Sve sretne porodice lie jedna na drugu, svaka nesretna porodica nesretna je na svoj nain

Problem predstavlja svaka prepreka koja onemoguuje postizanje odreenog cilja . Svaka osoba kroz svoj ivotni vijek postavlja ciljeve, ostvaruje ih, postavlja nove i zahtjevnije ciljeve i tei ka njihovom ostvarenju... Na tom putu, ona se susree sa raznovrsnim problemima i ide ka rjeavanju istih. Time osoba trai stanje pribline sree, kao svrhu i cilj svoga postojanja. U ivotu svake osobe postoje periodi sree i periodi nesree. Oni se ciklino smjenjuju, s tim da srea predstavlja optimum funkcionalnosti (u ovom sluaju individue) u prostoru i vremenu i kao takva je jedinstvena, dok nesrea predstavlja odstupanje od stanja potpune sree i kao takva je raznolika. Dakle, smatram da srea, ne samo individue, nego i veih funkcionalnih sistema, predstavlja optimum funkcionalnosti (tu spadaju fizioloki, psiholoki, duhovni idr. faktori), a optimum je uvjek jedinstven, dok nesrea istih predstavlja nedostatke potpunoj srei1. Ti nedostatci mogu biti mnogostruki, tako da i nesree mogu biti mnogostruke, tj . svaka moe biti posebna na svoj sopstven nain. Princip generalizacije2: Pojam sree se moe okarakterizirati na razne naine, najee kao odsutnost problema, no bez postojanja problema nema ni sree. Srea dolazi nakon rjeenja problema i bez njih ne moe postojati . Ona ustvari predstavlja period izmeu dvije nesree i kao ni period nesree, ni srea nije vjena . Nesrea dolazi sa problemima, a rjeavanje problema donosi sreu i kao to su problemi raznovrsni i nesree povezane sa njima su isto tako raznovrsne, dok je sa druge strane stanje sree, kao jedne krajnosti, jedinstveno i uvjek isto. Principom generalizacije, pojam porodica moemo predstaviti kao osobu, individuu i kao to porodica ini jednu (ne)funkcionalnu jedinicu, tako ovjek tj. individua ini jedan zaseban organizam. Kao analogiju3 funkcionalnosti organizma uzimamo upravo sreu individue. Iz toga proizilazi da sretnu porodicu ine sretne tj . meusobno funkcionalne osobe krvnog srodsta, dok sretnu osobu ini funkcionalan organizam. Istim principom primjenjenim na individuu, sreu moemo posmatrati kao vrhunac meusobne funkcionalnosti nekog organizma, tj. zdravlje, dok nesree predstavljaju problemi sa zdravljem. Zdrava osoba je osoba kod koje svaki dio cjeline, tj . organizma funkcionie pravilno i shodno svojoj funkciji, dok kod bolesne osobe sve cjeline ne funkcioniu pravilno. Zdravlje kao krajnost je jedinstveno i uvjek isto, dok su bolesti raznovrsne i beskrajne. Osvrt na djelo: Postavljena teza se direktno odnosi na djelo Ana Karanjina, Lava Nikolajevia Tolstoja (1828.1910.) kao prva reenica istog. Reenica nam nasluuje radnju romana i biva objanjena kroz fabulu koja hronoloki prati tri, meusobno blisko povezane, porodice. Te tri porodice bivaju podvrgnute razliitim problemima . Jedna od njih prikriva probleme, koji ostaju isto prisutni, samo sakriveni za iri auditorij tj. drutvo i nastavlja u svojoj nesrei. Druga poklekne pod problemima i zapada u zaborav, dok trea porodica uspije prei preko svih prepreka i pronai sreu. Oslanjajui se na djelo na ovaj nain, vidimo da porodica treba biti kompletna i funkcionalna i kao takva oduprijeti se problemima. im

Sreu ne moemo posmatrati kao krajnost, jer je kao takva jedinstvena i ne postoji u praksi. Sreu posmatramo kao priblino optimalnu

sreu i jedino takva i postoji. U suprotnom sluaju bi data teza glasila: Sve sretne porodice su identine,... "Nema smrtnika koji bi bio potpuno sretan!" Aristofan "Sretni nikad ne razmiljaju o srei. To je posao za nesretne." - ore Balaevi
2

generalizacija (lat. generalisatio) predstavlja uopavanje, primjenjivanje tj. proizvoenje smislenih analogija izmeu sadraja (Ani,

Klai, Domovi, Rjenik stranih rijei, Zagreb, Sani-plus, 2007., str. 488.)
3

analogija (gr. analogia) slinost, istovrsnost, istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima; zakljuak po analogiji = logiki zakljuak (Ani, Klai, Domovi, Rjenik stranih rijei, Zagreb, Sani-plus, 2007., str. 73.)

problemi ponju ljuljati idilu koju predstavlja srea u krajnosti, funkcionalnost porodice gubi na jakosti, poklekne i urui se ili pronae nain oporavka. Krug se nastavlja. Dodir sa drugim oblastima: Navedena teza nije samo koristila kao filozofski materijal u oblasti psihologije i sociologije. Generalizacijom prethodno dokazane teze, dolo je do zanimljivih analogija koritenih u djelu Sva naa oruja - zarazne bolesti, elik i puke (izvorni naslov: Guns, Germs and Steel), Jareda Diamonda, amerikog evolucionarnog biologa, fiziologa i dobitnika Pulitzerove nagrade za navedeno djelo. On u svom djelu, principom analogije, sreu porodice poredi sa homeostazom (optimalnim, stabilnim stanjem) organizma koja se postie zadovoljenjem odreenih fiziolokih faktora i time taj organizam opstaje, u suprotnom sluaju organizam evoluira ili nestaje . Princip je koriten i u statistici i ekologiji (npr. kod procjene rizika: Sve uspjene ekoloke procjene rizika lie jedna na drugu, svaka neuspjena ekoloka procjena rizika neuspjena je na svoj nain.) Smatram da je teza tana i da kao takva, primjenjena na razne dijelove ivota, moe razviti potpuno novi nain miljenja i time otvoriti puteve mnogim istraivanjima, kao to je pokazano u prethodnom paragrafu . Tema je obraena sa tri razliite take gledita. Zakljuci u sva tri sluaja su podudarni. Takoer smatram da navedena teza predstavlja jednu izvanvremensku misao koja posjeduje znatno dublje znaenje i u budunosti e sigurno biti od neizmjerne koristi .

Hamza Merzi, III-b