Sie sind auf Seite 1von 3

ISTINA O EU

ANALIZA REUTERSA

Europska unija unitila je nacionalne suverenitete

Paradoks globalizacije
Eurozona ponire sve dublje u ono to ekonomist s Harvarda Dani Rodrik naziva 'paradoksom globalizacije'. Rodrik istie da su ekonomska - u ovom sluaju europska - globalizacija, nacionalni suverenitet i demokratska politika tri nespojive kategorije. Mogue je ostvariti dvije, ali ne i sve tri kategorije istovremeno. Dunicima eurozone, ovisnima o meunarodnoj pomoi, ni kombinacija dviju od tri kategorije vie se jednostavno ne moe jamiti, ocjenjuje Reuters.
Datum objave: 13.11.2011 08:00 Autor: S.S./Reuters Poveaj veliinu slova Smanji veliinu slova Poalji prijatelju Ispii stranicu

Percipirani gubitak suvereniteta posrnulih drava eurozone namee provokativna pitanja vezana uz demokratski legitimitet. Pandorinu kutiju, iz uvrijeene poslovne perspektive, otvara Reuters, iji su odgovori daleko od optimistinih
Vezane vijesti
jo vijesti na temu Merkel pozivaju Papademosa dasektora(12.11.2011) Prosvjedi upodnio ostavku(12.11.2011) Berlusconirazmatra i izlazak Grke iz eurozone(12.11.2011) Njemaka Njemakoj protiv mjera tednje (12.11.2011) Portugalci prosvjeduju protiv bankarskog ispuni obveze (12.11.2011) Sarkozy i

Irci i Portugalci otjerali su vlade koje su ponizno zatraile meunarodnu financijsku pomo, grka i talijanska vlada padaju zbog uvoenja strogih mjera tednje i mrskih ekonomskih reformi, a panjolska socijalistika vlada, koja je u pokuaju izbjegavanja grkog scenarija pribjegla poveanju poreza, srezala plae i mirovine te provela reforme trita rada, najvjerojatnije e 'odletjeti' na predstojeim prijevremenim izborima, pie Reuters. Mnoge od navedenih promjena ne iznenauju, jer su stigle kao rezultat 'potroenosti' vladajuih elita koje birai u razdobljima ekonomskih okova u pravilu kanjavaju zbog loeg upravljanja. No sve je jai osjeaj da se politika promjena namee izvana, u ime spaavanja eura. Meunarodni monetarni fond (MMF) i europske vlasti vre snane pritiske, osobito na Grku, za postizanje politikog konsenzusa o podrci paketima pomoi. Neki dunosnici MMF-a i EU-a, kao i

mnogi ulagai, pritom eznu za 'nepristranim vladama na elu s uglednim tehnokratima', poput biveg viceguvernera Europske sredinje banke (ECB) Lucasa Papademosa u Grkoj i biveg europskog povjerenika Marija Montija u Italiji. Apsolutna meuovisnost Takve administracije, naime, provele bi mjere tednje i strukturne reforme za slobodno trite u ime 'objektivne nunosti u izvanrednim stanjima', bez ustupaka poslovnim, politikim i sindikalnim interesima, pie Reuters. To bi se, meutim, moglo protumaiti kao neprihvatljivo mijeanje u demokratska prava graana na izbor svojih vlada, kao i u prava oporbe da se tome suprotstave. No Sylvie Goulard, zastupnica Europskog parlamenta iz Francuske, kae da je kriza tek donekle razotkrila u kojoj mjeri europske drave ve sada dijele svoje suverenitete. 'U potpunosti smo ovisni jedni o drugima, osobito u eurozoni. Nismo vie suvereni onoliko koliko se misli', rekla je Goulard za Reuters. Kriza je ukazala da nemo upravljanja eurozonom, u kojoj svaki nacionalni parlament mora ratificirati odluke. Umjesto da se poveanje ovlasti i financijske moi Europskog fonda za financijsku stabilnost (IAEA) odobrilo na jedinstvenoj parlamentarnoj sjednici za cijelu eurozonu, nacionalnim parlamentima trebalo je tri mjeseca da dovre taj muni proces, konstantno podgrijavajui nesigurnost na financijskim tritima.
Kako je Irska preivjela 'gubitak suvereniteta'

Drave u Aziji i Latinskoj Americi, koje su prole kroz programe prilagodbe MMF-a u 80-im i 90-im godinama, predobro su upoznate s ogranienjima suvereniteta ekonomske politike koja dolaze u paketu s kreditima. Za zapadnu Europu, ovo je novo i uznemirujue iskustvo. Eurozona kanjava 'odmetnike' Irska stranka Fine Gael dobila je izbore u veljai, obeavajui povratak pregovorima o paketu pomoi MMF-a i EU-a kako bi ulagae natjerale da podijele trokove spaavanja posrnulih banaka s poreznim obveznicima. Takvu akciju sprijeile su europske vlasti, iako se Dublin uspio othrvati snanim pritiscima Francuske i Njemake da povea svoj niski porez na dobit. Kada je sada ve bivi grki premijer George Papandreou prolog tjedna najavio da e raspisati referendum o posljednjem paketu pomoi, izazvao je konsternaciju meu europskim elnicima i paniku na financijskim tritima. Optuen za zloupotrebu povjerenja jer se nije unaprijed savjetovao s europskim kreditorima, Papandreou je bio izloen snanom meunarodnom i domaem pritisku da odustane od plana, koji ga je kotao radnog mjesta. 'I sama ideja o organiziranju referenduma u dijelu eurozone moe biti veoma opasna. To bismo trebali izbjegavati', smatra Goulard. Jednako neprihvatljivo za cijelu eurozonu bilo je ponaanje Slovake, koja je dvojila oko ratifikacije EFSF-a, te Njemake, koja je prolog mjeseca uoi odluke konzultirala svoj nacionalni parlament. Europski parlament jedino je praktino mjesto za upranjavanje demokratske kontrole u valutnoj zajednici, kae Goulard. Kriza nacionalne demokracije?

Paradoks globalizacije
Eurozona ponire sve dublje u ono to ekonomist s Harvarda Dani Rodrik naziva 'paradoksom globalizacije'. Rodrik istie da su ekonomska - u ovom sluaju europska - globalizacija, nacionalni suverenitet i demokratska politika tri nespojive kategorije. Mogue je ostvariti dvije, ali ne i sve tri kategorije istovremeno. Dunicima eurozone, ovisnima o meunarodnoj pomoi, ni kombinacija dviju od tri kategorije vie se jednostavno ne moe jamiti, ocjenjuje Reuters.

Neki politiari, osobito u talijanskoj lijevoj oporbi i meu grkim socijalistima, njeguju ideju tzv. privremene tehnike vlade, moda i stoga jer ele izbjei neugodnosti povezane s tim da osobno smanjuju plae i socijalna prava. Olaf Cramme, direktor think tanka Policy Network, kae da iza rastueg deficita legitimiteta stoje greke nacionalnih politika i propusti da se objasne posljedice ekonomske globalizacije na europska drutva. 'Svjedoimo krizi nacionalne demokracije, kao i europske demokracije. Povjerenje graana u nacionalne vlade ektremno je nisko, no Bruxelles nije potaknuo krizu demokracije, kao ni krizu suvereniteta', rekao je Cramme za Reuters. Umjerene europske stranke kako lijevih, tako i desnih predznaka, u posljednjem desetljeu prilagoavale su stavove u tolikoj mjeri da ih se esto nije moglo razlikovati. I jedne i druge podrale su globalizaciju i liberalnu trinu ekonomiju, s jedva primjetnim razlikama u stupnju socijalne zatite. To je ograniilo prostor za politiku diskusiju i 'dalo vjetar u lea antieuropskim, antiglobalizacijskim populistima', pie Reuters. Dok Francuska i Njemaka zagovaraju veu ekonomsku i fiskalnu integraciju u eurozoni, pitanje demokratskog suvereniteta izbija u prvi plan. Nova pravila eurozone, usvojena prolog mjeseca, osiguravaju veu kontrolu nad nacrtima prorauna lanica i nadzor njihove provedbe. Kako je parlamentarna kontrola nad poreznim zakonima i javnom potronjom tradicionalno u samoj jezgri nacionalnog suvereniteta uz pravo na objavu rata i sporazume idui koraci prema fiskalnoj zajednici bit e veoma klimavi.