanice u gornjem dijelu nosne upjine ivani zavreci u koi

Njuh

Dodir

Mehaniki pomak ili tlak na koi

Vid
Vidljivo svjetlo:
jedan mali dio elektromagnetskog spektra valna duljina od 400 do 700 nm (nm = 1-9 m) Boje spektra: C, N, , Z, P, I, LJ
Crvena Naranasta uta Zelena Plava Indigo Ljubiasta

Zanimljivosti:
Pele mogu vidjeti ultraljubiaste zrake i indigo-plavo, ali ne i crveno Neke zmije mogu vidjeti infracrvene zrake Psi ne mogu vidjeti sve boje koje vidi ovjek (npr. crvenu)

to vidimo na ovim slikama?

Principi grupiranja
Blizina Slinost Zatvorenost Kontinuitet Zajednika sudbina Simetrija Paralelizam

Blizina
Elementi koji su blizu jedan drugog percipiraju se kao cjelina

Slinost
Objekti slinog oblika, svjetline ili boje percipiraju se kao cjelina

OOVVOO VVOOVV OOVVOO VVOOVV OOVVOO

OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO

Slinost orijentacija
Elementi iste orijentacije grupiraju se kao cjelina

Zatvorenost
Vidni sustav ima tendenciju popunjavanja nedostajuih detalja

Kontinuitet
Vidni sustav preferira kontinuiranost
Slika Preferirana interpretacija Druge mogue interpretacije

Kontinuitet

Zajednika sudbina
Elementi koji se kreu zajedno doivljavaju se kao cjelina

Paralelizam i simetrija

Lik i pozadina
Lice ili vaza? Rubin (1915)

Lik i pozadina
Vrijedi i u realnim uvjetima

Lik i pozadina
a pojavljuje se i u umjetnikim djelima (M.C. Escher)

Vizualno kompletiranje

Vizualno kompletiranje

Kanisza (1979)
Koliko trokuta je na slici? Iluzorne konture ili subjektivne konture

Uvjeti za iluzorne konture

Iako postoje iste lokalne konture kod B i C ne doivljavamo iluzorne konture.

Geometrijske iluzije
Mller-Lyer Horizontalno-Vertikalno Poggendorf Titchener Baxter-Harris

Mller-Lyer (1889)
Koja linija je dua?

Mller-Lyer: Objanjenje
U poetku, iluzija je objanjena kao posljedica perspektive:

Pokreti oka. Meutim, iluzija se javlja i kod tahistoskopske prezentacije Pogrena usporedba.Ne moemo izolirati dio od cjeline.

Horizontalno-Vertikalno
Koja linija je dua?

Horizontalno-Vertikalno: Objanjenje
Bisekcija linije je vana -- nema iluzije ako se segmenti spajaju na krajevima (npr. |_ ) Neki smatraju da iluzija nastaje samo sa horizontalnom bisekcijom Najvei efekt je sa linijom za 20 nagnutom od vertikalne (Cormack & Cormack
1974)

Vee horizontalno polje gledanja?

Titchener
Koja crvena toka je vea?

Titchener: Objanjenje
Vidni sustav pojaava kontraste
Mala toka meu velikima postaje jo manja Velika toka meu malima postaje jo vea

Poggendorf (1860)
Da li se dva segmenta nalaze na istoj zamiljenoj liniji?

Poggendorf: Objanjenje
Kutni pomak. Precjenjivanje veliine otrih kuteva zbog lateralne inhibicije (kontrast) Blakermore (1973) Objanjava i neke druge iluzije Ne objanjava Poggendorf-ovu iluziju u potpunosti:
Nema efekta samo sa otrim kutevima Efekt postoji kada su prisutni samo tupi kutevi

Baxter-Harris??
Obratite pozornost na crni okvir oko slike.

Baxter-Harris: Objanjenje
Za sada znanstvenici nemaju objanjenje za ovo najnovije otkrie.

Kultura i percepcija

Zulu

Kultura i percepcija

Pigmeji

Znakovi dubine
Vidni susatav koristi vei broj znakova za odreivanje udaljenosti od objekata u 3-D prostoru Monokularni (slikovni) znakovi Binokularni znakovi

Slikovni znakovi

Relativna veliina

Koji balon je blii?

Relativna veliina

Teksturalni gradijenti

Teksturalni gradijenti

Teksturalni gradijenti

Teksturalni gradijenti

Preklapanje

Povrina zaklanja pogled na druge povrine

Linearna perspektiva

Linearna perspektiva

Linearna perspektiva

Zrana perspektiva

Zrana perspektiva

Zrana perspektiva

Udaljeni objekti imaju manji kontrast i plaviastu nijansu zbog rasprenja svjetlosti u atmosferi

Svjetlo i sjene

Svjetlo i sjene

Baene sjene

Slikovni znakovi - saetak

Relativna veliina

Preklapanje Svjetlo i sjene

Teksturalni gradijenti

Binokularni znakovi
Znakovi koji ukljuuju oba oka:
Retinalna disparatnost (razlika izmeu projiciranih slika) Konvergencija (okretanje oiju prema unutra osjeaj napetosti u onim miiima)

Konvergencija onih osi

Koliina konvergencije potrebne za fokusiranje objekta povezana je sa udaljenou objekta. Da li se konvergencija koristi kao znak dubine?

Stereogrami sluajnih toaka

Razvoj percepcije dubine

Klasini eksperiment: Gibson & Walk aparat vizualna litica (visual cliff) sa plitkom i dubokom stranom i staklenom ploom koja se ne vidi Djeca koja puu (6-12 mj) percipiraju dubinu Koje znakove dubine djeca koriste?

Dijete na rubu ponora

od 36 djece 27 ih je htjelo puzati od tih 27 samo troje je pokualo prijei ponor