METODIKA KNJIEVNOGA ODGOJA

Metodika knjievnog odgoja znanost o knjievnome odgoju i obrazovanju (nastavi, izvannastavnoj i izvankolskoj djelatnosti) na svim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava -u slavenskim jezicima u uporabi je termin metodika, uz koji se dodaje i termin nastava odreenoga nastavnoga predmeta ili nastavnog podruja u okviru nastavnog predmeta: metodika nastave jezika, metodika nastave knjievnosti, metodika nastave govornoga i izraavanja, metodika nastave pismenoga izraavanja, metodika nastave medijske kulture i metodika nastave filma

Predmet prouavanja:
1. knjievnost kao nastavni predmet na svim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava 2. knjievnost kao dio jezino-umjetnikog podruja 3. nastavni programi kurikuli 4. nastavni proces (organizacija, oblici) 5. metodiki sustavi i njihove strategije 6. nastavna sredstva i pomagala 7. teorije uenja (ope i posbene) 8. recepcija i literarno estetska komunikacija 9. uenice/uenici kao subjekti knjievnog odgoja i obrazovanja 10. uitelj/uiteljica knjievnosti 11. teorija i praksa knjievnoga odgoja i obrazovanja u prolosti i sadanjosti 12. odnos metodike i drugih znanosti 13. izvannastavni i izvankolski oblici odgoja i obrazovanja 14. studij metodike/metodika kao sveuilini kolegij Metodika metodologija utemeljuje se na metodologiji znanosti o knjievnosti, metodologiji pedagogijskih istraivanja te metodologiji znanosti o znanosti

Interdisciplinarnost
-odabrani predmet ne ostaje strogo zatvoren u okvirima matine discipline ve ulazi u obzor razliitih disciplina te ga svaka disciplina promatra i prouava sa svog gledita Interdisciplinarno istraivanje - timski oblik istraivanja pri kojemu postoji precizna podjela rada u skladu sa znanstvenim kompetencijama istraivaa i interdisciplinarnim sastavnicama predmeta istraivanja

Empirijsko istraivanje
a) pojedinano istraivanje kada uitelj/uiteljica samostalno promatra odgojno-obrazovni proces, opisuje i interpretira iskustvene injenice i podatke

-ukljuuje razliita istraivaka sredstva i tehnike: zadatke objektivnog tipa, testove, ljestvice postignua, ankete, intervjue -do izraaja dolaze uitelji koji unose inovacije u odgojno-obrazovni proces (naputanje ustaljenih postupaka i pristupa te otvaranje novih) b) akcijsko istraivanje timsko istraivanje u kojem sudjeluju znanstvenik-istraiva i uitelji/uiteljice iz nastavne prakse (povezivanje znanosti i prakse) -polazi od znanstvene hipoteze koja se provjerava u praksi (inicijalno mjerenje, ukljuivanje eksperimentalnog faktora , finalno mjerenje) -na temelju rezultata promjene u odgojno-obrazovnoj djelatnosti c) metodiki pokus utemeljuje se na namjernom izazivanju pojava koje se istrauju radi unapreivanja odgojnoobrazovnog procesa uvoenjem novih metoda, postupaka, sadraja, oblika, sredstava i pomagala -pokus obuhvaa: inicijalno mjerenje, ukljuivanje eksperimentalnog faktora i finalno mjerenje -postoje razliiti modeli pokusa jednostrani model prua tri mogunosti pokus s jednom skupinom ispitanika pokus s kontrolnom i eksperimentalnom skupinom -rotirajui model rotiranje eksperimentalnih faktora kolska znanost o knjievnosti uspostavili su ju teoretiari koji utemeljuju metodiku na zasadama znanosti o knjievnosti (Golubkov odbacuje takvo gledite: upozorava na razliitost predmeta znanosti o knjievnosti i metodike nastave knjievnosti)

Metodika u obzoru hrvatskih povjesniara i teoretiara knjievnosti

-Vatroslav Jagi bavi se vrednovanjem udbenika knjievnosti -povjesniari knjievnosti kao pisci udbenika za osnovnu i srednju kolu: Franjo Markovi, Dragutin Prohaska, Antun Barac, Miroslav icel, Kreimir Nemec -o odnosu znanosti o knjievnosti i nastave raspravljali su: Antun Barac, Miroslav icel, Milivoj Solar, Katica Ivanievi ZNANOST O KNJIEVNOSTI knjievnost predmet prouavanja metodologija knjievnog studija knjievnoznanstvena spoznaja knjievnoznanstvene metode knjievnoznanstvena terminologija teorija knjievnosti povijest knjievnosti METODIKA knjievnost predmet prouavanja metodika metodologija knjievnometodika spoznaja metodike metode metodiko-knjievna terminologija teorija knjievnosti u nastavi povijest knjievnosti u nastavi

knjievna kritika

knjievna kritika u nastavi

Metodika i jezikoslovlje (lingvistika)

Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja preuzima iz jezikoslovnih disciplina pojmove i teorije koje se odnose na tekst, posebno knjievnoumjetniki tekst kao umjetnost rijei Istraivanje jezika knjievnog djela ruski formalizam praki strukturalizam danska glosemantika antroploka lingvistika (engleska i amreika) francuski strukturalizam lingvostilistika Literarna stilistika (lingvostilistika) -disciplina koja prouava jezik knjievnog djela -predmet njena pouavanja: Efimov: ekspresivnost pjesnikog govora, sredstva ekspresivnosti, metaforinost, sinonimija, pjesnika sintaksa Galjperin: pojam stila i stilistike, funkcionalni stilovi, autorov individulani jezik Metodiki pristupi literarnoj stilistici 1. na razini programiranja (stvaranju kurikula) 2. na razini udbenika i drugih nastavnih sredstava 3. na razini odgojno-obrazovnog procesa

Metodika i pedagogijske discipline

Metodika i pedagogija -metodika knjievnog odgoja i obrazovanja predmetno se povezuje s pedagogijskim disciplinama jer se bavi odgojem i obrazovanjem -autonomnost utemeljuje na sadraju knjievne umjetnosti i znanosti o knjievnosti Pedagogija opi teorijski sustav o odgoju i obrazovanju Didaktika opi teorijski sustav o nastavi i pouavanju Metodika poseban teorijski sustav odgoju i obrazovanju Metodika poseban teorijski sustav o uenju pouavanju

-suodnosi metodike i pedagogijskih disciplina na razini odgojno-obrazovnih ciljeva (teleoloka razina) na razini programiranja (stvaranja kurikula) na razini organizacije o-o procesa na razini promjena o-o procesa

Metodika i psihologija -metodika preuzima psihologijske spoznaje i ukljuuje ih u svoj sustav na temelju spoznaja razvojne psihologije utvruje linearni i itateljski razvoj uenika te tipologiju itatelja iz psihologije osobe i njezinih teorija (psihoanaliza, getaltpsihologija, kognitivna psihologija..) preuzima spoznaje koje ugrauje u metodike teorije Metodika i komunikologija Komunikologija teorija informacije obavijesne teorije-na zasadima psihologije i komunikologije oblikuje se literarno-estetska komunikacija -u literarno-estetskoj komunikaciji knjievnoumjetniki tekst pojavljuje se kao prenositelj obavijesti, a itatelj/itateljica kao primatelj/primateljica obavijesti -komunikacija ima posebnu primjenu u oblikovanju nastave i naziva se didaktika komunikacija Faze knjievnoga odgoja i obrazovanja 1. faza predkolsko Knjievni odgoj ostvaruje se u razdoblje roditeljskom domu i predkolskim ustanovama; djeca oituju sposobnost doivljavanja dogaaja i likova; doivljaje iskazuju neverbalni i verbalno; prevladava auditivna recepcija teksta; posebno zanimanje za igrokaze i crtane filmove 2. faza kolsko Zapoinje didaktiko-metodiki knjievni razdoblje od 6. do 9. odgoj; uenici oituju godine -sposobnost estetskog percipiranja, -doivljavanja i uivljavanja, -zamiljanja, -pamenja pojedinosti, -reprodukcije fabule, -razlikovanja vrste teksta, -prepoznavanja teme -ralanjivanja i opisivanja teksta 3. faza kolsko Sposobnosti iz prethodnog razdoblja razdoblje od 9. do 12. doseu veu razinu; naivno-realistiku godine fazu nadomjeta kritiko-moralistika faza 4. faza kolsko Faza literarnog moralizma; knjievne razdoblje od 13. do 15. likove doivljavaju s moralnog gledita; godine izraavaju svoje moralne ocijene i stavove Metodika autonomno znanstveno podruje -metodika kao autonomno znanstveno podruje nastaje primjenom hibridizacije (spajanjem suradnikih disciplina) 4

-svoju autonomnost potvruje predmetom istraivanja, metodologijom i svrhom 1. prouava knjievnost u o-o procesu 2. istrauje zakonitosti recepcije knjievnoumjetnikih i knjievnoznanstvenih sadraja 3. istrauje zakonitosti literarno-estetske komunikacije u didaktikome obzoru 4. istrauje funkciju knjievnosti u izgraivanju itateljske i knjievne osobnosti uenika, svjetonazora, estetske i moralne svijesti Metodikoknjievne discipline metodika pouavanja i prouavanja knjievnoumjetnikog teksta metodika knjievnih rodova i vrsta metodika teorije knjievnosti metodika povijesti knjievnosti metodika knjievnog odgoja u predkolskoj dobi metodika knjievnog odgoja i obrazovanja osnovnokolskih stupnjeva (osnovni, srednji, vii) metodika knjievnog odgoja i obrazovanja srednjokolskog stupnja metodika knjievnosti visokokolske nastave komparativna metodika metametodika metodika izvanistitucionalnog knjievnog odgoja i obrazovanja povijest metodike metodika kritika

KNJIEVNOST PREDMET

KAO

NASTAVNI

Knjievnost kao nastavni predmet

Nastavni predmet didaktiki preraena znanost didaktiki preraena umjetnost samostalno organizirana sadrajna cjelina koja je usklaena s opim odgojnim ciljem i posebnim odgojno obrazovnim ciljevima sustav znanja, sposobnosti i navika -imenuje se najee prema znanstvenim disciplinama iz kojih se izvode: filozofija, matematika, povijest -svaki nastavni predmet tima svoj sadraj, svrhu i zadae te pedagoko-psiholoke i metodike posebnosti iskazane u nastavnim planovima i programima Knjievnost kao nastavni predmet -knjievnost se ukljuuje u nastavni predmet nacionalnog jezika; u nazivu nastavnog predmeta pojavljuje se kao njegova sastavnica: hrvatski jezik i knjievnost -u programu nacionalnog jezika knjievnost ima status samostalnog nastavnog podruja -knjievnost kao nastavni predmet jest: samostalno sastavljena cjelina knjievnih sadraja preraena didaktiki oblikovana znanost o knjievnosti sustav znanja o knjievnosti i znanja knjievnosti, sposobnosti i navika Sadraj -knjievnost kao nastavni predmet obuhvaa umjetniki (knjievna djela iz nacionalne i svjetske knjievnosti) i znanstveni sadraj (teorija knjievnosti, povijest knjievnosti i metodologija) -meusobni odnosi knjievnoumjetnikog i knjievnoznanstvenog sadraja utvruju se prema pedagoko-psiholokim kriterijima: doivljajno-spoznajnim (kognitivnim) mkgunostima uenika obrazovnom stupnju (osnovna kola, srednja kola) znaajkama kolskog (odgojno-obrazovnog) sustava

Kriteriji u izboru sadraja 1. estetski kriterij odabiru se reprezentativna, antologijska djela nacionalne i svjetske knjievnosti 2. nacionalni kriterij najvei prostor zauzimaju djela nacionale knjievnosti 3. recepcijski kriterij knjievna djela (razliite vrste i teme) odabiru se u skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika na pojedinim stupnjevima literarnog i itateljskog razvoja 4. pedagoki kriterij pri izboru djela u obzir se uzima njihova odgojna uloga -neusklaenost kodova koda djela i koda primatelja -knjievnopovijesna orijentacija prouavanje knjievnog teksta u drutvenom, povijesnom i kulturnom kontekstu (rabi se osim termina povijest knjievnosti)

Nastavni program
Nastavni program - konkretizacija nastavnog plana -kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja; njime se propisuju konkretni sadraji nastavnog predmeta Opseg/ekstenzitet nastavnog programa njime je obuhvaena irina znanja i sposobnosti koje uenici moraju stei u nastavi pojedinog predmeta; odnosi se na kvantitetu injenica, generalizacija i aktivnosti koje uenici moraju stei i razviti Dubina/intenzitet nastavnog programa odreuje se dubina obrazovanja, tj. znanja i stupanj sposobnosti; najidealnije je da se proirivanjem broja injenica paralalno provodi i njihovo produbljivanje Redoslijed/struktura nastavnog programa odreuje se kojim e se redom obraivati nastavni sadraji pojedinog predmeta u jednom razredu Nastavni programi iz knjievnosti -program knjievnog odgoja i obrazovanja sastavni je dio nastavnog programa iz nacionalnog jezika; sadri sve znaajke samostalnog nastavnog programa program osnovne kole (od 1. do 4. razreda ili trodijelni sustav) program srednje kole (gimnazije, strukovne trogodinje i etverogodinje kole) Teorija programiranja 1. prema kriteriju namjene oblikuju se a) programi za predkolski odgoj, b) programi za osnovnu kolu, c) programi za srednje kole, d) programi za profesionalno visokokolsko obrazovanje

2. u skladu sa specifinostima sredine programska se diferencijacija provodi i prema zaviajno-regionalnom kriteriju (specifinost sredine, naelo zaviajnosti) 3. programska diferencijacija ostvaruje se isticanjem programske jezgre (obvezatnoga) i dopunskoga (izbornoga) dijela programa (diferencira se prema zaviajno-regionalnom kriteriju) 4. prema kriteriju obvezatnosti oblikuju se obvezatni (obligatni) programi te fakultativni (izborni) programi (uenici ih sami odabiru ovisno o interesima i sklonostima) 5. fakultativni programi iz knjievnosti namijenjeni su uenicima koji pokazuju posebno zanimanje za knjievnost; obuhvaaju odreeni broj tema koje mogu biti monografske (jedno djelo, jedan problem, jedan pisac, jedno razdoblje; romani Ive Andria) ili sintetske (pregledne; obuhvaaju vie pojava; Suvremena hrvatska poezija) Okvirni i izvedbeni programi -iz okvirnog nastavnog programa izvodi se izvedbeni program prema odrednicama teorije kurikula: nastavni cilj, nastavni sadraj, tijek nastave (metodika strategija) te utvrivanje rezultata (napredovanje u uenju) Nastavna tema: Lirska pjesma Nastavni cilj Nastavni Tijek nastave sadraj Nauiti Pjesme Govorenje pjesma formalne razliitih (uenici/uiteljica elemente sadraja i ) lirske pjesme razliitih oblika Utvrivanje rezultata Ponovno izraavanje subjektivnoga dojma

Metodologija izrade programa 1. program se temelji na znanstvenim spoznajama do kojih je dola predmetna znanost o knjievnosti 2. izrada novih programa pretpostavlja vrednovanje (valorizaciju) prethodnih programa; na temelju eksperimentalnog provjeravanja programa u praksi i studijske obrade podataka utvruju se promjene koje treba provesti u novim programima: promjene sadraja strukturne promjene koncepcijske promjene 3. izrada porgrama pretpostavlja interdisciplinarni pristup (okuplja se tim strunjaka matine struke knjievnosti te strunjaci iz drugih podruja metodike, pedagogije, psihologije, sociologije, komunikologije; strunjaci matine

4. 5.

6. 7.

struke predlau programski sadraj koji je temelj obrazovanja, a strunjaci ostalih podruja ga procjenjuju programski sadraj rasporeuje se a) linijski ili sukcesivo (gradivo se rasporeuje kronolokim redom povijest knjievnosti), b) u koncentrinim krugovima, c) kombinirano kad bi kolska povijest knjievnosti slijedila u svim pojedinostima znanstvenu povijest knjievnosti, zapala bi u historicizam i didaktiki materijalizam stoga pri knjievnopovijesnom oblikovanju programa dolazi do izraaja naelo egzemplarnosti (odabiru se tipini predstavnici knjievnog pravca koji se obrauje rastereenje programa) linijsko ili sukcesivno programiranje pojavljuje se i na knjievnoteorijskom podruju (lirika, epika, drama, esej) programiranje u koncentrinim (tematskim) krugovima dolazi do izraaja na osnovnokolskom stupnju; programski sadraji razvrstavaju se u tematske krugove kao samostalne programske cjeline (tematski krugovi: dom, vrti, zaviaj, kolavedri dani, zlatna laa, sunce na prozoriu)

Stilsko oblikovanje programa -program kao tekst pripada znanstveno-informativnom odnosno administrativno-poslovnom tipu teksta a) programski tekst uvodi kombinirani tip strunog jezika; programska terminologija pripada veem broju znanosti (znanost o knjievnosti, metodici, pedagogiji, didaktici) b) pri iskazivanju sadraja programski se tekst najee slui ovim stilskim postupcima: taksativnim nabrajanjem navoenjem definicija komentiranjem izricanjem normi, postupaka tabelarnim prikazima c) programski se tekst odlikuje pojmovnom preciznou i jasnoom, saetou i komunikativniu Pregled raspodjele broja sati Nastava knjievnosti (teorija, povijest interpretacija) Nastava jezika i izraavanja Ponavljanje, uvjebavanje, utvrivanje, ispitivanje sati Integracija -novije koncepcije o organizaciji nastave usmjerene su na povezivanje sadraja srodnih i razliitih nastavnih predmeta u integrirane programe -integracija se ostvaruje na razini sadraja (sadrajna integracija) i na razini organizacije o-o procesa (timska nastava) oko 186 sati oko 55 sati oko 39 sati Ukupno: 280

Integrirani programi -u tenji za svestranijim estetskim odgojem stvaraju se programi koji razliite umjetnosti integriraju u jedinstveni nastavni program (knjievnost, likovna, glazbena, scenska i filmska umjetnost); u hrvatskom kolskom sustavu pojavljuju se 60-ih godina 20.st. Tematska integracija -tematsko povezivanje umjetnikog sadraja u nastavnom programu ostvaruje se u sustavu tematskih krugova (tematskih cjelina) koji se uspostavljaju prema pedagoko-psiholokim kriterijima (npr. dom i vrti, dom i kola, zaviaj, domovina i svijet) -u stilskoj formaciji romantizma moemo izdvojiti nekoliko karakteristinih tema: intima, nacionalnopovijesna tematika, pejza daleki, nepoznati krajevi, egzotika, mistino-okultni krug tema Teorijsko-metodoloka integracija -u nastavnim se programima uspostavljaju pristupi umjetnikom djelu -obuhvaa se sadraj svih umjetnosti na kojemu se upoznaju zajednike znaajke i razlike -sadraj se obino povezuje uz kljuna teorijska pitanja (to je umjetnost, kako nastaje umjetniko djelo, vrste umjetnosti) Knjievnopovijesna integracija (epoha) -program organizira umjetniki sadraj u okvirima povijesnih razdoblja tj. umjetnikih epoha u kronolokom slijedu -obino se sadraj razvrstava u opeprihvaena razdoblja: antika, srednjovjekovlje, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, realizam, modernizam, suvremena umjetnost -za svaku stilsku epohu odabire se reprezentativan i primjeren umjetniki sadraj na kojem se upoznaju znaajke epohe -u organizaciji sadraja mogu se primijeniti ovi postupci: a) niu se sadraji razliitih umjetnosti jedni za drugima b) izdvaja se zajednika tipina pojava, problem uz koji se povezuju reprezentativna djela iz svih umjetnosti c) kombiniraju se oba spomenuta postupka Aktualizacija knjievna djela iz prolosti mogu se aktualizirati u primateljevoj sadanjosti Stvaralaka integracija -povezivanje sadraja moe se temeljiti na naelu uzajamnih inspiracija -uz reprezentativna djela pojedine umjetnosti navode se djela drugih umjetnosti koja su njima inspirirana

10

Tematski kompleksni programi -20-ih godina 20.st. pojavio se model integriranih programa u sovjetskoj koli koji su se zvali kompleksni programi (prva verzija iz 1923.) -kompleksni programi sve pojave svrstavaju u 3 cjeline: rad, priroda, drutvo (npr. fizika primjena pare u industriji) -kompleksni su programi dali slabe odgojno-obrazovne rezultate i zato su brzo naputeni

Kriterij Odgojno-obrazovni stupanj

Obvezatnost, izbornost

Valjanost (validnost) Organizacija sadraja

Vrste predkolski osnovnokolski srednjokolski visokokolski (profesionalni) dravni (okvirni) regionalni/zaviajni obvezatni izborni/fakultativni rastereeni eksperimentalni komparativni otvoreni/inovacijski linijski sukcesivni tematksi (kompleksni) kombinirani integrirani

11

PROGRAMSKI KNJIEVNOZNANSTVENI SADRAJ

Programski knjievnoznanstveni sadraj
Knjievnoteorijski sadraj -knjievnoteorijski sadraj se povezuje, tj. izvodi iz umjetnikog sadraja, i ukljuuje u odgovarajue sustave na svim stupnjevima obrazovanja -bez knjievnoteorijskog osmiljavanja umjetnikog sadraja nastava knjievnosti gubi svoju znanstvenu utemeljenost Knjievnoteorijski pojam u programu -knjievnoteorijski pojmovi se u programu iskazuju: a) imenovanjem (pria, bajka, stih, strofa) b) nabrajanjem (kompozicija teksta: zapaanje poglavlja i veih sadrajnih cjelina; razlikovanje osnovnih elemenata pripovjedne tehnike: pripovijedanje, opis, dijalog) c) imenovanjem i objanjavanjem (pojmovi se definiraju: strofa kao skup stihova, zapaanje i razumijevanje funkcije pejzaa kao elementa ugoaja) -knjievnoteorijski sadraj koji se ukljuuje u knjievnopovijesni dio programa iskazuje se uz svako djelo posebno, npr. Ivan Maurani: Smrt Samil-age engia (kompozicija djela, likovi, jezik i stil, veze s tradicijom, idejni svijet, romantina obiljeja) esejistiki izriaj: Miroslav Krlea: Povratak Filipa Latinovicza. Znaenje tog romana s obzirom na nove postupke (esejizam, unutarnji monolog, mijenjanje pripovjedaeva stajalita) u europskoj prozi; pojam umjetnike senzibilnosti, stilske vrijednosti teksta

12

Pojmovi u jezino-umjetnikome sustavu -sustav pojmova obuhvaa: zajednike (temeljne) pojmove svih umjetnosti (umjetnik i djelo, sastavni elementi umjetnikog djela, kompozicija, jezik, umjetnike vrste) posebne pojmove (umjetnik: pjesnik, knjievnik, knjievni stvaralac, esejist, dramski pisac, komediograf; likovni umjetnik, glazbeni umjetnik, filmski umjetnik, scenski umjetnik, plesni umjetnik; djelo: knjievno djelo, likovno djelo, glazbeno djelo, scensko djelo) Raspored pojmova -knjievnoteorijski pojmovi rasporeuju se po razredima obrazovnim stupnjevima -klasifikacija pojmova radi lakeg rasporeivanja: a) pojmovi koji se odnose na djelo i pisca b) pojmovi koji se odnose na elemente knjievnog djela c) kompozicija d) umjetniki (pjesniki) jezik e) versifikacija f) anrovi ili

Tekst (knjievnoumjetniki) i knjievnoteorijski pojmovi 1. knjievnoteorijski pojmovi povezuju se uz interpretaciju knjievnih djela; za svaki razred utvruje se knjievnoteorijska razina interpretacije 2. knjievnoteorijsko gradivo u usustavljenom se obliku iskazuje programskim odrednicama teorija knjievnosti ili pristup knjievnom djelu (pristup, analiza, interpretacija knjievnog djela) 3. knjievnoteorijska problematika integrirana je u povijesni dio programa povezuju se teorija i povijest knjievnosti (npr. uz razdoblje renesanse navode se ovi knjievnoteorijski sadraji: jezik renesansne knjievnosti, knjievne vrste, motivi i ideje) Vertikalno-spiralno programiranje pojmova -pretpostavlja dograivanje, razvijanje i proirivanje istih pojmova u skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika (isti pojam provodi se vertikalno iz razreda u razred i ostvaruje se u razvijenijem obliku) -faze usvajanja knjievnoteorijskog pojma: a) poetak formiranja b) formiranje temeljnog pojma c) formiranje pojma u cjelini npr. pojam kompozicije (Golubkov): zastupljen je vertikalni sustav programiranja pojmova a) uoavanje veze meu dijelovima (poetak formiranja pojma)

13

b) uoavanje i imenovanje kompozicijskih jedinica (pejza, detalj, zavretak) imenovanje pojma c) sie, razvoj radnje, zaplet, rasplet (proirivanje i dograivanje temeljnog pojma) Katalozi znanja -iz nastavnog programa mogu se izdvojiti pojmovi, definicije, teorije, paradigme koji pripadaju kategoriji knjievnog znanja i znanja o knjievnosti -katalozi znanja moraju imati odgovarajui pedagoko didaktiki kontekst (odgojne odrednice) koji proizlazi iz nastavnog plana i programa Standardizacija -suvremeno programiranje odgoja i obrazovanja ukljuuje standardizaciju znanja, sposobnosti i kompetencija za svaki razred i odgojno-obrazovni stupanj -standardizacija obuhvaa: itateljsku spremnost/itateljsku kompetenciju recepcijsku spremnost (primanje knjievnoumjetnikih poruka) analitiku spremnost (znanje o ustrojstvu knjievnoum. teksta) interpretacijsku spremnost (znanje o tumaenju knjievnoum. teksta) kritiku spremnost (sposobnost vrednovanja i prosuivanja knjievnoum. teksta)

Sposobnosti i djleatnosti u nastavnim programima

Literarne sposobnosti postoje razliite ope definicije sposobnosti a) potencijani reaktivni sustav za obavljanje odreene djelatnosti b) djelovanje s osobitim svojstvima c) znanje u djelovanju -sposobnosti mogu biti fundamentalne (uvjetuju razinu uspjeha u veem broju razliitih djelatnosti) i posebne (oituju se u specijalnim djelatnostima) -bavljenje knjievnou pretpostavlja posebne literarne sposobnosti (itanje djela, recepcija djela, razumijevanje djela...) Literarne sposobnosti u programima -u dosadanjim su programima literarne sposobnosti i aktivnosti iskazane sporadino i nesustavno Literarne sposobnosti po razredima 1. razred 14

-sposobnost doivljavanja i razumijevanja cjeline, razumijevanje rijei, izraza, sadraja reenice i odjeljka, zapaanje dogaaja i likova 2. razred -proiruju se sposobnosti prvog razreda zapaanje redosljeda zbivanja, shvaanje logike povezanosti odjeljaka 3. razred -karakterizacija likova, opis predmeta, krajolika, kompozicije, prepoznavanje bajke i basne 4. razred -zakljuivanje o osobinama likova na temelju dijaloga, vanjskog izgleda i postupaka, razlikovanje govora lika i pieva pripovijedanja -od 5. do 8. razreda literarne sposobnosti diferenciraju se prema vrstama: pripovjedna proza, lirske pjesme, epska djela u stihu, drama -u srednjokolskom programu sposobnosti nisu iskazane Naela u odreivanju sposobnosti 1- literarne sposobnosti i djelatnosti iskazuju se u Programu za sve stupnjeve i razrede 2- literarne se sposobnosti prikazuju razvojno, vertikalno 3- program uspostavlja suodnos sposobnosti 4- u izricanju opih zadataka navode se i sposobnosti kao cilj odgojno obrazovne djelatnosti Vrste literarnih sposobnosti prvi model recepcijske sposobnosti (zamiljanje i stvaranje pjesnikih slika, uoavanje autorove pozicije u djelu, primanja osjeaja i proivljavanja likova u djelu) drugi model sposobnosti se odreuju prema knjievnom sadraju; znanje je pretpostavka primanja sadraja -sposobnosti vezane uz sadrajno-predmetni sloj djela (primanje pjesnikih slika, zapaanje i osmiljavanje fabulativno-siejne razine djela, sposobnost izraavanja vlastitih dojmova i sudova) -sposobnosti vezane uz autorovu osobnost (autorov odnos prema svijetu, autorova pozicija u djelu, njegov pogled na svijet) -sposobnosti vezane uz objektivni sadraj knjievnog djela, povezanost tog sadraja s prostorom i vremenom, tj. s drutveno-povijesnim i knjievno-povijesnim kontekstom trei model navode se sposobnosti logikospoznajnog karaktera -sposobnost uspostavljanja odnosa izmeu djela i pisaca, djela i metode

15

-sposobnost uspostavljanja odnosa izmeu pojedinanoga i opega etvrti model oituju se znaajke problemskog sustava nastave knjievnosti -sposobnost uoavanja literarnih problema, planiranja za rjeavanje problema -sposobnost oblikovanja hipoteze, dokazivanja tvrdnje

Knjievna lektira u programima

Lektira (naziv) -nastavni programi iz knjievnosti ukljuuju popis knjievnih djela za samostalno itanje kod kue -taj se popis obino naziva domaom lektirom, kolskom lektirom ili samo lektirom -odabiru se reprezentativna djela razliitih vrsta iz nacionalne knjievnosti i knjievnosti drugih naroda koja su primjerena doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika

Uenika lektira a) u razrednoj nastavi u prvom i drugom razredu mora se proitati 5 djela(uitelj mora interpretirati prvo djelo), a u treem i etvrtom 7 djela (obvezatna su dva prva djela s popisa lektire) b) u viim razredima osnovne kole u 5. razredu predvia se 18 sati godinje za lektiru; u jednoj kolskoj godini uenici moraju proitati 9 djela Lektira dio programa -lektira, kao samostalni dio programa, obuhvaa popis knjievnih djela po razredima -postavlja se pitanje broja knjievnih djela koja se preporuuju za samostalno itanje u pojedinim razredima ( u nekim se

16

programima navodi toan broj, u nekima se normira broj sati za interpretaciju djela) -sat lektire obino se organizira dvaput mjeseno (svakih 15 dana); oko 15 knjievnih djela -broj ponuenih naslova vei je od obveznog broja to je iri izbor Normiranje broja knjievnih djela i stranica -jo uvijek aktualno pitanje -Svetlovskaja: 12-15 knjiga u prvom razredu, u drugom se preporuuje 50-70 knjiga, do kraja treeg uenici poznaju oko 200 najboljih djela iz djeje knjievnosti -za srednju kolu neki programi nude oko 50 knjievnih djela (prvi razred 15 djela, drugi 17 djela, trei 17 djela) -broj sati: prvi razred 14 sati, drugi razred 14 sati, trei razred 14 sati, etvrti razred 18 sati Odabir (izbor) -izbor djela za itanje temelji se na tematskoj raznovrsnosti -tematska raznovrsnost iskazuje se brojano: u prvom razredu uspostavlja se 6 do 8 tematskih krugova ( djeca, ivotinje i biljke, roditeljski dom, stvari, doivljaji, igrake) -program domae lektire temelji se i na kriteriju vrstovne raznovrsnosti (razne vrste knjievnih djela iz svih knjievnih rodova) -pitanje broja stranica: prema nekim pokazateljim auenici drugog razreda mogu itati djelo od 160 do 250 i 300 stranica -za jedan sat uenik 7. i 8. razreda proita 20-30 stranica umjetnikog teksta Zadae itateljskog odgoja: postii odreenu razinu knjievnog obrazovanja razviti kulturu itanja, stvaralake sposobnosti, knjievni ukus omoguiti bogatiji duhovni ivot izgraditi cjelovi pogled na svijet Literatura: Lui, Kata, Lektira u razrednoj nastavi Rosandi, Dragutin, Zaviajna knjievnost u nastavi

Slobodne aktivnosti / Izvannastavna djelatnost

Slobodne aktivnosti (naziv) -sve djelatnosti koje se odvijaju izvan nastave ili izvan kole (u slobodnom vremenu) nazivaju se slobodnim aktivnostima uenika -noviji nastavni programi rabe naziv izvannastavne djelatnosti 17

-slobodne aktivnosti utvruju se prema kriteriju sudjelovanja uenika i uitelja; uitelji se ukljuuju u slobodne aktivnosti, ali u promijenjenoj ulozi (suorganizator, usmjeriva, suradnik) grupa povremeni organizirani oblik rada sekcija (druina) stalni organizirani oblik rada Vrste i nazivi literarnih slobodnih aktivnosti -literarne slobodne aktivnosti temelje se na knjievnom sadraju -podjele literarnih slobodnih aktivnosti polaze od a) sadraja, b) organizacijskog oblika, c) usmjerenosti -na srednjokolskom stupnju nisu programski definirane kao sastavni dio sustava -slobodne aktivnosti pojavljuju se pod zajednikim nazivom LIDRANO (literarna, dramska i novinarska druina) -podjela slobodnih aktivnosti: kolske literarna dramska recitatorska radiotelvizijska novinarska Izvankolske itateljska literarne veeri literarne ekskurzije literarni kruoci literarni klubovi sekcije (knjievnopovijesna, knjievnoumjetnika) Literatura: Teak, Stjepko: Literarne, novinarske, recitatorske i srodne druine Teak, Stjepko: Metodika nastave filma

Uzorci europskih programa

Austrijski program -knjievnost je sastavni dio programa nastavnog predmeta njemaki jezik koji obuhvaa ova nastavna podruja: a) govorenje, pisanje, itanje i analiza teksta b) medijski odgoj c) poznavanje knjievnosti, knjievan analiza d) veza s drugim nastavnim predmetima Sadraj, razine, metodiki model -temeljni sadraj knjievnoumjetniki tekst

18

-knjievnom tekstu pristupa se s vie razina; za svaki razred odreuje se razina opisa, razina analize, razina interpretacije i knjievnopovijesne komunikacije Poloaj uenika/uenica -didaktiko-nastavna komunikacija polazi od osobnoga (individualnoga) doivljaja teksta u literarno-estetskoj komunikaciji; pri tom se uzima u obzir: a) recepcijska spremnost uenica/uenika b) estetska senzibilnost c) estetsko prosuivanje Poloaj i uloga uiteljice/uitelja -uitelj/uiteljica organizator je cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa -cjelokupni napor usmjeren je na buenje zanimanja za knjievno djelo, buenje literarne radoznalosti, stvaranje primjerenog emocionalnog i inetelektualnog ozraja i uvjeta za doivljavanje i razumijevanje djela Izbor sadraja -odabiru se umjetniki tekstovi razliite tematske usmjerenosti koji su usklaeni s interesima uenika, drutvenim i kulturnim potrebama aktualne stvarnosti i budunosti

KURIKUL (CURRICULUM)
Kurikul (curriculum) -suvremeno programiranje odgojno-obrazovne djelatnosti utemeljuje se na teoriji kurikula (kurikulskoj teoriji) -ta teorija doivljava izrazitu afirmaciju dvadesetih godina 20.st. u Americi, a zatim se iri u Europu -tri su osnovna znaenja kurikula: rabi se u znaenju sadraja odgojno-obrazovnog procesa i u tom se znaenju izjednauje s nastavnim planom i programom obuhvaa aktivnosti koje se odnose na planiranje, primjenu i vrednovanje kurikula kurikul oznaava i tehnike kurikulskoga planiranja, razvoja kurikula, operacionalizaciju koncepta kurilskog razvoja Kurikul i nastavni program -nemaju isto znaenje -teoretiar Humpf smatra da je kurikul iri pojam od programa i temelji se na znanstvenoj osnovi -teoretiar Robinshon smjeta kurikul u iri drutveni prostor Nastavni program Kurikul

19

ui pojam nabrajanje sadraja bez metodike strategije bez strategije vrednovanja ui kontekst (kola, roditelji) znanje (sposobnosti i navike) djelomian sustav (to, zato)

iri pojam znanstveno tumaenje sadraja razraena metodika strategija odgojno-obrazovnog procesa razraena strategija vrednovanja o-o postignua iri kontekst (drutveni, kulturni) primjena u ivotnim situacijama cjelovit sustav (to, zato, kako, u kojim uvjetima)

Kurikulski modeli a) Model Vladimira Poljaka 1. analiza drutvene situacije i utvrivanje drutvenih potreba u odgoju i obrazovanju 2. na temelju utvrenih drutvenih potreba stvaraju se programi odgoja i obrazovanja 3. na osnovi programa planira se i priprema za izvoenje o-o procesa 4. prema utvrenom planu i pripremama ostvaruje se oo proces 5. u zavrnoj fazi vrednuju se rezultati, tj. nastupa vrednovanje cjelokupnoga kurikula b) Sedmolani model kurikula (H. Taba) 1. utvrivanje potreba (razlozi stvaranja kurikula) 2. iskazivanje ciljeva (usklaivanje ciljeva s drutvenim potrebama) 3. izbor sadraja (usklaivanje sadraja, potreba i ciljeva) 4. organizacija sadraja (programiranje) 5. izbor naina uenja (strategije uenja i pouavanja) 6. organizacija pouavanja i uenja (metode, oblici, sredstva) 7. metode vrednovanja (instrumentarij vrednovanja) Uvoenje kurikula u hrvatski kolski sustav -aktualni kolski sustav nije utemeljen na teoriji kurikula -iz didaktikog podruja stiu upozorenja o nunosti primjene teorije kurikula u reformiranju kolskog sustava na svim razinama

20

NASTAVNI SAT KNJIEVNOSTI

Nastavni sat knjievnosti (didaktiko odreenje) -didaktika definira nastavni sat kao: vremensku jedinicu nastavnog procesa sadrajno, psiholoki i metodiki organiziranu cjelinu didaktiki komunikacijski sustav ostvaraj programskih odgojno-obrazovnih zadaa -do po. 20.st. podudarao se s astronomskim satom (60 minuta) -eksperimentalnim istraivanjima uvedena je nova jedinica 45 minuta od treeg razreda, a za uenike prvog i drugog razreda sat traje 35 minuta -u predmetno-satnome modelu pojavljuje se i dvosat (blok-sat) koji obuhvaa 2 kolska sata u kontinuitetu, s kraim odmorom Nastavni sat knjievnosti i nastavna jedinica -nastavna jedinica preuzima sadraj iz nastavnog programa i didaktiki ga oblikuje u skladu s predvienim zadaama, nastavnim uvjetima i didaktikim kontekstom -svaka jedinica ima trojake zadae: a) obrazovne (stjecanje znanja) b) funkcionalne (razvijanje sposobnosti)

21

c) odgojne (razvijanje vrijednosti)

duhovnih,

moralnih

estetskih

Odrednice nastavne jedinice -svaka nastavna jedinica ima svoj naziv (naziv nastavne jedinice) namjenu (razredni odjel) zadae (odgojne, obrazovne, funkcionalne) pripadnost metodikome sustavu tipoloko odreenje didaktiki kontekst metodiku strategiju (metode, oblike, sredstva) strunu, znanstvenu i teorijsko/metodiku utemeljenost instrumentarij vrednovanja postignua vrednovanje metodike strategije (teorija modula) Nastavni sat (knjievni) -sadraj nastavnog sata knjievnosti utvren je nastavnim programom -na satu knjievnosti pojavljuju se a) umjetniki knjievni sadraji (knjievna djela i djela ostalih umjetnosti) b) znanstveni knjievni sadraji (knjievnoteorijska, estetika, umjetnikoteorijska i knjievnopovijesna problematika) -opseg knjievnog sadraja za nastavni sat uvjetovan je: sloenou (teinom) usvajanja stupnjem knjievnog obrazovanja uenika specifinostima razreda ili obrazovne skupine metodikim uvjetima -sadraj nastavnog sata moe biti: jedno knjievno djelo jedna knjievna tema koja obuhvaa vie knjievnih djela (npr. ljubavna poezija Vesne Parun) jedan knjievnoteorijski problem (drama kao knjievni rod) jedan knjievnopovijesni problem (ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti) Odabir i omeivanje sadraja -programski sadraj prenosi se u nastavne jedinice koje se ostvaruju u jednom nastavnom satu ili blok-satu -nastavni sat knjievnosti u skladnu cjelinu povezuje umjetniki i znanstveni sadraj

22

-knjievnoumjetniki sadraj odabire se u skladu s recepcijskim mogunostima uenika, a knjievnoznanstveni u skladu sa spoznajnim mogunostima -pri omeivanju sadraja postavlja se pitanje broja pojmova, novih spoznaja do kojih e doi na nastavnom satu Sadraj i zadae nastavnog sata -trojake zadae: a) obrazovne (nove spoznaje, novi pojmovi, novi termini, nove definicije, nove teorije) b) odgojne (izgraivanje socijalne, moralne i estetske svijesti) c) funkcionalne (doivljavanje, uivljavanje, zapaanje, pamenje, miljenje, zakljuivanje) Struktura (artikulacija, ustrojstvo) -nastavni sat je dinamina struktura -sat knjievnosti strukturira se po fazama (etapama) etapna organizacija nastavnog sata: a) usmeno provjeravane znanja b) izlaganje novoga gradiva c) utvrivanje d) zadavanje domaih zadataka -suvremene teorije naputaju takav model Model kolske interpretacije Redoslije Faza d 1. Doivljajno-spoznajna motivacija 2. Najava teksta i njegova lokalizacija 3. Interpretativno itanje teksta 4. Emocionalno-intelektualna stanka 5. Objavljivanje (izraavanje) doivljaja korekcije 6. Interpretacija 7. Sinteza 8 Zadaci za samostalan rad uenika

njegove

Metodiki strukturni modeli: a) model kolske analize (etapni model) Redoslije Etape d 1. Glasno, izraajno, ekspresivno itanje teksta 2. Lokalizacija teksta 3. Plan za analizu 4. Prouavanje sadraja ideja teksta 5. Prouavanje forme 6. Zakljuak

23

b) didaktiki model (njemaki) Redoslije Etape d 1. Pripremanje uenika za emocionalno primanje novog gradiva 2. Uspostavljanje veze s poznatim gradivom 3. Motiviranje za osmiljavanje novog gradiva 4. Organiziranje (pripremanje) samostalnog rada 5. Postavljanje cilja Strukturni model problemske nastave REDOSLIJED FAZE 1. Stvaranje problemske situacije 2. Definiranje problema i metode 3. Samostalan istraivaki rad uenika 4. Analiza i korekcija rezultata istraivanja 5. Novi zadaci za samostalan rad Ustrojstvo nastavnog sata (nastavna situacija) -novije teorije o strukturi nastavnog sata istiu novu strukturnu jedinicu koja se naziva nastavnom situacijom -nastavna situacija definira se kao zadatak koji ima konkretan cilj, odreeni sadraj i metodiku kojom se ostvaruje -nastavni se sat organizira tako da se nastavne situacije meusobno logiki povezuju i ine organizacijsku cjelinu Sadraj nastavne situacije -nastavna situacija obuhvaa odreenu koliinu situacija koja se prima, usvaja, interpretira, ui u odreenom vremenu -nastavna situacija moe trajati 5, 10, 20 ili vie minuta -u nastavnoj se situaciji mogu pojaviti samo umjetniki sadraj samo znanstveni sadraj umjetniki i znanstveni sadraj zajedno -radi preglednosti u ralanjivanju sadraja uspostavljen je sljedei sustav: sadraj lirske poezije sadraj epske poezije sadraj dramske knjievnosti sadraj pripovjedne proze sadraj esejistike proze sadraji vezani uz pisca i njegovo stvaralatvo sadraji vezani uz knjievna razdoblja a) Nastavne situacije u interpretaciji lirske pjesme

24

-polazei od sadrajnih jedinica, nastavne situacije u interpretaciji lirske, npr. Matoeve 1909, mogu imati ovakav redoslijed 1. nastanak pjesme (probuditi zanimanje) 2. naslov pjesme (zapamivanje naslova, uz razvijanje pov. asocijacija) 3. emocionalni i misaoni sadraj (uivljavanje u poruke pjesme) 4. tematsko-motivska utemeljenost (uoavanje i odreivanje teme i motiva) 5. struktura (uoavanje i tumaenje strukture soneta) 6. stilska sredstva (doivjeti i spoznati ekpresivnost pjesnike rijei) 7. pjesma i antologije (potvrditi doivljene vrijednosti navoenjem antologija) Milariev sustav nastavnih situacija -svaki pojedinani strukturni model prilagouje umjetnikim znaajkama pjesme, recepcijskim mogunostima uenika i ciljevima interpretacije a) Gustav Krklec, Prvi snijeg: motivacija sugestijom: zamisliti sliku u kojoj je mogue dogaanje pjesme, itanje pjesme: zamiljanje slika i sluanje rijei: neposredni doivljaj pjesme; uoavanje pojedinosti: bjeline, predmetnog svijeta, izraajnosti samoglasnika i, e... b) Grigor Vitez, evina jutarnja pjesma: motivacija glazbom i stihom, asocijacijama, interpretativno itanje pjesme; asocijacije uz pojedine dijelove pjesme, analiza pojedinosti: prostor, zvuk, pokret, boje... b) nastavne situacije u interpretaciji epskog djela - sadraj nast. situacija u interpretaciji bajke mogu biti: tema, ideja, fabula, likovi, fantastika, podrijetlo bajke, ilustracija bajke - u interpretaciji basne: tema, ideja, fabula, likovi, kompozicija, alegorijsko znaenje i poruka - u interpretaciji novele i romana: naslov, tema, problematika, idejni svijet, kompozicija, fabula, motivacija, likovi, karakterizacija lika, umjetniko oblikovanje lika, vrsta romana, postanak, ekranizacija, dramatizacija, djelo u ogledalu knjievne kritike * nastavna situacija se imenuje: prema temeljnom sadraju to ga obuhvaa prema metodikim postupcima kojima se ostvaruje prema aktivnostima uenika * opseg sadraja nast. situacije uvjetovan je: prirodom sadraja teinom recepcijskim i kognitivnim mogunostima uenika medijem 25

okolnostima u kojima se usvaja

c) nastavne situacije u obradi dramskog djela elementi koji su dijelovi nast. situacije: dramska struktura, in, dramska situacija, likovi, dijalog, monolog, didaskalije, tema, ideja, stilske znaajke, jezik, vrsta drame, postanak drame, scenska povijest drame, glumci u ulozi pojedinih likova, glumci o drami, reiser o drami d) nastavne situacije u obradi pisca -sadrajne jedinice: biografski i bibliografski podaci, stvaralaka faza, podruje stvaralatva, knjievne vrste, metoda stvaranja, pripadnost koli, pravcu, utjecaj na kasniji razvoj knjievnosti, prijevod njegova opusa e) nastavne situacije u obradi epohe -sadrajne jedinice: ime epohe i pravca, vremensko omeenje, generacijsko nastupanje pisaca, odnos prema stvarnosti, metoda, knjievne teme, knjievni oblici, knjievni uzori

TIPOVI NASTAVNIH SATI

-prema didaktikom kriteriju razlikujemo (odnosi se na sve nastavne predmete): sat uzimanja novog gradiva sat ponavljanja sat provjeravanja i uvjebavanja sat ocjenjivanja -metodika nastave knjievnosti uspostavlja vlastitu tipologiju a) prema sadraju (knjievnoumjetnikome knjievnoznanstvenome) b) prema statusu u lancu nastavnih sati c) prema strukturnim znaajkama i

26

d) prema poloaju uenika u nastavnom procesu -prema sadraju razlikujemo: sat analize knjievnog djela sat interpretacije sat teorije knjievnosti sat povijesti knjievnosti sat lektire prema sadraju: sat interpretacije knjievnog djela (prouavanje, analiza; dijeli se na sat interpetacije lirske pjesme, epske pjesme, epa, basne, bajke, pripovijetke, romana, drame, putopisa, kritike i eseja, sitnih oblika) - ukljuuje se u sve faze knjoo, na sve stupnjeve i u sve razrede osnovnog i srednjeg obrazovanja - 1. fazi razvoja linosti dijete se uvodi u komunikaciju s knjievnim djelom; u 2. fazi uenik se uvodi u interpretaciju teksta, razvija se interes za samostalno itanje; u 3. fazi otkriva ueniku naine itanja, razvija imaginaciju i refleksiju; u 4. fazi osposobljava uenike za samostalnu interpretaciju knji. tekstova; u 5. fazi interpretacija se podie na viu knjievnoteor. i knjievnopov. razinu sat teorije knjievnosti obino se povezuje sa satom interpretacije i povijesti knjievnosti sat povijesti knjievnosti u istom obliku pojavljuje se u srednjoj koli - prema sadrajnom usmjerenju moe biti: sat o piscu, o knjievnom pravcu, o epohi prema organizacijskom kriteriju: uvodni sat organizira se radi stvaranja o-o uvjeta za susret s knji. djelom, piscem ili epohom; uvod moe trajati i dio sata pa je to tada uvodna nastavna situacija - ima karakter doivljajno-spoznajne motivacije - u govorenim ili pisanim oblicima iskazuju se iskustva i doivljaji uenika, prezentiraju se rezultati samostalnog izvannastavnog rada, odabiru se sadraji drugih umjetnosti, pojavljuju se lingvistiki i opekulturni sadraji koji su povezani s knjievnim djelom, uvodni sat moe se temeljiti na literarnoj ekskurziji, posjetu muzeju, sistematiziraju se spoznaje te tako uspostavlja veza izmeu poznatog i nepoznatog, obuhvaaju se sadraji koji su usvojeni u drugim predmetima sat itanja i analize djela - je sat interpretacije knji. djela zakljuni, sintetski tip sata obuhvaa u preraenom i usustavljenom obliku sve spoznaje koje su uenici usvojili na prethodnim satima

27

 prema cilju i zadacima sat uzimanja novog gradiva namjera mu je da uenici upoznaju i usvoje nove sadraje - moe obuhvaati knjievnoteorijsku problematiku, tada je to sat teorije knjievnosti (usvajaju se novi pojmovi, definicije, zakonitosti knji. stvaranja); literarnoteor. problem promatra se kao dio sustava; na satu se ostvaruje i vjebanje kojim se razvijaju sposobnosti i vjetine (vjebe mogu biti promatranja, usporeivanja, zakljuivanja, svrstavanja i dr.) - sadraj sata o pievu ivotopisu ine podaci o roenju, kolovanju, djetinjstvu, zanimanju, utjecaj na generacije knjievnika i dr. ; sat se moe strukturirati prema odreenim fazama pieva ivota, a za ilustraciju svake faze odabiru se djela tako se povezuje piev ivot i knjievni rad; razvojna je faza vremensko razdoblje u stvaralatvu pisca koje ima svoje stilske, tematsko-idejne, anrovske osobine; biografski sat moe biti i uvodni (tada se njime stvaraju emocionalni i intelektualni uvjeti za interpretaciju teksta) i zakljuni sat (tada slui uopavanju i usustavljivanju spoznaja); danas biog. sat nastoji razviti razmiljanja o piscu, izbjegava se faktografski pristup - sat o pravcu i epohi tei naelu korelacije, povezivanja sadraja razliitih nastavnih predmeta; na temelju podataka s informativne razine (kronoloki podaci, naziv epohe, naziv struja u okviru epohe, nazivi djela, asopisa) uspostavlja se analitiko-kritiki odnos prema materiji; osobine epohe upoznaju se na njezinim reprezentativnim djelima sat ponavljanja i utvrivanja pon. i utvr. dio je svakog nastavnog sata, a moe se organizirati i kao poseban tip sata; sat se obino organizira nakon prouavanja veih ili manjih programskih cjelina -dva su tipa ponavljanja reproduktivno i produktivno: reproduktivno se odnosi na knjievnopov. injenice, a produktivno na umjetniku materiju - produktivno ponavljanje ostvaruje se: usporeivanjem pojava, sintetiziranjem, usustavljivanjem, preoblikama, aktualiziranjem - usporeivati se mogu tekstovi koji pripadaju istom tematskom krugu, likovi u istom djelu, likovi iz razliitih djela, djela istog anra iz iste ili razliitih epoha, razliiti estetski nazori pisaca itd. - preoblika je poseban oblik produktivnog ponavljanja, preoblike se mogu ostvarivati kao dramatizacije, scenariji za film, televizijske emisije sat provjeravanja i ocjenjivanja organizira se zbog provjere stupnja usvojenosti znanja i zbog vrednovanja tog stupnja usvojenosti ocjenom

28

- znanje iz knjievnosti obuhvaa: knji. podatke i injenice, pojmove, generalizacije, definicije, teorije, nazive djela, pisaca i pojmova, postupke u interpretaciji djela, knjievnopov. procese - razliite su razine znanja: prisjeanje, prepoznavanje, reprodukcija, operativno, stvaralako znanje - kvalitetu interpretacije odreuje: doivljenost teksta, osmiljenost zapaanja, preciznost generalizacija, jasnoa tvrdnji i stavova, povezanost izlaganja, pravilnost jezinog izraza - sposobnost interpretiranja ukljuuje niz drugih sposobnosti - oblici govornog provjeravanja usvojenosti znanja: odgovori na pitanja, iskazivanje doivljaja i dojmova, samostalno objanjavanje pojma, citiranje teksta kojim se neto dokazuje, samostalno interpretiranje teksta, parafraziranje teksta, usmena recenzija, usmena rasprava ... - nijedan oblik usmenog provjeravanja ne bi smio trajati dulje od 15 minuta - provjeravanje se ostvaruje i pismenim izraavanjem: analitiko (pismeno) i grafiko provjeravanje znanja - kao prednosti pismenog provjeravanja navode se: vei stupanj objektivnosti, ujednaenost po teini, mogunost provjeravanja uenikove pisane rijei, manja uzbuenost uenika - kontrolni pismeni zadaci traju 5, 10 do 15 minuta, mogu se ukljuivati u sve tipove nastavnih sati najpoznatije tehnike kontrolnih pis. zadataka su: odgovori na pitanja, zadaci viestrukog izbora, zadaci sreivanja, zadaci uvrtavanja, preinaivanja, dopunjavanja - poseban oblik su sastavci kojima uenici saeto iskazuju objanjenja, komentare, stavove, dojmove - kolske zadae ispunjavaju cijele sate, slue provjeravanju knjievne, jezine, ope kulture, te kulture pisanja - testovi znanja su standardizirani oblici provjeravanja, mogu biti kolektivni, grupni i individualni - znanje se provjerava i domaim radovima uenika, koji su produetak kolskog rada, specifinosti: individualna djelatnost uenika koja se ostvaruje bez nazonosti nastavnika i drugih uenika, rjeavanje zadataka nije vremenski ogranieno, nain rada uenik prilagouje vlastitim potrebama - domai radovi razvijaju uenikove misaone sposobnosti, potiu ga na stvaralatvo, razvijaju osjeaj odgovornosti, upornost, samostalnost - 6 je glavnih sustava domaih radova uenika: sustav domaih radova koji slue usvajanju gradiva, usvajanju znanja u sustavu, ormiranju generalizacija, primjeni znanja, kojima se kontrolira znanje uenika,

29

koji slue izgraivanju znanstvenog pogleda na svijet, moralnom odgoju uenika kombinirani sat sadri elemente ostalih tipova sata; sadrajni elementi kombiniranog tipa sata su: knjievnoumjetniki tekst, knjievnopov. podaci, knjievnoteor. pojmovi i definicije, lingvistiko-stilistika materija; na takvom se satu mogu javiti i iri umjetniki sadraji; usporedo se moe provesti i ocjenjivanje uenika prema dominantnim karakteristikama (prema sredstvima, izvorima i metodama): sat izlaganja izlagati mogu nastavnik, uenik, te pisac ili knjievni strunjak ije je izlaganje snimljeno na kaseti - pri organiziranju sata izlaganja uzima se u obzir: uvodne obavijesti, organizacija izlaganja, izlaganje, analiza i korekcija izlaganja, zadavanje dopunskih zadataka - vrednovanje oblika izlaganja obuhvaa: sadraj izlaganja, tonost podataka, odnos prema sadraju, organizaciju izlaganja, govornu realizaciju, pridravanje odreenog vremena, komunikaciju sa sluateljem - za uspjeno praenje izlaganja pripremaju se podsjetnici u obliku tablice u koju uenici biljee svoja zapaanja o izlaganju - u problemskom tipu izlaganja ne iznose se samo gotovi rezultati znanosti, ve i naini kako se do njih dolazi predava postavlja problem, upozorava na njegove logikospoznajne karakteristike i postavlja pitanje na koji se nain problem moe rijeiti - izvori za pripremanje sata izlaganja: knji. djela, kritika literatura, prirune povijesti knjievnosti i teorije knjievnosti, itanke i udbenici, rjenici strunih termina, radijske, televizijske emisije, filmovi - za izlaganje uenici se pripremaju u sklopu samostalnog izvannastavnog rada, nastavnik pritom mentorski vodi uenike i obavlja konsulatacije sat dijalog ostvaruje se dijalogom, osobito je zastupljen u kolskoj interpretaciji knjievnoumj. teksta - dijalog kojim se ostvaruje inter. teksta heuristiki je dijalog - takav tip sata afirmira polemiki dijalog, u kojem se razvijaju borbe miljenja, osobito je est u problemskoj nastavi knjievnosti - temeljni sadraj sata-dijaloga je knjievnoumj. djelo - podloga za organiziranje sata mogu biti: samostalni domai radovi uenika, itanje teksta, postavljanje teze, postavljanje problemskog pitanja - polemiki sat uenike ui izricati, razvijati, braniti i dokazivati vlastita stajalita, sluati i uvaavati sat samostalnog rada uenika uenici rjeavaju razliite zadatke, stjeu nove spoznaje uz djelomino sudjelovanje nastavnika ili bez njega; sat iskljuivog samostalnog rada 30

uenika ne pojavljuje se esto, to je npr. sat pisanja kolske zadae - prema sadraju razlikujemo: sat samostalnog rada u interpretaciji teksta, u prouavanju stvaralatva pisca, u prouavanju knjievnog pravca ili epohe - sat interpretacije teksta moe se ostvariti: nastavnik sam interpretira tekst-uenici sluaju, nastavnik razgovara s uenicima o tekstu, uenici samostalno interpretiraju tekst - pripremanje uenika za samostalnu interpretaciju obuhvaa: itanje teksta, istraivanje uenikova odnosa prema tekstu, odreivanje knjievnoteor., knjievnopov. odrednica koje odluuju o samostalnom radu - samostalno itanje ostvaruje se: kao samostalni domai rad, kao faza o-o procesa koja prethodi samostalnoj interpretaciji - uz samostalno itanje mogu se dati pitanja i zadaci koji usmjeravaju uenika prema odreenim problemima to je tzv. usmjereno itanje teksta - odnos uenika prema proitanom tekstu, doivljaj teksta i stupanj razumijevanja teksta utvruje se: orijentacijskom anketom, kontrolnim zadacima na nast. listiima, orijentacijskim razgovorom, samostalnim pismenim sastavcima analitikog i stvaralakog karaktera - u orijentacijskoj anketi postavljaju se pitanja otvorenog tipa koja individualiziraju odgovore - odrednice sati samostalnog rada uenika: organizacija samostalnog rada (pripremanje), izvoenje, usustavljivanje rezultata rada faza samostalni rad uenika na satu traje oko 25 minuta - sat sam. rada ostvaruje se frontalnim (uvodna faza), grupnim radom, radom u parovima, individualnim radom (faza samostalnog rada uenika) - taj tip sata pretpostavlja vrstu vezu domaeg rada uenika i nastavnog rada; a primarno mjesto pripada zadacima istraivakog karaktera - istraivaki zadaci obuhvaaju: samostalno stvaranje plana istraivanja, postavljanje hipoteze, izbor metode, traenje argumenata, sreivanje podataka, uopavanje, izricanje sudova - uenika samostalnost u radu moe biti djelomina i potpuna - takav sat poveava spoznajnu sposobnost uenika, osposobljava uenika za samoobrazovanje, upoznaje uenika s metodama i tehnikama intelektualnog rada, razvija stvaralake sposobnosti uenika sat koncert literarno-glazbeni sat u kojem se smjenjuju literarne i glazbene dionice, tako se ostvaruje najvii stupanje emocionalne atmosfere; najee se lirska poezija povezuje s glazbom

31

- glazbeni sadraj moe s lirskom pjesmom korespondirati na tematsko-motivskoj ili emocionalnoj razini - kada se upoznaje epoha, prvo se upoznaju knjievna djela iz epohe, a zatim se organizira sat-koncert na kojem uenici sluaju reprezentativna glazbena djela tog razdoblja -npr: Nazorova lirika u koncertnom satu moe imati ovakvu strukturu: Nazorova lirika kao glazbeno nadahnue Izbor lirske pjesme (uma spava, Cvrak) Interpretativno itanje Najava glazbenog djela Izraavanje doivljaja glazbenog djela Usporeivanje glazbenog i literarnog doivljaja Usporeivanje teksta pjesme i glazbenog djela Sluanje drugih skladbi sat dramski spektakl dramsko djelo se na njemu ostvaruje kao teatarski in uenika koji su za to posebno pripremljeni pod vodstvom nastavnika; u interpretaciji dramskog djela sat-dr. spektakl najee je zakljuni sat - interpreti se mogu izabrati na satima prije sata-dramskog spektakla, pri pokuajima interpretativnog itanja dram. teksta izdvajaju se uenici koji pokazuju sposobnost scenskog govora - sat se moe organizirati i da profesionalni glumci posjete kolu i izvedu pojedine dramske slike, a moe se temeljiti i na televizijskoj, filmskoj, radijskoj prezentaciji dramskog djela kino sat film se ukljuuje u o-o proces kao nastavno sredstvo i kao umjetniki sadraj - strukturne jedinice sata: motiviranje uenika za gledanje filma, gledanje filma, interpretacija filma, uopavanje televizijski sat radijski sat sat seminar kviz sat prema stupnju obvezatnosti: obvezni glavni sat fakultativni izborni sat sat lektire, sat izvanrazrednog itanja, njegove podvrste: uvodni sat sat preporuivanja lektirnih knjiga

32

sat produbljivanja shvaanja o proitanim djelima, problemski sat sat susreta s piscem -temeljne odrednice motivacijskog sata: 1. uspostavljanje emocionalnog ozraja koje je sukladno djelu 2. itanje motivirajueg odlomka djela 3. prikazivanje ilistracija/likovna motivacija 4. itanje autorskih komentara o djelu 5. izjave itatelja o djelu 6. utvrivanje naina itanja i pripremanja (pismeno i usmeno) pojedinanim parovima za sat raspravljanja, produbljivanja i vrednovanja djela

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

Didaktiko-metodiko odreenje

33

Nastavna sredstva su didaktiki oblikovani predmeti koji u nastavi slue kao izvori spoznavanja, odnosno uenja: vizualna auditivna audio-vizualna tekstovna -vizualna sredstva dijele se u 4 skupine: a) dvodiomenzionalna statina sredstva: crtei, slike, fotografije, dijagrami, grafikoni, zemljopisne karte b) dvodimenzionalna dinamina sredstva: TV-emisije, film, element-film c) trodimenzionalna statina sredstva: zbirke, reljefi, makete d) trodimenzionalna dinamina sredstva: slagalice, dinamini aparati, strojevi

Didaktiki tekstovi
Radni/nastavni listii -prve uzorke oblikovao vicarski pedagog Robert Dottrens, on razlikuje etiri vrste: listie za nadoknaivanje sadraja koji nisu ostvareni u udbeniku listie za razvoj, poveano, ubrzano uenje listie za vjebanje listie za samostalno uenje -radni su listii nadopuna udbeniku radni/nastavni listii iz knjievnosti (prema sadraju) listii s umjetnikim sadrajem listii sa sadrajem iz teorije knjievnosti listii sa sadrajem iz povijesti knjievnosti listii sa sadrajem iz knjievne metodologije listii sa sadrajem iz knjievne kritike listii sa kulturolokim sadrajem radni/nastavni listii iz jezine djelatnosti: listii za itanje listii za sluanje listii za govorenje listii za pisanje listii za prevoenje didaktika svrha radnih/nastavnih listia samostalno uenje proirivanje gradiva iz udbenika provjeravanje usvojenosti gradiva iz udbenika ocjenjivanje znanja i sposobnosti

34

Knjievnost na CD-ROM-u
-pojavom televizije, raunala, Interneta kola se nala u multimedijskom okruenju -od pojave Interneta 1993. poinje snaan proces informatizacije k. sustava -u Hrvatskoj je pokrenut Projekt G61 na Internetu namijenjen uenicima osnovnih i srednjih kola -posljedica: Klasici hrvatske knjievnosti u nakladi Bulaja (67 knjiga na jednome CD-ROM-u) Didaktiko ustrojstvo CD-ROM-a -u uvodnoj sekvenci predstavljeni su portreti pisaca -knjievnoumjetniki tekstovi preuzeti su iz provjerenih izdanja i autentino preneseni na CD -uz tekst nalazi se rjenik i dodatna objanjenja

Zvuna itanka
-u vieizvornom udbeniku pojavljuje se i zvuna itanka koja uenicima prenosi knjievnoumjetniku rije u govornoj interpretaciji scenskih umjetnika (Zlatko Crnkovi i Dubravko Sidor) -na satu knjievnosti te interpretacije zamjenjuju uiteljevo itanje -na satu jezika upotrebljavaju se za upoznavanje vrednota govornoga jezika

Videokaseta
-sadri uzorke nastavnih sati koji prikazuju nastavni proces -osim metodike videokasete rabe se i kasete koje sadre snimke kazalinih predstava, grau iz autorove biografije ili pojedinog knjievnog razdoblja

Lektira
-namijenjena je uenicima za samostalno itanje izvan nastave -prireivai lektire posreduju izmeu itatelja i djela primjerenim metodikim instrumentarijem koji potie proces itanja, razumijevanja i tumaena djela -uz lektirna djela pojavljuju se i lektirni listovi Lektira u stipu -takav uzorak lektire oblikovan je u projektu Narodne knjinice Petra Preradovia u Bjelovaru (Lektiru u strip, Cvijet s raskra, 2004.) -ciljevi projekta: razvijanje sklonosti mladih prema itanju senzibiliziranje mladih za knjievna djela hrvatskih autora razvijanje likovnog izriaja upoznavanje morfologije stripa razvoj kreativnosti otvaranje korelacije razliitih vrsta umejtnosti

Prozirnice
35

-didaktiko sredstvo kojima se prenose razliite obavijesti; slue kao poticaj za usmenu ili pismenu analizu, zakljuivanje, objanjavanje -ukljuuju se u razliite faze nastavnog sata

Film kao sredstvo u nastavi knjievnosti

-sustavnije ukljuivanje filma u nastavu knjievnosti poinje 60-ih godina 20.st. -pojavljuju se posebni metodiki prirunici s prilozima u knjievnom nastavnom filmu (Metodike osnove za primjenu filma u nastavi)

Knjievni nastavni film (element-film)

-posebna vrsta nastavnog filma koji se temelji na knjievnom sadraju, a ima posebne tehnike i metodike znaajke -meu knjievnim nastavnim filmovima posebnu je primjenu stekao element-film: 8-milimetarski film koji traje 3-5 minuta i sadri samo bitne elemente pojedine nastavne jedinice ili teme -prema sadraju element-film moe biti informativni (knjievnopovijesni, knjievnoteorijski) biografski (prenosi podatke iz pieva ivotopisa); moe biti cjelovit ili fragmentaran Element-film poticaj stvaralatvu uenika -kako u biografskom filmu nema govora, u nastavi se mogu primijeniti stvaralaki metodiki postupci usmjereni na razvijanje govornoga i pismenog izraza, tj. na samostalno stvaranje teksta -za tu vrstu djelatnosti primjenjuju se razliite stvaralake vjebe 1. vjebe oblikovanja naslova pojedinih sekvencija u filmu pjesnik Jure Katelan na svom radnom mjestu FF u Zagrebu radno mjesto Jure Katelana Profesor Jure Katelan Pjesnik i profesor Jure Katelan 2. vjebe dopunjavanja i preoblikovanja sadraja filma -u element-filmu o Juri katelanu mogu se organizirati vjebe dopunjavanja i preoblikovanja koje donose nove biografske podatke -u filmu se pojavljuje sam pjesnik; uenici mogu pripremiti pitanja za intervju s pjesnikom Kako povezujete pjesniki i znanstveni rad? Pomaete li mladim pjesnicima u njihovom radu i afirmaciji? Kako? Koje ljepote i radosti otkrivate u radu sa studentima? -uenici takoer mogu predlagati svoja rjeenja za dopune, izmjene i preinake u filmu 3. vjebe uspostavljanja suodnosa teksta i filmskog predloka -uenici upoznaju tekst uz koji treba navesti odgovarajuu sekvenciju iz filma Knjievnoumjetniki tekst u element-filmu

36

-krai epski tekst s dramskim elementima koji se mogu prenijeti u filmski izraz pomou crtanih likova -npr. Dva mia, Gavran i lisica, Lisica i roda, Tko je Videku napravio kouljicu

Knjievni dijafilm
-knjievni dijafilm blizak je znanstveno-popularnom tekstu i knjievnom albumu -kadrovi filma ilustriraju odreene dijelove nastavne teme i usmjeravaju uenika na spoznavanje odreenih pojava, njihovo istraivanje i analizu -sastoji se od 30 do 50 sliica koje su snimljene na celuloidnoj vrpci, u boji ili crno-bijeloj tehnici; mogu se povezati sa zvunim snimkama

Knjievna ulonica (mapa)

-knjievna ulonica nastavno je sredstvo koje stvaraju sami uenici -u nju se unose tekstovi (kritike, reklame, plakati), fotografije, crtei, pismeni radovi uenika -vrste: knjievna ulonica za pojedino knjievno djelo knjievno djelo za pojedinog pisca/spisateljicu knjievna ulonica za pojedino knjievno razdoblje

Ostala vizualna sredstva u nastavi knjievnosti

Knjiga -prvi je kontakt s knjigom vizualan; itatelj se suoava s njezinom tehniko-likovnom stranom -informacije o knjizi proiruju se govornim metodama te metodom pisanja Ilustracije -uz knjievnoumjetniki ili znanstveno-informativni tekst pojavljuju se ilustracije koje mogu biti umjetnike (inspirirane knjievnoumjetnikim tekstom) i neumjetnike -vrste: ilustracija lirske pjesme (strofa, stihova) ilustracija pjesnike zbirke (pjesama u zbirci) ilustracija epske pjesme (likovi) ilustracija romana, novele, putopisa, drame -ilustracije se uenicima pokazuju: a) samostalnim promatranjem ilustracije uz tekst b) uitelj pokazuje ilustraciju c) uitelj projicira ilustraciju d) ilustracije pokazuje pomou plakata -ilustracije se mogu uvati u literarnom albumu (npr. album portreta Miroslava Krlee)

asopis
37

-u interpretaciji knjievnoumjetnikog teksta asopis moe posluiti kao dopunski (sekundarni) izvor informacija -npr. pri najavi teksta i njegovoj lokalizaciji moe se pokazati asopis u koje je taj tekst prvi put objavljen -knjievni se asopis ukljuuje u sat o piscu (prikazuju se asopisi u kojima je pisac objavljivao svoja djela)

Faksimili rukopisa
-faksimili se upotrebljavaju za upoznavanje stvaralakog procesa te kao predloak za tekstoloku analizu -usporeivanjem razliitih vrsta teksta uenici upoznaju piev rad na oblikovanju izraza

Crtei, sheme, tablice

-grafika sredstva koja prenose razliite knjievne informacije i imaju razliitu odgojno-obrazovnu svrhu -crte se moe ukljuiti u sat interpretacije knjievnoumjetnikog teksta (Dragan Luki: Srce) -primjer Milije Nikolia u interpretaciji pjesme Brljan -metodika naela ukljuivanja crtea: crte se funkcionalno ukljuuje u interpretaciju teksta pospjeuje recepciju teksta i njegovo razumijevanje potie uenike na grafiki nain izraavanja -sheme-tablice literarne informacije organiziraju i prezentiraju na poseban nain (informacije koje proizlaze iz umjetnikog teksta; informacije koje imaju izvantekstovno podrijetlo) -npr.: tablica za knjievno djelo, tablica za knjievni opus, tablica za knjievno razdoblje, tablica za knjievni lik

Grafika sredstva
-pojavljuju se u itankama i udbenicima iz knjievnosti te u nastavnim listiima i prozirnicama -grafika sredstva stvaraju uvjete za organiziranje individualnog rada uenika, rada u parovima, frontalnog rada

Auditivna sredstva u knjievnosti

ljudski glas gramofonska ploa zvune itanke -gramofon i zvuna itanka prenose pjesniku rije u interpretaciji najpoznatijih glumaca i recitatora -prua uzore govorne umjetnosti

ITANKA/UDBENIK
prema kriteriju namjene: itanke/udbenici za mlae razrede o itanke/udbenici za vie razrede o itanke/udbenici za srednju kolu 38

 prema nainu iznoenja knji. gradiva: itanka/udbenik receptivnog (reproduktivnog) tipa trai zapamivanje i reprodukciju gradiva, izlae knji. gradivo u sustavu znan. disciplina itanka/udbenik produktivnog (stvaralakog) tipa prua ueniku uvjete za samostalno i stvaralako primanje sadraja podvrste su: o radni udbenik/itanka (sadri radne zadatke i vjebe) o razgranati radni udbenik/itanka (obuhvaa temeljnu knjigu, dopunske izvore radne biljenice, videokasete, filmove) o vieizvorni udbenik/itanka (sadri knjievnoumj. tekstove, interpretacije tekstova, knjievnoteor. i knjievnopov. tekstove) prema nainu ralanjivanja knjievnog sadraja: programirani tip udbenika knji. se gradivo ralanjuje u manje jedinice koje se usvajaju postupno poluprogramirani tip udbenika * itanka zatvorenog tipa (ne doputa preinake i dopune sadraja) itanka otvorenog tipa (svako se izdanje obogauje novim sadrajima) svaki dobar udbenik mora sadravati metodika sredstva koja uvjetuju recepciju teksta (objanjenje nepoznatih rijei, pojmova i imena, objanjenje strukturnih elemenata teksta teme, kompozicije) metodika sredstva koja omoguuju razumijevanje i tumaenje teksta (pitanja i zadaci kojima se potie uoavanje, ralanjivanje, usporeivanje, razvrstavanje; mogu biti: o pitanja i zadaci percepcijskog tipa o pitanja i zadaci analitiko-sintetikog tipa o pitanja i zadaci klasifikacijskog tipa - ukljuuju se i razna objanjenja i komentari te razni knjievnokritiki tekstovi metodika sredstva koja potiu samostalni i stvaralaki rad uenika Natuknice na rubnici knjievnoteorijski pojmovnik knjievnopovijesni pojmovnik imena pisaca, umjetnika, znanstvenika faksimili knjievne tablice fotografije citati nepoznate rijei

39

imena knjievnih likova

-zadae natuknica: a) upozoravaju na odreeni sadraj, izraz ili pojam u temeljnom tekstu b) objanjavaju temeljni tekst c) potiu uenike na istraivanje Recepcija

auditinva recepcija ostvaruje se interpretativnim itanjem, sluanjem teksta iz zvune itanke, sluanjem radijse ili TV emisije vizualna recepcija ostvaruje se neusmjerenim (spontanim) itanjem u sebi ili usmjerenim itanjem (itanjem sa zadacima) audio-vizualna recepcija temelji se na sluanju (auditivnom primanju) i gledanju u tekst

Autori (pisci) udbenika -znanstvenici/sveuilini profesori (povjesniari knjievnosti, teoretiari knjievnosti, knjievnici, metodiari) -osim pojedinanih samostalnih autora javljaju se autorski tandemi (autorski parovi) ili autorski timovi (vie autora s razliitim kompetencijama) -uporabu itanke/udbenika odobrava ministarstvo na temelju Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu Literatura: Mali, Josip: Koncepcija suvremenog udbenika Poljak, Vladimir: Didaktiko oblikovanje udbenika i prirunika

ITANJE
-itanje je viestruko sloena djelatnost: tjelesna, duhovna, jezina, spoznajna, komunikacijska, stvaralaka -itanje kao sloena djelatnost znai: 40

prelaziti oima pisani ili tiskani sustav znakova povezivati rijei, skupove rijei i reenice uspostavljati logine veze izmeu rijei, skupova rijei i reenica razumijevati smisao reenice i teksta primati obavijesti i poruke iz teksta preraivati poruke doivljavati poruke aktualizirati poruke uiti iskoristiti obavijesti u ivotnoj praksi stvarati nove poruke

-prema jezinom kriteriju razlikujemo: 1. itanje naglas znakovi pisanoga jezika prenose se u znakovni sustav govorenoga jezika -metodiki zahtjevi u itanju naglas odnose se na ujnost, jasnou, pravilnost, izraajnost i didaktiku svrhovitost 2. itanje u sebi 3. interpretativno, scensko itanje posebna vrsta itanja naglas kojim se iskazuje doivljaj knjievnoumjetnikog teksta i taj se doivljaj prenosi sluateljstvu -ta se vrsta naziva i estetskim (ekspresivnim, impresivnim) itanjem -interpretativno itanje od interpretatora zahtijeva: doivljaj teksta temeljito poznavanje svih slojeva teksta razumijevanje znaenja svake rijei i svakog znaka u pisanom tekstu poznavanje sintaktikoga, ritamskoga i glasovnoga ustrojstva teksta poznavanje vrednota govorenoga jezika sposobnost zamiljanja, uivljavanja i uspostavljanja ontakta sa sluateljstvom -metodiari preporuuju da se zatvore knjige u kojima se nalazi tekst koji se interpretativno ita Pravila za interpretativno itanje tekst se ita kontinuirano, cjelovito (bez prekidanja) za itanje teksta ne daju se nikakve dopunske obavijesti (leksike, sadrajne, biografske) sve obavijesti daju se u fazi motivacije uitelj/uiteljica stoji pred uenicima, dri ih na oku, povremeno pogledima prati njihovo reagiranje izbjegava se etanje po razredu, neprimjereno gestakuliranje, neprimjerena intonacija ne upuuje nikakve primjedbe (upozorenja) uenicima tipa: sluaj, pazi, ne okrei se, ne razgovaraj kad dovri itanje, ostaje na mjestu kako ne bi kretanjem poremetio trenutke proivljavanja poruka teksta

41

tekst ita uitelj/uiteljica ili uenik/uenica koji su posebo pripremljeni bez temeljite pripreme tekst se ne moe itati interpretativno -u strunoj literaturi razlikuju se scenski govor i recitiranje razliku uvjetuje poloaj recitatora i glumca na sceni -pri interpretativnom itanju rabi se i neverbalni jezik (gestovni i mimiki govor); mora biti usklaen s verbalnim izriajem -neprimjerena vizualizacija iznevjerava smisao teksta itanje po ulogama primjenjuje se u nastavi dramske umjetnosti, pripovjedne proze, epske poezije, rjee u nastavi lirske poezije; ostvaruje se u nekoliko faza: a) pripreman faza b) preuzimanje uloga c) itanje/dramatizacija d) vrednovanje ostvaraja

-osim spomenutih vrsta itanja naglas, u metodikoj literaturi navode se i ove vrste: pojedinano itanje s naizmjenino podcrtavanjem itanje s anticipacijsko komentarom okomito izborno vodoravno itanje u sebi pojavljuje se u nastavi i izvan nastave; moe biti: spontano (utvrivanje itateljske spremnosti) -primjenjuje se u nastavi i izvan nastave; uenici po vlastitom izboru odabiru tekst za itanje, samostalno objavljuju rezultate itanja usmjereno (provjeravanje sposobnosti literarne percepcije) -uz tekst koji se usmjereno ita dodaju se zadaci ili pitanja koja trae oekivane odgovore (npr. Tin Ujevi: Svakidanja jadikovka / Oslukij zvukove pjesnike rijei, prat njihov poredak i znaenje) izborno (provjeravanje literarnog ukusa) uenici odabiru tekst (dio teksta) kojima iskazuju svoje ne/svianje (pri interpretaciji teksta) itanje sa zapisivanjem (sposobnost oblikovanja natuknica) -obuhvaa itanje i pisanje; biljeke se unose u dnevnik itanja (zapisivanje pojedinosti iz teksta, vlastita zapaanja) stvaralako (poticanje prerade teksta) uenicima je dodijeljena stvaralaka uloga u procesu itanja (prerada, aktualizacija, prijenos u drugi medij) kritiko (postavljanje pitanja, vlastitih komentara) -ukljuuje sposobnost proizvoenja ideja koje se raaju pri itanju teksta spoznajno itanje -prema teoriji intuicije itatelj spoznaje umjetniko djelo intuitivno, posredstvom imaginacije imaginativno itanje

42

-utemeljuje se na sposobnosti zamiljanja na literarnoj imaginaciji (posebna vrsta je scensko itanje) denotativno i konotativno itanje -razumijevanje doslovnoga i prenesenoga znaenja rijei i teksta, razumijevanje stilskih sredstava itanje s razumijevanjem -logino itanje koje je usmjereno na usvajanje spoznaja o razliitim elementima knjievnog djela anticipacijsko itanje -itanje s predvianjem; itatelj predvia razvoj dogaaja i odnosa meu likovima pomno itanje -itanje koje karakterizira sabranost, zadravanje na svim pojedinostima u tekstu interaktivno itanje -itanje knjievnoumjetnikoga teksta u elektronikim medijima itatelj/itateljica -osoba koja ita tekst -prema Volgastovom uenju postoje ovi tipovi itatelja: neobuzdan, nekritiki itatelj, itatelj koji mnogo ita itatelj koji malo ita aktivni itatelj koji postavlja odreeni cilj itanja postojan tip koji se usmjeruje prema odreenoj vrsti knjiga posluni tip itatlje koji se podreuje pedagokim zahtjevima itatelj koji ita bez odreenog sustava, nikad se ne vraa proitanome -po Hirlu: itatelj koji u tekstu trai korisnu informaciju, itatelj koji ne uspostavlja kritiki stav, itatelj koji zauzima kritiki odnos prema tekstu, itatelj koji ita bez praktinog cilja -po Bambergeru tipovi itatelja meu djecom: romantini tip koji ita fantastinu literaturu realistiki tip intelektualni tip koji u knjizi trai objanjenje pojava estetski tip koji u knjizi trai doivljaj ljepote itaj u 6 koraka: 1. prije no to pone itati knjigu prisjeti se knjievnih djela koja imaju slinosti s novom knjigom 2. od svake nove knjige neto oekuje, pokazuje itateljsku radoznalost 3. poni itati, smiri se, uzmi olovku i papir, itaj sabrano, prepusti se knjizi 4. nakon proitanih stranica razmiljaj o porukama koje ti je darovala knjiga

43

5. vraaj se proitanome tekstu, osobito onim dijelovima koji su te osobito zaokupljali pri itanju 6. tvoje druenje s knjigom zavrava tvojim tekstom itateljska putovnica -svojevrstan didaktiki dokument koji slui za poticanje, praenje i vrednovanje postignua u itanju -kao osobni kolski dokument sadri podatke o ueniku razred kolsku godinu i kolu broj proitanih knjiga s ocjenama za svaku proitanu knjigu Najistaknutije itateljice/ najistaknutiji itatelji -na itateljskim panoima objavljuju se njihova imena i fotografije -kao poticaj za itanje slui reklamiranje knjiga u razredu (poetkom svakog tjedna po 10 minuta) itateljska natjecanja -itateljske olimpijade (kvizovi) organiziraju se na kraju kolske godine s uenicima jednog ili paralelnih razrednih odjela u jednoj koli ili vie kola -organiziranje ukljuuje pripremu kviza, izvedbu i vrednovanje postignua Literatura Bamberger, Richard, Teorija i praksa itateljskog odgoja Manguel, Alberto, Povijest itanja Novakovi, Novak, Govorna interpretacija umjetnikoga teksta

44

METODIKI SUSTAVI KNJIEVNOSTI

NASTAVE

-metodiki sustavi proizlaze iz koncepcije obrazovnih i odgojnih ciljeva te nastave, njezine kulturoloke i drutvene funkcije -prema njihovoj osnovnoj usmjerenosti i organizaciji razlikujemo: 1. dogmatsko-reproduktivni sustav 2. reproduktivno-eksplikativni 3. interpretacijsko-analitiki 4. problemsko-stvaralaki 5. korelacijsko-integracijski 6. komunikacijski 7. otvoreni 8. multimedijski 9. timski 1. Dogmatsko-reproduktivni sustav -temeljni sadraj u tom sustavu povijest knjievnosti -uenici ue knjivnopovijesne injenice, prepriavaju sadraje knjievnih djela, iznose podatke iz autorove graanske biografije, citiraju gotove sudove o knjievnim djelima i piscima -pojavljuje se i teorija knjievnosti koja se prouava deduktivno formalistiki, neovisno o knjievnom tekstu -takva nastava razvija reproduktivne sposobnosti i pamenje, ali ne razvija analitike sposobnosti, estetski smisao, kritiki stav prema pojavama koji se prouava -obrazovni uinak mjeri se koliinom usvojenih injenica 2. Reproduktivno-eksplikativni sustav -razvijeniji tip nastave knjievnosti, koja istie uenikovu vlastitu rije u iznoenju knjievnih sadraja, ali u osnovi zadrava reproduktivni karakter -uenik prepriava sadraj, ali u jezini iskaz unosi svoje rijei, pokuava objanjavati neke knjievne pojave u tekstu -uitelj/uiteljica imaju odgovarajuu ulogu - tuma knjievnih pojava; uenikovo tumaenje je u drugom planu 3. Interpretativno-analitiki sustav -knjievno djelo je temeljni sadraj nastavnog procesa, a interpretacija najvaniji oblik nastavnog rada -u primanju knjievnih djela oituju se doivljajni i spoznajni procesi (djelo je predmet estetskog uivanja) -interpretativnim itanjem djelo se uvodi u arite uenikovog duhovnog svijeta, izaziva doivljaj koji se iskazuje rijeima -uenik je u ovom sustavu podignut na razinu estetskog subjekta; razvija se knjievna senzibilnost, aktivan odnos prema djelu i kritiki stav -posebna se panja pridaje jeziku umjetnikog djela

45

-osobitu ulogu ima dijaloka metoda i metoda rada na tekstu -uitelj vie nije predava nego organizator nastavnog procesa -ovaj sustav prua velike mogunosti u razvijanu uenikove knjievne kulture, u izgraivanju vlastitog stava i kritikog miljena 4. Problemsko-stvaralaki sustav -poznat pod imenom programska nastava -uenik se postavlja pred knjievni problem i potie na samostalno istraivanje; postavljeni problem stvara problemsku situaciju -uenik ne prima gotove spoznaje ve ih stjee sam; ui znanstveno misliti -struktura nastavnog sata: stvaranje problemske situacije definiranje problema i metode samostalan rad uenika analiza i korekcija rezultata zadavanje novih zadataka -problemska nastava afirmira istraivaku metodu a) djelomina istraivaka metoda: ako uenici djelomino sudjeluju u rjeavanju problema b) potpuna istraivaka metoda: uenici sami stvaraju plan istraivanja, pribliavaju se spoznajnoj djelatnosti knjienog znanstvenika u ovom sustavu najvie do izraaja dolazi uenikov kritiki stav 5. Korelacijsko-integracijski sustav -povezivanje nastavnih podruja u okviru nastavnog predmeta (knjievnost, filmska i scenska umjetnost, jezik, izraavanje i stvaranje), nastavnih predmeta u okviru odgojno-obrazovnog podruja (knjievnost i jezik s likovnom i glazbenom kulturom te nastavom stranih jezika) te odgojno-obrazonih podruja (jezino umjetnikog s drutveno-povijesnim) 6. Komunikacijski sustav -utemeljuje se na teoriji didaktike i literarno-estetske komunikacije u didaktikoj komunikaciji knjievni sadraj (umjetniki i znanstveni) ralanjuje se na sadrajne cjeline koje se ukljuuju u nastavne situacije -nastavni proces ostvaruje se kao lanac komunikacijskih situacija 7. Otvoreni sustav -uspostavlja didaktiku situaciju koja se utemeljuje na ponudi sadraja i metoda za samostalno uenje, istraivanje i stvaranje -uenici sami odabiru sadraj za istraivanje -taj sustav naputa tradicionalnu organizaciju nastave i izvannastavne djelatnosti 8. Multimedijski sustav

46

-suvremena nastava knjievnosti ukljuuje razliite medije kojima se prenose knjievnoumjetnike i znanstvene poruke (knjiga, udbenik, itanka, zvukovni zapisi, filmovi, TV, CD_ROM, raunalo, Internet) 9. Timski sustav -utemeljuje se na teoriji meupredmetnih veza, tj. na naelima interdisciplinarnosti -timskom sustavu prethodi alternacija uitelja, uvoenje dvojnih uitelja za isti nastavni predmet -u taj sustav ukljuuju se i drugi strunjaci: knjievnici, likovni umjetnici, filmski redatelji, glumci, skladatelji -uvodi se i timski oblik pripreme za astavni sat

47

KOLSKA INTERPRETACIJA KAO METODIKI SUSTAV / ZAGREBAKA METODIKA KOLA

Novije teorije u prouavanju knjievnog djela u nastavi
a) eksplikacija teksta -razvija se poetkom 20. st. u francuskim kolama -umj. tekst prihvaa kao glavni predmet svog bavljenja (opozicija je dogmatsko-reproduktivnom sustavu nastave knji.) -razvija uenikovu knji. i jezinu kulturu, uenik se osposobljava za samostalno itanje i tumaenje teksta -faze objanjavanja teksta: a) kratak uvod (odreivanje pripadnosti teksta u cjelinu, tzv. lokalizacija) b) itanje teksta (estetsko itanje koje sugerira uenicima est. doivljaj) c) prouavanje kompozicije proitanog teksta d) ponovno itanje praeno analizom detalja e) zakljuci f) uenici itaju tekst g) uenje teksta napamet b) pomno itanje (close reading) i nova kritika -metoda pomnog itanja razvija se u Engleskoj 20-ih godina 20. st. -potpuniju razradu razvija u sklopu nove kritike iji se zagovornici bune protiv stavljanja naglaska na autorovu biografiju i svjetonazor ve interes pokazuju za individualni doivljaj umjetnikog teksta, za jezik pjesnikog djela i njegov kontekst c) sovjetska formalistika kola -razvija se od 1915. do 1930., predstavnici su: klovski, Tinjanov, Tomaevski, Jakobson, Vinogradov -prouavaju jezik knji. djela, istiu vanost izbora i rasporeda gramatikih kategorija u oblikovanju pjesnikog jezika, otkrivaju utjecaj versifikacije na semantiku teksta -istiu stil knji. vrste, knjievni postupak koji izaziva zaudnost kod itatelja (poseban dojam koji itatelju omoguuje novo vienje pojava d) kola interpratacije -javlja se u njemakoj znanosti o knji. uoi Drugog svj. rata

48

-Staiger smatra da je temeljni predmet prouavanja knji. jezik knji. djela; temeljna je zadaa interpretacije otkrivanje unutranjih zakonitosti djela -glavni je teoretiar Kayser smatra da je sredinji predmet znanosti o knji. knjievno djelo, razlikuje pjesniki jezik od jezika znanosti i svakodnevnog jezika e) zagrebaka knjievnokritika kola -afirmira dva pravca: lingvostilistiki (zaokupljen je jezikom umj. djela, istrauje prirodu pjesnikog jezika) i interpretacijski kolska interpretacija -respektira doivljajno-spoznajne mogunosti uenika, a knjievni tekst shvaa kao izvor doivljavanja i spoznaje -faze procesa primanja knjievnog djela: percipiranje djela afektivno reagiranje racionalno obuhvaanje djela -interpretativno itanje je pravilno, osmiljeno i emocionalno obojeno itanje teksta cilj mu je da probudi estetski doivljaj kod uenika -emocionalna pauza trenutak je kada se uenik ukljuuje u doivljajni i misaoni svijet djela -spoznavanje djela temelji se na uoavanju pojedinosti u djelu -cilj interpretacije je da pronikne u umj. smisao djela; knji. djelo kao osnovni predmet interpretacije postoji kao umjetniki i knjievopov. fenomen -u studiju knji. trai se suradnja senzibilnosti i erudicije, svaku spontanu reakciju i zapaanje treba projicirati na teoretsko, tj. knjievnopov. tlo -u poetnoj fazi uenikova pristupa knji. djelu prevladava emocionalna komponenta, kasnije se emocionalni moment obogauje misaonim i kritikim elementima - kolska interpretacija mora uvaiti: doivljajno-intuitivni plan logiko-intelektualni plan - u osnovnoj koli inter. ostaje u doivljajnim okvirima, srednjokolska inter. ujedinjuje oba plana - tradicionalna nastava knjievnosti vie se bavila knjievnopov. graom, analiza djela iscrpljivala se u prepriavanju sadraja djela - moderna nastava knji. kako temelj nastave uzima knjievno djelo

Problemska nastava knjievnosti

-uvodi uenike u samostalno istraivanje problema, uspostavlja sustav postupaka i operacija koji angaira uenika u postavljanju i rjeavanju problema

49

LITERARNI PROBLEM zasniva se na misaonim, emocionalnim i fantazijskim aktivnostima uenika -svaki uenik rjeava problem na individualni nain, a zahvaljujui kontekstu dolazi do objektivnog rjeenja -odnos uenika prema problemu ovisi o: stupnju psihikog razvoja opsegu iskustva i informacija emocionalnom stanju motiviranosti Rjeavanje problema - faze rjeavanje literarnog problema: 1) uenik uoava problem, osjea tekoe, problem izaziva emocionalnu i intelektualnu napetost, radoznalost i elju za rjeenjem 2) problem se poblie odreuje, navode se injenice koje e olakati rjeavanje problema 3) uenik pokuava rijeiti problem, postavlja problemska pitanja, hipoteze, trai argumentaciju za postavljene teze, usporeuje se problem sa slinim problemima - do izraaja dolazi kreativnost u rjeavanju problema 4) verifikacija hipoteza, na temelju argumenata izrie se sud o problemu Struktura problemskog sata knjievnosti I. stvaranje problemske situacije II. definiranje problema i metoda kojima se problem istrauje III. organizacija samostalnog istraivakog rada uenika IV. analiza rezultata istraivanja, koji se korigiraju i dopunjavaju V. zadaci za samostalni rad -na satu problemske nastave mogu se obraivati cjelovita knji. djela ili pojedini moralni, estetski, filozofski, drutveni, idejni problemi vezani uz odreeno djelo -problemi se otvaraju na idejno-tematskoj razini djela, ali i na fabulativno-kompozicijsko i jezino-stilskoj razini -izdvajaju se oni problemi koji e najvie zaokupiti interese uenika Metode problemske nastave heuristiki razgovor njime se postie aktivizacija uenika u analizi knji. problema; to je sustavni i postupni razgovor kojim se uenik usmjerava na problem; u prob. nastavi do izraaja dolaze: problemska pitanja problem se postavlja u obliku pitanja perspektivna pitanja sadre odrednice za rjeenje uopena pitanja trae razraen odgovor i objanjenje 50

alternativna pitanja trae opredjeljenje, postavljaju uenika pred dilemu stvaralako itanje teksta provodi se uz pomo dodatnih didaktinih sredstava (nastavni listii, tehnika sredstva); svrha je razumijevanje sadraja, stava autora, emocionalno proivljavanje i procjenjivanje istraivaka metoda najvii stupanj samostalnog rada; uenik definira problem, stvara plan istraivanja, postavlja hipotezu, odreuje nain njezine verifikacije, izvodi zakljuke reproduktivno-stvaralaka metoda kombinira se s ostalima -u problemskoj nastavi koriste se suvremena tehnika sredstva i pomagala: dijafilmovi, nastavni filmovi, dijapozitivi, radio, televizija, audio kasete, te razliiti tipovi nastavnih listia Oblici rada problemske nastave frontalni rad (svi uenici rjeavaju isti problem usmeno ili pismeno) individualni rad grupni rad -nastavnik je u problemskoj nastavi organizator stvaralake i istraivake djelatnosti uenika; pozna individualne osobine uenika, pravce njihovih interesa Stvaranje problemske situacije -probl. situacija je poetna faza u sustavu problemske nastave -postupci stvaranja problemske situacije: pomou oprenih miljenja uenika koja mogu izraziti u diskusiji postavljanjem teza koje trae prihvaanje ili odbijanje, opredjeljenje trai argumentaciju primjenom ankete u kojoj uenici pomou problemskih pitanja izraavaju svoj stav (tzv. orijentacijska anketa) citiranjem poslovica, aforizama ili mota koji se povezuju s knjievnim problemom nametnutim u knji. djelu interpretativnim itanjem teksta usporeivanjem glazbenog i knji. djela koje je posluilo kao inspiracija glazbenom stvaratelju usporeivanjem knjievnog s filmskim djelom ili ilustracijom usporeivanjem dviju epizoda iz knji. djela koje se temelje na istom motivu postavljanjem teza koje moe postaviti nastavnik knjievnokritiki tekstovi koji navode oprena miljenja o djelu

51

METODE KNJIEVNOG OBRAZOVANJA

ODGOJA

METODA nain spoznavanja, sustav pravila i pristupa u prouavanju i otkrivanju pojava -odrednice metode: predmet otkrivanja subjekt koji otkriva cilj koji se eli postii -nastavne metode su nain rada u nastavi, ostvaruju se metodikim postupcima -spoznavanje knjievnoumj. teksta ostvaruje se literarnom komunikacijom koja se temelji na odnosu primatelj i djela -u literarnoj komunikaciji sudjeluju: o knjievnoumjetniki tekst o uenik o nastavnik -u lit. kom. ostvaruju se razliite aktivnosti: itanje, sluanje, govorenje, pisanje, promatranje (vanjske aktivnosti); doivljavanje, zapaanje, zamiljanje, razmiljanje, usporeivanje, zakljuivanje, ocjenjivanje (unutarnje aktivnosti) Podjela metoda prema izvorima -izvori mogu biti pisani, govorni i grafiki pa postoje pisane, govorne i vizualne metode -pisani su izvori tekstovi (metoda rada na tekstu) - tipovi tekstova koji su izvor informacija: knjievnoumjetniki, knjievnokritiki, knjievnoznanstveni, udbeniki -podvrste tekstovne metode: metoda rada s knjievnoumj., knjievnokritikim, knjievnoznanstvenim tekstom, metoda rada s itankom i drugim didaktikim izvorima

52

-govorni su izvori: nastavnik, uenik, snimljeni govor, radijska ili televizijska emisija -razlikujemo monoloku i dijaloku metodu -vizualni su izvori: slika, fotografija, ilustracija, crte, shema, film, televizijska emisija prema unutranjim i vanjskim aktivnostima uenika i nastavnika -metoda itanja, sluanja, pisanja, pokazivanja, promatranja, doivljavanja, zapaanja, zamiljanja, razmiljanja (usporeivanja, usustavljivanja, zakljuivanja, asociranja, ocjenjivanja) prema sredstvima i nainima prenoenja informacija metode rada s auditivnim sredstvom (radio, kasetofon), metode rada s vizualnim sredstvima (slika, fotografija, tablica, shema, crte), metode rada s audio-vizualnim sredstvima (televizija, film) prema recepcijsko-spoznajnim aktivnostima uenika - razliiti su klasifikacijski modeli: 1. metode koje pospjeuju imaginativnu recepciju djela metode koje pospjeuju tumaenje djela 2. metoda stvaralakog itanja o heuristika metoda o istraivaka metoda o reproduktivna metoda 3. metoda stvaralakog primanja teksta -analitiko-interpretacijska metoda -sintetizirajua metoda Literarna komunikacija - tri tipa metoda s obzirom na lit. kom.: metoda primanja knjievnoumj. poruka metoda tumaenja metoda vrednovanja, ocjenjivanja - lit. kom. sustav je uzajamnog djelovanja knjievnoumj. teksta i njegova itatelja - ukljuuje tri elementa: tekst (izvor informacija) itanje/sluanje itatelj/primatelj informacija TEKST je sadrajno i strukturno zavrena cjelina, knjievnoumj. tekst odlikuje se sadrajnom, smisaonom i strukturnom zavrenou ITATELJ postoji nekoliko klasifikacija: * po Volgastu: nekritiki itatelj koji puno ita, itatelj koji malo ita, aktivan itatelj koji postavlja cilj itanja, itatelj koji se 53

usmjerava prema odreenoj vrsti knjiga, posluni itatelj koji se podruuje rukovoenju, itatelj koji se ne vraa proitanom * po Hirlu: itatelj koji u tekstu trai korisnu informaciju, itatelj koji ne uspostavlja kritiki stav, itatelj koji zauzima kritiki odnos prema tekstu, itatelj koji ita bez praktinog cilja * po Bambergeru tipovi itatelja meu djecom: romantini tip koji ita fantastinu literaturu, realistiki tip, intelektualni tip koji u knjizi trai objanjenje pojava, estetski tip koji u knjizi trai doivljaj ljepote - komunikacija moe biti verbalna i neverbalna -posredna komunikacija ostvaruje se posredstvom tehnikih pomagala, a neposredna u interakciji vie osoba -moe biti jednosmjerna (inf. ide od poiljatelja do primatelja, a primatelj ne uzvaa povratnom inf.), i dvosmjerna -kom. s knjievnoumj. tekstom moe biti neposredna (bez posredovanja nastavnika, ostvaruje se itanjem u sebi) i posredna (kada druga osoba ita tekst) - tekoe u literarno-didaktikoj komunikaciji: nastaju zbog neusklaenosti tekstnog i itateljeva koda (tematika neprimjerena primateljevim mogunostima, veliki broj nepoznatih rijei, pojmova, podataka) zbog psiholokih initelja: nedovoljna motivacija, pomanjkanje interesa, nerazvijenost literarne senzibilnosti, objektivni initelji poput nepovoljne atmosfere i umora

54

METODIKE OSNOVE INTERPRETACIJU POEZIJE

ZA

Interes uenika za poeziju -uenici 5. i 6. razreda opredjeljuju se za vedru poeziju (o radosti, srei, ljubavi), pejzanu poeziju i poeziju o rodnom gradu; uenici 7. i 8. razreda usmjeruju se prema intimnoj, socijalnoj i rodoljubnoj poeziji -osim sadraja bitno je da uenici zapaze posebnosti lirike u smislu melodioznosti, jezine organizacije, zgusnutosti izraza, slikovitosti, ekspresivnosti i sugestivnosti

u tradicionalnoj nastavi poezije lirsko je djelo bilo predloak za uenje tropa i figura, cilj je bilo razvijanje pamenja i deklamatorskih sposobnosti, analiza formalnih elemenata lirske pjesme omoguavala je spontano komuniciranje s lirikom moderna se nastava poezije bavi organskim jedinstvom pjesme, jedinstvom sadraja i formalnih elemenata, cilj je uenicima otkriti smisao poezije

-bitna odrednica koja razlikuje lirsku poeziju od epike i drame je SUBJEKTIVNOST - u ispovijedanju lirskog pjesnika itatelj prepoznaje i produbljuje osobnu intimnost, tj. lirska pjesma se time die iznad pojedinanog i dobiva univerzalni smisao -klasifikacija poezije: tematski: ljubavna, rodoljubna, socijalna, filozofska, pejzana formalno: oda, elegija, himna, ditiramb, epigram, madrigal Pedagoko-psiholoke odrednice u nastavi

55

1. FAZA (I. do IV. razreda) poezija se prima spontano, imaginativno, sluno i vizualno; uenici pokazuju interes za bajku i basnu,vole lirsku poeziju s pejzanim motivima i motivima iz djejeg i ivotinjskog svijeta -djeca se mogu uiviti u svijet pjesme, osjeaju ritam i imaju sklonosti pjesnikom nainu izraavanja 2. FAZA (V. i VI. razred) poezija se prima emocionalno, imaginativno, intelektualno; izraen je interes za knji. djela s uzbudljivom fabulom, likovima; u lirskoj poeziji pronalaze aljive motive, motive iz pejzaa i djetinjstva, no ne uspijevaju otkriti raznovrsna emocionalna oitovanja to ih nudi poezija 3. FAZA (VII. i VIII. razred) pojaan je interes za ovjekov psihiki ivot, pri inter. se afirmira psiholoki pristup; mogu ulaziti u doivljavanje intimnijih lirskih pjesama

Usvajanje strukturnih obiljeja lirske pjesme PJESNIKA SLIKA -od 3. do 6. razreda uenici zapaaju vizualne i auditivne slike -od uenika se trai da interpretira sliku i izrazi vlastitu impresiju -7. i 8. razred obogauje se opaanje mirisnim i opipnim slikama -uenici otkrivaju da je pjesnika slika izraz pjesnikova raspoloenja ili spoznaja o svijetu -pj. slike ostvarene su izraajnim sredstvima pa uenici ue o jeziku i stilu -pjesnika slika se promatra i kao kompozicijska jedinica * faze primanja pjesnike slike: osjetilno primanje (okom, uhom) slika se zamilja slika se emocionalno doivljava slika se analizira slika se vraa u kontekst pjesme a) RITAM -analiza ritma provodi se u svim fazama kolovanja i povezana je s fonetikim, morfolokim, sintaktikim i leksiko-semantikim ustrojstvom pjesme -ritam se ukljuuje u interpretaciju lirske pjesme u svim fazama kolovanja: 1. - 4. razreda uenici zamjeuju izmjenu brzog i sporog ritma, te ritam povezuju s promjenom raspoloenja u pjesmi; pri itanju teksta ostvaruju pauze na kraju stiha i strofe 56

5. i 6. razred uenici zamjeuju nijanse u ritmu koje su uvjetovanje raspoloenjem, odreuju pauze u stihu zavisno od reda rijei 7. i 8. razred uenici razlikuju raznovrsne tipove ritma ovisno o emocionalnom tonu pjesme, odreuju tempo i intenzitet izgovora rijei i stihova, ostvaruju pauze propisane interpunkcijom, zamjeuju red rijei -pri interpretaciji ritma povezuje se nastava knjievnosti i jezika (naglasak, duljina, red rijei, slogovi, naglaene i nenaglaene rijei i izgovorne cjeline) -metodiki postupci kojima uenike uvodimo u osjeanje ritma: sluanje interpretativnog itanja uenici sluaju stihove te dizanjem i sputanjem ruke oznaavaju naglaene i nenaglaenje slogove rijei u stihu tiho usmjereno itanje (uenici itaju u sebi pjesmu te oznaavaju naglaene i nenaglaene slogove) prenoenje pjesnikog teksta (stihova) u prozni oblik usporeivanje glazbenog djela koje je inspirirano pjesnikim tekstom s njegovim tekstualnim predlokom JEZIK I STIL - interpretacija lirske pjesme temelji se na otkrivanju pjesnikog jezika koji je: - specifino organiziran - sugestivan - pobuuje estetsku recepciju - emocionalan - slikovit - muzikalan od 1. do 4. razreda uenici ne ue knjievnoteor. pojmove vezane uz pjesniki jezik (upotrebljavaju npr. poredbu, ali spontano) - razvija se osjetljivost za emocionalno djelovanje i zvukovne vrednote pj. jezika 5. i 6. razred ue se teorijski pojmovi epitet, onomatopeja, hiperbola, poredba, kontrast, gradacija 7. i 8. razred u interpretativni proces ukljuuju se gramatiko-stilska sredstva (funkcija glagola prezent, aorist, imperfekt)

Motiviranje uenika za prihvaanje pjesnikog djela - motivacija se odabire u skladu s idejno-estetskim znaajkama pjesme, te doivljanjno-spoznajnim mogunostima uenika -tipovi motivacija: motivacija utemeljena na osobnim iskustvima uenika (emocionalnim, socijalnim, intelektualnim, moralnim) 57

uenikova osobna iskustva mogu se upoznati primjenom anketa u formi pitanja, s ponuenim viestrukim izborom, sa zadanom tematskom poticajnom rijei uz koju uenici povezuju odreene motive) motivacija utemeljena na glazbenim, likovnim, filmskim predlocima - naela kojih se moramo drati pri izboru glazbenih djela: o ono mora biti u suglasju s lirskom pjesmom koja e se interpretirati o mora biti primjereno doivljajnim mogunostima uenika o mora biti vremenski u skladu sa strukturom nast. sata o uenike se mora motivirati za sluanje glazbenog djela o nakon sluanja uenici izraavaju svoj doivljaj o doivljaj uenika slui kao podloga za prihvaanje lirske pjesme - naela kojih se moramo drati pri izboru likovnih djela: o djelo mora biti primjereno mogunostima uenika, osobito su dobra djela koja su tematski, idejno bliska uenicima o djelo mora pobuditi interes uenika, izazvati emocije o djelo mora temom, idejom, ugoajem korespondirati s lirskom pjesmom o djelo se ukljuuje u pripremnu fazu nastavnog sata o djelo svojom veliinom mora biti vidljivo svim uenicima motivacija utemeljena na knjievnoteorijskim ili knjievnopovijesnim injenicama motivacija utemeljena na opekulturnim sadrajima motivacija utemeljena na lingvistiko-stilistikoj osnovi motivacija utemeljena povijesnoj osnovi na filozofskoj, socijalnoj ili

Pristup pjesnikoj zbirci -pjesnika se materija u pjesnikim zbirkama organizira na kronolokoj, tematskoj ili tematsko-formalnoj osnovi * postupci u motiviranju uenika za itanje pjesnike zbirke: interpretacija pjesme iz itanke potie uenika na samostalno itanje radio ili televizijska emisija, film o pjesniku, sluanje glazbenih djela koja su inspirirana pjesnikim tekstom knjievna obljetnica, intervju s pjesnikom

58

objavljena pjesma u dnevnim novinama i knjievnim asopisima autobiografski zapisi koji otkrivaju porijeklo pjesnikove inspiracije izbor stihova iz razliitih pjesama knjievnokritiki tekst knjievna izloba koja obuhvaa grau iz autorove graanske i stvaralake biografije (graa su fotografije, biografske kronologije, bibliografske kronologije, ilustracije pojedinih pjesnikih zbirki)

Sat interpretacije lirske pjesme -struktura sata interpretacija lirske pjesme: 1) doivljajno-spoznajna motivacija (priprema uenika za susret s djelom) 2) najava teksta i njegova lokalizacija (otkriva se naslov, autor i popratne informacije koje poblie odreuju tekst) 3) interpretativno itanje (tekst se dovodi u arite primaoeva duhovnog svijeta) 4) emocionalno-intelektualna pauza (primatelj ostaje sam sa svojim doivljajem pjesme) 5) objavljivanje doivljaja (primatelj otkriva svoje emocije, asocijacije, misli) 6) interpretacija 7) sinteza 8) samostalni rad uenika Interpretacija -je faza o-o procesa u kojoj se otkrivaju knjievnoumjetnike znaajke teksta pri emu se afirmiraju razliiti postupci koji primatelja dovode do estetske spoznaje (ostali nazivi za inter.: analiza teksta, literarna analiza, knjievnoumj. analiza, faza udubljivanja u tekst) -temeljna svrha interpretacije je spoznavanja knjievnoumj. znaajki teksta -uenici u toj fazi zapaaju estetske pojedinosti u tekstu, uspostavljaju odnose meu njima, zakljuuju, ocjenjuju, uopavaju -ostvaruje se tzv. literarno miljenje koje se oituje u zapaanju, razlikovanju, usporeivanju, uopavanju, zakljuivanju, ocjenjivanju knjievnoumjetnikih pojava *polazita interpretacije: primateljev doivljaj pjesme u cjelini (koji se moe iskazati usmeno ili pismeno, likovno ili glazbeno) emocionalno ustrojstvo pjesme (moe se primijeniti interpretativno itanje kojim se uenici uvode u emocionalno ustrojstvo pjesme; inter. tei usklaivanju emocionalnih iskustava primatelja s emocijama u pjesmi; otkriva se kretanje emocija u pjesmi, njihovo smjenjivanje i nijansiranje) 59

*redoslijed nastavnih situacija u fazi interpretacije: I. uenici iskazuju svoj doivljaj pjesme poslije inter. itanja i pauze II. uenici ponovno itaju pjesmu u sebi III. glasno itanje otkriva kako uenici doivljavaju pojedine dijelove pjesme i pjesmu u cjelini IV. za glasno itanje dijelova pjesme uenike motiviramo razliitim pitanjima i zadacima Emocionalni sadraj pjesme i izvantekstovna sfera -emocionalni sadraj pjesme povezuje se s stvaralakim procesom i autorovom biografijom -izvantekstovne inf. ukljuuju se u interpretaciju kao dopunsko sredstvo koje proiruje doivljaj i intelektualno priprema za susret s pjesmom -izvantekstualne inf. imaju najuspjenije djelovanje kad se prenose u izvornom obliku, npr autobiografski zapisi

Tema i motiv kao polazite i predmet interpretacije -u njihovu traenju ujedinjuju se literarna senzibilnost i literarno miljenje -motiv je najmanja tematska jedinica motiv je podreen temi -analitiki proces poinje uoavanjem motiva u pjesmi i to na 2 naina: na strukturnoj razini pjesme motiv u kontekstu autorova opusa ili epohe (knjievnopov. kontekst za promatranje motiva uspostavlja se u srednjoj koli) -vrste motiva: sadrajno intimni, rodoljubni, socijalni, pejzani, refleksivni anrovski lirski, epski, dramski strukturalno motiv kao dio stiha, unutar jednog stiha ili nekoliko njih stilski romantiki, realistiki, modernistiki, ekspresionistiki, impresionistiki -analiza motiva obuhvaa raspored motiva, njihovu povezanost i funkciju u konkretizaciji ideje -faze analize motiva:

60

uoavanje i imenovanje motiva metoda rada na tekstu, usmjereno itanje knjievnoumj. teksta razvrstavanje motiva: o prema kriteriju pripadanja: pejzani, socijalni, religiozni o prema nainu percipiranja: vizualni i auditivni o prema kriteriju stanja motiva: statiki i dinamiki uoavanje veza i odnosa meu motivima dijaloka metoda zaljuci motiv u knjievnopov. i stilskom kontekstu (npr. utvrivanje tipinih motiva pjesnika, tipinih motiva u pojedinoj epohi)

METODIKI PRISTUP PRIPOVJEDNOJ PROZI

- specifinosti proze: o pripovijedanje o objektivnost o opisivanje, dijalog, monolog, komentar o mogunost isprepletanja s esejistikim ili dramskim izraajnim postupcima - knjievni interesi uenika ovise o: dobi uenika spolu socijalnoj okolini sadraju djela knjievnoj vrsti vremenskoj pripadnosti djela autorskoj pripadnosti djela 61

stilskoj pripadnosti djela

-u sreditu interesa uenika srednje kole nalazi se pripovjedna proza (novela, pripovijetka, roman), a lirika i drama se nalaze u drugom planu -najvei interes u s uenici pokazuju za djela sa suvremenom tematikom, te za realistiki tip proze -u djelima klasinih pisaca treba istraivati problematiku koja moe zaokupiti suvremenog mladog itatelja univerzalni problemi trebaju se aktualizirati -izbor pripovjedne proze temelji se na: principu reprezentativnosti (odabiru se vrhunska prozna ostvarenja) historijskom principu (prip. djela se ukljuuju u povijesne okvire i promatraju se u knjievnopov. kontekstu) -djela suvremene knjievnosti mogu se ukljuivati prema: tematskom kriteriju kriteriju aktualnosti kriteriju interesa uenika za pojave u suvremenoj prozi - uenicima niih razreda najinteresantniji su likovi i fabula, u viim se razredima panja okree kompoziciji, idejnoj osnovi djela, jeziku, stilu, autoru, u srednjoj koli pristup knji. djelu obogauje se teoretskim i knjievnopovijesnim obavijestima - u s bitno je naelo kontinuiteta itanja, tj. ravnomjernog itanja tijekom kolske godine - interes za knjievni lik izgrauje se postupno: u poetku je knji. lik uzor, etiki ideal, a tek u kasnijim fazama se razvija kritiki stav prema liku -suvremena nastava knjievnosti potuje: naelo kontinuiteta pripovijedna proza pojavljuje se u svim razredima kole naelo vertikalnog slijeda- tenja k postupnom usvajanju i produbljivanju temeljnih kategorija na kojima se izgrauje svijet prip. djela Motiviranje uenika za itanje pripovjedne proze * postupci motivacije uenika za itanje pripovjednih djela: anketa kojom se ispituju interesi uenika i stupanj njihove knji. kulture interpretativno itanje odabranog odlomka sluanje radio-emisije ilustracije pojedinih epizoda sluanje glazbenih djela koja su inspirirana prip. djelom knjievne obljetnice pojednih pisaca

62

izloba knjiga iz kolske ili gradske knjinice ekranizacija knjievnih djela zadavanje tema za samostalne pismene radove koji su utemeljeni na knji. sadrajima objavljivanje knjievnog natjeaja natjeaj za najuspjeliji prikaz odabranog romana informiranjem uenika o tome kako je dotino djelo doivljavao neki znanstvenik, umjetnik informiranje uenika o procesu stvaranja djela portret pisca knjievni asopis ili pano sa sastavcima o djelu

Samostalno itanje i biljeenje -uenici s vode bibliografske biljeke, u dnevnik itanja unose ime i prezime autora, naslov djela, izdavaa, mjesto i godinu izdanja -u dnevnik itanja unose se vlastita zapaanja o djelu, asocijacije, osjeaji i misli -osim spontanog biljeenja primjenjuje se i usmjereno itanje nastavnik upozorava uenike na to u tekstu trebaju obratiti pozornost -iz teksta se citiraju reenice, odjeljci, monolozi i dijalozi ANOTACIJA saeta karakteristika djela u kojoj se iznosi tema, ideja i kratka ocjena njegovih umjetnikih svojstava, sadri i podatke o vremenu nastanka djela i povijesnoj epohi koja je u njemu prikazana RECENZIJA zahtjeva obrazlaganje iznesenih sudova, obrazloenu analizu teme i idejne zamisli djela; oblikovanju recenzije prethodi itanje s biljeenjem (aktivno itanje)

Metodike koncepcije u obradi pripovjedne proze * faze nastavnog sata pri kolskoj interpretaciji pripovjedne proze: 1) doivljajno-spoznajna motivacija 2) najava teksta i njegova lokalizacija 3) interpretativno itanje 4) emocionalna i intelektualna pauza 5) objavljivanje doivljaja i njihova korekcija 6) interpretacija teksta 7) sinteza 8) zadaci za samostalni rad A) DOIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA * tipovi motivacija pri interpretaciji prip. djela, prema sadrajnoj usmjerenosti:

63

motivacije utemeljene na osobnim iskustvima uenika motivacije utemeljene na knjievnoteor. i knjievnopov. osnovi motivacije utemeljene na likovnim, glazbenim i filmskim predlocima motivacije utemeljene na opekulturnim sadrajima motivacije utemeljene na lingvistiko-stilistikoj osnovi motivacije utemeljene na filozofskoj, sociolokoj i povijesnoj osnovi

postupci ostvarivanja motivacije: anketiranje uenika prema kojem se usmjeruje daljnja interpretacija zadavanja provokativne tematske rijei na koju uenici niu svoje asocijacije zadacima objektivnog tipa i testovima provjerava se poznavanje knjievnoteor., knjievnopov., filozofskih, povijesnih podataka pokazivanje ilustracija epizoda iz prip. djela, te portreta knjievnih likova sluanje glazbe gledanje filma koji je raen na predloku literarnog djela samostalni pismeni radovi uenika (uenici postavljaju pitanja koja su biljeili u dnevnik itanja, itaju teze do kojih su doli na temelju biljeaka) itanje sekundarnih izvora (pieva dnevnika, komentara o genezi djela) izlaganje nastavnika ili uenika B) LOKALIZACIJA TEKSTA -tekstove dijelimo na nezavisne ili samostalne (nisu izdvojeni odlomci iz vee cjeline, to su cjelovite pripovijetke, novele, crtice) i zavisne (odabrani odlomci izdvojeni iz vee cjeline, romana, novele, pripovijetke, drame) postavlja se pitanje treba li svaki tekst lokalizirati -lokalizacija stavlja tekst u drutveni i knjievni kontekst u kojem je djelo nastalo -lokalizacija se ostvaruje na vie razina: epizoda se lokalizira u poglavlje, poglavlje u dio romana, roman u piev opus, u stvaralaku fazu, vremenski kontekst u kojem je djelo nastalo -lokalizacija ima informativnu i motivacijsku ulogu -lokalizacija se moe ostvariti: metodom usmenog izlaganja tekst lokal. oblikuje se usmeno, jednostavnim, saetim reenicama dijalokom metodom ako su uenici proitali djelo u cijelosti, nastavnik postavlja pitanja koja se odnose na kompozicijsku cjelinu do epizode koja e se interpretirati 64

kompozicijskim tablicama u njima je naznaen redoslijed epizoda, a uenici izlau redoslijed dogaanja do epizode koja e se itati metodom rada s udbenikom iz teksta lokalizacije uenici ispisuju najvanije podatke dijakronijske i sinkronijske tablice dijakron. donose podatke za vee razdoblje, prate povijesni slijed pojava, a sinkron. obuhvaaju podatke o dogaajima koje se zbivaju u isto vrijeme

-ako je rije o zavisnom tekstu, lokalizacija se provodi prije interpretativnog itanja - lokalizaciju zavisnih tekstova nazivamo unutranjom, tu se izdvojeni dio situira u cjelinu, nuno se izvodi prije interpretativnog itanja -vanjskom lokalizacijom djelo se situira u kontekst autorove biografije, te u knjievnoteor. i knjievnopov. kontekst, moe se ostvariti u razliitim fazama sata C) INTERPRETATIVNO ITANJE TEKSTA - naziva se i izraajnim, estetskim itanjem - to je itanje koje se zasniva na vrednotama govorenog jezika (intonaciji, intenzitetu, tempu, pauzama, boji glasa) - njime itatelj prenosi sluatelju emocionalni i misaoni sloj teksta - moe se pojaviti u poetnoj fazi sata, kao do.-spoz. motivacija 1. faza: priprema teksta za itanje -nastavnik studira tekst, njegove idejno-estetske znaajke, kritike i interpretacije teksta - grafiki se oznaavaju pauze, intonacije, tempo -vano je odrediti to se itanjem eli postii kod sluatelja
2. faza: itanje teksta pred auditorijem - nastavnik priprema uenike za sluanje teksta -ita se kontinuirano (bez prekida), sve se obavijesti iznose prije itanja -nastavnik pri itanje ne ee po razredu, itanje je osloboeno primjedaba, mimike i gesta; knjige su zatvorene kako bi sva panja bila usmjerena na sluanje

D) EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA PAUZA - krataka pauza u kojoj se koncentriraju prvi dojmovi o tekstu -svaka neoekivana reakcija na tekst moe upozoriti na odreene promaaje u postupanju s tekstom -za vrijeme trajanja pauze ne izvode se nikakvi postupci koji bi remetili uenikovu koncentraciju E) OBJAVA DOIVLJAJA I NJIHOVA KOREKCIJA -prve reakcije na tekst pokazuju stupanj uenikove knjievne senzibilnosti i kulture

65

*metodiki postupci u toj fazi nastavnog sata: dijaloka metoda nastavnik postavlja pitanja usmjerena na otkrivanje doivljaja, no problem je to ovom metodom ne mogu svi uenici izraziti svoj osobni doivljaj ve samo nekoliko njih metoda pisanja nastavnik postavlja pitanja, a uenici biljee svoje dojmove, te ih potom itaju, a u razgovoru se provodi korekcija doivljaja, olakano je izraavanje uenicima koji se lake pismeno izraavaju o nastavnikova pitanja mogu biti: uopena trae odgovor u obliku emotivne reakcije temeljena na pojedinostima izazivaju odreeni tip reakcije anketa na anketnim listiima su pitanja koja trae da uenici izraze svoj doivljaj teksta krae izlaganje - usmeno -cilj objave doivljaja: omoguiti ueniku da iskae osobni doivljaj teksta markirati temeljnu liniju interpretacije proces oblikovanja djela postaje u primateljevoj svijesti dugotrajniji razvijanje knjievne senzibilnosti i kulture izraavanja -ova faza prijelaz je iz spontanog, emotivnog pristupa djelu u racionalno spoznavanje djela Interes metodike teorije za roman F) INTERPRETACIJA * 4 su metodike teorije pristupa obradi romana: fragmentarna koncepcija obrade romana u koli - pravi izbor manjih cjelina iz romana - prednost: analitiko itanje proznog teksta do detalja -nedostatak: gubi se iz vida roman kao cjelina -nastala je kao opreka prepriavalakoj koncepciji koja se temeljila na priavanju fabule bez dubinske analize djela cjelovita (totalna) interpretacija romana -roman se prouava cjelovito -roman se obradom ralanjuje na strukturne elemente (tema i problem, ideja, likovi i njihovi odnosi, fabula i kompozicija, jezino-stilske odrednice, anrovske karakteristike, knjievnopov. kontekst)

66

-cjelovita interpretacija trai vei broj nastavnih sati, zato treba smanjiti broj romana (inter. se samo reprezentativni primjeri) teorija problemske nastave romana -pristupa romanu kao otvorenoj strukturi koja sadri opeljudske probleme -nastavni proces se organizira kao sustav problemskih situacija koje trae rjeenje teorija stvaralake nastave romana -uenik sam otkriva nove ideje i metode -transformira oblike romanesknog izraavanja u neki drugi oblik (dramski, filmski, televizijski); dramatiziraju se, ekraniziraju pojedine romaneskne situacije Metodika naela u intarpretaciji romana * metodika naela u interpretaciji romana: interpretacija je utemeljena na knjievnoteor. spoznajama o romanu roman se prouava s gledita vremena u kojem je nastao (knjievnopov. kontekst) suvremena metodika inzistira na cjelovitoj interpret. romana samostalno itanje romana u cjelini pretpostavka je za uspjenu interpretaciju objektivni uvjeti samostalnog itanja izvan nastave: posjedovanje teksta, reim itanja, rok itanja subjektivni uvjeti: probueni interes za roman, stupanj itateljeve knji. senzibilnosti i kulture kolska inter. temelji se na uenikovim emocionalnim, socijalnim, moralnim i intelektualnim iskustvima -ciljevi interpretacije pripovjedne proze: obrazovni nove spoznaje o temi romana, idejama, fabuli, kompoziciji, jeziku, stilu odgojni stavovi, pogledi, miljenja, opredjeljenja funkcionalni sposobnosti i umijea koja se razvijaju u procesu interpretacije -polazite i predmet interpretacije mogu biti: o idejno-tematska razina romana o fabulativno-kompozicijska razina o romaneska tehnika o anr o usporedba dvaju ili vie romana istih ili razliitih epoha o knjievnopovijesni kontekst nastanka romana o likovi o jezik 67

o stil Polazita interpretacije romana * pri odreivanju polazita u obzir se uzimaju 3 komponente: uenikova recepcija romana i okolnosti koje na nju utjeu knjievnoumjetnika priroda romana knjievopovijesni kontekst u kojem je roman nastao Interpretacija likova u pripovjednoj prozi a) kreiranje likova * likovi se kreiraju pomou: - opisa - dijaloga - pismom, dnevnikom

- pripovijedanja - monologa - pripovjedakim komentarom

-opisom se najee slui u fizikoj (vanjskoj) karakterizaciji likova -portreti likova istiu najkarakteristinije crte koje lik individualiziraju ili karikiraju -fiziki portreti likova ukljuuju i socijalnu, moralnu komponentu (nakit, odjea) -opisi okoline ili ambijenta u kojem se likovi kreu ilustriraju nain ivota tih ljudi * fiziki portreti likova mogu biti: statiki dinamini (mimika, geste kao izraz likova unutranjeg stanja) b) govorna karakterizacija likova -u dijalozima i monolozima lik otkriva svoju socijalnu, intelektualnu, etiku, psiholoku dimenziju te se dimenzije otkrivaju kroz leksik, oblike i strukturu reenice, ritmiko ustrojstvo govora (npr. uporabu narodnog leksika, aforizama, fraza, stranih rijei) -psihiko stanje lika oituje se npr. ponavljanje istog glasa ili ralanjivanjem govornog lanca -ponavljanjem iste fraze u razliitim kontekstima, iskrivljenim govorom postie se efekt kominosti lika -imena likova otkrivaju (npr. U registraturi): -fizike osobine -zanimanje -socijalni status -mogue su i: - antroponimijske varijante - deminutivni/augmentativni oblici - vielana imena

68

- imena likova imaju svoj puni uinak u idejnoj i umjetnikoj izgradnji djela G) SINTEZA -usustavljivanje najvanijih spoznaja do kojih se dolo analizom -moe se izvesti: o pitanjima i zadacima (usmeno i pismeno) o samostalnim izlaganjem uenika

METODIKI PRISTUP DRAMSKOJ SCENSKOJ UMJETNOSTI

DRAMA knjievni tekst pisan u dijalokoj formi, namijenjen izvoenju na sceni -bitne odrednice drame: dramski karakteri, sukob-dramska radnja, ideja, anr dramskog teksta

69

-u tradicionalnoj nastavi drama je zauzimala skromno mjesto tek u 4. razredu upoznavale su se prve odrednice vezane uz dramu, a tek u 8. razredu prvi pravi dramski tekstovi - u modernoj nastavi drama vie nije zapostavljena, tj. afirmira se i scenski odgoj; uenik postaje: o itatelj dramskog teksta o gledatelj scenskog djela -program predvia analitiko-interpretacijsko bavljenje dramom i scenskim djelom (uvoenje uenika u interpret. dramskog i scenskog djela i samostalna interpret.) -reprezentativna dramska i scenska djela prouavaju se u okviru povijesno-stilskih formacija (npr. u razdoblju renesanse, klasicizma) -program obuhvaa usvajanje teatrolokih pojmova: od 1. do 4. razreda kazalite, gledalite, pozornica, glumac, uloga, gluma, zaplet, rasplet, in, slika, prizor od 5. do 8. razreda tema, fabula, ideja, drama, autorov stav, humor, ironija, satira, geg, dekor, rasvjeta, kostimi, scena, komedija, tragedija, radio-drama srednja kola drama u kontekstu drugih umjetnosti, knjievnih rodova i vrsta, te u knjievnopovijesnom kontekstu Dramska druina -pripada izvannastavnim aktivnostima, osnovni joj je zadatak razvijanje uenikova dramskog izraza *osnovni sadraji rada dramske druine: upoznavanje dramske knji. i teorije drame pripremanje uenika za gledanje kazalinih predstava povijest kazalita i drame veliki dramatiari i komediografi veliki kazalini glumci i reformatori nastajanje kazaline predstave dramatizacija proznog djela praenje kazaline kritike i prikaza

Povezanost dramske umjetnosti i itanja a) sluanje interpretativnog itanja ili radio-drame uoavaju se govorne osobine likova, tempo, intonacija, boja glasa b) itanje u sebi (usmjereno itanje) uoava se tema, fabula, odnosi meu likovima, zamilja se izgled scene c) itanje i zapisivanje zapisivanje imena autora, naslova, vrste drame, likova, njihovih osobina, citiranje replika d) glasno interpretativno itanje replika uivljavanje u lik

70

Povezanost dramske umjetnosti i jezika 1. razred uenici imenuju dramska lica i nazive za mjesto izvoenja kazaline predstave -u analizu scenskog govora ukljuuju se izjavne upitne i uskline reenice -dramski uzorci pozdravljanja, oslovljavanja slue kao intonacijski uzorci 2. razred na dramskim scenama aktivira se rjenik za imenovanje scenskog prostora i vremena -usvaja se struni rjenik: glumac, uloga, gluma, bajka-igrokaz -uenici poinju uoavati razliite vrste jesnih i nijenih reenica 3. razred unoenjem neknjievnih rijei u dijalog ostvaruje se individualizacija dramskog lika -poinju se imenovati fizika i psihika stanja u kojima se nalaze dramska lica 4. razred leksik se proiruje rijeima iz socijalne, moralne i emocionalne sfere -razvija se spoznaja o antonimnom odnosu meu rijeima -u analizu dijaloga ukljuuju se rijei odmila, umanjenice, uveanice, rijei pogrdnog znaenja -uporaba glagolskih vremena promatra se s gledita vremenskih odnosa, tj. to se dogaa sada, to se dogaalo prije, to e se dogoditi 5. razred analiziraju se knjievne i neknjievne rijei -u analizi dr. dijaloga ukljuuje se pojam vieznanosti rijei -uoava se ekspresivna obojenost uporabe vokativa -govorna interpr. ukljuuje akcenatsku problematiku i izgovor fonetskih rijei 6. razred uoava se funkcija uporabe jednostavne i sloene reenice u razvoju radnje -analizira se uloga glag. vremena u govornom oblikovanju dramskih likova i situacija 7. razred psiholoka karakterizacija likova rabi izdiferenciran rjenik za imenovanje emocionalnih, voljnih i intelektualnih manifestacija -analizira se funkcija zavisnih i nezavisnih reenica -pojmovi scenografija, scenograf trae jezina sredstva kojima se iskazuju njihove znaajke 8. razred stilskim postupcima ostvaruju se humor, ironija i satira -u dramskom djelu oituju se razliiti funkcionalni stilovi: znanstveni, publicistiki, poslovni, umjetniki, razgovorni srednja kola drama se afirmira kao knjievni rod -prouava se dijalog i monolog te intonacija u svim njenim oblicima -srednjokolski program dram. umj. temelji se na povijesnom prouavanju Literarni i teatroloki pristup dramskom djelu * dvije su koncepcije pristupa drami:

71

o literarna pristupa drami kao beletristikom tekstu i interpretira je kao poseban knji. rod -dram. djelo svodi na epske elemente (epizacija dram. djela) o teatroloka pristupa drami kao scenskom djelu i u interpretaciju ukljuuje scenske elemente (reiju, glumu...) te trai dodatna nast. sredstva i metode Uvoenje uenika u scensko djelo I. faza od 1. do 4. razreda nastava priprema uenike za itanje dram. djela II. faza 5. i 6. razreda uenici upoznaju jezik scenske umj. i iluzionistike znaajke teatra -kazalino zbivanje uenici doivljavaju naivno realistiki -to je razdoblje presudno za formiranje interesa za kazalite III. faza 7. i 8. razred scensko djelo uenici doivljavaju kao autonomnu umjetniku stvarnost -uenici mogu samostalno interpretirati dramsko djelo, te usvajaju kazalini rjenik IV. faza - srednja kola uenici samostalno interpretiraju dramsko djelo Metodiki sustav u interpretaciji dramskog djela * dramsko djelo uenici mogu upoznati na vie naina: individualnim itanjem izvan nastave interpretativnim itanjem dram. situacija na satu gledanjem kazaline predstave gledanjem televizijske dramske emisije sluanjem radio-emisije gledanjem dramskog izvoenja dramske sekcije u koli a) samostalno individualno itanje - provodi se ako su uenici proitali dramu za lektiru, sat se odvija u 4 faze: 1) pripremna faza provjerava se kako su uenici doivjeli dramsko djelo, prepoznaju li dramsku vrstu, koje su im situacije i likovi najimpresivniji (metodiki su postupci dijalog, anketa, pregledavanje uenikovih pismenih radova, promatranje slikovnog materijala koje se temelji na dramskom tekstu) 2) analitika faza analizira se radnja, tema, likovi, ideja, mogunosti scenske realizacije 3) samostalni radovi uenika iznose se zapaanja o tekstu u usmenoj ili pismenoj formi 4) upute za samostalno itanje novih dramskih djela ili gledanje interpret. djela u kazalitu Interpretativno itanje -npr. prvi in uenici itaju samostalno kod kue, drugi itaju na satu interpretativnim itanjem, a trei kod kue usmjereno 72

-zadaci za usmjereno itanje odnose se na objanjavanje pojedinih scena, postupaka likova, govora likova, didaskalija -sljedei nastavni sat ima karakter samostalnog rada uenika koji iznose svoja zapaanja i rezultate rada; struktura takva sata: a) utvrivanje problema koje je trebalo istraiti b) usmeno ili pismeno iznoenje problema c) korekcije, dopune, generalizacije d) zadaci za domai rad Interpretacija dramske scene -ako uenici nisu upoznali dramsko djelo u cjelini ni pojedine inove i scene, interpretacija tee ovako: 1) intelektualno i doivljajno motiviranje uenika objanjavaju se pojmovi s kojima se uenici susreu prvi put, povezuje se s uenikovim iskustvima i doivljajima 2) izbor dramske situacije i interpretativno itanje ita li se prva dramska scena, ne iznosi se sadraj u cjelini, najavi se svijet djela, glavni likovi; ita li se dramska scena koja je vrhunac radnje, potrebno je iznijeti saeti razvoj dogaaja do te scene to je tzv. lokalizacija odlomka; interpretativno itanje moe se ostvariti tako da itatelj nastupa kao promatra ili se tekst moe proitati po ulogama, te posluati s CD-a ili kasete 3) emocionalna pauza 4) objavljivanje doivljaja, korekcija doivljaja doivljaje uenici objavljuju usmeno ili pismeno; kod usmenog objavljivanja uenicima se upuuje orijentacijsko pitanje; pismeno se doivljaji mogu objaviti anketom ili u uenikim biljenicama 5) interpretacija proitane dramske scene predmet interpretacije mogu biti dramski likovi, kompozicija dramske scene, idejno-tematska osnova dramske scene; rabi se metoda heuristikog razgovora, rada na tekstu, pismenih radova uenika, 6) usustavljivanje i generalizacija 7) motiviranje uenika za samostalno itanje i analizu ostalih dijelova teksta Teatroloka analiza -ako su uenici upoznali dramsko djelo gledanjem u kazalitu ili na tv-u, interpretacija obuhvaa i scenske elemente: prizore, likove, scenu, kostime -mogua je usporedba izvedbe i izvornog dramskog teksta -mogue je na sat pozvati glumce, redatelja, scenografa koji e objasniti svoj udio u ostvarivanju scenske izvedbe Polazita u interpretaciji dramskog djela -polazite moe biti svaki element knji. teksta koji zaokuplja primateljev doivljajni i spoznajni svijet -element moe biti vezan uz tematsko-idejno ustrojstvo djela, uz njegovu kompoziciju, likove i jezik

73

a) tematsko idejna analiza provodi se dijalokom metodom (heuristiki razgovor), pitanjima na koja uenici odgovaraju, a odgovore argumentiraju tekstom (metoda rada na tekstu) -cilj je da uenici proire krug spoznaja, izgrade osobne stavove, usporede autorov stav sa suvremenou b) kompozicijska analiza otkriva ustrojstvo dramskog djela, tradicionalna shema drame obuhvaa ekspoziciju, zaplet, kulminaciju i rasplet -u drami prevladava kronoloki princip kompozicije, dogaaji se odvijaju u uzrono-posljedinom slijedu -cilj kompozicijske analize je otkrivanje: 1) vanjske dramatike sukob, dogaaji 2) unutarnje dramatike odnosi meu likovima -metode u komp. analizi: svaki in drame prepriava drugi uenik, prepriavanje od zavrne scene prema ekspoziciji, nastavnik uenicima daje poremeen redoslijed zbivanja uenici moraju uspostaviti odgovarajui slijed, uenicima se daje kompozicijska shema oni moraju odrediti dogaaje koji ulaze u okvir pojedine faze Kolektivni posjet kazalinoj predstavi - o-o zadaci gledanja kazaline predstave: produbiti analizu dramskog djela koje su uenici itali i interp. na nastavi, upoznati scensku postavu tog dramskog djela, upoznati zakonitosti scenskog oblikovanja dram. teksta Scensko itanje dramskog djela -itanje dram. teksta pretpostavlja teatarsko (scensko) zamiljanje -scensko itanje razvija se pomou sljedeih metodikih postupaka: pokazivanjem fotografija scene i glumaca u odreenoj sceni, uenici na temelju didaskalija trebaju iskazati svoje zamiljanje scenskog prostora i lika u scenskom prostoru -scensko zamiljanje dramskog lika obuhvaa otkrivanje namjera, osjeaja, tenji, misli lika itanje dramskog teksta po ulogama -zahtijeva temeljite pripreme -uenici koji nisu sudjelovali u itanju analiziraju govor do detalja, usporeuju govornu interp. uenika i glumaca, odreuju stupanja saivljenosti s likovima Metodiki pristup radiofonskoj realizaciji dramskog teksta -sluatelj dram. tekst prima auditivno, a auditivne signale dopunjava vizualnim predodbama -metodiki je pristup usmjeren

74

scenskom govoru (govoru likova) akustikim scenskim znakovima (umovi, glazbe) -za realizaciju radio-drame najvanije je scensko zamiljanje likova, prostora

Interpretacija dramskog lika -drama se temelji na konfliktu, pa tako i lik izrasta iz dramskog konflikta -dominantnu ulogu u oblikovanju dramskog lika imaju govor (dijalog i monolog), didaskalije, te mimika i geste (neverbalna komunikacija) -pri scenskom (teatrolokom) pristupu dramskom liku i dramskom djelu treba osvijetliti odnos literarnog teksta i njegove scenske realizacije -kod djece pri pristupu umj. djelu javlja se tzv. naivni realizam dramski se likovi prihvaaju kao dio neposredne stvarnosti; dolazi i do tzv. potpune identifikacije uenik se izjednauje s likovima u njihovim proivljavanjima, sklonostima, postupcima, vanjskom izgledu Scenski zadaci, dramske i scenske vjebe a) kreativni zadaci -uenik na temelju didaskalija treba predoiti izgled pozornice -uenik treba predoiti izgled lika u odreenim situacijama -trebaju odrediti odnose meu likovima, njihov raspored na sceni -trebaju odrediti kako govorno treba ostvariti odreene replike -trebaju opisati i izraziti geste i mimiku, te kretanje pojedinog lika u odreenoj dramskoj situaciji b) analitiko-kritiki zadaci -nastavnik ita repliku iz dramskog teksta, uenici pokuavaju odrediti podtekst, citira se tumaenje redatelja, teatrologa, glumca o tome kako shvaa podtekst odreene replike; primjenjuju se tzv. karakteroloke tablice koje sadre repliku, doivljajno i misaono stanje lika, govornu, mimiku i gestovnu realizaciju -uenici iznose svoje dojmove o kazalinoj predstavi, ita se kazalina kritika o toj predstavi, uenici iznose svoje miljenje o kritici (konfrontiraju se miljenja) -uenici odreuju govorne karakteristike lika, sluaju izvedbu teksta u interpretaciji glumca, komentiraju govor glumca

Stvaralake dramske i scenske vjebe ** Zvjezdana Ladika navodi ove vrste vjebi:

75

vj. opaanja i koncentracije igrom se pogaa razmjetaj stvari u prostoru vj. opisivanja slike uenici govore o slici koju su gledali nekoliko sekunda vj. razvijanja asocijacija uenici dobiju dio predmeta te moraju zamisliti cjelinu kojoj predmet pripada (guma, koa, staklo) vj. u razvijanju dramskog dijaloga u. samostalno stvaraju dram. dijalog vj. stvaranja dramske radnje u. u tijeku radnje sam stvara zaplete, rasplete, uvodi u radnju dramska lica vj. prepoznavanja stvari zavezanih oiju u. dodirom prepoznaju predmet i razvijaju asocijacije

** istraivaki zadaci koji uvode u. u samostalno pronalaenje izvora: u rubrikama dnevnih listova prikupljati grau koja se odnosi na dramsku umj. pratiti dramski program na televiziji, prikupljati inf. o repertoaru, kazalinim recenzijama itati asopise vezane uz dramsku umjetnost prikupljati kazaline programe, plakate

76

METODIKI PRISTUP PUBLICISTIKOM TEKSTU

LITERARNO-

- literarno-publicistiki tekstovi sadre knjievnoumj. i znanstvena obiljeja (spoj su beletristikog stila i objektivnosti, dokumentarnosti, analitinosti) vrste: esej pamflet feljton umjetniki memoari dnevnik knjievno-znanstvene su vrste: putopis reportaa - u osnovnoj koli u naim programima obrauju se: putopis analiziraju se elementi literarnog u putopisu (subjektivnost, emocionalnost), te elementi publicistikog (podaci, injenice, dokumentarnost) dnevniko-memoarska proza Polazita interpretacije -problem je u bivalentnosti literarno-publicistikog teksta jer inter. treba obuhvatiti: logiko-spoznajni element emocionalno-fantazijski element polazita interpretacije mogu biti: tema (predmet prikazivanja i njegova obiljeja) autorov stav prema predmetu prikazivanja kompozicija teksta (redoslijed dogaanja, sustav postupaka) likovi jezik i stil Faze interpretativnog procesa a) doivljajno-spoznajna motivacija -motivacijski razgovor utemeljen na doivljajima i iskustvima uenika o predmetu koji e biti prikazan u literarno-publicistikom tekstu -likovna motivacija, promatranje geografske karte -ekskurzija u mjesto o kojem putopis govori -tv emisija

77

-itanju putopisnog teksta prethode razliiti komentari (povijesni, geografski, socioloki, biografski) i objanjenje nepoznatih rijei i pojmova (rijei se objanjavaju sinonimima i opisnim postupkom b) lokalizacija teksta c) emocionalna pauza d) objavljivanje doivljaja e) interpretacija -obuhvaa analizu teme i motiva, ideje, kompozicije, jezika i stila -metodiki su postupci: prepriavanje teksta, opisivanje pojava o kojima tekst govori, objanjavanje pievih postupaka u oblikovanju putopisa, objanjavanje jezinih i stilskih pojedinosti, postavljanje pitanja, sastavljanje plana kompozicije, usmjereno itanje teksta, glasno itanje, izraajno itanje f) usustavljivanje i generalizacija g) motiviranje uenika za itanje novih djela Naela pri interpretaciji dnevniko-memoarske proze -utvruju se izvori kojima se pisac inspirirao (npr. povijesna zbivanja, osobe i dogaaji iz kulturnog i umjetnikog ivota) -odreuje se vremenski raspon zbivanja koja se iznose u dnevniku ili memoarima, time se provodi drutveno-povijesna lokalizacija -otkrivaju se stvarne znaajke likova koji se javljaju u djelu -analizira se jezik i stil na razini leksika, sintakse, semantike * pripremanje uenika za itanje takve proze: -nast. daje osnovne obavijesti o dogaajima koje autor iznosi -itaju se izvorni dokumenti kojima se autor sluio -promatraju se slike, likovni prilozi, krai filmovi koji su tematski vezani uz sadraj teksta koji e se interpretirati -iznose se podaci o autorovoj stvaralakoj i graanskoj biografiji -objanjavaju se nepoznate rijei, pojmovi i imena -uenici itaju vlastite radove u obliku dnevnika -lokalizira se odabrani ulomak - slijedi faza itanja i interpretacije teksta, objave doivljaja uenika, zadavanje zadataka za samostalni rad

78

NARODNA KNJIEVNOST
vrste: pripovijetka bajka basna lirka pjesma epska pjesma lirsko-epska pjesma (balada) zagonetka poslovica pitalica Programska odreenja -od 2. do 4. razreda poslovice, zagonetke, bajke, basne (njihovo prepoznavanje bez ulaenja u alegorijsko znaenje) -5. razred na osnovu primjera zaokruuju se osnovni pojmovi o bajci i basni kao knji. vrstama, preneseni smisao i pouka basne, fantastini elementi, likovi i motivi bajke -6. razred epske i lirske narodne pjesme, zapaanje specifinosti epske poezije (ponavljanja, deseterci) -7. razred narodna balada Metodike osnove za interpretaciju bajke -u pedagokoj literaturi javlja se spor o odgojnoj ulozi bajke -jako je miljenje da bajka negativno djeluje u odgoju djece jer im prenosi nestvaran svijet; zastupnici tog miljenja smatraju da knji. djelo mora izraavati ivotne procese iskljuivo realistiki, trae podudarnost knji. djela i ivota ta se koncepcija ne moe prihvatiti Polazita interpretacije -polazite je onaj element koji se pri prvom itanju najvie namee doivljajnom svijetu itatelja -polazia mogu biti: likovi fabula struktura smjenjivanje fantastinih i realnih motva kompozicija Interpretacija likova

79

-u bajci se pojavljuju stvarni i nestvarni likovi (likovi iz biljnog i ivotinjskog svijeta te prirodne pojave) -pri inter. nestvarnih likova moramo uoiti neke karakteristine stilske postupke: personificiranje likova hiperbolinost socijalna dimenzija likova (car, kraljevi, pastir) likovi kao nositelji narodnih vjerovanja * faze nastavnog sata pri interpretaciji bajke: 1) priprema za itanje teksta *metode motivacije: o razgovor o uenikim iskustvima, doivljajima, spoznajama o metoda poticajne rijei uz koju uenici navode svoje asocijacije o vjeba personificiranja neivih predmeta o itanje uenikih pismenih sastavaka u kojima personificiraju predmet o promatranje ilustracija najkarakteristinijih prizora o razgovor o likovima crtanih filmova o objanjavanje nepoznatih rijei, pojmova i izraza o ako se bajka ne ita u cjelini, prepriava se sadraj do trenutka u razvoju radnje koji e se proitati na satu o ako su uenici kod kue proitali bajku u cjelosti, provjerava se kako su je doivjeli, koji su ih likovi zainteresirali o gledanje filma raenog na predloku bajke 2) itanje teksta (interpretativno) treba uvaiti pripovjedni karakter bajke 3) provjeravanje doivljaja usmeno, pismeno, anketom provjeravaju se osjeaji i misli pobuene tekstom 4) prepriavanje moe biti izborno, saeto, stvaralako, prepriavanje povezano uz ilustracije, pri prepriavanju uenici se mogu sluiti kompozicijskom shemom 5) analiza teksta (interpretacija) obuhvaa temu, likove, kompoziciju, ideju, jezik, stil te karakteristike bajke kao knjievne vrste - metode u ovoj fazi: dijaloka metoda (problemska pitanja na koja uenici odgovaraju, metoda objanjavanja (uenici objanjavaju postupke, likove, jezik, stilska sredstva), metoda rada na tekstu (odgovori se argumentiraju dijelovima teksta), metoda itanja (glasno izborno, tiho usmjereno, interpretativno itanje) 6) uopavanje na osnovu uoenih elemenata uenici izvode zakljuke i sistematiziraju elemente koje se odnose na likove, kompoziciju...

80

- primjenjuju se oblici usmenog (odgovori na pitanja, komentari, izlaganja, usmene recenzije) i pismenog (nastavni i anketni listii, rjeavanje kontrolnih zadataka) rada 7) pripremanje uenika za interpretativno itanje, stvaralaki rad na tekstu, dramatizacija uenici se pripremaju za itanje obiljeavanjem pauza, odreivanjem tipa intonacije reenice, ritma, boje glasa; provodi se itanje po ulogama i dramatizacija teksta (uenici prenose tekst bajke u dramski oblik) 8) zadavanje zadataka za samostalni rad kod kue usmeni zadaci: prepriavanje teksta, interpretacija likova, usporedna karakterizacija likova, samostalno iznoenje fabule, izlaganje idejnih stavova bajke; pismeni: odgovori na pitanja, pismena karakterizacija likova, pismeni plan kompozicije, saeto prepriavanje, komentiranje jezinih i stilskih elemenata - zadatak moe biti da uenici ilustriraju bajku, pripreme izlobu najpoznatijih izdanja narodnih bajki i najpoznatijih ilustracija Metodike osnove za ilustraciju basne BASNA je epska vrsta (dogaaji, likovi), ali se po svojim strukturnim obiljejima pribliava drami (konflikt) i to komediji ili satiri -alegorijskog je karaktera, pouava ismijavajui * polazita interpretacije mogu biti: doivljaj likova situacija doivljaj smijenog i aljivog doivljaj podrugljivog i ironino-satirinog -najprije se analiziraju likovi i situacija u kojoj se likovi nalaze, a zatim se razjanjava alegorija i izvodi pouka -likovi su govorno karakterizirani -svaki lik u basni utjelovljuje odreenu tipinu crtu (naivnost, lukavost, ogranienost) princip tipinosti *stilske znaajke basne: jednostavnost, aforistinost, aluzivnost, ironinost promatraju se u funkciji karakterizacije likova i izraavanja idejnih stavova * faze sata na kojem se interpretira basna: 1) priprema za itanje razgovor usmjerena na provjeravanje poznavanja knji. injenica vezanih uz analizu basne, objanjavanje nepoznatih rijei i pojmova, osmiljavanje uenikova ivotnog iskustva vezanog uz tematski svijet basne; 81

2)

3) 4) 5) 6) 7)

metoda izlaganja; moe se zadati zadatak uenicima da pronau u itanci pojam basne, proitaju ga i usmeno izloe, proitaju jednu narodnu basnu i iznesu njene znaajke, nau narodne poslovice koje govore o lai, naivnosti, pronau sinonime za odreene rijei, pronau ilustracije basni interpr. itanje ima pripovjedaki karakter; vedrim tonom obiljeava se poanta basne i kominost, uivljavanjem u ivotinjske likove stvara se komini efekt, a uivljavanjem u ljudske situacije otkriva se smisao basne; basna se uvijek ita vedrim tonom; moe biti individualno, zborno i itanje po ulogama provjeravanje doivljaja dijaloka metoda, metoda ankete i metoda samostalnog izlaganja ponovno itanje basna se ne prepriava, ve se ponovno ita; ponovnim itanjem odreena je kompozicija basne i naznaene su osnovne linije za interpretaciju likova analiza provodi se karakterizacija likova, razjanjava se alegorija i izvodi pouka sinteza zadavanje zadataka za samostalni rad

Metodike osnove za interpretaciju epske i epsko-lirske narodne pjesme (balade) -istie se vanost povijesnih i rodoljubnih elemenata -likovi su velianstveni, plemeniti, a teme intimne ljudske tragedije -sustavna interp. nar. pjesama poinje u 6. razredu narodna se pjesma interpr. u vie nastavnih sati: 1. sat motivacija: -tv-emisija o narodnim guslarima, o ambijentu dogaanja -film u kojem se prikazuju odreene situacije iz nar. pjesama -upoznavanje pojmova vezanih uz nar. pjesmu, upoznavanje povijesnih dogaaja i linosti 2. sat interp. odabrane epske narodne pjesme -uoavanje epske strukture: dogaaj, likovi, fabula 3. sat interp. odabrane epske pjesme -analiza likova, stih, stil, jezik 4. sat interp. odabrane epske pjesme -uoavanje stilskih znaajki, posebnosti narodnog izraza 5. sat interp. odabrane epske pjesme -cjelovita obrada 6. sat sintetski (knjievne znaajke epske narodne pjesme: postanak, autori, vrste, kriteriji klasifikacije, tematske, idejne, stilske i jezine znaajke) -narodna epsko-lirska pjesma interpretira se poslije obrade epske pjesme jer e na taj nain uenici lake otkrivati epski i lirski karakter balade

82

- mogua su dva sustava interpretacije narodne pjesme: tematsko-problemska odabire se jedan problem (tema, kompozicija, lik) i interpretira se u okviru jednog nastavnog sata cjelovita interp. jedna epska pjesma interp. se kroz vie nastavnih sati - polazita interp. ovise o doivljaju uenika, mogu biti: tema, kompozicija, dogaaj (mjesto, vrijeme, povijesni i socioloki aspekt), likovi, ideja * faze nastavnog procesa: 1) priprema za itanje kao i kod bajke i basne s tim da se ukljuuje povijesni kontekst; uenici prikupljaju povijesne sadraje iz razliitih izvora; usvaja se nepoznati rjenik i karakteristina narodna frazeologija 2) interpretativno itanje moramo imati na umu pjevni karakter i deseterac; mora se potovati interpunkcija, pravilno akcentuirati tekst i prilagoditi glas ugoaju djela 3) emocionalna pauza 4) izraavanje doivljaja i dojmova emocionalno djelovanje teksta provjerit emo pitanjima 5) ponovno usmjereno itanje itanje sa zadacima, otkrivaju se kompozicijske i stilske znaajke teksta 6) saeto prepriavanje sa citiranjem 7) analiza faza razvoja radnje, dijaloga, opisa, pripovijedanja, autorava komentara, postupaka u kreiranju likova, stila, stiha (metoda rada na tekstu) 8) sinteza 9) samostalni stvaralaki rad Interpretacija lirske narodne pjesme -rabi se isti princip kao i u interp. umjetnike lirske pjesme -polazita interp. su : emocionalni sloj, motivi i slike, muzikalnost stiha, stilska obiljeja Poslovice, zagonetke, pitalice - razvijaju sposobnost razmiljanja i zakljuivanja *faze interpretacije: 1) provjera jesu li uenici razumjeli smisao 2) knjievna obiljeja (sredstva slikovitog izraavanja, verbalne igre, ritam, sintaktiko ustrojstvo) 3) samostalni rad uenika

83

METODIKI PRISTUP EPOHI I PRAVCU

-prouavanje epohe obuhvaa (naelo sveukupnosti) drutveno-politike prilike kulturne prilike knjievnost u svom vremenu jezik, pravopis, stil pisce i djela -takva obrada poinje u srednjoj koli -pri obradi epohe treba upotrijebiti induktivnu metodu, tj. krenuti od konkretne knjievne grae i njenom analizom izvesti obiljeja epohe -kao osnova za definiranje i karakteriziranje odreene epohe uzimaju se reprezentativna djela i autori -u obradi epohe moe se pored knjievne grae razmatrati likovno i glazbeno stvaralatvo istog razdoblja Redosljed obrade motivacija likovno ili glazbeno djelo najava epohe vremensko odreenje, znaenje termina mogunosti obrade epohe; na to se obrada koncentrira: o izabrani tekstovi iz odreene epohe po vrstama ili problemima o kojima govore o obrada se moe povezati s obradom te epohe u glazbi i slikarstvu o polazite mogu biti knjievni programi i manifesti o obrada se moe izvoditi po nacionalnom kriteriju (njemaki, engleski, ruski romantizam) o oblikovanje knjievnog lika u dotinoj epohi (usporedba s likovima iz drugih epoha)

METODIKI PRISTUP PISCU

-panja se koncentrira na: graansku biografiju drutveno-povijesni kontekst

84

knjievnoumjetnike vrijednosti autorovih tekstova (idejna, kompozicijska, tematska, anrovska, stilska analiza tekstova odreenog pisca) literarna popularnost odreenog pisca pjesniki izraz i stav pisca prema ivotu i svijetu odnos prema njegovim suvremenicima graa iz autorovih tekstova koja sadri podatke o genezi pojedinih djela ili autorove komentare o djelu

PLANIRANJE NASTAVNOG GRADIVA

- 2 temeljna dokumenta odreuju nastavni proces: nastavni plan odreuje nastavne predmete, njihov redoslijed po razredima, broj sati za svaki predmet nastavni program odreuje opseg, dubinu i redoslijed sadraja u svakom razredu * tipovi planiranja: godinji/kalendarski plan rada - rasporeuje nastavno gradivo na osnovi vremenskih jedinica kolske godine, polugodita, tromjeseja - obuhvaa: nastavne cjeline temu broj sati tematski plan - nast. se gradivo ralanjuje u tematske cikluse - obuhvaa: temu broj sati metode nast. sredstva meupredmetnu korelaciju oblike govornog i pismenog izraavanja plan nastavnih jedinica - zavrna faza u ralanjivanju nast. gradiva - odreuje sadrajne i metodike elemente nast. sata Korelacijsko-integracijsko planiranje - jedna nast. jedinica dovodi se u tematsku, pojmovnu ili metodoloku vezu s jedinicama iz drugih predmetnih i o-o podruja

NASTAVNIK MATERINJEG KNJIEVNOST

JEZIKA

- svaka metodika koncepcija nastave jezika i knjievnosti postavlja odreene zahtjeve nastavniku, ueniku i nast. procesu * kvalitete koje bi nastavnik trebao posjedovati: knjievna i estetska senzibilnost humanistika naobrazba i struna sprema

85

sugestivno prenoenje doivljaja i znanja ueniku uvaava uenikovu linost organizira nast. proces stvaranjem programske situacije koje izazivaju uenikovu intelektualnu aktivnost rukovanje tehnikim sredstvima originalnost, fleksibilnost, rjeitost

86