Sie sind auf Seite 1von 6

Uenje: blago u nama 1.

Od drutvene kohezije do demokratskog

sudjelovanja
Kao sredinji cilj obrazovanja autor J. Delors navodi ispunjenje pojedinca kao drutvenog bia. Obrazovanje bi nam trebalo sluiti kao prijenosnik kultura i vrijednosti stvarajui okruje u kojem dolazi do socijalizacije. U dananje vrijeme razliitim oblicima socijalizacije prijeti dezorganizacija i slom drutvenih veza, pa tako i obrazovanju. Obarzovanje s jedne strane treba iskazivati potovanje prema pojedinanim i grupnim razliitostima, a s druge strane bi trebalo izraavati naelo homogenosti koje se podrazumijeva u potrebi za pridravanjem zajednikih pravila. Kako bi se ta dilema izbjegla, obrazovanje bi trebalo prihvatiti teku zadau pretvorbe raznovrsnosti u konstruktivnih imbenika koji e pridonjeti razumijevanju pojedinca i skupine to jest, obrazovanje bi trebalo pruiti svakome pruiti mogunost odigravanja aktivne uloge graana, a to se moe aktivno postii samo u okviru demokratskog drutva. Kroz povijest, drutva su esto razdirali sukobi od kojih su najtei zaprijetili njihovoj koheziji. I danas, itav niz pojava poput primjerice rastue nejednakosti izmeu bogatih i siromanih, migracija, raspada obiteljskog ivota, nekontrolirane urbanizacije, ukazuju na akutnu krizu drutvene kohezije. Uz drutvenu krizu dolazi i ona moralna praena nasiljem i zloinima. Osobito je ozbiljna injenica da se to dogaa i koncepcijama nacije i demokracije koje se mogu smatrati kamenom kohezije u modernom drutvu. Zbog sve veeg jaza izmeu onh kojma se vlada i onih koji vladaju, trebalo bi ponovno osmisliti demokratski ideal. A to je dugotrajan proces koji zahtjeva angairanost savakog od nas. U pitanju je ustvari, volja pojedinaca da se ponaaju kao pravi graani svjesni kolektivnog interesa.

Upravo u tome, veliku ulogu ima obrazovanj koje itekako moe jaati koheziju drutva. Osim to treba povesti rauna o velikoj raznovrsnosti individualnih talenata, obrazovanje bi se trabalo pozabaviti i irokim rasponom kulurnih tradicija. Osobito je vano svakome omoguiti nai svoje mjesto u zajednici. U tom je smislu vano uspostaviti takav oblik interkulturalnog obrazovanja koji e pridonjeti drutvenoj koheziji i miru. Jacques Delors potom navodi kako bi poduavanje trebalo biti individualizirano, te da bi trebalo poticati originalnost ponudom uvodnih teajeva za to iri raspon disciplina, aktivnosti ili umjetnosti. A sve to kako bi pojedinac to lake naao svoju ulogu u drutvu, tj. cilj takvog obrazovanja bio bi omoguiti raznim manjinama preuzeti nadzor nad vlastitom budunou, ali uz toleranciju i potovanje za druge, kao preduvijete demokracije. Ali pritom nije samo rije o ostvarenju demokratskog duha, ve je problem kako uenicima pomoi postii u interpretaciji onih stari koje se odraavaju na njihovu vlastitu budunost i budunost cijelokupnog drutva. U tome nam mogu pomoi drutvene i humanistike znanosti, gdje povijest i filozofija zauzimaju vano mjesto. Pvijest zbog svoje nezamijenjive uloge irenju pojedinanih obzora i podizanja svijesti o kolektivnom identitetu. A filozofija zbog uloge u oblikovanju kritikog pogleda na svijet.

Demokratsko sudjelovanje Svaki dan, na poslu, na fakultetu, u kulturnim aktivnostima, ili kada idemo kupiti kruh, imamo neke odgovornosti prema drugima. Za takve dgovornosti bi nas trebale pripremiti kole porukom o naim pravima i dunostima, ali i razvijanjem drutvenih sposobnosti poticanjem timskog rada. Kako se demokracija irila svijetom, priprema uenika za aktivno sudjelovanje u ivotu zajednice postajala je sve prihvaenija zadaa obrazovanja. Zapravo, postoji nekoliko razina akcije koje bi terbale nadopunjavati jedna drugu. S poetnog, minimalistikog stajalita cilj je nauiti obavljati svoju drutvenu ulogu u skladu s uspostavljenim nizom pravila. Ovo je posao temeljnog obrazovanja kole bi

trebale biti model demokratske prakse gdje bi djeca o demokraciji uila iz praktinih primjera. Informatika drutva i drutva koja ue Informatiko drutvo autor navodi kao demokratski preduvjet koji mora biti u centru svih obrazovnih planova. Digitalizacija informacija dovela je do silne revolucije u komunikaciji. Dovoljno je spomenuti Internet. Svake godine se broj korisnika udvostruava i nesumljivo ta tehnologija postaje dio nae svakodnevnice. Tehnoloka je revolucija nuna za razumijevanje modernog svijeta budui da stvara nove obikle socijalizacije, pa ak i nove tipove individualnog i kolektivnog identiteta. Tehnologija nam uvelike olakava komunikaciju, no, isto tako jaa i tendencija povlaenja i osamljivanja. Autor navodi kako neki smatraju da pristup virtualnom svijeu moe dovesti do slabljenja osjeaja realnosti, no to danas moemo sa sigurnou potvrditi. Najveu opasnost novih tehnologija J. Delors vidi u stvaranju podjela i nejednakosti. Nejednakosti se mogu stvoriti izmeu drutava koja su se prilagodila tehnologiji i onih koji nisu. Meutim, raskoli se mogu stvoriti i unutar drutva, tj. onih koji imaju mogunost sluiti se tehnologijom i onih koji tu mogunost nemaju. Upravo u tom dijelu bi uvelike trebalo pomoi obrazovanje. Obrazovanje bi svakome trebalo pomoi da se nosi s velikim brojem informacija, ali i pomoi ljudima da se odmaknu od medija i informacija. Informatike i komunikacijske tehnologije, bez sumnje, mogu za ljude znaiti stvarno sredstvo kontakta s neformalnim obrazovanjem i postati jedan od najvanijih sustava drutva koje ui u kojem e razliite faze uenja. Komunikacija i razmjena znanja vie nee biti tek jedno od najveih sredita rasta ljudskog djelovanja ve neto to pridonosi osobnom ispunjenju u kontekstu novih modaliteta drutvenog ivota.

2. Od gospodarskog rasta do ljudskog razvitka


U zadnjih pedesetak godina svijet je doivio nezapamenu gospodarsku ekspanziju, posebno zbog brzog tehnolokog napretka i sve bolje meunarodne komunikacije. No, dananji model razvoja ipak ima granice. Jedna od tih granica je krajnje neujednaen gospodarski rast. Procijenjuje se da vie od 75% svijetskog stanovnitva ivi u zemljama u razvoju, no oni uivaju samo 16% ljudskog bogatsva. Nesrazmjere je produbila i estoka konkurencija meu zemljama: neuravnoteena raspodjela vika stvorenih porastom produktivnosti izmeu i unutar zemalja koje se smatraju bogatima, pokazuje da taj rast iri jaz izmeu najdinaminijih zemalja i svih ostalih. Pod pritiskom tehnolokog napretka, zahtjevi za obrazovanjem u gospodarske svrhe su sve ei, jer svaki sektor, ukljuujui i poljoprivredni, ima potrebu za evolutivnim sposobnostima povezanima sa znanjem i poznavanjem tehnologije. No, autor J. Delors istie kako takvo obrazovanje postaje slino stratekom ulaganju i trai ukljuivanje ljudi i raznovrsnih institucija, a od obrazovnih sustava se oekuje osposobljavaju pojedince za inovacije, razvitak te prilagodbu na novonastale uvijete. Prema tome obrazovanje i struna izobrazba su jedni od najvanijih pokretaa razvitka. Meutim, one zemlje koje su u razvoju u tom su pogledu u jako loem poloaju. Ulaganje novca u takvim zemljama je znatno manje, a i oni obrazovani esto odlaze u druge zemlje, zbog niskog stupnja zaposlenosti ili niskih plaa na tisue visokokvalificiranih osoba svake godine odlaze u bogatije zemlje. Tome smo, naalost, i sami svijedoci. Taj je fenomen poznat pod nazivom odljev mozgova. praktinim potrebama te poboljanje upravljanja svojim ekonomijama. Cijena napretka Gospodarski napredak nije dovoljan sam po sebi da osigura ljudski razvitak, i zbog njegove neegalitarne prirode i zbog visoke cijene koja se za nj plaa. To se najvie vidi na: Najvea odgovornost za smanjenje takvih gubitaka je u usklaivanju obrazovnih sustava sa svojim

1. Podruju okolia Uz sadanju proizvodnju, takozvani neobnovljivi resursi (energija, obradiva zemlja) e se smanjiti. Industija koja se temelji na fizikalnim, kemijskim i tehnolokim znanostima izazivaju zagaenje koje unitava ili mijenja prirodu, pa su nam ivotni uvijeti ugroeni. 2. Podruju zapoljavanja Brz rast nezaposlenosti u mnogim zemljama posljednjih godina predstavlja strukturarni fenomen povezan s tehnolokim napretkom. Zamjena ljudske radne snage inovativnom tehnologijom najprije se osjetila na podruju proizvodnje, kasnije i u dizajnu i kompjuterskoj industriji. Tehnoloki napredak nadmauje nau sposobnost da smislimo rjeenja novih problema koje on izaziva i za pojedince i za moderna drutva. Kako bi se taj problem rijeio, Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNPD) je u svom izvijeu iz 1996. g. predoio da se ljudski boljitak treba smatrati ciljem razvitka. Isto tako, treba uzeti u obzir i ravnopravnost i jednakost izmeu raznih drutvenih skupina i izmeu spolva, te stupanj demokratske participacije. Obrazovanje za ljudski razvitak Obrazovanje bi se trebalo smatrati dijelom novog pristupa problemima predstavljajui put ka razvitku. Stoga je jedna od glavnih funkcija obrazovanja osposobljavanje ljudskog roda za preuzimanje nadzora nad vlastitim razvitkom. Ono bi trebalo omoguiti svim ljudima, bez iznimke da svoju sudbinu uzmu u svoje ruke kako bi mogli doprinjeti drutvu u kojem ive. Iz takve perspektive, obrazovanje pridonosi ljudskom razvitku, a temeljno obrazovanje je najvanije. Temeljno obrazovanje bi trebalo obuhvatiti sve sastavnice znanja potrebne za pristup ostalim obrazovnim razinama. Osim toga, temeljno bi obrazovanje trebalo osigurati mogunost oblikovanja vlastitog ivota na nain na koji to eli kao i doprinos drutvenom razvitku.

Obrazovanje ena nunost breg razvoja I danas, u XXI. st. razlike u obrazovanju izmeu ena i mukaraca su oite: prema podacima s UNESCO ovih izvjea s kraja devedesetih godina, dvije treine nepismenih odraslih osoba, odnosno 565 milijuna ljudi, su ene koje uglavnom ive u zemljama u razvoju Afrike, Azije, Latinske Amerike. Posvuda u svijetu manje djevojica nego djeaka pohaa kolu: svaka etvrta djevojica ne pohaa kolu. Vanost obrazovanja ena priznaju svi strunjaci: utvrena je vrlo jasna korelacija izmeu obrazovne razine i opeg poboljanja zdravlja i uhranjenosti te smanjena stopa nataliteta. Osim toga, spolna diskriminacija je jedan od vanijih uzroka siromatva jer u svojim raznim oblicima onemoguuje stotinama milijuna ena da si priskrbe razinu obrazovanja, strunosti, zdravstvene skrbi i pravnog statusa potrebnog za bijeg iz siromatva, a to se zasigurno treba promijeniti.