Sie sind auf Seite 1von 70

Nastavna jedinica: Gramatiki red rijei u reenici- povezivanje rijei i reenica u smislenu cjelinu Tip asa: obrada novog

sadraja Opi cilj asa: nauiti uenike da pravilno povezuju rijei u smislenu cjelinu pazei na primjenu pravila pisanja prema gramatikom redu Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog teksta, formiranje predstava o pravilnom gramatikom redu, povezivanje rijei u smislenu cjelinu odgojni: razumijevanje sadraja teksta, primjena pravopisnih pravila na konkretnim zadacima funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju, prepoznaju i identificiraju nepravilnu smislenu cjelinu a zatim je pravilno poritaju i zapiu; razvijanje senzornih i intelektualnih sposobnosti uenika Nastavne metode: razgovor, demonstracija, metod rada sa tekstom Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: tekst sa strane 24, kartice sa rijeima

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Svaki uenik izvue rije i grupa proita reenicu koju je stvorila. ( Neke reenice e imati smisla a neke ne.) Uoiti razliku meu nepravilnim i pravilnim reenicama. *Postaviti pravilan gramatiki red u reenici. Najaviti cilj asa: Sada u proitati dio teksta koji se zove Izokrenuta pria.

Glavni dio
itanje prie u cjelini. - Kakva je ovo pria? Zato je smijena? - Sada ete vi pravilno zapisati reenice iz teksta. - Svaki uenik prepisuje po jednu reenicu pravilno. - itanje pravilno napisanih reenica. - Sadrajna analiza prie na pitanja na strani 25. Zapii i zapamti: Da bi nas drugi razumjeli, rijei koje govorimo ili piemo trebaju biti jasne, razumljive i pravilno poredane.

Zavrni dio
ta smo nauili? Kruno itanje prie- pravilno poredanih rijei u smislenu cjelinu. ( PRAVILNA) IZOKRENUTA PRIA - BRANKO OPI Tek je sunce izilo iza brda, a ia skoi iz prostranog kreveta, navue opanke na noge, stavi kapu na glavu i otvori vrata na kui. Gle, noas je kia dobro pokvasila zemlju, zaueno proguna ia suui brk, pa brzim korakom pouri niz dvorite, istjera kravu iz tale i ree:Rogata kravo, idi pasi na zelenoj livadi, a ja u put pod noge, pa u poi u umu da donesem drva...

Nastavna cjelina: Pravogovor i pravopis Nastavna jedinica: Pisanje upitne rijece LI u upitnim reenicama Tip asa: obrada novog sadraja Opi cilj asa: nauiti uenike da pravilno govore i primjenjuju pravposina pravila u rjeima i reenicama, razumiju proitani sadraj i razlikuju reenice po znaenju Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog sadraja, objanjenje upotrebe rijece LI u rijeima i reenicama, formiranje predstava o upitnim reenicama odgojni: usvajanje pravopisnih pravila i razumijevanje njihovog znaenja funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju i prepoznaju rijecu LI u rijeima i reenicama; primjenjuju znaje o upitnim reenicama na konkretnim primjerima, razvijaju senzorne i intelektualne sposobnosti Nastavne metode: aktivno uenje kroz igru, razgovor, demonstarcija, rad sa tekstom Oblici rada: kombinovani Nastavna sredstva: radni listii, kartice- rijei, grafofolija, grafoskop, aplikacije

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Na svakom stolu su ostavljene kutije sa rijeima. Igra: Izvuci rijei i sastavi reenicu ( rad u grupi) Od izvuenih rjei grupa sastavlja reenicu: Asim vozi crveni auto. Sunce jako grije i pri. Djeca igraju lopte. Ribe plivaju u vodi. U travi je procvjetala ljubiica. - Kakve su ovo reenice? Kako znate da su to izjavne reenice? Svoju reenicu pretvori u upitnu reenicu! Da li Asim vozi crveno auto? Kako Asim vozi crveno auto? i sl. - Kako znate da je to upitna reenica? Kakav znak stoji na kraju upitne reenice? (Na pripremljenom stolu su gramatike kutije) IZJAVNE REENICE- zeleni papir UPITNE REENICE- uti papir U ove kutije razvrstati izjavne i upitne reenice Prozivam lanove grupa koji donose kartice i popunjavaju kutije. Postavljam plakat upitne reenice i najavljujem cilj: UPITNE REENICE RIJECA LI UPITNIK ?

Glavni dio
Molim uenike da izvuku svoju upitnu reenicu i proitaju je. Reenice sa rijecom LI izdvajam i lijepim na tablu.

KAKO JE NAPISANA RJEICA LI? (odvojeno) Molim uenike da to prije otkriju reenice i pravilno ih zapiu. ZADACI GRUPA: Napii pravilno i stavi znak! I MoeliTahirnaizlet / Dalivolitejesti II Postojilidruginazivzabiblioteku / Nalaziliseonaublizinitvojekole III Volilisvogpsauu / Volilijestisladoled IV Hoelidoikui / Idemolinautakmicu itanje listia grupa i ispravljanje greaka. Nagraditi grupu sa njavie tanih reenica. Provjeru izvriti pomou grafofolije i grafoskopa.

Zavrni dio
( ta smo nauili?) Postavljanje pravila na tablu: UPITNA RJEICA LI UVIJEK SE PIE ODVOJENO OD RIJEI KOJE ISPRED NJE STOJE ALI SE ZAJEDNO SA NJIMA IZGOVARA. Uenici prepisuju zapis sa table. Domaa zadaa: Napravi pitanja od reenica na strani 31.

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u prozi Nastavna jedinica: Ribar iz Cefalua- ani Rodari Tip asa: obrada novog sadraja Opi cilj asa: upoznavanje teksta sa karakterom bajke; slinosti i razlike stvarnih dogaaja, shvaanje teksta, itanje sa razumijevanjem dogaaja Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog knjievnog teksta; objanjavanje pojma bajke, uoavanje stvarnih i nestvarnih dogaaja odgojni: razumijevanje sadraja teksta i pojma bajke, razvijanje pozitivnih osjeanja, potenja, razumijevanja, tolerancije i ljubavi prema drugima i shvaanje smisla pouke prie funkcionalni: osposobiti uenike da samostalno istrauju i izvode zakljuke; osposobitiuenike da izraajno itaju sa analizom teksta u grupi i individualno Nastavne metode: aktivno uenje kroz igru, formiranje grozda, razumijevanje sadraja kroz kooperativno uenje, demonstracija, razgovor Oblici rada: kombinovani- frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: slike tekstualnih cjelina, igrake sa morskim motivima, modeli amaca

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
EVOKACIJA (prisjeanje o temi): - Metod vrua olovka TA ZNAM O
jezero RIBARIMA voda more rijeka pecanje ribe amac hrana novac

Kroz razgovor o ribarstvu uenici se uvode u nastavnu jedinicu. Biranjem sliica, otkrivaju slova iz naslova upisujui njihovo poetno slovo. ta elim saznati i kako? - Ko je ani Rodari? Upoznati uenike o piscu i djelima. Igra: Pronai par ( formiranje grupa) Uenici biraju dio slagalice sa motivima iz prie i trae svoje lanove grupe.

Glavni dio
Razumijevanje sadraja. Uenici po grupama vade zadatke, a zatim izvjetavaju o uraenom zadatku. Svaka grupa ima dio teksta (cjeline), koji treba da proita i da naslov svom dijelu ( cjelini). Dopuniti listie dodatnim zadacima. I grupa: Proitaj tekst! Zapii nestvarne likove ili dogaaje! Ilustriraj ih! II grupa: Proitaj tekst i odredi temu prie ( O emu se govori u ovoj prii?; Kako se zove pria u kojoj se pojavljuju likovi iz mate koji ispunjavaju elje, pretvaraju kamen u zlato...?) III grupa: Odredi mjesto i vrijeme odvijanja radnje u prii! - proitaj tekst u sebi IV grupa: Ko je glavna linost ( lik) u prii? Poredaj njegove osobine i postupke! ( Glavna linost je prekrivena. Uenici sami pronalaze odgovore, a ako sami ne uspiju , otkrivamo dio papira)

V grupa: Ostali likovi su: ribica, morski djeai, mornari. Proitaj tekst i zakljui koje su njihove osobine. Razmisli o njihovim postupcima i ponaanju! RIBICA MORSKI DJEAK MORNARI Po zavretku rada grupa, uenici izvjetavaju i kae svoje radove na zid i sl.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Pria je napisana kao bajka. Javljaju se nestvarni likovi i dogaaji ( morski djeak, ribica koja ispunjava elje...) TEMA: ivot siromanog ribara kojem je morski djeak ispunjavao elje i pretvorio ga u bogataa. POUKA: -Budi zadovoljan sa onim to ima! -Ako ti neko pomogne, budi zahvalan. -Ne trai hljeba nad pogaom! Domaa zadaa: Nauiti lijepo itati priu!

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica:Prepriavanje sa promjenom toka dogaaja- Ribar iz Cefalua Tip asa: obrada novog sadraja Opi cilj asa: Nauiti uenike da samostalno iznose svoje miljenje i mijenjaju tok dogaaja prie Zadaci: obrazovni: analiziranje prie po dijelovima (cjelinama); davanje naslova toku dogaaja; formiranje predstave i miljenja sa promjenom toka dogaaja odgojni: razumijevanje proitanog teksta, uoavanje i razumijevanje pouke prie, razvijanje ljubavi prema stvaralakom miljenju, kreativnsoti i mati funkcionalni: osposobljavanje za upotrebu i razvijanje senzornih, intelektualnih, motorikih i kreativnih sposobnosti; razvijanje kulture usmenog izraavanja i iznoenja vlastitog stava i miljenja Nastavne metode: vrua olovka, razgovor, igranje uloga, aktivno uenje kroz igru i rjeavanje zadataka, demonstracija Oblici rada: kombinovani Nastavna sredstva: igrake, modeli od papira, flomasteri, papiri u boji, krede u boji, bojice

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Pregled zadae! Najava cilja asa: Koju smo priu itali? Metodom vrua olovka ponoviti ono to znamo o prii 8 mjesti i vrijeme radnje, glavni i sporedni likovi, tema i pouka prie- ideja) TEMA:
Siromatvo ribara i susret sa morskim djeakom

RIBAR
glavni lik

IZ

CEFALUA vrijeme radnje- neodreeno


mjesto radnje

POUKA: Budi zavalan onome ko ti pomae! Igrom Izvuci kartu pronai lanove grupe i pripremiti se za rad ( karte su sa motivima iz prie)

Glavni dio
Razumijevanje sadraja! Objasniti uenicima nain rjeavanja zadataka i zatim koordinirati rad sa uenicima. Sami biraju nain prezentovanja radova. Svaka grupa ita svoj dio teksta i prepriava ga odgovaranjem na pitanja! I grupa: Poredaj tok dogaaja po redu: Ribar iz Cefalua lovi ribu (1) Zatvoreni morski djeak (8) Ribica koja govori * susret sa morskim djeakom (2) Siromani ribar posatje bogata (6) Razgovor ribara i morskog djeaka (3) Morski djeak u ribarevoj kui (4)

Pobuna mornara (7) Veliki ulov riba (5) Nezahvalni ribar (6) III grupa: - Koga je ulovio ribar? - Kako mu je pomogao morski djeak? - Kakav je postao ribar kada se obogatio? - Zato se promijenio? - ta mu je rekoa morski djeak? - Zato ga je ribar zatvorio? - Kako bi ti postupio prema djeaku? - ta bi promijenio u ribarevom ponaanju? IV grupa: ista pitanja kao i za treu grupu! Uenici sami kreiraju svoj mali pano, uz ilustracije i modele ili igranjem uloga po izboru uenika!

Zavrni dio
Izbor najljepe ispriane prie.

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: Pisanje obavijesti Tip asa: obrada novog sadraja Opi cilj asa: Nauiti uenike da da prepoznaju obavijest, razumiju njegov sadraj i znaenje Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog oblika pisanja sadraja; uoavanje elemenata obavijesti, formiranje predstava o obavjetavanju odgojni: razvoj kulture komuniciranja, razvijanje ljubavi prema pisanju, razvoj kreativnosti i mate funkcionalni: osposobljavanje uenika da razvijaju senzorne, intelektualne, izraajne i doivljajne sposobnosti, razvoj logikog miljenja, zakljuivanja i uopavanja Nastavne metode: razgovor, metod rada sa tekstom, demonstracija, Vrua olovka Oblici rada: kombinovani Nastavna sredstva: radni listii sa tekstom

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Prisjeanje o temi! ta znamo o: OBAVIJESTI naslov (adresa) vijest dogaaji vrijeme
dobra loa selo grad kola odlazak dolazak

Metodom vrue olovke opisati ta je obavijest! ta ne znamo? Kako izgleda obavijest? Kako emo saznati?uenici izvlae teme: sport, zabava, ivotinje, svemir...

Glavni dio
Razumijevanje sadraja! itamo obavijest o izletu na Bistriak. Uoavamo glavne elemente obavijesti: - kratak, jasan i razumljiv sadraj - vrijeme obavijesti - kome se upuuje obavijest - nain obraanja putem obavijesti treba biti prilagoen temi obavijesti Uenici po grupama i individualno zapisuju obavijest a zatim obavjetavaju ostale uenike.

Zavrni dio
Analiza obavijesti i ispravljanje greaka? TA SMO NAUILI? Proitati zapis sa table. Domaa zadaa: po izboru napisati jednu obavijest.

Nastavna jedinica: Pisaje rijei i reenica uz ilustrovane sadraje Tip asa: utvrivanje, provjeravanje usvojenosti irilice Opi cilj asa: provjeriti koliko su uenici savladali pisanje i itanje irilice Zadaci: obrazovni: utvrivanje drugog pisma diktiranjem reenica i zapisivanjem odgojni: osposobljavanje uenika za samostalan rad funkcionalni: razumijevanje sadraja reenice i zapisivanje reenice poznatim slovima Nastavne metode: razgovor, demonstracija, pismeni radovi Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: diktirani tekst

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Prepoznavanje slova na slovarici. Imenovanje predmeta koji poinju obraenim slovima. Kruni tok- Na slovo, na slovo- jedan uenik pone, a drugi nastavi govoriti rijei tim slovom. Najav cilja asa i zapisivanje na tabli.

Glavni dio
Diktiranje reenica i horsko itanje: j . . . j , a e e a . Cpete jy . je oa y coj o. ee y. C cy ece payjy ce.

Zavrni dio
Analiza reenica i pregled. Domaa zadaa: vjebati itanje teksta j .

Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice Nastavna jedinica: Vjeba pisanja teksta irilicom Tip asa: vjebanje Opi cilj asa: Pisanjem teksta irilicom uvjebati tehniku itanja irilice i shvatiti grafiku strukturu slova Zadaci: obrazovni: nauiti grafiku strukturu slova; vjebati tehniku itanja teksta i prepisivanja irilicom odgojni: razumjeti sadraj teksta i ponoviti ga funkcionalni: osposobiti se za pravilno i tano oblikovanje govora Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: tekst

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Prepoznavanje slova na slovarici- AZBUCI Najava cilja i zapisivanje naslova.

Glavni dio
itanje i pisanje teksta napisanog irilicom strana 88 i 89.

Zavrni dio
Zadaa iz itanke. Tekstovi: Jyco eca y yy. Ha a Hey. Heo je aao a. M cao y pece ce. eca oece a ky. Ajka je oja aa. Moj aa je Eko. Moj eak je Keo. Haa eka je Ea. Eko jeo jaja. ce ce a.

Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilce Nastavna jedinica: tampana slova irilice i Tip asa: obrada Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju, piu i razumiju tekst napisan tampanim slovima irilice Zadaci: obrazovni: upoznavanje nove grafike strukture slova; upoznavanje funkcije slova u rijeima i reenicama odgojni: razumijevanje proitanog teksta i prepoznavanje slova u reenicama funkcionalni: osposobljavanje za samostalno pisanje irilice i usavravanje tehnike itanja irilice Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: slike, tekst, slovarica- AZBUKA

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Kalodont Evokacija (prisjeanje o temi) ta znamo o irilici?- Drugo pismo: , , , , , , , , , , , , , , Rad u paru metodom asocijacija. Analitiko- sintetike vjebe za i , uz globalnu analizu reenice. Najava cilja asa: Danas uimo novu grupu ( zapisujem naslov) slova irilice , .

Glavni dio
Razumijevanje sadraja! Uenici zapisuju po jedan red velikog i malog tampanog slova u teke. Uenike dijelim u grupe; svaka grupa odabira rijei koje imaju glas na poetku, u sredini i na kraju, koje zapisuju u teku. Izvjetavanje grupa o zavrenom zadatku.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Latinica:Zz, irilica: , aa aa pe aa aa je aa ae pe, pe, pe. eo caa, c o yycy.

Nastavna jedinica: itanje i pisanje slova irilice , , . Tip asa: obrada Opi cilj asa: Upoznati uenike sa slovima drugog pisma i nauiti ih pisati i itati irilicu Zadaci: obrazovni: upoznati i nauiti grafiku strukturu slova, itati i pisati mala i velika slova irilice odgojni: razumijevanje sadraja reenica, prepoznavanje slova i njihovo itanje funkcionalni: osposobljavanje za pisanje irilice, analizu i sintezu rijei, sastavljanje reenica sa slovima irilice Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija Oblici rada: kombinovani Nastavna sredstva: vjetaka, slike, tekstualna, slike ljubiice, fenjera, glave, napravljena slova

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo- f, g, lj ( asocijacija) i objanjenje znaenja. Prepoznavanje sliica sa ovim slovima i potpisivanje sliica. Najava cilja asa i zapisivanje naslova: Uimo irilicu.

Glavni dio
Zapisujem slova irilice i latinice Latinica: G g, F f, Lj lj irilica: , , Imenovanje i uoavanje slova u rijeima uz analitiko- sintetike vjebe ( za poetak, sredinu i kraj rijei) aa oa po pya Haa ce ya a pa Sastavljanje reenica i pisanje na tabli! ya je ajea cap a cjey. pya cpa. Uenici prepisuju zapis sa table.

Zavrni dio
itanje teksta iz itanke elja. Domaa zadaa: prepisati tekst kod kue i vjebati itanje.

Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice Nastavna jedinica: Vjebe itanja i pisanja na tekstu, irilicom Tip asa: vjebanje Opi cilj asa: Nauiti uenike da pravilno i tano piu i itaju drugo pismo- irilicu. Zadaci: obrazovni: pravilno, itko i jasno itati i pisati slova irilice u rijeima i reenicama i uoavati njihovu funkciju odgojni: razumijevanje sadraja rijei i reenica u tekstu funkcionalni: osposobljavanje za itanje i razumijevanje proitanog teksta, analizu, sintezu i uopavanje sadraja Nastavne metode: razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: tekst, sliice

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Govorenje slova zabuke i prepoznavanje. Analitiko- sintetike vjebe za obraena slova sa poetnom- zavrnom funkcijom slova u rijeima. Podjela uenika u grupe. Najava cilja asa i zapisivanje naslova.

Glavni dio
I grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , , . II grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , , . III grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , . IV grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , , . V grupa: Napisati to vie rijei slovima: , , , . Zapisivanje po dvije rijei na tabli. Sastavljanje reenica i itanje.

Zavrni dio
Domaa zadaa: Kratak sastav- napisati pjesmu o svojim slovima.

Nastavna jedinica: Ortoepija i ortografija: Izgovor i pisanje glasova irilce , , . Tip asa: obrada Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju i piu slova irilice Zadaci: obrazovni: upoznavanje grafike strukture slova, uoavanje u rijeima ( inicijalna, tranzitorna, finalna funkcija slova u rijei) odgojni: razumijevanje proitanog i napisanog sadraja reenica funkcionalni: osposobljavanje za itanje i pisanje sloenih slova irilice Nastavne metode: izlaganje, razgovor, demonstracija, ilustracija, metoda asocijacija Oblici rada: frontalni, individualni, kombinovani Nastavna sredstva: slike sa slovima irilice, slovarica

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Prepoznavanje obraenih slova na slovarici. Uoavanje sloenih slova na slovarici. Najav cilja asa: Izgovor i pisanje slova Latinica: D d, , Nj nj irilica: , ,

Glavni dio
Izgovaranje i pisanje sloenih slova irilice Pisati po jedan red velikog i malog tampanog slova. Pisati prema poetnoj- finalnoj funkciji glasa u rijei. ea Maa e y ycya eo ypea caa Caa s

itanje pjesme Njiva- sadrajna analiza, uoavanje glasa nj.

Zavrni dio
itanje teksta iz itanke strana 92. Domaa zadaa: Prepisati rijei iz itanke i radnog lista

Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice Nastavna jedinica: tampana slova irilice , , Tip asa: obrada Opi cilj asa: itanje i pisanje tampanih slova irilice uz razumijevanje proitanog teksta Zadaci: obrazovni: upoznavanje grafike strukture slova, itanje pisanje odgojni: razumijevanje sadraja poritane rijei i reenice, uenje lijepog i urednog pisanja funkcionalni: osposobljavanje za pravilno i tano pisanje slova u rijeima i reenicama; uoavanje slova na poetku, u sredini i na kraju rijei kroz analitikosintetike vjebe Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: slike, tekst, flomasteri, krede u boji

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Pregled zadae. Prepoznavanje slova na slovarici. Imenovanje sliica i potpisivanje rijei! riba klupa drvo pi Najava cilja asa: Danas emo upoznati novu grupu tampanih slova irilice , , .

Glavni dio
Analitiko- sintetike vjebe za slova , i ( na poetku, u sredini i na kraju rijei) ya p c cya py y

Zapisujem slova na tabli i objanjavam nain crtanja slova , , . Uenici zapisuju slova u teke, zatim prepisuju rijei i crtaju sliice.

Zavrni dio
Sastavljanje, itanje prepisivanje reenica. Domaa zadaa: Radni list P y . .

Nastavna cjelina: itanje i pisanje irilice Nastavna jedinica: tampana slova irilice Tip asa: obrada Opi cilj asa: Upoznavanje tampanih slova irilice, itanje i pisanje slova uz razumijevanje proitanog teksta. Zadaci: obrazovni: nauiti pravilnu grafiku strukturu slova, nauiti itati tampana slova irilicom odgojni: razumijevanje sadraja proitanih i napisanih rijei i reenica funkcionalni: osposobljavanje za uoavanje slova na poetku, u sredini i na kraju reenice; usvajanje tehnike itanja i pisanja Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, obrazlaganje, razgovor, demonstracija, ilustracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: slike, tekst

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
emu slue ovi predmeti? 1. Odaberi predmet i objasni! 2. Odaberi sliice koje poinju slovom I, S, N, . Zalijepi na tablu i napii kako se to zove! __toliica __tap __aoale __i

Koja smo slova dopisali? Slova latinice: I i, S s, N n, Najava cilja asa: Uimo slova irilice , , , . Zapisivanje na tablu.

Glavni dio
Analitiko- sintaksike vjebe po grupama za , , , . : , j, C: Caja, eco, H: Naa, Ma, Ja : eca, aa, Uenici zapisuju rijei na tabli. Zapisujem slova uenicima u teke po jedan red velikog i malog tampanog slova, zatim prepisuju rijei sa table.

Zavrni dio
itanje teksta iz udbenika. Domaa zadaa: Prepisati rijei i reenice iz itanke, strana 87.

Nastavna cjelina: itanje i pisanje slova irilice Nastavna jedinica: Uimo irilicu- obrada slova A, J, M, T, O, K, E. Tip asa: obrada Opi cilj asa: Upoznati uenike sa novim pismom i uoiti razlikovanje i njihove slinosti Zadaci: obrazovni: ponavljanje istih slova kao i u latinici ( grupa slova9; sastavljanje rjei od ovih slova i sklapanje reenice. odgojni: razumijevanje znaaj oba pisma ( latinica i irilica) u jezikom smislu; razvijanje svijesti o istorijskom znaenju irilice funkcionalni: osposobljavanje za razumijevanje drugog pisma, sposobnosti panje, pamenja, zakljuivanja i miljenja Nastavne metode: pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: udbenici, kartice sa slovima irilice

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo- uenik pone igru, a sljedei nastavi pomou zadnjeg slova prethodne rijei. Sadrajna analiza voenim pitanjima. Kako se zove nae pismo koje smo uili u 1. razredu, a nauili u 2. razredu? ta smo nauili?- tampana i pisana slova. ta znamo o pismu kojim piemo u BiH? Metoda vrua olovka! PISMO LATINICA
30 slova tampana abeceda pisana

IRILICA
tampana pisana azbuka slova

Mi u BiH itamo i piemo oba pisma, latinicu i irilicu. Najava cilja asa: Danas uimo novo pismo- irilicu.

Glavni dio
Zapisati sva slova koja su ista u oba pisma: A, E, K, J, M, T, O. Formirati 5 grupa po pet uenika. Svaka grupa slae slova od zadatih rijei. Izvjetavanje grupa o zadatku. I grupa: A, J. II grupa: M, O. III grupa: K, E. IV grupa: T,A. V grupa: K, O.

1. zadatak Svaka grupa od dva slova sastavlja rije. Slova se mogu ponavljati. 2. zadatak Od svih slova sastavi to vie rijei i zapii ih u teku. Sarauj sa lanovima grupe. Grupe izvjetavaju, a svi zapisuju nove rijei. Izbrojati slova koja se ponavljaju.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Postoje dva pisma: latinica i irilica. Svako pismo ima 30 slova. Postoje tampana i pisana slova abecede i azbuke. U 3. razredu uimo tampana slova azbuke. Domaa zadaa: Od rijei koje su sastavili sastaviti reenicu i zapisati u teku. A, E, O, J, M, T, K ( JOKA, KOJA, TAKO, MOJE, KOJE, KAJA, MOTA, MET, KAT, TAK, JAKO) I grupa: AJ, JA, JAJAA, JAJ, AJAJ. II grupa: MO, OMO, MOMO, OM, MOM. III grupa: KE, EKE, KEK, KEKE, EKEK. IV grupa: TA, AT, TAT, TATA, ATA. V gurpa: KO, OKO, KOKO, KOK, KOKOKO.

Nastavna cjelina: Rjenik Nastavna jedinica: itanjem do novih rijei Tip asa: obrada Opi cilj asa: Nauiti uenike da se slue rjenikom i razvijaju kulturu govora Zadaci: obrazovni: upoznati nove rijei itanjem odgojni: razumijevanje sadraja rijei i bogaenje vlastitog rjenika funkcionalni: osposobljavanje za samostalno pronalaenje novih rijei i traenje objanjenja rijei za samostalno izvoenje zakljuaka i miljenja Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija, vrua olovka, oluja mozga, formiranje grozdova Oblici rada: frontalni , grupni, individualni Nastavna sredstva: enciklopedije, prirunici, rjenici bosanskog jezika i nepoznatih rijei

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra! Kai rije koja se zavrava na A! ALMA AMIRA AUTA... ta mislite zato se ovako igramo? ta u stvari mi radimo?- govorimo rijei. Povratak u klupe. Evokacija (prisjeanje)! Individualan rad- metodom Vrua olovka ta znamo o rijeima? RIJE
reenica slovo glas

ta elimo saznati o rjeniku? Metoda Oluja mozga

RJENIK
traiti rije

AROBNA KUTIJA SA RIJEIMA Djeca izvlae rjei koje su na papiru u boji i trae grupu prema papiru u boji. Podijeliti rjenike i enciklopedije.

Glavni dio
Razumijevanje sadraja! I grupa: rijei koje poinju slovom A. II grupa: rijei koje poinju slovom B. III grupa: rijei koje poinju slovom C. IV grupa: rjei koje poinju slovom D. V grupa: rijei koje poinju slovom E. VI grupa: rijei koje poinju slovom F. VII grupa: rijei koje poinju slovom G. VIII grupa: rijei koje poinju slovom H + djeca u inkluzivnoj nastavi. Svaka grupa radi svoj zadatak i na kraju izvjetava o radu cijele grupe.

I grupa: Rjenik bosanskog jezika H. Nitovi Rijei koje poinju slovom A ADAHA AHBAB AMIDA AVLIJA AMIDINICA AMIDI II grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju (glasom) slovom B - rjenik stranih rijei. III grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom C - enciklopedija. IV grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom D - enciklopedija. V grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom E - enciklopedija. VI grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom F - enciklopedija. VII grupa: Objasni znaenje rijei koje poinju slovom G - rjenik stranih rijei. VIII grupa: Objasni rijei sa slovom H ( Rjenik bosanskog jezika A. Isakovi). INKLUZIVNA NASTAVA: Imenuj sliice i napii kako se zovu.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Rjenik- zbirka rijei sa objanjenjima znaenja. Enciklopedija- zbirka pria i slika o razliitim stvarima, o znanim i neznanim biima, stvarima i pojavama.

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Nabrajanje (zarez i dvotaka) Tip asa: obrada novog sadraja Opi cilj asa: nauiti uenike pravilnoj upotrebi take i zareza u nabrajanju,; shvaanje pravopisa i pravogovora Zadaci: obrazovni: upoznavanje pojmova take i zareza u nabrajanju; shvaanje pojma nabrajanje i formulisanje reenice pomou dvotake i zareza odgojni: raazumijevanje i pravilno zapisivanje dvotake i zareza u nabrajanju funkcionalni: osposobljavanje za samostalno nabrajanje rijei, samostalno zapisivanje reenice uz upotrebu zareza i take Nastavne metode: razgovor, metode usmjerene na dijete: brainstorming, vrua olovka; aktivno uenje, kooperativno uenje, igra, demonstracija Oblici rada: individualni, u paru, frontalni Nastavna sredstva: namirnice, aplikacije dvotake i zareza, gramatika bosanskog jezika, tekst, radni list

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra! Nabroj pet stvari, dijelova tijela i slino. Prvi uenik nabroji dvije stvari kod druga, a zatim sljedei druge itd. Evokacija! TA ZNAMO O NABRAJANJU?- METODA VRUE OLOVKE NABRAJANJE
imena brojanje stvari boje

Kako nabrajati ZAREZ Pomou kojih znakova : Imitativna igra: U prodavnici Odglumiti prodavnicu i prodavaa. Uenici su kupci. Dolaze u prodavnicu i trae namirnice.

Glavni dio
Razumijevanje znaenja! Ponoviti u paru neke reenice koje smo govorili u prodavnici. Prvi par trai od drugog para namirnice, drugi par od treeg alat itd. Zapisati reenice uz aplikacije dvotake i zareza. - Kupio sam: brana, eera, okolade,salame, ulja i soka. - Igrali su se : Almedin, Mirel, Asmir, Ajla i Damir. Individualni rad u radnom listu.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Kod nabrajanja koristimo taku i zarez. Kod itanja pravimo pauze kod dvotake i zareza.

Nastavna cjelina: Pravogovor i pravopis Nastavna jedinica: pisanje rijece NE uz glagole Tip asa: obrada Opi cilj asa: upoznati uenike sa znaenjem rijece NE i pravopisnim pravilima u pisanju glagola. Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog pojma i njegovog znaenja za glagol odgojni: razumijevanje sadraja postavljenih zadataka i primjena u pravopisu funkcionalni: osposobljavanje uenika za pravilno pisanje rijece NE u rijeima i uoavanje razlike izmeu afirmativnih i negativnih odgovora Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, opisivanje, objanjavanje, razgovor Oblici rada: frontalni, individualni, u paru Nastavna sredstva: slike, crtei, tekstt, kartice sa rijeima, kartica NE

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra! Pantomima- glagoli (pogaanje) Jedan uenik oponaa glagol a drugi pogaa- rad u paru. Evokacija- prisjeanje na temu. Metodom vrue olovke ponoviti sve to znamo o glagolima. GLAGOL
rijei radnja stanje zbivanje stoje uz imenicu

Kako izgleda suprotan glagol kada mu dodadmo rijecu NE? Igra arobna kutija! Uenici izvlae rijei iz kutije i formiraju grupe. Zadatak svake grupe jeste da stavi rijecu NE uz glagol i napravi novi glagol.

Glavni dio
I grupa: raditi- ne raditi. II grupa: stoji- ne stoji. III grupa: cvjeta- ne cvjeta. IV grupa: nemam, neu, nemoj. Izvjetavanje grupa itanjem rijei, uz koerkciju greaka.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Rijeca NE se pie odvojeno, ali se ita sastavljeno. Izuzetak ine rijei: nemoj, nemam, neu i tada se rijeca NE pie sastavljeno.

Nastavna jedinica: Obrada tampanog slova H h Tip asa: Obrada Opi cilj asa: Uoavanje, prepoznavanje i pisanje glasa- slova H h. Zadaci: obrazovni: prepoznavanje slova u rijeima i reenicama; saznavanje pozicije slova u rijeima odgojni: razumijevanje itavanja rijei i reenica (sadraja teksta) funkcionalni: nauiti pisati grafiku strukutru slova H h Nastavne metode: Oblici rada: Nastavna sredstva:

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Vjebe disanja: udisanje i izdisanje.- ha- hu. HU, HU, HU, HU, HU, HU, HU PROLJEE JE SNAMA TU. HA, HA, HA, HA, HA, HA, HA SVA SU DJECA VESELA. Pokaite mi kako se smijete kada ste veseli! Najava cilja asa: Danas uimo pisati i itati slovo H h. Zapisivanje slova na tabli.

Glavni dio
Analitiko- sintetike vjebe za glas H. Izgubilo se slovo H- analiza radnog lista. itavanje teksta Hljeb i sadrajna analiza.

Zavrni dio
Domaa zadaa: Prepisati tekst iz udbenika i uoiti slovo h u rijeima. TEKST: Hljeb Hajra, Meho i Salih rade u pekari. Svako jutro prave hljeb. Odmah ga peku. Salih se hvali. Na hljeb je sladak. Pekara je ista, nema muha. Poslije podne u pekari je hladovina.

Nastavna jedinica: Ortoepske vjebe: izgovor, itanje i pisanje slova H Tip asa: vjebanje Opi cilj asa: Razumijevanje sadraja i primjena na konkretnim zadacima. Zadaci: obrazovni: usvajanje izgovora, itanja i pisanja slova H u rijeima odgojni: bogaenje rjenika, shvatanje uenika o mjestu glasa H u rijeima, razumijevanje sadraja zadataka. funkcionalni: razvijanje posmatranja, miljenja i zakljuivanja Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija Oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavna sredstva: tekstovi, sliice, aplikacije, flomasteri, hamer papir

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo H. Analitiko- sintetike vjebe za glas H. Uenici zapisuju rijei koje imaju glas H. Na poetku U sredini halva hrast Hilmo Hikmet Hasan mahnuti lahko mehko Meho

Na kraju prah dah strah

Crvenom bojom obojite slovo H. Najava cilja asa: Danas emo vjebatu uzgovor, itanje i pisanje slova H.

Glavni dio
Podijeliti uenike u grupe, dati im hamer papir i zadatak. I grupa: Zalijepi sliice koje imaju glas H na poetku rijei i potpii rije ispod sliice. Viak sliica vrati u kutiju. II grupa: sliice koje u rijeima imaju slovo H u sredini. III grupa: Sliice koje u rijeima imaju slovo H na kraju. Odrediti voe- izvjetae grupa. Po zavrenom zadatku voe podnose izvjetaj. ta smo danas radili? ta smo vjebali?

Zavrni dio
itanje teksta sa plakata! Dopuna: I grupa: haljina, hlae, hljeb, harmonika II grupa: sahat, rahatlokum, mahrama, kahva III grupa: kruh, orah, duh Domaa zadaa: Pronai rijei sa glasom h u tekstu Feride Durakovi, strana 33. Tekst:

Salih i Meho ili u umu. U umi Nali orah. Nose oraha maloj Hasniji. Hasnija se najela oraha. Veselo se smije. Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Kontrolni diktat Tip asa: provjera Opi cilj asa: Nauiti uenike da primjenjuju pravopisna i gramatika pravila u rijeima i reenicama Zadaci: obrazovni: provjeriti svoje znanje iz pravopisa i gramatike odgojni: razumjeti sadraja zadataka i samostalno raditi zadatke funkcionalni: osposobiti se za pismeno provjeravanje sadraja iz pravopisa i gramatike Nastavne metode: objanjavanje, razgovor Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: tekst

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Uenici su centru za Bosanski jezik. Ponavljanje sadraja iz gramatike i pravopisa voenim pitanjima. Metodom vrua olovka formirati pojam JEZIK. Metodom oluja mozga formirati grozdove. bosanski pravopis
pisanje rijece NE i LI , , d,

JEZIK pravogovor vrste rijei


, , d, imenice glagoli-radnja, stanje, zbivanje

Najava cilja asa: Kontrolni diktat.

Glavni dio
itanje teksta u cjelini a zatim diktiranje reenica. -amil je ustao iz kreveta. Obue jaknu i krenu u kolu. Da li si dorukovao amile? Jesam, urim! Djeak je sreo Dimija. On ne voli kolu. Ne voli uiti i pisati. amila pozva Dimija da idu u kolu. kola nas ui da budemo dobri ljudi i dobri aci. Da li ti voli kolu? Imenice zaokrui, glagole podvuci plavom bojom. Pazi na odgovarajui znak na kraju reenice! Pazi na pravilno pisanje NE i LI.

Zavrni dio
Uenici predaju teke i ponavljamo sadraje.

Nastavna cjelina: Jezik Nastavna jedinica: Imenice i glagoli Tip asa: vjebanje, ponavljanje Opi cilj asa: uoavanje slinosti i razlika izmeu dvije vrste rijei i njihova analiza Zadaci: obrazovni: analizirati glagole i imenice itanjem reenica i uoavajui ta neko radi i ko vri radnju, stanje odgojni: razumjeti sadraj reenica i znaenje glagola i imenica po vrsti, radu i broju funkcionalni: osposobiti uenika za samostalnu analizu reenice, sintezu i izvoenje samostalnog zakljuka Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, obrazlaganje, razgovor, metoda asocijacija, diferencirano uenje, demonstracija Oblici rada: frontalni, individualni, u paru Nastavna sredstva: tekst Ledena gora

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Zaponi prvim slovom moga imena. Djeca u krugu govore rijei tako da svaki sljedei poinje rije poetnim slovom prethodne rijei( Asim, Amela...) i varijacije. Povratak u klupe i dolaenje do pojma putem asocijacija (metode vrua olovka i oluja ideja). Evokacija! TA ZNAMO O VRSTAMA RIJEI? VRSTE RIJEI
IMENICE imena znaenje vlastita po vrsti zajednika po rodu po broju GLAGOLI radnja znaenje stanje ta neko radi zbivanje

Najava cilja asa: Uoavanje glagola i imenica u paru.

Glavni dio
Podijeliti tekst na dijelove, a zatim raditi u paru. Parovi podnose izvjetaj analizirjaui imenice i glagole po vrsti, rodu i broju.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Imenice u reenici traimo na pitanje Ko neto radi? Vrste imenica razlikujemo po rodu i broju. Glagole traimo pomou pitanja ta neko radi? ta se dogaa u prirodi?

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Imenice- vlastite i zajednike Tip asa: utvrivanje, vjebanje Opi cilj asa: Uvrditi znanje o imenicama i nauiti vrste imenica Zadaci: obrazovni: utvrditi znanje o vlastitim i zajednikim imenicama odgojni: razumjeti sadraj zadatka i samostalno raditi zadatak funkcionalni: osposobljavanje za samostalno izvoenje opaanja, zakljuaka, uopavanja i miljenja Nastavne metode: razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru Nastavna sredstva: slike, tekst, radni list, flomasteri, papir u boji, sliice- karte, kartice

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Individualan rad Evokacija! Metod vrua olovka- ta znamo o imenima? Kako zovemo rijei koje pokazuju razliita imena?- Imenice. ta znamo o imenicama? Oluja ideja- Brainstorming! ta elimo saznati?

Glavni dio
Razumijevanje znaenja: Brodolom- igra za formiranje grupa. I grupa: Iz teksta Voda izdvojiti imenice u teku i na papir u boji. II grupa: Na papir u boji lijepi imena gradova. III grupa: Rijeke. IV grupa: Planine. V grupa: Vlastite i zajednike imenice.

Zavrni dio
Refleksija! TA SMO NAUILI? Imenice mogu biti zajednike i vlastite. Imenicama oznaavamo imena gradova, rijeka, planina. Vlastite imenice piuse velikim slovom jer pokazuju vlastita imena. Zajednike imenice piu se malim slovom jer pokazuju zajednika imena ivih bia, predmeta i pojava. Domaa zadaa: Sastavi pjesmu o imenicama i donesi.

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: imenice- rod i broj Tip asa: obrada Opi cilj asa: Nauiti uenike da imenice imaju rod i broj razgovarajui o porodicama Zadaci: obrazovni: upoznati uenike da imenice imaju rod i broj odgojni: uenici samostalno razgovaraju o porodicama; shvatiti znaaj porodice kroz razumijevanje roda i broja funkcionalni: osposobiti se za samostalan rad; izvoenje zakljuaka i miljenja Nastavne metode: objanjavanje, razgovor, demonstracija, metode usmjerene na dijete Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: slike, tekst, puzzle

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Slaganje puzzli- porodice ivotinja. Evokacija! TA ZNAMO O IMENICAMA? Oluja mozga- ta elimo saznati o rodu i broju imenica? IMENICE
ROD BROJ muki jednina enski mnoina srednji

uenici podijeljeni u grupe.

Glavni dio
Svaka grupa na radnom listu uoava rod i broj svoje porodice. IMENICA Koza jarac ROD BROJ MNOINA enski Jednina Koze muki jednina jarci jare srednji jednina jarii

Izvjetavanje grupa

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Imenice imaju rod i broj. Rod moe biti enski, muki, srednji. Broj moe biti u jednini i mnoini. Domaa zadaa: Radni list br.

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Imenice- umanjenice i uveanice Tip asa: obrada Opi cilj asa: Nauiti uenike znaaku jezika za razvijanje govora i komunikacije meu sobom; proiriti znanje o imenicama Zadaci: obrazovni: upoznavanje pojmova umanjenica i uveanica, proirivanje znanja o imenicama, uoavaje u tekstu i razlikovanje odgojni: razumijevanje teksta i znaenja onoga to je umanjeno i uveano, razvijanje sa,ostalnosti u izvjetavanju, razumijevanje znaaja aktivnog i kooperativnog uenja funkcionalni: osposobiti se za samostalan rad, rad u paru i grupi; prepoznavati i razlikovati umanjenice i uveanice; izvoditi zakljuke i razvijati miljenje Nastavne metode: metode usmjerene na dijete- vrua olovka, oluja mozga, aktivno i kooperativno uenje, razgovor, demonstracija Oblici rada: individualni, u paru, grupni, frontalni Nastavna sredstva: kartice sa imenicama, sliice, aplikacije

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra arobna kutija Uenici izvlae kartice iz kutije i tako formiraju grupe (zelena, crvena, plava, uta, bijela) po pet uenika. I grupa: Imena dijelova tijela. II grupa: imena ivotinja. III grupa: Imena ivotinja. IV grupa: Imena predmeta. V grupa: Imena pojava. Metoda vrue olovke- TA ZNAMO O IMENICAMA? Metoda oluja mozga- TA ELIMO SAZNATI?

Glavni dio
Razumijevanje sadraja! Svakak grupa pokuava prikazati zadatak umanjeno i uveano. I grupa: usta- ustaca- ustetina II grupa: trava- travica- travetina III grupa: maka- makica- maketina IV grupa: sto- stoi- stoletina V grupa: sin- sini- sinina Grupe izvjetavaju o zavrenom zadatku.

Zavrni dio
Refleksija! TA SMO NAUILI?

Ponoviti naueno kroz razgovor voenim pitanjima i podvui na tabli. Umanjenice su rijei kojima predstavljamo neto umanjeno. Uveanice su rijei kojima neto uveavamo. KARTICE trava maka usta sto sunce cvijet konj nos ormar vjetar Gljiva Jarac Oko Tabla Kia krompir ovca uho prozor led kruka vuk rep ep snijeg lubenica ptica apa no zemlja

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Glagoli- radnja, stanje, zbivanje Tip asa: obrada Opi cilj asa: Upoznati uenike sa novom vrstom rijei i njihovim znaenjem Zadaci: obrazovni: upoznati pojam glagola; uoavati i prepoznavati radnju, stanje i zbivanje odgojni: razumjeti znaenje glagola funkcionalni: osposobiti uenike da samostalno zakljuuju i misle; prepoznavati glagole u tekstu (reenicama) Nastavne metode: metode usmjere na dijete, ibjanjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: slike, flomasteri, kartice sa rijeima

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Voenim pitanjima ponoviti znaenje imenica. Danas emo upoznati novu vrstu rijei zato budite paljivi! Metodom vrua olovka napiite to vie rijei oko: RADITI DOGAA SE U PRIRODI
itati, pisati, cijepati, voziti, pjevati pada, snjei, kii, uti, grmi, sijeva

Proitajte ove rijei. ta biste jo eljeli saznati o ovoj vrsti rijei? GLAGOLI ime znaenje vrste- stanje, radnja, zbivanje

Glavni dio
Razumijevanje sadraja Podjela uenika u pet kooperativnih grupa po pet uenika. I grupa: Imenicama dodaj radnju pa napravi reenicu- VUK TRI. DIJETE PLAE. II grupa: Pantomimo pogodi o kakvoj rijei se radi (stoji, sjedi, spava, lei). III grupa: Imenicama dodaj rije koja pokazuje to dogaanje- KIA SIPI. SNIJEG SNJEI. MUNJA SIJEVA. IV grupa: Pogodi rije LAGOGIL, NJADAR. V grupa: Pogodi rijei NJESAT, NJEVIZAB. Izvjetavanje grupa i formiranje rijei oko tematskog kruga- davanje pojma GLAGOL i uoavanje znaenja.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI O GLAGOLIMA? Glagoli su vrsta rijei.

Oznaavaju radnju, stanje i zbivanje. RADNJA- kad neko neto radi STANJE- mirovanje ZBIVANJE- dogaa se u prirodi Uenici prepisuju zapis sa table. Domaa zadaa: Napii pet rijei u kojima e biti glagoli i nacrtaj to. Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Vrsta rijei- glagoli- igra Tip asa: kombinirani Opi cilj asa: Nauiti uenike da uoavaju i prepoznaju glagole u reenicama i u tekstu Zadaci: obrazovni: nauiti glagole metodom aktivnog unja i prepoznavanje u tekstu odgojni: razumijevanje znaenja glagola kroz igrovne aktivnosti funkcionalni: osposobiti se za aktivno uenje pomou razliitih metoda i radom u malim grupama Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, opisivanje, razgovor, demonstracije Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: slike, tekst, kartice sa rijeima, sliice, krialjka

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Sastavi reenicu Poinjemo: Kia- drugi uenik nastavlja glagolom- pljuti... Sva djeca povezuju rijei i tako ponovimo reenicu. Evokacija metodama vrua olovka i oluja mozga. TA ZNAMO? RIJEI GLAGOLI-radnja, stanje, zbivanje

Glavni dio
I grupa: Pomou krialjke sa rijeima izdvojiti planine i dodati glagole. II grupa: Izdvojiti rijeke i dodati glagole. III grupa: Na imenice dodati glagole zbivanja. IV grupa: Na sliice- zanimanja, dodati glagole radnje. V grupa: Pomou sliica oiti glagole stanja. Izvjetavanje grupa i postavljanje pitanja ostalim grupama o zadatom zadatku. Podvui na tabli ono to smo zakljuili.

Zavrni dio
Domaa zadaa: Iz teksta Izdubljeno stablo izdvojiti glagole i razvrstati ih.

Nastavna cjelina: Jezik Nastavna jedinica: Glagolska vremena: prolost, sadanjost, budunost Tip asa: obrada Opi cilj asa: Nauiti uenike slinostima i razlikama u odreivanju glagolskog vremena sa osvrtom na vrste Zadaci: obrazovni: upoznavanje glagolskih vremena i nauiti kako mijenjati glagole kroz vremena uz upotrebu pomonih glagola, uz analizu slika icrtea odgojni: razumijevanje znaenja glagolskih vremena funkcionalni: osposobljavanje uenika za primjenu znaenja glagola na konkretnim zadacima i njihovo mijenjanje kroz vremena Nastavne metode: metod usmenog izlaganja, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: slike, crtei, tekst, krede u boji

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Posmatranje crtea i slika- ANALIZA I UOAVANJE PONAANJA DJEAKA (DANAS, JUE, SUTRA) Kakvo je danas bilo vrijeme? A jue? ta mislite kakvo e biti sutra? Ko e to znati? ta rade meteorolozi? Predviaju vrijeme. Najava cilja asa: Mi emo se danas upoznati sa glagolskim vremenima. GLAGOLI- glagolska vremena Evokacija- TA ZNAMO O GLAGOLIMA? GLAGOLI radnja stanje zbivanje vrsta rijei TA ELIMO SAZNATI O GLAGOLSKIM VREMENIMA? GLAGOLSKA VREMENA jue danas sutra Podijeliti uenike u pet grupa.

Glavni dio
Grupe itaju zadatak i mijenjaju glagole kroz vrijeme. I grupa: Dopuniti reenice sa glagolom RADIM.

II grupa: Dopuniti reenice glagolom STOJI. III grupa: Dopuniti reenice glagolom MIRIE. IV grupa: Dopunjava reenice glagolom u prolom vremenu. V grupa: Dopunjava reenice u buduem vremenu. Svaka grupa izvjetava i uvrtava kartice u predvienu tabelu na tabli, uoavamo znaenje vremena.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Glagoli su vrsta rijei koja se mijenja kroz vremena. Postoje tri glagolska vremena. Sadanje vrijeme oznaava da se neto radi ili dogaa sada, u sadanjosti. Prolo vrijeme oznaava da se neto radi u prolosti, ranije. Budue vrijeme oznaava da e se neto raditi ili dogoditi poslije odreenog vremena (sutra, za mjesec, godinu...). to je budunost. ZADACI I grupa Dopuni reenice: Amir __________ u polju.- raditi Esma ___________ demper.- plesti Dijete ___________ u beici.- plakati II grupa Vuk__________ na stijeni.- stajati Zmija __________ na travi.- leati Djeak ____________ u krevetu.- spavati III grupa Napii reenice kao da je jue bilo! Amir je _________ .- raditi Zerina je __________ .- plesati Osman je ___________ .- pjevati IV grupa Rua __________ u travi.- mirisati ljiva __________ u vonjaku.- beharati Sunce __________ na nebu.- sijati V grupa Napii reenice kao da e se tek desiti (sutra)! Ja u ___________ u kino.- idem Ona e ____________ na ples.- idem Amira e _____________ u kolu.- idem

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: Prepriavanje na osnovu uopenih pitanja- tekst Drug, Zoran Jovanovi Tip asa: kombinovani Opi cilj asa: Nauiti uenike da prepriavaju priu, izraajno itaju i razumiju proitani tekst Zadaci: obrazovni: usvajanje oblika prepriavanja pomou uopenih pitanja, analiza likova i njihovih postupaka odgojni: razumijevanje proitanog sadraja i shvatanje poruke u prii; razumijevanje postupaka likova; razvijanje pozitivnih crta linosti uenika (prijateljstvo, samostalnost, pozitivna slika o sebi) i osjeanja ljubavi i podrke za druge funkcionalni: osposobljavanje uenika za izraajno itanje i pravilnu artikulaciju glasova; osposobljavanje za razvoj senzornih i intelektualnih sposobnost Nastavne metode: oluja mozga, metoda davanja cilja asa unaprijed, metoda diferenciranog uenja, metoda aktivnog i kooperativnog uenja Oblici rada: frontalni, individualni, rad u grupi Nastavna sredstva: cd Branko Kockica i drugari, itanka za 3. razred, teke, flomasteri, bojice

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Sluanje pjesme U svijetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje drugarstvo... Metodom oluja mozga asocirati uenike da za pojam DRUG kau to vie svojstava koja imaju veze s tim pojmom.ovo je kratka ograniena aktivnost. DRUG sloga drug lo ljubav druenje nakon ove aktivnosti upuujemo uenike na priu Drug, Zoran M. Jovanovi. Zapisivanje naslova.

Glavni dio
Podjela uenika u grupe. Igra Pronai druga po boji! Na poetku asa svaki uenik odabere olovku po boji. Svaka olovka- uenik sjeda u svoju grupu. Grupe rade po zadacima i na kraju izvjetavaju o radu. Uz radni listi ide saetak dijela prie.

Zavrni dio

Izraajno itanje prie po dijelovima i grupama. Prepriavanje prie po planu. Kultura izraavanja Drug Prepriavanje pomou uopenih pitanja Plan prie: Djeak se sam vraa kui. Usamljeni djeak nema drutva. Susret sa malim djeakom. Razgovor dvojice djeaka. Dogovor do novog susreta. Dosadna kia. Radostan susret dva druga. Pokisli, ali sretni djeaci. ZADACI ZA GRUPE Kultura izraavanja Prepriavanje pomou uopenih pitanja Drug Zoran M. Jovanovi I grupa O emu se govori u prii? Gdje se odvija radnja prie? Odakle se vraa djeak? Gdje ide? S kime ide? Kako se osjea taj djeak? Zato!? Opii svoj dio prie ukratko i daj naslov tom dijelu! II grupa Kakv je djeak dolazio kui? Zato je bio pranjav? Koga je upoznao na putu? ta misli kako se osjeao? III grupa Kako je izgledao novi djeak? Kuda je iao? O emu su razgovarali djeaci? ta su se dofovorili? Opii svoj dio prie ukratko i daj naslov svom dijelu prie! IV grupa Kakvo je bilo vrijeme u toku dogaaja? ta je radio stariji djeak kod kue? Koga je ujutro ugledao? Kako je postupio? Zato? ta su uradila dvojica djeaka?

Opii svoj dio prie i daj naslov svom dijelu prie!

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: Prepriavanje na osnovu zajedniki napravljenog plana: Kako je procvjetala prva visibaba, imo Ei Tip asa: kombinovani Opi cilj asa: Nauiti uenike da sa razumijevanjem itaju tekst, sastavljaju plan prie i priaju priu po zadatku Zadaci: obrazovni: formiranje predstava o vjesnicima proljea; uoavanje toka dogaaja u cjelini i po dijelovima odgojni: razumijevanje sadraja teksta i pouke prie; razvijanje samostalnosti kod uenika funkcionalni: osposobljavanje uenika da stvaraju predstave; razvijaju precepciju, panju, pamenje, miljenje i zakljuivanje, vre analizu i sintezu prie pomou datog plana Nastavne metode: poticajna metoda igrom, razgovor, demonstracija, tekst- metoda, ilustrativna Oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavna sredstva: cvijee- modeli od papira i tapete, itanka, flomasteri

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Poticajnom igrom Cvjetovi- igrokaz motivirati uenike da stvore predstave o proljenim cvjetovima. Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran! Proljee je dolo tek, a s njim i ja, Kukurijek! Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran, svako dijete mene zna Ljubiica to sam ja! Dobro jutro, dobar dan, proljeni sam cvjeti ran! Poznaje me biljka svaka, ja sam djeco Visibaka! Analiza sadraja pomou kratkih pitanja. Najava cilja asa: Danas emo itati priu, po dijelovima i praviti plan prie. Zapisivanje naslova na tabli: Kako je procvjetala prva visibaba, imo Ei

Glavni dio
itanje teksta po dijelovima i sastavljanje plana prie. Svaki dio proitati sa razumijevanjem sadraja teksta. Pomou kratkih pitanja ponoviti sadraj tog dijela.

Kratkom reenicom pokuajte izraziti sadraj ovog dijela prie! To e biti naslov za ovaj dio plana prie. ( Svaki dio uraditi na isti nain) Uenici mogu zatvoriti oi i zamisliti kako bi taj dio nacrtali na crteu da bi lkae zapisali naslove. Svaki naslov je taka plana prepriavanja. Plan prie 1. Zima kree na put. 2. jednoj pahuljici se ne odlazi. 3. pahuljica se skriva pod suhi list. 4. susret sa suncem. 5. pahuljica se pretvara u visibabu.

Zavrni dio
Prepriavanje prie po planu (zajedniki, svi uenici). Kako ti se dpala pria? Zato? Domaa zadaa: Nacrtaj sliku prema planu prie. Odgovoriti na pitanja sa strane iz itanke Sljedei as pismenog izraavanja raditi prema planu iz itanke.

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: IKT u prozi: Plamena, A. Hromadi Tip asa: obrada Opi cilj asa: upoznavanje bajke kao prie sa nestvarnim dogaajima u kojima uvijek dobro pobjeuje zlo Zadaci: obrazovni: upoznati pojam bajke i novi sadraj i uoiti temu i izvesti pouku odgojni: razumijeti sadraj prie i proiriti svoj rjenik funkcionalni: razvijanje sposobnosti izraavanja rijeima, osposobiti se za usvajanje misaonih operacija, zakljuivanja i miljenja Nastavne metode: pripovijedanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, indvidiualni, u paru Nastavna sredstva: enciklopedije

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ponoviti znanje o pticama voenim pitanjima. Pokazati sliku iz enciklopedije ( Rajska ptica) Pogledajte joj perje i izgled! Poput ove ptice postoji jedna lijepa ptica koja se zove Plamena. Otvorite sveske i napiite ta vam prvo padne na pamet vezano za ovu rije! Najava cilja: Proitat u vam priu Plamena koju je napisao Ahmet Hromadi. Zapisujem naslov na tabli.

Glavni dio
itanje prie i analiza sadraja. Uoavanje toka dogaaja, mjesta i vremena radnje. Uoavanje teme- O emu se govori u prii? Kakva je bila Plamena? Rad u paru- napii Plamena i dodaj joj osobine ( izdrljiva, dobra, hrabra, plemenita). ta mislite emu nas pouava ova pria? Jesu li stvarni ovi dgaaji? Na osnovu ega to zakljuujete? Dajem pojam bajke!

Zavrni dio
Odabrati poslovicu koja bi odgovarala ovoj prii. POUKE: Male ivotinje i mali ljudi mogu biti hrabri. Hrabrost je osobina onih koji se bore za slobodu svoje zemlje, kue. Prijatelj se poznaje u nevolji.

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u prozi Nastavna jedinica: Drug, zoran M. Jovanovi Tip asa: obrada novog sadraja Opi cilj asa: itanje teksta sa razumijevanjem proitanog sadraja Zadaci: obrazovni: upoznavanje teksta u prozi, uoavanje toka dogaaja, sadrajna analiza prie uz karakterizaciju likova odgojni: razumijevanje sadraja prie i postupaka likova u prii, shvatanje pouke prie i razvijanje pozitivnih osobina linosti uenika ( ljubav, sree, potovanja, uvaavanja) funkcionalni: osposobljavanje uenika za izraajno itanje, razumijevanje sadraja, analizu, sintezu, miljenje i zakljuivanje Nastavne metode: razgovor, demonstracija, poticajna metoda, tekst metoda Oblici rada: rad u paru, frontalni, individualni Nastavna sredstva: igra Pronai druga, tekst iz itanke za 3. razred, individualni listi

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Pronai druga po boji svoje majice- rad u paru. Motivacioni razgovor o drugarstvu. ta ti znai drugarstvo?- frontalni rad. Najava cilja asa i zapisivanje naslova.

Glavni dio
Izraajno itanje teksta. Sadrajna analiza pomou pitanja i odgovora. Analiza prie u parovima. Svaki par dobija po par pitanja. Rade zajedniki a na kraju vrimo analizu.

Zavrni dio
ta smo nauili? Odgovore parova lijepimo na predvieni prostor, na tabli ili plakatu i itamo sadraj. ZADACI ZA PAROVE O emu govori ova pria? - ilustruj to to si napisao! 2. Gdje je stanovao djeak iz nae prie? - Ilustruj to to si napisao! 3. Koliko dugo je trebalo da se djeaci sprijatelje? - U koje vrijeme se odvija radnja prie? 4. O kome pria govori?

- Ilustruj te likove! 5. Opii glavni lik djeaka iz nae prie! - Ilustruj to si napisao! 6. Koju poruku alje ova pria? - ta misli , koja osjeanja veu ova dva djeaka? Domaa zadaa: Odgovori na pitanja iz itanke str. 41, i naui izraajno lijepo itati priu. Nastavna cjelina: Kultura pismenog izraavanja Nastavna jedinica: Prepriavanje pomou zajednikog plana Plamena Tip asa: pismena vjeba Opi cilj asa: Nauiti uenike da se pismeno izraavaju i samostalno prepriavaju priu Zadaci: obrazovni: saznati nain pismenog izraavanja- prepriavanja prie odgojni: razumjeti sadraj napisanog teksta i ponaanje Plamene funkcionalni: moi se pismeno izraavati, zakljuivati i uobliavati reenice po redoslijedu radnje Nastavne metode: razgovor i metoda rada sa tekstom Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: tekst Plamena

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ukratko prepriati i ponoviti sadraj prie Plamena- itanje plana Igra boja- pronai druga za formiranje est grupa sa po etiri uenika. Isticanje cilja! Danas piemo 4. kolsku pismenu vjebu. Prepriavanje pomou zajednikog plana.

Glavni dio
Svaka grupa e prepisati ovaj dio prie prema broju naslova (grupe) I grupa: Tuga usamljene ptice. II grupa: Plamena trai zaviaj. III grupa: Ptice su u opasnosti. IV grupa: Smrtonosni let. V grupa: Plamena spaava ptice. VI grupa: Plamena je stekla prijatelje, ali bilo je kasno.

Zavrni dio
Pokupiti radove i pripremiti teke za ispravak.

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: Prepriavanje s promjenom kraja prie, tekst Plamena Tip asa: kombinovani as Opi cilj asa: Razumijevanje sadraja prie uz promjenu kraja prie, razvoj kulture izraavanja kod uenika Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog oblika prepriavanja, uoavanje i analiza likova i njihovih karakteristika (izgled, postupci, ponaanje) odgojni: razumijevanje sadraja, postupaka likova i pouke prie, razumijevanje sadraja teksta sa promjenom kraja prie funkcionalni: osposobljavanje uenika za samostalno izvoenje zakljuaka i prepriavanje prie; osposobljavanje uenika za razvoj misaonih operacija predstava, percepcije, panje, pamenja, analize, sinteze i miljenja Nastavne metode: tekst metoda, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: itanka za 3. razred (strana 53), radni listi, aplikacije, flomasteri, papir u boji, teke

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Sadrajna analiza prie proitane na prethodnom asu sa akcentom na zavretak prie. Analiza postupaka Plamene i drugih ptica pomou kratkih pitanja. Podjela uenika u grupe prema izvuenim karticama. Igra Pronai svoje jato- svaki uenik izvlai karticu, sliicu ili neto to ga povezuje sa njegovim jatom. Grupe sebi mogu smisliti imena. Najava cilja asa: Danas emo pokuati da promijenimo kraj prie, pa emo prepriavati priu na nov nain. Zapisivanje naslova: Kultura izraavanja Prepriavanje sa promjenom kraja prie Plamena

Glavni dio
Razred dijelim na etiri grupe. Sve grupe dobijaju zadatak prema kojem trebaju prepriati priu sa pozitivnim ishodom. Na kraju izvjetavaju o zavrenom zadatku pa radimo zajedniku analizu prie. Uenici u grupi rade zajedniki na veem papiru, a zatim isto i individualno u svoje teke.

Zavrni dio
Koja ti se pria najvie dopala? Zato? ta ti se nije svidjelo kod drugih? Zato? Ilustrovanje prie

Zadaci po grupama I grupa Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju. ta se moglo desiti kad su ptice pokuale da pomognu Plamenoj? II grupa Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju. ta su ptice mogle organizovati umjesto pogreba? III grupa Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju. ta bi rekla Plamena da je mogla uti druge ptice? Kako bi se osjeala? IV grupa Prepriaj priu ali tako da je promijeni na kraju. Kako je plamena ivjela meu drugim pticama sa svojim hrabrim i velikim srcem?

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: Film- izraajna sredstva filmske umjetnosti (filmska slika, zvuk, govor, muzika) Tip asa: kombinovani Opi cilj asa: Upoznati uenike sa sadrajem i vrstama filma kao i sredstvima kojima se film izraava Zadaci: obrazovni: formirati predstave o filmu, vrstama filma, slici, govoru i zvuku na filmu, kao i nain prikazivanja odgojni: razumijevanje znaenja izraajnih predstava funkcionalni: osposobiti se za razumijevanje sadraja, izvoenje zakljuaka i miljenja Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija, oluja ideja Oblici rada: frontalni, individualni, u paru Nastavna sredstva: slike, filmovi, cd, tekst

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ponoviti vrste filma i razgovarati o odgledanim filmovima Evokacija! ta znamo o filmu? FILM platno snimanje gledanje kino
u mraku kamerom projektor projektorom prikazivanje u sobi u sali

Najava cilja asa: Danas emo upoznati kako se film prikazuje i pomou kojih sredstava.

Glavni dio
Razumijevanje sadraja Objanjenje i opisivanje naina prikazivanja filma (rad u paru: Film- pokretne slike). Objasniti postanak, vrste filmova i izraajna sredstva (filmska traka, zvuk, govor, muzika). Razgovor o filmovima koje su uenici gledali (analiza likova i kratki sadraj). Proitati nekoliko primjera radova i pogledati.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Znaenje filma i vrste.

Nain prikazivanja. Sadraj filma. Domaa zadaa: Podijeliti uenicima filmove da ih pogledaju kod kue (Vlak u snijegu, Duba Pere Kvrice, Kekec, Orlovi rano lete)

ZADATAK ZA RAD U PARU Film je ispriana pria u slikama koje se pokreu. Sastoji se od niza sliica koje se brzo smjenjuju pa se ini kao da se miu. Izrei papir veliine A 4 po irini u vrpce iroke 7 do 10 cm. Svaku vrpcu presavijemo po pola. Iznutra, na kraju donje trake, nacrtaj neki jednostavan lik u odreenom poloaju (dijete rairenih ruku...). Na istom mjestu, na gornjem papiru, nacrtaj isti taj lik u drugom poloaju (dijete sputenih ruku...). Lik precrtava tako da zajednike dijelove kopira (papir prisloni na prozor okrenut na sunanu stranu pa docrta nove detalje). Gotove sliice namota na olovku, pridrava donji papir, a preko njega brzo okree olovku lijevo- desno. Svaki lan crta jednu sliicu. To mogu biti razni motivi: lopta- miruje, skae; lepitr- rairenih, sputenih krila...

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: Opisivanje predmeta- kiobran Tip asa: obrada Opi cilj asa: Obogatiti rjenik uenika usmenom kulturom izraavanja- prianjem i opisivanjem predmeta Zadaci: obrazovni: opisivati izgled, kakvou, namjenu i upotrebu predmeta; priati sadraj reenice i razumjeti sadraj odgojni: razumijevanje opisivanja kao naina prepriavanja izgleda i namjene kiobrana; bogaenje rjenika funkcionalni: osposobljavanje za samostalno opisivanje predmeta i prianje o njemu; analizu, sintezu, izvoenje zakljuaka, uopavanje i samostalno miljenje Nastavne metode: asocijativna, metoda izlaganja, razgovor, demonstracija, igra pronai me i opii Oblici rada: individualni, u paru Nastavna sredstva: krede u boji, sat, kiobran

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra! Pronai predmet i opii ga. Svako dijete odabere predmet u uionici i opie ga u 2 3 reenice. Povratak u klupe. TA ZNAMO O OPISIVANJE PREDMETA? OPISIVANJE PREDMETA
Veliina boja oblik graa materijal upotreba namjena

Najava cilja i zapisivanje na tabli: Kultura izraavanja- opis predmeta KIOBRAN.

Glavni dio
Uenici opisuju kiobran prema emi na tabli. Svako kae po jednu reenicu. Tako ispriamo priu. Samostalno opisivanje nekolicine uenika

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? iji je kiobran? Kako predmet izgleda? Kome je predmet namijenje? emu slui? Zato ga koristimo? Kada?

Domaa zadaa: Kada bi kiobran oivio ta bi se desilo? Napisati sastav kod kue. Na sljedeem asu opisivati predmet sa strane 47 u itanci za 3. razred

Nastavna cjelina: Interpretacija teksta Nastavna jedinica: up sa zlatom Tip asa: obrada Opi cilj asa: Nauiti uenike da itaju tekst sa razumijevajem proitanog sadraja Zadaci: obrazovni: upoznati novi tekst; itati ga sa arzumijevanjem sadraja, uoiti tok dogaaja odgojni: razumjeti sadraj teksta i obogatiti svoj rjenik funkcionalni: osposobiti uenike za samostalno itaje teksta, izvoenje zakljuaka i miljenja Nastavne metode: opisivanje, razgovor, demonstracija, oluja mozga, vrua olovka, kooperativne grupe Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u par Nastavna sredstva: creti, tekst

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Posmatranje slike up- analiza slike. Metodom vrua olovka formirati pojam UP- individualan rad. Pokuajte sloiti naslov: PU/ AS/ SMOTLZ Zapisivanje naslova: up sa zlatom

Glavni dio
Razumijevanje sadraja itanjem sa pauzama. Analiza sadraja prie. Podjela prie po cjelinama radi skraivanja prile. Podjela uenika u grupe- igra Brodolom. Svaka grupa ita svoj dio prie, uoava tok radnje. Analizira dio prie i daje naslov. Kod izvjetavanja, svaki lan grupe prepria po jednu reenicu svog dijela prpie i tako proanaliziramo cijelu priu.

Zavrni dio
TA SMO NAUILI? Mjesto i vrijeme radnje. O emu se govori u prii? Ko su likovi u prii? emu nas pouava ova pria? Mnogi narodi imaju svoje prie. Domaa zadaa: Nauiti itati priu (uvjebati itanje).

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta Nastavna jedinica: RKT u prozi: up sa zlatom Tip asa: kombinovani Opi cilj asa: Nauiti uenike da interpretiraju tekst podjelom na manje cjeline, uoe tok dogaaja Zadaci: obrazovni: saznati da se vei tekst moe poslojiti na manje dijelove; rastaviti plan prie i uoiti likove u prii odgojni: razumijevanje sadraja teksta i osobina likova; bogaenje rjenika funkcionalni: osposobiti uenike za samostalno izvoenje zakljuaka; do saznanja dolaziti istraivanjem Nastavne metode: pripovjedanje, razgovor, demonstracije Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: tekst, aplikacije

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Bolji uenici iaju priu. Kratka analiza voenim pitanjima. CAR SELJAK PRAVDA ta znamo o temi? Podjela pria po cjelinama dok itamo! TA ELIMO SAZNATI? UP SA ZLATOM o emu govorimo osobine likova plan prie pouka prie Podjela uenika u grupe. Najava cilja asa: Danas emo uiti kako se moe skratiti veliki tekst pomou davanjanaslova i stvaranjem plana prie.

Glavni dio
Uenici po grupama rade pa zatim izvjetavaju. I grupa: O emu govorimo u prii? II grupa: Opii izgled i osobine cara. III grupa: Opii izgled i osobine seljaka. IV grupa: emu nas pouava pria? Odaberi poslovicu: Ne ini drugom ono to ne eli sebi. Pravda je spora, ali uvijek doe na kraju svega. Dobro se dobrim vraa.

Zavrni dio

Nastavna cjelina: Kultura usmenog izraavanja Nastavna jedinica: up sa zlatom- Jermenska pria Tip asa: kombinovani Opi cilj asa: Kroz kulturu govora usmenog izraavanj usmenog izraavanja obogatiti ueniki rjenik Zadaci: obrazovni: samostalno usmeno prepriavati priu pomou zajednikog plana odgojni: razumjeti sadraj prie i obogatiti svoj rjenik funkcionalni: osposobiti se za samostalno prepriavanje prie i izvoenje zakljuaka Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, razgovor, ilustracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: crtei, tekst

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Pregledati zadau. Ponoviti priu na pitanja TA ZNAMO O PLANU PRIE? Pomou metode vrua olovka objasniti pojam PLAN. PLAN
pria reenice zadaci cilj pouka

Metodom oluja mozga otkriti objanjenje pojma PREPRIAVANJE. PREPRIAVANJE


plan naslov dogaaji likovi kraj prie poetak

Najava cilja i zadataka unaprijed. Prilijepiti plan prie sa prethodnog asa. Danas emo usmeno prepriavati priu!

Glavni dio
Uenici o svakom podnaslovu govore dvije ili tri reenice. Na kraju, uenici samostalno prepriavaju priu, uz korigovanje reenica.

Zavrni dio
Uenici ilustruju dio prie koji im se najvie svia. PLAN PRIE ivot siromanog seljaka. Susjed unajmljuje zemlju.

Pronalazak upa sa blagom. Svaa komija. Razgovor kod cara. Zmije u upu. Razgovor sa mudracima. Vjenanje. Mudra odluka donosi sreu posvaanim porodicama. Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta Nastavna jedinica: up sa zlatom- Jermenska pria Tip asa: Opi cilj asa: nauiti uenike da shvate sadraj teksta kroz itanje, analizu i razumijevanje sadraja Zadaci: obrazovni: upoznati novi knjievni tekst u prozi, vrstu prie, likove i tok dogaaja odgojni: razumijevanje sadraja prie, doivljavanje prie i shvatanje pouke prie funkcionalni: osposobljavanje za izraajno itanje, reprodukciju, analizu, isntezu, miljenje i zakljuivanje Nastavne metode: Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva:

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio Glavni dio Zavrni dio

Nastavna cjelina: kultura pismenog izraavanja Nastavna jedinica: prepriavanje po planu prie up sa zlatom Tip asa: pismena vjeba Opi cilj asa: nauiti uenike da prepriavaju priu skraivanjem teksta Zadaci: obrazovni: saznati kkao se pie pismena vjeba pomou plana prie i tako skrauje telst odgojni: razumjeti sadraj pismene vjebe i samostalno pisati pismeni rad funkcionalni: osposobiti se za samostalno izraavanje pismenim radom i formulisanje reenica Nastavne metode: razgovor, demonstracija, pismeni rad Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: tekst, plan prie

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ponoviti sadraj ukratko voenim pitanjima. Nalijepiti plan prie i podijeliti teke za pismenu vjebu. Najava cilja asa: Danas piemo 5. kolsku pismenu vjebu. Prepriavanje po planu up sa zlatom

Glavni dio
itanje plana prie. Uenici samostalno sastavljaju reenice i piu priu.

Zavrni dio
Pokupiti sveske i pripremniti za ispravak. PLAN PRIE ivot siromanog djeaka. Susjed uzima zemlju u najam. Pronaen je up sa zlatom. Svaa susjeda. Car razgovara sa seljacima. Zmije u upu. Razgovor sa mudracima. Vjenanje. Mudra odluka donosi sreu posvaanim porodicama, jer svaa nikome ne koristi.

Nastavna cjelina: lektira Nastavna jedinica: Zelena uma Tip asa: obrada, iterpretacija knjievnog teksta Opi cilj asa: upoznavanje knjievnih djela za djecu i omladinu i njihova uloga i znaaj za bogaenje uenikog rjenika Zadaci: obrazovni: upoznavanje lektire za 3. razred; formiranje predstava o umi i ivim biima; uoavanje stvarnih i nestvranih dogaaja odgojni: razumjeti sadraj prie i pouku prie; uoiti moralne osoboine glavnog lika funkcionalni: osposobiti se za samostalno zakljuivanje i iznoenje miljenja, analize, sinteze i uopavanja Nastavne metode: pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija, Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru Nastavna sredstva: tekst, knjiga Ahmet Hromadi, Zbirka pria

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Koje smo prie do sada proitali? Gdje inae u koli stoji mnogo knjiga? Koje smo lektire donosili iz biblioteke prole godine? ta znamo o lektiri? LEKTIRA
knjige pisac likovi radnja dogaaji doivljaji vrijeme radnje

ta elimo zanti o temi? Najav cilja asa: Danas itamo lektiru pod naslovom Zelena uma, Ahmet Hromadi.

Glavni dio
Dati upute kako se popunjava radni list za lektiru. 1. Podaci o piscu. Kratki sadraj. 2. Proitati priu Ledena gora, uz pauze. 3. Podjela uenika na grupe- analiza prie. I grupa: Uoiti mjesto radnje i vrijeme. II grupa: Glavni lik i njegove osobine. III grupa: Tok dogaaja u prii. IV grupa: Sporedni likovi i njihove osobine. V grupa: pouka prie. 4. Izvjetavanje grupa.

Zavrni dio
Ilustrovanje prie Ledena gora. Domaa zadaa: Proitati jo jednom priu i popuniti radni list za lektiru.

Nastavna jedinica: IKT u stilu: Zima se razboljela, Grigor Vitez Tip asa: obrada Opi cilj asa: nauiti uenike da analiziraju pjesmu i reprodukuju je Zadaci: obrazovni: upoznavanje nove pjesme i izvravanje sadrajne analize odgojni: razumijevanje sadraja teksta i reprodukovanje funkcionalni: osposobljavanje za samostalnu analizu, sintezu, uopavanje i izvoenje zakljuaka Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija, oluja ideja Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: prirodna, slike, udbenik, kostimi proljetnih cvjetova

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ponoviti sadraje o zimi i pribliavanju proljea voenim pitanjima. Metodom asocijacija i tehnikom vrua olovka napisati ta znamo i zimi. ta elimo znati? Kada se zima zima razboli, ta e se dogoditi? Otkrit u vam jednu tajnu. Posluajte! Najava cilja i zapisivanje na tabli.

Glavni dio
itanje pjesme i emocionalna pauza. Sarajna analiza pjesme- ukratko. Uenici itaju pjesmu u sebi i naglas. Analiza strukture pjesme ( motiv, osjeanja, o emu se govori i poruka pjesme) Horsko itanje pjesme i uenje reprodukovanjem.

Zavrni dio
Ilustrovanje pjesme Domaa zadaa: Nauiti pjesmu napamet.

Nastavna jedinica: RKT u stihu: Zima se razboljela Tip asa: utvrivanje Opi cilj asa: reprodukovati pjesmu recitovanjem Zadaci: obrazovni: izvriti strukturnu analizu pjesme po strofama, stihovima i pjesnikim slikama odgojni: razumijevanje sadraja analize pjesme i reprodukcija pjesme funkcionalni: osposobljavanje za samostalno reprodukovanje; analizu, sintezu i uopavanje i izvoenje zakljuaka i miljenja Nastavne metode: razgovor, demontracija Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: audiovizuelna

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Ko e objasniti kako izgleda odlazak zime? Razgovor o odlasku proljea. Govor cvjetova- igrokaz Proljetni cvjetovi. Recitovanje pjesme horski. Najava cilja asa i zapisivanje na tabli.

Glavni dio
Grupni rad. Strukturna analiza pjesme ( strofe, stihovi, pjesnike slike). Rimovane rijei, boje, ta vidimo, ta ujemo. Uenici rade samo stalno i u grupi po strofama. I grupa 1. strofa; II grupa 2. strofa; III grupa 3. strofa. Izvjetaj grupa.

Zavrni dio
Individualno recitovanje.

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u stihu Nastavna jedinica: Asja, Fikreta Kenovi- Salihovi Tip asa: usvajanje novog sadraja Opi cilj asa: razumijevanje sadraja knjievnog teksta kroz sadrajnu i strukturnu analizu Zadaci: obrazovni: razumijevanje sadraja knjievnog teksta u stihu, uoavanje strofe stihova, rime u pjesmi, analiza sadraja pjesme odgojni: razumijevanje sadraja i poruke pjesme, razvijanje osjeanja ljubavi prema svojoj obitelji, djeci, a posebno nani i djedu funkcionalni: osposobljavanje uenika za sadrajnu i strukturnu analizu pjesme, sintezu, miljenje i izvoenje zakljuaka, uoavanje i prepoznavanje strukturnih elemenata u pjesmi ( strofa, stih, rima, vizuelni elementi, pjesnike slike) Nastavne metode: poticajna metoda igrom, tekst metoda, razgovor, demonstracija Oblici rada: rad u paru, frontalni, individualni Nastavna sredstva: tekst Asja, papir u boji, flomasteri, teke i kolski pribor

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Pronai svoj par- voditelj govori na slovo, na slovo A! Uenici ure i hvataju se u parove sa onim uenikom ije ime poinje slovom A. Igrati igru dok ne formiramo sve parove. Najava cilja asa: Danas itamo pjesmu Asja od Fikrete Kenovi- Salihovi.

Glavni dio
Svi uenici u sebi itaju pjesmu. Sadrajnu analizu i strukturnu analizu raditi u paru ( dva stiha- jedan par). Sva pitanja su na str. 54 u itanci. Parovi imaju ista pitanja i dopune odgovora. PITANJA: O emu se govori u tvojim stihovima? Koji je motiv ove pjesme? Kome je posveena ova pjesma? Kakva osjeanja budi? Kakva je djevojica Asja? Koliko slogova imaju tvoji stihovi? Koje se rijei rimuju? ta pjesnikinj poruuje ovom pjesmom? Parovi piu osobine oko rijei ASJA i izvjetavaju ostaleo svom radu.

Zavrni dio
ta smo nauili? Pjesma je vea cjelina koja se sastoji od strofa. Strofa ima manje cjeline koje se zovu stihovi. Pjesma Asja ima jednu strofu i 10 stihova.

Stihovi se slau u zadnjim slogovima. Ilustrovanje pjesnikih slika po stihovima. Domai rad: Napii kome znai sve na svijetu? Pii mali sastav o onima koje voli!

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u stihu Nastavna jedinica: Rijeka, Luka Paljetak Tip asa: obrada Opi cilj asa: shvatiti znaaj istih rijeka za ivi svijet i razvijanje ekoloke svijesti o zatiit voda Zadaci: obrazovni: upoznavanje sadraja teksta u stihu, strukturu pjesme i njene dijelove odgojni: razumijevanje sadraja teksta ; razvijanje samostalnosti i sigurnosti u rejavanju postavljenih zadataka funkcionalni: osposobljavanje za pjesniku analizu i samostalno izvoenje zakljuaka; razvijanje misaone operacije i miljenja Nastavne metode: opisivanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru Nastavna sredstva:slike, enciklopedije, tekst

ARTIKULACIJA ASA
Evokacija- prisjeanje Vrua olovka- VODA- rad u paru Oluja mozga- RIJEKA- individualni rad Pokazujem sliku rijeke- analiza slike ta mislite o emu emo danasrazgovarati? Pokuajte sloiti naslov od ovih slova i ime pjesnika EKARIJ KALU KATLJEAP Razumijevanje sadraja: itanje pjesme sa pauzama. ta msilite ta je bilo dalje? itanje strofa (uoavanje broja strofa i stihova). Podjela na grupe: I grupa: 1. strofa II grupa: 2. strofa III grupa: 3. strofa IV grupa: 4. strofa V grupa (inkluzija): slaganje rijei oko teme RIJEKA. Zadaci za grupe: Koliko stihova ima tvoja strofa? Koje se rijei rimuju? Koje boje viid u rijeima? Koja osjeanja u tebi izaziva pjesma dok ita strofu? Na listu grupe nacrtak ono to vidi dok itate strofu! Izvjetavanje grupa. NEPOZNATE RIJEi bro- znaka koja slui kao nakit

lopo- barska biljka trajna- frizura sitnih i krupnih kovrda valovi, talasi: dijelov rijeke koje pravi vjetar alasi- ribari izvor- mjesto gdje izvire rijeka u pjesmi se govori o rijeci. Rijeka- pjesma ima etiri strofe. I strofa: 10 stihova II strofa: 8 stihova III strofa: 6 stihova IV strofa: 13 stihova Poreenje- pjesnika oznaka kojom se stvari, biljke ili ivotinje uporeuju sa ljudima.

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: Rad u knjievnom tekstu: Rijeka Tip asa: kombinirani Opi cilj asa: razviti kulturu izraavanja kod uenika i reprodukovanje teksta Zadaci: obrazovni: nauiti uenike da reprodukuju tekst, uoe pjesnike slike i ilustruju ih odgojni: razumijevanje sadraja pjesme i razvijanje samostalne navike za rjeavanje postavljenih zadataka funkcionalni:osposobljavanje za samostalno izvoenje zakljuaka i i znoenja svojih stavova Nastavne metode: opisivanje, intervju, razgovor, ilustracija, oluja mozga Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: crtei, tekst

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Evokacija: ta znamo o rijeci? Metoda oluje mozga. Koliko strofa ima naa pjesma Rijeka? Koliko stihova? Kakve boje smo upoznali itajui pjesmu? Kakvo osjeanje u vama izaziva pjesma? Koja vrsta rijei je ova rije rijeka?

Glavni dio
Razumijevanje sadraja: I grupa: Odredi imenice u pjesmi. II grupa: Pronai predmete u pjesmi. III grupa: Pronai pojave u pjesmi. IV grupa: Pronai rijei koje pokazuju bia. V grupa- inkluzija- slikati. Frontalni razgovor- itanje strofa. Svaka grupa zamiri i zamisli svoju sliku. Pjesnik je opisao sliku rijeke i doarao je rijeima, pa se takva slika zove PJESNIKA SLIKA. Svaka grupa oslikava svoju pjesniku sliku.

Zavrni dio
ta smo nauili? Izvjetavanje grupa: Pjesnike slike pjesnik oslikava rijeima. U nama izaziva osjeaj sree. Pjesnike slike:

1.Rijeka u sandalama- hoda. 2. Igranka nou sa valovima. 3. Ujutru rijeka hoda bosa. 4. Rjeka i val na balu. 5. Zaspala rijeka. 6. More i rijeka zagrljeni se bude. Domaa zadaa: Nauiti recitovati pjesmu. Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta Nastavna jedinica: List na putu, ukrija Pando Tip asa: obrada novog sadraja Opi cilj asa: itanje teksta u stihu sa razumijevanjem sadraja Zadaci: obrazovni: upoznavanje knjievnog teksta u stihu, analiza sadraja pjesme, uoavanje i formiranje pojmova- pjesma- strofa- stih odgojni:razumijevanje sadraja teksta pjesme, razvijanje njenih osjeaja, ljubavi i prijateljstva prema prirodi funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju i prepoznaju pojmove u pjesmi; osposobljavanje uenika za samostalnu analizu, sintezu, zakljuivanje i miljenje Nastavne metode: tekst metoda, razgovor, demonstracija, deskriptivna metoda Oblici rada: grupni, u paru, frontalni, individualni Nastavna sredstva: prirodno lie, napravljeno lie, flomasteri, kola papir, tanji karton, slagalice od papira

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Posmatranje lia iz prirode- opisivanje i razgovor o jeseni. Igra Boje jeseni. Objanjenje igre: djeca biraju aplikacije lia po boji. Tako formiramo grupe. Svaka grupa trai svoje mjesto koje je obiljeeno motivom jeseni ali iste boje kao i grupa. Svaka grupa ima zadatak da sloi svoju slagalicu- rije iz naslova pjesme i ime pjesnika. LIST NA PUTU UKRIJA PANDO Lijepimo naslov u predvieni prostor( najava cilja unaprijed).

Glavni dio
Grupe rade sljedee zadatke izvlaei radni zadatak za grupu iz koverte. Dijele uloge u grupi i rade zajedniki. Cilj je da svi u grupi podjednako uestvuju prema svojim sposobnostima i mogunostima. Na kraju glavnog dijela izvjetavaju o tome ta su uradili.

Zavrni dio
ta smo nauili? Knjievnici piu tekstove u stihu. Stih je manji dio strofe. Strofa je manja cjelina u pjesmi. Pjesma je vea cjelina koja se sastoji od strofa i stihova. Izraajno itanje pjesme po grupama. Domai rad: Nauiti recitovati pjesmu i nacrtati dio pjesme kji ti se najvie svia.

ZADACI ZA GRUPE Svaka grupa analizira jednu strofu! I grupa: O emu se govori u pjesmi? ta misli koji motiv je izabrao pjesnik da napie pjesmu? Analiziraj prvu strofu: Strofa ima _____ stihova. Vidimo ( vizuelni elementi): ________________________ . Boje u pjesmi: _______________________ . Rimuju se rijei: ________________________. Pjesnike slike: ________________________ . II grupa: Izraajno poritaj pjesmu! Kakva osjeanja budi ova pjesma? ta je djevojica mislila o listu? Analiza druge strofe: Strofa ima _____ stihova. Vidimo ( vizuelni elementi): ________________________ . Boje u pjesmi: _______________________ . Rimuju se rijei: ________________________. Pjesnike slike: ________________________ . III grupa: Izraajno proitaj pjesmu! Koje godinje doba opisuje pjesnik? Kojim rijeima pjesnik opisuje jesen? Analiza tree strofe: Strofa ima _____ stihova. Vidimo ( vizuelni elementi): ________________________ . Boje u pjesmi: _______________________ . Rimuju se rijei: ________________________. Pjesnike slike: ________________________ . IV grupa: Izraajno poritaj pjesmu! Koju poruku alje pjesma? Analiza etvrte strofe: Strofa ima _____ stihova. Vidimo ( vizuelni elementi): ________________________ . Boje u pjesmi: _______________________ . Rimuju se rijei: ________________________. Pjesnike slike: ________________________ .

Nastavna cjelina: Interpretacija teksta u stihu Nastavna jedinica: Bosna, Branko opi Tip asa: obrada Opi cilj asa: interpretirati tekst u stihu i izvriti strukturnu analizu sadraja pjesme Zadaci: obrazovni: upoznavanje nove pjesme; izvriti analizu sadraja pjesme i uoiit dijelove pjesme te objasniti o emu se govori u pjesmi odgojni: razumijevanje sadraja pjesme i potivanje tradicije BiH; razvijanje patriotskih osjeaja za BiH funkcionalni: osposobljavanje za strukturnu i sadrajnu analizu i sintezu pjesme, samostalno izvoenje zakljuaka i miljenja Nastavne metode: opisivanje, objanjavanje, razgovor, demonstracija, metoda asocijacija Oblici rada: frontalni, individualni, u paru Nastavna sredstva: crtei, tekst, karta, zastava BiH

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Maem zastavom i potiem pjevanje pjesme Hajmo Bosno, Bosno. Razgovor o sadraju pjesme i naim osjeanjima dok je pjevamo. Ponoviti o pripadnosti BiH ( nacionalna, dravna) Individualni rad! ta znam o Bosni i Hercegovini?- puno rijeka, planina, jezera, more u Neumu, ljudi, volim domovinu ta elimo saznati? Kako pjesnik pjeva o BiH? Zapisujem naslov.

Glavni dio
itanje i emocionalna pauza. Sadrajna analiza pjesme. Uoavanje- o emu se govori u pjesmi? Motiv itanje pjesme ( tiho i glasno) Strukturna analiza pjesme Strofe, stihovi- rad u paru. Izvjetavanje parova.

Zavrni dio
Sluanje pjesme Mojoj dragoj BiH. Ilustrovanje pjesme Bosna

Domaa zadaa: Recitovanje pjesme.

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja- interpretacija teksta Nastavna jedinica: RKT: Bosna, Branko opi Tip asa: kombinirani Opi cilj asa: nauiti uenike reprodukovanju teksta i stilskoj analizi pjesme Zadaci: obrazovni: zajedniki analizirati pjesmu po strofama i uoavati pjesnike slike, audiovizuelne elemente i poruku pjesme odgojni: razumijevanje sadraja pjesme, recitovanje uz razvijanje patriotskih osjeaja funkcionalni: osposobljavanje za samostalnu analizu, sintezu, uopavanje, izvoenje zakljuaka i miljenja Nastavne metode: razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: tekst, karta BiH

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Horsko recitovanje pjesme. Samostalno recitovanje uenika. Najava cilja i zapisivanje na tabli. RKT: Bosna, Branko opi

Glavni dio
Individualno itanje pjesme. Odreivanje rijei koje se rimuju, boja, rijei kojima vidimo i ujemo. itanje pjesme po strofama i odreivanje ritma pjesme. Uoavanje pjesnikih slika i davanje naslova pjesnikim slikama.

Zavrni dio
Ilustorvanje pjesnikih slika. Domaa zadaa: Odgovoriti na pitanje: Zato volim BiH?

Nastavna cjelina: Interpretacija knjienog teksta Nastavna jedinica: Vrba i trn, Narodna basna Tip asa: usvajanje novog sadraja Opi cilj asa: upoznavanje basne kao knjievne vrste teksta, razumijevanje sadraja basne i odreivanje stava prema negativnim postupcima Zadaci: obrazovni: formiranje pojma basna, uoavanje toka dogaaja i likova u basni odgojni: razumijevanje sadraja teksta i postupaka likova u basni; formiranje pravilnog stava prema postupku trna funkcionalni: osposobljavanje uenika za uoavanje radnje i postupaka likova, osposobljavanje za samostalno izvoenje zakljuaka Nastavne metode: poticajna metoda igrom, razgovor, tekst metoda, demonstracija Oblici rada: frontalni, u paru Nastavna sredstva: igra Trn i ovica, modeli igraaka ovca i trn, tekst iz itanke

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra Svaalice. Djeca su podijeljena u parove. Svaki par smisli igru- svaa. Demonstriraju igru. Analiza igre: Zato je dolo do svae? Najava cilja asa: A kako je svaa opisana u knjievnom tekstu Vrba i trn upoznaete ako paljivo proitate tekst na str. 55 u vaim itankama. Zapisivanje naslova na tablu.

Glavni dio
1. itanje teksta u sebi. Analiza sadraja. 2. itanje teksta po ulogama- vrba i trn (u paru). 3. Analiza likova i njihovih postupaka. Objanjenje postupaka trna na kraju prie. Na koju nas osobinu kod ljudi podsjea postupak trna? Zato je narod ovo ispriao kao priu vrbe i trna?- Zato to u basnama biljke i ivotinje dobijaju ljudske osobine. To su prie sa poukom.

Zavrni dio
ta smo nauili iz ove basne? Trn se ponaao tako to je drugima nanosio zlo. IZREKA: Sve to imam ja neka nemaju drugi. Kako biste se vi ponaali? Uenici sami izvode zakljuke.

Sve to imam ja podijelit u sa drugima. to ne eli sebi, ne ini drugome. Domai rad: Nauiti itati basnu po ulogama.

Nastavna cjelina: Kultura izraavanja Nastavna jedinica: Prepriavanje sa unoenjem elemenata deskripcije Tip asa: kombinovani Opi cilj asa: nauiti uenike da prepriavaju tekst unosei u njega promjene, razumiju sadraj i postupke likova Zadaci: obrazovni: formiranje predstava o izgledu, ponaanju i postupcima likova; upoznavanje deskriptivnih elemenata kojima se moe proiriti tekst odgojni: razumijevanje postupaka likova, uporeivanje ranijeg i novog teksta basne, razvijanje pozitivnih stavova kod uenika osudom postupaka trna funkcionalni: osposobljavanje uenika za proirivanje teksta, osposobljavanje za analizu, sintezu, miljenje i zakljuivanje Nastavne metode: metod rada sa tekstom, razgovor, demonstracija, ilustrativna metoda Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: itanka za 3. razred, radni lisiti, papir u boji, flomasteri

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Dramatizacija teksta Vrba i trn- po ulogama Najava cilja asa: Danas emo se igrati. Proirivaemo tekst Vrba i trn bez mijenjanja smisla basne. Zapisivanje naslova. Podjela uenika u grupe brojanjem 1, 2, 3, 4.

Glavni dio
Svaka grupa dobija radni listi, papir u boji, flomastere i udbenik- itanku za 3. razred. Priaju priu, proirivanje dijelova prie opisima. Ukraavaju svoj dio prie i rade zajedniki u grupi (kooperativno uenje- po ulogama lanova grupe) uz ilustraciju basne. Zadaci su na str. 56 u itanci. Po zavretku zadataka uenici izvjetavaju o tome kako su proirili priu.

Zavrni dio
Pravljenje panoa od radova svih grupa i formiranje murala. Uporeivanje ranijeg teksta i novog teksta basne. Koja ti se pria vie svia i zato?

Nastavna jedinica: Interpretacija knjievnog teksta u stihu Nastavna jedinica: Zlatna kantica, Oton upani Tip asa: usvajanje novog sadraja Opi cilj asa: nauiti uenike da razumiju sadraj pjesme kroz njenu analizu sadraja Zadaci: obrazovni: usvajanje novog teksta u stihu, analiza pjesme usvajanjem strukturnih elemenata ( stih, strofa, rima, ritam pjesme, pjesnike slike) odgojni: razumijevanje sadraja pjesme, razvijanje ljubavi, sree i zadovoljstva kod uenika funkcionalni: osposobljavanje uenika za samostlanu analizu pjesme, razvijanje senzornih sposobnosti ( posmatranja, predstava, percepcija panje) i intelektualnih sposobnosti ( pamenja, reproduciranja, logikog miljenja, zakljuivanja, uopavanja) Nastavne metode: poticajna metoda- igrom, razgovor, demonstracija Oblici rada: kombinovani- frontalni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: itanka za 3. razred, folija, plastine kantice, kola papir, glinamol, srebrni flomasteri, markeri

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Razgovor o brai i sestrama. Igra: Predstavi svoju porodicu. Kai neto o bratu ili sestri! Najava cilja asa: Danas u vam proitati pjesmu koju je napisao Oton upani, zlatna kantica- dati kratka uputstva o pjesniku.

Glavni dio
Izraajno itanje pjesme. Sadrajna analiza pomou detaljnih pitanja ( str. 67). O emu se govori u pjesmi? itanje pjesme u cjelini- uenici itaju u sebi. Frontalnim radom uoiti ritam pjesme, izvriti strukturnu analizu i uoiti poruku pjesme. Igrom Atomi formiramo parove djeak- djevojica. Atomi razbijeni po uionici. Na zapovijed Formiraj par!, uenici tre i hvataju se u par. Igra je gotova kad svi imaju par. Parovi sjedaju na mjesta. Rade zajedniki. U paru analiziraju dva stiha. Uoavaju i zapisuju pjesnike slike, rimu. Cijela grupa za stolom solikava tu sliku na veem papiru i potpisuje naslov slike. Praktian rad: Zlatna kantica od materijala koji je predvien za grupu. Cijela grupa naui recitirati scoj stih.

Poslije zavrenog rada, grupe izvjetavaju o svom radu a zatim horski u grupi recitiraju pjesmu.

Zavrni dio
Uenici sami biraju nain prezentacije. ta smo nauili? itanje zapisa sa table i plakata grupa. Prepisivanje zapisa sa table. Domai rad: Napii nekoliko poslovica koje govore o odnosima izmeu lanova porodice. Napii mali, kratki sastav o tome kako ti je brat ili sestra pomogao/la.

Nastavna cjelina: Interpretacija knjievnog teksta u stihu Nastavna jedinica: Cvjetovi, Stanko Rakita Tip asa: obrada novog sadraja Opi cilj asa: razumijevanje sadraja pjesme i bogaenje rjenika uenika novim rijeima Zadaci: obrazovni: upoznavanje teksta u stihu, usvajanje pojmova strofa i stih, uoavanje elemenata strukture pjesme odgojni: razumijevanje sadraja pjesme, shvatanje poruke pjesnika kroz razvijanje ljubavi prema prirodi funkcionalni: osposobljavanje uenika da uoavaju, prepoznaju, zapamte, analiziraju i sintetiziraju sadraj, razviju logiko miljenje i samostalno zakljuuju Nastavne metode: poticajna metoda- igrom, razgovor, demonstracija, modeliranje Oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavna sredstva: itanka za 3. razred, aznobojni papiri, kola, teke, flomasteri, aplikacije- cvjetovi, korpica

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio
Igra: Predstavi se! Djeca se predstavljaju i kau: Ja sam ljubiica, ljubiaste sam boje i ivim na livadi. elim da mi se predstavi cvijet sa moje desne ( ili lijeve) strane. ta smo svi sad?- Cvjetovi. Odaberite cvijet iz korpice i obojite ga bojom svog cvijeta. Stavite bed- cvijet, na majicu. Formirat emo grupe slaganjem boja! Svi ljubiasti i plavi cvjetovi za jedan sto, uti neka trae svoje mjesto, isto crveni i bijeli. Na stolovima su unaprijed zaljepljeni cvjetovi boje grupa- crveni, uti, plavi i bijeli). ta mislite, kakv emo tekst itati? Pogaate1 to je knjievni tekst u stihu: Cvjetovi, Stanko Rakita.

Glavni dio
Izraajno itanje pjesme- uitelj. Emocionalna pauza. Sadrajna analiza pjesme pomou pitanja sa str. 63 u itanci- frontalni rad. Sada emo raditi u grupi! Svaka grupa ima pripremljene zadatke na cvijetu na svom stolu. Paljivo ih proitajte i radite. Radite uz dogovor sa ostalima. Proitajte svoj dio pjesme u sebi. ZADACI ZA GRUPE

I grupa: 1.O emu se govori u pjesmi? Proitaj prvo stih i odredi motiv koji je pjesnika potaknuo da ga napie! 2. Ilustruj stih bojama! ta si dobio? 3. Odredi rijei koje se rimuju u 1. i 2. stihu!

II grupa: 1. Analiziraj 2. stih. Vizuelni elementi: Vidimo_______________ ; Boja u pjesmi______________________. Kakavo osjeanje izaziva ovaj stih u tebi? 2. Zamiri i zamisli taj stih! Nacrtaj to to si zamislio! ta si dobio? 3. Odredi rimu u 3. i 4. stihu! III grupa: 1. Analiziraj 3. stih. Vizuelni elementi: Vidimo_______________ ; Boja u pjesmi______________________. ta su rijei: cvjeti, djeli? 2. Zamisli svoj stih! ta si nacrtao na crteu? Ilustruj ga. ta si dobio? 3. Odredi rijei koje se rimuju u 5. i 6. stihu! IV grupa: 1. Analiziraj 4. stih. Vizuelni elementi: Vidimo_______________ ; Boja u pjesmi______________________; Imenice____________________. 2. Nacrtaj svoj stih na crteu! ta si dobio? 3. Odredi rijei koje se rimuju u 7. i 8. stihu! V grupa: 1. Analiziraj 5. stih. Vizuelni elementi: Vidimo_______________ ; Boja u pjesmi______________________; Imenice____________________. 2.Nacrtaj svoj stih na crteu! ta si dobio? 3.Odredi rijei koje se rimuju u 9., 10.i 11. stihu! Uenici koji bolje itaju proitaju pjesmu u cjelini- naglas, a grupe izvjetavaju o svom radu.

Zavrni dio
ta smo nauili o pjesmi Cvjetovi? Pjesma ima 11 strofa= 2 strofe + 2 stiha. Poruka pjesme je da se u prirodi sve budi u proljee i ivi svoj ivot. Prirodu treba voljeti i uvati da bi svi ivjeli u miru. Ritam pjesme je umjeren. Domai rad: Pjesmu Cvjetovi nauiti napamet. Odgovoriti na pitanja iza teksta, str. 63.

KULTURA IZRAAVANJA ( 16 asova) 1. Prepriavanje (7 asova) - Prepriavanje na osnovu uopenih pitanja (1 + 1 + 1): Drug, Zoran M. Jovanovi. - Prepriavanje na osnovu zajedniki sastavljenog plana ( 2 + 1 + 1): Kako je procvjetala prva visibaba?, imo Ei. 2. Prepriavanje sa promjenom (9 asova): - toka dogaaja ( 1 + 1 + 1 ): Ribar iz Cefalua, ani Rodari - oka prie ( 1 + 1 + 1 ): Plamena, ahmet Hromadi - unoenjem elemenata deskripcije ( proirivanjem teksta), ( 1 + 1 + 1 ): Vrba i trn, Narodna basna 3. Prianje (3 asa) -Prianje dogaaja predstavljenog slikom ( 1 + 1 + 1 ): Na pijaci, str. 78, itanka, ehabovi 4. Opisivanje (4 asa) -Opisivanje poznatog predmeta: Kiobran ( 2 + 1 + 1) 5. Informativni oblici -Pisanje obavijesti- obavjetenja ( 1 + 1 ) 6. Rjenik (1 as) -itanjem do novih rijei LEKTIRA Pjesme po izboru, Nasiha Kapidi- Hadi Zelena uma, Ahmet Hromadi FILM INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA U STIHU Trimo za suncem, Nasiha Kapidi- Hadi List na putu, ukrija Pando Rijeka, Luko Paljetak Izgubljeno stado, Jevrejska narodna pjesma- prema prepjevu Slobodana Lazia Asja, Fikreta Kenovi- Salihovi Zima se razboljela, Grigor Vitez Cvjetovi, Stanko Rakita Zlatna kantica, Oton upani Bosna, Branko opi INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA U PROZI udesna pjesma, Ivica Vanja Rori Vanost, Ferida Durakovi Izokrenuta pria, Branko opi Drug, Zoran M. Jovanovi uvar, Eref Berbi up sa zlatom, Jermenska pria (4 asa) Plamena, Ahmet Hromadi Vrba i trn, Narodna basna Na pijaci, Bisera Alikadi

Skrovite, Rizo Dafi Ribar iz Cefalua, ani Rodari GRAMATIKA Abeceda str. 10 Samoglasnici i suglasnici (slog) str. 11 VRSTE RIJEI - Imenice ( str. 13)- vlastite i zajednike - Rod i broj imenica (16. i 17. str.) - Umanjenice i uveanice (str. 18) - Glagoli str. 19 - Prolo, sadanje, budue vrijeme glagola str. 20 - Reenica- po sadraju 8znaenju) str. 21 i 22 - Potvrdna i odrina reenica - Gramatiki red rijei u reenici- povezivanje rijei u smislenu cjelinu str. 24 - Povezivanje reenica u smislenu cjelinu ( ZADAA) str. 26 i 27 PRAVOGOVOR I PRAVOPIS -Veliko i malo slovo - Pisanje imena polja, planina i rijeka - Dvotaka i zarez u nabrajanju, interpunkcijski znaci - Pisanje odrine rijece NE uz glagole -Pisanje upitne rijece LI u upitnim reenicama - Izgovor i pisanje JE i IJE - Glas i slovo H u rijeima (izgovor i pisanje) - Izgovor i pisanje glasova i - Izgovor i pisanje glasova D i - irilica- pripreme (9 ili 10)