ES-SEJJID SABIK

PI'l(SJiVS- SV:NJV?E Izdavae: Za izclavaca:

Prfevod cfjela: Bookline d.o.o. Edin Becirovic Fahrudin Smajlovic Hfz. Zijad Dervic Haris Grabus

01.

..

'. ........,J~ ~ 1\

".

Urednik: Redaktura pr/jevada:

Leetor:

Dr. Sefik Kurdic

Hfz. Dzevad HrvaCic

Koreetori: Te/micko tmliler!Je: DiZcgll korice:

Stamp a:

Dr. Ismail Palic Dr. Zuhdija Hasanovic

Fatima Zirnic 1uharem Hrvacic Suhejb Dzernaili "Bemust" Mustafa Becirovic

Za ftmnpariju:

eIP - Katalogizacija u publikaciji Naeionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Kercegovine, Sarajevo 28·4

Es-SEJJID Sabik Fikhus-sunne I Es-Sejjid Sabik ; (prijevod djela Fahrudin Smajlovic, Muharem Hrvacic). Sarajevo: Bookline. 2007. - 5 sv. (533, 520, 526, 521, 565 str.) ; 24 em ISBN 978-9958-694-12-7
eOBISS/8H-ID 16177414

FIKHUS ~SUNNE
Es-Sejjid Sabik

KNJIGA3

Sarajevo, 2008.

TELBI]Al
Propis telbije
Ulema se slaze da je telbija serijatski propisana.
__ ~ J -: ""
~'I ~ L
I

,:. ,"

,'"',

...'"

JI ~

:J~

~_J

~I ~

~I

J_"'::'~~
.. -;

:...:Jt. ~
;;

.Jl1~~.;W..:.
,:,.... J...

rl :;

. ...::.;.;. jf;t jI~ j

,-

._ .',

<: L . i'-:_".':;".:;_~

Prenosi se od Ummu Selerne, r.a., da je rekla: "Cula sam Poslanika, s.a.vs., kako hie: '0 narode Muhammedov,
0

ko medu varna hadz obavlja

neka glasno prilikom svog had:h telbiju izgovori."? Ulema se razilazi izgovara i propisa zastupaju pitanju kategorije propisa, vrernena kad se ona onoga ko je kasnije izg 01'0 ri, pa

Es-Safi i Ahmed
je tokom

stava da je to sunnet, te da je pozeljno izgovoriti

oblacenja ihrama. Tako, ako neko nanijeti obred, a ne izgovori je, obred mu je ispravan inista ga ne obavezuje, jet se prema njima dvojici oblacenje ihrama zacinje samirn nijetorn, Ulema hanefijskog mezheba smatra da je telbija, ili ono sto je zarnjenjuje (konstrukcije istog znacenja), poput tesbiha ili vodenja kurbana - jedan od sartova ihrarna, take da ako zanijeti, a ne izgovori telbiju, tesbih, iii ne vodi kurban, obred nije ispravan. Ovo je rnisljenje zasnovano na tome da se, prema njihovom stavu, ihram sasto j iiz ni jeta i rnakar j edne radnje hadza. Tako n pro ako se zani jeri ihram i obavi jednu radnju hadza: izgovori tesbih, ftbHl, ili povede kurban, a ne izgovori se telbija, cin je ihrama ispravan, a za izostavljanje telbije duznost je zaklati zivotinju. U malikijskom rnezhebu rasprostranjeno je misljenje da je izgovaranje telbije vadzib, Njeno izostavljanje, ili kasnjenje s telbijom

dugo nakon oblacenja ihrama zahtijeva klanje zivotinje.

, Telbija, izvedenica iz konstrukcije "lebbejke" ("odazivam Ti se"), kao sro [e kNil izvedenica iz konstrukci]e "la ilahe illallah". l Prenose ga Ahmed i Ibn Hibban.

Es-Sejjid Sabik

Izgovor telbije

Malik prenosi od Nafija, a ovaj od Ibn Omera, r.a., da je te1bija Bozijeg Poslanika, s.a.v.s., glasila: "Lebbejka-llahumme hi. serike leke lebbejk, innel-harnde ven-ni'mete Iebbejk.Jebbejke leke vel-mulk, la serike

lek." ("Odazivam Ti se, Boze mo], odazivam, odazivam Ti se, Ti ortaka nemas, odazivam Ti se, zaista i hvala, i blagodat,. i vlast Tebi pripadaju,

Ti ortaka nernas.")
Nafi kaze da bi Abdullah ibn Omer, r.a., na to dodavao: "Lebbejke, lebbejke, lebbejke ve sa'dejke, vel-hajru bi jedejke, lebhejke ver-ragbae ilejke, vel-arne]." Vecina ulerne srnatra pozeljnim da se telbija izgovara onako kako ju je izgovarao Poslanik, s.a.vs., a razilaze se sto je ucinio Ibn Orner, r.a., i kao sto Poslanik, s.a.v.s., slusao Malik i Ebu Jusuf
1 ne SU 0

pitanju dodavanja teksta.

Vecina smatra cia nerna nista lase u tome aka se i nesto dada, kao cinili i drugi ashabi dok bi ih bilo kakva dodavanje na bi nista rekao.'

smatraju pakudenim

telbiju Allahova Poslanika, s.a.v.s,

Vrijednost telbije

Prenosi

se ad Dzabira,

r.a., da je Poslanik,

s.a.vs., rekao: "Dan

muhrirna (onaj koji nasi ihrame) koji izgovara telbiju, sve dok sunce ne zane, nece proci, ada mu grijesi ne isceznu, pa kad ga je majka rodila.?'
Prenose Ebu Davud , Prenosi Ibn Madza. ElBejheki.

ce se vratiti kao na dan

-0FIKHUS-SUNNE
c ~~
o!.' ~ ~ .......
=....)1 ~ I....

7
.....-:.J-)~ ".;; "':"..:

"l~ j;O

~1 \.: :JG ~_) ~

~\ ~
'~I ~

~\

J;'~ . :;~\ ~\ ~~(':/,~\:;.

.~' .~~

.F :JG~~~
Ebu Hurejra obradovan."
Rece: "Da.'"

~ :~

1J ~ %~_;,~

...

....

prenosi

da je Poslanik,

s.a.vs., rekao: "Uvijek kad

insan izgovori telbiju, biva obradovan,

i uvijek kad donese tekbir, biva Neko upita: "Allahov Vjerovjesnide, je li Dzennetorn?"

:;J~~~i~0: \.::JGrL~~1\~~IJ;"J)
. G,~.J G.~ ::r./~"ll c--.~ ""
.I

~~F:;
f'" ,.. ...... ., ...... ~'"

?".

'"

"..

Z'

...

_.

_;.;.. 'J).; jl _J.:_:;, jl ,.r....:..::r ,..:lUJ~:;. ~ ~

~ ,'" ,.,..

".,

SeW ibn Sa'd prenosi musliman

da je Poslanik,

s.a.v.s., rekao:

"Nijedan

nece izgovoriti. telbiju, a da mu se ne odazove

000

sto mu

je zdesna i slijeva, bilo kamen, ili drvo, ili pijesak, sve dok se zemlja ne rascijepi sa svih strana."?

Pozeljno je telbiju izgovoriti jakim glasom .. .,.,

r~\ ~ Ji; J.~~:JG rLJ ~

1\.j:,. ~\ J_":'~0\

.,

..' 'j\ .~: I::~ LIj~ ''':r ' '1: ~~~ ~..;; o; W; /~ J~~~..r;-"'.

1\ ,.:

~b.,:;, ~_j:;
.r
s

:J' ~ mi

Zejd ibn Halid prenosi da je Poslanik., s.a.v.s., rekao: "Dosao izgovaraju telbiju, jer ona spada
'" ~ ... .I",.

je Dzibril, a.s., pa rece: 'Naredi svojim ashabima da podignu glas kad

U

obrede hadZa.'''7
.."
f""

c::

j.:.;i e-.il ~i:J:..: ~~ ~.1\ j;., ~\J~.J ~i:;;11~~ ~ , ~

~i:;,

Ebu Bekr, r.a .. kazuje da je Allahov Poslanik, s.a.vs., upitan ,

tome

koji je hadz najbolji, pa je rekao: "Glasna telbija i klanje kurbana.t"

Prenose gH Er-Taberani i Sa'd ibn Mensur, Ibn Madia, El-Bejheki, Et-Tirrnizi j El-Hakirn, smatrajuci ga vjerodostojnim, Ibn M~d:>.a, hmed, Ibn Huzejrna i EI-Hakim, smatrajuci ga sabihalll. A ~Prenose ga Er-Tirmizi i Ibn Madza.
5 6

Es-Sejjid

Sobi]:

Ebu Hazim kazuje: ''Ashabi Poslanika, s.a:v.s., kad bi obukli ihrame, ne bi dosli ni do Revhaa, a glasovi bi irn vee promukli." Verina uleme, vodena ovim hadisom, smatra dizanje glasa prilikom telbije pozeljnirn, Malik kaze: "Onaj ko izgovara telbiju ne podize glas u dZamijama gdje se klanja u dzematu, nego je izgovara tako da cuje sam sebe ida ga cuje onaj ko je do njega, osim u mesdzidima na Mini i u Bejtullahu. U njima se glas dize, Takav je propis kad su u pitanju rnuskarci. Medutim, zena izgovara tako cia cuje sarnu sebe i da je cuje onaj ko je do nje. Pokudeno je da podize glas vise od toga." Ata veli: "Muskarac podize svoj glas, rnedutim, zena izgovara tako da cuje samu sebe i ne podize glas."

Mjesta na kojima je pozeljna telbija

Telbija je pozeljna: prilikom jahanja, kod silazenja, svaki put kad se popne na kakvo uzvisenje

ill se spusti u kakvu dolinu, ill se susretne

006.

kakav jahac, na kraju svakog narnaza i u posljednjoj trecini

Imam Es-SaE kaze: "Mi je uvijek smatramo pozeljnorn."

Vrijeme telbije
Muhrim pocinje s telbijorn onog trenutka kad obuce ihrame, sve do prvog bacanja kamencica na Akabi na Bajram, a zatim prekida. Allahov Poslanik, s.a.vs., izgovarao bi telbiju sve do bacanja kamencica. Hams prenose autori EI-Kutubus-sitte zastupaju: Es-Sevri, hanefije, safije i vecina uleme. Ahmed i Ishak kazu: "Telbija se izgovara sve dok se ne bace svi kamencici, a zatim se prekida." Imam Malik smatra da se telbija izgovara do zalaska sunca na dan Arefata, a zatim se prekida. To se odnosi na onoga ko obavlja hadz.

i Ahmed. To misljenje

Sto se rice onoga ko obavlja umru, on izgovara telbiju dok ne dohvati

Hadzerul-esved.

FIKHUS·SUNNE

Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi esved, Hadis prenosi Et-Tirmizi,

9 se da je Poslanik, s.a.v.s., prestaJRo Hadzeruli cia se po

s telbijom prilikorn obavljanja umre, onda kad bi dohvatio kazujuci da je hasen-sahih

njemu treba vladati, prema vecinskorn miSljenju islamske uleme.

Pozeljno je dOllijeti salavat naPoslanika, s.a.v.s.,i prouciti dovu "ako" toga

Prenosi se ad Kasima ibn Muhammeda
s.a.v.s, "

ibn Ebu Bekra da je rekao:

"Pozeljno je da cavjek, kad zavrsi s telbijom, danese salavat na Poslanika, Vjeroviesnik, ad ljudi.? s.a.vs., kada bi okoncao iz.govaranje telbije, uputio bl

Allahu, dz.s., dovu za aprast i Njegovo zadovoljstvo i utjecao bi Mu se

STAJE DOZVOLJENO
1. Kupanje i zamjena odjece
Ibrahim En-Neha'i

MUHRIMU

kaze: "Kad bi nasi prijatelji stigli do bunara

Mejmun, okupali bi se i obukli svoju najljepsu odjecu .. " Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a., da je usao u kupatilo u Dzuhfi, dok je bio u ihramirna, Receno mu je: "Zar ulazis u kupatilo dok si muhrim?", pa je rekao: "Skidanje prljavstine nista ne srneta." Od Dzabira, r.a., prenosi se cia je rekao: "Muhrim se kupa i pete svoju odjecu." Abdullah ibn Hunejn prenosi da su se Ibn Abbas i ElMisver ibn Mahrema rekao: "Muhrim Ejjuba el-Ensarija razisli u rnisljenju u mjestu Abva. Ibn Abbas je kazuje: "Ibn Abbas me posla do Ebu 'Abdullah ibn maze oprati glavu", dok je El-Misver ibn Mahrema Nadoh ga kako se pete na bunaru, lagahno odjeven,

tvrdio da ne moze. Prenosilac

Nazvah mu selam, pa mi rece: 'Ko je to?' Odgovorih:

Hunejn, poslao me tebi Ibn Abbas cia te upitarn kako se kupao Poslanik,
9 Hadis ptellOse Et-Taberani i drugi.

10

Es-Sejjid

D, .
,
,

"

Sahli:

s.a.v:s., dok je bio u ihramirna?' Stavio je ruku na odjecu, te Je skloni, dok mi se ne ukaza njegova glava. Zatim rece:'Covjek pa mu nasuh po glavi. Zarim prodrma
U

na nju sipa vodu, sipaj',

glavu rukorn, drmnu je naprijed,

pa nazad. Rece: 'Ovako sam viclio da Poslanik, s.a.v.s., radi,"?" El-Buhari svom rivajetu dodaje da se on vratio njima dvojici re da je El-Misver Es-Sevkani kaze: "Ovaj hadis upucuje na to cia se muhrimu rekao Ibn Abbasu: "Necu se vise nikada s tobom raspravljati." dozvoljeno okupati i prj kupanja prekriti svoju glaV1:1." Vecina se ulerne slaze cia se rnuhrim mora okupatl ako je dzunup, a nisu sigurni kad su u pitanju drugi slucajevi, Malik u svorne Muvetta71 kaze da Ibn Abbas, r.a., nije prao glavu dok je bio u ihrarnima, osim aka bi dozivio poluciju. On takoder smatra da je mekruh pokrivati glavu tokom kupanja. Tokorn kupanja dozvoljeno je koristiti sapnn iii bilo koje drugo sredstvo za Ciscenje tijela, Safije i hanbelije smatraju da je dozvoljeno upotrebljavati i mirisni sapun te da je zeni dozvoljeno raspustiti i pocesljati kosu, jer je Poslanik, s.a.vs., rekao Aisi, r.a.:

"Raspusti kosu i poceslja] je."11 En -N evevi kaze: "Sma tramo da j e zeni dozvoljeno raspustiti i ceSljaci kosu dok je u ihramima, pod uvjetom da je ne cupa, Meducim, mekruh je to raditi bez ikakvog opravdanja, Takoder, dozvoljeno je prtljag nositi na glavi,"

2. Nosenje ;kratkih pantalona (tubban)

El-Buhari prenosi ad Saida ibn Mensura (ttlbbcm).12 da Aisa, r.a. smatra da muhrim smi]e nositi kratke pantalone

ru Prcnose g~ autori E/·I0i!lIbIlNittu,

Il

osirn Et-Tirrnizija. vecina

Prenosi ga Muslim. Hafiz Ibn Hadzer kaze cia [e to Aisio, r.a, srav, rnedurirn smarra cia je ,"bluJII isro StO i sil'/'il/ (pantalone) i obojc jc zabranjeno rnuhrimu.

I" Tubba» su kratke pantalone.

F I KH US -SUNNE

11

3. Prekrivanje Uca
Es-Safi prenasi ad Seida ibn Mensura i ad Kasirna cia su Osman ibn Affan, r.a., Zejd ibn Sabit, r.a., i Mervan ibn el-Hakern, r.a., pokrivali lice dok su bili u ihramirna. Tavus kaze da rnuhrim smije pokriti svaje lice i tako ga zastititi od prasine ili pepela. Mudzahid kaze da su oni, kad bi vjetar jako zapuhao, prekrivali liea, a bili su u ihramima,

4. Nosenje mestvi
Prenose Ebu Davucl i Es-Sali od Aise, r.a., cla je Poslanik, s.a.vs., dozvolio zenarna da nose mestve.

5. Pokrivanje glave u zaboravu

.Es-Sa£i veil: "Ko prekrije glavu ili obuce kosulju u zabaravu ucinio gresku.' Allaha, cli.;;. Medutim,

nije

Ata kaze da nema zapreke i da treba zarraziti oprost ad hanefije smatraju da se mora is kupiti. Postoje

razilazenja i a pitanju onaga koji se namirise u zaboravu ili neznanju, EsSafi smatra da su neznanje i zaborav opravdani razlozi za koje ne treba iskupljivanje, osim ako se ne radi prcovladavajucem cemu cemo gavoriti ..
0

unistavanju, poput lava, te

0,

prema
0

misljenju kod njih, brijanju i podrezivanju

noktiju,

6. Isisavanje krvi (hidzama), istiskivanje tira Hi bubulJice, vadenje zuba i brisanje znoja
Prenosi se cia je Poslaniku, s.a.v.s., isisavana krv na sredini glave dok

j e bio u ihrarnima.P Malik kaze: "N ema zapreke cia vjernik za vri jeme hadza istisne Cit, zasiva ranu i brise znoj." Ibn Abbas, r.a., kaze: "Muhzim smije izvaditi zub i istisnuti cir."
Ea-Nevevi smatra da je haram cia se muhrirnu, ukoliko za to ne postoji potreba, pusta krv aka ce rnu se skracivati kosa, a ako nece, onda mu je
<l

Ibn Tejmijja kaze da se to moglo uradiri nakcn sto se obrijao dio gla\"e.

.
12

:0.
,

dozvoljeno, rnekruhom. uz obavezu (Bdja).

i s tim se slaze vee

rna uleme.

Malik, rnedutim, ovo smatra

Hasan srnatra da se mora iskupiti, pa makar mu se kosa i ne iskupljivanja. Zahirije naglasavaju obavezu iskupljivanja

skracivala. Ako postou potreba za pustanjern krvi, onda je to dozvoljeno

7. Cesanje po glavi i tijelu

Prenosi se da je Alb, r.a., bila upitana je u ihramima, pa je odgovorila:
0

onome ko se poede

dok

"Neka se pocese i to jace ako hoce", Isto prenose: Ibn Abbas, r.a.

Prenose: El-Buhari, Muslim i Malik, koji je dodao: "Da su mi ruke

vezane, a noge slobodne, ja bih se pocesao," Dzabir, Seid ibn Dzubejr, Ata, i Ibrahim En-Neha'i,

8. / 9. Gledanje u ogledalll te mirisanjeblljaka

El-Buhari prenosi da je Ibn Abbas, r.a., rekao: "Muhrim
U

srruje

mieisati mirisne biljke, gledati se

ogledalo te lijeciti se pijuci ulje i jeduci

maslo," Prenosi se da se Orner ibn Abdulaziz, dok je bio u ihramima, gledao u ogledalo i Cistio zube misvakom. Ibn el-Munzir kaze: "Muhrimu a zabranjeno mektuhom je ciozvoljeno jesti loj, ulje
j

maslo,

mu ie rnirisati se po tijelu." Hanefije i malikije smatraju zadrzavanje na mjestu na kojem se osjeti mitis, bez obzira oa

to da Ii postoji oamjera da se udise iii ne, a hanbelije i saBje smatraju cia je to hararn sarno ako postoji namjera. Kaze Es-SaB: "Dozvoljeno je sjediti kod trgovca mirisima iii zacinima, na mjestu gdje mirisi isparavaju, proizvela poteskocu, zato sro bi zabrana toga

te zbog toga sto ne postoji namjera cia se udise

mitis. U ovom slucaju, pozeljno je nekako se zastititi od udisanja, osim ako mitis ne dolazi s rnjesta gdje se ibadet cini, kao npt:. oko Kabe, tako cia nema potrebe obavezujuca." Muhrim moze drzati mitis u komadu neke tkanine iii u staklenoj boci i ne mora se iskupiti za to. napustati ovako mjesto zbog naredbe koja nije

-.@'.' ' '

,

'~

"

'

10. /11. Vezanjekesice oko sebe ukojoj cuva svoj Hi tum novae, te nosenje prstena
Ibn Abbas, r.a., kaze: "Nema zapreke da muhrim nasi kesicu aka sebe ill prsten."

12. Koristenje surme

Ibn Abbas, r.a., kaze: "Muhrim smije podvuci sebi oci surrnorn ukoliko ima upalu, a ne smije koristiti mitis." Ulema se slaze da je dozvoljena upotreba radi uljepsavanja. surme radi Iijecenja, a ne

13.. Muhrim se smile skloniti u hlad, sator Hi pod strehu

Abdulah Hattaborn, Ibn Amir, r.a., kaze: "Izasao
1 napravio

sam s Ornerom

ibn el-

r.a., dok je bio u ihrarnima, pa je on preko nekog drveta sebi hlad."!' sam s Allahovim Poslanikom, r.a., hie: "Krenula

stavio koznu prostirku Umul-Husajn, s.a.v.s., na Oprostajni

hadz pa sam vidjela Usamu ibn Zejda i Bilala, s.a.vs., devu za povodac, a drugi je
1.1

Jedan je od njih vodio Poslanikovu, Ata kaze: "Dozvoljeno vjetra

1 kise,

odjecom glavu stitio od vrucine, i sve tako do Dzemretul-akabe.r"! je rnuhrimu skloniti se hlad
1 zastititi

se od

Ibrahim en-Neha'i

kaze cla je El-Esved ibn Zejd, dok je bio

u ihramima, stavljao na glavu odjecu kako bi se zastitio od kise i vjetra.'

14. Bojenje tijela knom

Hanbelije smatraju cia i muskarac i zena, dok su u ihramima, srniju stavljati knu na bravo tijelo osim na glavu. Safije kazu: "Muskarcu za to. Takoder, je, dok je u ihramima,
1 nogu,

dozvoljeno

kniti

svaki dio svoga tijela, osim ruku Sa6je srnatraju da je mekruh

I; II

pod uvjetom da postoji potreba

nije mu dozvoljeno

stavljati gust sloj kne na glavu."

da zena koristi knu, dok je u iltramima.

Hadis navodi Ebu ~ejba.

Hadis prenose Ahmed i Muslim,

-,~

Y;"
ru tad nije bojiti Imam

EJ-S ~)jid Sabik

Dozvoljeno dozvoljeno

je same ako se oprema nakon smrti, medutim bojenje.

Hanefije imalikije smattaju da muhrimu nije dozvaljena tijela, zbag toga sta ana u sebi una miris, a paznata srnije mirisati,
-' ..

je da se muhrim ne

~ ~:Xr~J~~-' ..

+~\ 2\ ~
.!,r'
..."

~i~i:;~
~
.. .r

_..,

.~ ~~ ~Q\ -._ri ~J,~~ ..;:..;"IJ

.,#' ~

~~iJ;':; ..

Prenosi Havla hint Hakim, r.a., ad svoje majke da je Poslanik, s.a.vs., rekaa Umu Selem.i: "Dok si u ihramirna, nemaj se mirisati niti bojiti knom, Jer u njoj ima mirisa."!"

15. DOlVoljeno je udariti slugu s ciljem preodgoja

,~~
... .1 ......

~-' ~ ~\ J_;, ~\ ~_,:,~ E

~ ,.I,..

~;.
: ,'"
I
,.)

:..:.lci
-' •

f. ~1 ~
:...". .._,/" .~:,)"
_..~ ~

~~\:;
~.;

d~~~~.;
I' ..

~\ ~ ~\ J~~ J? '&~ ~ ~b! J_"::'~~I;)..:i~ ,j:,",,\ Jl' ~ 4s- ~I J:;....1\ J~~ ~ ~ ~}I ~ ,~ I/;~ r)J. E ~~~ ~ I/;~~~~_; ~--' J;,~\ ~ J~ ~ :' J\ :;,{r;j 'J' ci ~'i :lk~j~\ ih u::-' 'J' ~ _ '.~ ........~--' 'c- 'i c-;v:~
~ " .... // -: ..
.,#' ~
I

8;:J 'FL--' ~
... .:.. ~

~"I

>.

• \~_;

'~--'

-;:.-

I'

..

:fo

~",.

.,;.

:;

..

+~\
or _,

'"

."'-">-~
,,::

..

_._

<;"~' ~ . "'';;,

"--

,{-

:~.J(p,-~p.:--,~~\~~\~~_;,~~~~~ ,

)0

.t

...

~t,

-:

....

".

...,.,.

.J?

~J

-r

-,-,:"G~:~
f ~

'~._ '~I "c~\ jL'\ .G ~ ~!,,'. \~ \~f""'

~~

Prenosi Esma bint Ebu Bekr: "Krenuli smo s Allahovim Po slanikorn, s.a.v.s., na hadz i kad smo dosli do EI-ArdZa'~, sjahao je Poslanik, s.a.v s.. , pa srno
j

mi sjahali. Aisa, r.a., sjela je izrnedu Poslanika, s.a.vs.,

Ebu

Bekra, Njihova zajednicka torba bila je kad Ebu Bekrovog mladog sluge. Ebu Bekr je sjeo.cekajuci da dade sluga. Sluga je dosao, ali bez deve, pa ga je Ebu Bekr upitao: 'Gdje ti je deva?' On mu je odgovoria:

'Jute!

sam

je izgubio.' Onda mu je Ebu Bekr rekao: 'Imaa si sarno jednu devu i uspio
I~ 1-

Taberani, u Krbim, El-Bejhcki, u Mn'liJil i Ibn Abdulberr, u "fel1lhirill. Mjesto izrnedu Meke i Medine.

o. .
,

si je izgubiti.' Potorn ga je htio udariti, a Poslanik, s.a.vs., osmjehnuo i rekao: 'Pogledajte

se

.. .• .• k "IS s.a.v.s., ruJe vise rusta re cao.

ovoga u ihramima sta radi.' Osim ovoga Po slanik ,

16. Ubi!i muhu,krpelja i mrava

Prenosi Ata, r.a., da ga je neki covjek pitao smije li ubiti krpelja i rnrava koji ga uznemiravaju, pa mu je odgovorio: "Odstrani dozvoljeno ad sebe sve ubiti krpelja.

sto ti srneta."

Ibn Abbas,

r.a., kaze da je rnuhrimu

Takoder je muhrimu dozvoljeno devu, dok je bio njoj ubio krpelja

j
U

skidati krpelje s ovaca.

to

Ikrima, r.a., prenosi da mu je Ibn Abbas, r.a., naredio da zakolje ihramirna, pa se ojemu nije svidjelo, Onda rece: "Ustani i zakolji je." On je zakla, a Ikrima mu rece: "Koliko si sarno na sitnih zivotinjica."

17. Ubiti bilokoju stetnu zivotinju

~~ ::¥'11J~\ .% ~
,,~

:JG

rG-' ~ ~\ ~ ~\ j~~ ~i~~.:;

.-~.i!' ..

.~\ ;1s3t;~)~t;,~;;Jt; j:,;jG ,;,~\ :if.l I ~

Aisa, r.a., prencsi koji ujeda."19 U drugom se rivajetu sporninje jos i zmija.

ft.

cia je Allahov Poslanik, s.. .vs., /rekao: "Pet se a

Zivotinja srnije ubiti za vrijeme ihrama: gaytan, sokol, skorpija, rnis i pas Ulema se slaze da je dozvoljeno ubiti gavrana koji steti usjevima. To je mali gavran koji jede sjerne, Kad se kaze "pas koji ujeda", misli se na sve zivotinje koje mogu nastetiti covjeku, paput vuka, lava i tigra. Ova se temelji ina ajetu u kojem se kaze:

]8 19

Hadis pre nose: Ahmed, Ebu Davud i Ibn 11 Iadza. Prenose ga Muslim i El-Buhari.

E.r·Srjjid

0..,
.

Sabik

"Pitaju te Sta im se dozvoljava, Red: 'Dozvoljavaju i 000 Sto varn wove iivotinje Allah vas poducio,"?"

yam se Iijepa jela onako kako je

koje ste lovu poducili,

Ibn Tejmijja kaze: "Muhrimu je dozvoljeno ubiti bilo koju zivotinju koja mu moze nastetiti, poput zmije, rnisa, gavrana iii psa koji ujeda." Takoder, covjek se ima pravo braniti i ad Ijudi i stoke. Aka ga neko napadne, ima se pravo boriti protiv njega. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze: ,~~ ,
v ",,"

_,

~0-,~ y
".

"'''

.. ~ ..

;~,~~ ......s:; ;; ,~ .,. ~ ~.lJ~ ..,'" ~ ..

0)".J'" ,..

"".I

.....'.1"

.,J\,;
,'"
~

0-,~ ... d s:;

".J" ~
_,. ,J ,. ~

.." _;:,.::_;. 0J~ S:;~.J ~ "Ko pogine braneci svoj imetak poginuo je kao sehid, ko pogine
.~ braneci svoj zrvot,
1

t!

"'....

on je sehid, ko pogine braneci svoju vjeru, i on je bube ili skakavci, irna ih pravo otjerati od

sehid i ko pogine braneci svoju cast, i taj je sehid," Aka covjeka napadnu sebe

ili ih ubiti, medurim bolje ih je samo otjerati nego ih ubiti. Isto se

OdnOS1 i na zivotinje koje mogu nastetiti ljudima, poput lava i tigra, pa makar covjek bio i u ihrarnima. Ulerna srnatra da takvog ne treba niti
kazniti zbog toga. U pravilu, covjek ne bi trebao ubijati zivotinje od kojih mu ne prijeti opasnost. Medutirn, ako se i desi da ubije tabu zivotinju, za to ne postoii serijatska kazna.

~, El-Maida, 4.

"A 'W
FlKHU$-SUNNE

NEDOPU5TENI
Zakonodavac zabranio, a to su: je upozorio

POSTUPCI

MUHRIMU

muhrima na neke stvari, a neke je cak i

1. snosaj supruinika i sve sto vodi tome, kao sto jepoljubac i dodirivanje s
2. grijesi i losi postupci koji. udalJavaju osobu od pokomosti Allahu, dB.; 3. prepiranje s prijateljima, poslugom .i drugima.
Utemeljenost Allah, zabrane
OVID

poiudom, te razgovor muskarca sa ienom, ako to navodi na spolni odnos;

posrupaka Iezi u rijecima Uzvisenog

m.s.:
mjesecima) obaviti

"...onome ko se obaveze da ce u njima (hadzskim had! nema snosaja sa zenama i nema ruinih

rijeCi, i nema svade u

".1 ...

danima hadia ..."21

~;

2_j

fi:; :JG ~_j

..

.J...

~I

j;, ~I J_;'_) .;\ ~

l'
.14"-.1""

~I
,

~.> i;;~i :;J')

.";1 ~~J ~~ ;?)

~"lt""

0:: &.> ~

~~'

2J
,.I"

Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., kako je Poslanik, s.a.vs., rekao: "Ko hadz obavi ne sastajuci se (radi snosaja) sa suprugom niti budeCinio prijestupe Cist je od grijeha kao na dan kad ga je majka rodila'?",

4. odijevanje sivene odjece.,kao sto su: kosulja, ogrtac s kapul.jacom, siroki ogrtaci., dzube, pantalone, kao i sve ono sto se stavlja na glavu, poput turbana, kapa i sl.
Takoder, mestve i cipele. nije dopusteno
...
"

oblaciti narnirisann
.."

odjecu

te obuvati

r;J1 ~.'i :JG "'~..

21

rL-' 4; ~\j:o ~ J~_) .;\ ~ ~I ..

~...

~\ ~_) ~ JI c? ,.
,. .,-

::..

El- Bekara, 197. zzPrenose EJ-BuhaJ;;

Muslim_

18

Es-Sejjid

Sa{nk

Ibn Orner, r.a., veli cia je Poslanik, s.a.vs., rekao. J'Mnhrimu dozvoljeno oblaciti kosulju, turban, ogrtate s kaparna, unutrasnji

nije ves,

odjecu koja je mirisom zutnjaka (vcrs) namirisana ill safranom, ill obuvati mestve, OSl1nako rnu se pri ruci ne nade odgovarajuca slucaju mestve potkratiti toliko da ne prelaze clanke."2J Islarnski su ucenjaci saglasni da se ovo odnosi sarno na muskarce, Sto se pak rice zene, dozvoljava joj se da obuce sve navedeno, osi.tn narnirisane odjece, te stavljanje zara preko liea (m·kaba) i rukaviea, prema rijecima Ibn Omera, r.a.: "Poslanik, s.a.v.s., zabranio je zenama u ihramu nosenje rukavica
j

obuca, U tom ce

nikaba, odjecu namirisanu mirisorn zutnjaka, veresom,

ill safranom, Osim ovoga, neka oblace haljine om.i.ljenih boja, kao sto su
zuto obojene ili svilene, s ukra sima, pantalone, kosulje ill mestve."24 EI-Buhari je rekao: "Dok je Aisa, r.a., bila u ihramima, odjecu safranom obojenu u zuto, Ona je rekla:'Nisu Dzabir veli: "Smatram pod epitet mirisa." Aisa, r.a., nije smatrala
==-

oblacila je

dopusteni poljupci, safranom ne spada oblaci

niti prekrivanje Iica, niti oblaciti odjecu koja odise versorn i safranom." da onosto zaprekom Je obojeno

da zena u ihramima
oJ; ::
I'" ... ;

ukrasenu, emu i ruzicastu odjecu, ili rnestve.

.J._).'~l\~)f-, -.:: ,If.ll, ~:-:, ":I :JI;; FL-_, ~ ~\ ;..~\

-'.f! ~ .... ") ~ ;:
J ." ... " ,.." -: ,..

,....

j-:o ~\~.J 01/~:;

~,

Prenosi se od Dzabira, r.a.) kako je Poslanik, s.a.vs., rekao: "Neka zena u ihramu ne spusta veo na liee svoje niti oblaci rukavicel'F' Na osnovu ovoga, dokazujemo da se ihram zene ogleda lica i saka. Ucenjaci lice.?" kazu: "Nema prepreke
U otkrivanju

ako bi zaklonila necim

2\ Bilje:ie ga El-Buhari i Muslim. "Ebu Davud, El-Bejhekl i El-Hakirn. Nil j.eprenosilaca 25 Prenose El-Buhari i Ahmed. 20

vjerodostojan.

MJsljenje u kojern se uvjeruie cia zena (dok je u iluarnima) otknie lice slabo [e i ncma dokaza koji ce ga pcduprijeti, kso SeO je rekao lbn el-Kajjim, Takcder, u prilog navedenom [este i hadis: "Ihram covjeka ogleda se II njegOl'oj gl\ll'i, a imam 7.ene t1 njenom lieu."

FI K H US-SUNN

o
...
-

Zeni je dozvoljeno, ako naide neb cavjek, prekriti lice suncobranom iii necim slicnim, a obavezna je prekriti pogledom. Aisa, r.a., kaze: "Dok smo bile u ihramima s Bozijim Poslanikom, s.a.v.s., prolaznici bi prolazili pored nas, Kad bi bili nadomak nas, prekrile bismo lice, a kad bi otisli, ponovno bisrno ga otkrile." Ata, Malik, Es-Sevri, Es-Sa6, Ahmed i Ishak smatraju cia je zeni dozvoljeno prekriti lice dok je u ihramima, Ako covjek ne posjeduje ogrtac, prekrivac ili obucu, u tom ce slucaju obuci one sto ima.

ga iz bojaznosti izazivanja smutnje

Ibn Abbas, r.a., veli kako [e Poslanik, s.a.vs., odrzao salvare, Ako ne bude imao papuce, neb U Ahmedovom obuce rnesrve.?"

hutbu na

Arefatu i u njoj rekao: ''Aka musliman ne bude imao ogrtac, neka obuce predanju od Amra ibn Dinara stoji predanje Ebu
.. }o,.

Es-Sasa:

2:; :J~J' ~b':':tG-' ~

.IJj,)

~I
"""

J-:a ~\ J~~~\z: ~\~~ \J'~J.\

....J
,"

:....:.-.>.:> • ~

• 1-:

\-~,

1"1~

~,

...

...

-: }

-..

"-.'\!'. ' J..>:--'.J ~.J..>o:--~

;..

~2',f.J \~' '" ~

",'"

~'

~"
...

;~

11" I. \- •.

;Ii....

..

.....".

J-' .rr"

-»:.J.J

'''I''\~\'

'.) '.)0

,
~'"

Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., drzeci hutbu, rekao: "'Onaj ko prj ruci ne bude imao ogrtac, a irna salvare, neka ill odjene, Aka ne bude imo papuce, a pri ruci mu se nadu mestve, neb odjene,' Upitao sam: 'Nije rekao da se potkrate?' 'Ne', odgovorio Na ovorn stanovistu ogrraca, potkrepljujuci rnesrvi i salvara, aka muhrim u datom trenutku ih je on.

jeste i Ahmed. Znaci, dozvolio je oblacenje ne imadne papuca i

to hadisorn Ibn Abbasa. Takoder je kazao da nije

obavezan dati otkup (fidjtt) za pocinjeni prijestup.

-- Bilieze ga: Ahmed, El-Buhari i Muslim.

Vecina islamskih

ucenjaka,

0'::::'

me ko

De ~~

fY.1pcie, uvjetu e

potkraCivanje mestvi toliko da ne prelaze &nk.e. iersko se mesr-e roliko potkrate, izgledat ce kao papuce, Uporiste do ispod clanaka ..." Hanefije smatraju da onaj ko ne bude imao prekrivaca (izal}, duzan )e rasporlti sa\vare, te ako bi.ll, ob"ukao cnakve kab..'"Vejesu, duzan 'le dati otkup (jidju) za to. Imami Malik i Es-Safi smatraju da nije dUZaD poriti salvare, nego ce im 'e prern dar hadis Ibn Omera u kojem stoji: " ...osim ako bude irnao obucu, pa neka ie porkrari

ill obuci onakve kal cve jesu, niti je duzan platiti hdju. Kao dokaz navode
predanje:
\'""""".. '" 1. ''''~I: ~ U;u-

i l~l:J~d~ 4s- ~I.~ ~\ 0~~ ....

Dzabir ibn Zejd prenosi

~\ ifPJ ..
f

U""~
~

JI,j- ..
~.,.:1''',

<~ y~:;' J
... :..

\>'.1 \:~iH;.':~i\~'r .'\:':1\ ~i I~( t. r'll ~ 11: 1'1:\j_..,; 11: .'J~ ; ;.1- y<.J'~:r" ~:J: ;od Ibn Abbasa, r.a., kako je Poslanik, obuce salvare, a ana) papuce neka podreze mestve koje mu se pri ruci

s.a.v.s.. rekao: "Ko ne bude imao ogrtac (izar) neb , ko ne bude posjedovao nadu, taka cia ne nadvisuju nozne Clanke."28

Medutim, aka bi obukao salvare, a pri tome nade agrtac, duzan ih je skinuti;

5. skJapanje braka iii vjenc.anje drugoga, bUo to preko stsratelia iii opunomocenika.
Ovakav se brak smatra neispravnirn, drugih: prema predanju Muslims

Prenosi sklapati."

se ad Osmaoa

ibn Affana da je Poslanik, s.a.vs., rekao:

"Nije se rnuhrimu dopusteno zenici, niti drugoga vjencati, niti zaruke

zsPrenosi ga En-Nesai s vierodostojnim nizorn prenosilaca,

FIKHUS-SUNNE

~l

Prenosi ga Et- Tirrnizi bez zavrsnog dijela: " ... niti cia zaruku sklapa."

00 je rekao cia je hadis hasen-sahih,

Ovo misljenje zastupaju imami: Malik, smatraju da je muhrirnu zabraojeoo

Es-Safi, Ahmed i Ishak. Oni

sklopiti brak, a aka to i ucine, brak

rnu oe vrijedi,
Sto se rice predanja u kojem se prenosi da se Pcslanik, s.a.vs., ozenio Mejmunom,
r.a, dok je bio muhrim,

to je suprotDo onome sto pIenOS! zerudbe Poslanika, s.a.v s.,

:\fuslim, cia se ozenio njome kad nije bio u ihramima. Et-Tirrnizi Mejmunom, veli: "Razisli su se aka jet se Poslanik, s.a.vs., ozenio ojome oa putu prema Meki,

Dio njih smatra cia se ozenio njome prije stupanja u ihrame, ali se taj brak ozvanicio nakon sro je stupio u ihrame, a ooda je s njom spolno opcio nakon skidanja ihrarna u rnjestu Serif, na putu prema Meki." Hanefije srnatraju dozvoljenim sklapanje braka muhrimu,
000

stoga

sto ihram ne sprecava sklapanje bracnog ugovora. nedopustenim j.este snosaj, ali ne i bracni ugovor;

sto smatraju

6./7. podrezivanje noktiju, te brijanje iii polkracivanje dlaka na glavi Hi na drugim diJelovima tijela.
Prema rijecima UzviSenog:
L , ',:\\:.\.~. '<'...' -' 'I' '\ ~ , --?-"t' C ~ r-"_"».J \.:\_'. \ ~ JJ;i.l'
-:: ~ .. l' ~ ":
)I

......

a glave svoje, dok knrbani brijre ..."29

ne srignu do rnjesea svoga, ne

Islamska je ulema saglasna da je muhrimu, bez optavdanog zabranjeno ga bez fidje, Dozvoljeno je ukloniti kosu aka pricinjava poteskoce,
0

tazloga,

podrezivanje

noktiju. Aka bi bio nokat slornljen, uklonit ce s tim da je

duzan dati fidju, osirn ako se ne radi

uklanj.anju trepavice iz aka. Ako

bi mu kosa pravila poteskoce, nije duzan dati fidju.30

~ El-Bekara, t 96. ;"Wikije srnatraju da je obavezan dati fidju,

~~-

Es-Sejji d Sabik

Allah, di.s., kaze:

«~) ~~ )
.,;. J-

('I.;- ::,. ~~
-fl ".

...>..."

",_j~ ~j ~) l.:.,; ::,.

;F .. ...; .. "

A ~? ~"
...

"... a onog medu vama koji se razboli iliga glavobolja rnuc] neka se postom, iii miloseinjorn, iIi kurbanom islrupi"31;

8. mirisanje odjece i tijela, bilo da se radi 0 cElvjekuiii zeni.

:~J~ .r;';';~ ~::,. ;_; ,~-' ~ ~J;';.r .. "' .. ;;." ~....

~~ Y
.L

11~J :;J.JI .;•• ... ...~ ....

"

.~\ ~\

(_bJ\ :J~ ~-' ~

"J

.#'.J,

~\ ~

.::::

~\ ~J ~

,..

J~,~~
.". ./~ ~

e-~;

Ibn Orner, r.a., prenosi da je Orner primiietio miris koji je dopirao s Muavije, koji je bio u ihramu, te rnu Orner, r.a., rece: "Vrati se i ukloni ga vodom! Ja sam, doista, cuo Poslanika, s.a.vs., kad je rekao: 'Hadzija nije ugladen, nit! naml!1San."'32 Takoder, kao dokaz mozerno navesti hadis Poslanika, s.a.v.s.:

.~ :Lj~ ~t$~I.
" ....otkloni miris koji je na tebi!" a ponovio ga je tri puta.

~ ;~\I ~i

'

Ako bi se desilo da muhrim umre, prilikom gasuljenja i umotavanja u cefine ne stavljaju se mirisi, jer je Poslanik, s.a.vs., za onaga ko je preselio kao muhrim, rekao:

"Ne prekrivajte mu glavu,

1 ne

stavljajte na njega mirise. On ce na odori ill tijelu prije a ne radi

Sudnjem danu biti proZivljen uceci telbijuI" Sto se tice mirisa koji Je ostao na njegovoj oblacenja ihrama, nema nikakve prepreke, Dopusreno je mirisati bilje koje se uzgaja za prehranu, saCinjavanja mirisa, kao sto su: jabuka, narandza i drugo voce i povrce,

1. U

El-Bekara, 196. Bilidi ga El-Bezzar s vjerodosrojuirn nizorn prenosilaca,

A. W
FIKHUS-SUNNE

to se rice serijatskog stava u slucaju da rnuhrirn zadobije miris Kabe, Seid ibn Mensur prenosi od Saliha ibn Kejsana da je rekao: "Vidio sam Enesa ibn Malika, dok je bio muhrim, da je njegova odjeca poprimila i upila miris Kabinog mirisa, haluka, ali ga on nije uklonuo pranjem." Ata yell: "Nije duzan prati ga, niti to povlaCi bilo kakvu obavezu." Safije smatraju da je onaj ko namjerno zeli poprimiti rniris iii ga vee poprimi, a ima mogucnost dati fidju; ukloniti ga, a to ne ucini, gresan i duzan je

9. Dblacenje odjece koja odise lijepim mirisom.

Islamski su ucenjaci slozni da ie zabran jeno oblaciti odjecu narnirisanu lijepirn mirisom, osim aka se on prethadno ne ukloni pranjem. ~

~;~y~:J~r-G--,~1u\J:a~\J
...
,},.,..

...

~~\~~;';~'\ie{:;
:;'~y8
osim ako raj mitis na koje se

.~~j ~1~~j) -oblacite odjecu koja odise veresorn Nije poieljno

art prenosi od Ibn Om era, r.a. da je Poslanik, s.a.vs., rekao: "Ne

ili safranom,

pranjem ne uklonitel" tj. dok ste u ihrarnu.P da takvu odjecu oblace uzoriti predstavnici ugleda, kako obicni narod ne bi posrnuo za onim sto je nedopustenc. Malik od Nafija prenosi da je cuo Eslema, slugu Omera bin elHattaba, kako je rekao Abdullahu ibn Omeru: "Orner, r.a., prirnijetio je na Talhi bin. Abdullahu pravovjernih, namirisanu odjecu, dok je bio u ihramu, pa ga odjeca?' Talha odgovori: '0 vodo ljudi se povode!
0

ie upitao: 'Kakva je ovo namirisana

to je miris, midr.' 'Za varna, uglednima,

Kad neznalica vidi ovu odjecu, reci ce: 'Doista je Talha ibn Ubejdullah oblacio mirisljivu odjecu dok je bio muhrim!' Ne oblacite, nisra od namirisane odjecel'' ugledruci,

StO se rice stavljanja

ne
0

rnirisa u jelo dok se kuha ill u pice tako da oni okus, boju, niti mitis, pa aka muhrim to

tave trag, ne prornijene

pojede, odnosno popije, nije duzan dati fidju,

Prenose ga Ibn Abdulberr i Et-Tahavi.

Es.S~jjitl

Sabik

Medu tim, ako ostane trag mirisa, pa tu hranu, odnosno pice, rnuhrirn

pojede, morat ce dati fidju, prema miSljenju Safija.

Hanefije smatraju da nije duzan dati fidju, jer njegova namjera nije

bila da se mirise urne;

10. odlazak u ,Iov.

Dopusteno Je rnuhrimu Ioviti u moru, biti ponuden morskim ulovom, da on ukazuje na lov ida jede ad toga, Medutim, zabranjuje mu se kopneni lov", pa

cak i da

nekorn ukaze na lov, aka je vidljiva lavina, mu se cak i

ili da otkriva gdje je Iovina, ako je n evidlj iva. Zabranjuje rastjerivanje zivocinja,

Zabranjuje mu se unistavanje jaja kopnenih zivotinja, kao sto mu se zabranjuje njihovo kupovanje

i prodavanje, te muzenje mlijeka.

J1'" "
J

Dokaz za to jesu rijeci Uzvisenog:

~ \"f-F;

t:? :";':'~rfJ~~~J~
,jo}""

lYt;~w..J~\

:";':'rs:JJ.:-1t
.) -:: ~

"Varna se dopusta da u mom Iovite i da ulov jedete, da se njime vi I putnici korisrire, a zabranjuje yam se da na kopnu lovitedok hadfa obavljate:'3'.i obrede

11. hranjenje od ulovljene zivotinje.

Muhrimu se zabranjuje

jesti kopneni ulov, koji se iskljuCivo ram

otkrivanju
~ .J-...

njega ulovio, ili po njegovom

mjesta Iovine, ili uz njegovu

" ...

pornoc. Dokaz za to jeste predanje El-Buharija i Muslima:

'b:-bifrL: J~~~i~;6 ~\:; ;;'~i~ ,;;~ ~ I<:~:rr. 2 i;6· ~i lr¥~f-i ~~\ ci; '~I ~l ' ~ jt1 :~~J ,~i cY ~t ~~ ~ ~ ,{G J; i;6 _it J:;; ,';":-J
J..;L: \_,:';'"G \;.;;
.,
;0

'"

~I ~

~I

... ,"',)J'

...

...

,.

~I

....

......

'f$

J.4

Kopnene zivotinje, kod vecine lIcenjaka jesu one koje se pare i razrnnozavaju rnakar i zi'"jele 1I vodi, a nasupi:Ot njih jesu vodene zivotinje, Kod hllja. kopnene one koje zive on kopnu iti na kopnu i u vcdi, a vodene jesu koje iive iskljucivo El-Maida, 96,

ria kopnu, Fa zivotinje jesu

1I

vodi,

J.\

FIKHUS-SUNNE

J;., ~\ J;'J ~
...
),~,r

'

ci; .~Ii'J1
....."

~.0: ~~. ~ c;:~? ~_,'~rJ

"" ,. J

~ j;ti :Iii F .~
" /

~ ~i;r~2;;G;i0('JjJ cfj l5~~ ,~<i_;'~:YG~-, ~1\ ~

0: &~lip ,~8~~.
.r"''''
...J ..

,i;6:: ~ ~ ,_;;-_,

,~~~\:;i

~;.i~i :JG. ~~~~

_~
~

ti.;_~'{~r~_"7
:JG .~ :I,IG ~ ~l ~G1)
r

~ (_j'. \; ~
"., .....

Ebu Katada pripovijeds

kako je Poslanik, s.a.vs., krenuo na hadz

i s njim narod, te se u putu dio njih odvojio, a medu njima je bio i Ebu Katada, koji im je rekao: "Budite uz obalu mora dok se ponovo ne sretnemo." Oni su ga poslusali. Kad su se odvajali, svi su stupili u ihrarne, osim Ebu Katade, koji to nije ucinio, Dok su putovali, ugledali su zebre, te Ebu Katada zaskoci
j

prikla jednu zenku. Potom su se zaustavili i pojeli

dio njenog mesa, a potom su se pitali: "Zar nam je dozvoljeno jesti ulov dok smo u ihrarnima?!", te uzese sa soborn ostatak mesa. Kad su dosli Poslaniku, s.a.vs., rekose: "0 Boziji Poslanice, svi smo bili u ihramirna, osim Ebu Katade, koji je, kad srno vidjeli zebru, skocio i zaklao je. Mi smo se zaustavili i pojeli dio njenog mesa, a potom smo se zapitali cia

li nam je dopusteno

jesti ulov dok smo u ihramirna, te smo preostali

dio mesa ponijeli sa sobom." Allahov ih Poslanik, s.a.v.s., upita: "Da li mu je neko od vas naredio da je uhvati ili mu je ukazao na nju?" "Ne", odgovorili su ani, pa irn on rece: "Pojedite ostatak tog mesa!" Dopusteno je jesri Iovinu koju nije muhrirn licno ulovio, iii koja nije u njenom lovljenju.
".
J

iskljucivo radi njega ulovljena, ili na koju nije on ukazivao da se ulovi, ili na bilo koji nacin potpomogao
... J

':'.'j- UJ..... ..c; .~\ ~~L' .i; , i-:..11 -:i b-~'...J1.i1 if' i'~ i'" .r: ~- :J' G I--c.l' .j;_ ~I Lf"""'" _ J'lJ-'.J oJ"'>:~, . if' ~ . ., '.' ,
J

.,..1....

.i'" ~ ..J
EI-Muttalib "Dopusteno ad Dzabira prenosl

,("\" ,) "I' ,

J.

O.J~

da je Poslanik,
5

r ..... P>s.a.v.s., rekao: tim da ga niste

.... '.

.J

~ I~ ·OJ}

vam je ulovljeno meso kopnenih zivotinja,

vi ulovili ili da nije radi vas ulovljeno.?"

" P~enose"g:l Ahmed Dzabira,
j

Et-Tirrnizi, koji veli: "Nije poznato

da je El-Muttalib slusao ad

~ ~~~.
:46
Es-SejJid S «bi]:

Prema misljenju neke islamske uleme nema prepreke

za muhrima

jesti meso kopnene zivotinje, pod uvjetorn da on nije ucestvovao u lovu

ili da se nije ulovilo iskljucivo radi njega.

Es-Safi kaze: "Ovaj

na ;logicnijl."

se hadis

navodi

ovoj

terni i on

je

Ovakav stay imaju Ahmed i Ishak, a orprilike tako rnisle Malik i vecina alima. Aka bi muhrim lovio ili radi njega bude nesto ulovljerio, to se srnatra zabranjenim, haramom, bez obzira na to da li je to bilo s njegavom dozvolom ili bez nje. Medutim, aka bi neko ulovio za sebe licno, a nije muhrim, a patam Abdurrahman Neb ad tag mesa pokloni rnuhrimu ili mu ga proda, ne ibn Osman et-Tejmi veli: "Krenuli pa mu je poklonjena smo na hadz s srnatra se zabranjenim. Talham ibn Ubejdullahom, ptica dok je on spavao. s.a.v.s."'3!

ad nas jedose, a neki se suzdrzase, Kad je ustao, on blagoslovi i Hadisi koji muhrimu zabranjuju jesti meso zrvotinja ulovljenih na

podrza one koji su jeli rekavsi: 'To smo jeli 1 s Poslanikom, kopnu jesu poput hadisa:

G~

d :J~'F;
~
,. ...

rL-.;~..<11 ~
.F ...~"

·rf- ei~!~ :~;~~~J~,;f.'; J:_ ~ ~_; :

...

+~\ ~\ J;"J J:o

./...

~I

~_"':J

J! IS:;';"
,

",.I'

...

..

ZI ~I

i:~
"',?

J. ~\,;. ~,

~l ;~j-~\~~ :G:~~;''; _)\

+
-

~"

_I~:.:.;
J

~I ~

~\

J_,..:'.J<.$\'y
pa to

Prenosi se ad Es-Saba bin Dzessame Poslaniku,

el-Lejsa da je on poklonio

s.a.v.s., zebru u mjestu zvanom Veddan ili El-Ebva, to prihvatili samo zato sto smo u ihramimal" u hadisima.

Poslanik, s.a.v.s., odbi. Vidjevsi promjenu na njegovam lieu, Poslanik mu rece: "Nismo Ovakvi se hadisi tumace da [e osoba koja nije u ihrarnima lovila za onu u ihramima, jer na taj nacin izbjegavamo kontradiktornost Ibn Abdulberr hadisi koji govore
0

kaze: "Ono sto opravdava ova misljenje jesu sahibtoj temi."

vr Prenose Ahm~d

Muslim.

. A,.

·V
na taj nacin, necemo naici tumacenja njihove i traziti nacin

FI KHUS -S UNNE

Prerna tome, aka se hadisi proturnace hadisa, prunJene. te taka izbjegavati kontradiktornost

na ko ntradiktorn a st. Dakle, duznost je traziti odgovarajuca

Ibn el-Kajjim preferira ova misljenje, te kaze da sva predanja ad ashaba ukazuju na ovakvo obrazlozenje.

Prupis za osobu koja pocini prekrsaj. u ihramima

Onaj ko ima opravdan razlog, uzr, za ana sto je ucinio, izuzimajuci snosaj, kao sto je opr. brijanje kose, oblacenje odjece, i sl., duzan je zaklati ovcu iii nahraniti sezdeset sirornaha, svakom siromahu dati po pola saa, iii postiti tri dana. On je pred izbororn da ucini jednu ad ave tri stvari, Nece pakvariti hadz iii umru aka bi ucinio jedan od ovih prijestupa,
~ , ,.,. ...

osim snosaja sa zenom.

rG-' ~ ,
...
I ,.

k\ j;, ~\J~_) ~\~~

,,J

,.jl\ ~

~\

J_"'::'_) Jw .
... ~

"

'/

;; ~ c:? iSi ~i ) 'i0 iSi r.::. ~i ,lC:'i ~G-c~\~ ~~\ :rL-' ~

~ "':1l ...

r :JI; ~~I)
;0" ~

..; 0 :;~~\~)1 .;
~

~ :;
...

"'....,}

'

,.,.

;0

..

,.

~~ ~\)\ :.:; :Jw

"........

,,~....

~~I

:;)

<-

"

.0fG -!--:y

Abdurrahman '''Glavobolja

ibn Ebu Lejla prenosi

od Kaba ibn Udzre cia je 'Da', Na to mu Po slanik ,

Poslan.ik, s.a.v.s., u godini Hudejbijje naisao pokraj njega, pa ga je upitao: te muci?', pa rnu je dgovorio: s.a.vs., rece: 'Obrij glavu, potom prikolji oven, ili tri dana posti, iii po tri saa datula podijeli na sezdeset siromaha.'''38

~~ rL., ~
...

),.

~I ~

~I ~_,..::._)
J

E t~,~i_)
,.:,
r

...

~ ~~ ~~i
'" 1iI'''

:J~:;;.,
"r
...

\'--;
j

<: . .)6~)
J ..
...

.1

...

:JIi_; ~~
..

~\ J§~'v~
~ ,of> ,}

"_,.
,"'"

y ~~,;;-~~\
~....

~\ J_;':;

-i~~ 4 ~
""...

,.

_j\ ~~

""

ff

_jl

i~
tfo.t

~ ~.~.

~I_) ~ lS) ~ ~\ ~;
,.'" .) .......

~j::(G.~ ~\ _;1 'i~i ~Si.::.., ..LI_) ~\ .r

" Biljeze ga: El-Buhari, Muslim i Ebu Davud.

:J J~~.J.~ ~\~

2,8

Es·SeJjid S"bik

Takoder se od njega prenosi da je rekao: "Zadobio u godini Hudejbijje, a bio sam s Poslanikorn,

sam glavobolju

s.a.v.s., tako da sam se iii kurbanom

po bojao za svoj vid, pa je Allah, di.s, > 0bj avio ajet '.,. a onaj medu varna koji
se razboli iii ga glavobolja muci, neka se postom, ili milostinjom, iskupi,39' Zatim me je zovnuo Poslanik i rekao rni: 'Obrij glavu i posti tri

dana, ili nahrani sest sirornaha jednim /erekolfio suhog grozda, ili prikolji oveu.' Obrijao sam glavu i priklao ovcu," Es-Safi srnatra da onaj ko nema optavdanog dok Ebu Hanifa smatra obaveznim opravdanja, au mogucnosti razloga mota dati Bdju, onome ko nema
razjasnjeno,

klanje kurbana

je, kao sto je to prethodno

Propisi u vezi s potkracivanjemkose

Ata veli: "Ako bi rnuhrirn iscupao tri dlake svoje kose ili vise ad toga duzan je zaklati kurbana.'?"

Es-Sa6 veli da je Ata rekao: "Ako odsijece jednu dlaku, treba udijeliti
sadake jednu pregrst (psenice), Ako odsijece dvije dlake, udijelit ce dvije pregrsti, a aka odsiiece tri ili vise dlaka, morat ce zaklati kurban,"

Propisi mazanja (mastima i slicnim materijama)

U Ef-MlIJevau stoji: "Mazanje cistim uljem ili Cistim sircetorn, prema misljenju Ebu Hanife, zahtijeva klanje kurbana, bez obzira na kojem se dijelu tijela to radilo." Safije smatraju tijela, Nema grijeha ako bi u zaboravu ili neznanju odjenuo odjecu ili se narnirisao. U ovom slucaju nije duzan dau fidju,
El-Bekara, 196.

da za mazanje kose i brade uljima koja nemaju

mitis duzan je dati fidju, dak je nece dati aka bi namazao druge dijelove

l'I

'" Fiwek iznosi oko 1.6 ritlova. a to je 6·10 lirara. 41 Safijc smatraju da S~ ovd]e pod kurbanorn podrazumijeva ovca, Bilje7j ga Seid ibn Mensur.

'.

FIKHUS'SUNNE

~9
,.r;.l

Dokaz za to jeste predanje:

,~~_:;'4\~~~~rL:_:; ~ ~
~

.J".

1\ j;, ~\ J J_;'_)
,~\ J_;'_) \;":J~ ~..
,~I

:J~'0j

.~;;~2~~~

Ii'(~~; ~f-~ ,.;;,

,:..:.b ~ .. ;.;.:: _;;_:;

...

:J~~\.; ~;;
,

~L;,~l:_:; "Neb

~tjlJ

,i~1

j.}\

Jala ibn Umejja je reba:

je covjek dosao Poslaniku, s.a.v.s.,

ncseci ria sebi dzube, a glava i brada bile su mu zute, On je rekao: 'Allahov Poslanice, stupio sam u ihrame za umru, i to ovakav kakvog me vidis,' Poslanik, s.a.v.s., odgovorio mu je: 'Ukloni zutilo pranjem, skini dzube, i ono sto si obavljao na hadzu, obavljaj i na umri."'42 Ata je rekao: "Ako bi neko iz zaborava ili iz neznanja obukao odjecu, nije duzan davati otkup, kefaret."? Za razliku od toga, ako bi u ihramima ulovio divljac, iz neznanja ili zaborava, duzan je to nadoknaditi, Jet to spada u materijalnu obavezu koja je ista u znanju i neznanju, kao i u namjeri i bez namjere. To je isto kao i ljudsko pravo koje se mora nadoknaditi. N ovcana je kama is ta radilo se 0 man ju iii 0 neznanju,
0 predumislj

aju

iii bez predumisljaja,

Spolni odnos kvari hadz

Neki je covjek spolno opcio sa svojom zen om, a bio je muhrirn, pa su Alija, Orner i Ebu Hurejra, r.a., kazali da moraju nastaviti s obredima hadza dok ga ne obave, te cia naredne go dine moraju obaviti hadz i zaklati kurban, hedj. Ebu el-Abbas et-Taberi smatra da ako covjek spolno opci sa syoJom zenom prije prvog dijela oslobadanja njegov je hadz pokvaren, od ihrama (teha/lul evve~,

bez obzira na to je li to uradio prije stajanja

na Arefatu, ili poslije njega. Ipak, mora dovrsiti taj hadz, zaklati devu i naredne godine ponovo obavici hadz, Ako i zena bude muhrim i ne bude
., Biljeze ga autori EI-Klftllblls-,itte, - Biljezi ga El-Buhari, osim Ibn Madze.

.~.

·V
Sn.bi.k

30 se protivila tome sto

111UZ

Es-Sejjid

s ojom zeli spolno opciti, i ana ce dovrsiti obaviti hadz (kada). Vecina

taj hadz, a naredne go dine mota ponovo

ucenjaka srnatra cia i ana mora zaklati kurbana (herfJ). Neki smatraju da je vadzib zaklati samo jedan kurban na ime ojih oboje. Ova se misljenje prlpisuje Atau. EI-Begavi
1.1

djelu Serhus-szmtte

veli: "Ovo

je i preovladavajuce

misljenje imam a Es-Safija. Covjek je duzan zaklati kurbana, isto kao sto je receno da se on mora iskupljivati za spolni snosaj u danima ramazana. Aka naredne predostrozncsti, go dine pocnu s obavljanjem hadza (kada),treba

ill, iz

razdvojiti'" na mjestu gdje su spalna opcili." zaklati devu, onda

Aka ne bude u mogucnosti

ce

zaklati kravu, a

aka ne mogne ni to, anda sedam avaca. Aka ill to ne bude u mogucnosti, ooda ce vidjeti koliko deva vrijedi u dirhemrma (novcu), pa ce te dirheme vrednovati jedan dan. Racionalisticka pravna skola (asba.bur·rej) smatraju da aka spolno opci prije boravka na Arefatu, ojegov je hadz pokvaren i morat ce zaklati oveu, ili zrtvovati sedminu deve, a aka to ucini nakon boravka na Arefatu, njegov ham nije pokvaren, ali ce moran zItvovati devu. Aka osoba koja obavlja hadz klran pokvari hadz, ona mora cioiti sve sto i ona koja obavlja hadz ifi"ad, samo sto ce 1sljedece go dine morati obaviti hadz klrcm i zbog toga zrtvovati jos jedan kurban, obavljanja hadza klrana. Aka muhrim spolno opb nakon prvog teba//ula, hadz ce mu biti obaviti, Ovo je misljenje Ibn valjan i nece ga morati naknadno obavljati. Ova je stav vecine ucenjaka, Ipak, neki smatraju da ga mora naknadno Omera, Hasana i Ibrahima. Oni takoder smatraju da mora dati i ndju . hranorn, a ooda ce svakorn sirornahu udijeliti po pregrSt te postit ce za svaki taj pregrst po hrane, Ako ni to ne bude u mogucnosti,

ce, osim obavezujuceg kurbana, morati

prilikom

a to je kurban koji je obavezan

.... Ahmed i Malik srnaua]u pohvalno,

cia ih je obavezno

razdvojiri,

dok hanefije

i safije kazu da je to

FIKHUS-SUNNE

31

Potom su se razisli

pitanju te fidje: da li to mora biti deva ili ovca.

Ibn Abbas

Ata smatraju da mora zaklati devu. Ova misljenje zastupaju

takoder Ikrima i Es-Safi u jednom predanju, Drugo misljenje jeste da mora zaklati oven. Ovo je Malikov stay: Ako muhrim u snu polucira, ili polucira razmisljajuci ili gledajuci, safije smatraju da nije duzan nista, Kazali su da onaj ko sa strascu dotakne zenu, ili je poljubi, mora zaklati oveu, bez obzira na to da li polucirao ili ne. Ibn Abbas, r.a., srnatra da mora zaklati kurban, Mudzahid veli: "Neb u ihramima, preovladala.' je covjek dosao Ibn Abbasu i rekao: 'Ja sam pa )e naisla neka lijepa zena, sto me izazvalo i strast je Ibn Abbas se toliko nasmijao da je gotova paa i rekao: "Ti

51 mladic za zenidbu ..Ne smeta to sto si uradio (ne kvari hadz), zakolji
kurbana, i hadz ce biti ispravan.'?"

SANKCI]A
Svevisnji veli:

ZA LOV
J; .. ,})-:_... ...

~ ~J..: ~I~
.,.",.. .J ~ •
.#' ~ ~", .

J'

1~~.J:;~,:;r;'F~
~ ,)'! ... "" ,

,r

"..

..I~#'~

-i

,J-

"':

~I

':J ~I~~I

~ ~~,

~~ J»- ):fL: (li. ;~~)~I ~~ ~~~

~i~I-,)

J~ \J;~
)-~ "" , : ..

-o vjernici, ne ubijajre divljac dok obavljate obred~ hadza! Onome

/;~\J~

J~

~I(:<>

;~~':;J..::..

"' '"

~10: - [S:;-~,
....';:;

~~I

~~;\J~J0-,~ \..~

od vas ko je hotimicno ubije kama je da jednu domacu Zivotinju, Ciju ce vrijednost procijenid dvojica vasih pravednih ljudi, pokioni Kabi, iii da se iskupi time sto ee, nahraniti slrornahe ili posriti, da hi osjetio poguhnost postupka svoga. A Allah je vee oprostio ono Sto je bilo ..Onoga ko to opet uradi - Allah ce kazniti. Allah je silan i strog;'·~ Ibn Kesir veli: "Stav vecine ucenjaka jeste da su osoba koja hotimicno jednake."
" Prenosi Seid ibn Mensur, El-Maida, 95.
0

pitanju sankcioniranja

lava

levi i ana koja to uradi iz zaborava,

-c

.
3~ Ez-Zuhri

~'..,C'',.'.
Sahil.:.

Es·Sejjid

veli: "Sankciju za onog ko lovi hotimicno potvrdio

je

Kur'an, a za onog ko to uradi iz zaborava porvrdio je sunner." To znaci da je Kur'an ukazao na obaveznost sankcije onom ko bude lovio hotimicno, te da je zbog toga gresan. Na to flam ukazuju Njegove

rijeci:

"... da bi osjetio pogubnost

postupka

svoga"

i propisi i hotimicni nadoknaditi,

koje je Allabov Poslanik,

s.a.v.s., postavio,

te njegovi

ashabi nalazu da se greska u ovom slucaju sankcionira i smatra isto kao loy! Takoder, ubijanje divljaci jeste steta, a steta se mora bez obzira na to cia li se radi
0

namjeri iii zaboravu! Jedina

je razlika ta sto je onaj ko to ucini hotirnicno gresan, dok onaj ko to ucini

12 zaborava nije!
Svevisnji, govoreCi
0

iskupljivanju tog delikta, veli:

"... kazna je da jednu domacu iivotinju ..."

Prema misljenju Ebu Hanife, ovaj ajet ukazuje na to cia onaj ko ubije neku zrvotinju mora zaklati istu toliku zivotinju po vrijednosti, a ce zaklati unutar harema, ill ce u toj vrijednosti nahraniti siromahe. Po misljenju
tu

ce vrijednost izracunati dvojica ptavednih ljudi. To rnoze biti zrtva koju Es-' afija, ovaj ajet znaci da ako muhrim ulovi neku

zivotinju, istu ce toliku zivotinju zaklati kao kurban. Znacenje rijeCi: 'istu toliku zivotinju' jeste: istu u izgledu, i ta zivotinja mora biti iz iste vrste kao i ulovljena zivotinja, a
0

tome ce presuditi dvojica pravednih ljudi,

Omerova vlast i presude prvih generacija muslimana (selef)

Prenosi se od Abdulmelika ibn Kurejra ad Muhammeda da je neki covjek dosao Omeru ibn el-Hattabu, Bill srno u ihrarnima, pa sta mislis rece: "Doell da presudimo."
0

ibn Sirina

r.a., i rekao mu: "Moj

saputnik i ja zaustavili smo se s konjitna pored puta, pa smo ubili gazelu. tome?" Orner, covjeku pored sebe, nastavlja:" jih su mu dvojica Prenosilac

~ ~
F IKHUS-S UNNE

33

presudili da :htvuje kozu, pa je covjek otisao govoreci: 'Ovo [e vladar pravoviernih, a ne rnoze da presndi u vezi moje gazele, nego je pozvao
S

drugog covjeka da presudi

njim." Orner je cuo rijeCi ovog covjeka, te

ga je pozvao i upitao: 'Da Ii uCis suru El-Maida?' Covjek je odgovorio: 'Ne ucim.' Ponovo ga Je upitao: 'Da li znas ovog covjeka koji je sa rnnorn donio presudu?'
SU1'U

Odgovorio

je: 'Ne.' Orner rece: 'Da

Sl

rill rekao da uas

EI-Maida, udario bih tel' Potom nastavi: 'Uzviseni Allah kaze u ~ ~

Svojoj knjizi:

4·· .~\ L.~~~~

'" .Ciju ce vrijednost odrediti

rs:: J~
~
"

\J~;::~ ... ~ _
ljudi, pokloni

dvojica vaSih pravednih

siromasima Kabe.' A ovo je Abdurrahman

ibn Avf.'"

Nasi su prethodnici
se tice divljeg magarca,

(sele£) odredili cia se za noja :htvuje deva, a sto divlje krave,divojarea

i divokoze, za svaku od

njih zrtvuje se krava, Za mrrnota, goluba, grlicu, divlju kokos i slicne ptice, odredili su oveu, za svaku od njih.

Sto se tice
mJeseca.

hijene, za nju je :htva ovan, za gazelu koza, za zeca koza

koja je starija od cetiti rnjeseca, za lisicu [are, a za skocimisa koza ad cetiri

Postupak prilikom nemogucl1osti ispunjellja kame

Seid ibn Mensur prenosi ad Ibn Abbasa, r.. ., da je za ajet: a ~

4 .... \~--" fi t: J-~~~i \.>;.;:~<:. £ ;,; .., -210. ~,--:

iivotinju,

"Onome od vas ko je namjerno ubije kazna je da irtvu;e Jednu domacu slicnu onoj koju je nbio" rekaa: ''Ako anaj ko je u ihrarnima ubije neku divljac, bit ce mu odredena adekvatna kazna,' Aka ne bude posjedovao ce se procijeniti u dirhemima ono sto mu je propisana (srebrenjacima), kao kazna, ana a zatim ce se ri dirhemi

procijeniti prema hrani, te ce za svaku polovinu saa postiti jedan dan. Prema tome, aka muhrim ubije neku divljac, bit ce mu odredena adekvatna kazna. Ako ubije gazelu ili slicnu zivotinju, iskup mu je ovea koja se kalje u Meki. Ako ne bude u mogucnosti, onda ce nahraniti sest

Es·Sejjid

O
j

..

~·
nahranit

Sabik

siromaha, a ako ni to ne mogne, postit ce tri dana. Ako ubije divojarca, ili slicnu Zivotinj;u, iskup mu je krava. Ako ne bude u mogucnosti, dana. Ako ubije rioja, divljeg magarca i zivotin]u slicnu tome, iskup mu je deva, a ako ne bude u mogucnosti, nahranit ce trideset siromaha, Ako ni to ne mogne, postit ce trideset dana. avo predanje zabiljezili su Ibn Ebu Hatim i Ibn Dzerir, koji dodaje: " ...hranom u kolicini jedne pregrsti (mttdd), pregrst je dovoljna da ih zasiti." ce dvadeset sirornaha, a ako ill to ne mogne, onda ce postiti dvadeset

Nacin hranjenja siromaha i posta

Imam Malik yeti: "Najbolje sto sam cuo jeste da mu se odreduje iskup, da se prodjeni
0

onome ko ubije divljac

zivotinja koju je ubio, a

ooda da se vidi koliko se za njegovu cijenu maze uzeti hrane, Onda ce svakog sirornaha nahraniti u kolicini jedoog llufdda, ill ce umjesto svakog

mudda ispostiti jedan dan, te ce se vidjeti koliki je broj siromaha. Fa ako ill
bude deset, ispostitce sezdeset." deset dana, a ako

ih bude dvadeset, onda dvadeset

1 vise

dana, tj .. onoliki broj koliko una sirornaha, pa makar ih bilo

od

Merfusobno ucestvovanje u ubijanju divljaci

Ako ucesrvuje skupina ljudi u ubisrvu divljaci, s namjerom
od vas ko [e narnjerno onoj koju je ubio."

da to

svi zajedno ucine, za sve njih vazi jedna kazna. Kaze Uzviseni+''Onome
ubije kazna je da htvl.lje jednu dornacu zivotinju, slidnu

Ibn Orner, r.a., upitan ihramima? Odgovorio

je

skupini koja ubije hijenu dole su u

je: "Zakoljite ovna." Upitali su: "Je li za svakog

od nas?" 00 je odgovorio: "Ne, nego jednog ovna za sve vas."

FIKHUS-SUNNE

loy i udsijecanje drveca u haremu

Zabranjeno je onorne ko je pod ihrarnima i onorne ko to nije lovljenje divljaci i njeno tjeranje, odsijecanje drveca koje obicno ne sadi covjek, otkidanje zelenog rastinja pa cak i trna, osim izhim47 i rnekanske (prave) sene, koji se smiju otkidati, lomiti, unistavati i sl, ~ ~ "" ~

:-~ rj} r~ J"..." ""~)"

; _; f< too

....

~J

~\

j:., ~\J~~JIi :JIi y ~\ ~~ ; ~~ ~I

~J ,~y ~ ~
'" ...
". '"

~~ ~"k.~ 1,;;:~ ~J,~~

. .;..;~; ~\ :J'~ ."; •.
-"_. _., ~

:;

~ ~J ,iy._;.. ~
~~
"..
.-' ...

~'''''/:'',}

. ...

/"

'r~

.. ~ , ~I \~

,.. .)~

:k·, ':i<~,~~./ ~~:,:~ .'';'';~\~I

J ~
... ... • _. ,r...
J'

j.

:,~~\J'~ V •

",

...

. ._:,/~:\ ...,.r~ '"

Prenosi Poslanik,

se od Ibn Abbasa,

r.a., da je kazao: "Rekao je Allahov Meke: 'Ovo je mjesto harem,

s.a.v.s., na dan oslobodenja

njegovo se trnje ne kida, njegovo se zeleno rastinje ne cupa, njegova se divljae ne lovi i stvar izgubljena u njoj ne uzirna se, osim ako se zeli razglasiti da je nadena.'

El-Abbas je rekao: 'Osim izhira, jer ani ne mogu bez njega; potreban
Ie za kovace i za kuce.' Pa je rekao Poslanik, s.a.v.s.: 'Osirn izhira."?" Es-Sevkani je rekao: "El-Kurtubi koje je zabtanjeno na one koje je plod Ijudskog djela.'" Sto se tice onoga sto taste uz nadzor covjeka, ucenjaci su se razisli u vezi s tim, ali vecina smatra da je to dozvoljeno odsijecati. Es-Safi je rekao: "Za sve je to propisana preferira Ibn Kudama. Ucenjaci su se razisli oko kazne u vezi s prvom vrstorn (drvecern kaje raste Allahovim utjecajem). Taka je rekao Malik: "Za to nema kazne (iskupa), nega onaj ko to pocini ima grijeh." Ata je kazao: "Treba zatraziti oprost", dok Ebu Hanifa veli: "Zaklat ce se kurban u njegovoj vrijednosti." Es-Safi je kazao: "Za veliko drvo zttvovat ce kravu, a za manje oveu." Ucenjaci su izuzeli koristenje slomljeaim granama te onim
.r Vrsta bilja lijepoga rnirisa. _. Biljezi El-Buhari.

kaze: 'U cenjaci su ogranicili drvece

odsijecati na one koje taste Allahovim utjecajem, a ne

kazna", a to misljenje

36
spadne,

Es.S~Jjir1 S .. bik

sto se otkine od drveca koje nije nastalo utjecajem covjeka, te liscern koje Ibn Kudama veli: "Ucenjaci su saglasni oko dozvole uzimanja onoga sto su zasadili [judi u Haremu, od povrca, zasada i mirisavog cvijeca, te da nema smetnje da se one uzgaja i odsijeca."

U djelu Er-Revdatzm-neddijje stoji: "Nije obavezan nista onaj ko nije

u ihramima u vezi s lovom
u Harernu

Meke i odsijecanjem

drveca, osim

sto ima grijeh."

Medutirn, ana j ko je u ihramima ima oba vezu iskupa koji je spomenuo Allah, di.s., ukoliko ubije divljac, U vezi s rnekanskim drvecern, on nerna nikakve obaveze, jet se nigdje ne navodi tekst koji bi uzeli kao dokaz za to.

Sto

se rice predanja koje se navodi od Poslanika, s.a.v.s., u kojem

stoji da je rekao: "Za veliko drvo, ako je odsjeceno 1Z korijena, iskup je krava", ono nije vjerodostojno. Predanja koja se navode ad nekih prethodnika kao dakaz. Potom Je rekao: "Zakljucak ne mogu se uzeti

je da nema rnedusobne ovisnosn izrnedu zabrane ubijanja divljaCi i odsijecanja drveca, i izrnedu obaveze
iskupa zabrana obavezne prinosenjern
1.1

zrtve

ili procjenom

protuvrijednosti.

Naprotiv,

svojoj sustini cini nesto haramom.

A kama i procjena nisu

osim na osnovu dokaza. Ne navodi se nijedan dokaz osim

rijeci Uzvisenog:

«... r;'- F ~ -0>J\ ·~':L

• ~~ "," I.J~... '"

.. ,

"I ne ubijajte divljac dok ste u ihramima," Au ovom se ajetu spominje sarno kazna te nema obaveze za nesto drugo.

FIKHUS-SUNNE

GRANICE

MEKANSKOG

HAREMA

Mekanski harem ima svoje granice oko Meke, a one su oznacene obiljezjima na pet puteva koji vode u nju. Ta su obiljezja u vidu kamenova uzdignucih meta! u visinu, s abje strane puta. Njegova granica 1Z pravca sjevera jeste Et-Ten'irn, Meke jeste sesr kilometara, Granica iz pravca juga jeste Edah, a izmedu njega i Meke jeste a izmedu je dvanaest kilornetara. Granica iz pravca istoka jeste El-Dzi'rane, Vadi Nahle, a izmedu nje i Meke jeste cetrnaest zapada je Es-Sumejsi49, kilometara. Muhibbuddin Ibrahim, et-Taberi veli: "Ez-Zuhri prenosi od Ubejdullaha ibn granica Harema podigao je Abdullaha ibn Utbe da je rekao: 'Znakove a to mu je pokazivao a izmedu njega i

nje i Meke jeste sesnsest kilometara. Granica iz pravca sjeveroistoka a izmedu njega i Meke udaljenost

kilometara. Iz pravca je petnaest

Dzibril, a.s. Zatim nisu dirane sve do Meke poslao

vrernena Kusajja, kad ih je on ponovo obnovio. Potom su tako stajale do vremena Poslanika, s.a.v.s, On je u godini oslobadanja vrernena Omera, r.a., pa je on poslaocervericu Temima ibn Usejda el-Huzaija, te ih je ovaj obnovio, Taka su stajale do Kurejsija: Mahrema ibn Nevfela, Seida ibn Jerbua, Huvejtiba ibn Abduluzzaa i Ezhera ibn Abdu Avfa, koji su ih obnovili. Nakon toga, obnovio ih je Muavija, a potom je
to

isto naredio Abdulmelik."

Raniie se avo podrucje nazivalo El-Hudejbija, poznato po davanju takozvane psisege "erndvan", pa [e j borba koja se cdigrala u tom. podruc]u nazvana po njoj.

~ ~ 38
E;·SeJJid Sabik

MEDIN SKI HAREM

Kao jito su zabranjeni haremu. loy divljaci i sjeca drveca u Mekanskom haremu, isti je slucaj i s lovom divljaci i sjecorn drveca u Meclinskom

:( is:::: -<, ~~: V; :JG i::$.0,\ ~ ~\J ~, u, ;;; '!!;b-~.' - n:\ l:' :Uil\ " .' . rY' r.!.y p'" 1-' .: ,~_)
-: "J".r

.~.~ ~~~_; ~ ~~~:-;~. ~\~f. ~~ ~

Dzabir ibn Abdullah, r.a., veli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ibrahim je u6nio svetorn Meku, a ja Me cli.nu, i to izmedu dva crna zabranjeno sjeci drvece i loviti divljac."5o kamenjara. U tom je prostaru

Prenosi se ad Alije, r.a., a on od Poslanika, s.a.v.s., u vezi s Medinom: "Njeno se zeleno rastinje ne C:upa,. ojena se divljac ne lovi i stvar covjeku u njaj nositi oruzje za borbu niti odsijecari izgubljena u njoj ne uzima se, osim ako se zeli razglasiti da je nadena. Nije dozvoljeno drvece, osim u slucaju da

zeli nahraniti

svoju devu.'?'

U hadisu koji su zabiljezili El-Buhari i Muslim stoji:

"Medina je harem ad Ajta do Sevra," Takoder, u predanju Ebu Hurejre oavodi se: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., prostor izrnedu dva croll. kamenjara ucinio je svetim, a dvanaest milja oka Medine zasticenim,"

>'I 51

Biljezi ga Muslim. Biljde Ahmed i Ebu Davud.

~.O'' ·-·
-

FIKHUS-SUNNE

Rijecel-labbetalZ spamenuta u hadisu [este dvajina rijeci el-labbe koja

znaci: crni kamenjar. Medina se, upravo, proscire izmedu takva dva crna kamenjara: istocnog i zapadnag. Velicina je harema orprilike dvanaest milja, i prostire se ad Ajra do Sevra, Ajr je brdo kod mikata, a Sevr je brdo kod Uhuda, sa sjeverne strane. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ucinio je olaksicu stanovnicima dsvsi im mogucnost za poljoprivredu, te otkidanja sjecenja drveca kako bi magli izradivati za prehranu predmete Mecline crude stoke.

za jabanje i sl., bez cega nisu mogli,

suhog rastinja kaje irn je potrebna

Prenosi se ad Diabira ibn Abdullaha, rekao: "Harem zabranjen, Zabranjeno je odsjeci drvo, prehranu stoke."S2
OSi111

r.a., da je Poslanik, s.a.vs.,

je izrnedu ojena dva kamenjara

i cijeli je taj prostor onoga sto je potrebno za

Ova vazi za Meclinski harem, za razliku od Meke, jer njeni stanovnici mogu naci Medinskom
.#'

ono

sto im je dovoljno

za te potrebe,

ali ne i stanovnici

Medine, jer oemaju alternative. Za ubijanje divljaci i odsijecanje drveta u

I£'0;
, .1'...

rf- ~~I:J~ ~-' ~

...
£

harernu nije propisan otkup, ali to predstavlja grijeh . ....1..

J

~I~?I
~J .

J~~J::; ~\~~ _;i:;

~f-~
" ..... ... ~

...

~\ ~ ~~ c::-J;.\:; ,c::-::-;.~ c::-~)fJ d ~

{J

.,

~..

~)f
: ..

\£ J!
.. ...
.r

.-~\
",.

o: 81J ;;:;::;')IWIJ " , ...

":» ~

Prenosi se ad Enesa, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.vs., rekao: "Medina je harem od tog do tog mjesta. Zabranjeno ga Allah, rneleki i svi Ijucli."53

je odsijecati njeno

drvece i u njoj unositi novo tarij e. Ko u njoj uvede novotariju, proklet ce

- Predauje biljdi Imam Ahmed. Biljezi EI-Bnhari.

40
Ko 11a tom podrucju uzeti gao Prenosi se od Sa'da ibn Ebu Vekkasa, r.a., da se uputio prema svom dvorcu u Akiku, pa je vidio nekog roba kako sijece drvece ili ga trese, te mu je oduzeo sto je on sakupio. Kad se Sa'd vratio, porodica onog roba dosla je traziti od njega da vrati one sto mu je oduzeto, On im je rekao: "Utjecern se AllaI1U da ja vratim ono sto rni je Allahov Poslanik, s.a.vs., dao kao plijen." Tako je odbio to vratiti, Ebu Davud zabiljezio je hadis, a zabiljezio ga je i El-Hakim, koji ga je ocijenio vjerodostojnirn, rekao: au njemu stoji da je Allahov Poslanik, s.a.vs., nade neko otkinuto drvo dozvoljeno mu je

"Koga vidite da u njemu (Harernu) nesto lovi, imate pravo da mu to zaplijenite .. "

Pnstnji Ii jns neki harem

Ibn Tejmijja veli: "Osim ova dva, na dunjaluku ne postoji harem. Bejtul-makdis nije harem niti je to neko drugo rnjesto. Nijedno mjesto, kao sto to neuki rade pa kazu: 'Haremul-halil'. Ova dva mjesta, a takoder ni ostala, izuzev ova dva, ne nsziva se haremom, 'I-Iaremul-makdis'i nisu harerni,
0

cemu su saglasni svi muslimani."

Harem aka kojega su svi slozni jeste Mekanski harem, dok vecina srnatra da i Medina ima harem, na sto ukazuju hadisi Poslanika, s.a.vs. Muslirnani su saglasni da ne postoji treci harem, izuzev Vudzaa, a to je dolina u Taifu, Ovo je mjesto kod nekih ucenjaka" njih ne smatra taka. harem, ali vecina

;.;To je imam Es·Safi, Cijistav preferira i Es-Sevkani,

FIKHUS-SUNNE

D.
...

Prednost Me:ke nad Medinom

Vecina ucenjaka srnatra da Meka ima vecu vrijednost Dokaz za to jeste predanje: od Mediae.

Prenosi

se od Abdullaha

ibn Adijja ibn el-Hamraa

da je cuo

Allahovog Poslanika, s.a.vs., kako kaze: "Tako mi Allaha, ri (Meka) si najbolji dio Allahave zemlje i meni najdrazi, ida, taka mi Allaha, nisam istjeran iz tebe, ne bih nikada izasao,,,55

~\ ~.:&::rL~ 11~ ~
'" :: , j..

~\ J;'~ :Jci~ 1\ ~~ -:~ ~\.; J~

_,

.!l). sx:
~

~~
'"

"

J~;jlfjj~·
..... -.. ,

j.:; ,jJ ,~~ j; :,.

.,-" ~ .. -1-'"

Prenosi se ad Ibn Abbasa, r.a., koji moj narod nije istjerao

jz

je

kazao:''Allahov

je Poslanik,

s.a.vs, za Meku rekao: 'Nema boljeg grada ad tebe i meni drazeg, Da me

tebe, ne bih se nastanio u drugom mjestu."?"

Ulazak u Meku bez ihrama

Onome ko nerna namjeru obaviti hadz niti umru dozvoljeno je uci u Meku bez ihrama, Pri tome je svejedno cia li se njegova potreba ponavlja, kao sto je slucaj s prodavacem drva ill sijena, onim koji snabdijeva vodom, lovcern i dr., ill se ne ponavlja, kao sto je slucaj s trgovcem, posjetiocern i dr, Takoder, svejedno je da li je siguran ill ne. Ovo je ispravnije rnisljenje irnarna Es-5afija, i na osnovu toga njegovi ucenici izdaju ferve, Navodi se u hadisu koji je zabiljezio Muslim da je Allahov Poslanik, s.a.vs., usao u Meku s crnim turbanom bez ihrama. Prenosi se ad Ibn Omera, r.a., da se vratio sputa i usao u Meku bez ihrarna. Ibn 5ihab veli: ''Nema srnetnje za ulazak u Meku bez ihrama .. "

.. Biljeze Ahmed, Ibn Madh i Er-Tirrnizi, koji ga Je ocijenio vjcrodostojnirn, Er- Tirrnizi biljdi predanje koje je ocijenio vierodostojnim,

Ibn Hazm veli: "Dozvoljen

je ulazak u Meku bez ihrama, Jet je

Poslanik, s.a.vs., ucinio mikate za onoga ko prolazi pored njih,zeleCi obaviti hadz ili urnru, a nije ih ucinio za onoga ko nerna namjeru uciniti hadz niti umru, Allah, dz.s., nrn Njegov Poslanik, s.a.v.s., nisu nikada naredili da se u Meku ulazi sarno kao muhrirn, jet ko to uvjetuje naredio je nesto za sto ne postoji uporiste u Serijatu,

Pohvalne radnje priHkorn ulaska u Meku .i Mesdzidul~hararn

Prilikom ulaska u Meku preporucene su sljedece radnje: 1. okupati se, jet se prenosi od Ibn Ornera, r.a., da bi se kupao prije ulaska u Meku; 2. prenociti u mjestu Zu Tuva 1Z pravca Ez-Zabira, jet je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prenocio u tom mjestu. Naf je rekao: "Tako je cinio i

Ibn Omer."S7;
3. da se u Meku ude s najvise padine - Kedaa, jet je tuda usao Poslanik, s.a.v.s., iz pravca El-Mualla, pogrijesio; 4. da hodocasnik pozuri u Mesdzrdul-haram, nakon sto ostavi licne stvari na sigurno mjesto, da ude u njega kroz vrata Benu Sejba, vrata Es-Selam, te da skruseno uputi dovu: "Eiizu billahil-azim, ve vedzhihilkerirn, ve sultanihil-kadirn salli ala Muhammed, mines-sejtanir-radzim. Bisrnillah, alliihurnme
]I zunubi

Onaj ko bude u prilici neb

to

ucini, a ako ne, onda neka postupi pterna situaciji, i u tom slucaju nije

ve iilihi ve sellem, Allahumma-gfir

ve-ftah

.II ebvabe rahmetik" C'Uzvisenim Allahom, Njegovim plemenitim lie em i

Njegovom praiskonskorn U ime Allaha, neb Gospodaru, hazel-bejte serrefehu
" Biljeze
gI'I

vlascu trazirn podrsku protiv prokletog sejtana.

I njegovu

je salavat ria Muhammeda

casnu porodicu! ''Allahurnme zid

oprosti mi grijehe i orvori mi vrata Svoje milostil'') ugleda Kabu, upum ce dow: mirnrnen tesrifen ve ta'zimen ve tekrimen ve mehabba, ve kerrernehu hadzehu evi'temerehu ve zid men tesrifen ve

5. kad hodocasnik

EI-Bllhari i Muslim,

FliCHU$-$UNNE

tekrimen

ve ta'zirnen ve birra."

Allahumme

entes-selamu

ve minkes-

selarn, fe hajjina Rabbena bis-selarn" ("Gospodaru hramu ugled, svetost, pocast i postovanje, postovanje koji umru obavljaju. Gospodaru

moj, uvecaj Svorne

i uvecaj ugled, pocast i

onome ko ga smatra cas rum, i posruje ga od hadzija ili onih moj, Ti si Selam - spas, i ad Tebe je u miru i spasu!''); (crni kamen) i poljubit anda ce ga dotaknuti

spas, pa nas prozivi, nas Gospodaru,

6. zatim ce krenuti prema Hadzerul-esvedu ga ne govoreci nista, a ako to ne bude u mogucnosti, rukom, a potomce
rukorn prema njemu;

je poljubiti, a ako ni to ne bude magaa, pokazat ce

7. potom ce stati naspram Crnog karnena i otpoceti s tavafom ako Kabe; 8. nece klanjati tehijetul-mesdzid, Je: jet ce ta zamijeniti tavaf U slucaju da je poceo farz-namaz, klanjar ce ga za imamom. Poslanik, s.. .v.s., rekao a

. i;;.::J\ ~li0w
."

fo ~~\ ~\
....

"Kad propisanog

se prouci (farza)."

ikamet

za namaz,

onda nema

namaza

..

I~l
'"

izuzev

Takoder, aka se boji dace mu proci vrijerne farz-namaza,

pocet ce

s nJ1ffi.

TAVAF

Nacin obavljanja tavafa

1. Onaj ko abavlja tavaf pccinje ga otkrivenog desnog rarnena, rukorn ili

i to ad Hadzerul-esveda,

tako sro ce ga poljubiti, dodirnuti

pokazati prema njemu, prema mogucnosti,

Onda ce se okrenuti taka da

mu Kaba bnde s njegove lijeve strane i reci ce: "Bismillahi, vallahu ekber, Allahumme Irnanen bike, ve tasdikan bi kitabik, ve yemen biahdik, vetOva] hadis bilieZi imam ES-Safi spajajuci ga do Poslanika, 5"a_\,.5., a prenio gll [e Orner, r.a.

44
tibaan li sunnetin-nebijj." rno], cinim
mTO

E,'·Sejjid

Stlbik

("U ime Allaha, i Allah je najveci, Gospodaru Tvoju knjigu, ispunjavaju6

vjeruiuci u Tebe, potvrdujuci

preuzetu obavezu prema Tebi i slijedeci sunnet Poslanika, s.a.vs,") 2. Kad pocne s tavafom, pohvalno je da u prva tri kruga ide ubrzanim

(rctllO. To treba ciniti ujednacenim koracirna, prilazeci sto blize Kabi, a u preostala cetiri kruga ici ce normalnim hodom. Aka ne bude u
hodom stanju ici ubrzanim hodom ill se pribliZiti Kabi, zbog velikog broja onih koji obavljaju tavaf i guranja s njima, tavaf ce obaviti onako kako bude u mogucnosti, Pohvalno je i dotaci jemenski ugao, a kamen ce poljubiti ili je sto vise Ciniti zikr i upucivati dove, pri cemu treba dodirnuti u svakom od sedam krugova. 3. Preporuceno izabrati
U 000

sto se zeli, a ne ograniciti se ria nesto odredeno ili ponavljati

ana sto govore drugi koji obavljaju tavaf, zato sto nam Allah nije stavio obavezu odredeni zikr prilikom tavafa. DQ'\Tekoje ljudi navode da se od Allahovog Poslanika, s.a.vs., nista u vezi s tim. Stoga, uce u prvom, drugom i ostalirn krugovima nemaju utemeljenje, Takoder, nije preneseno onaj ko cini tavaf rnoze upucivati dove za sebe i za svoju bracu, i to za svako dobra na dunjaluku ina ahireru, po svome izboru, Ovo su dove koje
S1..1

prenesene u vezi s tavaforn: reci ce: "AJHihumme Imanen vet-tibaan

a) kad stane oasupmt Hadzerul-esveda,

bike, ve rasdikan bi kirabike ve vefaen bi'ahdike

li sunneti

nebijjik. Bisrnillahi vallahu ekber?"

("Gospodaru moj, 6ni11.1ovo vjerujuci u Tebe, porvrdujuci Tvoju preuzetu
U

knjigu, ispunjavajuci

obavezu prema Tebi i slijedeci sunnet

Tvoga Poslanika, s.a.vs.,

irne Allaha,

i Allah je najveci.");
vel-hamdu Iillsh, ve

b) kad pocne s tavafom, reci ce: "Subhenallah,

iii ilahe illallah, vallahu ekber, ve ia havle ve iii kuvvete ilia billiih." ("Slavljen neka je Allah i Njemu pripada sva hvala, nema drugog boga osim Allaha i Allah je najveci, nema snage niti mati osim kod Allaha. ")6l\;
59

'0

Ova sc dova pripisuje Poslaniku, s.a.v.s, Bilidi gu Tho Madza.

~ ~
FIKHUS-SUNNE

45
ce dovu izgovarajuci: ve kina

c) kad dode do jemenskog 'Rabbena azaben-nar." ("Gospodaru atina rid-dunji

ugla, uputit

haseneten

ve Iil-ahireti haseneten

nas podari nam dobro na dunjaluku

i na ahiretu i

zastiti nas od patnje u vatri.")Gl; d) Eii-Safi je rekao: "Lijepo je da kad se god nade nasuprot Hadzerulesvedu da donese tekbir, a da tokom ubrzanog hoda kaze: "Allahummedz'alhu hadzen mebriiren, ve zenben magfuren, ve s'ajen rneskura." ("Gospodatu pohvaljenim.") Takoder, u svakom krUgLl tavafa kazat ce: "Rabbi-gfu va'fu amma ta'Iern ve entel-e'azzul-ekrem, ("Gospodaru, Allahumme haseneten, ve fil-ahireti haseneten, ve kina azaben-nar," oprosti i smiluj se i predi preko onoga sto znas Gospodaru,
1 zastiti 0

rnoj, ucini hadz primljenim, grijehe oprostenim

i trud

ve-rharn,

atina fid-dun'ja

nama, Ti si najcasniji i najplemenitiji, dunjaluku i na ahiretu Prenosi ':.Wahumme se od Ibn Abbasa,

podari nam dobro na

nas od patnje u vatri.") r.a., da je izrnedu dva ugla govorio:

kanni'ni bima rezakteni, ve batik li fih, va-hluf alejje kulle ucini me zadovoljnim onim sto si 111podario ipodari

gaibetin bihajr." ("Gospodaru,

O1i bereket u tome, i nadoknadi mi dobrirn ono sto sam propustio.")"

Ucenje Kur'ana prilikom tavafa

Nema smetnje da onaj ko obavlja tavaf pri tome UQ Kur'an, jer je tavaf propisan
a to.

s ciljem spominjanja

Uzvisenog

Allaha, a Kur'an spada

Bilieze ga Ebn Davud jEll-Sail od Posianika, s.a.vs. Biiieze ga Seid ibn Mensur i El-Hakim,

Prenosi se ad Alse, r.a., da je AJlahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Tavaf oko Kabe, zurni hod (sa;) izmedu Safe i Merve i bacanje karnencica na dzemreta ustanovljeni su radi sporninjanja Allaha, dZ.s."63

J;.
,.

, "J/8! J?.J'~i;,,:ll'~~~'~~ <G~~1;.J 'j.._, J?i~\ 0(_~

i~'
... ~.J

Vrijednost tavafa
.,. ~... "")

~
""

1\ Jf.:J~rL.J~ 1\~ ~\ j;.~ ~ 1\~~ -:~ ~}.I.:f ~\

'," '" ....... ".~" .... '" ~ .. J' "'" ~,;'. ".

..,.

.•

Prenosi se ad Ibn Abbasa, r.a., da je Poslanik, s.a.vs., rekao: "Allah svaki dan spusta na hodocasnike u Mesdzidul-hararnu stotinu
1 dvadeset

milosti; sezdeset ad njih Jesu za one koji obavljaju tavaf, cetrdeset za one koji klanjaju, a dvadeset za posrnatrace.l'" 5. Kad upotpuni sedam krugova, klanjat ce dva rekata kod MekamiIbrahima, uceci Allahove rijeci:

~~~~~r~~ \_'~\J~
"Neka vam mjesro na kome je srajao

Ibrahim bude prostor iza kojeg

zanijetio ifrad, ovaj

tete namaz obavljati."6s Time je zavrsen tavaf, pa ako je hodocasnik se tavaf za njega zove tavaflll-kttdtltll (tavaf ptilikom dolaska) i tavaftlt-

teh!JJe(ravaf pozdrava) i tava/ud-dzthu! (tavaf ulaska), On nije sastavnidio hadza niti je obavezan, Medutim, aka je hadzija zanijetio hadz kiran iii temettu, ovaj tavaf predstavlja tavaf umre, i on je dovoljan i kao tavafulkudum .. Takavce nakon toga upotpunici svoju umru tako sto ce obaviti
saj izrnedu Safe
1 Merve,

da je hadis bnsen-sabii: Biljezi El-Bejhcki predanje s dobrim nizorn prenosilaca, ~5 El-Bekarn, 125.
fi.l

" Biljdt< ga Ebu Davud i Er- Tirrnizi, koji je reba

~V·
·~

FIKHUS-SUNNE

47

Vrste tavafa
1. tavaful-kudwn 2. tavaful-ifada 3. tavaful-veda,
0

kojem ce biti govora kasnije

4. tavafut-tetavvu, dobrovoljni tavaf. Hadzija dobrovoljni treba iskoristiti svoj boravak u Meki i sto vise ciniti jet

tavaf i obaviti sto vise namaza u Mesdzidul-haramu, tavafa nema ubrzanog

je namaz u njemu vredniji stotinu hiljada puta od namaza u ostalim dzarnijama. Kod dobrovoljnog hodanja u prva tri kruga niti otkrivanja desnog rarnena. Sunnet je cia kad god ude u ::-"Iesdzidul-haram izvrsi njemu pozdrav obavljanje narnaza u njima. Tavaf ima svoje sartove (uvjete), sunnete i adabe, koje cerno sada spomenuti. tako sto ce uciniti tavaf. Ovo predstavlja se razlikuje od ulaska u druge dzamije, Cije pozdravljanje

Uvjeti tavafa (sartovi)

Prilikom obavljanja tavafa potrebno
/

je ispuniti sljedece uvjete:

.i!"

1. cistoca ad manjeg i veceg necistog stanJa (hades), te ad neCisti.66

__,~\ :J\i

rL~;:J;- 11~
,., }...

~\ J_;'~D
~

.~
~ ...

~1~~~
J

2~ i'.f ~~ 'r~\~J;.\J~1\~~~J ... ~~

1\

'"

Ibn Abbas, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.vs., rekao: "Tavaf je kao namaz, osim sto je Allah,

dz.s.,

u njemu dozvolio

gOVOl",

pa ko bude

govorio neka ne govori nista drugo osim ono sto je dobro.t""

Hanefi]e smataraju cia mtoea od necisrog stanja nije uviet nego obaveza (vadzib) i ona 51" iskupljuje kurbanom. Pa ako covjek bude necist od manjeg necistog srania (bez abdesra) i obavi tavaf, njegov je tavaf .ispravan, ali jc obavczan zaklari OVCll. A ako ravaf ucini u sranju dzunupluka ill zena u stanju hajza, ravaf je ispravan, a obaveza ie da se zakolje deva, !itO ce uciniri jos dok [e u Meki, Sto se tice cistoee odjece ill tijeJa ad necisd, to [e kod njih samo

sunaer .

. Biljeze g::c' -< t-Tirmizi, vjerodosto] nim,

Ed-Darekumi,

Ibn Huzejrna,

Ibn es-Seken,

a El-Hakirn ga je ocijen.io

48

·A, V.

,_f} ~_; ~ Ji-; rL-'

~ ~ -' __

..

+11~
"...
•

E.r-Scjjid Sabik
~I
".

J_:'_-; ~i ~ 11~_-;~~ :;
..
.r _..

'"

\.: ~~

~~I

-.;8" .._? .wI ~~

""'L

~...... • "

1;Jo ~~ :JI:; .
...~.... ~
• / ~~

F :..::JI:; s,: .:',\:Jw

... ~". ... ...;: ......
'j

".

\-:::

t.r"" ,-' ~-;."...,

L' "} . 1 rO'

j,.

'"

~~

,.

l.l.r.?

,'wl

.t'

Aisa, r.a., prenosi da je kod nje usao Allahov Poslanik, s.a.vs., a ona je plakala, te ju Je upitao: ''Jesi li dobila hajz?" Odgovorila je: "Jesam." Rekao je: "To je nesto sto je Allah odtedio zenama, pa nastavi Ciniti sve sto cini jedan hodocasnik, osimsto neces obaviti tavaf oka Kabe dok se ne okupas,"68 Takoder se od nje prenosi da je kazala: "Prvo sto je ucinio Poslanik, s.a.v.s, kad je dosao u Meku bio je abdest, a potom je obavio tavaE oko Kabe."69 Onaj ko ima pri sebi neku necist koju ne moze odstraniti, kao onaj ko ne rnoze zadrzati rnokracu ili kao zen a koja ima iscihazu pa joj ne prestaje krvarenje, obavit ce tavaf, i za tak:vog nema nikakve sankdje,
0

cemu su ucenjaci saglasni

Imam Malik zabiljezio je predanje u kojem stoji da je Abdullahu ibn Omeru dosla zena traziti fetvu rekavsi: "Krenula sam zdeCi obaviti tavaf aka Kabe, pa kad sam bila kod vrata dzamije, pojavilo mi se krvarenje, te sam se vratila kad je prestalo. Potom sam opet krenula, pa kad sam bila kod vrata dzamije, opet mi se pojavilo krvarenje, te sam se vratila kad je prestalo, Potom sam opet krenula, pa kad sam bila kod vrata dzamije, opet rni se pojavilo krvarenje, te sam se vratila kad je prestalo. Potom sam opet krenula, pa kada sam bila kod vrata dzamije, opet mi se pojavilo krvarenje, te sam se vratila kad je prestalo," Abdullah ibn Orner odgovorio joj je: "To je, doista, iskusenje od sejtana. Okupaj se, zatim (na spolni organ) stavi krpu (higijenske uloske) i obavi tavaf";

68 G?

BilJdi ga M uslirn. Biljeie ga El-Blthari i Muslim.

FIKHUS-SUNNE

49 "Ebu Bekr poslao

2. pokriti stidno rnjesto" Prema hadisu Ebu Hurejre u kojem je reba: s.a.. s., sto je bilo prije Oprostajnog v me u vrijeme hadza u kojem ga je za vodu postavio Allahov Poslanik, hadza, sa skupinom koja je ljudima oglasavala prvi dan Bajrama: "Nakon ave gadine nece obavljati hadz musrik niti ce goli obavljati tavaf oko Kabe.?"; 3. obaviti sedam punih krugova tavafa, pa kad bi umanjia jedan korak u bilo kojem krugu, tavaf mu nije ispravan. Ako posumnja koliki je broj krugova obisao, uzet ce manji broj, dok ne bude uvjeren da je upotpunio 4. svaki se krug zapocinje fiJega; 5. prilikom obavljanja tavafa, Kaba mora biti s iijeve strane. Aka bi obavio tavaf, a Kaba mu bila s desne strane, tavaf nije ispravan, Dzabir, r.. ., veli da je Allahov Poslanik, s.a.vs., kad je srigao u a ;_feku, dosao do Hadzerul-esveda sedam. Medutim, aka posumnja nakon ad Hadzerul-esveda zavrsetka tavafa, nema nikakve obaveze; makar

i zavrsava kod

i dodirnuo gao Zatim je krenuo udesno

koracima i
12

od njega, te je prva tri kruga obavio ubrzanim i odmjerenim rresuci pri tome ramenima, a ostala cetiri uobicajenim

hodom.l'P;

6. tavaf mora biti izvan prostom koji se srnatra sastavnirn dijelom Kabe, pa kad bi obavio tavaf kroz Hidzr, ne bi bio ispravan, jer su Hidzr"
1 Sazirvan"

sastavni d.i.o Kabe. Allah, dis"

naredio je tavaf oko Kabe, drevnog obilaze,"

a ne unutar nje. On je rekao: '1 neka oko Hrama Preporuceno

je da se bude sto blize Kabi, ako postoji mogucnost;

hod hanefija ova je blaia obaveza (I/pdf/b), pa ko bi obavio tavaf golisav filegov bi tavaf bio ispravan, i fie treba ga pono~'o obavljati, osim ako izade iz Meke, a u tom slucaju mora zaklati kurban, Biljeze ga El"Buhari -: Hanefije obaveza smatraju
j Muslim.
SU

da su prva cerici kruga mkll (ghwni, sastavni die), dok (1J(Jd~b), za koje S~ mora zaklati kurban (ukoliko se izostave),

tri preostala

blaza

Biljezi ga Muslim. -- Hidi:r Ie Isrnailov; a.s., karneni luk, koji se nalazi nil. sjevernom dijelu Kabe, ograden u vidu oolukruga. Cjelokupan Hidsr nije u sastavu Kabe, nego [e jedan n)egov dio u sastavu Kabe i
0:.0

je velicine sest Iaktova, orpzillke ui metra. Ie dio uz same remelje Kabe nil. koji se sraviia obruc kabenskog pokrivacs.

"'- Sazirvaa

'Q."-" .
-, f

Es-Sejji

d S/1.bik

7. da se svi krugovi

obave u kontinuitetu,

i to uvjetuju Malik i potrebe, niti duzi prekid

Ahmed. Ne smeta kratak prekid bez neophodne

u slucaju velike potrebe. S druge strane, pripadnici hanefiiskog i safijskog mezheba smatraju cia je obavljanje tavafa bez prekida sunnet. Pa kad bi napravio duzi prekid tavafa, bez optavdanog tavaf, a nak.on toga upotpunit Seid ibn Mensur "Posmatrao Onda prenosi od Humejda razloga, to ne bi pokvarilo ibn Zejda da je rekao: ce ana sto je do tada obavio.

sam Abdullaha ibn Omera, r.a. Obavio je tri ill cetiri kruga tavaf." Pripadnici safijskog i hanefijskog ce ga, a

tavafa, a potom je sjeo da se odmori, dok. ga je njegov sluga rashladivao. je ustao i upotpunio mezheba oduzio." Prenosi se ad Ibn Omera, r.a., da je obavljao tavaf aka Kabe, pa je proucen i upotpunio ikamet za na11.1aZ,e je klanjao s ostalirna. Potom je ustao t tavaf. Od Ataa se prenosi da je u vezi s covjekom koji je ad vele: ''Ako covjek izgubi abdest u tavafu, obnovit

onda ce dovrsiti tavaf i nece ga poCinjati iznova, pa makar se prekid i

obavio dio tavafa, a zatim je donesena dzenaza, rekao: "Izaci ce i klanjati d7.enazu, a zatim ce se vratiti i upotpuniti tavafa." one sto mu je preostalo

Sunneti tavafa
1. Okretanje prema Hadzerul-esvedu
Prilikorn otpoCinjanja tavafa, okrenut ce se prema Hadzerul-esvedu uz izgovaranje tekbira i tehlila ("la ilahe illallah") i dizanje ruku kao sto se podizu u namazu, Zatim ga treba dotaci tako sto ce staviti dlanove na njega i onda ga poljubiti bez ikakvog gOVOIa,a potom ce staviti svoj obraz na njega, aka sve to bude u mogucnosti, same ce ga dodirnuti rukorn predmetorn od njih. U vezi s tim preneseno
j

Aka ne bude u rnogucnosti, nekim

poljubiti ruku, ill ce ga dodirnuti

pa ce ga poljubiti ili ce same pokazaci rukorn na njega. je nekoliko hadisa, a spomenut cerno neke

fIKHUS-SUNNE

51 '"~I JI.! :
,} ... '"
./

,...;r.;,!Jj;~\~~
,; ~ ..... 4.

~ r..,

Q::-'"

~.j,\~~\J;'~S.;J "'" ~..

J1

:;

J'

...~.....

.r"',

~41\~~~~}.I';
~... ".~ , ... .J

..;:..9\ ~

G ~ I;:Jw ,)}.oj:.

..

-, ._J::;- ~ .. ,

\~~ ,,)}.oj:. ~ , - ~, >':, t::' i' / .~ ',. ,-,"

Ibn Orner, r.a., veli: ''.A.llahov Poslanik, s.a.vs., okrenuo se prerna Hadzerul-esvedu
sUZe.."'76

i dotakao ga rukama, zatim ga je poljubio i dugo plakao,

pa je i Orner dugo plakao. Onda je rekao: 'Ornere, ovo mjesto natapaju Prencsi se od Ibn Abbasa, r.a., da se Orner, r.a., jednom prilikom nadnio nad Hadzerul-esvedom niti poljubio.

i rekao: "[a znarn da si ti kamen, i da nisarn vidio Poslanika, s.a.vs., kako te ljubi i dotice, ne bih te ill dotakao

'Vi uAllahovom

Poslaniku imate divan primjer,"?"

Nan veli: "Vidio dotakao Hadzerul-esved,

sam Ibn Omera,

r.a., kako Je svojorn rukom

a zatim ga je poljubio rekavsi: 'Ne propustarn

ovo otkad sam vidio Allahovog Poslanika, s.a.vs., da to Cini,"'7S Suvejd ibn Gafela rekao je: "Vidio sam Omera kako je poljubio Hadzerul-esved
.r ~
Q!Io-

i zadrzao se kod njega, a potom je rekao: 'Vidio sam

, '.r
,'" "I ,j... ~ r ~ I ,

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako je bio zaokupljen tobom.'?"

r~'·)"~:;l\ ~~ ~D"FL':; ~
Prenosi

~I~ ~I ~\~ ~I~~ ~ JI';'

.~ 4l!J~\ ~
Kabe, a potom bi dotakao Hadierul-esved ekber.'

:'"

,'

:J~':; ~I vallahu

se ad Ibn Ornera, r.a., da hi Poslanik, s.a.vs., dosao do rekavsirt'Bisrnillahi, ime Allaha, Allah je najveci ..')~o ' "Vidio sam

CU

Muslim biljezi predanje od Ebu et-Tufeila, koji je reba: Hadzerul-esved

-6

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako obavlja tavaf oko Kabe pa je dodirnuo svojirn stapom, te je poljubio stap."

BiJjeid ga El-Hakirn i kaze, "Ova] hams .irna vierodostojan niz prenosilaca." Biljd:e ga EI-Bu11ll11 i Muslim. Biljezj ga Muslim. Biliezi ga Ahmed,

- Biljeze ga Ahmed i drugi razlicirirn rijecirna, ali slirnog znacenja.

i~"

V
i poljubio

EI-Bu11ari, Muslim i Ebu Davud biljeze predanje od Ornera, r.a., u kojem stoji da je Poslanik, s.a.vs., dosao do Hadzerul-esveda gao Potom je rekao: "Ja znarn da si ti karnen koji ne moze nanijeti sreru niti konst, i da nisarn vidio Allahovog Poslanika, s.a.v:s., da te ljubi, ill ja
te

ne bih poljubio." El-Hattabi je rekao: 'Iz ovoga saznajerno da je slijedenje sunneta

obavezno, pa iako nam ne budu poznati razlozi niti logicki uzroci, Stoga su njegovi postupei dokaz za onaga do koga dospiju, pa cak ako ne bude u stanju shvatiti njihova znacenja." Medutim, opce je poznato, da ljubljenje Hadzerul-esveda predstavlja iskazivanje pocasti prema njemu, njegovo uzdizanje i trazenje blagoslova njime. Taka je Allah ocllikavao neko kamenje nad drugim, kao sto je odlikovaa neka podrucja i mjesta, i kao sto je odlikovao neke noci, dane
1 mJesece.

A osnova svega ovoga jeste predanost

i pokornost.

Ipak, prenosi se j one sto je podesno za ljudske umove i prihvatljivo za njih, osim za onoga koji odbija i negira. Tako je doslo u hadisima: "Hadzerul-esved je Allahova desnica na Zemlji." To znaci da onaj ko ga i to s onim ko zeli da im iskaze svoju pripadnost i dotakne una kod Allaha preuzetu obavezu. To je kao ugovor koga sklope vladari rukovanjem, odanost, i kao !ito se daje prisega vladarirna rukujuci se s njima. Takav je i slucaj s ljubljenjem ruke vlasnika i velikana od sluga. Ovo je vrsta poistoviecivanja El-Muhalleb i poredenja s tim. je rekao: "Omerov hadis pobija tvrdnju onoga koji Allahova desnica na Zemlji, kojom se rukuje

kaze da je Hadzerul-esved Sa Svojirn robovima."

Kod Aliaha trazimo utociste od toga da On ima neku manjkavost, a ljubljenje kamena propisano vidjela pokornost je kao vrsta ispita, kako bi se znala i jasno onoga ko [e ispoljava. Ovo je slicno dogadaju s Iblisom

kad mu je naredeno da Adernu ucini sedzdu. Nije poznato, za sto postoji potpuna uvjerenost, da je preostao neb karnen od Kabe koju je sagradio Ibrahim, a.s., osim Hadzerul-esveda.

'

FIKHUS·SUNNE

o
>r •

Guranje oko kamena

Nema smetnje da se nadmece oko Kamena riskanjem, pod uvjetorn cia se niko ne uznemirava. Tako je Ibn Orner, r.a., cinio dok mu nije potekla krv iz nasa. Poslanik, s.a.v.s., rekaa je Orneru, r.a.:

~!~_, .' '~_:.~\I

"

t,?~;~~
_

,j)1
.,.

J; ~Ij % ,~ ~~
J"

.~\J ~... ~J; , ,

povrijediti slabasnog, Pa aka nades slobodno ne, donesi tekbir i nastavi (s tavafom)."Sl

'F~i;l:.;~_,
,

~l<"'.,. ,~

~i ~
jet

"Ebu Hafse, ti S1 jak covjek, pa se ne guraj aka Kamena,

ces

mjesto, dotakni ga, a ako

2. Idtiba'S2
Prenosi se od IbnAbbasa, r.a., da su Poslanik, s.a.v.s.j i njegovi ashabi pa su sredine svojih gornjih krenuli obaviti umru iz ptavca El-Dzi'rane,

ihrama stavili pod pazuha desnih ruku, a njihove krajeve prebacili preko svojih lijevih ramena. Biljeze ga Ahmed i Ebu Davud. Ovo je misljenje vecine ucenjaka.

o rnudrosti

takvog postupka rekli su: "To pornaze prilikom zurnog jer nije poznato i nije video

hodanja u tavafu (n111/~." Malik je rekao: "To nije prepcruceno, niko cia je to cinio, niti je to preporuceno cernu se svi slazu." u namazu prilikom tavafa, u

3. Er-reml83 u prva tri kruga, a uobicajen hod u preostala cetiri

Prenosi ubrzano se ad Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., hodao od Hadzerul-esveda do Hadzerul-esveda tri kruga, a

ooda uobicajeno hodao preostala cetin.B4

., Biljezi ga Es-Safi 1I svome Suses«. '- ldtib« znaci cia se srediaa gornjeg ihrarna stavi pod desno pazuho, a njegovi krajevi prebace preko lijevog ramenn _
_ Er-rclIl/je ubrzani hod odmjerenim , _nage i zusuine . koracirna, uz tresenje rarnenirna ..Propisan je radi iskazivanja

... Biljeze ga Ahmed i Muslim.

54

Es-Sejjid

S"bik.

Ako bi hadzija izostavio rem/u prva tri kruga, nece to nadoknadivati u preostala cetiri. Idtiba i reml propisani su za hodocasnika Kod sljedbenika safijskog mezheba same u tavafu urnre i u svakom drugom tavafu na hadzu nakon koga slijedi saj. vlada misljenje da onaj ko otkrije desno rame i ubrzano hoda prilikorn tavciful-kud1I1tia, a zatim ucini saj nakon njega, to nece ponavljati prilikom tavaful-ijade. Medutim, ako ne ucini saj nakon njega, i odgodi saj nakon ttl1)qjllz-=?ijare, onda ce izvrsiri te radnje prilikorn tavafilR::zjjare. Sto se rice zena, one ne Cine idtiba, jet su one duzne pokriti svoje tijelo, niti cine rem! Ibn Orner, r.a., rekao je: "Zene nisu duzne ubrzano hodati oko Kabe, niti izrnedu Safe i Merve."S5

Smisao remla
Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a., da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v s., stigao je u Meku, a bili su (muslimani) iznureni od medinske groznice, pa su musrici kazali: 'Dolazi vam narod iznuren od groznice i zlo ih je pogodilo njome.' Allah je dostavio svorne Poslaniku, s.a.v.s., sta su hodaju u prva tri kruga, da hodaju rekli, pa im je naredio da ubrzano

uobicajeno izmedu dva ugla. Kad su ih vidjeli kako ubrzano hodaju, rekli su: 'Ova su oni za koje kazete da ih Je groznica oslabila? Ovi su jaCi od nas.' Ibn Abbas je rekao: iz rnilosti" prema njima." sOrner, r.a., razrnisljao je da ukine rem! nakon sto je nestao razlog zbog kojeg je on propisan, ije im naredio da to ucine u svim krugovima

i nakon sto je Allah ojacao rnuslirnane na

Zernlji. Ipak, odlucio je to ostaviti kako je bilo u doba Poslanika, s.a.v.s., kako hi se to odrzalo i u buducim generacijama. Muhibbuddin vrijedi."
85 66

et-Taberi rekao je: "Neki vjerski ptopis rnoze nastati

1 dalje

zbog nekog razloga, a potorn da nestane taj razlog, ali da proplS

Biljdi

ga EI-Bejhe.ki.

Ovo je pojasnjenje zasto nisu ubrzano hodali u svirn krugo\;ma. dakle kako se ne bi iznurili iii. irnali od toga stern po zdravlje. 87 Biljeze ga El-Buhari, Muslim i Ebu Davud, a tekst je hadisa iz njegova predanja.

FIKHUS-SUNNE

.' a
,.'"
.

55

Prenosi se od Zejda ibn Eslema da je njegov otac rekao: "Cuo sam Omera ibn el-Hattaba, r.a., kad kaze: 'Zbog cega danas ubrzani hod i otkrivan]e ramena? Allah je ucvrstio islam i protjerao nevjerstvo injegove pristalice, ali i pored toga necemo ostaviti nista sto srno radili u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.vs.?'

4. Dodirivanje jemenskog ugla

Ibn Orner, r.a., rekao je: " dodirivanje isarn vidio Poslanika, i Hadzerul-esveda, s.a.vs., da je od kada sam i dodirivao uglove osirn dva jemenska." Takoder je rekao: "Nisam napustio ova dva ugla, jemenskog vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ill dodiruje, svejedno da li se radilo o teiim ill laksim okolnostima." Muslim. Onaj ko obavlja tavaf dodiruje ova dva ugla zbog njihove vrijednosri, koju drugi uglovi nemaju. Tako ugao u kojem je Hadzerul-esved dvije odlike. Prva je da se on nalazi na Ibrahirnovim, druga je cia je u njemu Hadzerul-esved, i kraja tavafa. Sto se rice jemenskog ugla, koji je nasuprot njernu, on je takoder na Ibrahimovim, a.s., temeljima. Ebu Davud biljeZi predanje Ibn Omera, r.a., koji prenosi Aisine, r.a., rijeci: "Dio Hidzra je od Kabe." Ibn Orner, r.a., rekao je: "Tako rni Allaha, Aisa je ovo cula od Allahova Poslanika, s.a.v.s., i smatrarn da je Allahov Poslanik, 5.a'\'5., izostavio dodirivanje ta dva ugla (na strani gdje je Hidzr) iz razloga sto nisu na temeljirna Kabe. Takoder, ljudi cine tavaf iza Hidzra iz tog razloga." Ovaj je umet saglasan u pogledu preporucenosti doticanja dva jemenska ugla, te da onaj ko obavlja tavaf nece doticati dva preostala ugla. Ibn Hibban u svome je Sabibtt zabiljezio predanje u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze:
::! ) ~

Ova dva predanja biljeze El-Buhari

ima

a.s., rerneljima, a

koji sluzi za odredivanje pocetka

. \b.. ,~\ ..
"Hadzerul-esved

{·dl ~~]\' ';J\ ..Lj. .. d) ') f':'

i jemenski ugao brisu grijehe."

Es-Sejjid

Sabik

Klanjanje dva rekata nakon tavafaS8

Sunnet je da onaj ko obavlja tavaf klanja dva rekata nakon svakog tavafa'", iza Mekarni-Ibrahima, Mesdzidul- hararnu. ill na bilo kojem
J.. ....,}

drugom

mjesru u

.: j~'::'tk ,

,is:::;~~~rL~ ~\~ ~
:::' ..

~\~~0\~~\~~
J .. -: ~..."

~~~l/~~~0;
Prenosi se od Dzabira,

-:

..

i_,~~»:9~~~\tJ~,~
~ ;.

j~

~~

r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., kada je dosao

u Meku, obavio tavaf oko Kabe, sedarn krugova, zatim je dosao kod Mekam.i-Ibrahima i proucio: "Neka yam rnjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza kojeg tete namaz obavljati," Potom je klanjao iza tog mjesta, a onda je dosao do Hadzerul-esveda i dotakao ga.90 Sunnet u pogleciu ucenja Kur'ana na ta dva rekata jeste da se prouce sura Kafirun, na prvom, i sura Ihlas, na drugom rekatu. To je preneseno vrijeme zabrane, ad Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako biljezi Muslim

i drugi prenosioci. Ova dva rekata obavljaju se u svako vrijeme, cak i u .~ ~ ,-.:,C
-J.

4 ~ I: :J~i-~-·" 4; ~I .j;., ..11 J;'~1 ~ J ;;; ~ :i:,_, 0 ~{,~ ,." -...

)-...

....

....

.. ~....

..)4-)..D:r ~u.-';t.:, -';1 ~~..;..;l\

~ ~ F

~ ~...

'"

.... ;::
..

t...."

\~
;.

0\1,. \,.,;.\

...

-:;0-

{J.

#'

Prenosi se od Dzubejra ibn Mut'.ima da je Allahov Poslanik, s.a.vs., rekao: "0 danu.'?' To predstavlja rnezheb imama Es-Safija pripadnici Benu Abdu Menafa, ne sprecavajte nikoga da obavlja tavaf oko Kabe i cia klanja u bilo koje vrijeme, bilo po noci ill

i Ahmeda.

Kao sto je je da se

sunnet cia se namaz nakon tavafa obavi u dzamiji, dozvoljeno

obavi ivan nje. Taka je El-Buhari zabiljezio predanje od Ummu Selerne, r.a., u kojem stoji da je obavila tavaf na jahalici, i nije klanjala dok nije izasla izvan dzami]e .
.. To [e prema rnisljeriju Ebu Hanife vadfib, 89 Tj. bile cia Sf radi 0 tavafu koji je ohavezan ill a dobrovoljnom.
"" Biljezi ga Et- Tirrnizi i kaie:"Qvaj je hadis hmefl-Jahib."

"' Biljczc gaoAhmed, Ebu Davud i Er-Tirmizi, i on ga ocjenjuje vjerodostojnim.

. ,

,
57

FIKHUS-SUNNE

Malik je zabiljeZio od Omera, r.a., da je on klanjao ta dva rekata na Zi Tuvau. El-Buhari veli: "Orner, r.a., klanjao je izvan dzarnije." Ako bi hodocasnik klanjao farz-namaz nakon tavafa, to rnoze biti zamjena rnisljenje kod pripadnika safijskog za ova dva rekata. To je odabrano

mezheba iu mezhebu imarna Ahmeda. Medutim, imam Malik ipripadnici hanefijskog mezheba kazu: "Nista ne rnoze zamijeniti ta dva rekata."

Prolazak ispred klanjaca u mekanskom haremu

Dozvoljeno
to nije pokudeno,

je da ispred onog ko obavlja narnaz u Mesdzidul0

haramu prolaze ljudi, svejedno da Ii se radilo Prenosi

00

rnuskarcima ili zenama, i .ibn Vedaa, a

Ovo je jedna od specificnosti Mesdzidul-harama, ibn Kesira ibn el-Muttaliba poroclice, a ovaj od njegavog djeda, da je vidio jejoa rekao

se odKesira
1Z svoje

ad oekog

Poslanika, s.a.vs., kako klanja nasuprot vrata Benu Sehma dok su ljudi prolazili ispred oj ega, a nije bilo satre (pregrade). SufJan ibn je: "Izmedu njega i Kabe nije bilo pregrade.?"

Tavaf muskaraca sa zenama

El-Buhari biljezi predanje u kojem je Ibn DzurejdZ rekao: ''Ata me obavijestio da je Ibn Hisamu, nakoo sto je zabranio zenama da tavafe s muskarcima, rekao: 'Kaka im mozes zabraniti, a zene Allahavog Poslanika obavljale su tavaf zajedno s muskarcima?' o bilo posIije objave naredbe nakon objave naredbe
0 0

Hisam je odgovorio:

'Da li je

hidzabu ill prije?' Rekao sam: 'To je bilo

pokrivanju.' Upitao sam: 'Kako se mogu mijesati

s rnuskarcima?' Odgovorio je: 'Nisu se mijesale s muskarcima, Aisa, r.a.,

obavljala je tavaf izdvojena odljudi, ne mijesajuci se s njima.' Neka zena
'c kazala: 'Majko vjernika, kreni da dotaknemo

(ugao).' Odgovorila
006

je:

'Kreni ti, i odbila je.' Izlazile bi skrivajuci se tamom

i obavljale bi

:a,at, ali bi kada bi usle, zastale bi dok muskarci ne bi izasli."

Es-Sejjid

0-'·
"
Sabik

Zeni je dozvoljeno

da dotakne Hadzerul-esved

kada je to mjesto

slobodno i kada je udaljena od muskaraca, Prenosi se od Aise, r.a., da je rekla nekoj zeni: "Ne guraj se s ljudima oko Hadzerul-esveda, ako primijetis da je to mjesto slobodno, onda ga nasuptot njega
j

dotakni. A ako primijetis guzvu, izgovori tekbir CAllahu ekber,) i tehlil ('la ilahe illallah') kada budd ne uznerniravaj nikoga!"

Jahanje na jahalici prilikom obavljanja tavafa93

Onome ko obavlja tavaf dozvoljeno je jahati na jahalid, makar u stanju da hoda, aka postoji neki razlog. Prenosi se ad Ibn Abbasa, r.a., da [e na Oprostajnom hadzu Poslanik, s.a.vs., obavio tavaf aka Kabe na svojaj jahalici. Takoder je jahao izrnedu Safe i Merve, da bi ga ljudi vidjeli ida bi se izdigao kako bi ga mogli pitati, jet su ljudi pravili metez aka njega.
1 bio

Pokudeno ie da onaj ko ima neku zaraznu halest obavlja tavaf s ostalima

Imam Malik biljezi predanje od Ibn Ebu Mulejka u kojem stoji da je Orner ibn el-Hattab, r.a., vidio zenu koja je imala gubu kako abavlja tavaf oko Kabe, Rekao joj je: "Allahova robinjo, nemoj uznemiravati ljnde, sta rnislis da ostanes kad knee?" Pa je ana to i ucinila ..Nakao toga susreo ju je jedan covjek, pa joj je kazao: "Onaj ko ti Je ana zabranio umro je, pa sad rnozes aria." Odgovorila je: "Bila sam mu pokorna dok je bio ziv, pa necu rnu biti nepokoma nakon njegove smrtil"

Preporucenost ipijenja zemzem-vode

Kad hodocasnik Ibrahima, preporuceno Prenosi se
1I

zavrsi tavaf i klanja dva rekata

rza

Mekami-

(/fllLrtcbab) mu je da se napije zemzern-vode.

El-Buharijevom

i Muslirnovom

Sabibll da je Allahov

Poslanik, s.a.vs., pia vodu zernzem, te cia je kazao:

" Danas ovo pitanje nije akruelno, ali smo g;t prevcli, [er pre".)
Sf'

nalazi

origiualu knjige, (prim.

o
1

"Ona je, doista, bericetna. Ona je hrana za onog ko je pije i lijek od bolesti.'?" Takoder, Dzibril je oprao njome srce Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
1.1

n06 Israa.

J;. ;L: ~ :JG ~.J ~

;0

,J....

.,11 ~
~"

~\
.,. '"

J_;'~0\ + .1\ ~~ ~.~ ~\ i

~ J

~
-

. t----". .. \.0...;,; ~I ~\

r~ ~...'r;j ~L:if~':J\~; , ","

.. ... ~ j ..

Prenosi se od Ibn Ab basa, r,a., da je Poslanik,

s, a.v.s., rekao:

"N ajbolje

sto postoji na Zernlji jeste voda zemzem. Ona je hrana za onog ko je pije

i lijek ad bolesti."95
El-Munziri Preporucene pije zernzcm-vodu je rekao: "Prenosioci su ovog hadisa pouzdaru." radnje (adabi) prilikorn njenog pijenja: sunnet je da onaj ko zanijeti ozdravljenje i slicne stvari koje predstavljaju

dobra na dunjaluku i ahiretu, Allahov Poslanik, s.a.vs., rekao je:

~~\Jr;j
.J ... ~

"Voda zernzerna za one je ram cega se pije." .... ~ :/oF ~ ~ .) ""

.;: ..

;~Jl~
... ~

....

~~~I':;'~I ~-'::":I~:JG
~:".~..

,..".

0~~~:;
J~.'.1 ~
1 ....
I',).!II

'~~I':;'
,:)~),
.,.

.,

~_:; d- 8:";' .),~I ~\ JI 0~ :Jw ,~I ~I

l2 ;j.:j
.. .I.... '

"''''r

J':,~

...

~'''''

,--:~

",.

~~ :JG i:;.Js. ~\~~\ J;..~0\;:; ~\ ~~ ~---. ....... "

.~r~,"':t;:;JI~;~~
".) !

_j~ :;:;;
'F...

d-

...

.......

"

~.

';~I I~J

Prenosi se od Suvejda ibn Seida da je rekao: "Vidio sam Abdullaha ibn el-Mubareka u Meki, dosao je do Zemzema i napio se s njega. Potom se okrenuo prema Kabi i rekao: '''Gospodaru, nam je od Muhammeda Ibn Ebu el-Mevali ispricao ibn ei-Munkedira, a on od Dzabira da je Allahov

Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Voda zemzem za ono je ram cega se pije.' Ja je sad pij.em protiv zedi na Sudnjem danu', a zatim se napio .. % "
• 0\'0 je LI "Dodacirna ad Ebu Davuda primjercirna Muslimove zbirke,
o

ct-Tajalisija",

a neki smatraju

cia se nalazi i

II

nekirn

Predanje biljeze Et-Taberani

Bilieze ga Ahmed, s ispravnirn

II

EI-Kd,ir"ll i Ibn Hibban.

uizorn prenosilaca, i El-Bejheki.

-ftW
60
Er-SejJid Sabik

~r;~ :J~F-,';;' ~\ J:a. ~\ J;'~ ~\,: ~i~

...,

'"

..)-

~\~~.I.1'V- JI';~ ~ or .. " ... , ... I ;0;~

"::y 0[; ,.0l.\ ~\

.... .r

,)"

".

.4

...

t.....#'

'"

~"::y,jb
... -"" L

"

",'"

'"

"

,.0l\ ~~
~\~

I';"

".

~"::y,j)
." ..

,-.,I
~.. ,J ......... <"

~_r;.
~ ~' ...

..,." ~...,}

.J.::-~~ ~I
~

J~

~;

~;.

~~

,..AI

:.2i- ~.

~ trazeci

Prenosi se ad IbnAbbasa,

r.a., da je rekao: ''Allahov Poslanik, s.a.vs.,

kazao je: 'Voda zemzem za ono je radi cega se pije. Aka je popijd te nahraniri, Dzebrailov

zdravlje, Allah ce ti ga podariti, aka je popijes da se nahranis, Allah ce aka je popijes da ugasis zed, Allah ce je ugasiti. Ona je bunar i Ismailovo pojiliste.'"
1 El-Hakirn,

BiljeZe ga Ed-Darekutn.i

koji jos dodaje:

''Aka je popijes trazeci utociste, Allah ce ti ga pruziti." Preporuceno je da pijenje vode bude u tri gutljaJa
j

da se prj tome

okrene prema kibli, te da se dosta popije. Onda ce zahvaliti Allahu i uputiti dovu koju je uputio i Ibn Abbas. Ebu Mulejka je rekao: "Neki jecovjek dosao Ibn Abbasu, pa ga je on upitao: 'Odakle si dosao?' Odgovorio

je: 'Pio sam zemzem-vodu.' Ibn Abbas panovo upitao je: 'Jesi li pio kako je propisano?' Covjek ie upitao: 'A kako [e to, Ibn Abbase?' Odgovorio je:
'Kada pijes tu vodu, okreni se prema kibli, spominji Allaha, predahni tri puta i dobro se napij, a potom zahvali Allahu. Allahov Pcslanik, s.a.vs., rekao je: .if_) U::~. puno napiti zemzem-vode."?" Ibn Abbas, r.a., kada bi se napio zernzern-vode, kulli da." ("Gospodaru upucivao je dovu: min "Allahumme inni eseluke limen nafican, ve rizkan vasian, vesifaen i lijek protiv svake bolesti.")
~, ~"'::" '.'. '. ,. ~\ 'j "·1. -. 01 ~,,~ ._-C

('"!' ~

~-'

-.

\,:;;';\
J-

'Znak razlikovanja izrnedu nas i munafika jeste da se oni ne mogu

1110j, 1110lim te za korisno znanje, obilnu opskrbu

?'

BiljcZ~ ga.: Ibn Madia, Ed-Darekutni i El-Hakirn,

-~~ -~
FIKHUS-SUNNE

61

Nastanak vrela zemzem

El-Buhari je zabiljezio predanje od Ibn Abbasa, r.a., da je Hadzera, nakon sto se ispela oa Mervu, u situaciji kada je nju i ojeoog sina ophrvaJa zed, cula neb glas. "Rekla je: 'Suti!', govoreci samoj sebi. Zatim je ponovo osluhnula i cula gIas, te je rekla: 'Ti koji S1 se oglasio, ima li pomoci?' Kad
000

melek na mjestu Zemzema kopa nogom", ili je rekao

(prenosilac hadisa), " ....krilom, sve dok nije potekla veda. Ooa poce da ga kopa i okruzuje, te je svojim rukama ucinila tako da je svojim sakarna zahvatala vodu i sip ala je u mjesinu, a ona bi opet izbila nakon sto bi je zahvatila, "

r)lill \;.; ~

... u"

...

f"\"';"; (;" ~ 0}' ";:.al\ ~~

I ,} ~ ... .r _.. -:: )

"J''''

'i :~:11~ Jw ,~~_)~~~

~
.,r _, ~., ~ -; , "" _ ..... \ ~

.J-

J'':'

.,........

'"

J'

.~~J ~y. »-W ,J;_:J\

I .I .JJo

t..

:...

~i;

'5:\]\

J.: ~\ ~c:,,A!_<,\ ~'i.ill\.j~ ,:;1)

,.,. ~ ;
;.

Ibn Abbas, r.a., rekao je: "Allahov Poslanik, s.a.vs., kazao je: 'Neka se Allah srniluje Ismailovoj majci, da nije dirala Zemzem ...' IIi je rekao: ' ...da nije zahvatala vodu, zernzem-voda bojte se da cere biti napusteni, bila bi vidljiva voda (tekla bi po zemlji). Ona se napila i podojila svoje d.ijete, pa joj je melek rekao: 'Ne jer ovdje ce biti Allahova kuca (Kaba), koju ce sagraditi ovaj djecak i njegov otac, a Allah ne napusta Svoje odane robove.' Kaba je bila poput brezuljka, nailazile bi bujice i podrivale bi je s njene desne i lijeve strane.'''

Preporucenost dove ikod Mu'ltez.ema

Nakon sto se napije zemzern-vode, preporucena je dova kod Multezema. EI-Bejheki je zabiljezio od Ibn Abbasa cia bi se on priljubio na mjestu izrnedu Hadzerul-esveda i vrata Kabe i da je imao obica] govoriti: "Onaj ko je ustrajan u dovi treba je ciniti izmedu rukna i vrata. Ko god se priljubi uz to mjesto moleci Allaha za nesto, Allah ce mu to dati."

E.r-Sejjid SilIJiN

~D'

Arm ibn Suajb prenosi od svoga oca, a ova; od njegovog djeda, da je rekao: "Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako je priljubio svoje lice i prsa uz Multezem." Receno je: "Hatim je Multezem", dok El-Buhari smatra da je
0

Hatim zapravo sam Hadzerul-esved, kod Hadzerul-esveda

Kao dckaz za to uzima hadis

Israu, te kaze: "Dok sam spavao kod Hatima ...", a mozda je rekao: " ... ..." Rekao je jos: "On je Hatim u znacenju mahtum (zdrobljen, smrvljen), kao sto je rijec katil u znacenju J'J'lakttil (ubijen)."

Preporucenost ulaska u Kabu i u Ismailov hidzr

El-Buhari rekao:''Allahov i Muslim biljeze predanje u kojem je Ibn Orner, r.a., Poslanik, s.a.v.s., Usama ibn Zejd i Osman ibn Talha Kabe izmedu dva

usli su u Kabu i zatvorili se. Kad su otvorili, Bilal me je obavijestio cia je Allahov Poslanik, s.a.vs., klanjao u unutrasnjosti jemenska stupa." Ovo predanje ucenjaci uzimaju kao dokaz da je ulazak u Kabu i namaz u njoj sunnet. Jos su dodali: "Ipak, iako je taj postupak sunnet, on ne spada u obrede hadza, jer je Ibn Abbas, r.a., rekao: 'Ljudi, vas ulazak u Kabu nema nikakve veze s vasim hadzem.'''98 Onaj ko ne Dude u mogucnosn u6 u 'unutrasnjost preporuceno njegov dio od Kabe, Ahmed je zabiljezio predanje, s dobrim nizom prenosilaca, od Seida ibn Dzubejra: Kabe, za nfega fe da ude u Ismailov Hidzr i cia tu obavi namaz, jet je jedan

:J~ \t.5;j .~:~\j,:; ~ ~i J,.}.\ J"':'~\;':~~ ~.}.\ ~~ Gt;:; '" ..,. ~ .. '"
}_) )

...

.'

~
..

,~/...... . ;'_;;_j ~\
., :

\..: :~
'"

...
.•

~ "", , ~~ ... '" ~......~ ... '" Jw . ."j\ ••:..1.:: r, ,":'\.::11 ~ (::... ~ :. ~~ /~ 'j ..,
",.I. ' , Jo, ... _".,.

'"

~1'ft:JI J'_ ~ ..
"

:FL-' ~
:::

~I ~

~I ~ ~ Jw
,

.»
'"

JI : ~..!; \ ...
..

..

".

'"

.~_,t~ '" ,,_::~I :; ~S ... ,...;,

~ .,. 'i~~ ~

'1:;

'*~
~~
...

c\

G~I

96

BiljeZi gn Hakim s ispravnim nizom prenosilaca,

FIKHU$-$UNNE

0.·· .

63

Prenosi se da je Aisa, r.a., rekla: "AlIahov Poslanice, eijela je tvoja porodiea Sejb1.1
99,

ulazila unutar Kabe osim mene!" On je rekao: "Posalji po neka ti orvori vrata", pa je to i ucinila.
ill

Sejba je rekao: "Navecer

ih nismo

mogli otvoriti

1.1dzahilijetu ni u islamul" Poslanik, s.a.v.s,

rekao je (Ai!,;i): "Klanjaj u Hidzru, jet s1.1ga tvoji sunarodnjaci pri gradnji Kabe izostavili,"

SA] (ZURNI HOD) IZMEDU SAFE I MERVE

Serijatsko!pravna utemeljenost saja
El-Buhari biljezi ad Ibn Abbasa, r.a., sljedece rijeci: "Ibrahim, doveo je Hadzeru smjestio ih kad Kabe, pod jedno drvo iznad vrela Zemzem. njih jedan zavezlja] s hurmama Kuda
81

a.s.,

i njezinog sina Ismaila, a.s., koji je jos bio dojence i

Tu ih je se vratio Ibrahimel

ostavio, a tada u Meki nije bilo nikoga, niti je bilo vode. Ostavio je kod i mjesinu s vodom, a potom nazad, Za njim je krenula majka Ismailova krenuol? Zar dozivajuCi: '0

ces nas

ostaviti ovdje u ovoj dolini bez ikoga zivog

i bez icega?!' Ponovila je poziv nekoliko puta, ali Ibrahim, a.s., nije se okretao.' Zatirn je doviknula: 'A je li !:1 Allah naredio da nas ovdje ostavis?'
Odgovorio Ibrahim, je: '[este!' Kazala je: 'Onda nas Allah nece napustiti." predanju stoji. "Kazala rnu je: 'Kome nas ostavljas?' sam time', a.s., odgovono je: 'Allahu!' Rekla je: 'Zadovoljna U drugorn

i vratila se. Ibrahim,

a.s., krenuo j.e dalje, i kad je dosao do brezuljka je svoje lice prema Kabi i

Senijja, gdje ga nisu mogli vidjeti, okrenuo

Uzvisenorn Allahu uputio dovu. Digao je ruke i poceo:

;'~\\)':'1S'

. Jir,

<':'~\\~':
>,', J '" ~

C:!.J... '-f~ p
<
r

':

' .. .:

r -";', . ;!J', r.,t;..:) ~ ~~

'

'-IS'~ '-i; ..J 7"

.!"

~ ~-'~

,?I~\

~j~G

rf~ #~81~i~i ~~

Ibn Osman

ibn Talha, kod koga

SLl

bili kljucevi Kabe,

~ a.
."
I

'Gospodaru

nas, ja sam neke potomke

svoje naselio u korlini

kojoj se nista ne sije, kod Tvoga Casnog hrama, da bi, Gospodaru

nas, namaz obavljali; zato ucini da srca nekih ljudi ceznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili:"IOO Majka Ismailova sjela je ispod drveta, a svoga sina stavila je pored sebe, Iz mjesine je pila vodu i dojila Ismaila, Kad je nestalo vode u rnjesini, a ana ozednjela i njezino dijete ogladnjelo, tako da ga je nemocno gledala, ona je ustala ne mogavsi ga vise tako gledati. Posto joj je brezuljak Safa bio najbliZi, pope se na njega i poce razgledati niz dolinu ne bi li koga ugledala. Nikoga nije vidjela. Sisla je sa Safe iscrpljenog
1 krenula

dolinom. Kad je

stigla usred doline, zadigla je kraj svoje haljine i zurno krenula poput covjeka. Kad je presla dolinu i dosla do Merve, zastala je i pogledala ne bi li koga ugledala. Medutim, nigdje nikoga nije bilo. Taka je uradila sedam puta.
"

~~~ :J\i

rLJ +~\ ~\ ~
I"

J_":'~0i~ ~\ ~~ ~~ tjl
i" ••

.~~Q\ Ibn Abbas, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'To je saj ljudi izrnedu Safe i Mervel'"

Serijatsko misljenje
saju izrnedu Safe i Merve.

saju
0

Medu ucenjacima postoje tri razlicita misljenja u vezi s propisima

Ibn Orner, Dzabir i Aisa, r.a., rnedu ashabima, potom Malik, EsSafi i Ahmed, u jednom od dva predanja ad njega, smatraju da je saj jedan ad ruknava hadza, Dille, kad bi hadzija izostavio saj izrnedu Safe i Merve, njegov bi hadz bio pokvaren, a on ne bi bio obavezan zaklati kurban iii uciniti neko drugo iskupljenje, Eva njihovih dokaza: - El-Buhari biljezi od Ez-Zuhrija da je Urva rekao: "Pitao sam Aisu, r.a.:
100

'Sta mislis

rijecima Uzvisenog Allaha:

Ibrahim, 37.

,II' .• ,,:,<\'~':i$ 'c;. ~ ,_:'\ i,; ':II

,
'

FIKHUS-SUNNE

65

:!i:

'"'! ~

I,)

"

C·

-!

<, '.'~ .~ ... -e-..r', ~\ f-

:i" :i\, u: 'J.r'J ~\

1,); r

':\:\.

'Safa iMer va Allahova su casna mjesra, zato onaj koji Kabu hodocasti

iii umru obavi ne tini nlkakav prijestup ako keene oko njih,"?' Tako mi Allaha, nije nikome grijeh ako ne abide Safu i Mervu?' Aisa je odgovarila: 'Ruzno je rosto si rekao, sestricu mojl Da taj kur'anski ajet znaci taka kako si ga ti protumacio, stajalo ajet je od njih
0

bi: ' .. .hadzija nema grijeha cak i ako ih i ne obide.' Medutim, hodocastili kip Menat i klanjali rnu se na Musellelu. Neko

objavljen u vezi s ensarijama koji su, jos prije nego sto su primili islam, odlucivao se na hodocasce

i izbjegavao obici Safu i Mervu cuvajuci se

Poslan.i.k.a, s.a.vs.,

grijeha. Kad su primili islam, pitali su Allahovog

tome, rekavsi: '0 Allahov Poslanicel Mi smo obilazak izmedu Safe i Merve srnatrali grijehom, a Uzviseni Allah kaze: 'Safa i Merva Allahova su casna mjesta ..." Tada je Allahov Poslanik, s.a.v,s., uveo u stalnu praksu saj izrnedu Safe i Merve i niko nerna pravo izostavljati to obilazenje"; - Muslim biljezi od Aise, r.a., da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.vs., obilazio je Safu saj izmedu Safe .J;
~ .... Q ~... ) I

i Mervu, pa.su obilazili i mu slim ani. To je bilo sunnet. i Merve";

J',E : 01 .... -:

Vjere rni, zaista Uzviseni Allah nece upotpuniti hadz onome ko ne obavi

~~c::..:J.:,.:..~
~:

:..:_jt; -~\J,\\
_.. J,

.~r./:. :~-s»-~ - .\~ ~\ ~ ~.y~..... ., ~ ,... ~ ... / ~ '" ~". " "

.i'"

\.4JI:; ~y..J

.. ...

,rc-~ ~\~ ~\~J ~

::,

~f P~ ~iIJI;~) ~
....1

~ .......

-'

.... ~. ,: .. ',l; '~loS';') JJ :J;;'l ... .........

Jl ~ ,";_':'.~.J....k...:...J ..~ Jo...... .. -.........

~ _..

~,-:

... _

j:J

..

11-

d~:".;I ... ~J;"... o.J:YJ\J ~1J ...... ..r

.J

~..

.~\ r-'~ .:;5~I .~~ ~\ ~<:\;~ ,....." ..

",-1 ....1...
...

:J;;; "':"':""':'.J

.I

.}

).1-

- prenosi se od Habibe, kcerke Ebu Tidzraha,

a bila je jedna od

zena plemena Benu Abd ed-Dar, da je kazala: "Sa zenama iz plemena Kurejs usla sam u kucu porodice Ebu Husejna cia pogledamo Allahovog Po slanika , s.a.v.s., dok cini saj izrnedu Safe i Merve. Njegov ogrtac na sredini kruzio je oko njega zbog njegovog zurnog hoda.Cak
El-Bekara, 158.

sam kazala:

66

Es-ScJjid Sabli:.

'Zaista vidim njegova koljena!' CuIa sam ga da je rekao: 'Pozurite u svome hodu (izrnedu Safe 1 Men-e), jer yam je Uzviseni Allah propisao saj!'"I02 - saj izmedu Safe i Merve jeste jedan od obreda hadza i urnre (mmlk) pa stoga i predstavlja jedao ad njihovih ruknova, Kabe. Ibn Abbas, Enes, Ibn ez-Zubejr, Ibn Sirin i, u jednom predanju imam .A.hmed, smatraju da je saj izrnedu Safe i Merve sunnet, za koji, aka se izostavi, nije obavezno nikakvo iskupljenje, Za svo]e dokaze oni navode: a) rijeci Uzvisenog Aliaha:

bas kao i tavaf aka

~~~~),;01~t~~ ;:;\-:L:.. \e-~ ... t J

"Zato onaj koji Kabu hodocasri

iii umru obavi ne cini nikakav

00

prijesmp ako krene oko njih."

Odbacivanje obavezan, kategonzacija

grijeha od ooih koji ne obave saj znaci da

i nije

oego je to u rangu dozvoljeoih

stvari (J1Jttbab). Njegova

kao sunneta temelji se na Aliahovim rijecima:

"Sara i. M erva Allal 10vasucasnamJesta f • .

(V , a ,.m, )" se

U mushafu Ubejja i Ibn Mesuda stoji: "Ne Cirri nikakav prijestup aka ne bene aka ojih" (" ...Fe Ill.dzunaha alejhi en Ill.jettavvefe bihirna"), Iako ova nije Kur'an+", maze se smatrati kao inforrnacija i tumacenje; b) buduci ciaje saj jedao od obreda hadza koji ima svoj odreden broj, a ne odnosi se nil.Kabu i nije rukn hadza, kao sto je bacaoje kamencica, Imam Ebu Hanifa, Es-Sevri i El-Hasan smatraju da je obavljanje saja izmedu Safe i Merve vadzib, a nije farz, pa aka se izostavi, hadz ili umra nisu pokvareni, Medutim, u slucaju njihovog izostavljanja, obavezno je zaklati kurban kao iskupljenje. Autar djela El-NIttglti daje prednost ovom
It\'!

U nizu prenosilaca ovogu hadisa nalazi se Abdullah ibn el-Muerurnil, a on nije pouzdan prencsilac, 0 cemu eemo kasnije go\"Outi. Medurirn, postoje dmga predania ovoga hadisa ko]a, ako sc pripcje [edno drugom, dobijaju na rezini. To se spominje u djdu E/-Peth. Prenose: Ibn Madza, Ahmed i ES-Safi.
Kur'anorn se smatraju ni]e sluca], samo kiraeri koji su dosli rnurevarir-predan]em,

W.l

sm

kod ovog kiraera

F IKH US-S UNNE

rnisljenju, 00 ovako opravdava ovaj stay: a) to je oajprikladnije, ukazuje na obaveznost, vadzib da nije njega; jer dokaz
0

tome da je vadzib geoeralno

ali ne i na ono zbog cega se ne bi upotpunio

b) nasuprot rijecima hazreti Aise, t.a., stoje rijeci onih koji drukCije
misle medu ashabima; c) hadis kcerke Ebu Tidzraha, preno S1 Abdullah ibn el-M uernmil, za koji Ibn el-Munzir kaze da ga pripovijedanju pas toj e razlicita
0 cijern

misljenja, a koji ukazuje na to cia je sa] propisan, a to znaci vadzib;

d) kada je rijec a spomenutorn

oakon sto su Ijudi, posto
II

kur'anskom

ajetu, on je objavljen

su pnmili islam, osjecali nelagodu prilikom

obavljanja saja. Nairne, obilazili su Safu i Mervu i u vrijeme dzahilijeta, a slavu dva kipa koja su se nalazila na tim brezuljcima.

Uvjeti obavljanja saja

Da bi

sai izmedu

Safe i Merve bio ispravan uvjetuje se:

1. da bude obavljen nakon tavafa aka Kabe; 2..da se ucini sedam obilazenja: 3. da se obilazenje pocne sa Safe i zavrsi na Mervi'?"; 4. da se prilikom saja hocla utvrdenom trasom ad Safe do Merve1os, jet je Allahov Poslanik, s.a.vs., taka radio, a on je rekao:
~ ".

.~\S.:

Jf ,,~

.J- ~

"Izvrsavajte obrede hadza onaka kako ih ja izvrsavaml" Aka bi hadzija obavio saj prije tavafa aka Kabe, ili poceo saj sa Merve

i zavrsio na Safi., ili ako bi hodio drugorn stazom - njegov sa] ne

bi bio Ispravan .

. " Razdaljina , Hanefijski kurbana ..

izmedu

Safe i Merve jeste 420 metara,

Safe i Merve vadzib, a ne uviet (Sau), re ako saj obavi

stav [este da Ie saj izrnedu

priie ravafa ill ako pocne od Merve i zavdi ria San, njegov

ie

sa] ispravan uz obavezu klanja

68

Uspinjanje na Safu
Za ispravnost Safe
1 Merve

saja ne uvjetu]e se uspinjanje

U

na brezuljke Safu i trasorn) izrnedu odlasku i povratku.

Mervu, nego je obavezno da hadiija prude (utvrdenorn i da svojom nogom nagazi na njih

Ako bi hadzija izostavio jedan dio, saj mu ne bi vazio sve dok ne dode i do tog mjesta.

Kontinuiranost (muvalat) pr.ilikom obavlJanja saja

Za ispravnost saja ne uvjetuje se kontinuiranost.I'" Ako bi hadziju nesto zadrzalo i sprijecilo da dovrsi obilazenje hadzija maze izrnedu Safe i Merve, ill ako bi se zanijetio farz-namaz,
sajern tamo gdje je prekinllo

prekinuti saj, pa kada nestane onoga sto ga [e zadrzalo, nastavit ce sa i dovrsit

ce gao

Prenosi se od Ibn Ornera, r.a., da je obilazio Safu i Mervu bela mu se javila fizioloska potreba. Udaljio se, a zatirn zatrazio vodu i uzeo abdest. Potorn je ustao i dovrsio obilazen]e. Ovaj: hadis prenOSl Seid ibn Mensur.

Kako se redoslijed ne uvjetuje prilikam obavljanja tavafa aka Kabe, taka

se ne uvjetuje ni prilikam obavljanja rad.i odmora ill do predvecerja." Ata i Hasan nisu vidjeli nikakvu smetnju u tome da had.iija obavi tavaf oko Kabe pocetkom
da kontinuiranost prenosi da saja izrnedu Safe.i Merve.

U djelu E/~MttgtJi stoji: ''Ahmed kaze:'Ne

smeta da se saj odgodi

dana, a da saj izrnedu Safe i Merve odgodi da saj

do predvecerja, Tako su radili El-Kasirn i Seid ibn Dzubejr, jer buduci

niie obavezna u samom saju, onda je jos prilicnije tri dana obavljala

ne bude obavezno obavljanje saja odmah nakon tavafa. Seid ibn Mensur

je Sevda, zena Urve ibn ez-Zubejra, izrnedu Safe i Mcree, a hila je krupna zena.

101,

Redoslijed

obavljanju saja bez prekida Malik srnatra uvjerorn.

A .'v::'
FIKHUS-SUNNE

Cistoca prilikom obavljanja saja

Vecina ucenjaka ne uvjeruje cistocu (tahare~107 prilikom obavljanja saja izrnedu Safe i Merve, jer je Allahov Poslanik, s.a.vs., hazreti Aisi, r.a., dok je bila u hajzu, rekao:

.~ ..,'

/:......

_;;.. ; ;.)p 'j ,) ;.so. ,Cb.J\ ~..,4.~.., .. ,

~ ~ ) t'''' ,: ..... ., ~ ,

",

\.: ~~

"

"Ti obavljaj one sto inace radi bilo koji hadzija, osim sto neces tavafiti oko Kabe prije nego sto se okupas."!" Aisa i Ummu Selerna kazale u: "Ako iena obavi tavaf oko Kabe i klanja dva rekata, a potom dobije hajz, neka obavi i obilazenje izrnedu Safe i Merve." Ovo prenosi Seid ibn Mensur, Ipak, pohvaino je da covjek bude cist prilikom obavljanja svih obreda hadza, jer cistoca je pozeljna u Serijatu.

Hodanje i jahanje prilikom obavljanja saja

Dozvoljeno je obaviti saj jasuCi i hodajuci, ali je hodanje bolje. Iz jednog hadisa Ibn Abbasa, r.a., moze se zakljuciti da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., hodao, ali kada se povecao broj ljudi oko njega i kada su ga stijesnili, tada je uzjahao da ga ljudi vide i da ga pitaju, Ebu et-Tufejl rekao je Ibn Abbasu, r.a.: "Kazi mi da li je sunnet obilazenje izrnedu Safe i Merve jasuci, jer tvoj narod tvrdi da je to sunnet." Ibn Abbas, r.a., odgovorio je: "Istinu govore, ali i lazu." Ebu je: "Istinu govore, ali i Cak su i

et-Tufejl nastavio je: "Sta ti kazes?" Odgovorio s.a.v.s., uzvikujuci: 'Ovo je Muhammed! punoljetne

lazu." Zatim je rekao: "Sakupilo se moogo ljudi oko Allahovog Poslanika, Ovo je Muhammed!' djevojke izasle iz kuca, a Allabov Poslanik, s.a.v.s., nije dao da

se ljudi tjeraju od njega. Kada se sakupilo mnogo ljudi, on je uzjahao."

. Pod taharetom se podrazumijeva cia je osoba okupana, aka [e abdestom. (prim. prev.) Ova] [c hadis zabiljezio Muslim.

[Q

bilo obavezno, i da jc s

iurnim korakom (gdje je to potrebno) biljezi Muslim u svome Sahibu, a i drugi,

Hodanje Prerna Et-Tirrnizi tome, jahanje je dozvoljeno,

najbolje je.HJ9To (:we.kI'1Ih).

ali je pokudeno

veli: "Neki ucenjaci smatraju da je obilazenje

oka Kabe i

prolazak izmedu Safe i Merve jasuci pokudeno

(mekrtth), izuzev u slucaju

postojanja opravdanja, a to je i rnisljenje imama Es-Safija." Po malikijskorn mezhebu, onaj ko obavi saj jasuCi bez opravdanja, duzan ga je ponoviti, ukoliko nije isteklo vrijerne za njegovo obavljanje, a ako prode vriierne, onda je duzan zaklati kurban. Nairne, obavljanje saja hodajuci, za onoga ko je u stanju hodati, obaveza je. Ova je i Ebu Hanifin stay. To sto je Allabov Poslanik, s.a.ws., jahaa objasnili su prisusrvom velikog broja ljudi, guzvom i time sto bi Poslanik bio stijesnjen, a to jeste opravdan razlog zbog kojeg se maze jahati.

POieljnost i'lunog hoda izmeau dva (zelena) znaka

Normalno je bodanje izmedu Safe i Merve pozeljno (JJlettdub) izuzev mjesta kaje je oznaceno s dva znaka, gdje je pozeljno zumo hodanje, Vee srno naveli hadis kcerke Ebu Tidzraha, a u njemu se, izmedu astalog, navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., cinio saj izrnedu Safe i Merve, a njegov je ogrtac na sredini kruzio oko njega zbog njegavog zurnog hoda, Takoder, u hadisu Ibn Abbasa, koji smo naveli, stoji da je hodanje

i zurno hadanje najbalje, tj. zurno hodanje u sredini do line, izmedu dva
znaka, a obicno hodanje na ostalim dijelovima trase, Takoder, obicno hodanje bez zurenja ciozvoljeno je. Prenosi se ad Seida ibn Dzubejra, r.a., da je rekao: "Vidio sam Ibn Omera, r.a., cia je hadao izrnedu Safe
j

Merve, a potom je kazao: 'Ako

hodam - pa vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.vs., da hoda; a aka zumo hodam - pa vidio sam Aliahovog Poslanika, s.a.v.s., cia zurno hoda. A ja sam star covjek.'"'!"

U sredini dnline, izmedu dva znaka, hoda se 2w:nO, dok se u ostalim dijelovirua trase hoda norrnalnim hodorn. "" Ovo biljde Ebu Davud i Er-Tirrnizi,

FIKHUS·SUNNE

U svakom slucaju, ovo je pozeljno za rnuskarca. Kada je rijec za nju ne vazi ova pozeljnost; ona hoda normalnim

zeni,

hodom, Imam Es-

Safi prenosi od Aise, r.a., cia je rekla: "Vidjela sam da zene zumo hodaju,

ali vi se na nas ugledajte! Vi niste duzne zurrio hcdau."!"

Poieljnost uspinjanja na satu i. mervu i p'Dzeljnost ucenja dova Allahu, dz.s., dok se okrenuto prema Kabi
Lijepo je i pohvalno uspeti se na Safu i Mervu i na tim mjestima, okrenut prema Kabi, uciti dove u vezr s vjerom Pribliaivsi se brezuljku, proucio je kur'anski ajet:

i dunjalukorn. Pozna to

je cia [e to cinio Allahov Poslanik, s.a.vs., kada je izlazio na vrata Safe.

~ ~..::,~j~c.~~r:;\),~ , :j\fi:;~\.;~~j;i_;)1J ~\01» ~ ,

-

"Safa i Merva jesu Allahova c.asna mjesta, zato onaj koji Kabu

hodocasri iii umru obavi ne cini nikakav prijestup ako krene oko
njih ..."

i nastavio:

,~\ i~ \: i:;.:i
"PoCinjem s onim eime je i Uzviseni Allah poceo,"

.!

"

....

Krenuo je od Safe 1 ispeo se na nju toliko cia je vidio Kabu; okrenuo se prema njoj, izrazio jednocu Uzvisenom Allahu, proucio Allahu ekber tri puta, 12raz10 Mu zahvalu, a potom rekao:

'~~J ~s;.~\rj;_;::';; ~_; .,~;;J;-ii ~1.Jl~ .;~, ~.. j:~ ~~_;~\ ~~ ... ..,." ...
)'.-:

....

"La ilahe illallahu vahdehu Ii serike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu juhjT ve jurniru ve huve ala kulli sej'in kadir: La ilahe illallahu vahdeh,
enclZeze va'dehu, ve nesare abdeh, ve hezemel-ahziibe drugog boga osim Allaha Jednoga. vahdeh." ("Nema On nema druga. Njernu pripada

sva vlast i hvala. On ozivljava i usmrcuje, On sve moze. Nerna boga

. Tj, zene hodaju norrnalnim hodorn i ne
cbaviri sa; izrnedu Safe i MeJ....", .·
zUJ:e,

ali su svi saglasni

tome da su zene obaveznc

osirn Allaha. Ispunio je Svoje obecanje, pomogao je Svoga roba, sam je porazio sve stranke.") Potom je Allahu uputio dovu, a poslije toga isto ova proucio ispeo se na nju i pogledao prema Kabi, Na Mervi je postupio i na Safi, Prenosi tn puta, da bi zati.m krenuo hodajuCi. prema Mervl. DO'SaD je do Metve, isto kao ibn se od Nafija da je rekao: "Cuo sam Abdullaha

Omera, r.a., dok je bio na Safi, da je ucio: 'Allahu moj! Ti si rekao: 'Zovite me, iJa cu yam se odazvati!' A Ti ne iznevjeravas obecanje, Dragi Allahu, kako si me uputio na put islama, molim Te da mi ne uskratis zivot u islamu ida me usmrtis kao muslimana.'"

Dova koja se uci izmedu Safe i Merve

Lijepo je i pohvalno izmedu Safe i Merve uciti dove, zikr ciniti i Kur'an uciti, Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.vs., u toku saja izmedu Safe i Merve ucio:

"Rabbig-fir

verham

vehdinis-sebilel-akvern."

("Go5podaru

moj!

Oprosti i smiluj se! Uputi me na Pravi put!") Takoder, prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.vs., ucio: ~~ ~~ ~
)

.;f"l\ _;.~\..:..;\ ".I _II) ~l .: \"

"Rabbig-fu verham inneke entel-eazzul-ekrern." Oprasti i smiluj se, jet Ti si Najuzviseniji i Najplemenitiji.")

;; ... ~

~ ji>\ ~~
,,~

("Gospodaru

moj!

S tavafo m oko Ka be isajem izmedu Safe iMerve zavrsava ju se 0bredi

umre, Ako hadzija obavlja hadz-temettu, poslije ovoga dozvoljeno je osloboditi mu se ihrama na taj naCin sto ce obrijati glavu ili samo skratiti
rnu

kosu. Ako pak obavlja hadz-kiran, ostaje u ihramirna sve do prvog dana Bajrama, Ovaj saj moze zamijeniti saj nakon obaveznog tavafa aka Kabe, ukoliko abavlja hadz-kiran. Drugi put (8. zul-hidzdze).

ce obaviti saj, nakon tavaf-

ifade, ukoliko obavlja hadz temettu i ostaje u Meki sve do jevmut-tervije

FIKHU$-SUNNE

POLAZAK

NA MINU
ili hadZ-ifrad, krenut ce na
anda ce zanijetiti hadz .i

Sunnet je krenuti na Minu osmag dana mjeseca zul-hidzdze (jevmuttervije).112 Aka hadzija abavlja hadz-kiran Minu u ihramima, a aka abavlja hadz-ternettu,

obuci ihrame radeci is to one sto Je radio ina mjestu oblacenja ihrama (mikal). Sunnet je da obuce ihrame s rnjesta gdje je odsjeo, pa ako je u Meki, obuci ce ihrame u Meki, a ako je izvan Meke, obuci ce ih tame gdje je .. U jednam hadisu stoji:
~ >-;

.~0-:.J;~
#' .:'"

J;i;;- ,~i 0- ~~i,~~;;

~". -;0 ....

...

')

or

~C'd
..

"eije mjesto stanovanja

nije u Meki, on zapocinje

s telbijom od

svoje porodice, a Mekelije zapocinju s telbijorn 1Z Meke." Prilikorn kretanja ria Minu lijepa je i pahvalna mnogo uciti dove i telbiju, a na Mini klanjati padne, ikindiju, aksam .i jaciju i prenociti, Hadsija ne odlazi s Mine prije nego sro izide SW1ce devetoga dana mj eseca zul-hidzdze, povodeci se taka za postupkom Allahovog Poslanika, s.a.v.s, Aka bi hadzija izostavio nesto ad avaga, izostavio bi sunnet i ne bi bio duzan n.ikakvo iskupljenje za to, jer Aisa, r.a., nije izasla 1Z Meke 8. zulhidzdze sve dak nije nastupila noc i prosla jedna njezina trecina.!"

Dozvola izlaska prije dana tervije

Se'id ibn Mensur prenosi od Hasana da je ovaj izlazio 1Z Meke na Minu na dan ili dva prije dana tervije. Malik smatra da je to pokudena

(mckruh) kao i boravak u Meki na dan tervije sve do sumraka, Medutim,

aka hadziju zadesi vrijerne dzuma-namaza prije izlaska klanjati dzumu. u Meki, onda treba ostati i

,I:

jevmur-tervija pada S. zul-hidzdze, a to je irne izvedenica ad rijeci or-n't,ye, jer imam raga dana objasnjava i precosi Ijudirna propise obreda hadza, Postoji i rnisljenje da dolazi ad rijeci el-iniua, jec ta; dan hadiije piju vodu i sakupljaju se na Mini. Ibn el-Munzir.

I" OYO prenosi

-0
74
Es-Sejjid Sabik

POLAZAKNA
zul-hidzdze
S

AREFAT

Sunnet j e krenu ti na Arefat prj j e izlaska sunca devetoga dana m jeseca putem Dabba, uceci tekbire, tehlile i telbiju. Muhammed "Dok
SlUO 0

ibn Ebu Bekr es-Sekaf pripovijeda. radili dok ste bili s Allahovim

ranorn zororn putovali telbiji: 'Kako ste to vi nu je:

Mine na Arefat, pitao sam Enesa ibn Milia Poslanikom,

s.a.v.s.?' Odgovorio

'Neki hi ucili telbiju i niko im to nije osporavao; neki bi utili: 'Allahu ekber', i niko im to nije osporavao; neki bi utili: 'la ilahe illallah', i niko
im to nije osporavao."?" Lijepo je i pohvalno odredeno doci do Nemire i tu se okupati ra~ boravka na Arefam, Takoder, lijepo je i pohvalno doci na Arefat tek kada nastupi vrijeme za boravak, a to je vrijeme kada se sunee nalazi u zenitu (9, zul-hidzdze).

Vrijednosti dana: Arefata:

Prenosi se ad Dzabira, r.a, cia je Allahov Poslanik, s.a.v.s., reba: "Kod Allaha,

dz.s.,

nema vrednijih i boljih dana ad prvih deset dana "Zar su ti dani bolji i vredniji

m j eseca zul- hidzdze." N eki j e covj ek reba:

i od dana koje covjek provede u dzihadu na Allahovom putu?" Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "OV1. dani bolji su i vredniji od isto toliko dana
koje covjek provede u dzihadu na All.ahovom putu. A najbolii dan kod
114

Ova] hadis biljeze El-Buhari i Jrugi.

-~.

,1M:?
75
se stanovnicima Moje robove! Zemlje pred Dosli su Mi

FIKHUS-SUNNE

Allaha, di.s., jeste dan Arefata. Toga se dana Uzviseni Allah spusti na najnize nebo (es-mna ed-duNja) ponoseci sranovnicima neba, pa kaze: 'Pogledajte

zapraseni i rascupanih kosa izlozeni suneu; dosli su Mi iz rnjesta dalekih nadajuci se Mojo] rnilosti, a nisu n.i vidjeli Maju kaznu, Nema dana u kojern Uzviseni Allah oslobodi vise robova ad vatre kao sto je to dan

Arefata."!"

~~I·~~~l;i 01:;-JfL} ;;)\.j- 'I:??I~.~:;-~~q\.;.\.; ' , ~ :Jk. ,~;; ,)\ ~\ '?;"(" i;_; -:1,:,~ fLJ ~ .ill\ .;:0 ~\ ._o;_; :JI;.i
.,!' .,p
F

~ .,
....

'" ';0

,1,

~;

'!:

..

!Ii'

"

",

,,.r

~...

".

.=
""

!~ 'rL-J ~
/

~\.J;,~\~~~~
.... '.',-,

:JI:.i_;

~~\J.~.~~\J\:'

:J~_;J~~~,~8\ J~i,~

__"

.,f'

~~ .._::,~\ ~
J

,~\ (~\

~r; \;\ ~ ,~8\

J-

,.+"....

rsJ \~:J~ s:..:,~ 8"

Ibnel-Mubarek

..,.

~_;

I~+1
......."

'r~1 J; ~-jl ~~ ,._::,~;- ~ ~ ~_; ~

~
J

:Jw . ~8\

~.......

j'"

"

;,11 ~l
...
-

J_":'j ~ :J~ ,:.;;~\~~ ;,lki.j\ ~;;

J

.~~\ J~ ~J~; ~~r:0

Poslanik,

prenosi ad Sutjana es-Sevrija, on ad ez-Zubejra

ibn Alije, ovaj ad Enesa ibn Malika, r.a., da je rekao:''Allahov

s.a.vs., boravio je na Arefatu, a sunee se bilo skoro ispunilo. Rekao je:.'0 Bilale! Pripremi ljude da me sasiusaju!' Bilal je ustao i pozvaa: 'Poslusajte Allahavog Gospodara Poslanika, s.a.v s.!' Ljudi su stall da slusaju, a on je rekao: je onima koji barave na On ih je sacuvao od '0 Ijudil Mala prije dosao rni je Dzibril, a.s., prenio mi selam od moga i reba: 'Uzviseni Allah oprostio
1

Arefatu i anima koji borave u El-Mes'arul-haramu; kazni.' Orner ibn el-Hattab, r.a., ustao je

rekao: '0 Allahov Poslanicel

Je li to vazi sarno za nas?I' Poslanik, s.a.vs., odgovorio je: 'To vaii za vas i za one koji dodu paslije vas, sve do Sudnjega dana.' Orner, r.a., na to je rekao: 'Umnozi se AlJahovo dobro i posta milo!"

0: fof r~·~ I; :JG r-l:J +-~\).~~\J';'J ) ~

.~

1\ ~~ ~~ :;.

.:' El-Munziri We: "Ova] haws biljezc Ebu ja'la, El-Bezzar, Ibn Huzejrna i Ibn Hibban, a naveden je prema Ibn Hibbanu,

·'V
76
". .J '" )'"

fi

E!"-Sejjid 5'1bik
is::~1 ~

~.

~~

p j.,;;;. y~

.:iJ) ,i.;;- ('~~

"

_;8\

:r; \~ ~
)

.)

;-

~I ~

~i

" ~ "" ~. ~'J_;;' ;\)I L: :J~!

Prenosi se ad hazreti l\ise, r.a., da je Vjerovjesnik, "Nema dana u kojem Uzviseni Allah oslobodi

s.a.v.s., rekao: ad vatre

vise robova

kao sto je to dan Arefata. Uzviseni se Allah priblizi i ponosi se Svojim robovirna pred melekima, pa kaze: 'Sta zele ovi (da im darn)?"'"6
,)k.;._::JII.f~_; l: :Jl:i.F-' ~.u:,1
-' ,". ~ ... J ...

.....r

. c ..

"..-

)-1,

:...

...

J".

~1Jr._;

01 -.;..y..j)1~_;
, ,

-::

..J ~ ...

)~

:b_;JJII.,jIJ
,

.... ~ "

~ ...

.~;- i;.j_

~.h;J~.:; ?;\~.:;,~\ ~~ ~~
s.a.v.s., rekao: nego sto je to
1 srditijim

Prenosi se od Ebu ed-Derdaa, r.a., da je Vjerovjesnik, "Sejtan se ne moze vidjeti manjim, odbacenijim na dan Arefata .. "

A to je samo zbog velicine onoga sto vidi, a to je spustanje Allahove milosti i Njegova prastanje velikih grijeha; nesto vece ad toga pokazano mu je samo na dan Bedra .

.~.;w\ fiJ.~..is ~ld :J~ ~~I J;'~ _;~ t:_; :~ ~ r~)_)

r .... / ~

Neko je upitao: ''Allahov Poslanicel A sta je sejtan vidio na dan Bedra?" Odgovoria je: ''Vidio je Dzibrila kako predvodi meleke."!"

Serijatski stay 0 boravku na Arefatu

Opca j e saglasnost ucenj aka
0

tome da j e boravak na Arefatu j edan od

ruknova hadza, jet biljeze imam Ahmed i autori Summa od Abdurrahmana ibn Ja'mera da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio glasniku da oglasi: "Hadz je Atefat!118 Onaj ko prisustvuje nocnom SkUpU119 pri]e pojave zore, taj j.estigao na hadz."
Prenose Muslim i drcgi. Ova prenosi Malik kao IIIlmel-hadis, a El-Hakim kao IfIB!iStlt.hudis. Mevsul je hadis spojenog niza prenosilaca, ]]8 RijeCi: "Hadz je Arefat" znace da je ispravan hadi onome ko bude boravio na Arefaru u
11.
IF

odredeno
,,9

vrijerne.

Nocni skup jeste DOC boravka na Muzdelifi, a to je noe uoci dana klanja (uoei ptvog dana Kurban-bairarua). Iz hadisa se rnoze zakljuciti ciaje dovoljno proboraviti na bile kojem dijelu fudata, pa makar j [edan trenutak,

"'.... ..~ . ·0--·

77

FIKHUS-SUNNE

Vrijeme horavka na Arefatu

Vecina ucenjaka smatra da vrijeme boravka na Arefatu poCinje kada se sunce nade u zenitu (podne) devetoga dana120 i traje do pojave zore desetoga dana rnjeseca zul-hidzdze, Takoder, dovoljno je boraviti u bilo kojem dije1u ovoga odredenog vremena, nocu ili danju. Ipak, aka hadzi]a boravi u toku dana, obavezno je da ostane sve do poslije izlaska sunca, a aka boravi
II

toku noci, onda nije obavezan nista, sunnet je prodnziti boravak do poslije

Prerna safijskom mezhebu, zalaska sunea ..

Znacenje rijeci, vukuf (stajanje)

Ovom rijecju rnisli se na prisustvo i boravak hadzije na bilo kojem dijelu Arefata, bilo da je u stanju spavanja, ili u budnom stanju, ili jasu6,

ili sjedeci, ili Ideo, ili hodajuci; bilo da je cist ili ni]e, kao naprimjer zena pod hajzorn ili nifasom, ili dzunup, Razlicita su misljenja u vezi onoga ko je izgubio svijest i nije se
osvijestio sve dok nije izasao s Arefata. Ebu Hanifa i Malik. smatraju da je ito ispravno, a Es-Safi, Ahmed, Hasan, Ebu Sevr, Ishak i Ibn el-Munzir smatraju da boravak takve osobe nije ispravan, jet radi se ruknova hadza, pa svijest kao
0

jednom ad

sto nisu

11

ovom slucaju nije ispravan od osobe koja je izgubila hams Ibn Ja'mera, Et-Tirmizi citira

ispravni 11.i ostali ruknovi (koje obavi takva osoba).

Nakon sto navodi spornenuti s.a.v.s., i drugih, postupa

Sufjana es-Sevrija: "Kod ucenjaka rnedu ashabima Allahovog Poslanika, se prerna hadisu Abdurrahmana ibn Ja'mera, a to znaci da Ie onome ko ne bude boravio na Arefatu prije nastupanja zore pro sao hadz, i ne moze to nadoknaditi ako dade poslije nastupanja zore. U tom slucaju, imat ce samo urnru, a obaveza hadza i dalje vazi za njega. To je misljenje Es-Safija, Ahmecla 1 drugih.

;, L' hanbelijskom mezhebu vrijerne boravka na Are fatu pocinje od zore devetoga dana i tLlIje do 7.0Ie danfl klanja kurbana (desetoga dana mjcseca zul-hidadze).

Pozeljnost boravka (stajanja) kod stijena

Boravak na bilo kojem clijelu Arefata vazeci je, jer je cijeli Arefat mjesto za stajanje
1

boravak, izuzev doline Arefata koja se nalazi na

nj.egovoj zapadno] straru, jer su ucenjaci saglasni u tome da boravak u tom dijelu ne vazi, Lijepo je.i pozeljno boraviti kod stijena ill u njihovoj blizini, a prema mogucnosti, jet Je Allahov Poslanik,
o

S.3.V.S.,

boravio i
~
II"

stajao na tom rnjestu. Tada je rekao:

.~; l¥'~';J ~~.~j

l) ~~

"Ja sam ovdje stao, a cijeli Arefat mjesto je za boravak i stajanje."121 Uspinjanje na Diebel Rahme i uvjerenje da je boravak na njemu
vredniji pogresno je. Uspinjanje na Dzebel Rahme nije sunnet,

Poleljnost kupanja
Liiepo je i pohvalno okupati se radi boravka i stajanja na Arefatu, Ibn Orner, r.a., kupao se radi boravka na Arefatu uvecer na dan Arefata. Ovo je zabiljeZio Malik Omer, r.a., okupao se na Arefatu dok je bio u ihramima,

Adabi stajanja i boravka na Arefatu i dove koje sa tom prmkom uce

Potrebno je cuvati i odrzavati potpunu Cistocu (biti pod abdestom), okrenuti se prema kibli, mnogo traziti oprost ad Allaha,

dz.s., ciniti

zikr

i Uzvisenorn Allahu skruseno i ponizno dignutih ruku dove upucivati

za sebe i za druge, dove koje se odnose na vjeru i na dunjaluk. Usama ibn Zejd pripovijeda: "BlO sam na Arefatu iza Poslanika, s.a.v.s, Digao je ruke i ucio dO'vu."m

1)1

Ovaj hams biljdc: Ahmed, Muslim i Ebu Davud

OVlIj hadis biljezi En-Nesai.

II

predanju Dzabira.

11.2

,. g"
,

.
79

FIKHUS-SUNNE

.~;:;$JS:~~
,; .;

....

~)

.. "

-:1>..

'"

Prenosi se od Amra ibn Suajba, on od svoga oca, a on od njegovog djeda, da je reba: lehul-hamdu ''Allahav Poslanik, s.a.vs., na dan Arefata najvise je ucio ovu dovu: 'La ilahe illallahu vahdehu Iii serike leh, lehul-mulku ve bi jedihil-hajru ve huve ala kulli sej-in kadir.' Jemu

('Nema drugog boga osim AUaha Jednoga, On nema druga.

Vjerovjesnik, s.a.vs., kaze:

pripada sva vlast i hvala. On je vlasnik svakog dobra i On sve maze.')"123

~~:;;.._; ~~.;J~~ :~ 11
"Najbolja

i,;p\J ~i ~\.::;;..; ;IS-:J ~ ,~;.~;

.,.. .,..~)" ) ; ~ Y'

~IS-~\ ~
r: )" "" ...

,y» ~~.f ~ _""_;, ~I.oj_; '"

'_'... ~.'

~\.oj

)".t

,.oj-.!1r
...

dova jeste dava na dan Arefata, a najbolje sto sam ja ve lehul-hamdu ve huve ala kulli sej-in kadir' On nerna druga. Njernu el-Mirvezija da je rekao:

izgovorio i vjerovjesnici prije mene jeste: 'La ilahe illallahu vahdehu la serike leh, lehul-mulku ('Nema clrugog baga osim Allaha Jednoga. pripada sva vlast i hvala. On sve rnoze.')." Prenosi se od el-Husejna ibn el-Hasana "Pitao sam Sufjana ibn Ujejnu a oajboljoj dovi oa dan Arefata, pa rni je rekao: 'La ilahe illallahu vahdehu la serike leh.' Rekao sam: 'To znaci zahvalu i velicanje Uzvisenog Allaha, a nije dova,' Odgovorio ispricaj taj badis!'
00

je: 'Zar ne je preoio 10j Ja

znas za hadis Malika ibn el-Harisa? On to objasnjava.' Rekao sam: 'Ti mi tada rece: 'Rekao nam je Mensur, a
00

od Malika ibn el-Harisa, da je rekao: 'Uzviseni Allah kaze: 'Aka se rob zabavi velicanjem Mcne pa ne zatrazi od Mene ono
C:Ll mu

sto 111U treba,

00

dati

000

najbolje sto dajem anima koji ad Mene traze." Poslanikovih

dada:

'Ova je objasnjenje ono sto je reba ibn Dzed'ana

rijeci.' Sufjan je rekao: 'Zar ne znas sam da ne znam, a on je

Umejja ibn Ebu es-Salt kada je dosao kod Abdullaha

da nesro ad njega zatrazi?' Reba

rekao: 'Rekao je Umejja:

Ul

Ova] hadis biljde Ahmed i Ec-Tirrnizi.

f-

80

Es·S~_ijid Sabik

· O
.
.

Va Ii da sp0!JJef/et/l .rvo]upotrebu,
iii mije dova!ja!J tvo/' slid?

5 tid je odlika /voja,

i fllf!J'epOftiVCll!J'e 0 ba ))eza,

a ti sipotofIJak kqjetJlU pripade ltgled,

i lIisok PO/o:?f!f.

Kada te foljek 1l8kada pob1lt1h', od logpostupka dovo§f1a

11111

je pobuala. '

Potom je rekao: '0 Husejne! Ovo je stvorenje koje je zadovoljno pohvalom Stvaralac?'"
a_" "

njega i ne treba mu trazenje,

a kako li je tek zadovoljao

",,'

J}.0: ~~~j5i 0~ :J~rL~ J~~0\ ~ ~\ 2) Jf:; ;J_;~\ ;J ,;J d,r "}....;._;.iII1 ~j;J~ ~ :J_;;\.j\ ,;;:,~ r~ ~\s..~_' ,:~~\ ~ J:.~;,(,J ~ J_; ,Gj If?.. t/ ~\ ~I ,~} ;~ f J;;_;,, ~\ ... 'J~I -.r"_JL; 0: ~ ;;i J) ~I ,~;i .)~_; .)~\ ~\.\~; ,~_)~
)..

J'"

.i,

~'~

~.,

_,

,..,.r

J~

.J

+-~\~ ~\
.........., ,; "" .... )~
,

... ~...

~~

..

'" )

~~ ""

..

'"

\.: de t: ):,_; ,j;lIl ~ it t: ):,_; ,fl.\ ~ ;'_;'_)~\

.. ",. or ~._ ... '" ~

.,

.r

_;'_;,;~i ,?u,~
... ...

'

",.r

...

~..

~...

Prenosi se od Alije, r.a., cia je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze: 'Vjerovjesnici koji su bili prije mene najvise su ucili ovu dovu, a to je ve huve ala kulli sej-in kadir. Allahumme-ds'al rnaja clava na dan Arefata: 'La ilahe illallahu vahdehu la serike leh, lehulrnulku ve lehul-hamdu

fi

besari nuren ve fi semi miren ve fi kaibi niiren, Allfihurnme-srah ve jessir II ernri. Allahumme ve serri fitnetil-kabr, ve serri

II sadri

e'iizu bike min vesavis-sadr, ve setatil-emr,

rna

jelidZu fil-lejli ve serri

rna

jeiidzu fin('Nema

nehari ve serri rna tehubbu bihirrijahu ve sern beva'ikid-dehr.' vlast i hvala. On sve moze. Allahu moj, neka moje

drugog boga osirn Allaha Jednoga. On nerna druga. Njemu pripada sva

au budu

nurli .i neka mi stvar

moj sluh bude nurli! Allahu moj, razgali moje grudi

1 olaksa]

FIKHUS'SUNNE

., "0·
,
,

81

moju! Allahu moj, kod Tebe trazim zastitu ad unutarnjih nagovaranja, i ad zbrke u poslovima mojim, i ad zla kuSnje kaburske, i ad zla onaga sto nocu gamize i sto danju gru:nize, i ad zla onaga sto vjetar nanese, i ad zla nesreca kaje vrijeme donosi,')"!"

,~1,-:,1iS. 0:~. "...."

... ~ r

".I)-~

~yl

J} ~\ .JI; J_J .~~ ...".

_..

.J

~ ..

.....;0

\f"~ ~~
.

'-!~~,~~.J
~~.J.J
lekel-

.. il t

~~
,

L: ~

0: ~ ~;1~ J ~1
,

;~i '~~I -:i_';.J

Prenosi se ad Alije, r.a., da je reba: Allahov Poslanik, s.a.vs., najcesce je

UCla

"Prilikom boravka na Arefatu ovu dovu: :Allihumme leke salati

hamdu kellezi nekiilu ve hajren rnimma nekiil, Allilhumme

ve nusuki ve mahjaje ve mernati ve ilejke me'abi ve leke rabbi turasi, Allahumme inni e'iizu bike mill azabil-kabr, ve vesvesetis-sadr, ve setatilernr. Alla:humme inni e'iizu bike min serri rna tehubbu bihir-rih.' (:Allahu maj, Tebi hvalu iskazujem ovim rijecima i rijecima baljim ad njih, Allahu moj, Tebi pripada moj namaz, maji obredi, moj :livot i maja srnrt, Tebi je moj pavratak i ono sto iza rnene ostaje ..Allahu moj! Kod Tebe trazim zastitu ad kaburskog azaba, zls onaga sto vjetar nanesel')'?"
1 ad

unutarnjih

nagovaranja, i

ad zbrke u poslovima mojim! Allahu moj! Ked Tebe trazirn zastitu od

I!J

Niz prenosilaca ovoga hadisa nije pouzdan, El-Bejheki ga prenosi,

'" Prenosi Et-Tirmizi.

Es-Sr)jitl

Sabik

Boravak na Arefatu biD Je pra.ksa Ibrah.imar as.

.J ... ... J.J ~ J

~!,l:.: ~ ~§':~

FL-J ~ ~\ ~ ~\
~ ....Jj
:

I'

..

~.F

;'.t

J;'.:J ~~ :JI:; L?~G;,'1\

•~

, _j. '--'-''( ..'... ...... U"'"" ~ ,.. .. j ~_). ...

".

1"\' 'I:

,,\

~.P-~~~
,.,.

fr:;'
•

Prenosi se od Mirbea el-Ensarija

da je rekao: "Aliahov Poslanik,

s.a.v.. ., rekao je: 'Budite na mjestima za obavljanje hadzskih obreda, jet s time vi preuzimate nasljedstvo Ibrahima ..'126 "

Post na dan Arefata

Pouzdano se zna da Aliahov Poslanik, s.a.vs., nije postio na dan Arefara. Rekao je:

'~;J
1l'

if r~~J -r~~1 JJ -C~

if. .'.... ~ '"

_y)J\ r{1),;J\ r;_;'~>~r~~l

.. ".... ...

"Zaista su dan Arefata, dan klanja i ostali dani Bajtama nas praznik, praznik muslimana; to su dam kada se jede i pije." Takoder, pouzdano se zna da je Allahov Poslanik, s.. .. s., zabranio av post na dan Arefata onima koji se nalaze na Arefatu. Vecina ucenjaka poziva se na ove hadise kada kaze da bi bilo lijepo da hadzija mrsi na dan Arefata cia bi bio jaCi i spremniji za ucenje dova i zikra. Hadisi koji podsticu nisu na hadzu, na post dana Arefata odnose se na one koji

Spajanje podn'e i ikindija-namaza

U jednom vjerodostojnom hadisu spominje se da je Vjerovjesnik, na Arefatu. Proucio je ezan, potom Nakoo toga ptoucio je ikamet i s.a.v.s., spojio podne i ikindija-namaz ikarnet, a zatim kianjao podne-namaz, klanjao ikindija-namaz. Prenosi se od Esveda i Alkame da su rekli: "Radi upotpunj.enja treba klanjati za imamorn na Arefatu." hadza, podne i ikindija-narnaz
IU

Tj. njihov posrupak kao takav [esrc posrupak Ibrahima koji su oni neslijcdili i nisu pognjesil (na Arefaru), [er sliiede lliegovu praksu, Ova] hadis biljeZi Et-Ticmizi i kaze cia it baseu.
boravcci

FIKHUS-SUNNE

83
a i onaj ko klanja za

Ibn el-Munzir veli: "Postoji opca saglasnost rnedu ucenjacima da imam spaja podne i ikindija-namaz spojiti." Prenosi se od Ibn Omera, r.a., cla je boravio u Meki, a kada je izlazio na Minu, skracivao je namaz. Prenosi se ad Amra ibn Dinara da je rekao: ''Rekao mi je Dzabir ibn Zejd: Ja skracujem namaz na Arefatu.?'!" na Arefatu, imamom. Aka imam nije spojio ove namaze za imamorn, oncla ce sam

SPUSTANJE
Sunnet je dostojansrveno

(IFADA) S AREFATA
i smireno pozuriti s Arefata nakon zalaska

sunca, jet je taka zurio Allahov Poslanik, s.a.v.s, On je povukao uzde svoje cleve toliko da je glavom dodirivala prednji clio sedla. Tada je govarlo:

"0 ljudil Morate biti srnireni i dostojanstveni,

u

jet dobrocinsrvo

nije

jutnja\ri."U8 Allahov Pcslanik, s.a.v.s., isao je obicnim hodom, a kada je nailazio hodom da bi

na slobodan prolaz, zurio je. Dakle, hodio je normalnim olaksao ljudima, a kada je nailazio na otvoren gclje nije bilo guive, tek tada bi pozurio.

i prosiren prolaz, ramo

Lijepo je i pohvalno uciti telbiju i zikr ciniti, jet Allahov Poslanik, s.a.v.s., stalno je ucio telbiju sve dok nije bacio kamencice na Dzernretulakabu. Prenosi se od Es'asa ibn Sulejma, a on od svoga oca da je rekao: "Krenuo sam s Ibn Omeram, r.a., s Arefata prema Muzdelifi,

a on nije ptestajao Muzdelifu.t'F?

s ucenjern tekbira i tehlila sve dok nismo dosli na

':- Ovo je zabiljezio Seid ibn Mensur, ,. El-Buhari i Muslim.

=-

Ovo biljeii Ebu Davud.

Es-Sejjid

S,lbik

Spajanje aksama i jacija-namaza na Muzdelifi

Kada hadzija dode na Muzdelifu, klanja tee aksam -narnaz idva reka ra jacijskog Farz-namaza s jednim ezanom i dva ikamera, ne razdvajajuci ih nekim drugim dobrovoljnim aksam
j

namazorn.

Muslim u svome Sahihlf biljezi: ':Al.lahov Poslanik, s.a.vs., spojio je jaeija-namaz s jednirn ezanom i dva ikameta, a izmedu toga nista drugo nije klanjao." Postoji opca saglasnost medu ucenjacima da je ova pajanje sunnet, Medutirn, razlike postoje u slucaju da neko klanja svaki ad ova dva namaza u njegovorn vremenu. Vecina ucenjaka smatra to dozvoljenim, Es-Sevri aksam-namaz a postupak Allahovog Poslanika, s.a.vs., tumace time da je to bolje i cia ima prednost u odnosu na ovo drugo.

i racionalisti (ebillr-rej), srnatraju da ako bi neko klanjao

oa nekorn drugom mjestu, a ne na Iuzdelifi, morao bi klanjati podne

ponoviti namaz, Oni, takoder, srnatraju da je dozvoljeno takav postupak pokuden (mek,.uh).

i ikindiju odvojeno, svaki ad njih u njegovom vrernenu, ali kaZu da je

Boravak na Muzdelifi u toku noci

U hadisu Dzabira, r.a., navodi se cia je Vjerovjesnik, na Muzdelifu, klanjao aksam i jacija-namaz. ostao sve do zore, a potom klanjao sabah-namaz. s.a.v.s., dosao

akon toga legao je i tako

Zatim je pojahao devu ije pouzdano utvrdena kada

(Kasva) i tako jasuci stigao u EI-Mef'a71l1-haram. Ostao je tu dok se nije dobro razdanilo, a potom je krenuo prije izlaska sunca, utvrdeno da je
tu

nee Allahov Poslanik, s.a.v.s., proveo u ibadetu. Ovo

je praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koja je pauzdano

je u pitanju boravak na Muzdelifi u toku noci, Imam Ahmed srnatra obaveznim baravak na Muzdelifi asim aruma koji brinu a stoci i napajanju - za njih nije obavezan boravak na mezheba smatraju obaveznim nocenja, Boravak podrazumijeva Iuzdelifi u toku na
n06.

Ostali imami

boravak na prisustvo

Iuzdelifi, ali bez obaveze Iuzdelifi u bila kajem

obliku, bilo stojeci, ili sjedeci, ili hodajuci, ili spavajuci,

~O
F IKHUS-SU NNE

85

Hanefije obavezu vide u prisustvu na Muzdelifi prije nastupa zore dana klanja kurbana prijestupa). (prvi dan Bajrama), a ako bi hadzija izostavio Onaj ko ima ovo prisustvo, bio bi obavezan zaklati kurban za iskupljenje (zbog tog To ne vail ukoliko hadzija ima opravdanje.
j

opravdanje nije obavezan dati nesto drugo za iskupljenje,

boraviti na Muzdelifi, a ne mom uraditi nocu, prije

Stay malikija jeste da je obaveza dati na Muzdelifu

nastupll. zore, i biti onoliko vremena kaliko bi trebalo da odmori jahalicu na putu s Arefata za Minu. Ovo ne vazi za hadziju koji ima opravdanje - takav nije obavezan dod na Muzdelifu. Stay sabja jeste da je obaveza naci se na Muzdelifi u drugoj polovini noci, uoci dana klanja kurbana, a nakon boravka na Arefatu. Ne uvjetuje se boravak i ostajanje na Muzdelifi. Takoder, ne mora se znati da je to MuzdeIifa; dovoljno je samo proci njome, bez obzira na to da li hadzija zna da je to MuzdeIifa ili ne. Sunnet je klanjati sabah-namaz
11a

odmah

na poce.ku

njegovog

vremena, a zatim boraviti

Uzviseni Allah kaze:

EI-lVI(jI'arllJ-haratntt dok se ne razdani, ali prije izlaska sunea. U tom periodu treba mnaga uciti dove i zikr ciniti.

j. ';Y~lJ '<\~ \.S:.J~1J ~~j\ I"r' ... ~ ...... r

,) .. I "" ~...

'"

J.

OJ.

~I
#'

).;.;,. \_,~b _;,\;;. j. ~I

~~ ~ ...

"'1

J ~..,.

~i=":"J~
oJ .. ,"

.I

.•

..:il\ : \ ,.:;.,\ \~ ", - • i' .81 . \;\..:...:;. '. \... <.l; :J~!)'_'" if - ~~ s Arefata, spominjite

....

".

..... ~;}

!>

\ ',.

r'

* u.:
""

~\
'" -:

...~

.....

bl',
..

~A.";'ll

V; ".

~_\....w
,r

...

"A kada podete sporninjite

Allaha kod casnih mjesta;

Njega, jer vam je On ukazao na Pravi put, a prije toga

je,"130

bili ste u zabludi ... atim krenite odakle krecu ostali Ijudi i trafite ad Z Allaha oprosr, jer Allah, uistinu, prasta i samilosran

Prije izlaska sunca hadzija ce krenuti s Muzdelife prema Mini, a kada done do Muhassira, pozurit ce na prostoru koliko se kamen maze dobaciti ..

"" EI-Bekara, 198-9.

86

Es·Se)jid

o. .

Sabik

Mjesto stajanja (boravka)

Cijeli prostor Muzdelife jeste rnjesto za stajanje i boravak, izuzev doline Muhas sir. 131

~)) ,~; ~;; J; :J~rl:J

+~\ ~

~I

J';'~:)~ .j.
•

r:;
'

'~lf Prenosi se ad Dzubejr ibn Mat'ima suzdrzite ad doline Muhasslt."132 Balje je stajanje kod Kuzaha, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Cijeli prostor Muzdelife jeste mjesta za stajanje (boravak), ali se

t! .;1 b;~\ lJ ~~
.1 ~
~ #'

..

'"

"i

'"

~»

.~;: i¥2:-~,~~\;,~ rJ Ij; :J~~ ,~

da je Vjerovjesnik,

~I ~~I

J';'J

.r:"JP

1'.1

~I

z: ~I ~~ J:- :;
) , , ..

fo

~j

Hazreti Alija, r.a., pripavijeda osvanuo na Dzem'u

s.a.vs., kada je

(Muzdelifi), dosao do Kuzaha'P i zastao na njernu.

Tada je rekao: "Ovo je Kuzah, a cijeli prostor Dzern'a (Muzdelife) jeste mjesto za stajanje i boravak."!"

RADNJE

NA DAN KLANJA KURBANA DAN BAJRAMA)

(PRVI

Radnje na dan klanja kurbana poredane su ovim redoslijedom:

1. bacanje kamencica; 2. klanje kurbana;

3..tavaf oko Kabe. Ovaj je redoslijed sunnet, a aka bi ga hadzlja poremetio, vazi u safijskom rnezhebu.
III Ll2 III

nije duzan

nikakvo iskupljenje zbog toga. To ie stav vecine uceniaka, a i stav koii

To je dolina koja se nalazi izrnedu Muzdelife

Ova] hadis biljeZi Ahmed,
II

i Mine. pouzdani.
II

njegovi su prenosioci

Kuzah je lokaliret na Muzdelifi, a bio je mjesto na kojem su boravili Kurejsije doba, jC[ nisu boravili na Arefaru,

predislamsko

'" Ova] hadis biljde Ebu Davud i Et-Tirmizi, koji kaze da je hadis bases-sahib.

FIKHUS"SUNNE

87
"''''''
i" \

~ e_;)\ ~
!..

~ ~~ ~ ~\ ~
r.F

:=-

""

J,

~\
,...

I)

J_;'~ W;~ :JG _,_;.;..; ~\ ~:;

'" ... ...
,r "';-

2~!,~\ ~ ~:JW,y.~ .;~ ..;)~ o.J"81J ~ J~ ~J ~ :Jw ~\ ~;~ P ·if 'l~ <~\ ~ ·v ~Jr~~rL-' j; ~I~. ~I J":'~J~ ~~~i.)i J_;:; ~~ ~i 2 :
Jw .;:.~\,)\ ..0 ~
"" ....r

~ .,

.r :'<>

:!'"

..

,;~...."..

~\
.;

Fo

..

,~

1J}-

'"

,A:o

.J'"

..

-""

..

".,.".,......

...

_..

_..

c~~ :~_,
~ :=' ...JL

,;

~.j>\ "

~\ ~~

,;

Prenosi se od Abduilaha ibn Amra da je rekao: "Na Oprostajnorn hadzu Aliahov Poslanik, s.a.vs., zastao je pred ljudirna na Mini, a ljudi su ga pi tali. Dosao mu je neki covjek i upitao ga: 'Allahov Poslanicel Ja sam iz nepaznje i neznanja obrijao glavu prije negosto sam zaklao kurban.' Allahov Poslanik, s.a.v,s., rekao mu je: 'Zakolj:i kurban i ne brini (nema grijeha)!' Potom je dosao drugi i upitao ga: 'Allahov Poslanicel Ja sam, ne znajud, zaklao kurban pnje nego sto sam bacio kamencice.' Aliahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mu je:'Baci kamencice i ne brini enema grij eha) I'"~ Abdullah ibn Am! nastavlja: "Toga dana za sto god je upitan Allahov Poslanik, s.a.vs.,
0

tome da je nesto iz zaborava i neznanja ucinjeno prije

nego sto je trebalo ill sa zakasnjenjem uvijek je odgovarao:.

'Ucini to i ne brini (nema grijeha)l'" Ebu Hanifa smatra da nije obavezno brinuti
0

redoslijedu,

pa se

neb obred moze uraditi prije drugog, U tam slucaju obavezno je zaklati kurban radi iskupljenja. A za Poslanikove rije6: "Ne brinil" kaze da znace da nema grijeha, ali ne i da nema iskupljenja.

Prvo i drugo "oslobadanj,e" od ihrama

Bacanjem karnencica na dan klanja, brijenjem glave iii skracivanjern kose, hadziji u ihrarnima zabranjeno od pocetka postaje dozvoljeno oblacenja ihrama. sve ono sto mu je bilo Sada maze upotrebljavati

rnirise, oblaciti drugu odjecu i ostalo. Medutim, spolni odnos sa svojom zenom i dalje mu je zabranjen. To je prvo oslobadanje od ihrarna.

88
je sve dazvaljeno, ihrama,

Es-Sejjid

Sa.bik

A kada obavi tavaf-ifadu, sto je jedan od ruknova hadza, tada mu pa i zena. To je drugo i posljednje oslobadanje ad

BACAN]E KAMENCICA

(DZIMAR)13S

Serija!tskopravno utemeljenje b.acanja kamencica

~S:~J l!l :J~~~ .j;~\ ~\;'~ Y ~\ :~~\ ~ J ~i ~~ l(

'L. "~..;...~ .C iJ"""" ~ - L.'" ~I,:-- G;!\o".r. .J"""':'" ..,... ~ ...... ~

..

...

.J...

~
...

.J~"Y"'.J-""

c
::

'~\"j'

oJ'" .?

c.!L~\~~\ili

~~

~.~
.J)-

...

.~~~\J:&~-;~~;\.:;~D\~~\
. J:'~'Y\ J
hie:
:,~

~~

~Jjif!,~
.... :. ~

.I""",.J

.~~'Y\J
~

&~
'" :='

~.t;;.;-

f:~\;; ~D\ ~~\

_,.

Jjif! ~

.1"'

...

Prenosi se ad Ibn Abbasa, r.a., ciaje rekao: "Aliahav Poslanik, s.a.vs., 'Kada je Ibrahim, a.s., dosao radi obavljan]a abreda, isprijecio rnu (velikog dzernreta), pa ga je on gadao a.s., gadao sa sedam se sejtan kod Dzemretul-akabe

sa sedam karnencica, taka da je ovaj prapaa u zemlju. Potom, isprijecio mu se i ked drugog dzernreta, pa ga je Ibrahim, kamencica, tako da je ovaj prapao u zemlju. Zatim mu se isprijedio i kod treceg dzernreta, pa ga je opet gadao sa sedam kamenCiea."'[36 Ibn Abbas, slijeditel'
137

r.a., veli: "Sejtana

kamenujete

i vjeru vasega oca

ns Riiec d'{_imaro7.nacava sitno karnenje (karnencici). Karnencici se baca]u tri dana, SV,,"!1~ Mini, i to: 1. bacanje kamencica na Dzernretul-akabi (velikc dzemre), na lijevo] strani onornc ko dolazi na Minu; 2. bacanje karnencica na Dzernrerul-vusta (srednie dzernre), koje dolazi u produzetku, Razdaljina izrnedu ova dva dzemrem je 116,77 rnetara; 3. bacanje karnencica na Dzemrctus-sugra (malo dzernre), koje je do dhmije Ha] f. Razdaljina izrnedu malog i srednjeg dzernreta iznosi 156,4 metara.
1.](,

El-Bejheki

biljezi od Salirna ibn Ebu el-Dza'da,

U

Il7

Ovo navodi El-Munziri, a hadis biljeze Ibn Huzejrna kaze da ispuniava uvjete EI-Buharija i Muslims.

svorne JabilJ/l i El-Hakirn,

koji za njega

A ~V·
FIKHUS~SUNNE

Tajna bacanja kamencica

Ebu Hamid el-Gazali, Allah mu se smilovao, kaze: "Baeanjem naredbi ipokazati (na bude di.s., i punu sprernnost i pripravnost se s Ibrahimom, karnencica hadzija treba iskazati povinovanjeAllahovoj robovanje i potCinjenostAllahu, izvrsenje ove obaveze) svjestan da to radi poistovjecujuci

bez uplitanja razuma i duse, Potom, neb

a.s., kada mu je na tom

istom mjestu dosao Iblis, Allah ga prokleo, nastojeci ga dovesti u sumnju u pogledu njegovog hadza i navesti ga na grijeh, pa rnu je Uzviseni Allah naredio da ga kamenuje da biga otjerao i prekinuo njegove ielje inadanja. Ako hadzija pomisli: 'Iblis je dosao Ibrahimu, a.s., on ga je vidio pa ga je zbog toga i gaaao kamenjem, mene isprijeciti' - neb sejtansko razmisljanje

ali meni sejtan nece doci i nece se ispred

zna da je takvo razmisljanje upravo

pouzdano

koje je on usadio u njegovo sree da bi oslabio

ojegovu odlucnost da baei karnencice i pomisli kako je to radoja od koje nema nikakve koristi te da je to obicna igra kojoj ne treba pridavati neki znaca], Ovakva razmisljanja hadzija odmah treba odbaciti ad sebe tako sto ce odlucno krenuti u baeanje kamencica uprkos nastojanjima da ga odvrati, dzemretima, sejtana eka hadZija zna da on u stvarnosri baea karnencice na sejtana sarno aka se povinuje Allahovoj naredbi jegova naredba,

ali cla, u sustini, on gacta sejtana i lomi njegova leda. Nairne,

covjek moze pokoriti

velicajuci Ga i izvrsavajuci je samo zbog toga sto je to ne dajuci pritorn upliva razumu i dusi."

Serijatski stay 0 bacanju kamencica

Vecina ucenjaka srnatra da je baeanje kamencica izostavi bacanje kamencica Kao dokaz za to jeste hadis: obaveza (1JCId!fjb) hadza, ali nije njegov rukn (ono bez cega nema hadza). Zato, anaj ko obavezan je zaklati kurban radi iskupljenja.
.J:;:"

9-:-IJ JS- ;;y._,...JI~;_ J ~

, "~~

:;

")1

::

.~~.;;:- ~ e-i~ ~~;iJ~ J? ~

"" ,.

~.illl

~I J';'J ~IJ :J\;;"';;.ill! ~J .

J , ~

'"

'.1

"I

y'b:-:;' ,_

,~8

_;j \_,~~:J~J ,;jl~;

Es-Sejjid

SlIbik

Prenosi

se ad Dzabira,

r.a., da je rekao: "Vidio sam Allahovog

Poslanika, s.a.v.s., kaka baca kamencice sa svoje jahalice na dan k1anja, govoreci: 'Cinim ovo da biste znali kaka treba obavljati hadzske obrede, jer ne znarn, mozda ja necu obaviti hadz poslije ovoga moga hadza.'''138 Prenosi se ad Abdurrabmana velicine kamencica za bacanje."139 et -Tej mijja da j e rekao: "N a Oprosnom hadzu Allahov Poslanik, s.a.v s., naredio nam je da bacamo kamencice

Velicina kamencica i od koje vrste trebaju biti.

U prethodnom hadisu vidjeli smo da kamencici treba]u biti velicine kamencica za bacanje, Otuda ucenjaci smatraju da je to lijepo i pohvalno (mustehab). Ako pak kamencici budu veci, ill aka neko ban veliki karnen, vecina ucenjaka smatra da je time bacanje ispravno, ali je pokudeno. Imam Ahmed kaze:"Bacanje veceg kamenja ne maze va ziti. Zato se moraju naci manji i odgovarajuCi karnencici jer je taka radio Allahov Poslanik, s.a.v.s., i zato sto je zabranio drukciji postupak.'
~ ". J...,.

~~\
..
~ ""

~
~

~\ ~:_;i~..;i:;
.> ~ ... ......."..
r-'

'l$~j~i ';;.~i J;'; J dJ

... .. ... ~ •

01:,:\',,:;
:;-

p~ p ~~8\ ~1 ~ :J-0:;_;- ..f~9\ .:f.~ ; -'- p..:._, b~,~ '1

",J~ -'"

9.J

,}

~'

~,

.j~.l\~~
"

...... ;.

~~~i~1

Prenosi se od Sulejmana ibn Amra ibn el-Ahvesa el-Ezdija, a on od svoje majke da Je kazala: "Cula sam Vjerovjesnika, s.a.v.s., dok je bio u sredistu doline, da je rekao: '0 ljudil Nemojte ubijati jedni drugel Kada bacate kamencice, neb oni budu velicine karnencica za bacanje!"'14~
,... .J.#'

,";'LA
_..

L~

j:. :j_-'_'
.....
~.fr .F,.r
.;

,~ ~ ._y-o..\\!J-"'..I } _ ~ I \ -:...\ J' ' ~.vI

~
.,. .~... ..,.
~, .. ;.. '" ..

J
_."
~ .....

J-.

L~

IJ>

'J"~ 1--:.. " ; '" ~

:.. J

, r_

.;.\\

'\

' ., Lc~ <,.f""'..1 V"':-"" J'\.' -",.. 1,_"

d"
...
~ .. ~

.~Jt-:\, :J\:;o;';JJ';.~.J 1!t ,,_:~'»-j\~~..;,~..,j~u

..... ,.

I ... ~"

'J.hO.!\
;' _..
",

1"

)o.J.~

.I,

..

'I/.~I ~ _;WI~ ,
L16

0; 0:~1 ~\ ~1' 'U:~\ J).J~f~1J'ly, : ... '"

_ ~ .... ~
~L"y ".

s;

~)~

Biljeze: imam Ahmed,

Muslim i En-Nesai,

no Ovdje se rnisli na bacanje karnencica velicine zrna gmSka. El-Esrern kaze: "Da budu veci od ZUlli leblebije i manji od ljesnjaka." Ova] hadis bilje*.i Er-Taberani u EI-K.him s pouzdanim nizom prenosilaca,

1"" Hadis prenosi Ebu Davud.

FIKHUS-SUNNE

Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a., da je rekao:"Rekao Poslanik, s.a.vs.: 'Dodaj

mi je Allahov

mil Sakupi za mene!', a ja sam mu sakupio

kamencice velicine onih za bacanje. Kada sam mu ih stavio u ruku, rekao je: 'Ovakve rni dadaj! Niposto nemojte pretjerivati u vjeril U propast su otisli oni prije vas koji su pretjerivali u vjeril'"!" Ve6na ucenjaka smatra da ovi hadisi znace podsticanje prednosti (a ne obavezu). i davanje Me dutim , svi su saglasni u tame da nije

dozvoljeno bacati kamenje, niti je dozvoljeno bacanje metalnih predmeta, olova i tome slicno, Izuzetak su hanefije koji smatraju cia je dozvoljeno keramika, jet hadisi koji govote prednosti kamencicima, Ipak, prednost baeao jekamenCice
0

bacati sve ana

sto je ad zemljine vrste, bilo da je to kamen, glina, pecena glina, iii bacanju irnaju opci karakter ..A to sto je cinio Allahov Po slanik , s.a.v.s., i njegovi ashabi znaCi same davanje a nije ograniceno na njih. s.a.vs., je bacanje karnencica velicine onih za se daje prvom misljenju, jet Vjerovjesnik, i naredio

bacanje. Zato se mogu uzeti samo kamencici bile koje vrste bili.

Odakle se uzimaju kamencici

Ibn Orner, r.a., uzimao je kamericice na Muzdelifi. Isto je cinio i Seid ibn Dzubejr, rekavsi: "Na Muzdelifi. su uzimali kamencice," Imam Ahmed kaze: "Kamencice uzrni s kojeg god mjesta hocesl" Imam Es-Safi smatra pozeljnirn i pohvalnim uzirnanje kamencica na Muzdelifi. To je stav i Ataa i Ibn el-Munzira, koji se pozivaju na vee citirani hadis Ibn Abbasa u kojem stoji; "Sakupi mil" Prema tome, Allahov Poslanik, s.a.vs., nije odredio mjesto sakupljanja. Dozvoljeno je uzeti karnencice na sarnom mjestu bacanja, ali Je Isto misljenje zastupaju baceni dozvoljena Es-Safi i Ahmed. je, a dozvoljeno
0

.kod hanefi]a to pokudeno. kamencica

Ibn Hazm smatra to dozvoljenirn bez pokudenosti. koji su vee jednom je i njihovo bacanje jasuci. To je dozvoljeno

On kaze: "Upotreba tome

zbog toga sto

.l Oval hadis biljeze Ahmed i En-Nesai s dobrim ni7.0111 prenosilaca,

."
nema nikakve zabrane u Kur'anu da postoji predanje Ibn Abbasa,

E:dejjid S,lbik

a ..

niti u sunnetu, Aka bi neko rekao r.a., prema kajem se uzimaju ani

kamencici koji su kabul (primljeni), a ostavljaju se ani kamencici koji nisu kabul; da nije taga, njima bi se magaa odgavoriti: ruje prirnljeno ad Amra, bit ce primljeoo nasuti put, na ovo cerno ad Zejda. Covjek nekada Tacna! A sta ce onda biti? Aka bacanje ovih kamencica

udijeli sadaku, pa mu je Uzviseni Allah De primi, a potom, istu tu stvar dobije neko drugi, pa je udijeli kao sadaku i Allah, dZ.s., to rnu primi. Bacanje kamencica jasuci dozvoljeno je na temelju hadisa Ibn Kudarne ibn AbduUaha, koji je rekao: "Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.vs., na dan klanja kurbana kako baca kamencice na Dzemretui-akabr dok je jahao on devi. Nije tu bilo ni udaranja, ni guranja, niti dovikivanja: 'Skloni se sputa! Skloni se s putal"

8mj kamenclca
Broj kamencica koji se bacaju iznosi sedamdeset, ilicetrdeset Sedam se karnencica baca na danklanja, kod Dzemretul-akabe; devet, dvadeset

jedan kamencic baca se jedanaestog dana mjeseca zul-hidzdze, na svako od ttl dzemreta baca se po sedam kamencica; dvanaestaga dana mjeseea dana zul-hidzdze baca se, takoder, dvadeset jedan kamencic; trinaestaga

mjeseca zul-hidzdze baca se, takoder, dvadeset jedan karnencic; i tako je broj bacenih kamencica ukupna sedamdeset, Aka bi se hadzija ograruCio na bacanje kamencica na same tri dana i aka ih ne bi bacia ttinaestaga dana mjeseca zul-hidzdze, to je dozvoljeno
j

vazece, a u tom slucaju broj

bacenih kamencica bio bi ukupna cetrdeset devet. Po rnezhebu imama Ahmeda bilo bi dovoljna i aka bi hadzija bacio pet kamencica, Ata kaze: "Dovoljno je baciti pet kamencica," Mudzahid kaze: "Baciti se rnoze sest kamencica i to bez ikakvih posljedica." Prenosi se od Seida ibn Malika da je rekao: "Kada smo se vratili s hadza Poslanikom, kamencica.' s.a.v s., jedni drugima govorili
5 Allahovim

smo: 'Ja sam bacia

sest

Drugi su govorili: '[a sam bacio sedam kamencica',

i niko

nikome nije rekao cia to nije ispravno."

'

FIKHUS·SUNNE

o
,
1

Dani bacanja kamencica

Kamencici se bacaju u ttl ili cetiri dana: na dan klanja i dva ili ttl dana ad dana tesrika (ostali dani Bajrarna). Uzviseni Allah kaze:

F~~ ).~ :;; ~ F!~ .;;_ ~ ~ ~ .::\;-'~ ('~{I ~1\ ~fj\Jt

"I sporninjire A11aha U odredenim danima, a ni onome ko poi-uri i ni onaj ko se ostane sarno dva dana nije grijeh; a nece se ogrijditi dulje zadrzi, samo ako se grijeha idoni:'142

Bacanje kamencica na dan klanja kurbana

Odabrano ptijepadnevnog
...

bacanje vrernena,
...

kame ncic a

na

dan

klanja

jeste

sredina

poslije izlaska sunca, jet Allahov Poslanik,

.J..

s.a.v,s., bacia je kamencice toga dana sredinorn prijepodneva.

:JGy ~\ i;; :, ~y ~ ~\~. ~\

r~;JG ~
.~\
... -' ~

"

1\ ~~ -:;.~ ~\.;
:: .r • ...

~ ._;;. ~~ ~j ') ~\
s.a.vs., 'Nernojte

Prenosi se ad Ibn Abbasa, r.a., da je rekao: "Vjerovjesnik, poslao je ranije svoje slabasne (zene, djecu i singe) i reba: bacati kamencice dok sunce ne izadel'"!?

Ako bi neko odgoclio bacanje kamencica za kra] dana, to bi vazilo, Ibn Abdulbert vrijeme, iako
to

kaze:"Svi

ucenjaci saglasni su u tome da je onaj ko

bad karnencice na dan klanja prije zalaska sunca - bacia ill je u njihova nije bas najpozeljnije vrijeme."
.....-

~ ?Ir; J.~rL-' ~

~\ ~ ~\
)...

~(":JG .~ ~\ ~J '{~ ~I';

"..... ~"

...

'/' ·V

..

,I .JI .. \ -,

1·

.... ,~

-"

'1

)'

oJ

I'

.... ~~.J

'"

- ",

'<T.'.J

, \.::..' 1".

J ....
."~,.

Ibn Abbas, r.a., yell: ''Na dan klanja kurbana na Mini, Vjerovjesnik, s.a.vs., trazio je da ga pitaju, pa ga je neb cavjek upitao: 'Bacia sam
141

El-Bekara, 203.

" Ova) barns biljezi Er-Tirmizi porvrdujuci njegovu vjerodostojnost.

94
brini (nema grijeha)!"":"

Es-Sejjid

Sabik

kamencice nakon sto sam omrknuo',

a Poslanik mu je odgovorio:

'Ne

Da Ii je dozvoljeno odgoditi bacanje kamencica u noc

Aka postoji apravdan razlog koji sprecava bacanje karnencica danju, onda je dozvoljeno u nee odgoditi njihovo bacanje, Prenosi se ad alika, a on od Na:6ja, cia je kcerka Safije, zene Ibn Omera, bila u nifasu (postparodajnom periodu) na Muzdelifi, pa su ona i Safija zaostale i dosle na Minu kada je sunce vee zaslo na dan klanja kurbana. Ibn Orner naredio irn je cia bace kamencice onda kada su dosle; srnatrao je cia nisu obavezne izvrsiti bilo kakvo iskupljenje zbog toga. Medutim, opravdanog zaklati kurban pokudeno je adgaditi bacanje kamencica hanefije, u noc bez safije i u razloga. Ipak, ako i baci kamencice kao iskupljenje, kako to smatraju nocu, nije obavezan

jednom predanju imam Malik. Kao dokaz oni uzimaju navedeni hadis Ibn Abbasa. Imam Ahmed smatra da onaj ko ne bad kamencice do kraja dana klanja kurbana, nece ih bacati nocu, nego ce to uraditi sutradan, nakon sto sunce prede polovinu neba.

Olaksica za slabasne i iznemogle i za one koji imaju opravdanje da mogu baeiti kamencice poslije ponnci unci dana klanja kurbana
Prema jedinstvenom misljenju svih ucenjaka, nikome nije dozvoljeno baciti kamencice prije zadnje polovine n06, ali postaji olaksica za zene, djecu, iznemogle, dozvoljeno one koji irnaju opravdanje i gonice deva. Njima je u prvoj polovini n06 baciti kamencice na Dzemretul-akabi

uoci dana klanja kurbana. Prenosi se od Aise, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poslao Ummu Selemu u n06, uoci dana klanja kurbana, pa je bacila kamencice prije nastupa zore, a potom napustila (lVIinU).145

1·'-1 14;

Ova] hadis bilje7j El-Buhan. Ovaj hadis biljeze Ebu Davud

i El-Bcjheki,

koji kaze cia je njegov niz pcenosilaca

pouzdan.

.
Prenosi se od Ibn Abbasa,

FIKHUS·SUNNE

"~', a
,

95
s.a.vs., dao

r.a., da je Vjerovjesnik,

olaksicu gonicirna deva da bace kamencice u toku noci.!" Prenosi se od Urve da je rekao: "Vjerovjesnik, s.a.v.s., dosao je na red da bude sa Ummu Selemom na dan klanja, pa joj je naredio da ranije napustl skup da bi scigla u Meku, i u njoj klanjala sabah-narnaz, To je bio njezin dan kod Poslanika, s.a.vs., i on je volio da ga ona prati."!" Prenosi se od Ataa da je rekao: "Jedan prenosilac prenio mi je od Esme da je ona bacila karnencice, Rekao sam: 'Mi smo bacili kamencice u toku n06.' Ona je rekla: 'Mi smo to radili u vrijerne Allahovog Poslanika, s.a.v.s."'14S Et-Taberi kaze: "Es-Safi na hadisima Ummu Seleme i Esme temelj.i svoje misljenje Ibn
0

tome da je dozvoljeno napustiti (Minu) poslije ponoCi." srnatra da je dozvola za bacanje kamencica nocu

Hazm

ogranicena iskljucivo na zene i ne odnosi se na muskarce, bez obzira na to jesu li slabi ili snazni; njima to nije dozvoljeno. Ono na sto upucuje hadis jeste da je onome ko una apravdanje dozvoljeno pozuriti nocu i u toku noci baciti kamencice, Ibn el-Munzir veli: "Sunnet oakon karnencica nije dozvoljeno suptotnosU je da se kamencici bacaju iskljucivo s.a.ws. Bacanje u izlaska sunca, jer tako je radio Vjerovjesnik, s praksom Poslanika. Onajko

prije nastupa zore, jer bi to bio postupak

ih baci rani]e nece ponavljati

bacanje, jet ne zn.am da je.ika rekao da to nije vazece."

Bacanje s pmstora iznad dzemreta

Prenosi se od Es ... reda da je rekao: "Vidio sam Omera, r.a., da je bacia kamencice upitao
0

na Dzemretul-akabi

s njegave gornje strane," Ata je

bacanju kamencica s prostora iznad dzemreta, pa je odgovorio:

"Ne smeta!"!"
L+6Ova] hadis biljezi El-Bezzar, s tim da 51<11 Cljegol'om ez-Zindzi, koji nije pouzdan prcnosilac. u· Ovaj haws prenose Es-Safi j El-Bejheki.
hadis biJjezi Ebu Davud,

rom prenosilaca

nalazi Muslim ibn Halid

L.' Ova]
14·'

Oba ova predanja bilje;>iSeid ibn Mensur,

96

E,-·Sej;id

Sabik

Bacanje kamencica u toku tri dana

Odabrano vrijeme za bacanje kamencica u preostala tri dana pocinje od momenta kada sunce bude u zenitu i ttaje do njegovog zalaska. Prenosi se ad Ibn Abbasa, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., bacio karnencice kada je sunce bilo na sredini neba ili poslije EI-Bejheki prenosi od
toga."15U

afija da je Abdullah ibn Orner, r.a., govorio:

"U toku tri dana nismo bacali kamencice prije nego sto sunce prede polovinu neba. Na one koji bi odgodili bacanje u nee nije se blagonaklono gledalo." Bacanje u toku noci moze biti samo do izlaska sunca sutrasnjeg dana. Ovo je jedinstveno misljenje medu imamima mezheba, osim Ebu bacanje kamencica i prije podne tree ega Hanife, koji srnatra dczvoljenim

dana. Kao dokaz on uzima jedan slab hadis od Ibn Abbasa, r.a., koji je rekao: "Posljednji dan napustanja Mine, kada sunce odskoci, dozvoljeno je baciti karnencice i napustiti Iinu."

Stajanje i ucenje dova nakon bacanja kamencica u danima tesrika

Lijepo je i pohvalno zadrzati se nakon bacanja kamencica okrenut prema kibli, upucujuci dove Uzvisenorn Allahu, zahvaljujuCi Mu i trazeci oprost za sebe i ostale vjernike. Biljeze Ahmed i EI-Buhari od Salima ibn Abdullaha ibn Omera, a on od svoga oca, da je Allahov Poslanik, s.a.vs., kada je bacio kamencice na prvom dzemretu, koje se nalazi od dzamije (Hajfa), bacio je sedam kamencica izgovarajuci tekb.i.r uz svaki baceni kamencic. Potom bi se okrenuo na lijevu stranu u srediste doline, gdje bi zastao okrenuvsi se prema kibli, a potom digao luke i Uzvisenorn Allahu upucivao dove. Dugo je stajao, Zatim hi bacio sedam kamencica na drugo dzemre izgovarajuCi tekbir uz svaki baceni kamencic, Potom bi se okrenuo na lijevu stranu u srediste doline, gdje bi zastao okrenuvsi se prema kibli i dignuvsi ruke, a zatim bi nastavio do dzemreta koje se nalazi kod Dzernretul-akabe i tu bacio sedam kamencica, izgovarajuCi tekb.i.r 1.1Z svaki baceni kamencic. Potom bi se udaljio ne zastajuci.
ISO

Biljezc Ahmed, Ibn Madza i Et-Tirmizi, koji ga smatra base» hadisorn.

(.fi#i..

v-

97 Iz hadrsa se vidi da Poslanik, s.a.v.s., nije zastajao nakon bacanja kamencica preostala na Dzemretul-akabi, dva dzemreta. Ucenjaci nego je zastajao nakon bacanja na su za to odredili pravilo, pa kazu: baeanje u

FIKHUS·SUNNE

"Iza svakog baeanja poslije kojeg vise nema bacanja u tom danu nece se zastajati, Iza svakog baeanja, poslije kojeg slijedi naredno jednom danu, zastat ce se." Ibn Madia biljezi predanje od Ibn Abbasa, r.a., je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada je bacio kamencice produzio i nije se zadrzavao,
1.1

k.ojem stoji da

na Dzemretul-akabi,

Redoslijed u bacanju kamencica

Pouzdano sa srednjim se zna cia je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zapoCinjao bacanje koje je u produzetku i, konacno,
J ...

karnencica sa dzemreta koje se nalazi iz pravea Mine, a zatim bi nastavio dzemretom zavrsio
~ )-

baeanjem na Dzernretul-akabi.

Pouzdano se zna da je rekao:

.~~?~j.;.
"Od mene uzmite nacin obavljanja hadzskih obreda."

Na ovaj haws oslanjaju se ttojica irnama kada uvjetuju redoslijed rnedu dzemretirna i bacanje kamencica na njima, onako kako je to radio Allahov Poslanik, s.a.. .s.. v Odabrano misljenje kod hanefija jeste da je taj redoslijed sunnet,

Pozeljnost tekbira i dove priHkom bacanja svakog kamencica te p'rihvatanje ka.mencica prstima
Prenosi prilikom se od Abdullaha ibn Mesuda
1

Ibn Ornera,

r.a., da su,

bacanja kamencica

na Dzemretul-akabi,

utili: ''Aliiihumme-

dz'alhu hadzen mebriira, ve zenben magfura." (''Allahu mojl Neka ovaj hadz bude primljen i grijeh oprostenl") Prenosi se od Ibrahima da je rekao: "Smatrali su pozeljnim za svakog covjeka da, kada bad kamencice 'Allahumme-dz'alhu na Dzemretul-akabi, prouci:

hadzen rnebnira, ve zenben magfiira', a neko ga je je: 'Da!'"

upitao: 'Da li se to uci kod svakog dzernreta?' Odgovorio

O ....

Prenosi se od A taa da j e rekao: "Kad bacis karnencic, izgovori tekbir, Nakon svakog bacanja slijedi tekbir."!" U predanju Dzabira, koje biljeZi Muslim, sporninje se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., donosio tekbir uz svaki kamencic. U djelu EI-Feth stoji: "Ucenjaci su saglasni a tome da, aka hadzija ne proud tekbir (prilikorn bacanja kamencica),
to ne povlaCi nikakve

posljedice po njega." Prenosi se od Selmana ibn el-Ahvesa, a on od svoje majke da Je kazala: ''Vidjela sam .Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kod Dzemretul-akabe da jase, a medu njegovim prstima vidjela sam karnen koji je on bacio, ljudi su bacali s njim."152
j

Zamj'ena prilikom bacanjakamencica

Onaj ko irna opravdanje koje ga onernogucava da limo baci kamencice kao, naprimjer, s Allahovim Poslanikom, bolest i tome slicno, nab ce nekoga ko ce s.a.vs., i s nama su bile zene i djeca,
j

umjesto njega baciti kamencice, Dzabir, r.a., kaze: "Bill srno na hadzu umjesto djece rni smo ucili telbiju i bacali kamenCice."IS3

Boravak na Mi,ni u toku "oei

Obaveza (vadzib) jeste boraviti na Mini u toku tri 1106, ill u toku clvije n06, uoci jedanaestog i dvanaestog dana mjeseca zul-hidzdze, Ova je rnisljenje trojice imama, Hanefije smatraju cia je sunnet boraviti na

Mini u toku noci. Ibn Abbas, r.a., kaze: "Kad bacis kamencice, prenoci
gdje god hoces,"!" Prenosi se od Mudzahida: "Ne srneta da se pocetak
n06

provede

u Meki, a njezin kraj na Mini; ill pocetak noci na Mini, a njezin haj u Meki." Ibn Hazm veri: "Ko noci Mine ne provede na Mini pogrijesio je, ali za to nema nikakvih posliedica.'
ts Ovo biljezi Seid ibn Mensur, ," Ovaj hadis biljdi Ehu Davud, '" Hams prenosi Tbn Madia. ,;~Predanje bijj.eii Ibn Ebu Sejba.

FIKHU$'SUNNE

99

Saglasni

SU 0

tome da nije obavezan boravak na Mini za one koji

imaju opravdanje, kao sto su oni koji napajaju hadzije i gonici deva, i za njih, zbog toga, nema nikakvih posljedica. Abbas je zatrazio dozvolu mu je Poslanik dozvolio.l" ad Vjerovjesnika, s.. .v.s., da provede a n06 Mine u Meki zbag toga sto je bio zauzet napajanj.em hadzija, pa Od Asima ibn Adijja prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.vs., odredio gonicima deva da ne borave na Mini.!"

Kada se vraca s Mine

S Mine u Meku vraca se prije zalaska sunea dvanaestog dana mjeseca zul-hidzdze, a nakon sto se obavi bacanje kamencica. Ovo je misljenje
u

trojice imama. Hane6je smatraju da se s Mine maze vratiti prije pojave zore trinaestog dana mieseca zul-hidzdze. Pokudena suprotnosti posljedica, je napustiti Minu nakan zalaska sunca,

Meku do

Ie! to Je u

s praksom

Poslanika, s.a.v.s., ali zbog taga nema nikakvih

KURBAN (EL-HEDJ)
Kurban
....

(el.herf;) jeste ana sto se prinosi u Harernu ad blagodati

(stoke), a s ciljem priblisavanja Uzvisenom AlIahu. Allah,

.I ~ .J ~

dz.s., kaze:
~J

' .<~ \ .. .~ ~ '<'I ," ~ r,..:~ ~ ~ \~'i";:..:,.\" r-\ \C-!y; y.!>-: ~,~..:,.\~r G8.;;..oJ ':-.51' A ~ ,. . C-! 7 * oJ.)?-, i"""" r c,t'f'-", ~£":':J;I·"""'' c.:12\ \.~ J_\:i'~ \~:. \!JO" \:J 2.;...' ~ '<:\'1'<1" : _ .r'" -' -'/~: ,.........: '+"":' 'i'.~ ...:J \~~ ~\
J Jo...1 ., ..... '" ~J

4~~\.;J~~'1~
vi od njih imare koristi: zato spominjice
II

~,~'y

~....

""I....

....

~jl;~,}~

~_';'J~IJ~j
hadia, i i ime kada budu

''A kamile smo vam ucinili jednim od Allahovih Allahovo redove poredane;

obreda

a kad padnu na zernlju, jedire ih, a nahranire

onaga koji ne prosi, a i onaga koji prosi; tako srno vam ih potcinili
m Ovo biliezi El-Buhari i drugi, '56 Ovaj hadis znbilje)i.ili su autori

J'lIlll!lJa,

a Er-Tirmizi porvrduje njegovu vjerodosrojnosr,

100

Es-Sejjid

S4bik

da biste zahvalni bili. Do Allaha nece doprijed meso njihovo i krv njihova, ali ce Mu stici iskreno ucinjena dobra djela vasa..."157 Orner, r.a., veli: "Prinesite Zttvu, jet: Uzviseni Allah voli zrtvovanje. Aliahov Poslanik, s.a.v.s., prinio je kao irtvu zrtvovanje bilo je clobrovoljna." stotinu cleva, a njegovo

Sta je najbolje zaklati kao kurban

Ucenjaci su saglasni Takoder, siromasnima,
0

tome da se za kurban kolje sarno tliam.158 devu, potom kravu,

saglasni su da je najbolje irtvovati a, takoder, krava je korisnija ad ovee.

a zatim ovcu, Nairne, deve, zbog njihove velicine, najvise ce koristiti Razlicita misljen]a postoje kacla je u pitanju jedna asoba: cia Ii je za nju bolje cla zrrvuje sedrninu deve, ili seclminu krave, ill jednu oveu? Ocito je cia bi
U

obzir trebalo uzeti ono sto je najkorisnije za siromahe,

Najmanje stc se moze zrtvovati

Covjek rnoze zrtvovati u Haremu sto god hoce ocl spomenute stoke. Aliahov Poslanik, s.a.v.s., zrtvovao je stotinu deva, a njegovo Zrtvovanje bilo [e dobrovoljno. je za sedam osoba. Dzabir, r.a., kaze: "Obavili sma hadz s Allahovirn Poslanikorn, s.a.v.s., i klali smo jeclnu devu za sedam osoba, i jednu kravu za sedam osoba."!59 Ne uvjetuje se cla svi ucesnici (u klanju jeclne have ili cleve) kolju Najmanje sto jedna osoba moze zrtvovati jeste ovca,

ili sedmina cleve, ill sedmina krave, jet jeclna cleva ill jedna krava dovoljna

Ali ahu, Kada bi se de silo cia se jeclni zele pribliziti Aliahu, dz.s., a drugi zeIe kurban same raeli mesa - dozvoljeno
kurban radi priblizavsnja je. Ova je suprotno misljenju hanefija koji uvjetuju da svi ucesnici imaju namjeru pribliZavanja Allahu,
151 1'>8

m.s.

El-Hadz, 36-7. Rljec Iliom obuhvata deve, goveda i brave, svejedno da li bilo rnusko ili zensko, i sve je podjednako dozvoljeno za zrrvovanie. 159 Ova] hadis biljeze El-Buhari j Muslim.