Sarajevo, juli—decembar. | // 1908. ) Capajeno, jyma—aenemOap. GLASNIK | [VLACHIK BEMAJbCKOr MY3EJA ZEMALJSKOG MUZEJA | y | BOSNI I HERCEGOVINI. | BOCHM WM XEPI[ETOBAHA.Benjamun Kaaaj i. Hab-Ka.to. 13. jyaa one roqume mpecraao je kynamn jexHo naemennTo, jeano Reamko opr upewmayo je Bexjaxan mz. Kaaaj, sajequnucu amuicrap punanaja ayerpo-yrapexe Mouapxije 1 yupawsress, Bocne u Xepneronine. pera je jja ce enomene camo ono ume, m uujean HaoSpaaenn cenjer apjahe: aa je cecxommo oun na njewm nowmax jexan waneby uajsehux spyaSeamsa cagammer sijexa, OUMICKM eTapaTess HaUle jomonmHe. ¥V xyarypuoj nonjecrm Baskana Grke jeqma ox majsamumconenjux evpauya ona, va xojoj he ce masasnrm narmuc Xepuer-Bocwa. Caona he xasumarm ennjery, aa je aujean jeqam napox uposyhen m3 zyrorpajuor zymennora mpremaa, ja je uauia aovo- Buna, OcTOGOheHA BIINeCTOLETHUX TpsaRNNA, HOA CHAIKHOM HM MpoMENLEHOM yupapow Gaaro youyaor ReamKor ApKARNMEA KpeNKO KOpaKHyaa y Hanperak Ha Homy npoenjere it Gaarootama. A Tog onum perma crajake saarmnt exoRnMa uemicano ue Kaciajeno. Xajerm usmujera na exysenouy mpoctopy ajeroname werono Kao yupapnusa re YspouHHKa Hm npowmareba uaupeaumx yeraxosa xpos 21 roqmmy merosa crapara, sHauiao 61, oewjesum: co na ajeso newaneguno. Ma aonop-rujenna meronora uexprny- eno cavo jexan ancrax, 7a Ta usHeceno mpea Hame suTaresse. Meby rpajue cuomenmse weronora rennja cuaza m Haut semamexm myzej, raje c: Hekaatbe, Mame Emme MueTHUKe GajKe 0 Hamoj JoMORMHM gaMnjemseHe Gex6pojem zparo- njenix AoKymenara, miro ce oA upanjesonnor cnora uexoaumua mumey xpos ‘rueyh- PoquuuA ene Ao y WANA Hpemena re Ham enjeaowe, KAKO om siannE Spajens mjecy pume Tek eaxphata Kapka y cjajiom anny nampeanux zeuasma. Opaje, rajo ceaka nocy,a u HaKUT npacranonmuEa, CRARH KUM PUMeKOrA rocHoCTBA, chaxn rn 110% eperoBjesuora parimna, enaxa yietecast prjed erapoSocaneKe naacrete, cnaxa pyAa Hamnx Goranm ropa, cBe uO pacTe, Mian, Tpye ua aujera, — ry, raje je ce wamao gocrojua ajecta, —cnaxm mpeamer Kao ra Tonopm y eaaRy onoMy, Koji je sao oxoryhurn, 4a ce ono aparonjeno Gaaro amrao us yrpoGe vewse, mpanmmne 1 anGopann, aX Ce UpuKyr0 Wa MYMe, BOAC M RAgAYXA, AL TARO MocAyseH SHAHN H enua, a ua amsy Boone 1 Xepueroriie IsCHUM YauNUIEHHM 1 Benjamm ma. Kaaaj poguo ce 22. aenen6pa 1839. y Byaumueurm a0 noronan jeauor og najerapyjux naewena Makaperux. 3a maabux gana paauo je yenjeumo na OMY ANTepatype, a TocverHs co quTtouaTHIKoM anamy, ranperoBao je pao. Beh 1869. Gujame renepaauux kousyaox y Buorpay, raje je ocrac no 1875. Toa. 1879. noevaje oxcjemmm upegerojrmmom y sntterapersy wopiipexnx uocata, a 4, jyna 1882. nwexona ra nam nap m xpaxs anjeqmmcn wnemenpom dunianurja ve Ay upeaage upxonay ympary Bocre x Xepucrommte, kojy je oapzea0 cne 10 aca, Kay HAM Pa OTe HeAnLAR eps.Prinosi povjesti Poljica. Pte Alfons Pavich pl. Pfauenthal, ¢. kr. polpredsjednik: namjostnistva uw m., Zadar. (Svrictak,) Stnovcich Giorgio (Sin Sudgich Paolo. Franceschi, ,Dalmazin“, 1845., br. 12., str. 94., br. 22., str. 173, — ,Bul- lettino“, na om. mj. str. 38. — Erber, na ozn. mj. str. 19, Sinovtié je bio Goyjek, koji je sve svoje suvremenike, koliko tjelesnom toliko i dusevnom snagom daleko natkriljivao, — jedan od onih judi, dija se imena besmrtno u hramu slave ovjekovjetuja. Sinovaié je bio odvazan, visokog i jakog stasa, pa je u svim prigodama, gdje je tjelesne snage trebalo, sve ostale nadjaéayao, U opéenju bio je uglgien i yjest govornik, Govjek velikoga uma i odlignih vojnitkih vrlina; — radi svih tih svojstava bio je i kod turskih vojsko- vogja vele Sovan i Ijubljen. Sinovdi¢ bio je prvi veliki knez, koji je svoj izbor podlozio sultanoyoj potvrdi). Uslijed svojih osobitih vrlina bijaie Sinovéié sa osobitom poveljom velikog gospodara, pisanom od ruke Cazastiera Zullikara Efendi, velikog kancelara Divana, sa familijom podignut na stepen vojyode, opro’ten svake daée, da moze nositi odijelo zeleno i eryeno, pasati sablju od srebra ili alata i jasiti plemi¢kog konja po eijelom turskom carstvu; a to bijate u ono doba izvanredna povlastica 2a krSéana u Turskoj_). Sudgich Paolo (Sudgié Paral) 1628—1632,, ugarski plemid, slijedi mu po ,Bullettinué Juraj Pavich. Franceschi, ,Dalmazia“, god. 1846., br. 22., str. 173. — ,Bullettino“, na. om, mj. str. 88. — Erber, na ozn. mj. str. 19. Sudgié Paval hio je odvaznog, tvrstog znataja, Koji je duhove iz duboke ogortenosti podigao. On je bio onaj Govjek, koji je zapoteo pripreme, da se strese turski jaram; prerana smrt njegoya pomela ga je u izyréenju ove njegove namisli*). 4) Francesehi, Dalmasiat, 1846. Ur, 22, ott. 179. -,Bullettino*, ua ozn, mj. str. 38. — Erber, na om. mj. str .19. 3) Franceschi, ,Dalmazia“, 1846., br, 22, str. 173. vie Juraj) 1626.—1628., ugarski plemit, slijedi mu po , Bullettinué : 4 i— 406 — Slijede na hrvatski jezik prevedene avije turske isprave iz ovoga vremena: ‘Tugra sultan Murad Hana IV., sina sultan Ahmed Hana I ‘Ti plemeniti vezire i prouzvigeni “mmusire, ti redatelju svijeta, ti, koji upravijas javnim poslovima prosvijetljenim umom, koji rjekava ljudske potrebe i zamriaje svojom pravednoén, nepromasivom pamecu, ti utemeljitelju zgrade srece i obilja, uévrstitelj temelja blagostanja i veligine, ti, koji si svakovrsnim darovima obasut od svevisnjeg Boga, Moj vezire Bajram paso, koji up: m sandZakom (Bog ti trajnom uti veliginu) ; — i ti uzoru kadija i sudaca, izvoru kreposti i rijeti, NaS gospodine kadijo x Klisu, — neka vam je poznato, sim stigne carski previsnji znak. Seljani Poljica, koja su w 5 menutom okrugju, dosli su i predali molbu te navode, da sus dosadanjim upravit Mehmed kjatibom zadovoljni i zahvalni bili, on je pate i podanike iz Nice (2), koji s bili pobjegli, opet na njihova mjesta natrag povratio i smjestio, te ovi bivsi u zadovel}- stu i miru, odregjeni su im kao upravitelji, da ih susprom Klisa, Lonfarice i mjestnih tvngin, neki’ Ijudi od strane bosanskog telterdara Osmana (trajna mu budi veligina), ‘Njihovi zabiti (upravitelji) zakvaciv ih napadaju ih i zlostavljaju proti Serijatu, kanana i proti od starine postojecemn, sto bi moglo uroditi rasnlom pripadnika Nice, te izrazivsi, da im se na ovaj natin uveéava ogoréenost, prose moju previsnjn zapovjed, u pogledu pre- dusretanja svim_prestupcima protiv Serijata, kanuna i protiv od starine opstojedega obigaja. Ja zapovijedam, da zaprijetis i ukine’ to zlostave, ako bivaju, te malazom, da ovi stignu § uzvisenom odlukom, pravedno izvidis i ispita’. U istinu ako budu bunjer uzmemirivani od strane svojih zabita protiv Serijata, kanuna i od starine postojedega obi Baja, ne dozvoljava se, te saprijesi da se u buduée ne nanosi nepravda spomennto} raji od njihovih zabita protiy refenim zakonima, Dakle da so nikomn. protiv Serijata i kannna i protiv od daynina usvojenih obitaja ne postapa. One pako, koji neposlubin, to bude nuéno prijaviti, opisi i dostavi, da ne bi uslijedile ponoyne tuzbe. Ovako zuaj i osloni se na uzviseni anak Pisano pogctkom mjeseca rebiul-cvela 1040. godine (pogetkom oktobra 1630). (lfjesto, gdje je dato, nesitljivo.) Povod je pisanju ovo: Grgo, sin Tadijin, iz sela Satine (Setine, Sitna), opdina Poljica, koja spada u carsko jodrutje, prisustvovao je ustakama i ukrao jedno tukli (iljeze) i sa druitvom pojeo. fato sud povede istragu u dréavi, te uze oditetu, koja pripada dréavi, uslijed Sea bi ova namira napisana iu ruke mu data, da se ne bi ponovno wznemirivao. To bi napisano u mjeseen Sevalu godine 1048. (1630.). Poipis i muhur: Milost bosija, Nuh, sin ina* —U spisima namjestnistvenog arkiva 24. septembra 1651. i 13. oktobra 1651, — 4) Opsada kliske twrgjave trajala je od 16, do 31. marta 1648, 2) 21. marta god, 1649. Klaié, na om. mj. str. 142. 9) Rat morejski, koji se zove takogjer rat svelog saveza, trajao je od godine 1684. do 1699. { sexsi ‘ugovorom karlovaskog mira ane 26. jannara 1699. 4) ,Razgovor ngodni naroda slovinskoga* po fra Andrii Cacichiu (Kndién) n Mleczi na 1759., ste. 277.