Sie sind auf Seite 1von 31

(siječanj- lipanj 2008.

Izvor: http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=105&Itemid=212

Utorak, 17. lipnja 2008.


Nova arhitektura

Snažnouzdr manit emel j


imakedonskedr žavnosti, nakon pristigle odbijenice iz NATO saveza, prijeteći
upozor avajunast varanjenovear hitektureBal kana.Mogućnostr aspadat edr žaveosj eti
laseinaKosovu
panekiamer ičkianalit
ičari,poputbi všegadi plomat aJamesaHooper atvrdekakoj eKosovoveć
podij
eljeno.Sur adnikwashi ngtonskogačasopi sa“ ThePol i
tico”,RyanGr i
m napomi njekakobiusl učaj
u
predsjedničkepobj edeBar ackaObamesnažni j
ipr i
tisakRusi je,SrbijeiKi nepr i
si
li
oamer ičku
admi ni
stracijunadavanj eaut onomijeSr bima,št obipr aktično,kakokaže,znači lopodjeluKosova. Sli
čan
se nepomirljiv duh nadvio i nad umjetno stvorenom Bosnom i Hercegovinom, a posebno ga podgrijavaju
muslimanskipol i
ti
čariuent i
tetukojegzaj edničkidi j
elesher cegbosanski m Hr vati
ma.Naj pri
jeje
muslimanskičl anpr edsjedni štvaBiH,Har i
sSi l
ajdži ć,uzbur kaoduhovenaj avom uki danjahr vatskogai
srpskogj ezika,št ojebi opr vipoli
ti
čkičinuši rojakci j
inijekanja,apot om iči šćenjaHr vataiSr bai zBiH.Tu
j
epol it
ikujošpr ij
enekol ikogodi na,kaobošnj ačkinaci onalisti
čkipr ogram,uj avnostipr edstavioakademi k
MuhamedFi l
ipović.Oči t
oj epol i
ti
kamusl i
manskogakademi kapr oisteklaispodmemor andumski h
kabanicaSr pskeakademi je,kojasvoj edobno,umor ur azli
čiti
hnar odanapodr učjubivšeSFRJ,ni j
e
želj
elevidjeti nikoga osim Srba.

Ukonačni citakvaj epoliti


kananijel
abeskr aj
nupat nj
uižr t
vemnogi m nar odima,azavr šil
ajesrpski m
porazom.Fi l
ipovi ćevupakmusl imanskupol i
ti
kuuSi lajdžićevojjezikoslovnoji načici
,upr avojepot vr dil
oi
sarajevskoVi jećemula, kad je svojom odlukom hrvatskom narodu zabranilo uporabu televizijskoga kanala
nahr vatskom j eziku.Nevj erojat
noj edaseusr cuEur ope,danas,napočet ku21.st oljeća,musl i
manske
vlast
ikor i
steodr edbamašer i
jat
skogazakona,koj isepr oti
vkat oli
kaprimjenjivao u ranom razdoblju
osmanske okupacije BiH, kad su mjesni kadije izdavali naloge za skidanje crkvenih zvona, kako bi
katoli
čkevj ernikespr i
ječil
iuokupl j
anj
unazaj edni čkumol i
tvu.Fili
povi ćseni jezadovol jiospomenut om
odlukom paj eot išaoikor akdal j
e,teodbosanski hnaci onalist
azat ražio,danast avepr ogonkat oli
čki h
redovnikasv.Domi nikainjihovi
hvj er
nikaizZeni ce,kaošt osut o,val j
dat i
jekom agr esijenahr vatska
područjausr edi šnjojBosni,očitonedovolj
noči nili
.Kadsenebir adiloopr ogramski m načelimabosanske
nacionalisti
čkepol it
ike,moždabisemogl oipomi sl
it
i,kakoj ehar nogaakademi karazbj esni
okat olički
svećenikubi jelom habi tu,kojij
elokalnohrvatskogl edat el
jstvouKi seljaku,tekpodsj eti
onaćudiTi tova
zloči
načkogar ežima.

Zbogpot ragezavl astit


imidenti
tet
om,uakademi kovojsvi
jestiočitovladakaot ičnost
anje,papr oj
ekcij
u
novost ečenoganaci -ident
it
eta,unatoči slamukoj igabitnoodr e`ujeuodnosunasusj ede,pokušava
projicir
atiusrednjovjekovnokršćanskodobabosanskepovi jesti.Roj el
iset omoždaut i
mt amni m
dubi namaakademskesvi j
estii
racionalnist r
ahoviodopet ovanjasabor anaBi li
nupolj
u,kojiFili
povića
fobičnot j
eraj
unauni štenj
etamošnj i
hHr vata.Bezobzi ranamot ive,najbolj
uilustr
aci
j
uekst remisti
čke
Fil
ipovićevepol i
ti
kepokazuj esamosegmentr atnihprogonaHr vatai zsredi
šnjeBosne,kadj epr i
mj er
ice,u
l
jeto1993.Ar mij
aBi Hpr otj
eral
a20t isućaHr vataspodr učjaTr avnika.Opl j
ačkalaimje,spalil
aiuništi
la
i
movi nu,aizpretočeneFi li
povićevemr žnj e,devasti
ralacrkveneobj ekt
eigr oblja.

Tadaj etako`erubil
a137hrvatskihcivi
laivoj
nika,ausel uBikošipočinil
aipokoljnad37ci vi
lairanjenih
hrvatski
hbranitel
j
a,začijase22t ij
elajošuvi
j
ekt raga.Nanej ednakopravnostisustavno preglasavanje u
parl
ament u,koji
m seplj
ačkahr vat
skinovacupozor i
ojenedavnouMost aruizamjenikadirektoraUr eda
StateDepar t
ment azajugoi
stočnuEur opuRober tSil
berst
ein.Nevolj
esnamet nuti
m državamapost aju
preskupe i za njihove sponzore pa binegati
vnoiskustvozajedničkogaži
votauFeder aci
j
ismusl i
mani ma,
tr
ebal opotaknut isvehrvatskepol i
ti
čkestrankedapozi t
ivnoiskorist
est
varanj
enovear hit
ektur
et e
hrvatskom nar oduomogućet eritor
ij
alnuautonomiju,koj
amuj edinamožejamčit
ijednakopravnost s druga
dva naroda.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Ponedjeljak, 23. lipnja 2008.


Nekad ubijanje, danas kontranavijanje

Odnospr emaHr vati


manapodr učjumusl i
mansko-hrvatske Federacije, u kojoj je muslimanska sastavnica
vl
ast ivećodavnopr erasl
auapsol ut
nunadmoć,svevi šepot vrđuj
ekakoHr vatiovajislamskient i
tet
,uz
najvećenapor e,nemogudoži vljavatikaookvi rsvoj edr žavnost i
.Usvi m važnijim ustanovama,kao
mal obroj
niji
,sust avnosupr egl
asavani ,akadj er ij
ečopol iti
čkom životu, ono malo njihovih zastupnika,
sl
užipoputl ji
l
janananekadašnj ojmusl i
manskojzast avitekkaokat oli
čkidekorzapokazi vanjezapadnom
svij
etu.Osi m štosui zgubi
lipravonademokr atskiizborvl asti
togapr edsjednika,Feder acij
ai mje,umj esto
da osigura kao i muslimanima, uskratila pravo na javnu uporabu hrvatskoga jezika. Premda su HVO i
Armi j
aBi Hj ednakopr avneizakonskil egi t
mneor užanesnage,udodj el
imi rovi
na,pr ipadni cimuslimanskih
post r
ojbaimaj upr imatiupovl ašt eni
jem supol ožaju,ami rovinskenaknadepr imajui zpr oračunakoj i
uglavnom pune Hrvati.

Nut asedi skrimi naci


janeočitujesamoupol itičkom područjuživota,j
ersuher cegbosanskiHr vati
,kaošt o
se to moglo vidjeti nakon nedavnih pobjeda hrvatske nogometne vrste na Europskom prvenstvu, u
bosanski m gr adovi mačakiži votnougr oženiodsvoj ihmuslimanski hsusj eda.Zbogbi j
esai zazvana
hrvatskim pobjedama, u Vitezu su napadnuti hrvatski svatovi, a u Bugojnu, gdje su se Hrvati, nakon
pet naest ogodi šnjegprogonapočel it
ekvr aćat iusvoj edomove,napadnut isusamozat oštosusl avil
i
pobj edusvoj er eprezentaci
j
e.Ut om paksr ednj obosanskom gradiću,nakonšt osupr otj
eranisviHr vat
i,a
pri
vat naicr kvenai movi
nami niranaispal j
enat euništenabogataknj i
žni caspr eko10t i
sućavr i
jednih
knjiga, tijekom rata za preostale Hrvate, muslimanske snage su pretvorile nogometni stadion u
koncent r acij
skil ogor,i
zkojegsemnogivi šeni kadnisuvr at
il
i
.

Ovi hsudana,vj erojat


nouskl opupol it
ikeMuhamedaFi li
povićaoponi štavanjuHr vata,povel iisvojevrstan
psi hološkir atproti
vpovratnika,kojisvoji
m orij
ent alni
m met odamapodsj ećanar atove,štoi hdo
istrjebljenjavodilanekadašnj aJNA.Kakosuvećr anij
i
m pr ogonom pokazal idazaži veHr vat enema
mjesta u Bugojnu, tako su nedavno u mjestu Kandija skrnavljenjem grobnice, u kojoj su bili pokopani
dvoj icažupni kat ekrađom lubanjedemonst ri
raliisvojevrsniprogonHr vat aizt amošnj epovi j
esti.
Vjer ojatnoseupozadi nitakvepol it
ikeuništavanjaher cegbosanski hHr vatadubokoskr i
vaj usvedosad
pravno ozakonjene segregacijske norme. Naime, po stratezima takve politike, svaki muslimanski pristanak
naj ednakopr avnost,nesamodavr emenskiot ežebi ološkinestanakHr vataiši r
enj emusl imanskog
Lebensr auma,negoši riimogućnostt r
ajni
jegaopst ankaHr vata.Zaniml j
ivojedaniHaaškisud,ni
sudbenevl astiuBi Hjošnikogni sukaznenogoni l
izapr imjeri
cemasovnemusl i
manskezl oči ne,štosui h
poči nilinaput uodBugoj napr emadol i
niNer etvenadHr vat
ima.Pr i
mjericeusel uUzdol ,kakobi l
ježidon
\eljko Marić„ Kadsezapucal o...Sveštosemi calo,biločovj ekbil
ostoka,ubi janoj epokr at kom post upku.
Zanekol ikomi nutakuće,štalebilesuupl amenu.Gdj esukoganal azili
,ukući ,ispredkuće,naput u,sve
supobi li
;29nedužni hcivi
la,odt ogat r
ojedjecei12 vojnika HVO-a“ .

Mostarsko-duvanjskibiskupRat koPer ićnapr edstavlj


anj
ujedneknjigeuZagrebu,podsj
eti
ojenaizvješće
europski
hpr omatračaot om pokolju,kojisuzapisalisvoj
aopažanja:„Svj
ežezapalj
enemnogegr ađevine
(kuće,št
ale)skoropot punouni štene..
.Našl ismo13t i
jel
a,naknadnouiokolokuća.Veći
nažrtavaubijene
suunj i
hovim kreveti
ma,ubi jegu,jednažr t
vaubijenaj esj
ekir
om il
ičeki
ćem,ajedanbrojkućajezapaljen
posl
ij
etogači na… Sveukupno35ci vil
ai11HVO. ..Jasnoj edaj emasakruči njennakonšt oj eakcij
a
neuspj
ela,nakonšt onisuuspjeliupost i
zavanj
uplana,či nisedasunamj er
avaliprouzročit
ištetuosobama
ii
movinikol i
kogodsumogl i
.Svet osur adil
inemil
osrdno,nepokazuj ućinimalomi l
ostinipremakome,a
veći
nažr tavasustarciinenaoružani.Masakrjeizvršenzast rašujućeignusno“ .I
maj ućival
jdasveovou
vi
du,nedavnoj eišefEUzavanj skupolit
ikuJavi
erSol anaoci j
eniokakoHr vatimor aj
ui matizašti
tuunut
ar
BiH.Jedinapakmogućazašt it
aj eteri
tori
j
alnaautonomi j
ahr vatskihpodručj
a.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Čet
vrt
ak,12.l
i
pnj
a2008.
Dodi
ksamokor i
stiMesi
ćevoiRačanovonasl
jeđe

Nevjer oj
atnojekoli
koj ekavlast i
ti
hrij
ečiitvrdnj
a,koj esekaobumer angvraćajupr votnom govor
niku,
možeogor čit
iil
ipakozl oj
edititvor
ničarelažnihporukakoj esui
mi načeumeđuvr emenuomogući letoli
ku
koli
činupol i
ti
čkemoći ,damogur aspol
agat ičakiživotimasvoji
hpodani ka.Kaonaj boljipr
imjert
og
i
skust vapotvrđenjenedavnonavel ebnom skupuSr pskoganarodnogvi j
ećauzagr ebačkojKoncert
noj
dvoraniVat r
oslavLisinski
.Tamoj evišegodi šnj
elažnei zjavehr
vatskogapr edsj
edni kaSt j
epanaMesi ćai
njegovadr uštva,otom kakoj enavodnopr edsjednikTuđmanpol i
ti
kom svođenjaSr banami nimal
ni
postotak poči
nioetničkočišćenj esamoopet ovaopr emijerRepubli
keSrpskeMi loradDodi kigotovo
neočeki vanoizazvaol avi
nur eakcij
apol i
ti
čkeimedi jskenomenkl at
ure,kojainačevećgodi namaHr vatepo
svij
etupr omovirakaonaj krvoločnij
ezločince.

Strah od vlastit
ihrij
ečišt osui hčuliizDodi kovi
hust ani jeihpot aknuonapr emišl
janjeosvom j avnom
radu,kojim sunani jelibeskrajneštetevlastit
om narodu.Dapače,bi j
eskojij
eprobio,kaoučl anova
nekadašnj egaCent ralnogkomi t
etailipaknezadovol jnihbirači,potpunosunepot r
ebnousr edotočil
ina
j
avnoipol it
ičkodj elovanjeMi lor
adaDodi kaunj egovojsr pskojrepubli
ci.Kaopoli
ti
čarkojegj etamošnje
srpstvoizabr alozasvogpr edvodnika,onnanaj boljimogućinači nšt i
tii
nter
esesvoji
hbirača,aut r
enut
nim
vanjskopol i
ti
čkim odnosi ma,usvojj epr ogram t
ekugr adioizjavemnogi hdužnosnikaizHr vat
skeiodluke
sudovauRi jeci
,Spl ituiZagr ebuot om kakoj eHr vatskavoj ska,načel usasvoji
m zapovjednici
ma,
počinil
ar atnezl očineiet ni
čkoči šćenjeSr bauHr vat skoj.

Izdosadašnj i
hr eakci
jajošnijerazvidnoskr i
val iseizat ogbi j
esat ekogor čenostnaDodi kaštojesvojim
i
zjavamar askr
inkaopol i
ti
kudosadašnj ehr vatsko-srpskekoal i
cije,kojojseočitožuril
odaj ošzamandat a
predsjednikaMesi ća,Hrvatskuvratiupr edolujnovr i
jemeit akoPupovčevi m Srbimaomogućit eri
torij
alnu
autonomijuuobl i
kunekadašnj egplanaZ-4.Kakosui zostalereakcijenaPupovčeve,dodušenešt o
uvij
enijetezeonavodnohr vatskojpoliti
ciet ničkogači šćenja,napadaj inaMi l
oradaDodi ka mogu se
objasnit
itekizper spekti
venezadovol jstvanj egovom pol it
ikom zašt i
tesrpskihnacionalni
hinter
esa,
utj
elovlj
enihut eri
tori
j
alnojautonomi j
iRepubl ikeSr pske,kojahr vatskim„ j
ugoslaveni
ma“dugor očnosmet a
zaoživotvorenjejošjednezaj edničkebalkanske satrapije.

O vođenj anove-st arej ugokomuni st ičkepol i


ti
kei zZagr eba,naj boljegovoreMesi ćevei zj
avekakose
„morashvat itiiuSr bijidasuSr biuBosniiHer cegovi nigr ađaniBi H,daj enji
hovgl avnigradSar aj
evot e
da oni moraju svoju politiku kreirati u Sarajevu i u BiH. Mi smo takvu poruku dali Hrvatima u BiH pa to,
kakosmat raMesi ć,„ mor aj
ushvat itiigospodi nDodi kisvionikoj igajeil
uzij
udaćesei zdvoji
tii
zBosnei
Hercegovi neipr i
poj i
tiSr biji
.“Udvi j
ekr atker ečeni cedomi niraglagol„mor at
i“kaozašt it
niznaksvi ht i
ranij
a
pabisei zpozor nij
er ečeni čner aščl ambemogaost ećidoj am kakoi hjesvoji
m podani cimauput io
neposl uhom r asr
đenit i
ranin,anepr edsjedniksuver enedr žavesusj ednom naroduususj ednojzeml j
i.

Bi
všaSFRJbi l
ajeuzor
aktakvaponašanj
a.Poli
ti
kapakjugosl
avenst
vakojom sukomunist
ičkevlast
iu
Hr
vatskojpol
astol
j
ećaopr
avdaval
evlasti
tukvi
sl
inškuul
oguuokupacijizeml
j
i,nakraj
ujerezult
ir
ala,uz
opravdanje genocida nad vlastitim narodom i porazom zloči načkej ugoslavenskei dejeikr vavimr aspadom
bivšeJugosl avije.Upol i
tici„
zadovoljavanj a“Srbakakobiseodr žavanjem Jugosl avij
enavodnospr i
ječi
l
i
vel i
kosr pskiprojekti,bivšaseTi tovadr žavat i
j
ekom pedesetakgodi napretvoril
azapr avougol emuSr bi
ju,
koj asepr ot
ezal aodVar darapadoTr iglava.Naznakepol it
ikekoj om suupor aćuzar obljenahr vatska
voj skaici vi
liprepušt eniur ukekr vni
ku,vi dlji
vesui zspor
edner ečeniceuMesi ćevojpor ucibeogr adskim
prijeteljima, a koja se odnosi hercegbosanske Hr vate.NoSr biinji
hovimeđunar odnisponzor ij
ošsu
pot krajosamdeset i
hgodi naprošlogast oljećadobroznalikakoj evr i
jemepr egazi l
ojugokomuni sti
čki
modelvel i
kosrpst vapasuseuzeml jamasasvoj om manji
nom usr edotoči
linast varanjeaut onomi j
akao
teritori
jal ni
hupor i
štazar eali
zacij
ukol ektivnihprava.

Toćei m kasnij
e,usl učajudaMi l
oradPupovacost varisličneidejeuHr vat
skoj,omogućitidasuverenoi
punoučinkoviti
jevodepol it
ikuZapadnogaBal kana.Pr eduvjetezastvaranjetakvepozici
jenij
eim omogući
ni
tkodrugidol idosadašnjet rećej
anuarskevlastiuHr vatskoj.Kakosebarnaf ormalnojrazi
nismatrada
aktual
nihrvatskipredsjedni
ksvoj om pol
it
ikom šti
tii
nteresevl asti
tedržave,njegovoupli
tanjeuunutarnja
poli
ti
čkapreviranj
adr ugihdr žava,samoćeomogući tipovr at
nonačel oBeogr adu,dasenakonf ormiranj
a
novevlade,nai stinači
npozabavisvoj im nezadovolj
stvom upi t
anji
mahr vatskedržave.

Zar azl
ikuodpr edsj edni čkogabi j
esa,Hr vati
,nakr aj
u,ipakmogubi tizahvalniMi l
oraduDodiku, ne samo
zatoštoimj enapokonot vor i
oočidavidekakounat očratnojpobjedinajvećidionj i
hovihpol
i
ti
čar ajoš
uvi
jekni j
eizi
šaoi zJugosl avij
e,negojei stotakopokazao,dabezobzi ranapi tanjetrenut
nevlastiu
Beogradu, Srbija i njezini savezni
cinisuodust aliodsvogast olj
ećeipolst arogapl anizadominaci j
om na
područji
mabi všeJugosl avije.Bezhrvatskogaupor i
štauBosniiHer cegovini,štosugačakiDayt onskim
sporazumom svojedobno bili ugradili Amerikanci, a nakon 2000. godine suspendiraoSt j
epanMesi ć,
Hrvatskajepost aladugor očnoranji
vadužci j
elesvojegr ani
cesi stočnim susjedima.

MateKovačevi
ć
Fokus

Ponedjeljak, 09. lipnja 2008.


Spašavanj egl ave

Uobli
kupot poreMesi ćevim stajal
išt
imaonavodnot i
sućgodi šnj
ojdržavnostiBosne i Hercegovine, kojima
seinačei zper spektivemusl i
manskogauni t
ari
zmaneniječesamoopst ojnostHrvataiSr banegoi
međunar odnispor azumi ,pokoj i
masunaj pr
ij
euspost
avljeneMusl i
mansko-hrvatska federacija, a potom u
Daytonu i Republika Srpska kao sast
avnicenovedržave,st i
glaj
eovi hdanaiodl ukaUst avnogasudaBi H,
koj
ijeodbaci ozahtjevKlubahr vatski
hizaslani
kazazaštituvital
nognacionalnogi nt
er esa,azbogpovr ede
Ust
avom zaj amčeni hpravauZakonuoj avnom RTVser visu.

Tako se i Ustavni sud,nakonšt osumusl i


manibr ojčanom većinom ipr egl asavanjem poni št
il
ihrvatsku
konst i
tut
ivnostuFeder aciji
,upregnuoumusl i
manskehegemoni st
ičkevode,št oćedodat nofrustri
rati
i
onakoobespr avl j
eneHr vate.Zatoćeonispr avom znat nosustavnijetražitinačinekakosei zbavit
iod
prevl astiisvesnažni j
egabošnj ačenja,koj i
mj eupi tanj
edovedennj ihovi dent i
tetpaigol afi
zička
opst ojnost.Izanast r
anihpor ukakakooni ,tj
.Hr vatisvojapi t
anjamor ajur j
ešavat iuSar ajevu,anamet nut
u
državnut vorevinučakiosj ećajnopovezi vatisasvoj om domovi nom,skr ivaoseupr avoprocesnj i
hova
uništ avanja.Dovol j
nosepr isjet
it
i,naprimj er,reakcijebal t
ički
hnar oda,kadsuinj imasličnepor uke
svoj edobnost izaleodSt alj
i
novihapar atčika,kakoi mj eMoskvagl avnigr ad,abi všiSSSRdomovi na.
Kakobiust varnostimogaoodr žavatit
akvost anje,sovj etskij
eapar atnasi lj
em imasovni m progonima,
got ovopol astoljećapodokupaci j
om držaospomenut enar ode.Kadsebal tički
m nar odi
mapr uži
laprva
prigoda da se mogu slobodnooči tovat
i,plebiscitarnosunapust il
iomr aženusovj etskuokupaci j
u.

Takoće,akonedanas,aonovećsut r
a,udr ukči
ji
m okolnosti
ma,bj ežećiodmusl i
manskogauni tari
zma,
bosanskoher cegovačkudr žavnut vorevinuvj eroj
atnonapustit
iiSrbiiHr vat
i.DokSrbi preko Republike
Srpskei majur el
ati
vnodobr our eđendr žavnopr avniokvi
rzaobr anusvoj esuver enosti
,hrvatskaće
politika, zbog suspenzije daytonskih odluka o posebnim odnosima Federacije s Republikom Hrvatskom,
tr
ebat ištotemel j
it
ij
eint ernacionali
zirat
ipitanjepoložajavlast
it
oganar oda.Također ,zarazli
kuodSr ba,
kojisugotovojednodušniubor bizaočuvanjem svogaenti
tet
a,hrvatskapol
i
ti
ka,zbognepovezanost i
svoji
henklava,većjesaddubokopodi j
elj
enagledepoložaj
avl ast
it
oganarodauFederaciji. Na njezinim
rubovima,poputnekadašnj i
hprist
ašeOrjune,kojisupodsvakucijenubrani
l
eopstanakJugosl avije,
egzist
iraj
uiskupinepolit
ičar
a,kojesepoputf r
atraPetr
aAnđelovića,premdaseobraćaj
ut amošnj im
Hrvati
ma,neust ručavajutvr
dit
ikako"fr
anjevciBosnusmatraj
umaj kom“pasezatoinezovu„ f
rancuski ,
njemačkiil
ihrvat
ski“,negobosanskifr
atr
i.

Zbogt oga„ sinovskoga“odnosapr emaBosni ,šačicaj ebosanski hnaci onalist


a,udruženasmusl i
manski m
unitaristima, spremna zanijekati svako individualno i kolektivno pravo zajednicama i pojedincima, koji za
razli
kuodnj ih,pot punonar avnoočituj
usvoj upr i
padnosthr vatskom isr pskom nar odu.Upr avozbog
nij
ekanj atemel jni hljudskihpravaisveagr esivnij
ihpokušaj adapobošnj ačiHrvateuBiH, svaka hrvatska
polit
ika,koj abisemožebi t
nooslanjalanai spr aznui deol ogijusadašnj eghr vatskogpr edsjednikaSt jepana
Mesi ća,većj eunapr ij
edosuđenanapr opast .Onikoj iželesačuvat ihrvatstvo,tr
ebalibiseponaj pr i
je
osloniti na vlastite snage, sukl
adnostui nteresi masdr ugim ugr oženim nar odimauBi Ht emeđunar odni m
čimbeni cima,koj ijošuvijekvodepol i
ti
kuočuvanj ar aznol i
kostisvijeta,štogaj eBogst vori
o.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Utorak, 03. lipnja 2008.


Štovanj ekul tazl očinca

Mnogisel j
udidanasuHr vatskoj ,spr avom pi taj
u,jel ijavnopromi canj et eobil
ježavanj er ođendana
bi
všegaj ugoslavenskogkomuni stičkogdi ktatoraJosipaBr ozaTi t
a,inačej ednogaodnaj većihmasovni h
uboj i
caupovi jestičovječanst va,zapr avoj edinstvensl učajusuvr emenom svi j
etu,daci vil
izir
anour eđena
zajedni ca,nesamot olerir
anegosekr ozsvoj emedi j
enasvoj evr stannači nipridružujeor ganizatori
ma
štovanj akultaspomenut ogauboj iceinj egovi hzlodjel
a?Razbor i
ti
jipr omat r
ačsast rane,vj er
ojatno bi
ocijenio kako se radi o svojevrsnom kontinuitetu Brozove vlasti, koja je prespavala nacionalne i
demokr atskepokr etetij
ekom devedeset i
hgodi na,kadj euglavnom isr ušensvj etskikomuni st
ičkisust av.
Uhr vatskom paksl učajupar adoksj ej ošiveći ,jerjeBr ozovajugosl avenskakomuni st
ičkavoj ska1945.
godi neokupi ralahr vatskudr žavuit akoj edr žalasvedopr vi
hdemokr atskihizbora1990. ,kadj eizgubi l
a
vl
astt ezbogt ogzapočel anovuagr esijunaHr vatsku.

Zbognavodnodr žavničkogznačenj aumeđunar odnim odnosi ma,uHr vatskojmunekij avnoopr ašt


ajučak
imasovnezl očine.Pot oji
stojl
ogi ci,ovabisemor bidnat eza,unatočzl očinimašt oihjepoči ni
onjegov
režim,mogl apr idjenutiinacist
ičkom vođiAdol f
uHi tleru,čij
ajevanj skopol i
tičkaidejaujedinjene Europe i
njezi nanovogpor etkazaživj
elat eknekol i
kodeset l
jećaposl i
jenjemačkogapor azaur atupr oti
vVelike
Britanije i SAD-a.Št osepakt i
čeBr ozovameđunar odnogaznačenj a,por aznaj ečinjeni
cadaseuj avnost i
skrivapr agmat ičnapol it
ikanekihzapadni hzemal j
a,aponaj pri
j
eVel i
keBr itanij
e,kojajezbogočuvanj a
vlast i
ti
hi nteresapodupi ral
amnogezl očinačkerežime,međukoj i
mainj egov.Uost al
om ni j
el it
aista
britanskapol it
ika,kadsevećpot krajosamdesetihgodi nanaslućivaoraspadBr ozovezl oči
načke
tvor evine,pot aknul adolazaknavl astnovogaTi tauosobiSl obodanaMi l
oševi ća.

Tito

Onsepoci jenuvišeratovati
jekom devedesetihgodi naupustioumi si
juspašavanjaBr ozovadjel
aiza
koj
egseskr ival
azaštit
abrit
anskihpr obi
taka.Nui paktrebapriznat
ikakoTi t
onijebiozačetni
k,negotek
nastavl
jačkont i
nuit
etaidej
eoj ugoslavenskojdržavi,kojaj
edoi st
a,osim unekihnai vni
hhrvatski
h
pol
iti
čara,većusvoj ojzamisl
iskrivalazloči
načkenamj ereoi skorj
enji
vanjunesrpskihnarodana svom
području.Zat oj
evećnakonnj ezinanasi l
nogast varanj
a1918.godi nesrpskavojskaižandar meri
japod
parolom ojugoslavenskom narodukr enulauobr ačunspr ot
ivnici
masr pskedinasti
jeKarađorđevi
ća.Tako
suuZagrebuprosr
pskesnagevećnasamom počet kuživot
atezloči
načketvorevi
nepoči nileznakovi t
pokol
jhr
vatski
hdomobrananaJelači
ćevutr
gu,koj
ićesekasni j
evišeputaopetovati–bilo kao svojevrsni
uvodukrvavukomuni
sti
čkudikt
atur
unakon1945.,kadsuTi t
ovipart
izani
,nakonštosui m Br i
tanciizručil
i
Hrvat
e,masovnoli
kvi
dir
alir
azor
užanuhrvat
skuvojsku.

Svojevrsnainačicat ogr atapr ot


ivhr
vatskevojskenast avlj
enajeinakon2000.godi ne,kadsunakonsmr t
i
predsjedni
kaTuđmana,navl astuHr vatskojdošlesnage,kojesut akođerubr i
tanskojr ežij
i,samosadpod
nazivom zapadnogaBal kana,pokušaleponovnoobnovi tizl
očinačkuj ugosl
avenskut vorevinu.Doduše,
zbogmeđunar odnihokol nost
iineštotankoćutnij
ihvremena,f i
zičkesul ikvi
daci
jezami j
enjenemedi jskom
kampanjom, koja je rezulti
ral
a,najpri
j
eumi rovl
jenjem generalapobj edničkevojske,apot om nj i
hovi
m
progonom,uhi dbama,i zručenjimaiprocesimanaHaaškom idomaći m sudovima.Nu,nipr vakaonidr uga
Jugoslavij
anisubi lezločinačket vor
evinesamozbognači nasvoganedemokr at skoga postanka nego
ponajpri
jezbogvođenj apol it
ikeiupravlj
anjadržavom.

Tito

Doksut eror,pl
jačka,pr ogoniiuboj st
vahr vatskogasel j
aštvaupr vojJugoslavij
ikulminiral
idot ad
nevi đenim ubojstvimahr vatskihpol iti
čki
hpr edstavnikaubeogr adskom par lamentu 1928. godine,
komuni sti
čkaJugosl avi ja,osi m št ojeut emelj
enanamasovni m grobnicamahr vatskevoj skeicivila,u
por atnom ser azdobljuodr žaval apol i
ti
kom izgradnj emasovnihkoncent racij
ski
hl ogorazat zv.preodgoj
svoj i
hpol it
ički
hpr oti
vni ka.Ut im„ odgojnim“oper acij
amadokr ajnostisur azvi
jenevr l
ot ankoćutnemet ode
tjelesnogaiduševnogmučenj a.Ukasni ji
m pakr azdoblj
imamasovnel i
kvi
dacijeilogorizami j
enjenisu
dr žavnimt erori
zmom.Nai me,osi m št ojeorganiziranoprogonil
ail i
kvidir
alapredstavnikepol i
ti
čkeopor be
poci j
elom svij
etu,nasvom j et erit
orij
uor gani
ziralakampovezai zobrazbur azli
čit
ihterori
sti
čkihskupi na
odgovor ni
hzasmaknućamnogi hnedužni hci
vilaut zv.Trećem svij
etu,aj ugoslavenskoor užj
epr onalazi
l
o
je put do najopskurnijih diktatora.

Upr avozbogkol iči


nenanesenogazl amnošt vuljuditeorgani zir
anogapr ogonaigenoci dnogauni štenj
a
hrvatskoganar oda,t rebalabibi tisvakom normalnom čovj eku,bezobzi rananj egovuet ničkuilivjersku
pripadnost odvrtana svaka pomisao naBr ozovupoliti
ku.Akoseuhr vat
skom slučaj
u,i zapr omoci je
povor kaiskupovaučastbi všem jugoslavenskom diktat
or uneskr ivastanovit
anost algij
aumi rovljenih
pionirazadavnopr ohujalom ml adošću,ondaval j
ar azmislit
ioozbi lj
nom poremećajuidr uštvenoj izopaki,
kojasedanasdi vizločinuizl oči
ncu,avećsut r
abiuodr eđeni m okolnost
imabilaspr emnaopet ovat i
njegovazlodj el
a.Skr ivajuliset oizapot por
eBr ozovim zločinimainovipol i
ti
čkikoncept iproti
vaf irmacij
e
hrvatskesamost ojnostiidržavnosti?

MateKovačevi
ć
Fokus

Utorak, 27. svibnja 2008.


Muke po rodoslovlju

Kakobival jdapr ikr i


lidugor očnust r
ategijuunast upanj
upr emaZapadu,okoj ojjegovor ioiRi char d
Hol lbroke,bij
el ailibosanskaAl '
Qaidat renutačnojepromi jenil
ataktiku, pa se, kako bi osigurala sigurno
zal eđe,usredot oči l
anar azli
či tetehniker ataproti
vher cegbosanski hHr vata.Ci l
jj
ojnijesamopot isnuti
Hr vatei zpodr učj
adanašnj eFeder aci
je,negokaosvoj evrsnai nformatičkamr eža,ur at uzapovi jesti
kulturno nasli
jeđe,i zkol ekt
ivnogapamćenj avlasti
tevjerskeskupi nepot isnutisjećanjenakr šćansko
podr i
j
etlo.Sobzi rom nai nt
egr aci
ju,stvaranjevlasti
tenacijeikulturološkur azlikovnost ,spomenut ibi
postupci mogli imati opravdanje tek kad se ne bi odnosili i na gotovo potpuno nijekanje hrvatskoga naroda
i njegove povijesti u toj zemlji.

Nedavnaizr
adbaipromoci
jarodoslovasr
ednjovj
ekovnedinast
ij
eKotromani
ća,tr
ebalajet
ako,kao
dokumentbosanskedr
žavnosti
,či
jisunavodnoizr
avnisl
jedbeni
cidanašnj
ibosanskimusl
i
mani,posl
uži
ti
br i
sanjupovi j
esnenazočnost iHr vataunj i
hovim zeml j
amaBosniiHumu.Kaopot porut akvojteori
ji
,u
j
avnost isesazanat l
i
jom Enverom I mamovi ćem ukazivaoifratarLukaMar kešić.Izgledadaj etrgovci
ma
bila velika nevolja kako današnjem Muj iiHasiobj asni
tidasui m pret
keSt i
pana,Tomaša,Kat ari
nuili
Hr vojapobi l
iOsmanl ij
e.Jošjet ežebiloobj asni
tidasui m bosanskudr žavnusamost alnost,starunavodno
sedam st oljeća,odnj i
hsami hiOsmanl ij
abr ani
liupravopredciostatkaostataka hercegbosanskih Hrvata.
Budućidasui mt oistoobjašnjavaliinekadašnjihr vat
skinacionali
sti
,uglavamasvet ihr at
nika,mor aoje
nast atikaos,uobl ičenvjeroj
atnounekuvr stpit
anja–zašt osmoseondabor i
l
iprotivust aša?

Nu kako je zapelo pr emošćivanjepovi j


estigledei slamizaci j
eičuvanj anavodnedr žavnosti,musl i
manski
susest r
ateziubr zovr at
il
iusadašnj ost
,pasuzaht j
evhr vatskihzastupnikazaosni vanj em
radiot
elevizij
skogakanal anahr vatskom j
ezikupr oglasi
liugr ožavanjem vitalnogaint eresabošnj ačkoga
odnosnomusl imanskognar oda.Zašt ojepakugr oženvi tal
nibošnj ačkii
nteres,obj asni oj
eusr pskim
banjalučkim novinamast anovitiSeadFeat hagić.Onnai met vrdikakohr vatskičelniciinzi
stir
ajuna
otvaranjukanal a,nezat ošt osui m ugroženihr vat skij
ezi k,povij
estinaci onal nobiće,negoj ednost avno
dahr vatskipolit
ičar ii
majudost upanmi krofon,pr ekokoj egćesvom hr vatskom nar odupr opisivatišt
oi
kakot rebami sli
ti.Ovoj edoi st
at očnainterpretacijamusl imanskepol i
ti
kepr emaHrvatima, koja im nastoji
uskratit
ičakii zbor nopravo,kaošt ojetosvoj edobnouči nioWol f
agngPet ri
tch,kadj enamet nuozakonda
Hrvatimaupr edsj edništ
voBi H,nj i
hovapr edstavni ka,birajumusl imani.Nesl uželizat ovaljdaidva
muslimanska televizijska kanala?

Kakoj et osamodi oši repol i


ti
keet ničkogači šćenja,najpri
j
ehr vatskogai mena,apot om ifi
zičkoga
i
strj
ebl j
enja,pokazuj eizadnj aodl ukami nistr
apr osvj
ete,kult
ureišpor taHer cegovačko-neretvanske
župani j
eEsadaDžel ilović,kojizbognavodneneuskl ađenostistatutaškolesf ederal
nim propisi
ma,ne
samodani j
ei splat i
opl aćepr osvjet nim djelat
nici
maškol ekojaradipohr vatskom programuuSt ocu,nego
set i
jekom posj etagr adusast aosamosr avnatelj
imamusl imanski hškola.Upravozbogmusl imanskoga
programazauni št avanj ehrvat skogabi ćauBosniiHer cegovini,hrvatskipoli
ti
čari
,akožel ezašt i
tivl
asti
ti
narododnest anka,dužnisusesvi m si l
ama,uznar avnopr ij
atel
jskupomoćmeđunar odnepol it
ike,borit
i
za njegovu teritorijalnu autonomiju –bi lodaj er i
j
ečonovom ent itetui
lirepubli
ci.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Čet
vrt
ak,22.svi
bnj
a2008.
Komunisti
čketehni
kezast
raši
vanj
a

Kakobiseosvet il
eSj edi
nj enim Dr žavamazbogpozi vniceHr vatskojuNATO,či mej er azbijenplano
stvaranj unovebal kanskegeopol it
ičkecj el
ine,bri
tanskisust rateziiskor
isti
lisrbi
janskepar l
ament arne
izbore i obljetnice hrvatskih velikana - predsjednikaFr anj eTuđmanaiGoj kaŠuška- dapoveduj ošjednu
kampanj upr otivhrvat skedr žavneneovi snosti.Utom obavj eštajno-medijskom udaru, osim spomenute
dvojicehr vat skihdr žavot vor acaci ljasenasvakui dejuhr vatskedr žavnostitenaKat oli
čkiCr kvukao
domi nant nuznačaj kuhr vat skogai denti
teta.Dabiseozl oglasil
oi dejudržavnostiupor abljenesuveć
prokušanekomuni stičket ehni kezast rašivanja,aljudikoj isusebor il
ipr
ot i
vmonar hofašisti
čkogai l
i
jugokomuni sti
čkogar ežima,pr oglašenisuzl očinci
mai sključivozat odasepr ekri
jepror ačunatiisustavni
genoci dšt ogaj esr bokomuni st i
čkavoj ska,načel usJosi pom Br ozom,poči nil
anadhr vatskim narodom.

Oči tousklađenisasr bij


anskimi nteresi
ma,ukampanj uproti
vposj etaamer i
čkogapr edsj
ednikaGeor ga
BushaHr vatskojiulaskaHr vatskeuNATO,ukl j
učioisrpskit
jedniki zVukovaraNovost i
,kojegainače
financir
aHr vatskavlada,auzadnj em broj
u,osl
onivšisenaklevet ničketvr
dnjeIvanaFumi ća,poveoj ei
ratpr ot
ivKatoli
čkeCr kve,opt uživšijezapri
ti
saknapr avosuđe.Ui stosuvri
jemer aznimešet ar
iizSr bij
e,
podkr i
nkom nogomet ni
hfanovapoputnekadašnj egvojvodeVojislavaŠešel j
a,krstar
il
iHrvatskom,snuj ući
valjdaponovni“ vaskrsVelikeSr bije”.Nasli
čnapoli
ti
čkazborovanj asvakogasevi kendaupr avoslavnom
manast
ir
uKrkatakođerokupl
j
a“brat
ij
a”i
zSr
bij
epaondanij
ečudno,zašt
ojeredar
stvopr
onašl
oskl
adi
šte
voj
neopremeinaoružanj
auBilj
ani
maDonji
m,štoj
einačepr
ešućenouhrvat
skojj
avnost
i.

Kolikoj epakpr avoslavnopučanst vo,koj esepoi st


ovjećuj
esvel i
kosr pskimi dejama,svesnažni ji
remet il
ačkičimbeni k,pokazuj eidr skipokušajpr eimenovanja ulice nazvane po hrvatskom branitelju u
j
ednuodi načicavel i
kosr pskihikonauDal j
u.Noueur ouni
jskojpr ojekciji
,veli
kosr bisut ekjedanod
upot punjujući
hel emenat azar azaranjeamer i
čkeJadr anskepovel j
e,koj aHr vatskojomogućuj eotkl
onod
zapadnobal kanski hintegr aci
ja.Dr ugijesnažanči mbeniksustavnoi scrplj
i
vanj ehr vatskejavnosti
,aoči t
uje
seuj ednom di j
el unovinst va,kojepol it
ikom ozloglašavanj
ahr vat skihlj
udiuobl ikusažet akahaaških
optužni ca,namećeiodr žavanavodnukr i
vnj
uhr vatskoganaroda.Kaouzor akt akve,got ovopronacističke
propagande,dovol jnojepodsj eti
tinanedavnikoment arujednom dnevnom l istu,novi narainačepoznat a
pokr i
votvorenjuiobj avl j
ivanjulažnogai nt
ervjuaspr emij
erom Sanader om.Ut om svom ur at
kutvrdikako
j
emi nistarGojkoŠušakbi onepožel j
anzademokr atskuHrvatsku,kakogani j
eht jelameđunar odna
zajedni catedaj eodgovor anzapol it
ikupodj eleBiH,hrvatskiangažmanut amošnj em ratuiotvaranje
koncentracijskih logora.

Nat ajnačinj espomenut ikoment at or,iposlij


eopćepr i
hvaćenakr ahat užit
eljskepoli
ti
keCar ledelPont e,u
hrvatskojjavnost ipokušao,sr i
čućiopt užnicuRepubliciHrvatskojzaagr esijunaBi H,nesamoopr avdat i
drskuibezobr aznupol i
ti
kubi všet užitelji
ce,negooči t
o,unatočnovonastalom stanju i dalje nastaviti rad na
projektubrit
anskedemoni zacij
eHr vata.Kadj evećr ij
ečoŠuškui libil
okoj em tadašnj
em zast upniku,val ja
podsjetit
ikakosubi raninademokr atskimi zbori
ma,pademokr atskom pr oglašavatimožebitno
nezadovoljnu manji nurezul t
ati
mai zbor a,mogućej esamouj ednopar ti
jski
m,dakl e,komuni st
ičkim ineki m
drugimr ežimima.Kadbizast upniciuSabor uil
ičlanovivladeumj estoizražavanjaizbornevol j
enar oda
tr
ebal ibi
tipoukusut zv.međunar odnezaj ednice,kakoset ot vrdiu spomenutom komentaru, onda bi
umjesto izbora, Bruxelles jednostavno trebao imenovati svoga komesara, poput visokog predstavnika
međunar odnezaj edniceuB5H( OHR)panam i zbori
,kaoiukomuni zmu,vi šenebibi l
inipot r
ebni .

Štosepakt ičeBI H,onaj eionakoi zdobr ogadi jelazagrebačkeper spektivener azuml j


iva-podijeljena je
međusobnoi zmeđuSr baiBošnj akapaonikoj isuseevent ualnozalagalizahr vatskuj ednakopr avnostu
njoj
,zar azl i
kuodoni hkojisunast avil
ikomuni st
ičkupoliti
kunj i
hovauni št
avanj a,jamačnobit rebal ibit
i
demokr ati.Kol i
kijepakut j
ecajbr i
tanske" agent ure"upoj edinimli
stovima,opetmožeposvj edoči tii
sti
novinarupr opagandi st
ičkom prikazur adaiul ogepr edsjednikaTuđmanauhr vatskojpovijesti
.Ur adak
doista nije vrijedanspomena,osi m štoopet ovanj em Ashdownovamot i
vasal vete,nakoj ojsenavodnoj oš
1991. naliv-per om iscrt
avalapodj elaBosne,upućuj enai zvornogtvorcalaži.Kakosam isam nazoči o
spomenut om dr uženjusPr edsjednikom,podsj ećam kakosut adaumj esto" bri
tanskih" papirnatih salveta,
nast olubi lipost avlj
eniplatneniubr usi
.Odznakovi ti
hsimbol a,nanjimaj emogl aostatitekpozamašna
crvenkasta mrlja prolivena vina na salveti ispred spomenutoga novinara.

Nupozadi nutebr i
tanskeobavj ešt
ajnepoli
ti
keuhr vatskim medi j
ima,št oj ujesvoj edobnor askrinkao
tjednik Nacional, definirao je u jednom razgovoru s hrvatskim diplomatima u Londonu britanski ministar
Deni sMacShane,por učivšiHr vat
ima,kakobii m svei šlobol j
edasuost aliuJugosl avi ji
.Daj etomutako,
svj edočiinjemačkipubl icistinovi narVikt
orMayer ,koj iinačeni jebioskl onHr vatskoj.Onuj ednom
intervju napominje, kako je Pakt o stabilnosti osveta nizozemskoga ministra vanjskih poslova Hansa van
denBr oekaHrvat skojzat ošt oj enapustil
aJugoslaviju, jer ju on 1991. nije uspio spasiti. Zato Bruxelles i
danas nastavlja politiku EU-bal kanizaci
je,štonaj boljepokazuj eaktualnapor ukaOl l
yjaRehnanovoj
sr bij
anskojvladi,kakoćenj ihovazeml j
apost at
imot orzapadnogBal kanapaj ojjeEU,dabi dostigla
Hr vatsku,većsadspr emnaponudi t
ikandidat skistatus.

MateKovačevi
ć
Fokus

Srijeda, 21. svibnja 2008.


Rezervate za Hrvate
Izostanakhr vatskogaot porasvesnažni j
ojfundamentali
stičkojpoli
ticit
amošnj ećeHr vatepr etvor i
tiu
pasivne pr omatračevlasti
tesudbi ne,koj
abinakonmasovni hisel
javanja,ostat aktamošnj i
hkat ol
ika
zatvorilausvojevr snerezervate,kojebimusl i
manskevl astimoglepokazi vatiznat i
želj
nim put ničarimakao
preživjeledomor odce.Okr etanjepoli
ti
čkihglavauZagr ebu od problema vlastitoga naroda u susjednoj
državinećeubr zatihodRepubl ikeHrvatskepremaEur opskojuni j
inegobigazbogsnažnebr uxelleske
potpor eSr bi
jemogl osveznat nij
euspor avati
.Ukril
ati
ci„Her cegovinaradiBosnasegr adi
“moždaj e
najbolje osli
kandanašnj ipoložajHrvataut ojdr
žavi
.

Nai meupozadi nitesl i


keneskr ivasesamoogor čenjezbognezavi dnapol ožajaipljačkehr vatskog
novca,negot akoliči
nanej ednakopr avnost izacijelojeisuvr emeniodr azpovi j
esnogast anjakat ol
ički
h
Hrvata nakonšt osui m zeml jupot krajsr ednj egavi jekazauzel iOsmanl i
jeidržalii
husvoj evrsnom ropstvu
puni hčetir
ist otinegodi na.Upozadi niizgr adnjecest ovnei nf
rast ruktur e,napr i
mjeraut oceste,kojom se
zaobi l
azehr vat skapodr učj
a,osi m st rateškezadaćedazami šl jenimusl imanskiprostorpovežeu
jedinstvenu i funkcionalnu cjelinu skriva se nikad do kraja realiziran cilj muslimanskih fundamentalista da
etničkim či
šćenj em ivojnim zaposj edanj em di j
elovasr edišnjeBosnepr ekodolineri
jekeNer etveuzađuna
more u Neumu, a odatle i svojevrsnim koridorom sve do otoka Visa.

Aktual ninedost ataknovcauf ederalnom pr or ačunut akođerj edi osmi šl


jenepol i
ti
čkeigre,koj om bise
nakoni scr plj
ivanj
anaj prij
eukinuložupani j
e,kaot eri
tori
jalnejedi nicemjesnesamoupr ave, a onda cijelu
Federaciju, kao mini-Bosnu,uduhuI zetbegovi ćeve„ Isl
amskedekl ar
aci
je“pr etvori
loislužbenou
musl imanskient i
tet.I
zostanakhr vatskogaot por asvesnažni jojf undament alist
ičkojpoli
ti
cit amošnj eće
Hrvat epr etvori
tiupasi vnepromat rače vlastite sudbine, koja bi nakon vala masovnih iseljavanja, ostatak
tamošnj i
hkat oli
kazat vori
lausvoj evrsner ezer vat e,kojebimusl i
manskevl astimogl epokazi vati
znatiželjni m putničari
makaopr eživjeledomor odce.I zostanakzani manjazapol ožajHrvatane bi bio
posebnanovi na:nisul ii
hionako,j oštij
ekom pr ošlogar ata,uskupi namadr žaliimučil
ipomusl i
manski m
l
ogor ima,ukoj imadanas,kaošt oj et obilonedavnouJabl anici,obi l
j
ežavaj uobl j
etni
cesvoj eizmišlj
ene
povijesti.

Premdat omožei zgledatiapsur


dno,danasnaj višezani manj azahr vat
skusudbi nuuBosniiHer cegovini
pokazuj uSrbi.Ponaj pri
jeoniizpoli
tičkogavodst vaRepubl i
keSrpske,kojisuzbogpol ožaj avl asti
toga
entit
etaživozaint eresi
ranizaodnosmusl imanski hvl astipremakr šćanskom narodu. Naime, nestankom
Hrvata muslimanska se ekspanzija ne bi zaustavila u granicama Federacije nego bi se vrlo lako zbog
vit
alnogdemogr afskogpr ir
astamogl arazl i
tiinanj ihovopodr učj
e.Tajseekspanzi oni zam neoči tuj
esamo
u verbalnom prepucavanju okot zv.jedinstvenedr žavenegosust avnom izgr adnjom džami j
aponaj pri
je
mijenjaj
ukul t
urološkikrajoli
k,ademogr afskouzmi canj ekršćanaot varaim pr ost
orzanapr edovanj e.

Zat opol i
ti
čar iRepubl ikeSrpskei zmeđuost alogabr anećipravoj ednakopravnostiHrvata u federaciji brane
iopst oj
nostvl asti
togaenti
teta.Budućidaj eizdvajanjeKosovai zsastavaSr bij
edubokopodi j
elil
ozeml j
e
Eur opskeuni jeiSAD,Eur opl j
ani,kaošt osemoževi djet
iizpostizborni
hpor ukasvevi šepot i
čeSr bi j
una
j
ačanj e,kakobiodnj estvoril
isvogar egi
onalnogi grača,kojićekaomot orzapadnogaBal kanapr ovodi t
i
njezi nupolitiku.Pr emdausvoj i
m por ukamai stičuželjudavl astuBeogr aduf or
mi ratzv.proeur opska
skupi napolitičaranačel usBor i
som Tadi ćem,eur opskapol it
ikaćeudogovor usRusi j
om pr onaćir ješenj e
izaKošt uniči nukoal i
cij
usr adikali
maTomi sl
avaNi koli
ća.Okr etanjepoli
ti
čkihglavauZagr ebu,od
probl emavl ast i
toganarodaususj ednojdr žavi,nećeubr zatihodRepubl i
keHr vatskepr emaEur opskoj
uniji nego bi ga zbogsnažnebr uxel
leskepot por eSrbij
emogl osveznat ni
jeuspor avati
.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Srijeda, 14. svibnja 2008.


Haaška bojišnica
Uspješna obrana generala Gotovine sve više pokazuje lice Haaškoga suda, a raskrinkavanje lažnih
svjedoka, koji su hrvatske oslobodilačkeakci jehtjel
iupovjesti
tikaozl očinačkipothvatprisi
li
laje
organizatorehaaškeboj i
šnicenapr omj enut akti
ke.Zat osetežište,namj estodosadašnj egapr it
iskana
generalaGot ovinu,svevi šepr emješt anaskupi nuher cegbosanskihHr vata,kojujeHaaškot uži
telj
stvo
takođernačel uspr edsjednikom Tuđmanom,opt užil
ozaudr uženizl očinačkipothvat,kojim sunavodno
zbog stvaranja velike Hrvatske izveli agresiju na BiH.

Očitoj ezbogt eakci jeHaaškisudnedavnoosl obodioidvoj i


cubošnj ačkihčasni kaEnver a
Hadži hasanovićaiAmi r aKubur u,zakl j
učivšikakoHadži hasanovi ćunijedokazanodaj ei maoef ekt i
vnu
kontrolunadj edinicom ElMudžahedi nuvr ijemezl očinapaj epr emapr esudiučiniosvešt oj emogaoda
spri
ječiikazniokr utno postupanje i zlostavljanje zarobljenika u Bugojnu. Sud se pak nije zamarao
odgovor om napi tanjet koj eondadoveomudžahedi ne,nadzi r
aoipot icaozl oči
ne,koj isuui meet ni
čki
či
steii slamskeBi Hi spr aznil
iBugojnoodHr vata,agr adskinogomet nistadion pretvorio u njihov logor i
mučilište.Skupinaukoj ojsenalazePr l
ić,Pr al
jak,Petkovi ć,Puši ć,Stoji
ćiČor i
ćzbogi zostankadr žavne
potpor eznatnojer anj i
vija,amožebi tnonežel j
enapr esudamogl abiimat idugoročneposl jediceza
Hrvatsku.Tuži t
eljstvo,koj ejeinačenapadajJNAiSFRJnaHr vatskuizbjegavalokval ifi
ciratikaoagr esi j
u,
sad se u postupku protiv hercegbosanskih Hrvata koristi spomenutom kvalifikacijom.

Zbogpor azanaMeđunar odnom sudupr avdeuHaagu,nakoj em j eSr bij


agotovoamnest irana od bilo
kakveodgovor nost
izar atuBi H,bošnjačkaćepol iti
čkaelita,sj ednest r
ane,kaomor al
nunadoknaduza
svojeizgubl j
enebi t
ke,vr l
oradopodupr ij
etistajali
štaTuži t
eljst
va.I zatakveodl ukest atćeimusl imansko
pučanstvo,koj esezadnj i
hdeset l
j
ećanal aziusvoj evrsnom psi hopoli
ti
skom košmar u,izkoj egser ađa
svi
jestobošnj ačkojposebnost i
,kojajebezobzi ranameđunar odnečimbeni ke,uvjetovalanj i
hovo
i
zdvajanj eizskl oparanij
ihkolekti
vit
etaskoj i
masusepoi stovjećival
i.Kakoi hseznatan dio, bez obzira na
kol
ebanj a,tij
ekom povi j
estii
pakosj ećaodi j
elom hr vatskogaet niskogkor pusa,izl
azaki znj egovasast ava
podrazumi j
evaoj einajoštr
ij
igranicupremaHr vatskojiHrvat i
ma.Napol i
ti
čkojrazi
nit ajseduševnir ascjep
manifestirao znatnokrvavij
imr at
om protivkat oli
čkihHr vatanegosudj elovanj
em uobr anipr ot
iv
beogradske agresije.

Ot udpot j
ečeigot ovosl užbenost aj
ališteot .zv.ekvidistancikr i
vnjeHr vatskeiSr bijezar atuBi H,teor i
ji
kakosunaci onalist
ičkepr opagandeodkr šćanski hBošnjakauBi Hst vori
l
eSr beiHr vateidogovor u
TuđmanaiMi loševićaopodj elizemlje.Zbogt akvaduševnogst anjaapsur dnoj eiznosi
tipovijesne
činjenicepaodgovorvj erojatnot r
ebat r
ažitinapodr učjuduševni hznanost i.Valjaipakpodsj etit
ikako su za
razlikuodopćepr i
hvaćeni hopt užabat adašnj imusl i
manskipol i
ti
čkipr edstavniciAlij
aIzetbegovi ći
MuhamedFi li
povićdoi stapregovar alisMi l
oševićem opodj elizeml je,kojudanasekskl uzivnosmat raju
bošnj ačkom.Nakr aju,kaot ri
jumfir ezultattih pregovora potpisana je daytonska podjela na dva entiteta –
srpski i muslimansko-hr vatski,kojij
ezasamodeset l
jećepr etvorenugot ovoi sklj
učivomusl i
manskient it
et.
Maj orizacij
ukoj om sui zpol i
ti
čkogaži votaFeder aci
jeisklj
učil
iHr vatesadpokušavaju premjestiti na cijelu
BiH,št oseosj ećanasvi mr azinamavl astipačakisudi oništvom nar azli
čiti
m međunar odnim kongr esima.

Takoćepr imjericeuDubr ovnikupotkrajsvi


bnj
anaMeđunar odnom kongr esuzat uberkulozuipl ućne
bolesti, kao predstavnici trij
unar odaizBiHsudjel
ovat
iZehraDizdarević,Baki rMehi ćiHasanŠut i
ć.Pr ot
iv
takvenasi l
neuni t
ari
zaci jezeml j
eiuništavanj
atamošnji
hnaroda,srećom j eust aoamer i
čkiveleposl anik
Char l
esEngl i
sh,kojijenedavnopor učiokakobezHrvatanećebi t
ini mirne ni prosperitetne BiH. Umjesto
j
avnihsuđenj anat vrdnjeobr anehercegbosanski
hHrvata,kakojeizBi Hi zvedenaagr esi j
anaHr vatsku,
domaćabiel i
tatrebalabarpr eli
stat
iknji
geštoihj
ezadnjihgodinaobjaviogener alSl obodanPr aljak.

Mate Kovačevi ć
Hrvatsko slovo

Srijeda, 07. svibnja 2008.


Daytonske stranputice

Jur
išBošnj
aka

NakonštosuHr vatibr oj
čanogot ovoprepol ovl
jeni
,fi
nanci jskioplj
ačkani ,por eznoosi romašeni ,aj avna
poduzećaizžupani jskepot palapodfeder acij
skuupravugdj emusl i
manii majuveći nu,podgesl om
bošnj
aštvapočel ajeiot i
mači nahrvatskogakul tur
no-povi j
esnognasl i
jeđaNovaci zhr vat ski
hr ukupr etače
seubošnj ačkedžepove.Takoj eraznim priti
scimaipr ij
evaramanaj sir
omašni jinarod,bošnj ački,postao
pl
atežnonaj moćnij
askupi nauBi HCijenast ambenogapr ostorapočet vor nom met ruut r
i
bosanskohercegovačkagr ada–Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru najbolji su pokazatelj stupnja
povl
aštenostit
amošnj i
hnar odaupr otektoratu,sast
avljenom oddvaent it
eta,koj ipakpoči vajuna
konst
it
uti
vnostitri
judr žavotvorni
hnaroda.

Takoj ezbogkupovnemoćičet vor nimetarui sklj


učivomusl i
manskom Sar ajevudosegnuo4, 5t isuće
mar aka,uBanj ojLuci ,glavnom gr aduRepubl ikeSrpske,cijenasekr ećedo2, 5mar aka,dokuMost aru,
kojislovitekkaokul turnosr edišt eher cegbosanskihHr vata,cij
enačet vor nogamet rastoj iokotisućuipol
mar aka.Zbognesr eđeni hmusl imansko-hr vatski
hodnosauFeder acij
i,bil
obir eal
noočeki vatidaće
kupovnamoćst anovni štvaRepubl ikeSrpskebi t
iznatnovećaodf ederacijskogapučanst va.Nu,
zahval j
ujućimuslimanskojmaj or i
zaci j
inaraziniFederacij
eider ogiranojaut onomijihrvatskihžupani ja,
očitojegospodar stvošt osugapot aknul
iradišniHrvati
,nakonpl jačkeHer cegovačkebankeit zv.
kontrolnog paketa dionica, koji je zbog parlamentarnoga preglasavanja pripao Sarajevu, novac iz
hrvatskihrukunagl opr etočenubošnj ačkedžepove.Takoj er aznim prit
iscimaipr i
jevaramanaj siromašnij
i
narod,pr ekonoći ,postaopl atežnonaj moćnij
askupi nauBosniiHer cegovini.

Razbor i
tiglasot por asvesnažni j
ojkoncent racij
imoćiumusl i
manski mr ukama,ovi hj edanaponudi o
premijerRepubl i
keSr pskeRadosl avDodi k,kojijenajpr
ij
emusl imanskojst raniporučiokakoSar ajevo,
zbogsvesnažni jegaor i
j
ent al
nogdekor a,nemožebi t
iglavnigr admul tietničkedr žave.Nekol i
kodana
kasnij
e,Dodi kjeopet ,spuni m pravom upozor i
o,kakobizbogmonoet ničkej ednost r
anost iuređivačke
poli
ti
ke,t r
ebal or asfor
miratiiTVBi H,jerbinast avaktakveuni tari
stičkepol iti
ke,pokoj oj
,osi m za
muslimane, u BiH nema mjesta drugim narodima, mogao dovesti do rastrojbe cijele zemlje. Dodikovi
pri
govor ini
suneut emelj
eni,jergl
edaj ućištosedogađashr vatskim nar odom uFeder acij
i,onsamo
razborit
ozakl jučujekakvaćesudbi napogodi tiSrbe,akoslučajnopr i
stanunauzmi canjepr ed
musl i
manski m pr it
isci
ma.Nakonšt osubr oj
čanogot ovopr epolovlj
eni( odpr ij
erat
nihvi šeod800t i
suća,
danasj euBi H,kakoj ei zvi
jest
iokar di
nalPul j
ić,tekoko460t isućaHr vata)f inancij
skiopljačkani,por ezno
osir
omašeni ,aj avnapoduzećai zžupani j
skepot palapodf eder aci
jskuupr avugdj emusl i
manii maj u
većinu,podgesl om bošnj aštvavećj epočelaiot imačinahrvatskogakul turno-povi j
esnognasl i
jeđa.

Dokset akti
kom i zgradnjenovi hdžami jaosvaj ar atom nezauzetipr ostor,uvremenskojpr otežnosti
,cij
ele
skupinekvazi povjesničar ajuri
šajunaspomeni kepr edosmanskekul turnebašti
ne,nakonči jegbi
svojatanjail
izat ora,većsut rahrvatskinar odmogl iproglasit
inepost ojećim.Uopćojbošnj ačkojpovicina
Hrvate, akademi kuMuhameduFi li
poviću,koj isvoj i
mj asenovački
mt raktati
maj ošuvij
ekneuspi jevaizićii
z
neuspj ešni
hpr egovor asaSl obodanom Mi loševićem,pr i
druži
oseiml adibosanskifr
anjevacizPosavi ne,
fraPet arJelač,koj em optužbehr vatskoganaci onal i
zma,NDH,t epi tanjaJasenovcaiBl ei
burga,služet ek
zaobr ačunsmj esnim vrhbosanski m ordinarij
ima,koj imasezbogvl ast inadžupama,j ošoduvođenj a
redovitecrkveneupr ave,r edovniciBosneSr ebrnesmukom pokor avaj u.Otudproist
ječualuzij
eiopt užbe
zakukavšt inusvećeni ka,kojisusepovl ačil
isnar odom predpar t
izanski m zl
očinci
ma.Doduše,ml adacj e
„zaboravio“kakoj eizopačenii nt
ernacional i
zam j ednak,aubr oj
čanom odnosusvoj i
hžrtava,čaki
neusporediv, s nacionalizmom.

Zani mlji
voj eiJel ačevopovjesničkoopr avdavanjemasovnihpar t
izanskihlikvidacij
a,upravo„ kukavički h“
svećeni ka,či j
iživotni j
emogaobi tipošt eđen,zarazli
kuodneki hčlanovakasni j
i
hsvećeni čkihudruženj a,
napr imjer„ Dobr ogapast i
ra“
,kojijeusvoj i
m kalendari
maobjavlji
vaopor trete jednoga od najpoznatijih
svjetskih krvnika - Josi
paBrozaTi ta.Nar avno,nepadaminapametomal ovažavat ir
adbi lokojegaBožj eg
službeni ka,nukadvećspomenut ipovj esničari
scrt
avaosudej ednei deologi j
e,pačakinj ezi
nihpr i
st aša,
ponajmanje ju imapr avasudi
tisast ajali
štadrugeideologi
j
eilipakj ugosl
avenskeibošnj ačkedr žave.U
tom sesl učaju,kaozauzet ipoli
ti
čar ,stavlj
anar aspol
aganjesuprotnojpol i
tičkojideol
ogiji
,kojadanas,
j
ednakokaoi1945.žel
izatr
ticj
elokupnihr
vatskinar
od.Nekadj
ugosl
avenst
vom napodr
učj
ubi
vši
h
t
vorevi
na,danasbošnj
ašt
vom uBosniiHer cegovini
!

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Ponedjeljak, 05. svibnja 2008.


Informacijski rat protiv Hrvatske

Sukl adnotezioupi tnostimeđunarodnepot por


edr žavamanar ubukol apsa,kojenemoguzaj amčit
i
sigurnostsvoji
m gr ađanima,kaoni t
iradosnovni mjavnim službama,odRepubl i
keHr vatskeoči t
ose
nast oj
inapravit
iraskoljenazeml j
a,kakobisest vori
liuvj
etizanj ezinoizjednačavanj esbi vši
m
jugoslavenskim republikama,kojebipoubr zanom tečajutrebaleskupnoućiuEur opskuuni ju.Zatosena
unut arnj
ojrazi
ni,proti
vHr vatskepoveoi nformacij
skirat,kojiuoži vl
javanjut er
ori
stičkepropagandesvoj i
m
met odamasvevi šepodsj ećanaMi loševićevovr i
j
eme,kadset radicionalna pobuna pravoslavne manjine
koristi
laproti
vuspost avebilokakvehr vatskedržavneneovi snosti
.

Kaošt oseupr edvečer j


evelikosr pskeagr esij
enaHr vatsku,pr eti
skom knji
ge„ Magnum cr i
men“ ,pokušalo
ozloglasit
iKat oli
čkucr kvuzanavodnast radanjaSr bauHr vatskoj,t
eprivućinaMi loševićevust r
anu,osi m
pravoslavnemanj ine,inikadpor aženepr i
stašeOr j
une,koj aseukomuni st
ičkojJugosl avij
iprekri
vala
velom unitarizma,t akojenedavno,nakonj asenovačkepr omoci jesvoj
enovepol i
ti
ke,skupi nabi vši
h
stalj
i
nistapr eti
skalapr opagandi sti
čkuknj i
guonavodni m zločinimakatoli
čkogakl era,kojaj e1946.godi ne
najpri
jeposl užil
akaoopt užnicanamont i
ranom pr ocesuzagr ebačkom nadbi skupuAl ojzij
uStepincu,a
kasnijeikaoopr avdanj azasvezl očineštosui hjugosl avenskekomuni sti
čkesnageči nilenadcr kvenim
sl
užbeni cima.Sl oživšisesvoj om šut nj
om sFumi ćevim opt užbama,pr edstavnicihrvatskepoliti
čkeelit
e
podsjetil
isuj avnostnaj ošjednopr etvaranjekomemor aci
jei sti
nskimjasenovačkim žrtvamaunekadašnj e
Miloševićevomi t
ingašenje,koj ejezahval j
ujućišutnjitadašnj i
hhr vat
skihkomuni starezul t
ir
alonapadaj em
JNA i srpskih snaga na Hrvatsku.

DaFumi ćevapr opagandani jeni malobezazl enpol it


ičkiprojekt,oči
tousmj erennadest abili
zacij
u
Republike Hr vat ske,svjedočiisadašnj imi t
ingaškipohodzadnj egapredsjedni kaSFRJSt j
epanaMesi ća
Petrovojgor i,odakl esui načej oš1990.godi nenaj avlj
enikr vavipohodinaHr vateikomadanj eRepubl i
ke
Hrvatske. Iako je pozadina ovih manifestacija svojevrsni pozivnahomogeni zacij
urazli
čit
ihskupina,koj
e
sepr oti
vehr vat skojdržavnost i,onesut ekdioši repol it
ičkeigresuprotneamer i
čkojpol
iti
ciJadrnaske
povelje,kojom j er azbij
enpr ojektintegracij
ezapadnobal kanskihzemalja,štogaj ošod1993.pokušava,
uzpomoćbr uxel leskeadmi nistracij
e,reali
ziratibrit
anskapol i
ti
ka.Utujei grunar avnobi oukl
jučeniHaaški
sud,aposebnonj egovoTuži t
el j
stvonačel usašvi car skom pr avni
com Car lom delPont e.

Njezinim por azom igot ovomeđunar odnouspješni mraskrinkavanjem lažnihsvjedokapr oti


vgener ala
Gotovi ne,Haaškisudzar at
nezloči neizgubioječakisvoj upol it
ičkuvjerodostojnost,pasezat o,zbog
međunar odnogar askri
nkavanj aurot eproti
vHr vatske,svojevrsniratprotihrvat
skim oslobodil
ačkim
pothvatima i zapovjedni ci
mapobj edni čkeHrvatskevoj ske,prebaci onapr avosudniapar atuHr vatskoj,
gdjesmosvakodnevnopost alisvjedocimamont irani
hpol i
ti
čkihpr ocesahrvatskim branit
elj
i
ma.Kaošt ona
Haaškom sududef i
li
rajusvjedocisumnj i
vamor ala,poputkanadskogačasni kaAndr ewaLesl i
ja,kojije
očit
obi osast avnim di
jelom obavještajnogalanca,koj im senapodmukaonači ntrebaloospori
tipravo
Republ iciHrvat skojnaobr anu,anj ezinovojnoipol i
ti
čkovodst vopr ogl
asitizl
očinačkom udrugom,t akose
nadomaći m sudovi ma,samosadai zvandomašaj ameđunar odnej avnosti,nastavl
jaobavještajniratprot
iv
gener alaMir kaNor caiskupi neosj ečkihbranit
elja.

Da se nastavlja pravosudno-poli
cij
skabor baprot
ivhrvatski
hbranit
elj
a,svj
edočiinedavniposjet
britanskoga ministrapolici
jeisi
gurnostiTonyjaMcNul t
yjahrvat
skom Državnom odvjet
ništ
vu,kojeni53
godi neposlij
e,ni j
epodi gnulooptužnicuproti
vpočini
tel
jamasovnogazl oči
na,štosuganadzar obl
j
enom
hrvat skom vojskom icivil
imanaBl eiburgu,uzbri
tanskupomoći zvel
ejugoslavenskekomunisti
čkesnage.
Nažalostmor asekonst at
ir
atikakouformioptužni
cazapost ojanj
etzv.dvost
rukogalancazapovij
edanja,
zbogr azl
ičiti
hucjena,sudjeluj
eijedandiooptuženikapoputnaprimjergener
alaRahi maAdemi j
a.
Premda je i sam žrt
va,upravoonihsnagakojesui zmisli
l
espomenut odvostr
ukozapovijedanj
e,kaobivši
časnikJugosl avenskear mij
e,Ademibitrebaoznati,kakojesam zapovj
ednilanac,nesamoodl i
ka,negoi
sustavdobr our eđenihiustegovl
jeni
hvojni
hsnaga.

Paralelnipaksust avzapovij
edanj aspomenut om l
egalnom l ancu,mogućej eust anovi titekdugot r
ajnom i
uvj
ežbanom konspi raci
jom,kojusuust anj
uust r
oji
tiobavještajniaparat
ikolonij
alnihsi l
a,aliopet,uz
pomoćbi všihiliuspavanihogr anakaraspušteneobavj eštaj
nesl užbe,auhr vatskom sl učaj
ut osemogl o
odnositinabi všepr ipadni
keUdbeiKOS-a. Da je Hrvatska vojska 1993. godine bila tako dobro ustrojena,
kakoodvost r
ukom zapovj ednom lancugovor igeneralAdemi ,nebit adatrećinazeml jebilaokupirana,as
nj
epr otjeranogot ovocj el
okupnohr vatskopučanstvo.Ni sulitadaizmeđuost alogapodst alnom topni čkom
palj
bom bi ligradoviOsi j
ek,Sisak,Karlovac,Gospić,ZadariŠi benik.

Upozadi nipakpol iti


čko-pr avosudni hakci j
a,odI vanaFumi ća,pr ekobi všetužit
elji
ceHaaškogasudaCar le
delPont e,svedopr ocesabr ani
tel j
i
manadomaći m sudovima,možesenazr ij
etioperacij
azaobnovu
srpsketeroristi
čket vorevi nekrajine,koj aje,zbogsvoj et er
itori
jalnepr otežnosti
,jošjedinaust anju,
samostalni hrvatski hod, okrenuti natrag u zajednicu sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Da je tomu
takopokazuj uisvesnažni j
ipri
ti
sciEur opskogapovj erenstvanani zozemskuvl adu,kakobi ,zbog
potpisi
vanjaSpor azumaopr i
bli
žavanj usaSr bijom,Amst erdam t rebaoodust aoodsvoj i
huvjetovanja Srbiji
dauhi t
iRat kaMl adi ćaiRadovanaKar adžića.

MateKovačevi
ć
Fokus

Ponedjeljak, 28. travnja 2008.


Crta na Drini

Amer i
čkapol i
ti
ka,kojar ij
ekuDr i
nuoči t
oshvaćakaosvoj evrsnugr anicupremar uskom i nteresnom
području,progovoril
ajenedavnouSar aj
evu,prekovel eposlanikaEngl ishaAmer i
čkor ješenje,zbog
zauzetostineki
heur opskihsilanaovom podr učj
u,mogl obibi t
ikratkogadahai l
itekpr eludijunovi ,ijoš
krvavij
isukob,kojijeočitojedi
niust anjuuspostavitirazgraničenjemeđuzar aćenim nar odi mai l
inji
hovu
novuuni juNedavnui zjavuamer i
čkogaveleposlanikauBi HChar l
esaEngl isha,kadj esgovor nicejednoga
fakult
etaporučiosrpskim polit
ičari
madanećebi tiputazaneovi snostRepubl ikeSr pske,bošnj ački
m
vođamakakonet rebajudopust i
tidapr ošl
ostupravljanj i
hovim poli
tički
m planovima,t ehr vatskim
poli
ti
čarimadamor ajupr i
hvati
tičinj
enicukakonećebi tidal
jeet ni
čkepodj ele,valj
agl edatiusvj et
lu
okolnostikoj
esunast aleumeđunar odnim odnosima,nakonpr i
znanja kosovske dr|avnosti.

Naime,ovajj ečin,bezobzi r
anat okakonanjgl edaladot adugl avnom j ednogl asnazapadnaj avnost,
i
zazvaoodr eđenupomut nj uumeđunar odnim odnosi ma.Takoj enast alonesl aganj euVi j
ećusi gurnosti
UN-a, gdje svjetske sile s pravom vet anikakonemoguuj ednači t
isvoj ast ajal
išta.Međusobna
neusklađenostpr obitakazahvat i
lajeiEur opskuuni j
u,par uskimi nistarvanj skihposl ovaSer gejLavr ov,u
tom sukobunaci onal ni
hi nteresa,većvi disimpt omebol esti
,koj aj epočet kom devedeset ihgodi nauni št
il
a
SSSR,kaopr imar niuzor ,nakoj em jeiut emel jenaEur opskauni ja.Umeđuvr emenu,r uskaj epol i
ti
ka
i
skoristi
lakosovskipr esedan,panat emeljut oganovost vor enogpr avapokušavar iješi
tipi
tanj esebi
odanih pokrajina Ju|ne Osetije i Abhazije, koje se |ele izdvojiti iz sastava Gruzije. Pod krilaticom da se
zaustavifragment acij
adr |ava,aust varnostizadr |
ivlast it
inaci onal niinteres,vel ikesilesu,nešt odr ukči
ji
m
sredstvi
ma,nast avilebor buzaosvaj anjei nt
er esnihpodr učja.Kakopol ovi ca BiH pripada Republici
Srpskoj,odnosnosr pskom nar odu,i zčijejemat ičnedr |avet er itorij
alnoi zdvojenoKosovo,amer i
čka
poli
ti
ka,koj ar ijekuDr i
nuoči toshvaćakaosvoj evrsnugr anicupr emar uskom i nteresnom podr učju,
progovorila je u Sarajevu, preko veleposlanika Englisha.
Akobidošl odor eali
zacijetakvepol it
ike,Republ ikaSrpskabizbogi zolacij
eiodvoj enost
iodmat i
čne
zeml j
et enepopust l
ji
vamusl imanskogpr i
ti
ska,dugor očnobi laosuđenanapr opast .Topotvrđuj eibl aga
uporaba Englishove retori keupućeneBošnj acimaupor abom gl agola„ tr
ebate“ ,kaoizaobi l
a|enj eosude
bošnj ačkeuni taristi
čkepol it
ike.Uspost avom gr anicenaDr iniimo| ebitnim procesom nest ankasr pskoga
enti
tet a,nasvoj ećedoćizagovor nicišir
okogaspekt r
ahr vat ski
hpol iti
čkihideja –od onih koji se vole
nazivat istarčevićancima,pasvedoneoj ugoslavenskihpr i
st aša,kojisui onakozanavodnupodj eluBosne
iHer cegovi nejednakoopt u|
ivalisrpskeihr vatskenacional iste.No,kakoj evel eposl ani
kEngl i
shpor učioi
Hrvatima, da ne ćebi tinovihetničkihpodj el
auBi H,usl učaj upr i
mjenenj egovapl ana,samobisemogl a
ubrzat iionakopost oj
ećaagoni j
ahr vatskoganar oda.Nakr ajućepr ojugoslavenskepol i
ti
čkef rakcij
e,zbog
podizanj azi danaDr ini,vj
erojatno,amer ičkiplanpr ogl
asitiobnovom ust aškepol it
ike,dokbi„ pr
avaši ma“
zapr ovedbunj ihovepol i
ti
kemogl onar aspol aganjuostatiteknekadašnj eSt arčevićevo„cvij
eće
hrvatskoganar oda“ .

Budućidaupol it
ičkimi gramanaBal kanunesudj el
ujusamodvi jesupr ot
st avl
jenest rane,amer i
čko
r ješenj e,zbogzauzet ost
inekiheur opski hsilanaovom podr učj
u,mogl obibi t
ikratkogadahai lit
ekpr eludi j
unovi ,ijoškr vavij
isukob,koj ijeočitoj ediniustanjuuspost avi
tirazgr aničenjemeđuzar aćenim nar odima
ili njihovu novu uniju. Upravo zato,Hr vatinesmi juodust atioduspost avemehani zma,koj i
m ćesezašt i
ti
ti
odsvedr ski
j
emusl imanskemaj or
izacij
eupar lamentu,zašt itevlastit
aobr azovnogasust ava,koj egpod
gesl om „dvij
eškol epodj ednim krovom“nast oj
euveći nskim hrvatskim mj esti
masr ušit
istratezi
musl imanskepol i
ti
ke,doki st
odobnonasvom podr učju–u Sarajevu, Tuzli i Zenici - provodeškol sku
segr egacijuhrvatskedj ece.Vi šegodišnjazabr anaemi tir
anj atelevizij
skogaikr ugoval nogpr ogramana
hrvatskom jeziku, znakovit su putokaz za potiskivanje cijeloga naroda iz dr|ave, koju muslimanski ideolozi
ionakoekskl uzivnosmat rajusamosvoj om.Pr ešućivanjepakmusl imanski hzločina,št oihj etij
ekom
agr esijenahr vatskapodr učj
apoči ni
laAr mi j
aBi H,najboljisupokazat eljusudakoj ičekaHrvate ako
odustanu od borbe za vlastitu autonomiju.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Utorak, 22. travnja 2008.


Žutavr pca

Doksej ošuvi j
ekznat anbr ojprotjeranihHr vataizsr edišnjeBosnenemoževr at i
tiusvojedomove,a
nadglasavanjem hrvatskihpr edstavnikauf eder alnojvladilegal i
ziraotvorenapljačka,uskraći
vanj
epr ava
nahr vatskuf ederalnuj edini cujednakoj epot porietničkom čišćenj u,kakobiseodFeder aci
jest
voriočist
i
muslimanski vjerski entitet. Predsjednik udruge "Croatia Libertas" LeoPločkini
ć,pr ij
ejavnoganastupana
j
ednojt vpost aji
,nasvom j er ukavui staknuožut uvr pcukaoznakpol it
ikeapartheida,kojumusli
manske
vl
astiprovodenadhr vatski m narodom.Pr ivatniposj etbosanskom pašal ukubivšegadi plomataRicharda
Holbrooka, inačet vorcabul dožerdiplomaci je,kojom suSj edinjeneDr žave,uzpomoćhr vat
ski
hvojničkih
pobjeda,r i
ješil
epitanj ebal kanskihratova,i skori
štenj ekaovi šeslojnavanjskopolit
ičkaporukazaamer i
čke
predsjedničkei zbore.

Takoj ebivšibageri
stnekadašnjedržavnet aj
niceMadel i
neAl br
ight
,javnosezal oži
všiza
nejedankopravnostcijel
ogajednognarodaumul ti
nacional
nojdržavi,poruči
omi li
j
unskojhrvatskoj
i
seljeni
čkojzajedni
ciuSAD-u,danasl ijedeći
m predsjedni
čkimizborima,umj est
odemokr atskom
kandidat
u,svoj egl
asovedadnur epubl
ikancu.OptuživšihercegbosanskeHr vatezaseparatizam,a
predbacivšipredsj
ednikuFranjiTuđmanu,kakoj ezbogosl obođenjaokupiranihteri
tor
ij
asvoj ezemlj
e,
dobiosvešt oježelio,Holbr
ookseoči t
ost avi
onast r
anuoni hkojisejošuvijeknikakonemogupomi r
it
is
porazom polit
ikesrbij
anskogavoždaSl obodanaMi l
oševića.

Kako je njegov posjet Sarajevu uslijedio odmah nakon posjeta predsjednika Busha Zagrebu i njegove
potpore Hrvatskoj, Holbrookove poruke nisu samo oprječnesl užbenojpol it
iciWashingtona,negosu
svoj evrsnamani festacijanaddr žavni hsr edišt amoći ,kojauUj edi
njenim nar odimagl edaj unovusvj etsku
vladu, a u ustroju Europske unije, svoj pokus za uspostavu svjetskoga totalitarnog poretka. Osim privatnih
žel j
a,sar ajevskim nast upom Hol br
ookj enapokonr askri
nkaoimi topodj eliBosneiHer cegovine,čij
i
pr ot
agoni stijošdoj učerbi j
ahu,ueur opskim imusl imanski m medi j
ima,ugl avnom Hr vat i
.Podsj et
ivšikako
Al i
jaIzetbegovi ćni jesamopr istaonapodj eluzeml je,negoinanazi vsr pskogaent i
tet aj ošprij
e
Dayt onskogaspor azuma,Hol br ookj enei zravnopr i
znaokakosumusl imanskipol it
ičar i
,umj estostrategi
j
e
i borbe za cjelovitu BiH, vodili krvavi rat protiv hrvatskoga naroda, kako bi nadoknadili izgubljena područj
a
u ratu protiv Srba.

Nažal ost,zaslugajet r
ećej anuar skihvlast
iuHr vatskojšt ojemuslimanskaagr esij
anahr vat
skapodr učjau
BiH,pr etvorenaul egal izacij
uet ničkogači šćenj
a,koj esukasni j
enast avil
iime` unarodniupr avit
elj
i
Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown. U tom ratno-pol it
ičkom kompl ot
upr oti
vvlastit
oganar odasudj el
ovali
suinekipol it
ičarii
zhr vatskihst ranaka,kaošt osunekei zmanipuli
raneskupi nepr otj
eranihHr vat
avodi l
e
zdušnokampanj upr otivnosi telj
ai dej
eohr vat
skojjednakopr avnostiuBi H.Doksej ošuvi j
ekznat anbroj
protj
er anihHr vataizsr edišnjeBosnenemoževr ati
tiusvoj edomove,anadgl asavanjem hrvatskih
predstavni kauf eder al
nojvl adilegal i
zi
raot vor
enapl jačkažupanijskoganovcazapot rebef i
nanciranj
a
razvojačeni hmusl i
manski hr atni
ka,uskr aćivanj
epr avanavl ast
it
ufeder alnujedini
cuj ednakojepot pori
otvorenom et ničkom čišćenj u,kakobiseodFeder aci j
est vor
ioči
stimusl i
manskivj erskienti
tet.

Zato je s punim pravom predsjednik udruge "Croatia Libertas" Leo Pločki nić,pr i
jejavnoganast upana
jednoj tv-postaji
,nasvom r ukavui staknuožut uvr pcukaoznakpol i
tikeapar theida,kojumusl imanske
vlastiprovodenadci j
eli
m hrvat skim narodom.Kakoj eunat očmj ešovi t
ojpubl i
ciuspomenut ojtvemi sij
i,
Pločkinićevai dejaohr vatskom ent i
tetudobi l
agot ovodvot r
eći nskupot porugl asova,valj
azakl jučit
i,kako
se,zar azlikuodsvoj i
hpol i
ti
čar a,naj većidiomusl imanskoganar odanepr oti
vihrvatskojj
ednakopr avnosti
injegovi m ustraj
nimt ežnjamazauspost avuvl ast i
tefeder al
nej edinice.Takoj epot vrđenapoznat aisti
na
kakoonajt kovolisvojnarod,pošt ujeicijenituđi ,zar azl i
kuodmnogi hpoliti
čarakoj isešepur ekao
predstavnici nadnacionalnih tijela pa zato preziru najprije svoj, a onda i sve druge narode. Pred hrvatskim
polit
ičkim či mbenici
mauBosniiHer cegovi nij
edugot r
aj nabor ba,asamoust rajnostubor bizai sti
nsku
jednakopr avnostivlasti
tufeder alnuj edi
nicumoženakr ajudoni j
etipl odove.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Srijeda, 16. travnja 2008.


Bošnj ačkimr ačnjaci

Fil
i
povi ćevit
ekst ovisuant ologi
jskaostvar
enjapromidžberadi
kalnihi
sl
amist
ički
hskupina,aSmaj ki
ćev
most arskipr
oj ekt,mogaobii matiipr
akti
čnij
uuloguAmer i
čkipr
istuppodr
azumij
evacjelovi
tudržavu,
opstanak entiteta, jednakopravnosttri
j
ukonst.narodainovouređenje,št
oćeomogući tiul
aženj
eBi HuEU
tepot i
snutir
adi kal neislamistenar ubpoli
ti
čki
hzbivanja.

Najavaizgr adnjegl amuroznogai sl


amskogcent r
auMost aruštogazagovar amuf t
ij
aSeidSmaj kićte
odbojnost i povijesno anti
europejst
vo,kojeusvoj i
mt ekstovimat j
ednonasvest raneši
rideklari
rani
BošnjakMuhamedFi li
pović,imajunekolikozajedni
čkihpovezni ca,aupr vom reduihpovezuj ezajedni
čka
iagresi
vnamr žnj apremasvi jet
ukršćanskeul j
udbeut j
elotvorenečakisekularnom poretku Europske
unij
e.DokbiseFi li
povićevitekst
ovimogl iuvr
stit
iuantologijskaostvarenj
apromi džberadi
kalnih
isl
amisti
čki hskupi na,kojesekaoakt ualneterori
sti
čkeor ganizaci
jedanasugl avnom skri
vajupodskupnim
imenom Al' Kaide, Smajki ćevmost arskiproj
ekt,mogaobii matiznatnoprakt
ičnij
uulogu.

Ubli
skom zal
eđuHr vatske,kaomožebit
nosredišt
ezauvježbavanjeter
ori
sti
čki
hskupinat
ajbimostar
ski
cent
ar,musli
manskim strat
ezi
maposluži
ozaot varanj
eši
rokeidugotraj
neprotuameri
čkeboj
išni
ce,na
koj
ojbisesvetir
atni
cikalil
iusvoj
i
m pohodi
manazapadnuci vi
li
zacij
u,koj
ajejednom odmračni
ji
h
bošnjačkihpr otueur opskihideol ogaMuhameduFi l
ipovi
ćutolikoodboj na.Upr avosuzbogt ogpot puno
razumlji
ver ij
ečihr vatskogapr emi j
eraIveSanader a,kadjenedavnonazagr ebačkom Mar kovut rgu,
obraćajućiseamer ičkom predsj ednikuGeor guBushu,pozvaonasr eđi vanjest anj auBi H,ukoj oj,kako
smatra, sva tri njezina konstitutivna naroda - Srbi, Muslimani i Hrvati - trebaju biti jednakopravni.

Shr vat skogast ajali


štaSanader ovjepoziv,nakr ajuradivlasti
tesigurnosti
,potpunor azumlj
iv,nu,teškoje
očekivat idaćekodr adi kal
nihkrugovakoj e,napr i
mjer,predstavlj
ajuMuhamedFi li
povićinjegovfanat i
čni
vjerski parnjak efendija Smajkić,bi
tidobrodušnopr i
mljena.Nai me,izaFi l
i
povićevatraktat
a,dobr o
umot anaupovi jestgledanukr ozprizmui slami
stički
hosvaj anja,skri
vasezapr avopr oblem nereal
izir
ane
musl i
manskedomi naci jeuBiH.Onozašt ooptužujeEur opu,itakokodbosanski hMusl i
manapot iče
protuzapadnor aspoloženj e,j
estponj egovumi šl
jenjutodasuEur opaiSADekskl uzi
vnokr šćanska
društvakoj amusl i
mane,usl učajuneuspješnekr i
sti
janizaci
je,želeist
rij
ebit
i.

Ovakof anat i
čneopt užbezapadni hdr ušt
avaikr šćanstva,i načesuznačaj kepr ozel
it
a,kojisvojepodr i
jet
lo
iranijuvj er
upr ekrivaj
uagr esij
om nanapušt eniidentit
et.I zpovi jest
iherceg-bosanskih Hrvata narod se
posebnosj ećat eškihrazdobl j
aspočet kaXVI .stolj
eća,kadsuzbogpot ur
ai zvlast
it
ihobit
elj
i,mor al
i
bježatipr edpomahni t
al im vj
erski
mf anatici
mai lipakmasovnopr el
azit
inai slam.Unat očsnažnom
i
sl amističkom radikali
zmu,koj ipr
otežiraj
uodr eđenikrugovi ,koj i
mapr i
padaj uispomenut advoj i
ca
musl i
manski hvođa,BosnaiHer cegovinanebibi l
amogućakaocj elovi
t adržavaakobisedoi staproveo
njihov plan o dominaciji muslimana nad druga dva konstitutivna naroda.

Zatoj epot punor azuml ji


vost aj
ali
šteamer ičkogavel eposlani kauBi HChar lesaEngl i
sha,koj ij
eui nt er
vjuu
sarajevskom "Dnevnom avazu", pozvaopr edstavnikepol it
ičkihst r
anakadapr i
hvateMost arskispor azum i
Sarajevski akcijski plan te da se dogovore o zakonima i reformi policije. To bi im, kako napominje English,
omogući l opotpisivanj eSpor azumaost abili
zacij
iipridruživanjuEur opskojuni ji
.Govor ećipako
unutarnjem ur eđenj uzeml j
e,Engl ishjekazaokakoćeBi H,pr i
jenegošt ouđeuEU,mor atirij
ešit
ipitanje
unutarnjegust rojazeml je.Amer ičkipri
stup,kojiočit
opodr azumi jevacj elovitudr žavu,opst anakent i
teta,
jednakopravnost triju konst it
ut i
vnihnarodainovounut arnjeur eđenj ezeml j
e,bezkoj egnemaul askauEU,
otvaradovol jnomanevar skogapr ostor
adasenapokonr i
ješiihr vatskopi tanjeuBi H,štobioči to,u
završnici,tojdržaviomogući l
oul azakuEur opskuuni ju,ar adikalnei slami stepot isnulonar ubpol it
ičkih
zbivanja.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Ponedj
elj
ak,31.ožuj
ka2008.
Hrvat
iusendvi ču

Višegodi šnjaupozor enjakakobikol onij


alnipoložajHr vatauBosniHer cegovi ni
,zbogmusl i
manske
politike apartheida, koju su otvorenopodupi ral
iinekivi sokimeđunar odniupr avitelj
iuBi H,premdaj eovi h
danakaopr oblem sr amežl ji
voi spl
ivaočakiuneki mi nozemni m medi j
i
ma,mogl abiost atitekkaogl as
vapi jućegaupust inji.Jedanovdašnj ili
stnavodir i
ječiamer ičkogaznanst venika Patricka Gearyja koji tvrdi
kakosunesposobnaikor umpi ranapol i
ti
čkanomenkl atura,posvemašnj ai zočnostint el
ektualnekr i
ti
čne
mase,bezi dejnostt ei zvaranostiizmani puli
ranostnar odatolikeslabost ikojebimogl eoznači tipočet ak
kraja hrvatskoganar odauBi H.Unat očtomušt oset ajbi j
ednipoložajmoževi djetičakii zdalekeAmer ike,
u hrvatskom javnom prostoru herceg-bosanskiHr vatisuidal j
eizloženit ankoćutnojnegat i
vnojpromi džbi
teidal j
esl ovekaogl avnikrivcizasvehr vat
skenedaće.

Nakonšt osu,uzpomoćsl užbenogaZagr ebai zgubiliimini


mal numogućnost ,dabarnar azinisvoji
h
župani j
amoguodl uči
vatiosudbi nskim pit
anjimavl asti
togaživota,ukinut
oimj epravonamat er
inskij
ezik,
pa za razliku od desetaka muslimanskih radio i tel
evizij
ski
hpost ajat
emnošt val i
stovaoniidalj
e
i
nformat i
vnipr ogram mor aj
uslušat inajezikusvoj i
hokupat or
a.I zobrazbaiškolovanjenahrvatskom jezi
ku
takođerpost aj
esveskučeni j
a,jermusl i
manskipr i
tiscitakti
kom t
zv.zajednički
hškola,kaoštoje aktualni
slučajsdjecom uČapl ji
ni,urušavajuizadnj eost atkeškol skogasustavakoj ij
ejamčiohrvat
skojdjecida
ćebardj elomičnosačuvat isvojident
itet
.Doksej ošdonedavnovodi l
aj avnakampanj azatzv.
ravnopravnošćubivšihr adnikamusl i
manaupr ivat izi
ranom mostarskom Al umini
ju,či
j
ajepozadinaoči to
bil
aur ušavanjeil
ipreuzimanj eovepr ofi
tabil
netvr tke,istodobnosenar azi
nicij
eleFederaci
je,utvrtkama
kojesuunj ezi
nuvlasništvu,provodil
oet ničkočišćenj ekadr ova.

Takosadnakonzavr šene operacije, u nadzornim i upravnim odborima, na primjer Energoinvesta i


Elektr
opri
vr edeBi Hvi šeuopćenemaHr vata.Nedavnepakpr i
j
etnj
ebosanskemusl i
mansket eroristi
čke
skupine,koj ajenavodnouočikat oli
čkihbl agdanapr i
premal apodmet anjeekspl ozivapodkat ol
ičkecr kve,
nekianali
tičari,zar azl
ikuodsvoj ihkol egakoj idržedaj erij
ečodemonst r
acijisi
leuočiposj etaZagr ebu
amer i
čkogapr edsjednikaGeor gaBusha,nebezr azloga,smat raj
usast avni m dij
elom musl imanske
poli
ti
ke,kojojjeci l
jštovišepot i
snut iHr vateizBosneiHer cegovine.Doksenameđunar odnoji
međuent i
teskojr azinivodepoliti
čker aspraveomogućem odcj eplj
enjuRepubl i
keSr pskeizsast avaBi Hi
bošnjački
m pr etenzijamaokouki danj aent i
tetaiuspost aveuni t
arnedr žave,naunut ar
njem planu sve
čvršćeegzi sti
raj
usr pskiimuslimanskient itetkaodvi jedržavnopravnecj eline.

Ui gr uokouki danj
aent it
eta,nažal ost,upl
ovilisuipredstavnicihr vatskoganar oda,paumj est odanast oj
e
zašt i
tit
iint
eresevlast it
oganar oda,svojom pol i
ti
kom tekučvr šćujupodj eluBi Hnasr pskiimusl i
manskidio.
Hr vatskipredstavniciočitoner azumi j
umeđunar odnajamst vaRepubl iciSr pskojpasu,unat očvišekrat
nih
upozorenja, postali samo sredstvo u rukama muslimanske politike, koja se preko njih grozi Srbima, dok
istodobno na svim poljima radi na potpunom pretvaranju Federacije u svoj islamski entitet. Kako se
različit
eskupinehr vatski
hpol iti
čarajošuvijeknemogusl ožitiokodef ini
cijevl asti
ti
hpr obi taka,nakoj i
mabi
onda dosljedno mogli zastupati svoj astaj
ali
štaokopi tanjaust avnogaur eđenj aBi H,ondai mj ena
podr učjurealnepol iti
keost al
ot ekt ol
ikodai nzist
ir
ajunavr aćanj ustatusažupani j
ama,koj ei mjepr ij
e
Petritsch-Ashdownovanasi lj
aj amčioDayt onskiustav.Upr otivnom,naj većidi oodgovor nost izamožebi t
ni
nest anakHr vataizBi Hsnosi tćezaj ednoposl j
edice.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Ponedj
elj
ak,17.ožuj
ka2008.
Rogoviuvr eći

Traži
tiodtrikonstit
utivnanaroda,koj
asunasi l
nozat vorenauzajedničkudržavujošizajedničkiidentitet,
ni
jeseusudi onij edanLenj i
n,pajeinačer azbori
tiBusek,gledeidenti
tet
a,stvori
opotpunoner azbor it
zaklj
učakIpol i
ti
čkekoncepci jeokoustavnogaur eđenj aBiHgotovosumeđusobnopot punoi skl
jučivebaš
kaoirazli
či
tiinteresimeđunar odni
hgremi j
a,kojimapr ipadaisam BusekUi zjavibi
všegakoor dinatora
Paktazastabi l
nostEr hardaBuseka,kojijenakonvi šegodišnjebal
kanskeOdi sejenapokonzakl jučiokako
j
ezbogunut arnjeintegraci
j
eBosnaiHer cegovinanaj većipr
oblem naBalkanu,odčit
ava se poznavanje
probl
ema,koj eoči t
oni j
eust anjur
ij
ešit
icij
elaEur opskauni j
a.

Busekj etakođerocijeniokakosei ztezeml j


ei sel
javamnogost anovništ
va,kakogospodar stvomal ot oga
pokreće;akakonepost ojinizajedni
čkiidenti
tet,BiHbidugor očno mogla postati i problem europskih
i
ntegr aci
j
a.Pr avi
lnouočenipr obl
emiteksuposl j
edicepolit
ike,kojuvišeodj ednogadeset lj
ećat amošnj i
m
narodimanamećeupr avoEU.Buseknažal ostnijespecif
ici
r aopitanj
eisel
javanjakoj eje,kadsuupi tanju
Hrvati,potaknutopri
j
er atnim irat
nim progonom tepor at
nim smi cali
camaokospr ječavanj apovratkau
područjakoj i
madomi nirajumusl i
mani .

Nast varanj
upr eduvjetazai sel j
avanj eHrvat
aponaj višej eradionj emačkidi pl
omatHansKoschni ki
Busekov sunarodnjak, austrijski diplomat Wolfgang Petritsch. Na njihov se rad izravnim progonom Hrvata
i
zDr vara,Gr ahova,GlamočaiSt ocanadovezaokaonj ihovnasl j
edni k,EnglezPaddyAshdown.Kadj eu
pi
tanjust at
ičnostgospodar st va,val japonovnopodsj eti
ti
,kakoj eupr avoAustrijanac Petritsch tenkovskim
upadom dokr ajaopl j
ačkaoHer cegovačkubanku,nakoj ojj
epoči valosvekol ikogospodar
stvohr
vat
skoga
naroda u BiH, koji je tada, uz ostalo, bio glavni nositelj poratne obnove i razvoja.

Sobzi rom nači njeni cudasr pskinar odimasvojent i


tet,uzroket amošnj egai selj
avanja,akoonouopćei
postojikaopr oblem,t rebat r
ažitiuopći mt rendovimakoj isuionakokar akteristi
čnizat zv.t
ranzi
cij
ske
zemlje.Ul azakpakengl eskogair uskogkapi talaoživjelisuRepubl i
kuSr pskui zporatnoga zamora, pa je
onaoči touovom t renut kubol j
idioBi H.Uodnosunadr ugadvanar oda,jedinoj erastaopost ot
ak
muslimanskogast anovni štvauBi H,paakoset ij
ekom r ataiodseliojedandi opučanst va,uporatnom
razdoblju,najvećiihsebr ojvratiosvoj i
m domovi mai l
inapodr učjaFeder acij
e,koj efunkcioni
rakao
muslimanskient itet.Hegemoni sti
čkapakpol it
ikaSar ajeva,kojasmat rakakousvoj imr ukamanapodr učj u
Federaci j
emor adr žatinajprofit
abilnij
et vr
tke,nijesamo,nasl anj
ajućisenaPet ri
tsch-Ashdownovu politiku,
dokrajčil
agospodar skupodl oguhr vatskoganar oda,negoj esvojom nesposobnošću,nakonpr euzi
manj a
uništ
il
aionomal ovr ij
ednogašt osudonosi letvrt
kepr ij
enj i
hovapr euzimanj a.

Tražitiodt rikonst i
tuti
vnanaroda,koj asunasilnozatvor enauzaj edničkudr žavujošizajedničkiidenti
tet
,
nij
eseusudi onij edanLenj i
n,koj ij
evjerovaoubeskl asnodr uštvoiodumi ranjenacijaidržava,paj einače
razbor i
tiBusek,gl edeidenti
teta,stvori
opotpunoner azbor i
tzaklj
učak.Svakiodt r
itamošnja naroda imaju
svojeposebnoi zgrađenekulture,pri
padajurazli
či
tim vjeramat eposjedujusvi j
estovlastit
ojnacionalnoj
pri
padnost i
,aumeđunar odnimr azmjeri
mapr edstavl
jajujošitrirazl
ičit
esvjetskecivil
izaci
je.Pogledina
j
ezikt ri
jutamošnj ihnaroda,kojisei zperspekt
iveeur opskihpolit
ički
hpr i
jestol
nicačineistovj
etnim,jednaki
supogl edi madj ecenaj ezi
kedal ekoist
očnihnaroda,koj i
masui stot
akoj ednakimandar i
nski,j
apanskii
korejski govori.

Polit
ičkepakkoncepci j
eokoust avnogaur eđenj aBi Hgot ovosumeđusobnopot punoisklj
učive,akr ećuse
od muslimanskoga modela - jednadr žava,j edannar od,čijebiunut arnjeuređenjet r
ebalopr ovestina
temel j
utzv.gospodar skihčimbeni ka,dosvesnažni j
i
hzaht j
evasr pskoganar odadase,zbogst r
ahaod
gubitkaidentitet
a,izdvoj
iizsast avaBi H.Zar azl
ikuodhr vatski
hpol it
ičara,kojisunapovr ši
nui spli
valit
ek
nakondr akonskogpr ogonahr vatskihvođazbogr aspisi
vanj aref
er endumazaHr vatskusamoupr avu,
hrvatskibinar odponajprij
ezbogbi ol
oškeugr oženost iuzajednicismusl imanima,naj r
adij
esvoj usudbinu
uokviri
out eri
tor
ij
alnuautonomi ju.Otvar anjem mogućnost idaitamošnj inarodislobodnoizrazesvoj u
poli
ti
čkuvol j
u,omogući l
obinaj prij
est abil
nostpodr učju,at amošnjim nar odimasmanj i
l
oiseljavanje
stanovništvaiomogući loodređenipr osper itet.Nu,pr oblem bizapr ovedbui zraženevoljetamošnj ih
narodai pakt r
ebalopot r
ažit
iur azliči
ti
mi nter esimameđunar odnihgr emi j
a,kojimanakr ajupr i
padaisam
gospodin Busek.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Ut
orak,11.ožujka2008.
Nesmi j
etepisatiotomu,žal
itćusepr
edsj
edni
ku

Nedavnasabor skar aspravaopol ožajumanjinauHr vat skojnij


epr omij
enil
ast ereotipedij
elaistr
ij
anskih
i
redent istapremaZagr ebu,kaonij ošuvij
ekr udi mentar nepogl edenagospodar st vo,koj
isemogupr onaći
u istupima nekih esdepeovskih saborskih zastupnika. Premda predstavnici hrvatskih manjina sudjeluju u
sadašnj ojhrvatskojvl asti
,uZagr ebu,uvij
ekmr zovoljniDami rKaj i
n,opt
užiojeHr vate,nimanj eniviše,
nego dasupodpat ronat om jednogadi jel
avlast ipočinilizločinenadpr i
padnicimasr pskemanj i
ne.Kaošt o
smouzadnj evr i
jemevećnavi klinazamj enut ezat ali
janski hsusjeda,ot om kakosuzazl očinepoči njene
nad Talijanima poslije 1945. odgovorni Hrvati i hrvatskadr žava,aneTi tovij
ugosl avenskiboljševi
ci,čiji
m
sepol i
ti
čkim nasljeđem kor i
st iKaj i
n,takoseiusabor skojr aspravispomenutizast upnikposlužio
tali
janskom domi šlj
atošću,paj eval jda,kakobiopr avdaoj ugoslavenskuivelikosrpskuagr esij
una
Republ i
kuHr vatsku,opt užioHr vateidi onji
hovevl ast izanavodnezl očineprotivSr ba.
Gospodar skom pakst rat
egijom pozabavi oseNenadSt azić,kojismat rakakosusr pskihul i
ganinapal i
đačkidom uVukovar u,samozat o,št
odr žavatamoj ošni jeuložiladovoljno novca za razvoj gospodarstva.
Skrivalisei zaSt azi
ćevast ajal
ištasvojevrsnaporukahr vatskojjavnostikakoseSr binećeagr esi
vno
ponašat isamoakoi m sesvakogamj esecabudui spunjavalenovčanežel j
e?Nemi slivaljdaSt azi
ć,da
upravo zahvaljujućiSrbima,osi romašenair azrušenaHr vatska,možekupi tinji
hovunakl onost ,kadt one
polazizar ukom nimnogobogat i
jojEU?Zbogoči t
oneadekvat nogaodgovor ahr vatskevl astinasve
sustavnijepr oval
esr pskogadi vlj
aštvauPodunavl ju,spont anosur eagi
raleteknavi jačkeskupi nehrvatski
h
kl
ubova,či j
ijenedavnipohoduVukovari skori
sti
oj edandi ogl asil
akakobipot por uhr vatski
m
povratnici
mai zj
ednačiosasr pskim napadajimanahr vatskudj ecu.Nedavnipakpr osvj ediSrbauLj ubl
jani
,
zbog izdvajanja Kosovai zsastavaSr bij
e,nakoj em supr osvjednicislovenskojvladipor učil
ikakojepi t
anje
KosovazaSr bi
j
u,jednakospi tanjem Savudrij
skeval eSl oveniji
,trebalobibitidovol j
nosnažnoupozor enje
Hrvatskoj,našt oćesvebi t
ispr emniekst remnipri
padni cisrpske manjine, ukoliko Hrvatska prizna Kosovo.

Dokugl avnom j ugonost algičnipripadnicisekt ebi všegakomuni stičkogadi kt at


oraJosi paBr oza,upohodu
hrvatskihnavi j
ačavi depr i
jetnjusr pskojmanj i
ni,ist
inskapr i
j
etnjasusj edimaimi r
uuci j
elojregiji
,srpskoga
ministravanj skihposl ovaVukaJer emića,zbogmožebi tnogapr iznanj aKosovaoči t
ojenevi dl
ji
vabivšem
Tit
ovudr uštvu.Možel iseiut r
adici j
ihrvatskogabol j
ševizma,koj iseni jeust anjuj ošuvijeksuoči t
isa
zl
očinimašt oihj epoči ni onadvl ast i
ti
m nar odom pr avdatiiotvorenei zjavest anovitogasr pskogzl očinca
NikoleDr akuli
ća,koj ijei zjavio,kakoj eobj avilaNovaTV21.vel jače,dasuubi j
eniHr vatidobi l
ionošt osu
zaslužil
i.Zast ogodi nanemožemoi m vrati
tionošt osuoninamauči nili
,tvrdiDr akuli
ć.Ondal jekaže,
Tuđmannasj eistrij
ebiogor enegošt osuAmer ikanciučinil
iIndijanci ma.Povezi vanjeHr vatai
Amer ikanacauzaj edni čkenepr ij
ateljeSr ba,kaošt osemogl ovi dj etiti
jekom pr osvjedauBeogr adu,kad
su napadnuti i spaljeni hrvat skoiamer ičkovel eposlanstvooči t
oniuDr akul i
ćevojizjavinijebi l
aslučajnost.
Naot vor enopakvel i
čanj ezl očinapoči njenihnadHr vat
imapodsj et i
oj eist anovitiDušanBol j
evi
ćizjavom,
kakosunj egovaženaJagodaion1991.l i
kvidir
ali18žitelj
aBi l
jaj ersu,kakot vrdi,toizasluži l
i.

Par ti
zanskipakuboj icaMar koPr ot ić,koj iust aračkom mi ruuživabl agodatihr vatskemi rovi netakođer ,bez
savjestitvrdikakosenekaj ešt osuubi jalifrat
r euleđa.Novi narukoj igajeht i
opr i
upitatizazl odjela,
pri
pr i
jeti
oj enaj višim dr žavni m aut or i
tetom r ij
ečima:Nesmi j
etepisat iotomu,žal i
tćusepr edsjedniku
Mesi ću.Dokdr žavnoodvj et ni
štvo,pougl edunapol i
ti
čkosudi šteuHaaguidal jenastavl j
aspr ogoni ma
hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, val jdajošuvi j
ekpoTi tovunaput ku,kakoSr bit r
ebadase
i
zdovol je,drskoidal ješut ičakinaot vor enei zjavezločinacaumedi ji
ma,koj isuubi j
aliHr vate.U
međuvr emenui zSpl i
tasej aviojošj edanpr kosnipar t
izan,kojitvrdikakoj e,kaoTi t
ovbor act akođer
ubijao,jerjenavodnobr ani osvoj e.Pr evar enom iobmanut om bivšem skoj evcu,koj ijerat ovaoponaj pri
j
e
protivbur žujskekl ase,val jdavj erujućidasebor izadomovi nu,nažal ostnidanasni j
ej asno,kakose
hrvatska mladost 1991. godine morala bor it
iupr avoprotivtenjegoveJNA,koj aj ejoš1945.okupi rala
Hrvat sku.Uvel ičanj uTi t
a,koj egr ani čisvj erskimf anati
zmom,st arijeboracizaoči t
aBr ozovanedj elana
Bleiburguopt užionj egovežr t
ve.Nu,čakipr emasavezni čki
mi zvor i
ma,kaošt oj eRM Rummel Death by
Gover mentNewBr unwi ck,London,1996. ,str
.8,nal jestvi
cigenoci dauXX.st ol
jeću,izaSt al
jinakoj ije
odgovoran za smrt 42.670.000 ljudi, Mao Tse Tunga (37.830.000), Hitlera (20.950.000), Chang Kay
Sheka (10.210.000), Lenjina (4.020.000), Hidekija (3.990.000), Pol Pota (2.400.000) i Yahyje Khana
(1.500.000) ,deset omj estosumor eni h1. 170.000( mili
juni170t isuća)l j
udizauzi maJosi pBr ozTi to.

Činjenicadasuspomenut idiktat
or iuglavnom bi lisocij
ali
sti
čkir
evoluci
onari,bezobzirana karakter
nacional nei l
isvj etskerevoluci
je,komuni zam je,kaošt otopokazujupodatciposvojojnaraviizlodj eli
ma
bi
onaj većizl očinačkipokr etupovi jestičovječanst va.NedavnosečakiBugar skaobr ačunal
asasvoj om
bolnom komuni sti
čkom prošlošću,ar ezult
atitezakašnj eleakcij
epokazalisukakoj evišeod100
bugar skihmi ni stara,koj
isunavl astibilinakonpadakomuni sti
čkogreži
ma,svoj edobnobi l
oagent ima
nekadašnj et aj nepol i
cij
e.Tusešpi junskumr ežu,koj aslovikaojednaodnaj ozl
oglašenij
ihsumnj i
čidaj e
bi
laukl jučenauat entatnapapuI vanaPavl aI I.kaoiuboj st
vaotrovani
m kišobranom bugarskogdi si dent
a
uLondonu.Akci j
epakj ugoslavensket ajnepol i
cijeUdbeinj ezi
nihrepubl
ičkihisaveznihnalogodavaca,u
kojima su likvidirane desetinehrvatski hpoli
tičkihemi granat
a,jošidanassuuHr vatskojprekri
vene
dubokom tamom.

MateKovačevi
ć
Fokus
Ponedjelj
ak,10.ožuj
ka2008.
Rat probitaka

Nakonšt oj ebi všašef i


caamer i
čkedi plomaci jeMadel eineAl br i
ghtuut orakpozval aEur opskuuniju, da
Br uxell
esupaket uiodmahpr i
znameđunar odnunezavi snostKosova,naj prij
esuPar i
ziBer li
n
međusobnoi zgladil
isporokouspost aveMedi ter
anskeuni j
e,koj ajeFr ancuskoj ,zat varajućiNjemačku,
trebala osigurati dominantnu ulogu na obalama Sredozemnogamor a.Pot om jeukasni m večer nj
im
sat i
ma,oči toopi rućisepr i
ti
scimai zWashi ngt ona,Eur opskopovj erenst vonagl oi znijel
osvojnovi
financij
skipl an,pokoj em će,kakot vrdezaeur opeizacijubalkanski hzemal ja,do2011.godi neizdvojit
ioko
čet i
rimili
j
ar dedol ar
a.Ut ekstusenavodi ,kakot renutnost anjeugovor nihodnosasEU,nećebi t
iuzimano
uobzi r,paćesezaj ednosAl bani j
om,Bi H,Cr nom Gor om iSr bijom naćit akođeriHr vatska.Nenadana
izdašnost ,kakonavode,unaj t
ješnjojjevezisast r
ahom odnovi hkr izainest abilnost i
,posebnonakonšt o
je Kosovo proglasilo nezavisnost, a nekoliko zemalja EU i dalje je odbija prihvatiti.

Novaćeseeur opeizaci
ja,umjestodosadašnj ihulaganjaui nfr
astruktur
u,temel j
it
inar azvoju
poduzetni
štva,zapošlj
avanjuml adiht eširenjumogućnost inaobr azbe.Unacr t
udokument anespomi nj
u
senikakviposebniuvjetizadobivanjepomoći ,apredlažesečakil iber
ali
zacijaviznogar ežima,koj akako
Bruxell
estvrdi
,ir
it
iragrađane" r
egi j
e"jersamoHr vatii
majupovl asti
cu neviznoga putovanja. U prednacrtu
dokumenta,kojim EUnast oj
izadr žatidomi nantnipoložajnaBal kanu,Kosovoseuopćenespomi nje,pa
nij
ejasno,jelit
oBr uxell
esovakvi m stajal
ištem poništavaamer ičkuodlukuopr i
znanjukosovske
državnost
iil
ijenadišaočakir adikalnast ajal
ištamar gi
nalneskupi nekosovski hAlbanaca,pa
novoprogl
ašenudr žavuipr i
j
evr emenasmat r
asast avnim di
jel
om Al bani
je.Nuzar azli
kuodpr ešućenoga
Kosova,Bruxell
esot varapit
anje,amer i
čkimi nter
esimat oli
kopot rebneMakedoni je,uvjetujućijojpomoć
tekkadsesGr čkom nagodiokoi menavl astitedržave.

Sudećipopr ijedl
ogu,Br uxellesse,vj eroj
atnozbogener getskihrazlogaiunat očpoj edinačnom pr i
znanju
Kosovapoj edi nihsvoj i
hčlanica,oči tonagnuopr emast ajal
ištimaMoskve.Uokol nostimaoči t
ogasukoba
razl
iči
ti
hi nter esavel iki
hsilazapr evlastnadbal kanski m podr učjem imalezeml je,nar avno,usklađuj u
svojepr obitke,kakobiidal jemogl e,usvoj imr azmj er i
ma,ost at
iodređeniči mbeni kmeđunar odnoga
prava.Možebi tnapr evl
astbruxelleskogapl ana,ukoj em sečakinekr i
jesvoj evrsnaodboj nostprema
Hrvatskoj,ot vor i
l
abiponovnopr ost orzauspost avuzaj ednicezapadnobal kanski hzemal j
a.Samosadvi še
unjojnebibi loKosovaiMakedoni j
e,kojej eEU,većunapr ijedisklj
uči
oizsvoga plana, te zbog
teri
tor
ij
alnenenavezanost i
,odnj egabipr irodni m putem ot pal aiAlbani
ja.Nat ajbinači n,kakovj erojat
no
smat r
ajuuBr uxellesu,zadovol j
enamogl abi tiAmer ika,aSr bij
a,kojajeost alabezsvoj ejužnepokr aji
ne,
koncesiju bi, kao najmnogoljudniji balkanski narod, zadobila u ponovnoj prevlasti nad zemljama tzv.
srpsko-hrvat skogaj ezičnogpodr učj a.

Sobzi rom napr ot


ežnostRepubl ikeSr pskeuBi H,tepodbr uxel l
eskim pri
tiskom,svei ntenzivni j
e
kolonizacije u Hrvatskoj, Beograd bi kao čvor i
štecest ovnih,žel jezni
čkih,vodeni hizr ačnihpr avaca,doi st
a
mogaopost atidomi natnosr edišt
eu" regionu".Usl učaj upakpr evlastiamer ičkogapl ana,koj i
mj eod
Makedoni je,prekoKosova,Al banijeiHr vatskepr aktičnozašt i
ćenai stočnaobal aJadr anate cestovnim
pravcem ni zhrvatskuobal uigotovoi zgrađenuaut o-cestu Kralj Tomislav, prometni pravci dolinama
srbij
anskihr i
jekakoj ivodepr emaj uguii stokupr aktičnobipost alinevrij
edni .Možel iseuovom kont ekstu
odčitavatihr vatskoot ezanjespr iznanjem Kosova, najava usporavanja izgradnje auto-cest edoPl oča,kao
inavodnoodust aj
anjeodgr adnjePel j
eškogamost a,vj er
ojatnoćepokazat ivrij
eme.

Kakoj epakzbognedovol j
neširi
nezal eđauzhr vatskuobal upotrebnoosi gurat
iredovit
okretanje,na
dnevnom biser eduubr zomogl onaćiir j
ešavanj epi t
anjaBosneiHer cegovine.Uslučajunjezina
opstanka,načel oj ednakopravnostimor aračunat iinahr vatskufederalnujedini
cu,apoj asštosepr ot
eže
uz granicu s Republikom Hrvatskom, ionako pripada hrvatski m županijama,koj esujedinopravoj amst
vo
zasi gurnosthrvatskeobal e.Napol i
ti
čkom vodst vuher cegbosanskihHr vata,kojej
enapokonsvj esnodau
Feder acij
inijeravnopr avnosmusl imani ma,st oji
,dakl e,odlukadapr i
rodnopr avozaj ednakopravnošćus
druga dva naroda napokon izbore i za vlastiti narod.
MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Sri
jeda,05.ožuj ka2008.
Ustrojba i brastrojba

Nedavnepr ocjenepol i
ti
čaraizEU,kaoimusl i
manski hpol it
ički hvođauBi H,kakokosovskaneovi snostne
ćeut j
ecat
inapol i
ti
čkepr oceseuBosniiHer cegoviniot krivajut ekpozadi
numoćiir asuđivanjapol i
ti
čkih
elita.Izai
stovjet
nostipogrješnihprosudabast oj
eugl avnom ner eal
nepoli
ti
čkekoncepci je,kojeseu
istinskom demokratskom sustavu nikad ne bi mogle ni pojaviti. Zadi
vlj
enosvojom ucjenjivačkom
pozi cij
om,birokr
atskovodst voEU,doi stajepl anom ouspost aviZapadnogaBal kana,povj er
oval okakoće
gospodar skim mrvicamabezi kakvaotporanapr avi
tipovi j
esno,kul t
urnoidržavno-pravno nasilje nad
skupinom povijesnih narodajugoist
očneEur ope.Kosovoi mj esr ušil
otuslagali
cupaćesedost varanja
nove" par
adigme"bezust ezanjasadul i
zivatislužbenojSr bij
i.

Sl i
čnoj eismusl imanski m pol i
ti
čkim vodstvom,koj etakođerzami šlja,kakoćezeml j
ikojudi j
elisHr vati
ma
i Srbimaur editinauni tarist
ičkim načeli
ma,paubr zokaonaj mnogol j
udni j
itamošnj inarodvlastitupoliti
čku
vol j
unamet atidrugim dvamanar odi
ma.Upr avoj ekrivaprosudba,odogađaj imakoj isunast upilinakon
kosovskedr žavnost i,razbjesnilamusl i
manskovodst vodot emj ere,daj eimj ečakivi sokimeđunar odni
pr edstavnikMi roslavLaj čekpost aoper sonanongr ata.Zatosugaobamusl imanskapr edstavnikau
Pr edsjedništvu- Har i
sSi laj
dži ćiŽeljkoKomši ć- optužil
izapasi vanodnospr emaodl ukamaRepubl ike
Srpske, kojima se najavljuje referendum srpskoga naroda i njegov izlazak iz sastava BiH. U okvirima
pr i
stoj
nogapol it
ičkogaponašanj a,svojbij
esni j
emogl asuzdr žatininaj j
ačemusl imanskest ranke- SDA -
koj ajer et
orikom reisaMust afeCer i
ćaporučilada" onikoji
masmet adr žavaBi Hilij
enesmat raj
usvoj om
domovi nom,moguot i
ćigdjegodžel e,alinigdjenemoguodni j
etinijedandj elićteri
tori
ja"
.

Masovnooči tovanj esrpskoganezadovol jstva,zbogodl askaKosovai zsast avaSr bij


e,premi j
erRS-a
Milorad Dodikmudr opr etvarauj ačanjeRepubl ikeSr pske.Zasvet ovrij
eme,hr vatskapoli
ti
čkael i
ta,
svadlji
vapr ekosvakemj ereumeđusobni m pol i
t i
čkim obr ačunima,šut ikaopar adigmazabuduće
zlokobnedogađaj e.KakoSr bi,bezobzi r
anagot ovoneodr živpoložajsvogaent it
etaraspolažubar
djelomičnosasvačet i
rinužnael ement azai zgr adnjuvl astitezajednice- jedinstvom usudbenoga prostora,
duhovnogasadr žajakoj iživiučl anovimazaj edni ce,povezanostusl i
čnom et ničkom podrij
etlute
rasporedom sadr žajaust rukturi svoga entiteta i pojedincima, onda je pred Republikom Srpskom stoji
vrij
emenj ezi
naodr žavot vorenja.Bosanskimusl imanipakkaonaci onalnazaj ednica,unatočosj ećaj
u
nji
hovihel it
e,jošuvi jeki majupr oblemaspoj edi ncima,koj isepoputEmi raal i
asNemanje Kusturice
osjećajusast avnim di j
elom sr pskogakor pusai lipaknešt obr oj
nij
eskupi ne,koj asesmat rai sl
amskim
Hrvatima.

Premda je Bosne njihov usudbeni prostor, on nikad, osim pod imperijalnim carstvima, nije bio jedinstven.
Uz to je dodatno razbijen stvaranjem RS-akaoihr vatski m županij
amaunut arFeder acije.Gl avni
nedost atakpr oi
stječemui zterit
orij
alnenepovezanost ibihaćkogapodr učjasasr edišnjicom uSar ajevu.U
uspor edbisasr pski m državot vornim svetosavlj
em kaoduhovnom povezni com,musl imane u zajednicu tek
povezuj evjeraikul t
urnat radicij
anast alajošudobaOsmanl ij
a.Etničkopodr i
jet
lo,uzi zni mneor ij
ent al
ne,
tepojedi načnevl aškeisr pskei zoli
raneskupi ne,ugl avnom di j
eleskat ol
ičkim Hrvati
ma.Povezanostkr oz
državno-pravni ustroj odij
eljensvoj evrsnom župani jskom samoupr avom,t akođerj eisprepl etens
Hrvatima.Svakor ješenjenamet anobr oj
čanom pr emoći ,kaošt ojesadasl učajuf ederal nom par l
ament u
vodilobinasi l
nom zat i
ranjuHr vatakaonaj stari
jebosanskoher cegovačkezaj ednice.

Kaoidr ugadvanar oda,Hrvat


isvojusudbeni,azarazl
ikuoddrugihipovij
esniprost
orvežuzaBosnui
Hercegovinu.Nji
hovjenedostatakter
it
ori
jal
nanepovezanostuBosni ,aprednostneštopr
oši
reni
hercegovačkiprost
or,koj
iseukont i
nuit
eturaspr
osti
reodDrvaradoSt ol
caiRavnoga.Zboget ni
čkoga
podri
jet
laisvij
estiodržavnopr
avnojpri
padnostidodušepost
ojiduhovnojedinst
vonaopćojhrvat
skoj
razi
ni,nuonoser ascij
epi
loubosanskoher cegovačkojzbi lj
i.Topokazuj ustranačkepol it
ikekaoicr kveno-
pravniustrojt
epogl edinaustavnour eđenj eBi H.Tasezaj edni čkarascj
epkanasvi j
estočit
ovalaiu
županijamakaot eri
tori
jal
no-ustrojstvenim jedinicama, koje se zbog malobrojnosti i nepovezanosti nisu
uspjel
eut jel
ovi
tiujednuzajedni čkucj el
inu.Zat okaoosnovasvakebudućer aspraveoust roj
stvui l
i
rast
rojstvuBiH,nositel
jet
amošnj ehr vatskedr žavnostivaljatražitiupr
avonaher cegovačkom pr ostor u.U
proti
vnom,her cegbosanskiHrvat imogl ibilakozavr ši
tikaoegzot i
čnamanj i
naubosanskojMusl imaniji.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Ut
orak,04.ožuj
ka2008.
Hr
vatskatrebapojedi
načnoućiuNATO

Povl ačenjeodl ukeHaaškogasudaopušt anjunasl oboduskupi neher cegbosanski hHr vat


a,međukoj i
ma
je i general Slobodan Praljak, samo dan nakon prvotne odluke suda, kojom su zbog nedostatka dokaza
zat očeni cigotovopost al isl
obodnil judi,objavlj
ivanjet zv.proči
šćeneopt užnicepr oti
vgener alaAnte
Got ovine,Ml adenaMar kačaiI vanaČer makapokoj ojprakti
čnosvakihr vatskičovj ekzbogpot pore
osl obođenj usvoj ezeml j
eodvel ikosrpskeokupaci jemožeodgovar atipredHaaški m sudom t egotovo
službenabl okadapr egovor aupr istupanjuEur opskojuni j
ipokazujekakoj eul azakuEUponaj pri
je
pol it
ičkopi t
anjekaoimožebi t
nozat očenj enaHaaškomesudu.Št osur azlozi takve drakonske kazne
Hr vat skoj,kojajenakr ajuzbogpr i
ti
sakai zBr uxellesaimont i
ranihprocesahr vatskim brani
telj
i
ma,čaki
vlast itopravosuđepr etvor i
l
auput ujućicirkusodSpl i
tapr ekoRijekedoZagr eba,nakoj em sekaokl auni
podzašt it
om dr žavepoj avljuj
ul ažnisvj edoci
,koj isuj ošdoj učerur ukamadr žalipuškeibombekoj i
masu
razar ali
,plj
ačkal iiubi
jalipoHr vat skoj?

Možel ipakHr vatskakaosuver enadr žava,kakobizašt i


ti
lavl ast it
epr obitkeodgovor it
inaovakva
poni
ženj a,kojagot ovosvakidanpr i
sti
žuizBr uxell
esa?Kaoisvakadr ugadr žava,poduvj et
om da
naci
onal napoliti
ka,osi m putauBr uxell
es,doistaimavl astitual ternativu,Zagr ebbislakoćom mogao
odmahnuti na europske ultimatume. Kao prvo, zbog teritorijalnih pretenzija prema hrvatskom moru trebalo
biupozor i
tiUN,aHr vatskaj enest al
načlanicaVi j
ećasi gur nost i
,daEUkr šinjegovuKonvenci j
uomor u,a
sam Bruxel l
es,daćei zmeđut eri
tori
jaimožebi t
nogačl anst vaut ojorgani zacijir
adij
ebr ani
tisvojedržavno
područje.Nuzat akvupol it
iku,Hrvatskabi ,osim savezni kaumeđunar odnim odnosi ma,t r
ebalaimat i
dobroust r
ojenuvl asti
tuvoj sku,sigurnosnisustavkoj imogaobdj etinadsi gur nošćusvojezeml jete
odl
učnostij edinstvopol i
ti
čkevl astidanećepokl eknutipr edspomenutim pritiscima. Uz to, Hrvatska bi
moralanovčar skibitisuverena,augospodar stvu,umj est ousl ugaosl anjatisesvevi šenapr oizvodnju.

Kakogot ovonij edanodovi helemenatanezadovol javatuzaht j


evnur azinu,ondaiovui načicuodgovora
na spomenut epr i
ti
skeval j
asvest inagolimi nimum.Dr ugapakmogućnost ,koj
usudosadapr opušt
ale
svetrećej anuar skeel i
temogl asepronaćiur azvoj
upar t
nerski
hodnosasaSj edinj
eni
m Dr žavama.
Hrvatskojj eunekol i
konavr atabil
oponuđenadapot pišebil
aterl
aniugovor s Washingtonom o
međusobnom nei zručivanj
udr žavlj
ana"svjetskom"suduzar atnezločine,not osunašeel i
teredom svaki
putodbi jale.Novasepakpr igodaukazalapr oglašenjem kosovskedr žavnosti
,štojeEur opskaunij
azbog
propasti plana o integracij
iZapadnogaBal kana,doži vjel
akaopor azsvojepolit
ike,apriznanjeKosova,
Hrvatskojbiomogući l
odasei ščupaizzajedni čkogzagrlj
ajasaSr bij
om.Amer i
čkaJadr anskapovelj
a,u
kojusuukl jučeneHr vatska,Makedoni j
aiAl banijapostal
ebisvoj evrsnikordonuzaštit
iistočneobale
Jadrana,odAmer i
cinepožel j
nihprodoraizzal eđa.

Nu,pr emdauj avnost iotom nemapodat aka,ipaksenakonnedavnogaposj et


aamer i
čkogaizaslanstva
Zagrebu,nakoj em ser azgovaraloobilat
eralni
m pitanji
maičl anstvuHrvatskeu NATO savezu, iz
pri
općenjase,koj ej eglasi
l
imast i
glosPant ovčaka,mogl oiščit
atikakojenaamer ičkipri
jedl
og,da
Hrvatskapojedi načnouđeuNATO,pr edsj
edni kdržaveodgovor iokakout ajsaveztrebaućicijel
ar egij
a.
Otezanje pak s priznanjem kosovskedržavnosti,opravdavanor etor
ikom pri
znanj
aveći neeuropskih
zemalja, zapravo je nastavak uzmicanja pred ponudama iz Washingtona i pristajanje uz politiku
Bruxell
esa,koj ijeodbi opodupr ij
etiamer i
čkipot i
cajneovi
snom Kosovu.Si mpat iješirokihsl ojeva
hrvat
skoganar odapr emaosl obođenj ualbanskoganar odaodbeogr adskevl ast i
,uj avnost isupot iski
vane
staj
ali
šti
manevl adinihudruga,čijisevođeoči t
oj ošnadaj
upovr at
kunekenovej ugosl avenskevl asti
.
Drugapakpot poranast ojanj
imaVoj i
sl
avaKošt unicedazadr žiKosovousast avuSr bij
e,stigl aj eod
hrvat
skiht ajkuna,koj isunovaczar ađenuHr vatskojpl
asiral
izaot varanj
er adni hmj estauSr bij
i.

Premdasej ošpr ij
epol agodineznal okakoćeKosovodobi t
iupravosadašnjistatus,hr
vatskisutaj
kunii
dalj
enast avil
iulagatiuSr bij
u,asadkadsepr užil
amogućnostdaHr vat
skanapokon,zahval j
ujući
međunar odnim okol nosti
ma,napust ibalkanskopodr učj
enemi r
a,ot i
mačine,pri
jevaraistal
nihborbiza
ter
itori
j,t
aj kunibiradivlastit
epohl epecij
eludržavuut opi
liubalkanskobeznađe.Kakonekevel i
kesil
e,
kaoidi omeđunar odnezaj edni
ce,st var
anjekosovskedr žavesmat rajupovrj
edom načelao
nepr omjenj i
vost
igr anica,ausl učajuzemal j
apr oi
stekl
ihnakonr aspadabivšeSFRJ,iur ušavanjem odluka
Badinterovapovj erenstva,Hrvatskabisegubi tkom američkogasavezništvamogl anaćiuvr l
onezavidnom
položaju.

Izjavni histupaneki heuropski hpolit


ičaramožesezakl jučit
idaLondonni jeodust aoodgubi tkapr evlast
i
naBal kanu,anar ušenanačel aumeđunar odnim odnosi ma,usl učajudauBeogr adupr evladapol it
ika
Bor isaTadi ća,lakobimogaopr imij
enitiinaHr vatsku.Nai me,iunovoobj avl
jenojopt užnicihaaškoga
Tuži teljstva,hrvatskesegener aletereti
,nesamozazl oči načkipothvat,negoset erminološkom
odredni com " kr
aji
nskih"Srbažel il
ocirati"Kraji
na"kaodr žavnopravniprostor,kojisuSr biiJNAokupi ral
i
1991.-1995. tijekom rata protiv Hrvatske. Zato se u pozadini nepravodobna dizanja hrvatske ruke za
priznanj em Kosova,moženazr i
jet
inastavakbr it
anskebalkanske politike zbog nedostatka podignute
amer ičker ukeupr avonapi tanj i
maHaaškogasudaibr uxelleskeblokadeunast avkupr egovor aoko
pristupa u EU.

MateKovačevi
ć
Fokus

Sri
jeda,27.vel jače2008.
Na redu je BiH

Nameđunar odnojpozor niciigreokopr i


znanjakosovskedr žavnostinakr aj
usupokazal etkodoi stakol i
ko
vri
jediumeđunar odnojpol it
ici.Odl ukazemal jaEur opskeunijedasl ij
edeamer ičkupot porukosovski m
Albancimaraskrinkalaj eisvubi j
eduhr vatskepol i
ti
čkeeli
te,kojasenakoni zbora 2000. godine priklonila
ti
hom londonskom pl anuuobnoviJugosl avi
je.Nadomaćojr azinitasepol i
ti
kapodnazi vom
detuđmanizacij
epr ovodi laur astr
ojavanjupobj edničkeHrvatskevoj ske,sudskojgonidbiiizručivanj u
Haaškom suduzasl užnihbr anitel
ja,li
kvidacij
isigurnosnogasust ava,labavl
jenj
ugr aničnogar ežimapr ema
Srbij
i,demonizacij
iher cegbosanski hHrvata,razli
čiti
m poti
caji
maunovojkol onizacij
iSr banapodr učj a,
kojasusamiopust ošil
ipr i
jebi jegauSr bij
u.

Svoj pak vrhunac takva je politika doživjel


anedavnokadsuZor anMi lanović(SDP) ,VesnaPusi ć(HNS)i
Dami rKaj i
n(IDS)vabećiSr beusvojt aborponudi l
idvostrukopravogl asasrpskojmanj i
ni.Ukoj em je
obl
ikumogl azavrši t
itakvapol itika,hrvatskojeli
tiovihjedanapoj asniopr edsjedniksrpskih radikala
Tomi sl
avNi koli
ć,por učivšiucj enj ivačkiHrvatskoj,kakousl učaj
upr iznanjaKosova,Sr bi
javi šeneće
poštovatihrvatskemeđunar odnopr i
znatedržavnegr anice.Nasel j
eniSr biujošnedovol j
noi zgrađenekuće
ist
anove,našt oseuVi jećusi gur nostipožali
oisr bi
janskipredsjednikBor i
sTadi ć,nećesevi se
zadovolji
tiautonomi j
om,negoće,kakoj enaveoTadi ć,t
ražit
isvojudr žavu.

Kakobi ,usl učaj udai m sedoi stapružit akvapr i


goda,i zgledal auspost
avanovesr pskedržaveu
Hrvatskoj, naj boljesvj edočigr afiti
spi sannapr očel jujednekućeuMi r
kovcimanaengl eskom jezi ku:"
Kolj
i
Albance!" Tim su ispisanim poklikom vjerojatno neki mediji, kao i dio tzv. nevladinih udruga, napokon
krenuli u realizaciju plana, koji se skrivao iza krilatice: "Vratite nam Srbe, evo vam Hercegovci!" Nu,
Hrvatskaće,akobudet r
ebal o,unat očpr ot i
mbisvoj i
hpol i
ti
čar a,kaoivoljigl
avnihmedi j
a,srećom kao
suverenazeml ja,nakont ravanj skogaskupauBukur eštu,vj er ojat
nopojedinačnoućiuNATO savezit ako
se nameđunar
odnojr
azininapokonizvućiizzaj
edni
štvabal
kanskogagl
i
ba,št
osuj
ojgaBr
it
ancizdušno
pri
premal
iuzpomoćtrećej
anuarski
hpolit
ičara.

Zbognesl aganjačlanicaVi j
ećasi gurnosti
,kaoir azi l
aženj
ezemal j
aEU-agl edepr i
mjenemeđunar odnoga
pravaur eali
zacij
ikosovskedr žavnosti
,ovajćepr ocesnadnevnir edpost avititakođeripitanj
eBosnei
Hercegovine,zači jususudbi nu,osim Srbai zRepubl i
keSrpskeimusl i
mana,zai nt
eresir
anii
hercegbosanskiHr vati
.Kakosust aj
ali
štaSrbaugl avnom poznata,anj ihovdr žavnopr avnipol
ožaj
teri
tor
ij
alnodefi
niran,usl učajuot vor
enihvrata,navi dj
eloćeispl
ivatidvakl juč-na,aliimeđusobno
povezanapr oblema.Zbogkonf uzij
emeđuhr vatskim poli
ti
čki
m pr edstavnicima,nedef inir
aneteri
tor
ij
alnost
i
iraštr
kanostihrvatskoganar odabi tćeteškoodr edi vinj
egoviist
inskiprobitci.Stanovituprednostutoj
nevolj
iipakim nudit er
it
orij
alnapovezanosthr vatskihpodručjaodDr varadoSt oca.

Kako zapadnjaci smatraju da je unutar muslimanskoga korpusa prevladala vehabitska struja, ali i zbog
općegast rahaodbošnj ačkemusl imanskedr žaveuEur opi,bosanskimusl imani ,koj
isut i
j
ekom pr ošloga
st
olj
ećanekol ikoputami j
enjal inacionalnupr i
padnost ,mogl ibiseopetnaćipr ednovi mi zborom - pr i
jeći
Hrvatima koje su,kakosmat r
aj u,većpozamašnopobošnj ačiliil
isesast r
ahom okr enut imoćni ji
m Sr bima.
Uslučajupr osr pskogasmj eramusl i
manskepol it
ike,gotovoci jelabiBosnadošl apodsr bi
janskinadzor ,
št
ouovom t r
enut kuzaokruživanj anovi hgeopol i
ti
čkihcjeli
navj erojatno ne bi odgovaralo Sjedinjenim
Državama.

Zaopci j
upribl
ižavanjaHrvatima,kojusur anij
epokušal ir
atom r
ealizi
ratinj
ihovim protjeri
vanjem,sadi m
pakbr oj
čanonedost ajeHrvata,koj
ibit r
ebal ipostatist
anovit
aprotutežabošnj ačkom islamizmu,koj eg se
zapadnjacitol
i
koboj e.Preveli
kerazlikeizmeđut r
ijunarodatesrpskanast ojanjadaosnažepol ožajsvoje
republi
ke,kaoiner ealnimusli
manskidr žavot vor
nipokušaji,moglibinakr ajuzavr ši
tiipodjelom Bosnei
Hercegovine.Kakavćeut om slučajustatusi matisadašnjaFederacija,zbogispr epl
et enostirazl
i
čit
ih
i
nteresaponajmanj ebimogl iodl
učivatinjezininarodi.

MateKovačevi ć
Hrvatsko slovo

Ponedj
elj
ak,25.vel
jače2008.
Pri
ti
scibezpokr i
ća

Stvaranjeneovi snedr žaveKosovainj ezi


nomeđunarodnopriznanj
e,nije,kakot oSrbivol
ereći
,čupanje
dušei znaci onalnogat ki
vasr pskedržave,većj
eponajpri
j
e,zbogpr i
znanj ajednepokraji
nedogađaj
podij
eliočl ani
ceVi jećasigur
nost iUN-a,asaveznuadminist
racij
uEuropskeuni je,koj
ajeočit
oodbila
surađivatisaSj edinjenim Dr
žavama,pr i
si
li
onaprepor
ukusvoj i
m čl
anicamadasameodaber uhoćel ise
pri
družititom amer ičkom pothvatu.

Kosovskimi t,i načebezznat ni j


egapovi jesnogut emel j
enj a,sust avnijejest varant ij
ekom pr vihBal kanskih
ratova,kadj eSr bij
azaposj elapodr učjaskoj ihsusemor alipovlačitidot r
ajaliOsmanl ij
e.Nat om
megal omanskom mi tu,kojisuinekiHr vat ist
varaliiširi
lizajednosaSr bima,poni klajepr vaj ugoslavenska
država,adr ugasenj imej ednakot akohr anil
a.Stvar nikrajkosovskogami taoznačavaipor azj edne
zločinačkei dej e,kojaseosamdeset akgodi napodi menom Jugosl avijeodr žaval augl avnom nakr vi
nar odapodr eđeni hrazliči
tim beogradski mr ežimima.Ut ajlažnimi t,nar avno,nespadaj usrpskevj erskei
kulturne svetinj e,kojevoljom međunar odni hčimbeni kaiveći nekosovskogapučanst vazasadost ajuizvan
djelokrugasr pskedr žave.Akt ualnusudbi nuKosovavećj er anij
edoži vjel
aVoj vodina,kojaj e,kaoj užna
Ugarska, zbog gubitka Prvoga svjetskog rata pripala Jugoslaviji, a nakon Drugoga kao autonomna
pokrajina s dijelovima hrvatskoga Srijema postala i sastavnim dijelom Srbije. Hrvatska je pak svoje
središnjedi j
el ove,koj idanasči neBosnuiHer cegovi nu,ugl avnom zbogmal obr ojnostipreostalihHr vata
nakonvi šestol j
etneosmanskeokupaci je,takođermor alapr epust i
tiveći nitamošnj egpučanst va.Dapače,
Srbi j
azbogVoj vodi
ne,koj ujekaoj edanodnaj plodni j
i
hdi jelovaEur opedobi launat očt omušt osuSr bi
tamobi l
imanj ina,nemabašposebnar azl ogazanezadovol j
stvo.
Današnj abukaokoKosova,koj esuSr biinačei zgubil
ij
ošpr i
jeosam godi naur at
upr ot i
vNATO-saveza,
pot r
ebnaj et ekkaopokr ićeBeogr aduzanovet er
it
ori
jal
nekoncesi je.BosnuiHer cegovi nukaor askolj
enu
zeml ju,inačeskl opljenuodmusl i
mansko-hrvatske Federacije i Republike srpske vrlo brzo bi mogao
zahvatiti kosovski sindrom. Eventualno izdvajanje srpskoga entiteta iz sastava BiH, ne bi samo zadovoljilo
sadašnj esr pskeapet ite,negobiot voriloijednoodzavr šni
hpogl avl j
aupr ocesur aspadabi vše
Jugosl avije,št obiuzavr šnici
,zbogr avnotežesnagadovel odokakva-t akvogami ranapodr učju,kojeEU
nazivazapadni m Bal kanom.No,kakout ojnovojr aspodjel
isnagai zmeđuRusi jeiSAD-ani j
epr onađen
prostor za britanske nacionalne probitke, priznanje Kosova, upravo zbog tog bi moglo dodatno
dest abil
iziraticij
elopodr učje.Onisvj ežij
egapamćenj a,sjet
itćesekakoj enakonmeđunar odnoga
priznanja Republike Hrvatske 1992. godine tajna britanska diplomacija uprla sve snage da novopriznatu
državur astroji.Naime,j ošidanasuneki m br i
tanski
m medi j
imapr evladavami šlj
enjekakoj esukobu
bivšojJugosl avijii
zbi ozbognavodno" preuranjenanjemačkogpr iznanja"Hr vatske.Izt est rategije
proisteklo je kasnije poticanje i izazivanje muslimansko-hrvatskoga rata u BiH, stvaranje plana Z4, kojim je
uHr vat skojt rebalabi tiuspostavl j
enasr pskadr žavatevećnadal ekopoznat ipl
anoi ntegr acijidržavabivše
SFRJ u tzv. regiju zapadni Balkan. Kao najnoviji rezultat te politike sustavni su zahtjevi za ispunjavanjem
gotovonemogući hobvezaRepubl iciHr vatskojkaouvjetazaul azakuEur opskuuni ju.

U sklopu plana teritorijalnih koncesija Srbiji za gubitak Kosova, nedavno su ministri financija i
gospodarstva EU-azat r
aži l
iodHr vat skedai zmeđuost alogar ij
ešipitanj edi skriminacije, ubrza povratak
Srba,r i
ješist ambenopi tanjebi vši
m nosi tel ji
mast anarskogpr ava,dovr šii m obnovukućaist anovat edai h
zaposli. Uz zahtjeve za financijskom, materijalnom i poslovnom skrbi zahtijeva se i pomirba sa Srbima koji
sujošdoj učeror užjem osvaj ali
,plj
ačkal i,r azar al
i,sil
oval iiubi j
alipoHr vat skoj .Zaonekoj isuži votima
branil
iHr vat skupr edvi đenaj ekaznazaht j
evom zaodr žanjem punesur adnj esMeđunar odnim kazneni m
sudom uDenHaagukaoinadomaći m sudovi ma.Zbogpr eopt erećenost ihaaškogasudi štaidomaći h
sudova hrvatskim braniteljima, ministri EU-asuoči topr edvidj eliakcij
skepl anove,kakobiseuj avnost išt
o
snažnijedi skr edi
ti
raoj ošj edandi obr aniteljskepopul acije.Kaosvoj evr snit ihiul t
imat um,Hr vatskojj e
takođerpor učenodanapokonr ij
ešigr aničnapi tanjasasusj edi ma,pr emdaona,zar azli
kuodsusj eda,nije
zaposjel anjihovdi ot er i
torij
a.Hr vat
skuspomenut ovij
ećemi ni staratakođerpozi vaidar iješipitanjeZERP-
a.Udi opl anakoj im bisešt osnažni jeomogući lopr i
bližavanj eSr bij
ivjer ojat nospadaiakci j
skipl anzašt o
žurnij
upr omj enuUst ava,aposebnoust avnogačl ankakoj ionemogućuj unovoudr uži vanj esaSr bi
jom.U
pozadinipl anazauspost avunovogazaj edni št
va,odabr anoj eoči t
oHr vat skoPodunavl j
ekaovj ežbal i
šte
srpskihzaht j
eva.Ut om sukont ekstuznakovi t
islučajeviškol ovanj ahr vat skedj ecenasr pskom j ezikuu
Jagodnj akukaoinedavnidi vlj
ačkinapadaj inađačkidom uVukovar u.Hoćel iikol i
konavedenepr i
premei
simulacija novih srpskih zahtjeva bitir eali
zi rani,nećeovi sit
isamoopr ovedbiamer ičkogapl anaza
razbij
anj em zapadnogaBal kana,negoioodspr emnost ihrvat skeel i
tedasesuočisast olj
etnom pol it
ikom
čij
ijegeost r
at eškicil
jbi odaBr i
tani
jisovogpr ostoraomogućinadzi ranj egl avni hputova prema Bliskom i
Srednjem istoku.

MateKovačevi
ć
Fokus

Ponedj
elj
ak,18.velj
ače2008.
Novapresizanj
at al
ij
anski
hpoli
ti
čar
a

Možebi tnopopušt anjeSl oveni j


i
,okonastojanj
adanar ačunnašegamor aprošir
isvojdržavniteri
torij
,ne
ćer i
j
eši t
itoli
kožuđenužel judomaćepol i
ti
čkeeli
te,dasedodvor ibr
uxell
eskojadministr
acij
iinapokon
mirnouđeuEur opskuuni j
u.Čakimal unaznakuhr vat
skogapopušt anjaslovenski
m pretenzij
ama,ovi hsu
danai skoristi
l
ital
ij
anskidužnosni cinačeluspredsjednikom državeGi or
giom Napoli
tanom.Unamj er ida
seštopr i
jedočepaj uhr vatskogaterit
ori
j
aonioptužujuHr vatedasuugodi namaposl i
jeDrugogasvj et skog
rat
apoči ni
lietni
čkoči šćenjet al
ij
anskogastanovništ
va,tedaj etajprogonnamet nuo"osvajačkojinije
pri
znavaosuži votst ali
janskom komponent om",namet nuvši"j
edansr amotanizaI t
ali
juponižavaj
ući
mirovni sporazum".
Osi mt oganapozi vnicizaot varanjem neker iječkeul iceuMi lanu,upućenojakt ualnom r iječkom
gradonačel nikuVoj kuOber snelu,stoj
ikakoj est olj
ećimar i
ječkost anovni štvobiloveći nom t ali
janskot eda
je to prekinuto s Prvim svjetskim ratom. Tek je, kako se navodi, bio potreban pothvat D`Annunzija i
njegovih legionara 1918. da bi "glavni grad Kvarnera" mogao biti pripojen Kraljevini Italiji. Nevolja je
hrvat skepol it
ikeuovom sl učaj uvi
šestrukaionapodsj ećanaki laveodnosepol it
ičkeel itesasr pskom
manj i
nom.Kaošt osenij edanPupovčevspeci jalac,unatočsudj elovanj uudvi jekoal i
ci jskevl adej ošnij
e
usprotivio velikosrpskoj politi
ci,kojaidaljefi
nanci ratzv.vladu" rsk"ui zbjegli
štvu,ist oćet akobi t
iteško
iscijeditiosudut ali
janskepol it
ikeizustapr edst avnikat al
ij
anskemanj i
ne,koj atakođerpar t
icipir
au
Hrvatskoj vladi.

Takoćet vr
dnjekakosumanj i
nenašebogat stvo naplatiti punu cijenu za ulogu koju igraju u politici svojih
mat i
čni
hdr žava.Nu,kol i
kosegodvr aćal
iupovi jest,nat emel j
ukoj edanašnj ital
ij
anskidužnosni cit vrde,
kakoimj enakonDr ugogasvjetskogr at
anamet nutponi žavaj ućimi rovnispor azum,pokojem su izgubili
navodnosvoj apodr učj
a,valj
ai pakpodsjeti
ti
,kakokr ajeviokoj i
magovor e,tij
ekom ci jelesvoj epovi jesti
nikadnisupr i
padalital
i
janskojdržavi.Osim krat
kogar azdobl j
anakonPr vogasvj etskogr ata,kadj ezai sta
sramotnim sporazumom, u režij
iLondona,izmeđubeogr adskekl ikeiRi madogovor enor azgrani čenj epo
kojem suhr vat
skapodr učj
apr epuštenaItal
ij
i,zar ačunsr bijanskogapr otezanjanadi jelovebugar skoga
teri
tor
ij
a.RiječkuRepubl i
kunasi l
jem jeokupiraoD` Anunzi jekrenuvšiuf ašisti
čkipohodnaRi m,i zčegase
kasnij
er odi
lonajvećezloupovi j
est
ičovječanstva.

Kao rezultat te politike, Italija je tijekom Drugoga svjetskog rata okupirala i druge dijelove hrvatskoga
etničkog,povi jesnogidr žavnogpodr učj
a,skoj egj et
ij
ekom svoj evišegodi šnjevlast ipokušalapot puno
uništi
tiHr vate.Dr ugar azi napr i
govor ahr vat
skojdržavinijesamoapsur dnanegoj eiposvebesmi sl
ena.
Nakonkapi t
ul acij
ef aši
st ičkeI talije,ur ujnu1943. ,zapovjedniciporaženevoj skenisuor užjepredal i
hrvatskoj vojsci, nego Titovim partizanima, a mnogi pripadnici Armatte, zbog protuhrvatskoga karaktera
Tit
ovej ugosl avenskear mi j
e,ukl juči l
isuseunj ezinepostrojbe.Takoj ekr at kotraj
nut al
ij
anskuzami jeni
l
a
polustoljetna jugoslavenska okupacija hrvatske zemlje,koj aposvoj i
m zl oči nimaigenoci dušt ogaj e
počinil
anadhr vatski m nar odom,ni jeništamanj ezaostajalazat ali
janski mf ašisti
ma.

Lošaj est ranadanašnj et ali


janskepol i
ti
kešt oinakonDomovi nskogar ata1991.-1995., ne vidi, poput
svoganekadašnj egpredsjednika Francesca Cossige, da su Hrvati napokon porazili Titovu Jugoslavensku
narodnuar mi j
utesenakonpol astol
jećar ij
ešil
ij
ugosl avenskeokupaci j
esvojihzemal ja.Ovojzabl udi
tal
ij
anski hpol i
ti
čkihpogl eda,posebnopr i
donosiakt ualnipredsjednikRepubl i
keHr vat skeSt j
epanMesi ć
svoji
mt vr dnjamakakoj e"inanašojst ranibi l
ozločina".Nast r
anikojegj etookupat orausvoj ojr anoj
mladost ibiosadašnj ihr vat
skipr edsj
edni k,valj
daćesam obj asni
tivlasti
ti
m bi
račima,nušt etukoj uj enani
o
hrvatskom nar oduuoči mat ali
janski
hpol it
ičarateškoćenadoknadi t
i.Drugiobli
ksukoba,koj egdanašnj i
tal
ij
anskidužnosni cine/ namj ernozaobilaze,krij
eseunar avidvij
ut otal
it
arni
hiisključivihideologi ja:
faši
zmasi dejom nadmoćit alij
anskenaci jeikomuni zmakoj ijeapsoluti
zacij
om radni čkeklasel ikvidi
rao
sve njezine neprijatelje.

U tim masovnim likvidacijama, zacijelo su stradali, prognani ili ubijeni i pripadnici talijanske manjine, koja
ježivjelauhr vat
skim zeml jama.NuTi tovujugosl avenskom komunizmu glavni je neprijatelj bila hrvatska
država,paj eupr avozat oidaol ikvidir
atizarobljenuvoj sku,ci vi l
e,žene,st arceidj ecu,koj isusekao
prognani cisnjom povl ačilizbogst r
ahaodkomuni stičkevlast i.Teškoj eočeki vatidaćemoi kaddoznat i
točnebr ojkeomasovni ml ikvi
daci j
amazar obl j
enihHr vata,aozbi l
jnipovj esni čariprocj enjujukakosekr eću
između200i600t i
sućat eokomi l
ij
unr aseljenih.Zaovut ragedi j
u,koj asespr avom moženazvat i
genocidom, sukrivac je, kako je to dokazao i grof Ni kolajTol stojVel ikaBr it
ani ja.BudućiseTi t
ovo,
uostalom kaoiSt alji
novokomuni stičkocarst voumeđuvr emenur aspal o,gl avniser ačunzapor at nežr t
ve
Jugosl avenskenar odnear mij
evi šenemakomuur učiti
,osim nj ezinusponzor uuzl oči ni
ma.

Zato bi talijanskidužnosni ci,akoi mjedoist


ast al
odoi stineinedužni hžr
tavajugosl
avenskoga
komuni sti
čkogt erora,računzanapl atutr
ebalipotražitiuLondonu.Hr vat
skajepakkat ol
ičkadržava,pod
uvjetom da ima slobodno izabranu vlast, po naravi stvari, na svojest
anovništ
vo,uklj
učuj
ućiitali
j
ansku
manj i
nu,nemožepr i
mjenjivatizakonekojikršeBožj ail judskanačel a.Nu,pogledslobodnasvi j
etai
pakje
zakril
ioci ni zam vlastiusredi št
uZagr eba,kojasecer isvakom čest i
tučovj
ekunanaj lj
epšem tr
gu,pred
nosom Pr avnogaf akul
teta,zakr vavl
jendogrlašepur imar šalJNAJosi pBrozTito.
MateKovačevi
ć
Fokus

Ponedj
elj
ak,18.vel
j
ače2008.
Kosovskiračun

Amer ičkipl
anzapr ogl
ašenj em kosovskeneovi snostipokazujekakoosi m VelikeBr i
tani
je,EUiRusi j
e,i
SjedinjeneDr žavenabalkanskom podr učj
uimaj usvoj eposebnei nt
erese.Zbogst rahaodsr bij
anske
reakcije,naštojeupozorioinedavnoi zabranisrbij
anskipredsjedni kBorisTadić,svezeml jeuokr uženju,
uklj
učivšiiVladuRepubl i
keHr vatskepačakidonedavnovr logl asnuSlovenij
usuzdr žanogl edajuna
amer i
čkepl anove.Europskauni j
a,kojasezbogvl asti
togaplanaoi nt
egracij
izapadnobal kanskihzemal j
a
suzdržavalaokomogućnost ipri
znanjanoveal banskedr žave,tekj enakonkonzul tacij
asWashi ngtonom,
nevoljkoprist
alauzamer ičkostajal
išt
e.Nekepaknj ezinečlanice,kaogl asnogovornicebr i
tanski
hpol i
ti
čki
h
i
nteresa,kaoizeml jekoje,unatočpr okl
amiranueur opskom zaj edništ
vu,nisuuspjeler i
j
ešitipi
tanjasvoji
h
etni
čkihskupi naidal
jestojeupr oti
mbiamer ičkim nastoj
anji
maokoKosova.

Velevl astkoj aseznat nogospodar skiprot egnul adubokonabal kanskom pr ostoru,kaošt ojeRusi ja,iz
razuml ji
vi hrazlogapodupi resrbij
anskanast ojanj adaKosovosačuvaunut argranicavl ast
itedržave.
Makedonija kao zemlja povardarskih Slavena, kojoj susjedi osporavaju teritorijalnost, crkvenu
autokef alnostpačakii medr žave,i maunut arvl ast itapodr učjaznat nualbanskumanj i
nu,kojojćedanas-
sutra, htjela-ne htjela, ipak morat osigurati teritorijalnu autonomiju. U protivnom Makedonci bi, i prije nego
štosesnađu,zbogal banskebr oj
nost i
,uvl ast it
ojzeml jimogl iubrzopost at ietničkom manj i
nom.Cr na
Gor ausl učaj upr i
znanj aKosova,spozamašnom sr pskom manj i
nom,koj aseut amošnj ojskupštini
ogrnula u veo oporbenihst r
anaka,l akobit akođerzbogt ogmogl azapast iusvoj evrsnukrizu.

Sjeveroistočnasr bijanskasusj eda- Rumunj ska,t akođer ,zbogmožebi t


nihgibanjaunutarpozamašne
madžar skemanj ineupovi jesnom Er delj
u,otežespr iznavanj em Kosova.Kaosudi onicauruskim
gospodar skim pot hvatimanaBal kanut eturskom manj inom,niBugar skani j
eprevišesklonakosovskoj
državnosti.Dokspomenut ezeml je,razumlji
vonakosovskipr oblem gledajukrozpr i
zmuvlasti
ti
h
nacionalnih probitaka, valja se s razlogom zapitati, koji jetohrvatskinacional
niinter
esdasvoj apol
it
ička
st
ajali
štauskl ađuj espot rebamabeogr adskečar šije?

Moždasehr vatskipoglednakosovskunezavi snostidalj


eskr i
vaupr ikr
ivenom pl anuEur opskeuni je,dau
dovoljnoj mjeri Hrvatsku kolonizira srpskim pučanstvom,kakobinekeeur opskevel evlast
iidaljeHr vatsku
mogledr žatiucijenjenom poputspomenut ihzemal j
a.Neupozor aval inat oinaj novij
idokumentmi ni st
ara
gospodar st
vaif i
nancijazemal j
aEU,koj im seulazakHr vatskeut uzajedni cu,izmeđuost aloga, uvjetuje i
povratkom " izbjegli
ca,rješavanj em svi hsl učaj
evast ambenogzbr i
njavanjabi všihnositel
jastanarskoga
prava,dovr šet kom obnoveipovr atom vlasništvateotvaranjemogućnost izapodnošenj ezaht j
evaza
konval i
daciju".Nu,kadnemapol i
ti
čkevol je,valjaseteknadat ikakoćeamer ičkopriznanjeKosova
raspl
inutipokušaj eneki heur opski hsi l
adasenašt etuWashi ngtona,sMoskvom nagodenegdj ena
Balkanu.

Zeml jakoj usečakniposadašnj em "ustavu"nemožedef i


nir
atidržavom,kaošt ojeBosnaiHercegovina
i
matće,akoneubr zo,aondazaci jel
odugor očnoizravneposljedicenovostvorenekosovskedr žavnost
i.
Onaj e,kaošt osemogl ovi dj
etiinanedavnom pokušaj upr edstavnikatr
ij
unj enihnarodauŠirokom
Brijegu, da u ime njezina opstanka usklade načelaoust avnom ur eđenj
u,unapr ij
edizgubi
labi
tku.
Nar avno,uovakvom odnosusnaga,načel okosovskedr žavnosti,omogućuj etekSr bi
maimusl i
manima
prednostdazadovol j
evl asti
tenacionalnepr obitke.Hrvatibimoglidoćinar edt ekonda,kadusklade
vlastit
ast ajal
ištaot omu- št ozapr avosamižel e?Hoćel itobit
ipr ekasno,ovisiponajpr
ij
eodnjihove
pol i
ti
čkeel i
te?

Mat
eKovačevi
ć
Hrvatsko slovo

Ut
orak,05.vel
j
ače2008.
St
rahoddžamahi r
ij
ica

Na balkanskoj burzi trenutno najbolje stoje ruski pl


ininaf t
a,auBr uxellesusvevi šeskačuvr i
jednost i
srbij
anskihdr žavnihdi onica.Sl i
čnubipomut njunal okalni
m bur zamaubr zomogaoi zazvatiisli
jedeći
korakupr ovedbir uskest rat
egi j
e,odnosnout renutkukadseRepubl ikaSr pskaodl učiskl
opi t
isli
čan
ugovorsGaspr omom okodi stri
buci j
epl inaokol nim državnim ipoludržavnim enti
tetima.Ovdj enar avno
valj
ar azl
ikovatiakt ualniruskigospodar skipr odornaBal kanodonogšt osugapodi dejom komuni sti
čkoga
bratst
vapokušal iprovest isovjetskitenkoviposlije Drugoga svjetskog rata. No srpsko otvaranje vrata
ruskom crnom zl atuuBi Hnećesamooj ačat imeđunar odnupozi cij
uRepubl i
keSr pske,negobimogl o
podignutikril
aiunj ezinususj edstvu,Pupovčevojpr avoslavnojmanj i
nisdr ugestraneUne.Okr užen
šir
okim zahvat om kr i
laRepubl i
keSr pske,koj aseupozadi nitemelji
toosl anjanamat i
čnudr žavupr eko
Drine,sadj ošoj ačanur uski
m pl i
nski m post rojenjem,musl i
manskient i
tetuBi Hmogaobibr zodobi ti
dopusnicu da se kao svojevrsna europska Muslimanija izdvojii zsast avazaj edni
čkedr žavesaSr bi ma.

No,pr oblem bimogaonast atitekzbogmožebi tnogaot poraneki hzapadnj ačkihzemal j


ast varanjujoš
j
ednei slami stičkedržaviceusr cuEur ope.Kakosemusl imanskapol iti
kazadnj i
hdeset lj
ećar avnala
uglavnom po smjer nicamanet ransparent niheuropski hsr edištamoći,razvi j
ajućil
okal nuinačicu
bosanskoga jugoslavenstva, Sarajevo bi lako moglo biti dovedeno u poziciju da se, naravno ako ih ovi
budu htjeli, dragovoljno prikloni Republici Srpskoj. Ne samo iz ovoga stanja, nego sukladno razvoju i
ostali
hmeđunar odni
hdogađaj apr oi
stj
ečizaci j
eloičvr stioptimizam predsjednikavl adesr pskogaent i
tet
a
Mi l
oradaDodi ka.Nai me,nj egovpr ij
edlogdaseBi Hust rojikaoasimet ri
čnaf ederacija,štoj eirazuml j
i
vo,
utemeljen je u načel imaDayt onskogaspor azuma,koj imj enameđunar odnojr azinizajamčenži vot
Republ i
ciSr pskoj .Drugimr ij
ečima,Dodi kj eporuči oMusl imani ma,dasei zvoledogovor it
isHr vati
makako
nerij
ešenopi tanjehrvatsko-muslimanskih odnosa, ne bi i dalje bilo uteg sadvećsvej amačni j
em zamahu
u razvoju srpskoga gospodarstva.

Novinaj eprij
edl
oga,daseuskl adusmeđunar odnim normama,ukr ajnj
em slučaj uisnačel imaUN-a, u
ustavunesuiodr edbeopr avunar odanasamoodr eđenjedoodcj epljenj
a.Odl azakKosovai zsastava
Srbij
e,mnogikr ugovii
zmeđunar odnepol it
ike,kojisui načeneskloniaktual
nojpol i
ti
ciamer ičkoga
predsj ednikaGeorgaBusha,smat raj
upr esedanom umeđunar odnim odnosi
mat epr igovoreamer ičkoj
potpor iKosovusvodenaopt užbezast varanjekosovskeMuslimanije. Kao odgovor na takvu politiku,
mogusečut iisvesnažnij
iglasovipot porezapodj eluKosova,kakobisj evernidijelovitebivšepokr aji
ne
ostal
ipodsr pski
m nadzorom.Naobat anačel aupr avosvojoptimizam temelj
iiMi l
oradDodi k.Svoj upak
odbojnostpr emast var
anjueur opskihdžamahi ri
jaočitovalisuipredstavni
cieur opskepol it
ičkeel i
te,koja
ovihdanani jedopusti
l
ajednom dužnosni kubosanski hmusl i
mana,odnosnomi nistr
usi gur
nost iBiHTar iku
Sadovi ću,daunatočnjegovupomi rlj
ivu,aliipakislamisti
čkom govor u,nast
upiur aspravinaj ednom skupu
u Berlinu.

Premdaj enakon11.r ujna2001.pot punor azuml j


ivstr
ahzapadnj aka,čakiodumj erenei slami sti
čke
retor
ikejednogSadovi ća,val japriznat ikakoj epotpunoner azuml j
ivabešćut nostBruxel l
esa glede ratnih
zloči
našt osui hpoči niliSr bitij
ekom nedavni hratova,kadsut oler
irajućineizručenjeHaaguRat kaMl adića
iRadovanaKar adžića,Beogr adu,samor adisvogakandi datanat amošnj im predsj
edni čki
mi zbor i
ma,
ponudi l
ij
ednui načicupot pisivanjaspor azumaost abil
i
zacij
iipr i
druži vanj
u.Ni j
eovi m činom napovr šinu
probionemor altoli
kohvast avihEur opljana,koli
kočinjeni
cadai mj eon,uost alom kaoizakon,samo
relat
ivanpoj am.I zanaci franihmor alnihtir
adaipr odikaopr avnim st ečevinamauglavnom se skrivaju goli
i
nt er
esiodr eđenihskupi na.I zteli
cemj ernepol i
ti
ke,kojusuBr i
tancir azvi
lidoper f
ekcije,mogl ibištošt a
naučitiihrvatskipolit
ičar i
,kadbiht jeliznatištoimjenacional niint
er es.Upr otivnom,mogl obii m sel ako
dogoditidazaj ednosasvoj om zeml jom zavr šetamogdj ebinar odnaj manjeht iobit
i!

Mat
eKovačevi
ć
Hrvatsko slovo

Ponedj
elj
ak,04.vel
jače2008.
Dil
anjetr
anskripat
anasl ovenskinači
n

Ci r
kuskoj ijenast aonakonšt oj enašazapadnasusj edaSl oveni japreuzela predsjedanje Europskom
unijom neot kri
vasamol ošust ranukompani j
ečijisuakt ualnimenadžer i
,uzčasnei znimke,pr ovincij
alcis
j
ugoi stokaUni j
e,negoici jelinizspl etaka,koj esei načeueur opski mj avnost i
mavr ločest osvrstavajupod
zajedničkimi menom različit
ihbal kanština.Premdasekr ozpr izmuEur opskogapovj erenstvasveonošt o
j
ej užnoodzakl j
učanihgr ani casmat raneobi čnim divljaštvom,i pakseuHr vatskoj,zar azlikuod
specijali
tetasašt akor
skim bat aci maust akl
enkamaki sel i
hkr astavacasl oženihnapol icamaeuni j
skih
trgovačkihl anacaipečenkil j
udskogamesašt oi
hser virajuposl ovenskim bolni camaj ošuvi jekživina
zasadamakul t
urekatoli
čkogaćudor eđa.Igrapaksobj avlj
ivanjem t .zv.transkr i
pata,inačeuvj ežbavana
na Hrvatskoj posl i
jesmrtipr edsj ednikaTuđmana,pr emdaj er askrinkalanedor aslosttrećejanuarkoga
režimadr žavničkim poslovima,ponaj manjej ebil
ahr vatskai zmi šlj
otina.Kakosupr vitranskript
i,uzpomoć
tadanovoi zabranogapr edsj edni kaSt jepanaMesi ća,kaopr omidžbenoor užj
e,svj etl
odanaugl edal iu
l
ondonski m novi nama,ondait vrdnjeneki hslovenski hdužnosni kakakoj emi nistarvanj skihposlova
Di mit
ri
jeRupelodgovor anzapubl i
ciranjediplomat skihr azgovor ai zmeđupr edst avnikaSAD-a i slovenskih
diplomata nisu daleko od istine.

Bivšegaj ugosl avenskogkomuni sti


čkogsl užbeni kaRupel a,oči t
osu,kaoidi j
eloveobavj eštajnogaapar ata
raspal eSFRJpr euzelibri
tanskiobavj eštajcikoj isugadugovr emena,kaopr oduženur ukubal kanske
pol it
ikekoristi
liusvoj im polit
ičkimigramaokošt odul jegzadr žavanjaHr vat
skeudr uštvunjezi nih
doj učerašnjihkr vnika.Paipr ošlotj
ednosvj edočenj eumi rovlj
enogabr i
tanskoggener alaAndr ewPr i
nglea
kao svjedoka-eksper tHaškogt užit
elj
stvapr oti
vhr vatskihgener ala,kojismatrakakoj edokt rina Hrvatske
voj skeistovjetnadokt ri
nibivšeJNA,ni j
esamoj ošj ednoizjednačavanj eobrambenogahr vatskogr atas
vel i
kosrpskom agr esi
jom,negoipokazat eljpolit
ičkepr i
stranostisuda.Nai me,čakipodokazi ma
britanskihst r
učnj aka,bjel
odanoj ekakoj et azeml jaur atubilajednaodzai nt
er esi
ranihstrana.Kadoči t
o
višeni jedovol jnopodsj eti
tikakosusabot i
ralizajedničkesavezni čkenapadaj enasr pskepost aveuBi H,
val j
aupozor i
tidasuupr avoBr it
ancivoj nopokušal ispri
ječit
inapredovanj eHV-a prekoDi nareuzal eđe
Kni na.Zahval jujućiamer i
čkojodl učnosti,hr vatskesusnagenapodr učjuTomislavgradaspr iječiletu
britansku akciju.

Štosepakt i
čedokt ri
ne,izkoj euost alom ipr oistječeust rojvojske,dovol jnoj ebi lopogl edat ipost rojbe
JNA koje supoči valenamasovnom sovj etskom model uiuspor edit
ii hsmal im ibr zopokr etnim br igadama
HV-a,koj esur okuod48sat iri
ješil
epi t
anj eokupi r
anihpodr učj
a.Pi t
anj epakvoj nogamor alaokoj em j e
govor iobr it
anskist ručnjaknaj boljepokazuj emasovnegr obniceipokol j
iuVukovar u,Škabr nj ii
Srebnr enici,kojesubi l
epr edviđeneizabi haćkuenkl avudaseni j
epoj avi laHr vat skavoj ska.I stodobno
pakpoj avlji
vanj esl ovenskogat ranskr iptaul jubljanskom Dnevni ku,zakoj egJanezJanšat vrdidaj e1991.
otvoreno dočeki vaot enkoveJNAt eubeogr adskojPol it
ici,kojusu1905.osnoval abr aćaRi bnikar ,upućuj e
nazakl jučakkakoset im činom pokušal odi skredi ti
ratiamer i
čkujadr anskupol i
tiku.Kaozašt itnicaSr bije
Britani jaj eoči t
oiupi tanjuKosovaopetdošl ausukobsasvoj i
m prekoat lantskim pol i
ti
čkimr i
val om.
Pot enci r
anj em sl ovenskihpr etenzi j
apr emahr vat skom ter i
tori
juuSavudr ijskojval i,Brit
ani j
ani j
er j
ešaval a
možebi tnopi tanjekočar enjaslovenski hr ibarica,negoj ezaci j
elosebiot var alapr ost orzakont r
olu
sjever nogJadr ana,koj ij
enekadbi opodaust r
ijskom paskom.Spor azum sl ičanšt ogaj esvoj edobno
par afiraopr vitrećejanuar skipr emijerI vicaRačan,pokušavšibezdopušt enj aHr vat skogasabor akomad
teritorija predati susjednoj Sloveniji, bio bi u duhu t radici
onal nebr i
tanskepol it
ikezat varanjai zlazaiši r
enj a
njemačkogaut j
ecaj anaSr edozeml j
e.Zat obihr vatskapol it
ika,vodećir ačunaponaj pri
jeovl astiti
m
naci onal ni
m pr obi t
cima,usl učajunast avkanepot rebnesl ovenskezer pofobi jetrebal aozbi lj
nor azmisliti o
mogućnost isuspenzi jipregovor asEur opskom uni jom,svedoknj om pr edsj edar emet i
lačkaSl oveni ja.
Istinsko pozicioniranje Rusije, koja se najprije potpisivanjem sporazuma s bugarskom vladom, a nakon
togaipr euzimanj em vodećesr bij
anskepl i
novodnet vrtkeusi dril
anaBal kanupr i
silj
avaamer ičkupol i
ti
ku
nesamonameđunar odnopr i
znanj ekosovskedr žavnost i,negoinaozbi l
jnor j
ešavanj ejadr anskoga
pitanja.PadPr odijevesoci j
ali
stičkevl ade,koj ajei nzistiralanaponi štavanj uhr vatskogaZERP-a nešt oje
ubl ažiostajali
štesl užbenogaRi ma,koj ijeukonačni cikaoiHr vatskapr ogl asiosvojzašt i
ćenipoj as,pasa
staj al
i
štameđunar odnogapr avanebit rebaobi t
inezadovol j
ansvoj om di j
elom Jadr ana,koj egi onakoi z
Avianna nadziru Amerikanci. Tako na ist očnojst raniJadr anaosi m dr skogpokušaj aokohr vat skih
teritor
ij
alnihvodadasepr ekoSl ovenacaušančeBr i
tanci ,SAD-u ostaje otvorenim pitanje tek
crnogor skogapr imor ja,či
jusuobal upokupoval iruskit ajkuni.Nohr vatsko-cr nogor skimr azgr aničenjem i
punom primjenom ZERP-avj erojatnobibi or ij
ešenit ajpr obl
em.Oči tosvjest ant oga,bi všizamj enik
pomoćni kaamer ičkemi nist
ri
cevanj skihposl ovazaeur opskapi tanja,Ronal dD.Asmus,pi šeu
Washington Postu, kako je jedino Hrvatska po visokim kriterijima spr emnazačl anst vouNATO-u.Hoćel i
na kraju pobijediti britansko-ruskast rategijasnažneSr bij
ekaosr edi šnjezeml j
ezapadnogBal kanai l
i
amer i
čkaj adranskapol i
ti
kaovi sitćetakođerodht i
jenjaiumi jećahr vatskepol i
tičkeel i
te.

MateKovačevi
ć
Fokus

Subota,26.si
j
ečnj
a2008.
Europanudimr kvu,aWashi
ngt
onur
ucii
mabat
inu,odnosnomoć

Hrvat skaj euci j


enj enanezaj ažljivim zahtjevimaMi loradaPupovca,koj ijeočitoisposlovaot akvepovl ast
ice
pravoslavnoj manjini koje ova nikad nije imala u Hrvatskoj. Valja ipak podsjetiti kako iza ovakve srpske
ucjenj i
vačkepol i
tikest ojit
ragi čanzaokr ettrećejanuar skihel i
ta,kojesupar t
nerskusur adnjus
Washingtonom 2000. zamijenile povezivanjem s Londonom. Uostalom, objavljene su mnoge studije i
knjige koje raskrinkavaju prljavu ulogu britanske politike tijekom srpske agresije na Hrvatsku pa se ne
možet vrditikakoRačaniMesi ć,kaoinj i
hovikasni jinasl jednicinaMar kovutrguni suznal idaVelika
Britanij
anećeodust atiodsvogar atnogpl ana,kojegsadapr ovodiuzpomoćt akozvani hdi pl
omat ski
h
ucjena.Zat oiobj ekt i
vanpr omat rač,nakonpr otusl
ovni hi zjavaeu-dužnosni kaHansaSwobodei l
iOl l
y
Rhena,gl edaj ućiodnosbr uxel l
eskeadmi nistr
acij
epr emaHr vatskoj,lakomožest ećidojam,kakoj erij
ečo
svoj evrsnojmaf i
jaškojdr užbi ,koj ažr t
vupol akoidugor očnoubi j
a,svedokj enakr aj
upot punoneuni šti
.
Takoj eEur opskauni j
asodobr avanj em gl edalananeust avnot rećejanuar skoukidanjeŽupani j
skoga
domaHr vat skogasabor a,odl ukeopol it
ičkom imenovanj usudacauDr žavnosudbenovi jeće,kaoi
zaposj edanj emedi jski
hkućapr ekokoj ihsevodi l
aobavj ešt aj
nakampanj apr oti
vljudi,kojisucij
eliživotbil
i
opor baj ugosl avenskom komuni st i
čkom reži mu.

Današnj ipakpr i
govor iBruxel l
esazakor upci juinesposobnosthr vatskom pr avosuđust ižusasedam
godi nazakašnj enja,paj et eškopovj erovat ikakosvevi dećeokoEU-a sve to nije ranije vidjelo. Nu da se
politi
kaUnijeupl i
ćeur adsudova,naj bolj
esvj edočislovenskimi nistarvanj ski hposl ovaDi mi t
rijRupel,koji
je u imezeml jepr edsjedatelji
ceEUposj etiopr edsj
ednikaHaaškogasudaFaust aPocar azat raživši
svoj evr
snepovl ast i
cezar atnezl očinceRat kaMl adi
ćaiRadovanaKar adži ća.Unat očmaf ijaškim
met odamaBr uxel l
esa,kadvećmor aućiunovisovj etskiporedak,hr vatski bi primarni interes onda trebao
biti
,bardaunjuđekaosamost alnadr žava,anekaodi oZapadno-bal kanskeuni j
e.Lakouočl ji
va
nejednakopr avnostunut arEur opskeuni je,ukoj ojpostoj
edr žavepr voga,dr ugogit rećegr eda,samo
pokazuje kako ta tvorevinani j
edugogavi jeka.Nai me,vel i
kiri
valičakćeimeđučl ani camaUni j
etražiti
saveznike pa je i minimalna suverenost unutar Unije svojevrsno jamstvo za samostalan izlazak nakon
njezinaraspada.Podl ožnaLondonuiuci jenj enaPupovčevi m zaht jevima,Hr vat skaćeset eškobr anitiod
beskr vneagr esije.Doduše,manevar skipr ost orćejojseot vori
tiprogl ašenj em neovi snost iKosova.Nu,
samoakopol it
ičkael it
aodl ukeomeđunar odnom pr iznanjuKosovauskl adispot ezimaWashi ngtona,ane
kako to beogradskim novinamat vrdipredsj edni kRepublikeHr vatskeSt jepanMesi ć,daćeHr vat
skaoko
priznanjaKosovasvoj astaj ali
štauskl ađivat isvećinom eur opskihzemal j
a.Nedavnoj egovor ećiopol i
ti
ci
EU-a i SAD-a,Vl adimirGl i
gor ovsBečkogai nsti
tut
azaekonomi j
usl ikovitopor učiomal im zeml j
ama,da
Eur opanudimr kvu,aWashi ngtonur uciimabat i
nu,odnosnomoć.
Najbolj
ipr imjertakvesur adnjejestRumunj ska.Kakopi šuamer i
čkenovi ne,triobi lježjaamer ičkest rategi
j
e
premaRumunj skojomogući l
asuj ojuspj eh,at obi ,kakonavode,mogl oposl uži tikaonacr tzaponovno
osnaživanj eodnosasamer ički
m savezni ci
madi lj
em svij
et a.Washi ngtonj er adi o,pi šeTheChr i
stian
ScienceMoni tor
,naodr žavanj uur avnot eženihdvost rani
hodnosasBukur ešt om.Kadaj eBukur ešt
podupr oamer ičkizahtjevoi zuzećui zr adaMeđunar odnogkaznenogsuda,Washi ngtonj epodupr o
zahtj
evBukur eštazapr istupanjem NATO-savezu.Kadaj eBukur eštdopust i
oAmer i
cipri
stupsvom
zračnom pr ostorupočet kom r atauI raku,Washi ngt onjeRumunj skojpr iznaot akožel j
enuoznaku
«funkcional nogt r
žišnoggospodar stva».Akadaj eBukur eštuUN-upr istaobi tisupokr ovi
telj
om amer i
čkog
pri
jedl
ogaosuver enost iIraka,Washi ngtonj epristaootvor it
iprofitabil
neamer ičkebazenaobal iCr nog
mora. U svakoj pojedinoj prigodi, rumunjskapomoćpopr aćenaj e,kakonavodil i
st ,običnour okuod
mjesec ili dva –amer ičkom pot por om speci f
ičnimr umunj skimi nter esi
ma.Uskl oput akvogaodnosa,
Washi ngt onj enast ojaoodr žatidojam jednakost isRumunj skom.Upr egovor imaoamer i
čkim bazama,
Bushevaj evl adanagl asi lakakoćekonačnasuver enostzapost r ojenjabi t
iur ukamaBukur ešta.Tr eće,u
svom post upanjupr emaRumunj skoj,Washi ngtonj eodolioi skušenj udadanašnj esavezevodil ogikom
saveza iz Hladnog rata, prema kojoj zemlje koje stoje uz Amerikunast oj eostvar i
tizajedničkevr ijednosti
ti
j
ekom vr emenskipr aktičkineogr aničenogper i
odaibezi kakvepot r
ebezapot i
caj i
ma.Li sttakođernavodi
kakojeusl učajuRumunj ske,Washi ngtonr adionaodr eđeni m cilj
evimaukr atkim vr emenski mr okovi ma,
uzčesti quid pro quo kojim je poticana suradnja.

Usl učajupobjedeBor i
saTadi ćanasr bij
anskimi zbori
ma,nast avi
tćesebeskr vnoosvaj anj eHrvat ske,a
Pupovčevademagogi jakakoćezast upat ihrvat
skinacionalniint
eresvećj enapočet kuogol jenai zjavom
kojom dovodi u pitanje primjenu hrvatskoga ZERP-a.Net r
ebazabor avi
tikakoBor i
saTadi ća,koj ii
načeu
rukavicamapr ovodionošt oMi l
oševićuni jeuspjelotenkovima,podupi ruivlastiRepubl ikeSr pske,št o
Beogr aduomogućuj est anovititeri
tor
ijal
nikont i
nuitetunadzoru prostora gotovo sve do granica s
Europskom uni jom.Zat obiHr vatska,akokodpol i
ti
čkeeli
tenepr evladapodsvj esnažel jazaul askom u
europskomaf i
jaškodr uštvo,svoj einteresetrebalausklađivatisWashi ngt onom.

Mat
eKovačevi
ć

Bewerten