LRKA ponavljanje

Lirika je knjizevni rod kojem pripadaju knjizevna djela u kojima su iskazani osjecaji, misli i dozivljaji.
Lirska pjesma je knjizevno djelo napisano u stihovima ili prozi u kojemu su odabranim i umjetnicki oblikovanim rijecima
iskazani dozivljaji, osjecaji i misli.
STLSKE FGURE

FIGURE MISLI:

Paradoks je misaona stilska figura koja izrice misao naizgled u sebi suprotnu opcem misljenje, upozorava u dublji smisao.
Poredba je misaona stilska figura koja nastaje usporedivanjem pojmova na temelju slicnosti.
Ironija je misaona stilska figura u kojoj je pravo znacenje rijeci ili prikriveno ili suprotno doslovnom znacenju izraza,
upotrijebljenih rijeci.
Gradacija je misaona stilska figura koja nastaje izborom rijeci i misli kojima se postupno pojacava ili slabi pocetna
predodzba.
HiperboIa je misaona stilska figura preuvelicavanja radi naglasavanja nekog emocionalnog stava.
GLASOVNE FIGURE:
Onomatopeja je glasovna stilska figura oponasanja ili prenosenja zvukova iz prirode u nekom knjizevnome djelu jezicnim
sredstvima.
Asonancija je glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja zvukovnog ugodaja,
ritma ili glasovnih efekata.
AIiteracija je glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih ili zvukovno slicnih suglasnika ili suglasnickih skupina
radi postizanja zvukovnog ugodaja, ritma ili glasovnih efekata.
Anafora je glasovna stilska figura kojom se ponavljaju rijeci na pocetku dvaju ili vise stihova.
FIGURE RIJECI:
SimboI je stilska figura rijeci je neki pojam, slika kojim se oznacava bitno svojstvo pojma koji se simbolom predstavlja.
Metafora je stilska figura rijeci koja se shvaca kao skracena poredba, u kojoj se ne kazuje sto se s cime usporeduje nego se
izrice samo drugi clan poredbe.
Personifikacija je stilska figura rijeci u kojoj se nezivim predmetima pridaju osobine zivih bica.
Epitet je stilska figura rijeci koja sluzi kao dodatak imenici koji ju poblize obj asnjava i opisuje. Epiteti su najcesce pridjevi.
AIegorija je stilska figura rijeci koja sluzi kao nacin prenesenog izrazavanja u kojemu se metaforicko ili preneseno znacenje
ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
FIGURE KONSTRUKCIJE:
Inverzija je stilska figura konstrukcije kojom se obrce red rijeci u recenici ili dijelovi recenice, cesto radi jaceg isticanja.
Asindeton je stilska figura konstrukcije koja nastaje nizanjem rijeci bez njihova gramatickog povezivanja (veznicima).
PoIisindeton je stilska figura konstrukcije koja nastaje nizanjem veznika bez gramaticke potrebe.



Tradicionalne vrste lirike
HMNA ODA EPTAF EPGRAM ELEGJA DTRAMB
- Pjesma
uzvisenog i
svecanog
ugodaja
posvecena
necemu
vrijednom
divljenja.
- Posvecena
osobi,ideji,pojmu,
prirodi,ljubavi.

- Svecan ton.
- Natpis na
nadgrebnom
spomeniku.
- Kratka
duhovita
pjesmi
li misao.
-Razlicite teme
(iz svih
podrucija
zivota)
- Pjesma
tuznog
ugodaja o
covjeku ili
prirodi.
- Tradicionalna
- Slavi zivotne
radosti
- Svecan
ugodaj,
zanosni.
*Antun
Mihanovic,
Horvatska
domovina.
Petar Preradovic,
Rodu o jeziku.
Mak Dizdar
-Zapis o zemlji.
A. Gustav
Matos,
Ad hominem
Silvije S.
Kranjcevic,
seljenik.
Vladimir
Nazor,
Cvrcak.

*1835. Danica,1846. Josip Runjanin (uglazbio),1891.Prvi puta sluzbena himna,1974.Republicka h.,1991. Drzavna h.

Tematska podjela lirike
Ljubavna - izrazava ljubavne osjecaje (ljubav, ali i ljubavnu ceznju, patnju, ljubomoru i sl.)
DomoIjubna - izrazava osjecaje ljubavi i privrzenost domovini
SocijaIna - oslikavanje siromasne sredine, drustvene nepravde i problema, npr.ovisnosti,kriminala, bolesti i sl.
,izrazavaju zalost i sucut, ali nerijetko i bijes i ljutnju
Krajobrazna - putem krajobraza pjesnik izrazava svoja unutarnja raspolozenja, ujedno se i divi krajobrazu
Misaona - refleksivno, duboko promisljanje o tome sto je covjek, koja je njegova uloga ili smisao zivota, sto su
vrijednosti zivota
Duhovno-reIigiozna - izrazava vjerske osjecaje
Pjesma u prozi - ima sve sto sadrzi lirska pjesma, samo nije u formi stiha, a njome se moze izraziti svaka tema, bilo
kojim stilskim figurama i ritmom
DijaIektaIna Iirska pjesma - pjesma napisana na narjecju nekog kraja te tako pjesnik izrazava svoju ljubav prema
tom kraju; najcesce je to pjesnikov rodni kraj

DEFNCJE
Versifikacija je znanost o stihu, skup pravila koja opisuju nacin stvaranja stihova i ostvarivanja pjesnickog ritma.
Naziva se jos stihotvorstvo.
Opkoracenje prijelaz u iduci stih jedne ili vise rijeci (ili dijela recenice) .
Sonet je pjesma po vanjskom obliku (Formi) 4+4+3+3
Tema je ono o ceme pjesnik "govori.
Motiv je jedinica manja od teme (postoji i osnovni motiv).
Kompozicija je nacin na koji je nesto slozeno u cjelinu.
SocijaIna pjesma je pjesma koja govorimo socijalnom stanju ili samoga pisca ili likova.
Stih je redak u pjesmi.
Strofa je veca sineticka cjelina od stiha a odreduje se brojem stihova u njoj. (dvostih,trostih,cetverostih.)


PJESMA U PROZ* je vrsta lirske pjesme napisana prozom (tj. nema stihova) a ima sve elemente lirike (pjesnicki
jezik,misli i osjecaji,ritmicka organizacija).

NAZIV AUTOR TEMA Vrsta pjesme (TradPod)
Horvatska domovina Antun Mihanovic

Himna
Zapis o zemlji Mak Dizdar

Epitaf
seljenik Silvije S. Kranjcevic

Elegija
Ljeto Alkej

Ditiramb
Rodu o jeziku Petar Preradovic

Oda
Ad hominum A. Gustav Matos

Epigram
Cvrcak Vladimir Nazor Pjesnikov dozivljaj
mediteranskog pejsaza.
Ditiramb
Jesenje vece A. Gustav Matos Pjesnikov dozivljaj jesenje
veceri.
Elegija
Afroditi Sapfta

Himna
NAZIV AUTOR TEMA Vrsta pjesme (TemaPod)
Rozenice Mate Balota Socijalno stanje starskog
seljaka
Dijalektna lirika**
sus cita novine Nikola Sop Pjesnik je priblizio Krista
obicnom covjeku.
Duhovna regiliozna
Ciklame, krvave ciklame D. Domjanic

Pjesnikov dozivljaj rata. Dijalektalna lirika**
Blago vece Lj. Wiesner Pejsazna l. pjesma

Vagonasi

D. Cesaric Pjesnikov dozivljaj
socijalne neravde i
nejednakosti.
Socijalna l. pjesma
Zaljubljen u ljubav J. Pupacic Pjesnikovo sjecanje na
mladelacku ljubavi.
Ljubavna l. pjesmi

Moj dom S. S. Kranjcevic Pjesnikov dozivljaj
domovine.
Domoljubna l. pjesmi


Znacajke Iirike osjecajnost,subjektivnost, ritmicka organizacija teksta,pjesnicki jezik.
Anticka versifikacija : pravilno se izmjenjuju dugi i kratki slogovi.
Stopa osnovna ritmicko-melodijska jedinica. Dugi i kratki slogovi rasporedeni u stalnim odnosima.
Trohej ( U) Jamb (U) Spondej ( ) Daktil (UU) (dugo,U-kratko)
Knjizevna povijest proucava opcu povijest knjizevnosti.
Knjizevna kritika bavi se kritickim vrjednovanjem knjizevnih djela.
Rima je glasovno podudaranje na kraju stihova (parna,unakrsna,obgrljena,nagomilana,isprekidana).
Ritam je raspored jezicnih elemenata(glasa,sloga,rijeci) koji se ponavljaju.