FOLIA ONOMASTICA CROATICA 17 (2008)

Izvorni znanstveni lanak Rukopis primljen 16. IX. 2008. Prihvaen za tisak 9. III. 2009.

UDK 811.163.42373.232

Domagoj ViDoVi

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb dvidovic@ihjj.hr

PREZIMENA SELA VID U NERETVANSKOJ KRAJINI

U radu se na temelju terenskog istraivanja, statistike obradbe, dostupne arhivske grae i migracijskih kretanja obrauju prezimena sela Vid u blizini Metkovia te se na temelju toga daje ira povijesna (razvoj prezimenskog sustava) i suvremena (najnovije migracije i problem metodologije popisivanja stanovnitva) antroponimijska slika pograninoga podruja u sjeverozapadnome dijelu Neretvanske krajine.

1. Uvod
1.1. Zemljopisni poloaj i kratki povijesni pregled
Selo Vd smjeteno je 5 kilometara zapadno od Metkovia, na putu koji iz Neretvanske doline vodi prema Ljubukom. Nastalo je na razvalinama Narone, drugoga po veliini antikoga grada u Dalmaciji. Unato opravdanim pretpostavkama da je na temeljima poruene Narone postojalo vanije starohrvatsko naselje, o tome nemamo izravnih vijesti. Spona je izmeu antike i srednjovjekovlja crkva sv. Vida, nastala na temeljima starokranske bazilike iz 5. st. (M. Vidovi 1998:134) U tovanje se sv. Vida pretoio kult poganskoga hrvatskog boanstva Svantevida te su stare crkvice posveene svetome Vidu poesto i spomenici pokrtavanja hrvatskog stanovnitva u naim krajevima. Ime je sela nastalo transonimizacijom od imena spomenutog svetca, a njegovim imenom motiviran je i itav niz toponima na iremu podruju. U Neretvanskoj dolini to su Vdonje (upa u Zaablju te zaselak sela Plina na desnoj obali Neretve), a na stolakome podruju Vdovo plje, Vdotk te Btunja (usp. Bitoie < Vidoje < Vitus; osobno ime Bitoie zabiljeeno je u Trogiru 1322.1). Neki povjesniari sa svetakim imenom Vid povezuju i
1 Sk III:585. Bitunja se u povijesnim vrelima spominje 1433. (Dini 1967: 191). U Lici pak nahodimo potvrdu antroponima Vitun (prema kojemu bi nastao antroponim *Bitun) uuvanu

139

Vidovic_4.indd 139

27.3.2009 22:53:20

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

ojkonim Svtava u oblinjemu Hutovu blatu. Prve sigurne vijesti o moguemu postojanju naselja nastala na temeljima Narone nahodimo u 14. st. Tada je Juraj Radeti, koji je umro u Neretvi (rije je zapravo o Drivi koja se nazivala i Narenta Neretva) 1348., ostavio crkvi sv. Vida legat od 80 dukata. Gojislav (H)orlovi iz Drive 1444. ostavlja treinu legata crkvi in Santo Vido (Sivri, T. Aneli 1999:131). Crkva sv. Vida spominje se i 1405., a makarski biskup Linji 1670. spominje crkvu sv. Vida i Modesta (M. Vidovi 1998:132). Rijeka Norin i prevozite na Norinu na kojemu se plaa carina spominje se 1397. te ponovno 1408. u pismu kralja Ostoje brai Radivojeviima. Vjerojatno se navedeno prevozite nalazilo u Vidu jer je sauvan jedan srednjovjekovni peat (najvjerojatnije iz 15. st.) s natpisom Sigillum commitis Marci de castrol Widi. (M. Vidovi 2000:469)2 Rije je dakle, iako ne moemo pouzdano odrediti godinu nastanka peata, o prvome spomenu sela pod novim, hrvatskim imenom Vid.3 Od drugih naselja u upi razmjerno se rano spominje Prd (ime je selo dobilo transonimizacijom od homonimnoga hidronima; apelativ prud u mjesnome govoru oznauje izvorski nanos u obliku praga)4 srednjovjekovno naselje ili prostor na kojemu su Dubrovani za svoje potrebe u Drivi (< Drva : usp. drvo)5, dananjoj Gabeli, sjekli drva u emu su ih sprjeavali knezovi Radivojevii, gospodari zapadnog Huma.
u hidronimu Vitunjica. U Hercegovini su mi poznata jo tri toponima u kojima prepoznajemo svetako ime Vid s betacizmom: hidronim Bitmilja (vrelo u brdima iznad Zavale; usp. osobno ime Vitomisal), horonim Btvnja (planina nedaleko od Konjica) i ojkonim Bitnjani (zaselak u Zviroviima u Brotnju u kojemu je zabiljeeno prezime Bitunjanin; budui da je rije o ogranku roda Danii, lako je mogue da su se Daniii iz Radetia u nekome razdoblju preselili u Bitunju i odande preli u Zvirovie). Na ljubinjskome podruju biljeimo i ojkonim Vtonja. U Rudi kod Sinja pak nahodimo prezime Bitnjac i oronim Btunjsk bdo. Po svemu sudei Bitunjci su se na sinjsko podruje doselili iz Brotnja. Potvrde svetakog imena Vid s betacizmom ne biljee se u radu imunovi-Lukenda 1995. 2 U prijevodu: Peat kneza Marka iz tabora Vid. Moda je pristanite bilo u Tuz(i)belju (< tur. tuz sol) jer je u srednjovjekovlju trgovina izmeu Drive i stonske slanice (solane) bila veoma iva. Uostalom u Vidu postoji toponim Slnica, a od Crnia prema Gabeli postojalo je pak vie slanih izvora (postoji i toponim Sln drga). Po pukoj predaji stanovnici su se Tuz(i)belja stalno tuakali s doseljenicima u Vid. 3 Po mojim se spoznajama Vid pod tim imenom u povijesnim vrelima sa sigurnom datacijom spominje tek 1687. 4 Mogue je da Prud tada i nije bio naselje nego da su se u Prdskj drgi jednostavno sjekla stabla. Dananji je Prud razmjerno novo naselje nastalo uglavnom preseljenjem stanovnitva iz Dragovije. 5 Povjesniari spomenuti povijesni ojkonim pod Daniievim utjecajem biljee u ijekaviziranome liku Drijeva iako je ojkonim u svim irilinim srednjovjekovnim dokumentima zabiljeen s ikavskim odrazom jata (naravno, ako jat nije zabiljeen posebnim grafemom; usp. ARj 2:779). ak i pisari Stonske slanice (solane), biljee ojkonim u ikavskome izgovoru. Gabelu je veina starosjedilaca napustila na prijelazu iz 17. u 18. st. i naselila se u nedaleki Opuzen, dok su se u Gabelu naselili uglavnom istonohercegovaki Hrvati ijekavci (i manji broj Srba, takoer ijekavaca) pa je Gabela dobrim dijelom poijekavljena za razliku od Opuzena koji je izrazito ikavski.

140

Vidovic_4.indd 140

27.3.2009 22:53:20

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Zbog toga su se Dubrovani alili gospoi Vladi te knezovima uru i Vukiu 1399. (Vego 1957:98) Danas nepoznato naselje Orman (< tur. orman gusta uma) u movarnome dijelu blizu Gabele spominje se oko 1450. Ondje je herceg Stjepan preselio Gabeljane i prijetio da e im zapaliti kue ako se usude ostati u Gabeli (Vego 1957:86). Orman se vjerojatno nalazio na obroncima brda Jasenica, negdje izmeu dananje Gabele i Crnia. Ni naselje Cn Vh (Carnivarh), iz kojega potjee Vuk(i) Rupi, spominjano u raznoraznim dokumentima 1434. 1462., nije tono ubicirano (dri se da se nalazilo nedaleko od apljine, na desnoj obali rijeke Neretve; Sivri, Aneli 1999:129), ali je mogue da se nalazilo negdje na Cnme bdu (Jasenici), iznad dananjih Crnia. Vid se u to doba nalazio u sastavu srednjovjekovne humske upe Luka koja se prostirala uz obale Neretve juno od Dretelja i Tasovia. upa Luka6 obuhvaala je sredinji i zapadni dio Opine apljina, podruje dananjega Grada Metkovia, Grada Opuzena, Opinu Kula Norinska, priblatski dio Opine Slivno te prostor dananjega Grada Ploa (bez Baine). Kao i veina okolnih veih sela, poput Borovaca, Bijae i Otria, i upa se Vid sastojala od niza zaselaka koji su zajedniko ime najee dobili po najveemu zaseoku, to je biljeito za politiko-teritorijalni ustroj srednjovjekovnoga Zahumlja.7 Zaseoci su upe Vid: Cnii (< crnii stanovnici koji ive pod Crnim brdom8), Cn Dlac (< crn obrastao crnogorinom umom), Dragvija (< Dragov [< Dragova gradina] + -ija)9, Grdina (< gradina pretpovijesna graevina), Krvaa (< kriv lijev), gr (< ogra ograeni prostor za stoku), Pdgrde (< greda vea izdignuta stijena), Prstupak (< pristupak pristanite za lae), Prd (< prud izvorski nanos u obliku praga), Tz(i)belj (< tur. tuz sol) i Volrevii (< Volarevi). Spominje se i zaselak Stnine (< stan pastirska nastamba) nedaleko od Crnoga Doca koji je odavno naputen, a ne navodi se ni u jednome popisu vidonjskih zaselaka. Gradina, Pristupak i Tuz(i)belj danas su dio sela Vid, a dalmatinski dio Crnia,
Ljubuaci i danas ljude izmeu Poitelja i Opuzena nazivlju Lani, a Brotnjaci tako nazivaju Trebiaane. 7 Razlika je u odnosu na susjedna sela u sluaju Vida bila snana tradicija o negdanjoj vanosti sela. Upravo je tradicija i presudila da se sjedite upe postavi u Vid iako je na prijelazu iz 17. u 18. st. bilo i veih sela. Oko 1720. osniva upa Vid (koja se u poetku nazivala norinskom upom) koja obuhvaa Vid, Dragoviju, Nova Sela, Borovce, Rujnicu i Desne, 1735. upa je razdijeljena te su pod upu Vid potpadali Vid, Dragovija i Vratar, a od 1765. Vratar pripada Borovcima. (M. Vidovi 1998:130) 8 I ojkonim Cnii kod Stoca takoer moemo svrstati u skupinu odnosnih toponima jer je motiviran oronimom Cni vh. 9 Selo je nastalo krajem 17. st. naseljavanjem stanovnitva prebjegloga iz Hercegovine nakon mletako-turskih ratova. Dragova gradina ime je brda iznad sela. Mogue je da je navedeni oronim mitolokoga postanja (od drag zmaj). Sufiks -ija ima zbirno znaenje te je grko-romanskoga postanja. (Sk I:712)
6

141

Vidovic_4.indd 141

27.3.2009 22:53:20

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Krivaa i Volarevii dio sela Prud. Drugi su zaseoci posve opustjeli u 20. st. (po jedan stanovnik ivi jo na Dragoviji i u Podgredama). Ostala su neretvanska naselja pripadala upi aba (Vidonje, Dobranje i Slivno), upi Velika (Otrii, Mali Prolog i Pozla Gora) i upi Gorska (Pasiina, moda Plina; M. Sivri 1999:73). O nekim osobama koje su tada ivjele u Neretvi doznajemo iz dubrovakog arhiva, a oznaka se de Narenta uglavnom odnosi na Gabelu. Tako u Dubrovniku nahodimo oporuke u kojima se 1364. spominje Palko Medevi, 1423. Ratko Radunkovi, 1425. Radosava Milanova, 1426. Rakovije Pribilovi10, Marua Grubaevi de Jezdi, 1435. Stanihna Slaenovi, 1443. Radonja Miloevi11... (M. Sivri 1999:9293) Bratovtini antunina u Dubrovniku u srednjemu su vijeku pristupili Zuzorii (neko Vukii) te Tvrtkovii, obitelji iz Neretve.12 Meu lazarinima podrijetlom iz Neretve nahodimo Dragoslavie/Dragosaljie, Dobrovojevie, Radosaljie reene ilie (M. Sivri 1999:96). Vane su bile i obitelji Lui Bagalovi13, Arbi te Frani Vasiljevi iz Gabele. Meu njima valja traiti i stanovnike Vida koji se u nekoliko navrata naziva Strm Gbelm.14 1401. spominju se Nikola Klari15, Tadija i Nikola Herakovi, Stjepan Miloevi i Ivan Kimovi Vrsaljko16 iz Neretve. (Sivri 1999:95) U popisu bosanskih plemenitakih obitelji izdvajaju se sljedee obitelji koje su na neki nain vezane za Neretvu: Corstillo alias Paulovich com. de Trubinie, Popovo et Sonangliae; Grubaschevich de Gabella seu Narenta; Jlinich de Jllichi infra Mostar; Jelicich de Mostar17; Morgnitich de villa Kutlovich in Xaxblie18, Novakovich de Xaxabia19, Nemagnich
Po Pribiloviima su vjerojatno prozvani Prebilovci kod apljine. Mikrotoponim Mloevia grb nalazi se u Glucima pored Metkovia. 12 Tvrtkovie spominje Andrija Kai Mioi kao zaapsku plemenitaku obitelj. 13 Po obitelji Bagalovi koja je stanovala u Neretvi jo u 18. st. prozvano je danas naputeno naselje Bgalovii koje se prethodno zvalo Kmen Bdo. 14 To se ime za Vid najee spominje na prijelazu iz 17. u 18. st. nakon osloboenja Donje Neretve od Turaka. ini se da se to ime ipak ponajee odnosilo na Crnie koji lee na samoj granici. Sam se Vid u srednjovjekovlju esto poistovjeivao s Gabelom kojoj je najvjerojatnije i pripadao. Mogue je da je i crkva sv. Vida koja se u 15. st. esto spominje zapravo nalazila u Vidu, a ne, kako se obino navodi, u Gabeli. 15 Klarii su donedavno ivjeli u neumskome Gracu, a Dugandie nahodimo u Zviroviima, a 1792. zabiljeeno je u Doljanima. (SDH:1) 16 Petar Vrsalji spominje se 1702. kao posjednik u dobranjskom zaseoku Sankovii (Glibota 2006:156), a u Srijeteu, hercegovakome selu koje je neko bilo dijelom upe Dobranje, postoji zdenac Vrsljkua. Po predaji su se odselili u Ravne kotare. 17 Bitno je napomenuti da su transhumantni stoari iz Vida i susjednih hercegovakih sela (npr. Galii s Rotnoga Doca u susjednoj Bijai) imali zimska pasita u okolici Mostara (primjerice u Blatnici izmeu Mostara i itluka) pa su migracije iz Vida prema Mostarskome blatu i obratno posve uobiajene. O tome govori i Carl Patsch (Patsch 1996:54). 18 Kutlovii su zaselak sela Trnina u Popovu. 19 Rije je o dananjim Maslaima.
11 10

142

Vidovic_4.indd 142

27.3.2009 22:53:20

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

de Luka apud Xitomislo20, Sladoevich ab Imotta21, Tuartkovich de Dracsevo in Popovo, Vladmirovich de Usorich apud Mostar22, Xarkovich de Rasno23, Xilich... (Fermendin 1892: 560561) Nakon to selo osvajaju Turci, vijesti o njemu zapravo i nemamo osim onih vezanih za stanje crkve sv. Vida. 1688. serdar Mate Bebi (od Ljubukoga)24 prelazi sa 150 obitelji iz Bijae, Hardomilja i Zviria na mletaki teritorij kod Baine te se novopridolo stanovnitvo naseljava u Pojezerju i Vidu te na Rujnici. Kao nagradu za borbu protiv Turaka sljedei su Vidonjci i povremeni naseljenici Vida 1704. dobili posjede: Andrija Klobui u Desnama i Staroj Gabeli, Andrijana Marevi u Plini, Ilija Mitrovi u Staroj Gabeli, Jure Brei u Strugovima, Ivan Musulinovi u Strugovima, Ivan Juriinovi u Staroj Gabeli i na Orepku, Ivan Buovi i neki Marui u Staroj Gabeli i Crniima, Lucija Reljanovi ispod Dragovije, Luka Stojanovi na Dragoviji, Mileta Prolimnik u Suvoj Lokvi i na Dragoviji, Mileta Miali na Dragoviji i ispod brda Mrkodol, Martinevi (Martinac), Mijo Perijan na Dragoviji, Mijo Vuji u Ograu i Borovcima, Nikola Grgurinovi u Staroj Gabeli, Nikola Kui u Kuia ogradi kod Gabele, Pave Buovac na Gradini, Pavle Jankovi u Druijaniima, Stjepan Smoljanovi u Staroj Gabeli, Toma Romani u Staroj Gabeli i na Gradini, Vid Jerkovi na Ograu te Bai na Dragoviji. 1725. pak meu posjednicima na Dragoviji nahodimo Maruie, Pleae, Prolimnike i Bidie, a u Vidu i Staroj Gabeli harambau Ivana Juriina te Nikolie, Vukie, Daniie (poslije Bitunjane), Grgurinovie, Kuie, Klobuie, Vukie, Prolimnike, Borovce, olake, Ilie, Klarie, Brljevie, Grubiie, Mitrovie, Crnavie, Zokovie, Orulie, Bukovce, Karamatie, Tvrdie i Jeliie25. Mnoge od tih obitelji vie ne ive u Vidu. Neke od njih vjerojatno nikada ondje nisu ni ivjele, nego su samo privremeno dobili posjede od Mletaka. To su vjerojatno nositelji sljedeih prezimena: olan (ivjeli su u Jasenici kod Gabele26), Reljanovi (vjerojatno su iz Zaablja gdje postoji zaselak Reljinovac u Vidonjama koji se neko zvao Reljanovi), Stojanovi (rod iz Hutova koji
20 S obzirom na injenicu da su osim u itomisliima Nemanjii imali posjede i na Plogoi pred Bijelim Virom (u povijesnim se vrelima Pologoa naziva i Nmanjicm) te da iznad Vukova klanca u Vidonjama postoji homonimni oronim, oito je da su Nemanjii bili vani posjednici na neretvanskome podruju. Osobno se ime Nemanja povezuje s imenom Manislav (< Emanuel), a zanimljivo je da je ranije potvreno na hrvatskome povijesnom prostoru nego na srpskom. Naime, na Krku je potvreno ve u 12. st., u Zadru u 13., a u Dubrovniku od 14. st. (ARj 7:896). 21 Potomci su Sladojevia Bei, Juriini, Krstievii, Orulii i etke. 22 Rije je o Uzariima kod irokoga Brijega, selu u Mostarskome blatu. 23 arkovii su ivjeli i u istoimenome zaseoku nedaleko od Gluaca, s hercegovake strane. 24 Spomenuti Mate Bebi poslije sudjeluje i u oslobaanju itluka, dananje Gabele. 25 Podatci su crpljeni iz M. Vidovi 2000:394395 te Glibota 2006:143182. 26 Moda je rije o odseljenim Kraljima iz neumskoga Graca koji su zabiljeeni kao olanovii i olakovii.

143

Vidovic_4.indd 143

27.3.2009 22:53:20

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

danas nosi prezime Vukorep), Perijan, Nikoli (iz Gabele; daljnjim podrijetlom iz Vranjeva Sela), Smoljanovi (iz Gabele; daljnjim podrijetlom iz Meugorja), Crnavi, Zokovi i Tvrdi. U vidonjskim su maticama zabiljeeni Mitrovii (1728.)27, Kuii (1742.)28, Grubiii (1728.)29, alinovii (doselili se iz Dusine 1733.; ivjeli i u Zapadnoj Plini), Bradvinii (iz okolice Ljubukoga), Zovke (daljnjim su podrijetlom sa irokoga Brijega odakle su se naselili u Brotnjo te potom u okolicu Ljubukog odakle su doli u Vid 1734.), Brljevii (iz Oraha ili Bagalovia, doselili se 1735.), Bidii na Dragoviji, Vukii i Klariii (1739.), Vukie (doselili se kao Vukii iz Studenaca 1740.), Karamatii (doselili se vjerojatno iz Pline 1750.), Jeliii (iz Desana 1751.; vjerojatno su u Desne pristigli iz Brotnja; ivjeli su i u Mostaru i Poitelju, a od njih su Bariii iz Vidonja), Ivanevii (1759.), imunovii (vjerojatno su se doselili iz Strugova 1761.) te Bitunjci (neko Daniii iz Radetia; 1825.).30 U narodnoj predaji spominju se i Kvesii31 od kojih potjeu Rastoii (iz Rasnoga kod irokoga Brijega) te Jujnovii (podrijetlom iz Hardomilja, a odselili se u Kozicu) koji su ivjeli u Tuzibelju. Danas su izumrla plemena Prolimnik (od kojih su nastali Musulini i Ramii), Oruli (od kojih su nastali Bei i Juriini), Buovac (od kojih su po predaji nastali Borasi), Bai (od kojih su nastali Taslaci) te Grgurinovi (koji su se raslojili na Keine i Manenice). Godine 1744. objavljeno je Stanje dua upe Vid. Vidonjska je upa tada obuhvaala Borovce i Rujnicu, a u navedenome su stanju dua zabiljeeni nositelji sljedeih prezimena koji su nastanjivali Vid: Vui, Grgurinovi (danas Keina), Kui, Prolimnik (danas Musulin), Oruli (danas Be), Mijatovi (danas iljeg), Jaki, Klobui, Juriin, Miloevi (danas Suton), Brei, Marui, Bai (danas Taslak), Brajkovi (bilo ih je u Zviroviima, a starinom su iz Popova32), Volarevi, Plea, Talaji, Bebi i Bunti. (SDMB: 381, 382) Iz vidonjske toponimije saznajemo da su selo nastanjivali i lezi (postoji toponimi leskovaa ispod crkve u Crniima) i Mtovii (postoje toponimi Mtovia grada i Mtovia kk u Vidu; moda je rije o Metkoviima koji su jo poetkom 18. st. ivjeli u Gabeli). Veina je dananjih stanovnika pristigla iz Brotnja i okolice Ljubukoga, a tek ih je neto manje pristiglo iz sela u Neretvanskoj dolini i Pojezerju (treba imati na umu da je i to stanovnitvo uglavnom hercegovakoga podrijetla). Na primjeru vidonjskih rodova dobiva se uvid u smjerove migracija na ovome poVrh Jasenice iznad Crnia naziva se Mtrua. Postoji toponim Kia grda izmeu Crnia i Gabele. 29 Fra Petar Grubii navodno je roen u Vidu nepoznate godine, a umro u Borovcima 1759. (M. Vidovi 2005:60). 30 Ivan Danii spominje se 1725. kao posjednik u Vidu i Staroj Gabeli. (Glibota 2006:182). 31 Postoji mikrotoponim Kvua pored dananjega vodovoda u Prudu. 32 Postoji naputeni zaselak Brjkovii izmeu Crnia i Jasenice.
28 27

144

Vidovic_4.indd 144

27.3.2009 22:53:20

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

druju koje su uglavnom ile od istoka prema zapadu: iz Popova preko Dubrava ili Metkovia na desnu obalu Neretve te potom iz zapadne Hercegovine u Dalmaciju nakon osloboenja Donje Neretve od Turaka. Jednim je dijelom stanovnitvo pristiglo i iz Mostarskoga blata gdje su vidonjski stoari u prolosti odlazili na zimsku ispau. Migracije na neretvanskome mikroprostoru s desne na lijevu obalu Neretve veoma su rijetke. Premoivanje Neretve u to je doba bilo nemogue. Koliko je snana bila ta prirodna prepreka, rjeito govori i dananja razlika izmeu neretvanskih govora na lijevoj (ijekavski) i desnoj obali Neretve (ikavski govori). Tek je 1927. s izgradnjom Crnoga puta Vid koliko-toliko povezan s Metkoviem. Dotada je Vid bio mnogo povezaniji s Ljubukim te su stoga u Vidu esta doseljavanja iz ljubukoga kraja. Iz Metkovia se pak u Vid doselila tek jedna obitelj, a iz Zaablja i Slivna nitko. S druge strane, u Zaablju je zabiljeen tek jedan doseljenik iz zapadnoga dijela Neretvanske doline. Otvorenija granica prema Turskome Carstvu vjerojatno je uzrok eih i obilnijih migracija u Vid i iz Vida, mnogo eih i obilnijih nego u selima podjednake veliine (kao to su Vidonje) ili znatno veih (kao to je Slivno).

Slika 1. Neretvanska krajina i neposredna okolica. 145

Vidovic_4.indd 145

27.3.2009 22:53:20

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

1.2. Neke znaajke mjesnoga govora koje se ogledaju u prezimenima

Govor sela Vid pripada novotokavskim ikavskim govorima takavskoga tipa s neto uuvanih akavizama (zvali, pat, krn vda, ben33). Suglasnik h, za razliku od susjednih neretvanskih ijekavskih govora gdje ga u nekoj mjeri ipak nalazimo, potpuno se gubi (Pr) ili mijenja u j (Pjr) ili v (sv). U samoglasnikome su sustavu esta razjednaivanja, ak i u prezimenima (Moravi < Marevi), to takoer nije zabiljeeno u novotokavskim ijekavskim govorima u Neretvanskoj krajini. Doetno -l nije nuno prelo u -ja pa tako nahodimo i primjere jo, darijo i sdijo koji su vjerojatno plodom povijesnih (valja imati na umu da je prometna veza izmeu ikavskoga Vida i ijekavskoga Metkovia uspostavljena tek u 20. st., ali su Vid dijelom naseljavale i obitelji podrijetlom iz istone Hercegovine iji je govor manjim dijelom utjecao na neke jezine znaajke vidonjskoga mjesnoga govora) i suvremenih ikavsko-ijekavskih dodira (utjecaj metkovskoga gradskog govora). Likovi na -jo iz sociolingvistikih razloga (zbog potrebe izvornih govornika za dalmatinizacijom mjesnoga govora) polako nestaju iz mjesnih govora.

2. Vidonjska prezimena
2.1. Statistiki prikaz brojnosti nositelja vidonjskih prezimena
U ovome dijelu rada donosim tablicu s popisom prezimena po brojnosti na temelju podataka iz Leksika prezimena SR Hrvatske (izraenoga po popisu iz 1948.) i Hrvatskoga prezimenika (u kojemu se navode podatci po popisu iz 2001.). Godine 1948. naselje Vid imalo je 1265 stanovnika, ali su unutar naselja Vid popisana i sva druga sela i zaseoci koji pripadaju upi. Po popisu iz 2001. slubeno postoje naselja Vid (779 stanovnika) i Prud (561) s ukupno 1340 stanovnika. Slijedi popis prezimena po brojnosti: prezime Alilovi Begi Bego Be
33

1948.

2001. 0+5=534 6

1 17 16

Prva dva primjera navode ila impraga i Kurtovi Budja (2007:111), a druge sam prikupio tijekom terenskog istraivanja. 34 Prvi se podatak odnosi na Vid, a drugi na Prud. Prud se kao posebno naselje popisuje tek od 1981.

146

Vidovic_4.indd 146

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Bezer Bjeli Bjelopera Boras Boti Brei Brnas Bubalo Bukovac Bulum Bunti amber izmi ike ue Dodig Dragievi Dugandi Ere Gali Golua Grbavac Grgi Herceg Ili Ivankovi Jaki Jaki Pehar Jankovi Jujinovi Juras 1 77 9 25 1 27 1 18 38 31 3 1

6 1 0+5=5 31+5=36

25 0+3=3 32 6 1 4 1 0+1=1 5 4 5 13 6+4=10 1 0+7=7 2 0+9=9 57+15=72 7 0+59=59 0+3=3 0+1=1 0+5=5

147

Vidovic_4.indd 147

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Juriin Jurkovi Kaleb Keina Kei Klobui Komo Konjevod Krstievi Limov Lonac Marevi Markota Marui Mati Mijatovi Moravi Mustapi Musulin Oruli Ostoji Paponja Pavli Pavlovi Pehar Pejar Petkovi Planini Plea Popovac Popovi Primorac 148

30 4 38 10

21 2+28=30 11 50 2 9 3 0+4=4 5 0+1=1 6 12 34 14+97=111 12+5=17

34 37 89 6 4 2

0+5=5 64 0+7=7 4 0+1=1 12 4 1 0+2=2 0+5=5 27 62 47 7+7=14 6+29=35 0+5=5 5 0+3=3 1 4

Vidovic_4.indd 148

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Prusac Pulji Ragu Rami Rastoi Rupi Serdarui Sivri Suton alinovi iljeg imrag kobo oe utalo Talaji Taslak Toli Tolj Veki Vene Vidovi Volarevi Vrnoga Vui Vujica Vuji Vuki Vukui Vuleti Zubac 14 263 46 2 25 66 48 33 61 6

5 1 0+1=1 70 0+4=4 4 0+1 51 4 29 5 3 0+1=1 0+1=1 30+21=51 0+6=6 0+4=4 1 0+3=3 15 33+178=211 1 69 0+1=1 2 1 0+10=10 5+9=14 149

Vidovic_4.indd 149

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Po popisu iz 1948. u Vidu nalazimo 40 prezimena, a po popisu iz 2001. ak 88, s tim da 2001. u istome razdoblju podruje upe ima tek 75 stanovnika vie nego 1948. Od 1948. nestalo je 10 prezimena od kojih je veina imala manje od 5 nositelja (Bego, Boti, izmi, Jujinovi, Mijatovi, Moravi i Vuji). Prezimena Mijatovi i Moravi nestala su zato to su njihovi nositelji ili potpuno promijenili prezime (Mijatovii postaju iljezima u Neretvanskoj krajini od 18. st.) ili su mjesni lik zamijenili onim koji je bio ei u slubenoj uporabi (dio se Marevia pisao Moraviima zbog samoglasnikih razjednaivanja biljeitih za zapadnohercegovake i sjeverozapadnoneretvanske ikavske govore). Neko brojna prezimena Talaji i Brei te neto manje brojno Rastoi izumrla su veim dijelom zbog odseljavanja njihovih nositelja u Metkovi. Po popisu iz 2001. nahodimo ak 58 (sic!) novih prezimena. Uglavnom je rije o doseljenicima iz zapadne Hercegovine, prije svega iz susjednih hercegovakih sela Crnia (npr. Pavlovi, Planini, utalo, Zubac), Zviria (vjerojatno dio Primoraca), Bijae (ue, Gali), Doljana, Gabele i Gabela Polja (Jurkovi, Paponja, dio Primoraca), ali i iz Brotnja i okolice Ljubukoga, odakle se stanovnitvo tradicionalno seli na desnu obalu Neretve. Znatno je manji udio doseljenika iz susjednih neretvanskih sela (Bezer, Bjeli, Kei, Popovac,35 Prusac, Toli, Veki) i istone Hercegovine (Bjelopere i Vuletii iz Graca kod Neuma, Konjevodi iz Hutova itd.). Neka su od doseljenikih prezimena postala veoma brojna (npr. Jurkovi), dok su neka starosjedilaka pred izumiranjem (npr. Plea; nositelji su se ovoga prezimena uglavnom odselili u Metkovi) ili im se broj znatno smanjio (npr. Marevi). Izrazito povean prezimenski fond u upi Vid najveim je dijelom i posljedica nerazmjera izmeu rezultata slubenoga popisa iz 2001. i stvarnoga stanja. Naime, po crkvenoj statistici u Vidu je 1. sijenja 2009. ivjelo 714 stanovnika (65 stanovnika ili 8,34% manje nego po slubenome popisu), a u Prudu 422 (139 stanovnika ili ak 24,78% manje nego po slubenome popisu). Po crkvenome popisu po jedan stanovnik ivi na Dragoviji i u Podgredama, vidonjskim zaseocima koji nisu navedeni kao posebna naselja. Ukupno po crkvenoj statistici u upi Vid ivi 1138 stanovnika, ak 202 stanovnika manje (15,07%) nego po slubenome popisu. S obzirom na to da je prirodni prirast broja stanovnika na podruju upe pozitivan, ali se neto vie ljudi iseljava nego to se doseljava, broj se stanovnika u upi gotovo ne mijenja (2005. po crkvenom je popisu u upi ivjelo 1175 stanovnika), razvidno je da je razlika izmeu crkvenoga i slubenoga popisa posljedica sloenoga drutveno-politikog stanja u Bosni i Hercegovini, ponajprije zbog nefunkcioniranja zdravstvenog sustava i socijalnih slubi (ali i pravne drave u cijelosti) radi kojega veina hercegovakih Hrvata prijavljuje prebivalite u Hrvatskoj, iako stvarno ivi u Hercegovini, ne bi li ostvarila neka od svojih
35

Rije je o Popovcima katolicima s Modroga Oka.

150

Vidovic_4.indd 150

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

temeljnih prava. Slino je stanje i u susjednim pograninim podrujima (Imotska krajina, Vrgorac, dubrovako podruje). Dostatno je usporediti rezultate slubenoga popisa s brojem telefonskih pretplatnika da se uoe neloginosti. Budui da preispitivanje metodologije popisivanja stanovnitva nije predmetom ovog rada, o tim neloginostima ne u detaljno govoriti, ali ih nisam mogao ni preutjeti jer se izravno odraavaju na obraenu grau.

2.2. Povijesne potvrde vidonjskih prezimena

S obzirom na dosad iznesene injenice o podruju upe Vid kao podruja pogoenoga brojnim i obilnim migracijama te zbog nerazmjera izmeu rezultata sluenoga popisa iz 2001. i stvarnoga stanja, donosim povijesne potvrde starijih vidonjskih prezimena iji nositelji stalno ili povremeno naseljavaju Vid u kontinuitetu barem 200 godina. Njima sam pridruio i neka danas izumrla prezimena koja su donedavno napuivala podruje upe. Bbi 1665. u zaostrokim se maticama kao krsni kum Ivana Keia navodi Miho Bebi (bez naznake podrijetla; CB:12). Serdar Mate Bebi, glasoviti poglavica krana pod itlukom, poveo je 1688. iz okolice Ljubukoga velik broj ljudi u seobu na podruje pod mletakom vlau. Isprva su se Mate Bebi i njegovi ljudi naselili u Baini, a potom su napuili Pojezerje i Rujnicu. U Novim Selima rodio se fra Andrija Bebi (1698. 1771.; M. Vidovi 2005:19). U Vid se upravo iz Novih Sela u 20. st. preselila jedna obitelj Bebi, a ve smo spomenuli da se Bebii spominju u Stanju dua upe Vid iz 1744. B U maticama se spominju kao Orulii (kao i Juriini) od 1758. (M. Vidovi 2000:470). Orulii se pak kao posjednici spominju u Borovcima i u Novim Selima 1702. (Glibota 2006:158), a u Borovcima ih spominju i zaostroke matice 1719. (CB:148). 1725. kao posjednik u Vidu i Staroj Gabeli spominje se Mate Oruli (Glibota 2006:182). 1792. zabiljeeno je i trorjeno prezime Sladovi alias Be (in domo Shladichiorum alias Bes; M. Vidovi 2000:194), to Bee povezuje s Krstieviima. Bras 1668. Vid Borisali ubijen je pod Turcima. 1695. Borase nahodimo u Zaostrogu, 1742. u Vitini (odakle odlaze u Klobuk i Proboj gdje se spominju 1768.) te 1780. u Crnoi u Otriima odakle se sele u Gabelu. (Mandi 2003:73) U Vidu ive od 1739. i po predaji su se prije prezivali Buovac (M. Vidovi 2000:470), no ta predaja nije potvrena u povijesnim vrelima. Vjerojatno su pristigli iz susjednog Hardomilja gdje ih upisane u matice nahodimo od 151

Vidovic_4.indd 151

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

1797. (Pavii 1998:269), a prezime je vrlo esto u okolici Ljubukoga. Anelija Buoveva spominje se kao krsna kuma 1678. u zaostrokim maticama pa je mogue da je rije o osobi iz Vida. (CB:36) Buovci se kao posjednici spominju u Crniima 1704. (M. Vidovi 2000:470) Prezime Buovac etnonimskoga je postanja. Kod irokoga Brijega postoji selo Buhovo. Bri Prvi se put u Vidu spominju 1734. U Metkovi su se Breii doselili 1746. iz Vida (M. Vidovi 2000:246, 470), a ivjeli su i na Dragoviji. Ondje su po predaji doli iz Koerina u Hercegovini. Kao pridolica iz Jezera u opuzenskim se maticama 1733. navodi Mato Brei. Dotini je u zapisniku bratovtine sv. Stjepana zabiljeen kao Mato Omanovi. Godine 1766. spominje se prokurator Duje Oman, a njegov je sin upisan 1806. kao Nikola Brei Oman. (Bebi 1983:46).36 Kako u Hutovu nalazimo mikrotoponim Omnova bua, za koji postoji predaja da je bio u posjedu Breia, vjerojatno je barem dio neretvanskih Breia podrijetlom iz Hutova ili je u nekome razdoblju nastanjivao to selo. Dodatno to osnauje injenica da su u zaseoku Breii ivjeli Vujinovii kojih je takoer bilo u Hutovu, a koje neki autori povezuju s Breiima. Od neretvanskih Breia podrijetlo vuku Breii u Glavini Donjoj kod Imotskoga. Nikola Brei (bez naznake podrijetla) krsti se u Zaostrogu 1704. (CB:51), a u Strugovima je oko 1699. roen fra Luka Brei. (M. Vidovi 2005:26) Bnas Radovan Jerkovi tvrdi da su se u Vid doselili iz Zagvozda polovicom 19. st. (M. Vidovi 2000:470), ali meu mletakim nadarenicima 1704. nahodimo u Metkoviu Stojana Brnasovia (Glibota 2006:130) pa je vjerojatnije da su zagvoki Brnasi podrijetlom Neretvani.37 U Opuzenu 1733. u Trnovu nahodimo Kriana, sina Boe Vrnjasovia. (Bebi 1983:133) Po jednoj su od predaja Brnasi u Neretvu pristigli iz Rame. Bkovac Po predaji su u Vid Bukovci pristigli iz Kruevia, sela sjeverno od apljine. Mate Bukovac (nedavno doao iz Mostara) dobio je od Mleana zemlje u Doljanima 1695. (M. Vidovi 2000:469), a Ivan Bukovac 1704. u Borovcima. 1725. kao posjednica u Vidu i Staroj Gabeli spominje se Manda Bukovac.
36 Inae je dio Breia iz Jezera (zaselak Breii) po predaji preao u Kobiljau i promijenio prezime u Kuran. 37 Tako su vjerojatno i Dlje/Dljii iz Zagvozda podrijetlom iz Neretve. Naime, u Glucima nahodimo mikrotoponim Dlja gvnine. U metkovskim su pak maticama Drljii zabiljeeni 1734. (D. Vidovi 2007:100).

152

Vidovic_4.indd 152

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

(Glibota 2006:150, 182) ini se da je Bukovaca u Vidu bilo i mnogo ranije jer je poetkom 16. st., najvjerojatnije u Vidu, roen fra Grgo Bukovac, provincijal Bosne Srebrene 1541. 1544. (M. Vidovi 2000:28) Bnti 1697. spominje se Marko Bunti iz Brona, a 1742. i 1768. nahodimo ih u Paoi u Brotnju. Dio Buntia seli se iz Studenaca u Goricu te iz Gorice polovicom 19. st. u Vid38 (Mandi 2003:116118), no u Vidu je Buntia bilo i ranije jer se spominju u Stanju dua upe Vid iz 1744. (SDMB:382) ivjeli su i u Vidonjama (D. Vidovi 2005:157). Ddig Poetkom 20. st. jedna je obitelj iz Kuline prela u Vid. Ondje su pak pristigli iz Dusine. U Vrgorcu Dodigovie nahodimo od 1683. (CB:39) Bilo ih je i u Dobranjama gdje se spominju 1770. kao pridolice iz Brotnja (D. Vidovi 2006:201), najvjerojatnije iz Paoe.39 Dodizi ive i u Teskeri kod Ljubukoga.40 re Don Baria Ere roen je 1779. u Crvenome Grmu, a 1817. doao je u Vid za upnika. U selu je naselio svoju obitelj i od te obitelji potjeu dananji Erei. (M. Vidovi 2005:42) Starina je Erea u Rasnu kod irokoga Brijega. (Mandi 1997:127) l Ilii se u Vidu kao posjednici spominju 1725. (Glibota 2006:182), a u maticama ih nahodimo od 1734. (M. Vidovi 2000:470) Po predaji je iz Ilia kod Mostara41 pristiglo petero brae: jedan se naselio u Dusinu (na vrgorskom podruju Ilie susreemo 1674. u Kotezima; CB:206), jedan u Metkovi, jedan u Zvirie, jedan u Gabelu, a jedan u Vid. Ivan i Mileta Ili iz Zaablja spominju se 1694. kao posjednici u Osienoj Mei (dananjoj Osjeenici) kod Hutova. Ivan Ili nai e se i u dobranjskom zemljiniku iz 1702. (M. Vidovi 2000:227) Meu posjednicima u Glucima spominje se pak 1695. Andrija Ili. (Hrabak 1985:35) Isti se Andrija spominje i kao posjednik u Hutovu. (Hrabak 1985:42) Janju, ki Ilije Ilia iz Dobranja, nalazimo u Kominu 1733. (Bebi
Mogue je da je doao na eninstvo kod Musulina alias Prolimnika. Na ovome i na nizu vrlo vrijednih podataka te na ustupanju dijela literature i podataka iz vlastitih neobjavljenih radova zahvaljujem Marinu Kapularu, odlinom poznavatelju broanskih rodova. Od velike mi je pomoi svojim znanjem i otvorenou bio i Vlado Pavii. Na koncu, zahvaljujem i Tomislavu Pleau s kojim sam u vie navrata obilazio naputene vidonjske zaseoke. 40 Po predaji su Dodizi u Brotnjo pristigli iz Popova. 41 Ilie iz Mostara spominje i Fermendin. (1892:561)
39 38

153

Vidovic_4.indd 153

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

1983:135), 1738. prvi se Ilii biljee i u Dubravici nadomak Metkoviu (M. Vidovi 2000:265), a 1729. pokopana je u Metkoviu Ivana, ki Andrije Ilia. (CB:229) U Zaablju je priimak Ili zabiljeen 1538. kada Mihajlo Ili (zajedno s Ivanom Kokotoviem) sudjeluje kao vodi uskocima u pohodu na Trebimlju i Ravno. (Hrabak 1983:105) Od Ilia iz Pasiine potjeu Jovice (Ilii se u Pasiini spominju od 1694.; Pavii 2006:30), a od onih u koji su se preselili u Desne Kalebi. Biljee se i kao liji, a prezime se i danas izgovara kao l. Jki Jakii su 1689. zabiljeeni kao prvi stanovnici Strugova iz 1689. (Pavii 2006:39) u koje su, ako je vjerovati Radovanu Jerkoviu, pristigli iz Gruda. (M. Vidovi 2000:370) Kako Jakii 1686. dobivaju zemlje u Iskislima, a 1818. iz Iskisli se dio porodice seli u Gradni, gdje im je prezime zabiljeeno kao Pehar alias Jaki (danas pak postoji dvorjeno prezime Jaki Pehar u Prudu), te se na koncu dio Jakia odande seli i doseljava oko 1868. u Crnie (Mandi 2003:221), ini mi se vjerojatnijim da su se vidonjski Jakii u Prud ipak doselili iz Crnia. Muslimani Jakii u Ljubukom vuku podrijetlo od vidonjskih Jakia katolika. Jnkovi Po predaji su potomci maarskih vojnika. Pavle Jankovi spominje se pak kao mletaki nadarenik 1704. negdje na podruju izmeu Vida i Desana te u Druijaniima u Zapadnoj Plini. (Glibota 2006:164) S obzirom na injenicu da dobranjski Bulumi takoer imaju obiteljsku predaju da su potomci maarskih vojnika i da su imali obiteljski nadimak Jankovi, moda bi ih se moglo povezati s vidonjskim Jankoviima. U nedalekome hercegovakom selu Hardomilju postoje mikrotoponimi Jnkovac i Jnkov dlac pa je moda rije o tragu starijih migracija. Jjnovi Godine 1704. Jujnovii se spominju kao posjednici u Strugovima. (Glibota 2006:153) Krtenje Ilije Jujnovia biljeimo pak 1709. u zaostrokim maticama. (CB:139) Obitelj se po predaji doselila iz Hardomilja polovicom 19. st. i potom se preselila u vrgoraku Kozicu. U Vidu su ivjeli jo polovicom 20. st. Jurn Neko su se Juriini, kao i Bei, prezivali Oruli (D. Vidovi 2007:102). U vidonjskim se maticama spominju od 1738. (M. Vidovi 2000:470), a Ivan Juriinovi42 kao posjednik estica u Staroj Gabeli i na Orepku upisan je u mletaki katastar 1704. (Glibota 2006:152) Orulie u Borovcima nalazimo od
42 Postoje pretpostavke da su Ivan Juriinovi i Ivan Danii jedna te ista osoba i u tome bi sluaju Juriini potjecali od Daniia.

154

Vidovic_4.indd 154

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

1704., a osim Juriina i Bea od njih potjeu i etke. Da su se Orulii zbilja prezivali Slado(je)vi, dokazuje podatak da je u kominskim maticama 1806. upisan Bla Sladovi alias Oruli (M. Vidovi 2000:394395). Klb Potomci su velike porodice Ili iz Pasiine. Prezime Kalebovi spominje se prvi put 1725. meu posjednicima na Rujnici i u Desnama. (Glibota 2006:182) U Vid su se Kalebi u 20. st. naselili iz Podrujnice. Kina Neko su se prezivali Grgurinovi. ivjeli su i u Plini te je vjerojatno iz Pline Mijo Grgurinovi krten 1678. u Zaostrogu. (CB:36) U Vidu su se pisali Grgurinovi do 1751., a od 1774. kao Keina. (M. Vidovi 2000:470) Lik Keinovi prvi je put zabiljeen 1720. u zaostrokim maticama. (CB:207) Prvi spomen Grgurinovia iz Vida nahodimo 1703. kad se udaje Matija, ki Matijaa iz Tuzibelja. U istom se upisu spominje Mato Grgurinovi iz Zviria gdje je matica Grgurinovia. (Pavii 2007:240) Od Grgurinovia su i Manenice u Borovcima koji za sebe dre da su podrijetlom upravo iz Zviria (Marko Grgurinovi spominje se 1704. kao mletaki nadarenik u Borovcima, a 1760. zabiljeen je lik prezimena Grgurinovi alias Keina; M. Vidovi 2000:194). 1704. Grgurinovie nahodimo i u Bristi (M. Vidovi 2000:304), odakle se dio obitelji seli u Plinu. Klobi Dobili su prezime po mjestu selu iz kojega su se doselili u Vid Klobuku kod Ljubukoga. U staroj su se postojbini prezivali Petrovi. Andrija Klobui kao posjednik u Desnama i Staroj Gabeli spominje se 1704. (Glibota 2006:143) U upskim se maticama u Vidu Klobuii spominju od 1738. (M. Vidovi 2000:471) Kstievi/Krstevi U Vid su pristigli iz Borovaca polovicom 19. st. Ondje su starosjedioci i neko su nosili (kao i Orulii) priimak Slado(je)vi. 1704. kao posjednik se u Borovcima spominje Nikola Krsti. (Glibota 2006:159) Plemenitaka obitelj Sladojevi ab Imotta spominje se meu bosanskim plemstvom (Fermendin 1892:561) te se s imotskoga podruja seli u Bainu i Grnanik odakle se raseljava u Borovce, Bagalovie i drugdje po Neretvanskoj dolini. Mrevi Marevii iz Pasiine (gdje se Marevii spominju od 1704.) doli su u Dragoviju na eninstvo (ivjeli su i na Crnome Docu). U maticama se 155

Vidovic_4.indd 155

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

spominju od 1731. (M. Vidovi 2000: 394, 471) Zapisivani su i kao Moravii i Marojevii. Kao posjednik u Podaci 1687. spominje se Stjepan Marojevi. (M. Vidovi 2000:394) 1704. isti je Stjepan posjednik u Pasiini. Postoji i zaselak Marevii u Otriima, a poetkom 19. st. Marevii su se doselili u Krvavac, Podrujnicu i na Kulu Norinsku. Mitar Marojevi di Bregava spominje se pak 1401. (P. Aneli 1999:49) Mrkota Iz Rakitna kod Posuja dio se Markota oko 1690. preselio u Rogotin, a dio u Vid. Iz Vida je oko 1840. dio Markota preao u eljevo. (Mandi 2003:364) U maticama Markote nahodimo u Vidu od 1751. (M. Vidovi 2000:471) Mrui Godine 1704. Maruii se spominju kao posjednici u Desnama i Rujnici, u Vrbici (Plina), Staroj Gabeli i Crniima (Glibota 2006:146, 152) te u Borovcima. (M. Vidovi 2000:194) 1725. nalazimo ih meu posjednicima na Dragoviji. (Glibota 2006:180) Marko Marui spominje se 1709. u Bristu. (CB:168) Po predaji su se neko prezivali Pribinovi i pristigli su iz Hercegovine.43 U Brtaniku kod Stoca postoji mikrotoponim Mruia ke44, a u Klepcima su ivjeli Maruii pravoslavci. Mti U Vid su se u 19. st. doselili iz Otria, a starinom su iz Crvenoga Grma (u starijim dokumentima selo se naziva Cljen Gm) gdje se spominju od 1667. (CB:2) U Zaostrogu Matie nalazimo od 1663. (CB:7), a u Seocima od 1704. (M. Vidovi 2000:374) Mjtovi Rije je o starijem priimku ili prezimenu iljega. Fra Grgo Mijatovi iljeg roen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidovi 2005:88). Kao posjednike Mijatovie nahodimo 1704. na Dragoviji i u Otriima. (Glibota 2006:152153) Od 1725. biljee se u Isklislima Mijatovii kao iljeg(ovi)i. Prezime Mijatovi opstalo je do polovice 20. st. kada i posljednji nositelji toga prezimena preuzimaju negdanji obiteljski nadimak iljeg kao novo prezime. Mogue je da su Mijatovii potomci dijela popovskih Dobroslavia koji su se s Trebimlje nakon mletako-turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavii se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172).45
43 44 45

Postoji selo Pribinovii kod irokoga Brijega. Na ovome vrijednom podatku zahvaljujem Marinku Mariu. Usmena predaja Mijatovie iz Krehina Graca vee za istonu Hercegovinu. iljege se

156

Vidovic_4.indd 156

27.3.2009 22:53:21

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Musln U Vidu su se Musulini sve do sredine 19. st. prezivali Prolimnik. Navodno su iz Pasiine (Brista) gdje se Musulini spominju kao posjednici 1704. (M. Vidovi 2000:394) Iste se godine spominju i kao posjednici u Strugovima. (Glibota 2006:150) Bare Musulinua (bez naznake podrijetla) upisana je u zaostrokim maticama 1698. (CB:60) Dio se vidonjskih Musulina poetkom 19. st. odselio u Struge i Goricu kod apljine (Mandi 2003:416), gdje i danas ive. Pvl Po predaji su starosjedioci. Prvi podatak o ovoj obitelji nalazimo 1539. kada je uskoki voa Pavli, hercegovaki izbjeglica koji se nastanio Osobjavi (Peljeac), pokuao prodrijeti u Trebimlju. (Hrabak 1983:105) Pavlie ne nahodimo u popisu mletakih nadarenika u Vidu tijekom 18. st. (to bi moglo znaiti da su ondje ivjeli i prije osloboenja Neretvanske krajine od Turaka) kao ni u Stanju dua upe Vid 1744. Ana, ki Marka Pavlieva krtena je pak u Podaci 1699. (uti, Ujdurovi, Viski 2000:277), a 1766. spominje se prokurator bratovtine sv. Stjepana u Opuzenu Stjepan Pavli. (Bebi 1983:46) Phr46 U Gradniima su Pehari zabiljeeni kao Pehar alias Jaki te se na koncu dio Jakia odande seli i doseljava oko 1868. u Crnie (Mandi 2003:221) i u srodstvu su s Jakiima. Po vlastitoj su predaji iz Pehari Stubice kod Ljubukoga odakle su pristigli iz Blatnice, a u Hardomilju nahodimo mikrotoponim Parov vt. Prezime je zapisivano i kao Pehar, Pejar i Pear. Ptkovi U maticama se spominju od 1734. (M. Vidovi 2000:471). Vjerojatno su iz Zviria gdje se spominju od 1768. (Pavii 2007:245) Obitelj Petkovi alias Arapovi 1742. nahodimo u Slipiima (Mandi 2000:350), a ivjeli su i u Bijakoviima. Pl Neko su se po vlastitoj predaji prezivali Dragievi te potjeu iz Dragiine u Bronu. Dominik Pleaevi iz Jasenice u Brotnju vjenao se 1698. Mandom Bitunjanin iz Metkovia. (MKVVUG: 16/27) U zaostrokim se maticama Pleai spominju 1700. (CB:84), 1704. nahodimo ih kao posjednike u Pasiini, a danas ive u zaseoku Crpala. (M. Vidovi 2000:394) Ilija Pleaevi 1704.
povezuje s Nimiiima iz Crvenoga Grma, no to je teko mogue jer su u 15. st. Dobroslavii ivjeli u stotinu kilometara udaljenoj Trebimlji. 46 U Hercegovini se prezime drukije izgovara Phar.

157

Vidovic_4.indd 157

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

spominje se u Desnama. (M. Vidovi 2000:469) Na Dragoviji su ivjeli u zadruzi te se ondje spominju kao posjednici od 1725. (Glibota 2006:182) Prlimnk Bla Prolimnik, sin Nikole i Mande, krstio se 1667. u Zaostrogu. (CB:13) 1704. Prolimnike kao posjednike nahodimo u Dragoviji, a od 1725. u Vidu. (Glibota 2006:158, 182) Dio se Prolimnika preselio u Dobranje gdje se 1778. spominje doseljenik iz Dragovije Ilija Prolimnik. Spomenuto prezime u Dobranjama nestaje 1810. (D. Vidovi 2006:198) Prezime Prolimnik raslojava se na prezimena Rami i Musulin te nestaje ve u 19. st. Prsac Na Ogra, a poslije i u Vid, Prusci su se doselili iz Podrujnice. Po predaji je po njima nazvan Prud, no ta je predaja posve neutemeljena. Na Rujnici Prusce nahodimo od 1704. (M. Vidovi 2000:211) Iako su po vlastitoj predaji iz Duvna, vjerojatnije je da su se u Neretvansku dolinu doselili iz Brotnja gdje ih nahodimo Blizancima. Ondje su navedeni i s dvorjenim prezimenom Lovri Prusac. (Kapular 2009: 8) Rmi Po predaji su se neko prezivali Prolimnik. Jo se 1694. u Doljanima kao mletaki nadarenik spominje Vidoje Rami. (M. Vidovi 2000:469) Ston Neko su se prezivali Miloevi i pod tim se prezimenom spominju u maticama 1743. (M. Vidovi 2000:471) te u Stanju dua upe Vid iz 1744. (SDMB:381). Navodno su se doselili iz Koerina. ljeg Prije su se prezivali Mijatovi. Od 1725. biljee se u Isklislima Mijatovii kao iljeg(ovi)i. Tlaji Harambaa imun Talaji reeni Delija (koji je odgojio oca fra Lovre itovia) spominje se 1702. kao posjednik u Borovcima, Bristi i Novim Selima. (M. Vidovi 2000:142; Glibota 2006:164) Vjerojatno su desanski Delije ogranak Talajia. Inae Talajie nahodimo u Trnini u Popovu 1714. i 1715. (Kriste 1999:180)47, u Dubravama kod Stoca 1760. (Vukorep 2006:154), a obitelj Martina Talaje u Stocu 1792. (SDD:125), tako da podrijetlo neretvanskih Talajia vjerojatno treba traiti u istonoj Hercegovini.
47

U Trnini se Talajie dovodi u vezu s Damarijama i Mihiima.

158

Vidovic_4.indd 158

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Tslak Prije su se prezivali Bai. Po predaji su iz Graca u Primorju. Baie nahodimo kao posjednike 1704. u Staroj Gabeli (M. Vidovi 2000:470), a iste godine i u Otriima. (Glibota 2006:146) Oko 1750. na Dragoviji je roen don Ivan Taslak. (M. Vidovi 2005:119) Kako u Hardomilju postoje mikrotoponimi Biev vnogrd i Bieva ornica, mogue je da su se preko Hardomilja preselili u Vid. Baie inae nalazimo u Broancu kod Posuja. U broanskim su maticama zabiljeeni i kao Bo(i)i. Izmeu Dragovije i Rotnoga Doca postoji Biina jma. Vdovi Vidovii zapadno od rijeke Neretve potjeu iz Vidovia u Brotnju. U vidonjskim maticama Vidovie nahodimo od 1759. (M. Vidovi 2000:195), a u zaostrokim (bez oznake podrijetla) od 1666. (CB:9) U Vrgorcu (pred Vrgorcem takoer postoji selo Vidovii) Vidovii ive od 1693. (CB:72). U Vidu su zabiljeeni i kao Kapovii (kapo glaveina, starjeina < tal. capo glava) vjerojatno zbog harambae Jurie Vidovia iz Vrgorca, koji se 1693. spominje i u zaostrokim maticama (CB:72), tako da vrgorski i neretvanski Kapovii potjeu od ovoga roda. Vidovia je bilo i na Jasenici i u Gabeli na prijelazu iz 17. u 18. st. Otud su se vjerojatno doselili u Crnie, a potom u 20. st. u Prud i Vid. Kod Vidovia iz Brotnja zabiljeena je predaja da su podrijetlom iz Velje Mee u Popovu kao i Vidovii iz Vidonja. Vldimr U Vid su pristigli iz Pozle Gore. ivjeli su na Ograu od 1774. (M. Vidovi 2000:471) Daljnje im je podrijetlo u Strugovima u kojima se spominju od 1736. (M. Vidovi 2000:378) Po zabiljeenoj su predaji podrijetlom iz Gruda, a povezuje ih se sa imunoviima iz Strugova (imunovii se spominju i u Vidu 1761.; M. Vidovi 2000:471). Plemenitai Vladmirovii spominju se u srednjovjekovlju u Uzariima kod irokoga Brijega. (Fermendin 1892:561) Zanimljivo je da su se po predaji liki Rukavine doselili iz Bosne i nosili prezime Vladimirovi. (imunovi 2006:301) Volrevi Oko 1680. Grgo Volarevi iz Vionice u Brotnju preselio se u Borovce (Mandi 2003:352). Kao posjednici Volarevii se spominju 1704. u Desnama, a 1725. u Borovcima (Glibota 2006:155, 182). U Vidu je 1713. roen fra Martin Volarevi (M. Vidovi 2005:143). Rod je bio rairen i u Zviriima (Pavii 2007:245), a u Brotnju je promijenio prezime u Mandari. Po predaji su Volarevii pristigli iz Ravnih kotara, ali se ini vjerojatnijim da su se ravnokotarski Volarevii 159

Vidovic_4.indd 159

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

doselili iz Hercegovine ili Neretve pa se onda vraali na starinu.48 Vi Doselili su se iz Cerna (izmeu Ljubukoga i Meugorja) u Vid. Spominju se u maticama od 1746. (M. Vidovi 2000:471), a nahodimo ih i u Stanju dua upe Vid 1744. Od njih potjeu Suci u Cernu i Gabeli. Vji Jedna se obitelj Vuji po predaji doselila iz Vrlike. Vjerojatnije ih je dovesti u svezu s Vujiima koji se u Vrgorcu spominju od 1703. (CB:88), a na Rujnici je oko 1700. roen don Mijo Vujii. (M. Vidovi 2000:145)

2.3. Pregled prezimena po motivaciji

2.3.1. od osobnih imena: 2.3.1.1. od narodnih osobnih imena: 2.3.1.1.1. od temeljnih mukih narodnih imena: Vladimir 2.3.1.1.2. od izvedenih mukih narodnih imena: Boras, Grubii, Miloevi, Prolimnik, Vui, Vuji 2.3.1.1.3. od izvedenih enskih narodnih imena: Boii 2.3.1.2. od svetakih imena: 2.3.1.2.1. od temeljnih mukih svetakih imena: Ili, Mitrovi, imunovi, Vidovi 2.3.1.2.2. od temeljnih enskih svetakih imena: Oruli 2.3.1.2.3. od izvedenih mukih svetakih imena: Brnas, Grgurinovi, Ivanevi, Jankovi, Juriin, Krstievi, Markota, Marevi, Mijatovi, Pavli, Petkovi, alinovi, Talaji 2.3.1.2.4. od izvedenih enskih svetakih imena: Jaki,49 Klari, Marui 2.3.1.2.5. od izvedenoga djejeg imena: Jujnovi50 2.3.1.2.6. od pokraenoga svetakog imena: Mati 2.3.1.3. od ostalih imena: 2.3.1.3.1. od muslimanskih imena: Rami
48 Barem je za nositelje nekoliko prezimena posve izvjesno da su se iz Neretve preselili u Ravne kotare, npr.: Vrsaljko i Skoe. 49 U zapadnim je neretvanskim selima Jka jedno od najeih enskih osobnih imena pa mi se stoga ini vjerojatnijim izvoenje od toga enskog osobnog imena nego od razmjerno rijetkoga neslubenog mukog osobnog imena Jko. 50 Djeje se ime definira kao: Hipokoristino ili skrateno sopstveno ime na dete. (OS:86)

160

Vidovic_4.indd 160

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

2.3.1.3.2. od vlakih imena: Bunti 2.3.1.3.3. od hibridnih imena: Karamati 2.3.2. od nadimaka: 2.3.2.1. motiviranih ponaanjem nositelja: Bai, Brljevi 2.3.2.2. motiviranih nainom ivota nositelja: Dodig 2.3.2.3. motiviranih dobi nositelja: Bebi, Keina 2.3.2.4. motiviranih tjelesnim znaajkama nositelja: Kvesi, Plea 2.3.2.5. motiviranih predmetima iz materijalnog svijeta: Bradvini, Pehar, Taslak 2.3.2.6. motiviranih drutvenim poloajem nositelja: Bidi, Kapovi 2.3.2.7. motiviranih nazivima za biljke: Bukovac, Zovko 2.3.2.8. motiviranih nazivima za ivotinje: Brei, Kaleb, Kui, Prusac, iljeg 2.3.3. od zanimanja: Musulin, Volarevi 2.3.4. prema podrijetlu nositelja: Bitunjanin, Buovac, Klobui, Rastoi 2.3.5. nejasne ili nepoznate motivacije: Be, Ere, Prolimnik, Suton

2.4. Tvorbene osobitosti prezimena

2.4.1. prezimena nastala transonimizacijom: 2.4.1.1. od osobnog imena: Bras (< Bor- [< Borimir/Borislav]+ -as), Bnas (< Brne [< Bernard] + -as), Jurn (< Juria [< Jur- < Juraj < lat. Georgius < gr. Gergios] + -in), Mrkota (< Marko [< lat. Marcus] + -ota), Pvl (< Pavle [< lat. Paulus] + -i), Vldimr 2.4.1.2. od apelativa koji oznauje zanimanje: Musln (< musulin obrtnik koji izrauje odjeu od pamune tkanine < musulin/muelin vrsta tkanine nazvana po irakome gradu Mosulu < tal. mussolino) 2.4.1.3. od zoonima: Klb (< kaleb galeb),51 Prsac (< prusac konj koji prusa, koji u kasu die odjednom obje lijeve pa obje desne noge),52 ljeg (< ilje janje starije od godinu dana),53 usp. alb. shileg dvogodinji ovan)
Navodno su primili prezime zato to je neki Ili dobro lovio ribu (ko Klb). U slovenskome jeziku postoje apelativi prsa i prsec u istome znaenju. (SSKJ:272) ARj (12:527) biljei glagol prusati visoko podizati nogu pri hodu (ARj 12:527). U poljskome su antroponimskom sustavu u 13. stoljeu zabiljeena osobna imena Prusin i Prusota. (eleznjak 1969:20, 57). 53 Za iljee Neretvani kau da nije ni janje ni ovan.
52 51

161

Vidovic_4.indd 161

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

2.4.1.4. od fitonima: Bkovac (< bukovac54 bukov tap < bukva), Zvko (< zva bazga)55 1.5. od etnika i etnonima: Bitnjanin (< Btunja, selo kod Stoca), Bovac (< Bhovo, selo kod irokoga Brijega) 2.4.1.6. od ostalih apelativa: Ddig (< dodig doseljenik, pastir koji se dodigne za stokom u potrazi za panjakom), Kina56 (< kea star ovjek < tur. kei pop, kaluer), Phr (< pehar),57 Pl (plea pleat ovjek), Ston (< suton),58 Tslak (< taslak neobraeno drvo od kojega se pravi razno drveno teako orue59 < tur. taslak) 2.4.2. prezimena nastala sufiksacijom: 2.4.2.1. prezimena tvorena sufiksom -evi: Bljevi (< blje/bljo osoba koja nije iste pameti [< brlj ovja bolest mozga] + -evi), Ivnevi (Ivanac [< Ivan < gr. Ionns] + -evi), Kstievi/Krstevi60 (< Krsti [< Krsto < Krstislav < lat. Christopherus] + -evi), Mrevi (< Maro [< Maroje < lat. Marinus] + -evi), Mloevi (< Milo [< Miloslav] + -evi), Volrevi (< volar ovjek koji ore s pomou volova61 + -evi) 2.4.2.2. prezimena tvorena sufiksom -i: Bi (< baa glavar, starjeina [< tur. ba prvi, poetak] + -i), Bbi (< bebo malo muko dijete62 + -i), Bdi (< bda [< psl. *bda] + -i), Bii (< Boica [< Boo < Boidar] + -i), Brdvini63
U Deanskoj hrisovulji zabiljeeno je pak osobno ime Bukovc. imunovi (2006:282) prezime dovodi u vezu s glagolom zvati, no kako je fitonim zova est u zapadnohercegovakoj toponimiji ini mi se da je mogao biti plodan i u tvorbi antroponima. 56 U BiH je zabiljeeno je i osobno ime i homonimno prezime Keo te prezimena Keelj, Kei, Keko i Keki tako da mi se izvoenje prezimena od navedenoga pogrdnog apelativa turskoga postanja ini vjerojatnim. Svakako valja navesti podatak da u Slavoniji (Otok) apelativ ka oznauje konja sa belom belegom na nekom delu tela, obino na elu ili na nozi te esto postaje ime konju ili volu takva izgleda (RSKNJ 9:449). 57 Prezime je Pehar u hrvatskoj antroponimiji zabiljeeno 1395. (ARj 9:757) 58 Prezimena motivirana prirodnim pojavama razmjerno su rijetka (npr. Bura, Jug, Jutroni, Meava i slino) i pripadaju starijemu sloju hrvatskoga prezimenskog sustava. (imunovi 2006:17) 59 U mjesnome govoru postoji glagol tslaiti koji znai obraivati to (prije svega drvo), a u prenesenome znaenju i tui koga. 60 Prvi je lik stariji, a drugi je posljedica poopivanja dugouzlaznoga naglaska pred sufiksima -ovi/-evi. (Lszlo 1996:435) Iskonski se naglasak bolje uva u Hercegovini i u neretvanskih ijekavaca. 61 Volar je bio i naslov niega hrvatskog plemstva. 62 Milan Nosi (1998:174) dovodi prezime s rumunjskim antroponimnim korijenom *Bebi alb. apelativom beb zjena. injenica jest da su na Kosovu u 14. stoljeu potvrena imena Bebej i Bebeevi (Grkovi 1983:157), za koja i autorica tvrdi da su neslavenskoga podrijetla, a u Konavlima nahodimo osobni nadimak Bebo, tako da i Nosievo miljenje moramo uzeti u obzir. 63 Prezime je, kao i Taslak, nadimakoga postanja i oznauje osobu teke ruke.
55 54

162

Vidovic_4.indd 162

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

(< bradvina [< bradva tesarska sjekira, tesla] + -i), Bri (< bre64 pas + i), Bnti (< rum. Buntu + -i), Grbii (< Grubia + -i), l (< Ilija [< lat. Elias] + -i), Jki (< Jaka [< lat. Jacobus] + -i), Karamti (< Karamate [tur. kara crn + Mate] + -i), Klri (< Klara [< tal. Clara] + -i), Ki65 (usp. slov. ka/ka pas), Kvsi (< kvsa onaj koji stri66 + -i), Mrui (< Marua [< Mara < Marija < lat. Maria] + -i), Mti [< Mate < Matija < lat. Matthaeus] + -i), ruli (< Orula [< tal. Orsula67] + -i), Rmi (< Ramo [< tur. Ramadan] + -i), Rstoi (< Rastoka polje u Vrgorskoj krajini + -i), Tlaji (< Talaja68 [< Tale < Tadija < gr. Thaddaos] + -i), Vi (< Vuko [< Vuk] + -i), Vji (< Vujo [< Vuk] + -i) 2.4.2.3. prezimena tvorena sufiksom -ovi: Grgurnovi (< Grgurina [< Grgur < lat. Gregorius] + -ovi), Jnkovi (< Janko [< novogr. Jannis < gr. Ionns] + -ovi), Jjnovi (< Jujan [< Juje < Juraj < lat. Georgius] + -ovi), Kpovi (< kapo glavar [< tal. capo] + -ovi), Mjtovi (< Mijat [< Mihovil < lat. Michael] + -ovi), Mtrovi (< Mitar [< gr. Dmtr] + -ovi), Ptkovi (< Petko [< Petar < lat. Petrus] + -ovi), linovi (< alin [< ala < alamon < Salamun69] + -ovi), imnovi (< imun [< lat. Simon] + -ovi), Vdovi (Vid [< lat. Vitus] + -ovi) 2.4.3. prezimena nejasne ili nepoznate motivacije: 2.4.3.1. B. Motivacija prezimena nije posve prozirna. U hrvatskome antroponimijskom sustavu postoji pokraeno osobno ime Bea (< Velibor), ali mi se ini moguim prezime Be povezati i s muslimanskim osobnim imenom Beir. Postoji i apelativ be ovjek u stanju u kojem se ne zna hoe li preivjeti. Rod Beo po predaji je ivio u Veljoj Mei u Popovu. 2.4.3.2. re. Najvjerojatnije je prezime nastalo od osobnoga imena Herak
Apelativ bree nije iv u mjesnome govoru, ali je zabiljeen frazem lj ko bre. Apelativ kue tene nije zabiljeen u hrvatskim rjenicima, ali je prezime Ki i danas ivo na neumskome podruju (odakle su se Kuii i doselili u Neretvansku krajinu) pa je mogue da je ovaj apelativ neprozirna postanja (Skok za osnovu ku-, iz koje izvodi i apelative cucak, kuak, kuka, kuja nahodi i u albanskome, turskome, maarskome te u romanskim jezicima, tvrdi da je onomatopejska, ali ne navodi indoeuropsku rekonstrukciju; SK I:279) neko bio iv na neretvanskome i hercegovakome podruju. U Vidonjama su zabiljeene i rijei klijt (usp. kajkavski klt < psl. klt kua u vinogradu, izba, pojata; HER:578) i a (usp. kajkavski ha kua, zgrada < psl. *hya < germ. xs-; HER:444) koje su kao ope imenice rasprostranjenije na kajkavskome podruju, a oito je da su neko bile rasprostranjene i u tokavskim govorima s poneto izmijenjenim temeljnim znaenjem. Naime, obje oznauju tronu kuicu. 66 RSKNJ (9:404) biljei glagol kvsiti u znaenju kaiti o neto, veati te odudarati veliinom, dimenzijama, strati. 67 Talijansko ensko osobno imenu Orsula iz pokrajine Emilia Romagna (kao i muko osobno ime Orso nastalo je prema latinskome ursus medvjed. (imunovi 2006:240) 68 Sufiks -aja, kojim se esto tvore osobna imena, biljeimo i kod dobranjskoga prezimena Veraja (< lat. Veronica, usp. lat. Berinus < Verinus; D. Vidovi 2006:207). 69 Postoji i nadimak ala/ole kojim se oznaava osoba koja slovi kao pametnjakovi.
65 64

163

Vidovic_4.indd 163

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

(< Her- [< Herak] + -e), no u obzir se moe uzeti i apelativ eretina naslijeeno zemljite. 2.4.3.3. Prlimnk. Biljeilo ih se kao Prolomnike pa puka etimologija prezime dovodi u svezu s apelativom prolomnik osoba gromka glasa. Izvoenje od osobnog imena Prodan od kojega je mogao nastati izvedeno ime Prolimnik ini mi se ipak vjerojatnijim. 2.4.3.4. Suton. Motivacija prezimena nije jasna. Vjerojatno je rije o prezimenu nadimakoga postanja nastalome transonimizacijom od apelativa suton. Prezimena motivirana vremenom nisu preesta, ali ih ima (Bura, Jugo, Maglov itd.). Apelativ suton u nekim krajevima oznauje i sultana.

2.5. Opi osvrt na vidonjski prezimenski sustav

Najvei je broj vidonjskih prezimena motiviran osobnim imenom (36 ili 57,14%), od ega je vie od 2/3 (23 od 36 ili 63,89%) motivirano kranskim imenom, to je posljedica provoenja odredaba Tridentskoga koncila (1545. 1563.). Udio je prezimena nastalih prema svetakome imenu u Vidu znatno vei nego u mjestima na lijevoj obali Neretve (koja su pripadala Trebinjskomrkanskoj biskupiji) gdje su prezimena ili podjednako motivirana svetakim i narodnim imenom (Metkovi i Vidonje) ili pak prezimena motivirana narodnim imenom izrazito preteu (Dobranje i Gluci). Nadimkom je motivirano 21 prezime (33,33%), podrijetlom nositelja prezimena 4 (6,35%), a zanimanjem 2 (3,17%). 2/3 (42 od 63) prezimena nastalo je sufiksacijom, to je znatno vie nego na lijevoj obali Neretve (u Dobranjama samo 48,84%), a 1/3 transonimizacijom.

3. Zakljuak
Na temelju dostupne literature i terenskim istraivanjem nastojao sam stvoriti sliku razvoja srednjovjekovnog sela Vid. Razmjerno malo podataka iz povijesnih vrela nastojao sam upotpuniti prouavanjem migracija i tumaenjem nastanka vidonjskih prezimena. Prezimena kao jezini znakovi u kojima se poesto zrcale i mnogo starija jezina stanja. U vidonjskim prezimenima tako nahodimo romanske, grke, albanske, turske, arapske i starohrvatske preitke, upoznajemo se s nekim zaboravljenim zanimanjima, s negdanjim navadama mjesnog stanovnitva i njihovim podrijetlom. Svjedoe ona i o bremenitoj prolosti na razmeu velikih sila, a da je ivot u takvu okruenju bio tegoban, zorno pokazuje i injenica da upa Vid danas broji tek 1340 stanovnika (Vid 779, Prud 561), dok je antika Narona imala vie desetaka tisua itelja. 164

Vidovic_4.indd 164

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Literatura:
aneli, PaVao 1999. Srednjovjekovna humska upa aba. Srednjovjekovne humske upe, Mostar, 4769. ARj = Rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika 1880. 1976. JAZU: Zagreb. BeBi, josiP 1983. upa Opuzen. Opuzen: upski ured Opuzen. CB = Codex Baptismorum (Knjiga krtenih u franjevakome samostanu u Zaostrogu 1664. 1735.). Arhiv samostana u Zaostrogu. ila imPraga, ankica; kurtoVi, BuDja, iVana 2007. Suglasnike znaajke tokavskih i akavskih govora izmeu Krke i Neretve, akavska ri, 35/1, Split, 105120. Dini, mihajlo 1967. Humsko-trebinjska vlastela. Beograd. FermenDin, euzeBije 1892. Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis : ab anno 925 usque ad annum 1752. JAZU: Zagreb. gliBota, milan 2006. Povijest Donje Neretve i prvi mletaki katastri. Zadar: Dravni arhiv Zadar. hraBak, Bogumil 1983. Napadi senjskih uskoka na Zaablje, Popovo i Trebinje. Tribunia, 7, Trebinje, 101129. hraBak, Bogumil 1985. Zemljine parcele feudalaca i muslimanskih seljaka u Popovu, Zaablju i Trebinju poetkom Morejskog rata. Tribunia, 9, Trebinje, 3146. Hrvatski prezimenik (priredili Franjo Maleti i Petar imunovi) I. III. 2008. Zagreb: Zagreb: Golden Marketing-Tehnika knjiga. juri, iVan 1996. Spomendani iz prolosti Donjeg Poneretavlja. Metkovi: Poglavarstvo Grada Metkovia. kaPular, marin 2009. Rodovi u Zviroviima (upa Studenci) od 17. do 21. stoljea. Monografija Studenci, 1 39 (u tisku). kemura, iBrahim 2002. Muslimanska imena i njihova znaenja. Sarajevo: El Kalem. kriste, uro 1999. upa Trebinja. Dubrovnik: upa sv. Petra (Dubrave Hrid). Leksik prezimena Socijalistike Republike Hrvatske (urednici Valentin Putanec i Petar imunovi), I. III. 2008. Zagreb: Institut za jezik, Nakladni zavod Matice hrvatske. lszlo, Bulcs 1996. Opidbena biljeitost pri odredbi srbtine i hrvattine. Jezik i komunikacija, Zagreb, 430451. manDi, nikola 1997. Podrijetlo i razvitak puanstva u Kruevu kod Mostara. Mostar, Kruevo: Sveuilite u Mostaru. 165

Vidovic_4.indd 165

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

manDi, nikola 2000: Podrijetlo hrvatskih rodova u Konjicu i okolici. Mostar, Konjic (u vlastitoj nakladi). manDi, nikola 2003. Podrijetlo hrvatskih starosjedilakih rodova u apljini i okolici. apljina (u vlastitoj nakladi). MKKVUG = Matina knjiga krtenih, vjenanih i umrlih itluk (Gabela), Metkovi, Vid, Opuzen i Pojezerje1694. 1731. nosi, milan 1998: Prezimena zapadne Hercegovine. Rijeka: Hrvatsko filoloko drutvo. OS = Osnoven sistem i terminologija na slovenskata onomastika 1983. Skopje: Makedonska akademija na naukite i umetnostite, Megjunaroden komitet na slavistite Komisija za slovenska onomastika. Patsch, carl 1996. Povijest i topografija Narone. Metkovi: Ogranak Matice hrvatske u Metkoviu. PaVii, VlaDo 1998. Hardomiljski rodovi. Hardomilje: prolost, ljudi i obiaji, Hardomilje, 225342. PaVii, VlaDo 2006. Struge i Struani u fra Lukino doba: povijesno-demografska skica jednoga neretvanskoga sela u prvoj polovici 18. stoljea. Zbornik o Luki Vladmiroviu: zbornik radova sa znanstvenog skupa Luka Vladmirovi i njegovo djelo, Visovac Zaostrog, 27100. PaVii, VlaDo 2007. Zvirii kod Ljubukog: rubno selo Otomanskoga Imperija i mijene njegova iteljstva u ratnim srazovima 17. stoljea. Hercegovina, 21, Mostar, 217265. RSKNJ = Renik srpskohrvatskog knjievnog i narodnog jezika, I. XVII. 1959. 2006. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik. SDMB = Stanje dua Makarske biskupije 1744. SDD = Stanje dua upe Dubrave 1792. SDH = Stanje dua upe Hrasno 1792. siVri, marijan; aneli, tomislaV 1999. Srednjovjekovna humska upa Velika (Veljaci) u Humskoj Zemlji. Srednjovjekovne humske upe, Mostar, 119140. Sk = skok, Petar 1971. 1974. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika, I. IV. JAZU: Zagreb. SSKJ = Slovar slovenskega knjinega jezika, I. V., 1970. 1991. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Intitut za hrvatski jezik. imunoVi, Petar 2004. Braka toponimija. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. imunoVi, Petar 2005. Toponimija istonojadranskoga prostora. Zagreb: Golden maketing Tehnika knjiga. 166

Vidovic_4.indd 166

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

imunoVi, Petar 2006. Hrvatska prezimena. Zagreb: Golden marketing. imunoVi, Petar; lukenDa, marko 1995. Osobno ime Vid. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 21, Zagreb, 213225. uti, BalDo; ujDuroVi miroslaV; Viski, miloraD 2000. Graka prezimena. Poglavarstvo Opine Gradac: Gradac. Vego, m. 1957. Naselja bosanske srednjovjekovne drave. Sarajevo: Svjetlost. ViDoVi, Domagoj 2005. Nacrt za vidonjsku antroponimiju. Folia onomastica Croatica, 14, Zagreb, 147177. ViDoVi, Domagoj 2006. Dobranjska prezimena i nadimci. Folia onomastica Croatica, 15, Zagreb, 191216. ViDoVi, Domagoj 2007. Metkovsko stanovnitvo u doba javnoga djelovanja don Mihovila Pavlinovia. Zbornik Drugoga knjievnoga, znanstvenog i kulturnog susreta, Opuzen Zagreb, 93112. ViDoVi, mile 1998. Sakralni objekti u Dolini Neretve. Metkovi: Ogranak Matice hrvatske u Metkoviu. ViDoVi, mile 2000. Radovan Jerkovi ivot i djelo. Metkovi: Ogranak Matice hrvatske u Metkoviu. ViDoVi, mile 2005. Sveenitvo i redovnitvo iz Doline Neretve. Metkovi: Ogranak Matice hrvatske u Metkoviu. Vri, Vjeko 1974. Neretvanske upe. Metkovi (vlastita naklada). VukoreP, stanislaV 2006. Neka iezla dubravska prezimena. Trista godina upe Dubrave, Humski zbornik, 9, Aladinii, 151158. www.vid.hr

167

Vidovic_4.indd 167

27.3.2009 22:53:22

Domagoj Vidovi: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini FOC 17 (2008), 139168

Family names in the village of Vid in the Neretva area

Abstract According to available literature and field research, the author attempted to create a picture of the development of the medieval village of Vid. He tried to supplement the relatively small amount of data from historical sources with migration research and an explanation of the origin of Vid family names. Family names are language signs which often reflect much older language layers. Thus we can find Roman, Greek, Albanian, Turkish, Arab and Old Croatian remnants within Vid family names; we meet with some forgotten occupations, old customs of the local population and their origins. They bear witness to the difficult past experienced at the dividing line between great forces. The fact that Vid has only 1340 inhabitants today (Vid 779, Prud 561), while Antic Narona had more than several tens of thousands of inhabitants, proves the difficulty of life in such surroundings. Kljune rijei: prezime, migracije, popis stanovnitva, samoglasniko razjednaivanje Key words: family name, migration, census, vowel differentiation

168

Vidovic_4.indd 168

27.3.2009 22:53:22