You are on page 1of 5

PEDAGOKA KOMUNIKACIJA Razgovor,problemi i konflikti u koli Pojam komunikacije Sintagma pedagoka komunikacija je stara koliko i odgoj/vaspitanje Komunikacija je sve

e to se ovjeku deava u toku dana. ovjek kominicira ulima sa ivim biima i sredinom. Kominikacija i uenje su tjesno povezani. Pojam KOMUNIKACIJA oznaava razmjenu poruka izmeu dvije ili vie osoba. Komunikacija je uvjek INTERAKCIJA. BEZ KOMUNIKACIJE NEJMA PEDAGOKOG PROCESA. POJAM KOMUNIKACIJA POTIE OD LATINSKE RIJEI COMMMUNIKARE TO ZNAI UINITI OPIM. Osoba ili osobe od kojih poruke potjeu zovu se TVORCI ili davaoci poruka a oni koji primaju primaoci poruke(s time da svako moe biti i davalac i primalac poruka) POJAM I VRSTE KOMUNIKACIJE Komunikacija je prirodna ljudska potreba. Komunikacija je prenoenje poruke jedne osobe drugoj tako da je ona moe razumjeti i ,u raspravi , provjeriti i ako treba,na osnovu nje djelovati/NASTAVNIK UENIK).

Za razmjenu poruka ili signala postoje tri kanala;


Vizuelni kanal(oima) Auditivni Kinestetiki(pokretima,izrazom lica) Sadraj komunikacije se zove PORUKA.

VRSTE PEDAGOKE KOMUNIKACIJE Verbalna komunikacija(rijeima) Neverbalna komunikacija(gestovima,pokretima,mimikom,bojom glasa,oima) Vrste komunikacije Jednosmjerna komunikacija-kada informacije teku od jednog subjekta ka drugom a ne obrnuto Dvosmjerna komunikacija u kojoj postoji povratna informacija-to je razgovor(dijalog) Telekomunikacija-kada su uesnici razgovora udaljeni(putem tv,radija,knjiga,pisama..) Telekomunikacijom se ostvaruje NASTAVA NA DALJINU:RADIO KOLA,TV KOLA. Vrsta komunikacije prema sredstvima i nainu komuniciranja Verbalna Gestovna Pisana ili grafika Medijska Putem pote Igranjem uloga(ostvarenje demonstracije)

Komunikacija-tip AUTORITARNA komunikacija-sa hijerarhijske pozicije(neki je nazivaju vojnikom ili komandnom. Demokratska komunikacija-zastupljen je saradniki odnos,uesnici u komunikaciji su ravnopravni. Demokratski stil nije zasnovan na represiji i prijetnji kaznama. Interakcija i komunikacijski modeli Interakcija(zajedniko djelovanje,sadejstvo)je sastavni dio komunikacije jer se poruka ne moe uputiti bez saradnje. Jednostavni komunikacijski model-linearni ine tri elementa ; izvor(poaljilac-nastavnik), poruka i Primalac Opi komunikacijski model kompleksniji je od linearnog,radi se o pitanjima; tko kae,ta kae,kome kae,na koji nain kae,kojim kanalom kae i sa kojim efektom kae. Tok komunikacije Komunikacija moe da tee u tri glavna pravca; Nizvodno-od nastavnika ka ueniku

Uzvodno-od uenika ka nastavniku Horizontalno-od uenika ka ueniku


Dobar nastavnik e razvijati saradniki odnos sa uenicima. Nije dobro ako nastavnik za vrijeme asa sam dri rije

Pedagoka komunikacija Uspjena komunikacija je izmeu primaoca i davaoca poruke ako su oboje jednako interpretirale i razumjele njeno znaenje. Komuniciranje je uvjet pedagokog procesa. Inerpersonalna pedagoka komunikacija predstavlja proces u kome ljudi kreiraju i alju signale i poruke,odnosno sadraje komunikacije. Komunikacija Ljudi koji su naueni uspjeno komunicirati lake se snalaze u kontaktima s drugima,sretni su(imaju lijepo ponaanjeodgoj). Sutinu komunikacije ini meuljudski odnos. Komunikacija podrazumjeva interakciju(meusobno djelovanje ljudi koji jedan prema drugome zauzimaju stavove i sebi obostrano odreuju ponaanje). Karakteristike komunikacije Stupanj svjesnosti razlikuje;spontanu , formalnu i konstruiranu komunikaciju Spontana komunikacija je izazvana emocijama i osloboena utjecaja racionalne kontrole. Formalna komunkacija je propisana pravilima ponaanja. Konstruktivna komunikacija proizilazi iz racionalnog sagledavanja situacije,a rezultat je kognitivnog napora. Vrste komunikacija Intrapersonalna komunikacija predstavlja razgovor sa samim sobom Rije je o presluavanju samog sebe,o odnosu ja-ja. Interpersonalna komunikacija ukljuuje povratnu informaciju,interakciju i usklaenost. Interpersonalna komunikacija podrazumjeva dvije ili vie osoba. To je interakcija-licem u lice Masovno komuniciranje-namjenjeno je narodnim masama(radio emisije,TV emisije. Oznaena je izrazom GRUPA-GRUPA. Vidovi komuniciranja Personalna komunikacija predstavlja komuniciranje dvije ili vie osoba bez posredstva tehnikih medija(direktna interakcija-face to face). Apersonalna komunikacija-putem tehnikih medija-bezlina. One se nadopunjuju u nastavi. Struktura pedagoke komunikacije Pedagoka komunikacija ukljuuje; Kognitivnu dimenziju(odnosi se na razumjevanje ili dekodiranje poruka,signala.Primalac poruke mora da odvoji bitno od nebitnog,da pamti i koristi informacije,evaluira. Emotivnu dimenziju(podrazumjeva prepoznavanje i razumjevanje svojih i tuih emocija) Akcionu dimenziju(podrazumjeva sposobnost slanja i primanja poruka,prepoznavanje materije koja je sadraj komuniciranja-npr.u nastavi biti aktivan ili pasivan slualac. um,buka,smetnja predstavljaju sve ono to moe ometati efikasnu kominikaciju. Efikasna pedagoka komunikacija Kljuni aspekti efikasne pedagoke komunikacije su: Sposobnost ili kompetencija poaljioca da prenese poruku ili efikasno realizuje sadraj komunikacije Sposobnost primaoca da razumije ili preuzme sadraj komunikacije Efikasna povratna informacija Uklanjanje umova(nerazumljivo izlaganje nastavnika,vrnjako nasilje,nejasna audio-vizuelna prezentacija..) Porodina komunikacija Porodini ambijent zahtjeva pravilnu komunikaciju.

Porodica je harmonina kada u njoj svak na svakoga se moe osloniti i u radosti i ,naroito,u nevolji. U porodici postoji dinamina povezanost individualnog i porodinog ponaanja Komunikacija je najee koritena rije u branim savjetovalitima. Muevi i ene moraju razgovarati jedni s drugima. U porodici se treba razvijati partnerstvo pri donoenju odluka. Dobra komunikacija spreava nasilje. Lijepa rije gvozdena vrata otvara

Komunikacija Dio porodinog ambijenta su porodini obiaji i stil. Cilj svakog dobrog roditelja je da se njegovo dijete formira kao stabilna linost to treba da se ispolji u interakciji sa drugima. Nema porodice u kojoj stalno vlada apsolutna harmonija. Smireno rjeavanje sukoba je veoma vano zbog djece koja mogu traumatino da doive roditeljske nesuglasice. Komunikacija u porodici Porodica je najpovoljnija sredina za vaspitanje/odgoj djece ali pod uslovom da u njoj vlada topla emocionalna klima. Djete je najvaniji lan porodice oko kojeg se sve okree,posveuje mu se panja Uspjean psihofiziki razvoj djeteta je mogu samo u porodici u kojoj postoji osjeanje zajednikog ivljenja. To se ispoljava u jedinstvu roditelja i djece,u identifikaciji jednog lana porodice sa porodicom u cjelini. Za dobru porodinu atmosferu neophodno je prilagoavanje. Zakoni (pravila) komunikacije Teorijom komunikacije su se bavili brojni autori. Karakteristike komunikacije prema Bratiniu,1993.; ovjeka promatrati u odnosu s drugim Meuljudski odnos prouavati u komunikaciji Povratna informacija je bitna za ponaanje Stupnjevi svjesnosti o ponaanju Komunikacija je ukupno ponaanje i utjee na ponaanje i naziva se zakonom ili pravilima Nije mogue ne komunicirati kada se dvije osobe sreu(ponaanje ima karakter poruke). I odbijanje komunikacije je komunikacija(poruka). Pojedini oblici nekomuniciranja su oblici poremeenog ponaanja(asocijalno ponaanje). Svaka komunikacija ima dva aspekta; sadrajni i odnosni komunikacija Tok meuljudskih odnosa je simetrian,tei se slinose ,izbjegava se razliitost Kvaliteta sociopedagoke komunikacije predstavlja nivo uspjenosti komunikacije u kontekstu meuljudskog odnosa. To je sposobnost i osjetljivost da se na nivou verbalnog i neverbalnog prepoznamo odreena stanjai raspoloenja osoba u interakciji. Djeiji pravilan razvoj i mentalno zdravlje je uvjetovano od strane roditelja-roditeljska ljubav i sreeni skladni obiteljski odnosi. Roditeljska panja,razumjevanje , povjerenje Ljudi- koji znaju uspjeno komunicirati su sretni ljudi Primarna socijalizacija poinje u ranom djetinjstvu a obuhvata ranu mladost kada dolazi do oblikovanja osnovnih psihikih funkcija;senzornih,motornih,intelektualnih,emocionalnih,motivacionih,elementarnih obrazaca ponaanja. Za uspjenu komunikaciju vaan je razvoj GOVORA kod djece. Komunikacija moe biti verbalna i neverbalna. Govorom se razvija vebalna(rijei) komunikacija. Govor razvija intelektualne sposobnosti Razvijati altruistiki duh kod djece,odnose uzajamnog potovanja,razumjevanja,pomaganja,ljubavi meu lanovim obitelji. Komunikacija s djetetom Djecu treba osposobljavati da vole i potuju narod i obiaje,da rade na potivanju razliitosti i zbliavanju razliitih naroda,imaju razvijenu kulturu rada i ponaanja Djetetu treba biti razumljiv,objasniti ta se od njeg oekuje ,nauiti ga komunicirati,pozdravljati,potovati starije i svoje saradnike. Kod razgovora sa djecom obratiti panju;spustiti se na visinu djeteta,koristiti obine rijei,govoriti jasno,razumljivi,konkreto,ne vikati,galamiti(bez verbalnog nasilja) Djeci treba dati do znanja da nam je stalo do njih i poklanjati im panju(u odreenoj mjeri).

Potrebno je uiti djecu da vie trebaju sluati nego priati iz razloga; Zato to imamo 2 uha i 1 usta,ohrabrite ih da obrazlau,da zavre izlaganje,sluajte ih s panjim,ne izriite sudove,postavljajte pitanja,ui u intimu nekih poruka i rijei,pohvaliti to je napredno. Svakodnevna komunikacija postaje prilika za gradnju ljubavi i povjerenja

Pravila komunikacije Govoriti pravilno Gledati djeci u oi Govoriti polako i jasno Dopustiti djeci da se izraze Biti pozitivan primjer u komunikaciji Dozvoliti drugaije miljenje Paljivo sluati Dijete neka iznese suprotno miljenje jer e da; objasni svoja osjeanja,podstie se rasprava,djeci se omoguava da budu sluana i da se ue potenju. Uzori u ponaanju Djete moe imati u porodici veoma dobre uzore,ali u okruenju ,meu vrnjacima-loe,a na roditeljima je da djeluju snanije da bi oponaalo ono to je zaista vrijedno i to vodi formiranju radne i moralno zdrave linosti. Basne u vaspitanju djeteta-komunikacija Basne se vrlo upotrebljivo tivo u komunikaciji i porodinom odgoju. Roditelji ih mogu itati djeci koja su napunila 3 godine ,a moda i ranije. Djeca shvataju i crtane filmove. Ovaj knjievni oblik(basna) je jednostavan ,lak za razumjevanje i nosi moralnu pouku koju djeca mogu da shvate. Primjeri u basni KONJ I MAGARAC .... Dakle,dijete upuivati da su prie o ivotinjama (basne)u stvari prie o ljudima i da su ivotinje nosioci ljudskih osobina;magarac-gluposti,lisica-lukavosti,jagnje-naivnosti,mrav-marljivosti,..Djete e shvatiti da basne imaju prenesena znaenja upuena ljudima. Bajke u odgoju djeteta-komunikacija Matanje je vana karakteristika predkolskog djeteta. Razvija se fantaziranje,djeijih interesovanja i stvaralatva i komunikacija. Razvija se radoznalost.Djeci treba omoguiti da dovri priu u nekoj bajci koju mu priamo. Bajke,pripovjetke obogauju govor-retoriku kod djeteta,razvija rijenik(odvezuje jezik). Djetinjstvo bez bajki nije potpuno djetinjstvo. Na narodne bajke nadziuju se umjetnike bajke(dolaze baraa Grim,Andersen...) Strip u odgoju/vaspitanju,pohvala,nagrada,pokuda-komunikacija Dijete voli akciju i slike. Strip je pria u slikama praene tekstom. Obaveza roditelja je odabrati pravi strip koji ima umjetniku i odgojnu vrijednost. Pravilan strip omoguava vizuelnost,matu,plemenita osjeanja,komunikaciju,estetsko .. Pohvala kao podsticanje je vrijedna metoda u porodinom odgoju,da se podri poeljno ponaanje-komunikacija. Nagrada ima materijalnu vrijednost(dijete nagraeno knjigom za odlian uspjeh). Pokuda i kazna-komunikacija Pokuda i kazna su negativni podsticaji(poruuje se da treba drugaije da se ponaa).Roditelji trebaju se boriti da kod djece nema loe komunikacije ,zbog ega bi ih trebali pokuditi8ispravljati u ponaanju). Kazna je najvii oblik prisiljavanja u odgojnom radu i svrha je otkloniti jedan vid ponaanja(nepoeljan)i da doprinese poeljnijem ponaanju. Dijete kaznom treba da usvoji neki red. Odnos u porodici razvoj komunikacije Obiteljska harmonija,iskrenost,potovanje,razumjevanje i povjerenje meu branim drugovima utiu na pralilan razvoj djetetove linosti.Svaa i tua kod djeteta razvija prezir prema jaem roditelju,saaljenje,suosjeanje i strah za slabijeg roditelja.Moe doi do povlaenja djeteta u sebe,do ispoljavanja agresivnosti prema vrnjacima ili agresivnost unutra porodice se razvija. Dominacija roditelja podrazumjeva vid potinjavanja djeteta.potrebno je uvaavanje djetetove linost,savjetodavni interaktivni rad. Problemi u porodici;alkoholizam,siromatvo,delinkvencija..

Pedagoka komunikacija-rjeavanje konflikata Potrebno je da nastavnik zna strukturu i prirodu konflikta,poznavati instrumente i pedagoke metode rjeavanja, Razlikujemo;unutarnji konflikt,interpersonalni vrnjaki konflikt,koflikt na relaciji NASTAVNIK-UENIK,konflikti u porodici.. Vrijeanje,omalovaavanje i otre rijei naruavaju KOLSKI I porodini mir,mentalno zdravlje i razvoj djeteta,izazivaju se negativne emocije;strah,bijes,mrnju,ljutnju, inat,odbojan stav,... Frojd kae,konflikti linosti su baza psiholokih poremeaja Uzrok konflikta nastavnik-uenik Vezani za nastavnika; autoritarnost, nekomunikativnost, disciplinovanje uenika, nefer kriticizam,dosadan predava, emocionalna implusivnost, moralisanje, nepovjerenje prema uenicima. Vezano za uenike:neposlunost, nepovjerenje prema nastavniku, nedisciplina, potcjenjivanje od strane nastavnika, antipatija prema nastavnicima,