M

SlOD6 | 7U U D6
l6 D| 6
MLADI NSKA KNJI GA
Lucinda LidelI i Sara Thomas
SVE O MASA!I
Prevela
Sina Karli
Struna redakcia prijevoda
Dr. Radovan Medved
Urednik
Miroslav Kutanjac
Tehniki urednik
Edita Kobe
Izdava
Mladinska knjiga. Ljubljana - Zagreb
Za izdavaa
Borut Ingoli
Tisak
Une delavnice. Ljubljana. |9S9
Naslov izvornika
THE BOOK OF MASSAGE
Copyright |9S4 by Gaia Books Limited. London
Copyright za Jugoslaviju - Mladinska knjiga. Ljubljana.
|9S9

CI P - katalogizacija v knjig;
Narodna in univerzitetna knjinica. Ljubljana
6 1 5.82(035)
SVE o masai : istone i zapadne tehnike /[Lucinda LidelI
i Sara Thomas] : prevela Sina Karli]. -Lj ubljana : Zagreb:
Mladinska knjiga. l989
Prevod dela: The book of massage. - Po britanski biblia
grafiji aVlorja tudi Carola Beresford Cooke in Anthony
Porter

! LIDELL. Lueinda

C kqizi..
U pri runi ku SVcL maSa: rije je o tri razliite tehni ke -o
masai. shi atsuu i reFieksologij i . Odl ui te l i se za bi l o koj u
od ove tri tehnike. najprije proi tajte poglavlja Poetak
(str. \8-25). u kojem su naznaeni praktini savjeti za sve
tri tehnike. l Lj udski dodir (str. \50-\63) u kojem ete dobiti
upute kako primjenjivati masau s obzirom na primaoevu
dob i njegove i ndi vi dual ne potrebe.
Napomena: Kad posumnjate u zdravstveno stanje.
posavjetujte se s lijenikom i proitajte upozorenja u knji zi .
Predgovor
Masaa je vjerojatno najstariji i najjednostavniji nai n lijeenja. U
tradicional ni m kul turama. osobito na Istoku. masau koriste u sva
kodnevnom ivotu l judi svih uzrasta. Al i . na Zapadu. premda su
njezine vrijednosti priznate u sportskom svijetu. tek u novije doba se
pri mjenjuje u druge svrhe.
Preesto se pomalo bojimo da se uzajamno dodirujemo. Ipak.
istraivanja potvruj u nevjerojatne ui nke dodira - a dodir je bit
masae. U jednom novijem istraivanju ustanovilo se da masaa
podie raspoloenje u bolesnika i znatno pridonosi njegovu ozdravlje
nju. U to sam se i sama uvjerila radei u bol ni ci .
6
Za vrijeme rada maser e otkri ti da masaa nije iskljuivo fiziki
posao. Ona zahtijeva znanje i z psihologije jer se za vrijeme primjene
razvija poseban odnos izmeu masera i primaoca. Svaki dobar
terapeut zna da se njegov posao zasniva na unutranjoj odl uci : .Tu
sam da pomognem.
Jedi nstvena prednost masae je u tome to j u je ugodno i primati
i davati. Ona sti mul i ra i smi ruje. ovisno O dubi ni i brzi ni zahvata.
Zato ona ovjeku ul ijeva ivost. potie ga i osposobljava za velike
napore. naprimjer u sportu. Ona nas oslobaa napetosti, glavobolje.
oputa tvrde i bolne mi i e. lijei od nesanice. Masaa stvara osjeaj
blagostanja pomaui brem ozdravljenj u bolesni ka. Mnogi moji
klijenti su uvjereni da je sama ugoda koja prua masaa ljekovita.
Osim to je vrlo korisna. masau je lako naui ti . Tu vjeti nu mogu
svi brzo svladati jer je u osnovi nastavak onoga to svakodnevno
nesvjesno radimo: gladimo elo kad smo umorni i l i kad nas boli
glava. mi l ujemo djecu po glavi i l i l i cu kad ih tjei mo. trljamo bolni
di o tijela. prijatelju dri mo ruk
u
kad s njime suosjeamo. Ci lj je
ove knjige da vam pomogne razviti skrivene prirodne sposobnosti
l ijeenja.
Masau se moe definirati kao sistematski obl i k dodira koj i m se
postie ugoda i l i dobro zdravlje. U knjizi su prikazane tri tehnike:
masaa - u kojoj su zahvati iroki i kont i nuirani ; shi atsu - istona
metoda l ijeenja nal i k akupunkturi : i refleksologija - metoda obrade
ref1eksni h zona na stopalima s ui nkom na sve dijelove tijela.
Pri runi k o masai je stoga odl i an uvod u t u vjeti nu. Pomou
prirunika Sve o masai svatko moe razviti terapeutske sposobnosti
to latentno lee u njegovim rukama.
Zapamtite. to ivot kadto oduzi ma. to masaa moe vratiti.

PREDGOVOR
7
\ '
'
Sadr a
8

` I

^
l O Uvod
JC Poetak
Z Stvaranje oputene okoline
ZZ Davanje i primanje
Z Koncentriranje
Z Masaa
ZC Uljenje
Osnovni zahvati
Osnovni niz zahvata u masai
C Lea
Stranja strana nogu
b Ramena, vrat i vlasite
b Lice
Ruke i ake

`
Prednja strana trupa
1 Prednja strana nogu
1 Povezivanje
1 Provjera masae

`7

`
`.
`
!C Shiatsu
C l

C Zdravlje na istoni nain

C Sredstva i tehnike

CC Osnovni niz zahvata shiatsua

Lea
Kukovi
C Stranji i vanjski dio nogu
I Stranji dio ramena
JC Prednja strana ramena i vrata
lJZ Glava i lice
JJ Ruke i ake
JZ I0|0
JZ Prednja i unutranja strana
nogu
IZC Pregled zahvata shiatsua
JZ Toke pritiska u masai
SADR2AJ
J Razumijevanje tijela

J Razlike i nesklad
I Stopala i noge
I1 Zdjelica i trbuh

J Refleksologija
JZ Teorija i principi
I1Z Grudi, ramena i ruke
I1 Vrat, glava i lice
J Karta refleksnih zona na
I1 Tijelo govori
stopalima
J Osnovne tehnike
*
^
J Zahvati na stopalu
`
J Karta refleksnih zona na
akama /
I Zahvati na aci

l Anatomija

U
Uvod
Svakom ovjeku je potrebno oputanje. bijeg od tiranije
vremena. Sluanje glazbe. promatranje oblaka. traenje
kamenia ili koljaka na plai -sve su to nai ni da se
smi ri dua. da se ponovno zadobije osjeaj vlastite
potpunosti. Kao djeca penjemo se po drveu i trimo
bosonogi . Dobro namje s nama samima i u dodiru smo
s naom osnovnom prirodom. No to smo starij i .
provodimo sve vie vremena ivei sami sa sobom.
Sad je vrijeme da uspostavimo ravnoteu i da se
otkrivanjem njenog umijea dodira vratimo tijel u. To je
govor koji moemo koristiti u lijeenju ili tjeenju.
oslobaanju od boli i li otklanjanju napetosti - a
ponajprije u prenoenju i njenice da volimo. Kao na
umskoj i sti ni . otvara nam se prostor za di sanje gdje

mozema zastati l preusmjeriti se.
Masaa moe bi ti sredstvo da nam olaka
nemi losrdnu gomilu poslova i napetosti. Prevelikom
broju ljudi ukoenost i bol postali su sastavni m dijelom
ivota na koji su navikli. pa esto tek kad i skuse masau.
shvate da su i m mi i i napeti i uvide koliko i m je
energije istroi l a napetost. Masaa nam moe biti put u
samospoznaju. otkrivanje nas sami h. Ona nam pomae
da budemo oputeni i u skladu sa samima sobom. da
osjeamo zadovoljstvo tijela koje die. mi ruje i slobodno
se kree.
Masaa - prolost i sadanjost
Ve tisuama godina neki oblici masa e koriste se U
lijeenju i ublaavanju boli kod bolesnika. Lijeni ci ma
u staroj Grkoj i Ri mu masaa je bi l a jedan od glavnih
naina lijeenja i otklanjanja boli. Poetkom petog
stoljea prije nae ere Hi pokrat - otac medicine -
napisao je: Lijeni k mora imati i skustva mnogim
stvarima a osobito u trljanju . . . Jer trljanje moe uvrstiti
zglob koji je prelabav i olabaviti zglob koji je prekrut.
Plinija. glasovitog ri mskog znanstvenika. redovito su
trljali da mu olakaju astmu. ajulija Cezara. kojije patio
od epilepsije. svaki su dan pritiskali po cijelom tijelu da
mu olakaju neuralgiju i glavobolje. Nakon pada
Rimskog Carstva. u petom stoljeu. u Evropi je medicina
vrlo slabo napredovala paje na Arapima bilo da proue
l\
UVOD
I I
UVOD
i razviju uenje klasinog dijela svijeta. Avicena. arapski
filozof i l ijeni k i z II. stoljea. zabiljeio je u svom
Kanonu da je cilj masae da raspri istroene tvari u
mi i i ma. koj e nisu izbaene vjebama.
U srednjem vijeku u Evropi se masaa vrlo malo
spominje zbog poricanja tjelesnog zadovoljstva. No
zani manje za nju oivjelo je u 6 stoljeu. ponajvie
utjecajem francuskog lijenika Ambroisea Parea. Potom
je. poetkom I. stoljea.
S
veani n Per Henrik Li ng
razvio ono to sada poznajemo kao vedsku masau.
stvorivi svoj sistem na temelju vlastitog znanja
gi mnastike i fi zi ologije te ki neski h. egipatskih. grkih |
rimskih tehnika. Masaa je prvi put uvedena na
sveuilite kao dio nastavnog plana u Stockholm u 83.
g. i otad su instituti i ljeilita to ukljuuju masau
ni cali i rom Evrope. Danas je terapijska vrijednost
masae openito priznata pa se ona uvelike razvija u
zapadnom svijetu meu nestrunjacima i
profesionalcima.
Na Istoku su se razne tehni ke masae mnogo vie
cijenile zbog njihovih mogunosti u lijeenju nego na
Zapadu. pa ih se i neprekidno koristilo od davnih
vremena. Moda se razlika koja je sve donedavna
postojala izmeu istonih i zapadnih stavova prema
masai temelji na znanstvenoj revoluciji koja se dogodila
na Zapadu prije nekih 250 godina. Kao rezultat nove'
znanosti odbaene su kao neznanstvene starije zamisli
o povezanosti tijela. uma i due. te se vremenom na
ljudsko tijelo poelo gledati kao na sloen Stroj koji mogu
odravati i popravljari( samo visoko uvjebani i
specijalizirani ljudi - lijenici.
Na Istoku se. pak. takav znanstveni pristup nije
dosad pojavio pa su njegovi stanovni ci nastavi l i
kombinirati svoju i nstinktivnu elju da se dobro
istrljaju vjetinama koje je duga tradicija razradila i
dOljerala. te vjerovati u autoritet bosonogih Iijeni ka(( i
njihovo znanje medicine i namjetanja kostiju ili
mani pulativni h tehnika. Shiatsu je potekla iz
tradicionalne masae kako je prakticirana u Japanu:
kako je stjecala priznanje. obogaivali su je utjecaj i ma
i z klasine akupunkturne teorije i i z zapadnih uenja
osteopatije i ki roprakse koje su tek pristigle u Japan.
Poeci refleksologije nisu poznati -vjerojatno se razvila
iz pradavnog umijea istone terapije toaka pritiska.
Ipak. bez obzira na podrijetlo. i ni se izvjesnim da se
koristila u starom Egiptu. to potvruju zidni cnei u
grobnici nekog lijenika. kako je prikazano na sl i ci gore
desno.
|r
Povijesna potvrda rejeksologije. masaie i shiatsua;
sasvim gore zidni cree iz grobnice nekog lijenika u
Saqqari. Egipat, iz 2JJ0 g_pr. n. e; gore: ilustracije iz
Aviceninog Kanona (980-!0J7) desno: prizori na
drvorezu uzeli ;zjapanskog teksta s poetka l9 st.
UVOD
1 3
UVOD
Govor dodira
Dodir znai vezu - odnos s oni m tO je izvan nas, sa
tlom pod naim nogama. I za ljude i za ivotinje dodir
je od bi tne vanosti jer prua sigurnost. tOplinu.
zadovoljStvo. ugodu i vraa ivotnu snagu. Dodir nam
kazuje da nismo sami .
Od svih osjetila dodir se prvi razvija. Kao dojenad
ponajprije kroz taktilno iskustvo istraujemo i
upoznajemo svijet. pa je njeni dodir naih roditelja
bitan za na razvoj. Sve dotle dok je zadovoljena naa
potreba da dodirujemo i da nas dodiruju. rastemo
zdravo. protivnom, na razvoj moe biti poremeen.
Mi lovanje i maenje u djeti njstvu pomae nam da
izgradimo zdravu sliku o nama samima. razvija osjeaj
da smo pri hvaeni i voljeni jer nas dodiruju. Prije vie
od dvadeset godina ameriki psiholog S. M. Jourard je
dokazao. da je dodir izravno povezan s osjeajem
samopotOvanja i vrednovanja nas samih.
Pokusi s dOjenadi primata potvruju veliku vanost
fizikog dodira s tOplom. brinom majkom i . nasuprot
tOme. kako nedostatak dodira moe fiziki i
emocionalno djelovati pogubno. Naa cjelokupna
spoznaja stvarnosti temelji se na dodiru. U naem je
drutvu l i avanje dodira s drugima kazna - najgora od
svih je samica. Kad nam ne daju da dodirujemo ili da
nas dodiruju. osjeamo se bolno osamljeni i tuni. U
jednoj nedavno objavljenoj ameri koj medici nskoj
studij i . bolesni ci koj i ni su imali fi zi ki dodir s drugim
ljudima osjeali su se vrlo osamljeni . odsjeeni od
tOpline ljudskog dodira.
Dodir je govor koji m se i nsti nktivno slui mo da
iskaemo nae osjeaje. da pokaemo drugima da ih
volimo. elimo ili cijenimo. ,Daj da tO dobro istrljamo
- naa je pri rodna reakcija na djetetove udarce i
ogrebotine: ruke brzo polaemo na vrue elo ili na
trbui koj i boli. Emocionalna bol takoer izaziva brzi
odgovor. Zagrljajem. milovanjem. tjeenjem izraavamo
suosjeanje. razumijevanje. Sigurnost. Kad smo sami i
kad nas boli. ljuljamo se i sami sebe grlimo. odmaramo
umorne glave u rukama. nesvjesno masiramo di o tijela
koj i nas boli. No. osi m to nekoga prijateljski grl i mo da
izrazimo radost ili veselje. nismo li ipak zaboravili nae
nagone. sauvavi jezik dodi ra samo za izraavanje boli.
tuge i l i u pogledu spolnosti - bojei se dodira kao
jednostavnog sredstva za izraavanje ljubavi. za
oputanje i l i za lijeenje.
l^
UVOD
|5
UVOD
Masaa, shiatsu i refleks ologija
L ovoj emo knjizi pokazati kako se tehnike dodira mogu
koristiti ne samo za oputanje i poboljanje raspoloenja
obitelji i prijatelja nego i za bolje razumijevanje nas samih
i drugih. Tri tehnike dodira koje predstavljamo - masau,
shiarsu i refieksologiju - uvelike se razlikuju rezultatom i
nainom primjene. Sve tri. meutim, djeluju na
regenerarivnu sposobnost [ije la. potpomaui sposobnost
samoizljeenja svakog pojedinca. Predlaemo vam da
ponete primjenjivati onu tehniku koja vas prema vaoj
naravi najvie privlai. Od svih tih tehnika masau je moda
najlake nauiti. jer su to razraeni pokreti koje svi prirodno
inimo. Shiatsu i reneksologija zahtijevaju pomniji pristup
od masae.
Masaa je sistematsko glaenje, gnjeenje i pritiskanje
mekanog tkiva kako bi se dolo u stanje potpune
oputenosti. Primalac masa e je nag, a ulje slui da se
navlai koa. Kad jednom nauite osnovni niz zahvata.
moete vie koristiti inruiciju, prilagoavajui tehnike
prema pOlrebama onog koga masirare. Pri masai vae
ruke neprekidno prelaze irokim podrujima tijela, a
primjenom shiarsua i refleksologije najvie vremena
posveujere pritiskanju malih podruja ili roaka.
Shiatsu je japanski sistem fizikalne terapije; izvodi se
prstima. palcima. laktovima. koljenima ili stopalima.
Razlikuje se od masae u principu na kojem se temelji.
Dok se masaa uglavnom primjenjuje na miiima,
ligamemima i terivama te djeluje osobito na ravnoteu
tjelesne tekuine, krvi i limfe. shiatsu je koncentriranje na
toke pritiska ili tsuboe kako bi se djelovalo na ravnoteu
ivome energije ili ktL meridijanima. Kako se obje tehnike
primjenjuju na cijelom tijelu, shiatsu takoer mora
djelovati na miini. krvni i limfni sistem, kao to masaa
mora djelovati na toke pritiska i meridijane. Shiatsu se
obino prima odjeven - djelomice zbog srameljivosti jer
lijeenje zahtijeva neke prilino izloene poloaje udova.
Taje tehnika osobito djelotvorna kao preventiva jer pomae
iscrpljenim ljudima koji se oporavljaju od neke bolesti. U
refleksologiji se koriste posebne tehnike palcem i prstima.
djeluje se na mala podruja, na stopaine renekse. Ta
podruja refleksnih zona povezana su s razliitim
dijelovima tijela. Ako se djeluje na sve refleksne zone na
storalima, djeluje se zapravo na cijelo tijelo. Refleksologija
ponajvie pomae oputanju, ali poboljava optok krvi te
deblokira rad ivanih impulsa.
1 6

UVOD
17

OC6L8
Panja i osjeajnost, malo vremena i ener
gije, dobar par ruku - to je sve to je
potrebno za masau.

elite li nauiti bilo

koju od ovih tehnika dodira. valja uzeti
u obzir nekoliko zajednikih vanih ele
menata.
Ponajprije. valja se potruditi i urediti
prostorij u tako da je unaprijed sve pri
premljeno za tretman - topla i ugodna
soba, jastuci, pokrivai i runici, zatim
neko ulje ili puder. koji vam mogu biti
pri ruci. Prekinut ete cijeli postupak
ukoliko ete morati pOi traiti grijalicu
ili donijeti jo ulja. Unitit ete cjelokupni
cilj vjebe ukoliko se partner ne opusti
zbog hladnoe ili neudobnosti. Razmislite
i o tome to vam je potrebno za vlastitu
udobnost. Da obavite dobru masau ili
shiatsu, morate se slobodno kretati, pa je
bitno da nosite iroku, udobnu odjeu.
Kad god mijenjate poloaj za vrijeme
masae, morate biti sigurni da ste opu
teni prije nego to nastavite tretman.
Nikad se ne postavljajte u neudoban po
loaj mislei da e neugode nestati. To
se nee dogoditi, a svoju ete napetost
prenijeti na partnera.
Kao maseru, vaa udobnost je usko
povezana s vaim poloajem i disanjem.
Bez obzira na to da li sjedite, klei te ili
stoji te, vae tijelo mora biti uravnoteeno
i oputeno. Da bi lj ekovita energija slo
bodno tekla, lea drite uspravno, a ne
ih sagibati i grbiti ; kad primjenjujete
pritisak, pomiite se iz trbuha i zdjelice
koristei cijelo tijelo, a ne samo ruke il i
ramena. Ako budete mogli slobodno di
sati i dopustiti tijelu da plee pri zahva
tima, izbjei ete napetost ili umor i
zavrit ete tretman s onoliko energije s
koliko ste ga zapoeli.
Za uspjeh bilo koje terapije dodira vrlo
je vano vae stanje duha i stav prema
partneru. Na svaku masau valja gledati
kao na novo iskustvo i svakome dati
osjeaj istinske brige, panje i potovanja.
Prije tretmana razgovarajte s primaocem
masae o tome to ete raditi i saznajte
ima li on nekih osobitih tekoa. Ohra
brite partnera da vas prekine za vrijeme
masae ako se osjea neugodno, ako je
va pritisak preslab ili prejak. No openito
izbjegavajte razgovor, jer razgovor one
moguava koncentraciju i vraa komuni
kaciju dodira prekomjerno koritenom
jeziku svakodnevnice. Nikad se ne upu
tajte u masau ako ste uznemireni, ljuti,
ili se loe osjeate - jer ne samo da e
vaa energija biti istroena. nego e vae
raspoloenje utjecati na raspoloenje va
ega partnera.
U masai ete zadrati pravi odnos s
partnerom ako ete se moi koncentrirati
i pruiti mu punu pozornost. Mnogi od
nas provode veliki dio ivota mislei na
prolost ili budunost, a proputaju ono
to se dogaa sada. Za sve je tehnike
dodira bitno da zadrite pozornost na
sada i ovdje, jer e ljekovita energija
koj u prenosite rukama biti oslabljena ili
skrenuta ako Ste rastreseni . Kad ste usre
dotoeni, vodi vas intuicija i bre ete
osjetiti gdje su izvori napetosti i neravno
tee energije kod partnera. Moi ete nai
pravi dodir za svaki dio tijela i razlikovati
to je dobra bol., a to pretjeran pritisak.
Ipak, ako vam za vrijeme masae mi sl i
odlutaju, jednostavno ih njeno vratite i
umirite um usredotoivi se na svoje
disanje. Masiranje zatvorenih oiju moe
pomoi da ne zaboravite to radite i da
zadrite pozornost na ruke.
1 9
POCETAK
Stvaranje oputene
okoline
Oputenost je bi ma za sve obl i ke masae: lO ete
mi rnij i i udobniji proslOr osigurati. lO e djelotvornija
bi ti i vaa masaa. Bez obzira kakav vam je dom.
potrebno je samo mal o panje i pripreme da jedan
njegov di o pretvorite u mi rni kutak za masau.

i ni
se da su lOplina i mi r najvaniji preduvjeti za masau.
Odabrana soba mora bi ti odvojena i vrlo lOpla. osobilO
za ul jnu masau u kojoj je primalac gol. Morate
pripremiti pokriva i l i runi k da pokrijete partnera
poslije masae. i l i ak i za vrijeme masae ako mu
je hladno. Prije nego lo ponete. provjeri te imate l i
pri ruci jastuie koji e u masai koristiti kao
podmetai. Odaberite pravo vrijeme za masau. kad
vi i partner moete imati mi r. kad vas nitko nee
uznemi ravati i kad koncentracija nee bi ti prekinuta.
Neki lj udi za vrijeme masae vole laganu gl azbu. a
neki ma ona smeta. Osvjetljenje u sobi treba bi ti
prigueno. jer jako svjetlo onemoguava oi ma da se
posve opuste. Njeni plamen svijee najbolje je
osvjetl jenje. Naposljetku. sa cvijeem i l i neki m
mi risom moete oplemeniti cjel okupni ugoaj.
/
20
Povrine za rad
Od tri spomenute tehnike
dodira, shiatsu se uvijek
izvodi na tl u. masaa na liu i l l
na slolu za masau. a kod
refleksologije primalac sjedi
i l i je zavaljen u stolici (vidi Str.
136). Za shialsu je potrebno
vie prosIOra nego za masau
- najmanje Z.D X r m. Ako
vam je tlo prekriveno sagom.
dovoljno je da prostrete
preklopljeni pokriva i l i vreu
za spavanje i prekrijete i h
prostirkom i l i runikom. ako
je rije o uljnoj masai. No ako
je Ilo tvrdo, trebal e vam
posebni podloak. Najbolji je
uloak od spuve debljine Z
do D cm. al i ako ga nemate.
upotrijebite jo koji pokriva
i l i vreu za spavanje. Nastojte
da podloi.ak bude mnogo vei
od partnerova lijela. jer ele
satuvati koljena dok sc
kreete oko proslirke.
Namjeravale li se ozbiljno
bavili masaom. ispla[i sc
ulazili novac u siol za masau.
Manje je zamorno radili na
slolu jer je lako dosei do svih
dijelova tijela bez sagibanja.
lake se krelali oko slola. uz
[O IO je smanjena mogunost
da se sl utajno gurne partnera
Stolovi za masau
U prodavaonicama s
medicinskim priborom
moete kupiti sklopive
aluminijske stolove s
podlotenom gornjom
povrinom (gore lIJevo). ll
naruiti kod srolara drvel1l
stol (lievo). SlOl na
sklapanje mora imal i esl
nogu da bude stabilan. a na
vrhu podlotak od spuve
prekriven proseIraem ;
visina stola treba biCI u
razini vaih bokova. Mate
se, naravno. koristili i SlO/
koji ve imale u kui. pod
w1etom da Je u visim
bokova i da Je pravl1mh
dimenZIJa 2 m X dcm
STVARANJE OPUTENE OKOLINE

2 1
PCETAK
Davanje

I prIman
j
e
Masaa je dvosmjerni tok dodi ra. meusobna
razmjena energije. Ruke. koje daju i primaju. i koa
- to su sredstva komuni kacije. Rukama upoznajete i
otkrivate jedinstvenost osobe koj u dodirujete: preko
koe primalac prima dar vaeg dodira. brini kontakt
j
pokret. U stanovitom smi sl u termi ni )primalacc ( i
davalac .. zapravo varaju jer je svaki obl i k terapije
dodira u obostranom sudjelovanj u. Da bi ljekovita
snaga dodira protjecal a. oba partnera moraj u znati
svoje uloge u razmjeni . oboje moraju davati i primati
- primalac tako da vjeruje i da se preda davaocu. a
davalac da el i otkriti i da osjea potrebe primaoca.
Na najViem stupnju masaa moe postati obl i l<om
meditacije - kad su oba sudionika usredotoena na
obostrani dodi r. Uz vjebu prikazanu na sl i ci dolje
shvatit ete razl i ku izmedu dodirivanja s
usredotoenom svijeu i onog mehanikog.
Kako usredotoiti panju
Izvoenje ove vjelJc pomae
var da razumIjete SlO znaci
lslodobno davati l pnmall
Rijet JC o upuclvanJu panje
na razliite dijelove rulu elok
1rljate noge Poinjete lJko da
najprije usrecOIoilC svijest. a
zaum rukama njeno prelazite
preko Jednog bedra Sada
kratko pritisnite nogu gorjim
dijelom dlanova. laUIn mz
nJu polako kliZile rukama
Vaa panja [reba bIII stmo u
gornjem dIjelu dlana. all su
ake u dodiru s koom Nakon
nekoliko minUla ZaSlal1IIC.
zatim ponovile postupak.
usredotOujui pozornost
sredinu dlanova. pOlOm na
palce I. naposIJc[ku. na prste.
Svaki put POInJcte lJko dJ
priuc(C s odredenim dijelom
akc. a zawn usredOW(ltc
pozorost na [O kako bL 1
diJclovl oSjeaju

|

l
_

'
Kako usredotoiti svijest
(do!e)
SjecnlIe na Ilo i isprulfe
noge. Trlja) le neprekidno
rukama jednu nogu.
uS11ljerivi prvo pa/1u na
gon1)1 dio dlana (I). zel im
Ila sredinu dlana (2). na
ruke () i. na krajU. t
prste (j. Ve nakOl
maslIe jedne noge OSje/1I
(;(/e 7l!|lIIU I'zliJw II
odlosu na drugu l!
/
4
w

Davalac .
Vano je da se za vrijeme
masae moete slobodno
lre(aLi. za to je potrebno
nositi irolu. udobnu odjeu.
Prije poetka tretmana operite
ruke i proVjerile jesu li vam
odrezani nokti Skinite sal i
prstenove, Zamolite partnera
da skine odjeu i nakit. Ako
dajete uljnu masau. poeljno
je da primalac bude nag: no
uvijek valja pOSlovati elje
ljudi ako se bolje osjeaju
djelomino odjeveni Udobno
smjestite partnera. a ako Je
potrebno. ispod trbuha.
donjeg dijela leda i zglobova
podmcInite jastuie.
Provjerile Jeste li sc i vi
udobno smjestili prije nego
tO se ponctc koncentrirati
(vidi str 25) Za vflJeme
masac nastojte da vam je
Iljela oputeno. a panja
usmjerena na ono to radile.
Na kraju m3sae operite ruke.
Primalac
Kako bi masaa bila doista
korisna. morate imaLi aktivnu
ulogu u tom ljekovitom
procesu. To ete postii ako
paljivo pratite partnerov
dodir i ako ne odlura!e
mislima. tim sjednete ili
legnele. opustite sc na podlozi
za rad. Zatvorile oi i postanite
svjesni svog disanja i dijelova
vlastitog tijela to se pokreu
udisanjem i izdisanjem.
Pokuajte se oslobodili svih
briga i teloa IO vas mue
Kad osjetite maserove rulc.
usredotoite se na osjcte koje
stvara njegov dodir.
Dopusllle da maser pomie i
podie vae udove: bolje JC da
m u se predate nego da
pOkuavate pomagati. Maseru
dajte na znanje kad osobilO
uwate u odreenom pokrctu
lli kad jc pritisak dodira
prejak: inae se suzdrite od
prianja.
DAVANJE I PRIMANJE
r
POCETAK
Koncentriranje
Koncentriranje je nai n usmjeravanja, skupljanja
energije ujednu toku kako bi se ona lake usmjerila
u odabranu aktivnost. To je stanje ravnotee, mira,
snage i trenutane prisutnosti. Jo odreenije,
koncentriranje znai usredotoenje na haru, sredite
energije u trbuhu, kao to je prikazano na crteu
desno. Za bilo koji obl i k masae, kao i za ratnike
vjeti ne, koncentrirati se na haru od najvee je
vanosti jer omoguava da budete el asti ni i da vie
radite i ntui cijom nego umom. Kad je vaa energija
usmjerena, treba vam manje mi i ne snage i moete
dati ak nekoliko uzastopnih masaa a da se ne
umorite i ne iscrpite. Bi ti koncentriran znai bi ti i u
pravilnom stavu - uspravne kraljenice i vrata, a
oputenih ramena; to znai bi ti prizemljen (vidi str.
68, odnosno svjestan vlastite povezanosti sa tlom,
nogama i stopalima.
Hara
Hara je japanski izraz za
trbuh. O kineskom poznat kao
tan (iell. a L arapskom kao
kalh. Odnosi se na izvor
ivotne snage i energije u
donjem dijelu trbuha.
nekoliko centimetara ispod
pupka Tan-Den (vidi str. |20).
Hara je drugo od sedam
sredita energije, koje
priznaju mnoge kulture.
Najpoznatije su kao chakre,
prema njihovu imenu na
sanskritu (vidi str. 1 89). Kako
tu toku smatraju
"zemlji ni m sreditem. tako
se energija iz zemlje skuplja O
zdjel i ci i prenosi kroz ruke i
dlanovima. Ona je nae
sredite gravitacije. moi.
ravnotee i stabilnosti.
sredite naih fizikih i
psihikih sposobnosti. Kad se
prakticira bilo koja vrsta
masae - ili neka od
borilakih vjetina, a radi se
"iz hare, vaa energija dolazi
iz vaeg sredita gravitacije i
sve se odvija bez napora ili
napetosti (vidi Str, 86).
24

Hara u ratnikir
vjetinama

Covjek koji je koncel1rirall

u Hari. papUI majstora
kara(ea (deSilO). slaian je i
nepomian kao Slabio ie
je korienje duboko u
zemli. S lako jakim
sredirem en
r
rgia mote
slobodno proj eca(i rukama
i akama.
+
Disanje u hari
U tao jogi jedna Opoetnih
vjetbi je vizualizacija i
meditacia disanjem. Onaj
koji meditira koncentrira se
na stvaranje vjenog bieka u
svom sreditu hare.
7

+
Meditacija
Prije bilo koje tehnike dodira
- masae, shiarsua il i
refleksologije - morale
provesti nekoliko minuta u
koncentriranju i povezivanju
energije izmeu hare i ruku.
Sjednite na tlo prekrienih
nogu, stavite jasTuk pod
stranjicu kako biste otklonili
napetost u nogama. Ako vam
je neudobno, sjednite na
stolicu s ravnim naslonom
rako da su vam oba stopala
ispruena na tl u. Sada
zarvorite oi j usmjerite
pozornost prema unU[ra.
Morate osjeati kako su
stranji dio. noge i s(Qpala
vrsto naslonjeni na jasn.ik.
stolicu ili tlo. Iz re vrste
osnove pustite da kraljenica
lagano krene prema gore. bez
napetosti. Ne smije biti nimalo
napetosti u rameni ma. vratu i
na licu. Sada se ponite
/
|
KONCENTRIRANJE
usmjeravati na disanje
doputajui da ono samo
nae svoj ritam. Kad udiele,
zamislile kako va dah ispunja
donji dio trbuha ili haru.
Poslije nekoliko udisaja i
izdisaja ponite vizualizirati:
zamislite da pri izdisaju va
dah iz hare prolazi trupom.
zatim kroz ramena u ruke i
preko aka van. Ako elite.
vizua1izirajte dah kao tok
energije ili bijelo svjetlo.
ZD

85828
Masaa je obostrani dodir ruku s tije
lom. s glavom. s rukama i l i stopal i ma.
No masaa ne dopire samo pod kou.
ona prodire ak i dublje od miia i
kostij u; dobro izvedena masaa prodire
d ubokoi( u vae bie.
Vrstu masae koj u ovdje ui mo esto
nazivaj u holistikom i l i i nt ui tivnom ma
saom kako bi je razlikovali od vedske
masae. Hol i sti ka masaa post upa s
pojedincem kao s cjel i nom. ne usredo
touje se samo na tjel esno stanje, pa
su stoga pokreti openito polaganiji i
meditativniji. U hol i sti koj masai od
nos davaoca i primaoca i njihova meu
sobna komunikacija od najvee je va
nosti za ishod tretmana. Uloga pri
maoca je da bude oputen ali budan,
da se koncentrira na dodir davaoca, a
davalac, pak, mora nastojati da ostane
koncentriran i da stalno pokazuje da
masira s i sti nski m trudom.
Osnovna masaa, koju obraujemo
u ovom poglavlj u, podijeljena je prema
zahvati ma i dijelovima tijela kako biste
je lake naui l i . Primaocu se mora
i ni ti da je masaa neprekidni ni z rit
mi ki h zahvata koji teku jedan za dru
gi m. Poto ste poetni k. nemojte se
obeshrabriti koliinom onog to morate
naui ti - vjebajte post upno i vrlo brzo
ete otkri ti da se vae ruke oputaju i
da zahvati poi nju prirodno dolaziti. S
vjebanjem poet ete izvodi ti nove za
hvate i ravijati vlastite tehni ke. Sve
ovisi o tijelu koje e pod vaim rukama
poticati nove zahvate. Prikazani ni z za
hvata je abeceda iz koje ete sagradi ti
vl astiti jezi k dodira prema potrebama
vaega partnera.
Kad masirate, osl ukujte partnera
to mu godi, al i i zbjegavajte pretjeranu
verbal nu komuni kaciju, jer razgovor
prekida koncentracij u.
S
to e vai po
kreti biti polaganiji i ri tmi ni ji , va e
se partner osjeati oputenijim i Si gur
niji m. Dok uite, nastojte se i sami
podvri masai tako da i skusi te razliite
brzi ne i jaine zahvata.
Dobra masaa djeluje na svim razina
ma. U tjel esnom pogl edu njezine su
dobre strane to oputa i omekava
mi i e; pomae venoznom toku krvi;
podie razi nu hemoglobi na; pospjeuje
l i mfni tok; rastee vezivno tkivo zglobo
va. Hol i sti ka masaa djeluje | na sredi
ta energije i l i chakre finog tijela (vidi
str. 189). Na mental noj razini masaa
vas ne oslobaa samo stresa i tjeskobe
nego pomae da postanete svjesniji
svoga tijela kao cjel i ne, oni h dijelova s
koji ma ste u dodiru i oni h koje osjeate
odsjeeni ma . Kad postanete svjesni
vlastite energije, moete pokuati i nte
grirati svoje tijelo. a razvijanje pozi ti v
nije sl i ke o samome sebi djelovat e na
vau sreu i zdravlje.
Dobra masaa stvara osjeaj ugode.
povjerenja i radosti. Osl obaa i vel i k di o
energije koja se dosad troila na nape
tost. a preobraavanjem kroni ni h na
vika akcije i reakcije uzrokuje duboku
promjenu na dranje i izraz l i ca (vidi
Razumijevanje tijela str. 164-179). Vrlo
je vaan i emocionalni aspekt masae.
Na duhovnoj razini korist masae
vrlo je teko opisati jer govori mo o
neem to je doista neobjanjivo - o
suti ni , ivotnoj snazi . cjel i ni koja je
vie od zbroja njezinih dijelova. No nije
neuobiajeno da za vrijeme hol i sti ke
masa e i primalac i davalac dou u
+ +
stanje uzvI sene SVIJestI, pflSUtnOStl tre-
nutka. to je nal i k i skustvu meditacije.
r!
MASAZA
Uljenje
Rad na svakom novom di jel u tijela zapoinjete
nanoenjem ulja. To pomae rukama da glatko i
jednolino klize tijelom bez trenja i trzaja. a uz to ulje
hrani kou. Mnogi u poetku pretjeruj u u pogledu
koliine ulja - a zapravo je dovoljan samo tanak sl oj
da navlai kou: ako parmer pli va u ulj u. neete
bi ti u stanju uspostaviti dobar kontakt. Vei nu
dijel ova tijela dovoljno je jednom naulj i t i , al i za vee
povri ne. poput lea i l i dlakavih podruja kao to je
prednji dio nogu. moda e trebati dodati jo ulja.
Kako koa vrlo brzo upija vei nu vrsta ulja, svaki di o
tijela ulji se posebno. a ne cijelo tijelo odjednom, s
rime to ete ulje utrljati u kou dugi m zahvatima.
Ulja i posude
Nema potrebe kupovati
gOlova ulja za masau jer su
ona skupa. Dobro je
upotrbljavali biljna ulja. kao
IO su suncokretovo,
afranovo i l i kokosovo.
Bademova ulje je vrlo dobro
al i skupo: maslinovo ulje je
malo pregusto. Moete
koristiti i mineralna ulja. na
primjer djetje ulje, iako se
takva ulja tee upijaju.
UpOlrebljavale l i tisto ulje.
moda e bill ugodnije ako
mu dodate nekoliko kapljica
miomirisa i l i l i munova soka.
U aromaterapiji tista ulja. koja
sadre hormone biljaka,
utrljavaju se u kou jz osobluh
terapijskih razloga.
Sanda lovina, jasmin, cvijet
narane i mandarine djeluju
umirujue na ivtani sistem.
Kadulja je dobra za miine
tegobe. Ulje drite u boici
zatvorenoj epom od pluta ili
plastinim epom na navoj.
Ova drugaje boljajer emanja
vjerojatnost da se ulje prolije
za vrijeme masae. Ako
nemate takve boice. moe
posl Uiti alica i l i zdjelica. al i
morate paziti da i h ne
prolijete. osobito kad radite na
tl u.
Z
Priprema
Na samom poelku masae vi
odreujete raspoloenje koje
e se zadrati tokom cijelog
postupka, pa se isplali da sve
bude dobro pripremljeno. Ako
je mogue. ranije zagrijIe ulje
- stavite boicu i l i posudu s
uljem u toplu vodu i l i blizu
grijalice. Drite ulje na
sigurnom mjestu. gdje je
najmanja opasnost da ele ga
prolili. Prije nego tO tijelo
namaete uljem. morate se
koncentrirali (vidi SIr. 25)
pOlom pustite ruke da kratko
mi ruju na pannerovu tijelu L
prvom njenom dodiru. Zatim
nalijte pola liice ulja na
dlan. pazei pritom da koja
kapljica sluajno ne padne na
vaeg partnera.
uspostavljanje i
prekidanje dodira
Osjeajnost kojom
uspostavljate i prekidate dodir
s partnerom od najvee je
vanosti. Nakon tO StC naulji 1 i
ruke. polako |D sputajte
prema dijelu tijela koji ele
masirali. Kao to oSjeate
toplinu i l i energiju koja
okruuje tijelo i prije nego to
Slvarno dotaknete kou. lako
e i partner osjetiti prisutnost
vaih ruku iznad tijela.
Svakako nastojte da ruke
budu oputene kad dOtaknu
tijelo; kad vam je potrebno
novo ulje i l i kad se pomiete
do drugog dijela [ijela. prekid
mora biti njean i lagan. Neke
kole masae preporuuju da
jedna ruka uvijek ostane u
kontaktu. al i ako je prekid
blag. lO nije porrehno. Kad
masi rate na tl U. bolje je
prekinuti kontakt pri pomaku
na novi dio tijela jer je teko
promijeniti poloaj a da sc ne
ustane.
Uljenje (gore)
Drtei ruke dalje od
parrnerova I ijela. izlijte
malo ulja na dlan, nal rljajle
ULJENJE
zajedno dlanove a porom ih
polako spustite na tijelo i
ponite ga Uljiti dugim
zahvatima (vidi Sir. J0).
29
MASAZA
Osnovni zahvati
Masaa cijelog tijela sastoji se od relativno malog broja
razliitih zahvata to se ponavljaj u u raznim
kombinacijama. prema osobitim zahtjevima dijela koji
masirate. Radi jednostavnosti. podijelili smo te zahvate
u etiri glavne vrste -glaenje. srednje duboki zahvati.
duboki zahvati i udaranje. Razmiljajte o njima kao o
abecedi masae kojom ete izgraditi svoj vlastiti govor
dodira . Kad uite nove pokrete. ne optereujte se
previe tehnikim stvarima. Mnogo je vanije da budete
svjesni to osjeate svoji m rukama i da ne prekidate niz
zahvata. Ako nemate nikoga na kome biste vjebali.
masirajte svoj u nogu sjedei na podu. Osim to ete u
tome uivati, to e vam pokazali to u vama izazivaj u
pokreti i to 5 oba stanovita - i davaoca i primaoca.
Iskuajte razliite brzine i jaine pritiska. a to je
najvanije. pokuajte razviti osjeaj za ritam tako da vam
ruke idu i z zahvata u zahvat bez prekidanja dodira.
Glaenje
Poput valova koji zapljuskuju
stijene ti blagi ritmiki pokre li
klize koom. To nisu posebni.
nego obini zahvati koji se
primjenjuju na svim
dijelovima tijela na poetku i
na kraju masae te kao
prijelazni zahvati. Oni nikad
ne prodiru duboko H miinu
masu. Dugi zahvat je irok,
lean i blag pokret. [zvodi se
na svim dijelovima tijela kad
se nanosi ulje te zagrijava I
oputa odreeno podruje.
Kod i rokog kruenja, ruke
zahvaaju velika podruja. Taj
zahvat slui i da se ulje
ravnomjernije razmae na
tijel u. Izvodite oba pokreta
opu
.
ni m rukama tako da
cijel
o
m povrinom budete u
kontaktu s tijelom primaoca.
Treperenje je kratak njean
pokret koji poput kista
dodiruje povri nu koe.
Uglavnom se koristi za
postupno prekidanje dodira.
lako da pokreti pomalo
iezavaju poput jeke.
30
'

Dugi zahvat
Ruke polotile nekoliko
sekundi na partnerovo
lielo. Zatim. drtei ruke
zajedno, polako ih mitite
uzdut trupa ili udova
prema oblinama tie/a. Kad
dadete do poslednje tocke
koju motele dosegnUli,
razdvojile ruke i povucite ih
natrag sa strane. Krulile.
ponavUajui zahvat.
Treperenje (do!e)
Lagano ,.etkaJle ...
partnerovu Rolu vrcima
prstiju. kOrIsle, se (
naizmjenino Jednom pa
M
drugom rukom. Ruke i ake
su vam oputene tako da
moete obuhvatiti iroko
podruje a da ne mienjate
polola}
iroko kruenje (fievoj
Pomiti(e ruke niz tijelo u
prilino irokim krugovima
i LO rako da svaki novI krug
zahvati lige O
prechodnoga oblikujuI
neprekidnu spiralu.
OSNOVNI ZAHVATI
31
MASAZA
Srednje duboki
zahvati
Nastavljajui masau. poslije
pokreta glaenja poinjete
djelovati dublje na vel i ku
miinu masu, koristei se
povlaenjem, tiskanjem i
gnjeenjem. U sva tri zahvata
ruke sl ijede jedna drugu u
neprekidnom naizmjeninom
rilmu tako da se miii
0pulaju. da se odstrane
nepotrebne {vari i da se
potpomae venazna i
l i mfatina cirkulacija. Gnjeiti
znai cijelom rukom u
irokim, krunim pokretima
zahvaliti mii, stisnuti ga i
pusti ti . Provodi se na
mekanim mi i ni m
dijelovima tijela kao tO su
bedra i stranjica. Potezanje je
vrst pokret podizanja ruku
koji se izvodi na stranama
tijela i udova. Kod tiskanja
ruke idu jedna prema
i z suprotnih strana tako da se
mii prvo skuplja. a zatim
rastee.
Povlaenje (desno)
jednu ruku stavite parmeru
sa strane: vrci prstiju
dodiruju tlo ili slOl. a druga
ruka je blizu. Povlaile
naizmjence. svaki put
zahvalile vie nego
prethodnim zahvalOm.
Zahvati se moraju izvoditi
ritmiki dok
masirace stranu .

32
A
B
Gnjeenje
Cijelom povrinom dlanova
naizmjence zahvalite i
stisnite dielove miia -
im jedna ruka iSPUSli
jedan dio. druga uzima
novi dio. Izmeu lih
pokreta ne odmiile ruke
od tiela: dijelove miia
prevrile lagano iz jedne u
drugu ruku kao da mijesile
{ijese.
J
Tiskanje (dolje)
Lijevu ruku poloiife na
najbliiu parc nerovu stranu.
gorji dio dlanaje sputen.
a na drugu stranu desnu
ruku sputenih prstiu. kao
na slikama dolje lijevo.
Sada lijevu ruku jako
gurnice napried. a desnu
natrag (A). Mienjajle
pravac bez zastoja
pritiui s jedne na drugu
stranu (B). Pomiite se
polako uzdui tiela svakim
novim pokretom. u
neprekidnom sliedu.
4
W

Duboki zahvati
Ti su snani zahvati duboki i
usmjereni. a koriste palteve.
vrhove prstiju i gornji dio
dlana kako bi doprli do tkiva
koje je jate komrahirano
(napeto). Nakon w ste
smirenim i irim zahvatima
kl izanja i srednje dubokim
zahvatima smirili i opustili
pannera. sada prodirete ispod
povrinskih miinih slojeva.
odnosno radile oko zglobova
pokretima u duboko tkivo.
Vano je postupno masirali
sve dublje. Openito ele
uotiti daje tijelo manje njeno
nego to mislile. iako su ljudi
vrlo razliiti u pogledu stupnja
tolerancije: iako je katkad
dobro ii do granice boli, ne
preporuuje se da preete t u
granicu. Kako biste izveli bilo
koji od prikazanih zahvala.
usmjerite pozornost na dio
ruke koji upotrebljavate: da
poveale pritisak. koristile i
teinu svoga tijela. lO
omoguuje rukama da ostanu
snane al i i oputene.
Pritisak gornjim
dijelom dlana
Gorjim dijelom dlanova
naizmjence njeno ali
vrsto tiskajte mii. Ruke
se ritmiki izmjenjuju.
.

Z
OSNOVNI ZAHVATI
Kruno pritiskanje
palcem (gore)
Partevim jagodicama
pritisnite partnerov mii
kratkim dubokim
zahvatima ili malim
krugovima, ovisno o tome
CO masirate. Tiskajte
naizmjence palcima i
svakim pokreLOm zahvatice
novi dio tako da pokrijece
lO vee podrutje.
Pritisak vrhovima
prstiju
Malim elipcinim
krugovima tiskajte oko
zglobova vrhovima prstiju.
Pazile da djelujete na
dublje tkivo a ne da
masirate samo povrinu
kole.
33
MASAZA
34
Udaranje
Kod ovog oblika masae
udaranje pripada posebnoj
kategoriji - jer, za razliku od
drugih zahvala. ti pokreti vie
sti mul i raju nego tQ opu'taju.
Kao IO i naziv kazuje, t u su
obuhvaeni razl i i ti otri
ritmiki pokreti koji se
neprekidno izvode izmjenom
ruku. Sjeckanje, masi ranje
zatvorenom akom i cijelom
ispruenom akom su pokreti
koji se uju: upkanje je tie.
Najvea vanost ucaranjaje L
stimuliranju mekog tkiva kao
iO su bedra i stranjica,jer se
koa natee i poboljava se
cirkulacija. Prije nego IO
iskuate pokrete na partneru.
vjebajte na svojoj nozi.
Uvjerite se da su vam ruke
oputene a runi zglobovi
labavi prije nego tO ponete.
te ispi tajte razliite brzine i
pritiske. Udaranje nije uvijek
primjenjivo. Sauvajte ga za
sluajeve kad se trai
silovitosI.
Masiranje ispruenom
akom (gore)
Ispruiite prste i zaoblite
dlan. Ponavljajte isti brzi
niz naizmjenilnih zahvaca
kao kod sjeckanja i
masiranja zatvorenom
akom. Vai zaobleni
dlanovi zadriavaju zrak uz
koiu i pOlOm ga oslobaaju
uz glasan usisni zvuk.
Sjeckanje
Prie svega dobro stresite
ruke da ih opustite. Zatim
lupajte naizmjence prilino
brzo goredolje stranama
aka, dlanovi su okrenuti
jedan prema drugome.
prsti lagano skupljeni. Kad
postignete dobar ritam.
sjeckajte miie iZravno.
Masiranje zatvorenom
akom (desno)
Lagano stisnite ake.
ritmilki naizmjence
ponavlajte zahvate
mekanom stranom ake.
Ruke moraju biti oputene
tako da lupaju vrsto ali
lagano gore-dole.

OSNOVNI ZAHVATI
tupkanj. (lijevo)
Izmjenjujui ruke upkajte
male dijelove miia
izmeu palca i vrhova
prstiu. Mii mora lako
kliznuti izmeu prsru
nakon svakog zahvata
upkanja.
35
MASAZA
Osnovni niz zahvata
W @
masaZl
Kad ui te masau. bi t e vam lake shvatiti i zapamt i ti
osnovni ni z zahvata ako znate kako se on postavlja
na sekvence. Poinjete masi ranjem stranjeg dijela
tijel a, od glave prema stopal i ma, zatim osobu
okreni te i masi rajte prednji di o tijel a. opet odozgo
prema dolje. Ni z je sastavljen od sedam razl i i t i h
podruja - dva na stranjem dijel u tijela, pet na
prednjem. kako je prikazano desno. No bez obzi ra na
kojem podruju masi rate. dri te se istog niza zahvata.
Ponajprije dobro naulj i te di o tijel a i onda masi rajte
lagani m, irokim pokreti ma, zatim dubl ji m,
istananij i m, zavravaj ui opet lagani m zahvatima.
Kad dajete cjel ovi tu masau, djel ujete na mnoge
tjel esne sustave. ukljuujui l i mfnu i venoznu
cirkulaci ju, ivani sustav i energetske kapacitete
(vidi str. 1 801 89). Tradicionalna masaa ide prema
srcu. da pospjei venoznu ci rkul acij u: no kako nas
ovdje zani ma oputanje i uspostavljanje ravnotee
izmeu razl i i ti h procesa, na ni z zahvata pridrava
se toga pravila samo ako je doista potrebno. Kada
masirate ruke i noge, naprimjer, djel ujete jai m
pokretima prema srcu a laganij i ma od srca, kako biste
pospjei l i protjecanje krvi prema srcu.
I Lea
Polinjete masau na
leima; prvo iroko
masirQre cielo podruje,
polOm se redom
koncentrirale na manje
dielove: ramena i gornji
dio leda; donji dio leda,
stranjiCU i stranice
trupa: na kraju. kralenicu.
36
Upozorenje:
POSlO je neka slanja kadaje
masaa koncraindicirana.
To su koni osip;, kao to
su irevi i injekcije poput
svraba: rane; proirene
vene; groznica: upale
zglobova: tumori ili neka
nedijagnosl icirana
oteklina-; vasku/arne bolesti
kao to su (rom boza i
j1ebilis.
2 Stranji dio nogu
Slijedi stranji dio nogu.
Poinjete tako da obje noe
premaele uljem. a polom
ih naizmjence masirQle.
Prvo polazite prema gore.
, a zatim gnjetice prema
dolje; na kraju masirate
stopalO.
5 Ruke i ake
Svaku ruku vaUa zasebno
masi rati. Kao kod noge.
prvo idete prema gore. a
zatim gnjeite prema
dole, zavravajui
masiranjem rutnog
zgloba ake.
7 Prednja strana nogu
Kad ste nanijeli ulje na
obje noge, naizmjence ih
masirajte pokretima
prema gore; na rom putu
kruno izmasirajre
koleno. porom gnjetire
miie noge odozgo prema
dole i zavrite na sropalu.

3 Ramena, vrat i
vlasite
Na prednjoj strani tijela
potinjece s ramenima,
masirajui istodobno
njihovu prednju i
straIn ju seranu. Zatim,
okrenite glavu na jednu
seranu i masirajle zasebno
svako rame. laokruljce
R podru je masiranjem
vlasita.
6 Prednji dio trupa
Nakon rebara i strana
trupa idete prema dole
kruiei oko trbuha,
poLOm dugim, irokim
zahvatima masirate od
(rbuha prema gore.
OSNOVNI NIZ ZAHVATA
4 Lice
Poinjete s elom i idete
prema Obrazu, masirajui
od sredine prema
stranama. Oi. nos, mi!ii
eljusti i u!i zahrevaju
osobitu patnju.
Povezivanje
Na kraju povezujete sve
dijelove lijela - H se radi
dugim ,.veznim pokretima
ili caka da kratko pofoile
ruke na dva odvojena diela
tiefa .
37
MASAZA
Lea
Lea s u glavna potporna struktura tijela i podruje
velike pokretljivosti i snage. Kako s u zatienija od
njenijeg prednjeg dijela tijela. najbolje su mjesto za
poetak masae. Dok stignete do mnogo osjetljivijeg
prednjeg dijela tijela. partner e se openi to ve bolje
i oputenije osjeati. Lea su povrinom najvei
pojedi nani di o koj i ete masi rati . paje stoga za njih
esto potrebno mnogo vie vremena i pozornosti nego
za druge dijelove tijela. Budui da dopirete do ivaca
u l ei ma. koj i dopiru u sve dijelove tijela. veina ljudi
osjea veliko olakanje nakon temel ji te masae
stranjeg dijela tijela. Va poloaj mora bi li vrlo
udoban kako bi ste mogli lako masi rati lea. Da se ne
bi ste umarali, morate se kori sti ti ci jel im ti jel om. a ne
samo rukama. Kako vaa masaa poinje na l ei ma.
ona su di o tijela na kojem navi kavate primaoca na
va dodir i preko kojeg upoznajete cijelo njegovo tijelo.

Uljenje
Pri masai lea partner mora
leali na trbuhu. rukama uz
tijelo. Ako je potrebno.
podmetnite jastuie pod
glenjeve i gornji dio grUdi.
Sada se postavite iza
partnerove glave l provedite
nekoliko mi nuta
koncentrirajui se prije nego
to ponete razmazivati ulje
dugim zahvatima glaenja.
Tim pokretima ne samo da
nanosite ulje I zagrijavate lea
nego se i upoznajere s
partnerovim tijelom. Dok se
polako pomiete. zatvorite oi
da osjetite pod rukama
njenost koe. oblike kostijU i
miia. tvrdou I napelOS[
rijela. Neka vae masiranje
bude avantura i istraivanje.
Dugi zahvat
Lagano polalite ruke na
gornji dio lea; zatim se
ponite sputaci sredinom
uz kraljetnicu. Na kraju
kraljetnice razdvojice ruke i
krenite prema stranama
doleg diela lea. Tada
povucice polako uza strane
prema gore i preko ramena.
Ponavljajte dok lea ne
budu potpuno nauljena.

LEA

39
MASAZA
Masaa ramena
od glave
Nakon StO ste uljem premazali
leda, poinjete pojedinatno
raditi na ramenima. Pocnite s
ramenom koje nije okrenutO
licu. Prvo kruile oko lopatice
i uz rebrene l ukove. Tada
pocnite radili jae. gnjeei
sve mesnate dijelove ramend.
postepeno se sluile jaim
pritiskom koristeci okretanje
palca oko baze vrata i
lrapezoidnog miia (vidi str.
l 85). Zadrite se na svakom

malom voriu napctosti na

koj i naidclc. kombinirajuci laj
zahvat s umi rujuim sIrokim
pokretima. ZavrsIle dubokim
pokretima palcima
nai zmjence uz kralJcnicu
Z Okretanje palca na bazi
vrata
PonIle dl/blje radl/l
palcima na miInom
trokutu Ia vrhu ramena I
ball vrala Mas/rajle
ma/un tvrS(lm zahva(lma
sve duble ea potpUI10
l1eslane napetosti
KOlltrO/lrajle ea Je JaclI1Q
vaeg pritiska Prllllfl/\a
za parmera
40
3 Rad paievima uz
kraljenicu
Poev1 /1 OSI101'ICI vrala
prItISCHe IWllmj/lCe
pa/cima til l{raljelllctl
kral/mil (\vr1I11l 7al1l(JlIma
KrelIe se prema dolje sve
tlo sredine leda. po(()m
orkliille rukama /la/rag do
I)ale vr(l l 1't' lponovite

y , g
`
.
Y

!
\

7
- &
I Gnjeenje ramena
Rukama naizmjence
ntlmtkl skllpla)le i
sf lskajl pOjedine segmell((
miia. e/lJetife olw
lopatice i Ul Hl stranH
rebara. kao I 1U samom
ramenu; ruka mora S/I/('(/III
ob/me,

Y
.

4 Rad ispod ruba lopatice

(gore)
jednu ruku drile ispod
ramena. 0 prstima druge
ruke masirajce oko lopatice.
Ponife s vrha ramena.
spurajce se po/ako dole i
CFC lopatice i pritiile
ispod njezina ruba.
Ponovile nekoliko puta.
t'

.
_

r
v

5 Pritisak na ravni dio

lopatice (ispod)
Xoristite se prstima da
opiele male duboke
krugove na ravnom dijelu
lopatice. Temeliro obradile
nekoliko puta cijelo
podruje.
6 Stiskanje hrpta

lopatice (dolje lijevo)

Hrbat lopalice protee se
vodoravno kroz njezinu
gan!tl polovicu, Iwko je
prikazano dole (A). Kad ga
loeirare, radite uz njega
nekoliko pura od vraca
prema van stiui vrsto
izmeu prstiju i palca.
:
`.

.
.
.
W '

LLt`
Masaa ramena
sa strane
Promijenile poloaj da moete
masi rari isto rame sa strane.
Paljivo podignite podlakticu
na donji dio lea. kako je
prikazano na slici lijevo. Lijeva
ruka je ispod lijevog ramena.
Kad ste izdvoji l i lopaticu tako
da ste je podignuli,
slobodnom rukom ponite
radili oko nje i preko nje. Kad
zavrite sa stiskanjem uzdu
hrp[a lopatice i gnjeenjem
.
vrata, spusti te njezno
pannerovu ruku s lea i
ponovno se smjestile uz
njegovu glavu. Zamolite ga da
okrene glavu na drugu stranu
kako biste zapoeli masau na
drugom ramenu.

7 Gnjeenje vrata (dolJe)

Zahvalile prstima i palcem
miie na bazi vrata i
gnjeire ih. POlOm snai no
gnjeite sam vral. uz
(emeIiw masirallje Cijelog
podruja.
Ponovite sve od ~/na
drugoj Sl rani.
.
>

.
`
.
4|
MASAZA
Donji dio lea

1 straznJ1ca
Da biste radili na donjem
dijelu lea i na stranjici.
morate se postaviti sa Strane
partnera u visini bokova. Prvo
temeljilo gnjeite donji dio
Jea; pOtom masirajte jednu
stranu stranjice prije
povlaenja stranice trupa: na
donjem dijelu lea se obino
pojavljuju napetost i osjeaj
neugode. Kako je taj dio
povezan s haram (sir. l 89).
bol \ lenom podruju esto
ukazuje na potekoe
povezane sa
samopouzdanjem.
sigurnou i spolnou.
Nakon povlaenja bonih
sIrana. dobar nain da se
zavri cijeli niz su pokreti
gladenja niz tijelo od ramena
do stopala. Zatim se
pomaknite na pannerovu
drugu stranu i ponovite niz
zahvata na drugoj strani
stranjice i bono.
9 Glaenje stranjice
(desno)
Posravire ruke na udaljeni
dio slrainjice i duboko
gnjeite prebacujui
dielove miia izjedne ruke
u drugu. Masirajte cijeli dio
sl ranjice skupljajui i
st iskajui miie.
8 Kruenje oko kria
i krsne kosti
Izmjenjujui ruke gnjeite
plotimice oko krila i krsne
kosti. Kreite se prilino
iroko cielim podrujem.
l 0 tupkanje stranjice
(dolje lijevo)
Naizmjence rukama
hvatajte male djelie
miia izmeu palca i
prstiu_ Pokuajre zadrati
prilino brz ali ujednaen
rilam. s time IO su ruke
opulene i zglobovi labavi.

42
I
l l Povlaenje bone
strane (dolje)
Poevi od stranjice.
rukama naizmjence
povlaice prema gore
miie suprotne strane
liela. Pazire dajedna ruka
uviek bude u dodiru s
rielmn.
Ponovire od V na
drugoj strani.

Kra1jenica
Prema jogi. o Slanju
kraljenice ovisi nae
raspoloenje u tjelesnom.
osjeajnom i duhovnom
smi sl u. Zivci kraljenice
povezuju mozak sa svim
drugim dijelovima tijela. a
kako se nalaze blizu povrine
lea, masa a moe biti vrlo
djelOlvorna za oputanje
"ivaca". Masaa kraljenice
dijeli se u tri glavna pokreta:
iroki pokret nazvan "konj za
ljuljanje" koji ima dva dijela,
jedan umirujui i drugi
stimul alivni; duboki pokrel
IrIjanja koji smanjuje napelost
oko kraljenice: i . napokon,
pokret povezivanja s
podlakticama koji daje osjeaj
jedinstvenosti cijelih lea.
Openito valja iZbjegavali
izravni prilisak na kraljenicu
pa se radi s obje strane
kraljenice tako da ruke
razrade svaki leni vor na
koji naiu .

l. Trljanje uzdu
kraljenice
Kratko duboko kruite
palcima uzdui
kralenice. Pritisnite
kratko u upljine na
poetkU lubanje prie nego
to lagano krenete dole.
/
LEA
1 2 Konj za Ijuljanje!(
Palalile jednu ruku na
drugu i klizice vrsto od
poelka kraljenice do
vrala, Vrhovima kaiiprsla
i srednjeg prsla pritisnile
uzdu! kralenice. jedna
ruka slijedi drugu. rako da
posrupno predele cijelu
kraUenicu l Crticu.
1 4 Glaenje
podlakticama
Palalile unutranju stranu
podlaktica na sredgnji dio
partnerovih lea. Polako ih
razdvajajce. jednu prema vraru a
drugu prema donjem dijelu kralenice.
Ponovite, masirajui dijagonalno lea
rako da jedna ruka ide preko jednog
ramena. a druga preko dalje SIrane
scranjice.
Ponovite diagonalni prelaz u
suprot nom pravcu.
43
MASAZA
Stranja strana nogu
Kako biste zavri l i masau na stranjem di jelu tijela.
jo ete raditi na nogama i . na kraj u. na stopal i ma.
Kad dovedete energij u do nogu i stopala. va e se
partner osjeati pouzdanije i stabilnije. Mekani
mi i ni stranji di o nogu idealan je za gnjeenje i
tiskanje. Ako je to podruje osobito osjetljivo i bolno.
vjerojatno partner ima potekoa s donjim dijelom
lea. jer se ishijatini ivac protee od poetka
kraljenice do stranje strane noge do pete.
Masiranjem stranjeg dijela noge ne samo da ete
partnera oslobodi t i osjetljivoSti nego ete djelovati i
na bol i l i ukoenost u donjem di jel u lea.
Upozorenje: Ako va partner
ima proirene vene. izbjegavajte
sve osim blagih zahvata na
nogama. Duboka masaa moe
pogorali stanje. Ne masirajle
niZ noe.
Uljenje
Stanite izmeu partnerovih stopala
I namaitc uljem odmah obje noge.
svakom rukom jednu. Ako radile
kleei, moda ele se morali podii
na koljenima da dosegnete do bedara
-osobito kad je partner visok. Zatim
odaberite koj u ele stranu najprije
masirali i smjestile se uz slOpalo. Da
biste temeljilo naUljili i zagrijati
nogu prije masae. moete potcli
dugim pokretima prstima
okrenutima pravo prema gore ili
cijelim dlanovima ispruenih
prstiju. kako se vidi desno.
Masaa noge
Polotice ruke na strabyi
dio glenja (A). lijeva Je
ruka poloena imad desne
kad radire na lijevoj nozi, i
obratno. Gladite objema
rukama prema gore do
p% vlce slrat,eg dije/a
noge, Kad ste blizu vrha,
';
/
pustile ruku kOJa vodi da
ide preko iste Slrane
straIljice i oko kuka dok se
druga kree s unutranje
strane bedra (B) latim
olk//ite s obje ruke Ila
strane nou i preko stopala
van (C). Nemojte ii
preblizu spolnim organima
kad masirate ullwranju
stranu bedara Potujte
parrnerovu intimnost.
44

Dugo glaenje na obje

noge (dolje)
Nauljire ruke i pustite ih da
miruju trenutak na
stranjoj serani glenjeva
Sada klizice rukama gore
preko sredine bedara do
stranjice i oko kukova, te
se spustite notnim i
slOpa/nim stranama do
notnih prstiu. Ponovile
postupak.
STRAtNJA STRANA NOGU
4S
MASA2A
Podizanje noge,
poluskakavac
Uz razliite osnovne zahvate u
masiranje moete ukljuili
razne .. pasivne" vjebe. One
mobilizi raju zglobove i
rasteu miie kad se
pannerovo tijelo postavi u
odreene poloaje. Podizanje
noge "poluskakavac" - pokret
je tako nazvan jer i mi tira
Drenaa noge
Ti pokreti pospjeuju
cirkulaciju krvi do srca.
Postavite se uz pannerova
stopalo i l i sa strane uz nogu i
ponite raditi od glenja pro
palevima a pOlOm gornjim
dijelom dlanova. Kad doete
do stranje Strane koljena.
pokreti moraju bili iri I
laganiji - pritisnete li prejako
Iver koljena. neugodno ete ga
pritiskati na povrinu stola.
Dreniranje gornjim dijelom
dlanova najdjelotvornije je na
stranjoj strani bedra i
stranjici. gdje je velika masa
miia, al i se moe raditi i na
listovima.
46
poloaj pol uskakavca u jogi -
koristi kod masae noge jer
vjeba kuk i rastee miie na
prednjoj strani bedara. Kad
podiete pannerovu nogu,
cijelo vae (ijelo treba preuzeti
teinu. a ne samo ramena
ruke. 5vijajte nogu samo do
loke otpora. ne smije biti
nikakve nelagode ni u vas ni
u partnera.
2 Drenaa palcima
(dolje)
Masirajce ispod lisw wko
da prema gomjem dijelu
lista i prema bedru
naizmjenino pa/cima
pritiece kratkim. vrstim
pokretima. Ostalim prstima
obujmice potkoljenicu kako
bi palci imali oslonac.

l Podizanje noge
SlOnice s vanjske strane
donjeg diela parrnerove
noge. jednom rukom
uhvatite s donje strane
glenja. a drugom iznad
kolena. Ispruenu 'lOgU
po/ako podiice a da
parmer ne osjeci cekoe.
a zatimje palivo spustite.
Ponovice postupak.
Y
3 Drenaa gornjim
dijelom svijenih prstiju
(gore)
Priliskom vanjskog dijela
svijenih prstiu masirajle
polako prema gore.
izmjenjujui ruke u irokim
dubokim pokretima.
Pokreti treba da budu
kontinuirani i ricmiki.
a ruke opucene.
Maslranje nlz nogu
Kad ste dren irali nogu sve do
kuka, potnite masirari prema
stopalu zahvatom gnjeenja
na bedru i l istu. Nakon
temelji tog masiranja cijele
noge. moere povlaiti
unutranju srranu noge
preklapajui m zahvatima
(vidi str. 32)i l i tiskati rukama
uzdu noge. Stranji dio noge
osobi[Q je pogodan za tiskanje
jer nema kostiju koje bi vam
smetale.
4 Gnjeenje noge
Izmjeninim ritmikim
pokretima. objema rukama.
zahvatajce i stiskajce miie
uzdu! cijelog bedra i lista.
Zadrite bliski dodir s
nogom - izmeu lih
pokreta nije potrebno dizali
ruke u zrak.
5 Tiskanje noge
Poevi u donjem dielu
lista postupno tiskajte
rukama prema gore i porom
dolje niz nogu. Pritisak
treba da bude ujednaen.
STRA2NJA STRANA NOGU
47
MASA ZA
Gleanj
Kao i u drugim zglobovima. i
u glenjevima se testa stvara
napetost koja blokira slobodni
[Ok energije izmeu stopala i
nogu. Lj udi ukoenih
glenjeva katkad pale od
hladnih slOpaia i smanjene
stabilnosti (vidi str. 168).
njihova je veza sa tlom.
odnosno stvarnou vrlo
neSigurna. Masaa e ne samo
pomoi da povrati elastinost
zgloba l pospjei protok
energetskih tvari. nego e se
bre osloboditi otpadnih
supstanci. Trj prikazana
pokreta slue ispitivanju i
potom poveanju mobilnosti i
gipkosti zgloba. Okretanjem
zgloba potiete elastinost
zgloba: svijanjem stopala
ispitujete otpor miia i tetiva.
Kad su tetive natkoljeninih
miia napete, neete mnogo
moi pruiti stopalo prema
naprijed: kad su miii
pruai na prednjoj sIrani
donjeg dijela noge napeli.
guranje sIOpaIa pr
e
ma natrag
bi l e bojno.
6 Masiranje oko glenja
jednom rukom vrseo
drite seopalo. a drugom
masirajce prstima ili
palcem oko kosti glenja.
Radite oko zgloba malim
krunim pokretima pro s
jedne strane noe. a poeom
s druge.
48

1
&
7 Rotiranje glenja (gore)
jednom rukom drtite nogu
iznad glenja. drugom
zahvatite stopalo i polako
ga pomiite u irokom
krugu. pro ujednu stranu.
a poeom u drugu. Okreite
stopalo koliko mu doputa
njegova elastil1ost.
Podizanje donjeg dijela
noge
Postavite se UZ parmerovu
nogu. stavite jednu ruku
ispod gleinja. a drugu sa
stranje strane kaljena.
Polako podiite donji dio
l10ge do uspravnog
polotaja. Pripazite da li
vam parmer "pomate !|
dizanju /loge ili vam se
prepustio.
8 Istezanje stopala goredolje
Zahvalite gleanj jednom
rukom i isteite ga prema
prstima. a drugom zahvalite
jastui stopala; svijajte stopalo
i prste dorzalno sve do toke
o/pora (A).Zatim isteiite prednju
stranu stopala prema dole
(plamamo) jednom rukom.
drugom pridriavajte stopalo u
podruju peee isteiui tako gornji
dio stopala i prednji dio noge.
()
A
B
|
Stopao
Lj udsko stopalo se razvilo u
vrlo sloenu s(ruklUru koja se
sastoji od 26 malih kostiju.
Osim StO nosi cjelokupnu
teinu tijela. stopala odlino
apsorbiraju ok. Osim loga. u
tabanu zavravaju tisue
ivaca s refleksnom vezom sa
cijelim tijelom (vidi sir.
l 34| 35).Zato se masiranjem
stopala djeluje na cijelo tijelo.
a ne samo na njih. Zbog loga
se mnogi maseri
koncentriraju na masau
stopala kad nemaju dovoljno
vremena za potpunu masau
cijelog tijela. Kad zavrite
jedno stopalo. nastavite
masirali na stranjem dijelu
druge noge i na slopalu od
poteika niza. S masaom
stopala zavrava masaa
stranjeg dijela tijel a. Kad ste
zavrili masau na objema
nogama. pustile partnera da
se odmori nekoliko minUla.
Potom ga zamolile da se
lagano okrene | pripremi za
masaiu prednjeg dijela tijela.

l | Istezanje prstiju (gore)

Kod sislemarsko
masiranja prSI iu prvo ih
razdvojile i potom iSleile
svaki prst naprijed-nazad.
Ispitajte koliko moete
istezati prste - to obino
ide vie nego to mislite.
l U Palci na tabanu
(desno)
STRA2NJA STRANA NOGU
9 Pritiskivanje meu
tetivama
jenom rukom drile laban.
noni prsti idu prema gore.
Palcem ili prslima druge
ruke lagano pritiice niz
svaki kanal izmeu tetiva
to povezuju osnovicu
glenja s prstima.

Podupirui stopalo
jednom rukom. masirajce
cijeli lQban malim
snainim krunim
pokretima palcem druge
ruke. Najboljeje poeti na
peli i zavriti najaslUiu
sropala. odmah ispod
prstiju.

Ponovite cijeli postupak na

drugoj nozi.
1 2 Stiskanje prstiju (dolje)
Palcem i prstima svaki
prst uhvatile i isteice.
malo okreire na obje
.
strane. dok vai prsri
polako klize od osnovice
do vrhova prsliju. Kad
zavrite i zadnji prsc.
stresite ruku da se
oslobodile .. negaIivne
energlje ..
MASAZA
Ramena, vrat i vlasite
Kad se partner okrene. poinjete masau na prednjoj
strani tijela i ramenima. kao glavnim skupljaima
napetosti u tijel u. Zdrav ovjek fiziki i zraava
osjeaje kroz ruke i ake. a glasovno kroz grlo. No
mnogima nije doputeno da slobodno izraavaju
osjeaje kao to to i ne djeca. pa svladaj u lj utnju i l i
tugu poveanom tenzijom miia ramena i vrata. Zato
ti dijelovi zahtijevaju panju s prednje i stranje strane
tijela. Glavna prednost masae ramena sprijeda je da
sama teina primaoca vri priti sak na vae ruke pod
leima, to je dodatna snaga pokreti ma masae. Ni z
zahvata moda e se u poetkU i ni ti pomalo
zamreni mjer se mnogo toga dogaa, a da se zapravo
ne vi di . i zmeu l ea vaeg partnera i radne povri ne.
No kad to svladate. i ni t e vam se da je taj di o
najdragocjeniji u cijeloj masai i da je primaocu
osobito ugodan.
Dugi zahvat gladenja
A
'
A Po/alile ruke na gorji dio
grudnog koa odmah ispod
klune kOSCi; prsti su
okrenuti jedni prema
drugima. Polako ih
razdvajajte, gornjim
dijelom dlanova vucite
prema ramenima.
50
B Kad doete do ramena,
skrenite oko zglobova.
porom klizile niz vrhove
ramena dok ne doece do
stranjeg dijela vraca.
l

Uljenje
Kad se va partner okrene.
ustanovile treba li mu jasluk,
polOm sjednite iza njegove
glave i ponite kontinuiranim
dugim pokretima nanosili ulje
na cijeli gornji dio grudi. le na
ramena i podruje vrata, kako
se vidi na donjim slikama. Ako
ste se drali redoslijeda
potpune masae, tada je
gornji di o pannerovih lea
otprije nauljen. Katkad ete
moda htjeti izdvojeno
obraivati ovaj dio. no u tom
Sluaju morale nauljiti cijeli
stranji gornji dio prije nego
to panner l egne.
L Nastavile uz vrat do baze
lubanje. pocom jo gore do
temena i van. Ponovile
postupak.
RAMENA. VRAT VLASISTE
51

MASAZA
Istezanje vrata
Pokreti istezanja prirodno
proizlaze i z svih dugih
pokreta. Umjesto da ruke
odmaknetc od glave,
jednostavno se zaustavite na
bazi lubanje i drei vrsto
glavu. njeno je vucite prema
sebi. Moete takoer rastezati
vrat prema naprijed. nazad i
na stranu. Mnogi e se ljudi
osjeati dovoljno opulenima
da prepuste glavu vaim
rukama - glava e se ti ni li
tekom kad je podignete. Oni
drugi koji su napeli nesvjesno
e sami pomicati glavu. pa
ako se to dogodi , zamolite i h
da mi ruj u dok ete pokuali
olabavili vrat istezanjem. No
ne budile nestrpljivi ako i m ne
uspije da se opuste:
jednostavno preite na
slijedei zahva |

52
.

I Istezanje vrata
Obje su ruke vrsco pod
glavom. prsti su na bazi
lubanje. Maio podignite
glavu iznad radne povrine
i vuciteje prema sebi. (ako
da isrelele slraini dio
vrala. Lagano spustite
glavu.

7
2 Istezanje vrata
gore,. dolje
Rukama koje su jo uviek
pod glavom podignite
glavu a bradu primaknite
grudima. Opel polako
vratile glavu dolje. pOlOm
jednu ruku pomaknite na
zatilak i podignite vrat
'pustivi glavu da visi straga .
kako je prikazano na slici.
Zarim opet izravl1ajle vrat.
*

3 Istezanje vrata s jedne

na drugu stranu
Drlei sigurno slrainji dio
glave ujedno) ruci. nosile'"
je polako prema jednom
ramenu dok priliete na
drugo rame drugom rukom.
Glavu vratite u sredinu .
zamienite ruke i ponovite
na drugoj strani.
Rame, prednji i
stranji niz zahvata
Sada ste malo olabavili cijeli
vrat. pa se usredolOujete na
svaku stranu posebno.
Poloite glavu na stranu na
jednu ruku. a drugom
masi rajte cijeli gornji dio lea
i vrat na suprotnoj strani. te
izvodite. kako se vidi na slici
dolje. ni z zahvata koji se
sastoji od tri dijela. Kako se
veliki dio niza ne vidi jer se
dogaa pod leima, na cneu
smo oznaili put koji m
moraju ii vae ruke. Ni z se
sastoji od polaganja ruku pod
lea. povlaenja prema vralU
trima razliitim podrujima
lea u obliku lepeze. Vidjet
ele da nije uvijek sasvim lako
staviti ruke ispod lea - ne
gurajte prejako. nego se
zadovoljite da i h ugurate bez
napora. Kad izvlaite ruke
prema sebi. koa se moe
nabrati na vratu. Lagano

l
4 Prednji i stranji niz
zahvata
A Ponite niz kao za dugi
zahvat glaenja (str+ 50).
ali umjesto da idete prema
vratu. pririite niz
kraljenicu. Zatim vucite
svijene prSle lagano uz
kraljenicu prema vralU
i bazi lubanje. Sada
prstima opisujte male
lukove cijelom stranom
baze lubanje. radei tik
ispod ruba kost i.
Ponovite postupak.
nastavite prema gore i va e
pritisak postupno izravnati
nabore. Vano je da izvodite
taj niz zahvata polako I s
panjom.
Okretanje glave
Drtite glavu s obje strane.
palci su iznad. a prsti iza
uiu. Malo podignite glavu
i njeno je okrenire da
poliva na jednoj ruci.
Pazite da ne upate kosu i
da je parrneru udobno.
POinjete radom na onoj
strani ramena prema kojoj
nije okrenuto partnerovo
lice.
\
`
T

"
/
B Ponite kao to pokazuje
slika. ali kad vaa ruka
doe do ramena zgloba.
skrenite prslima ispod
ramena ce niz parllerovtl
scranu. Kad doete do
slruka. povlaiCe lagano
svijen im prstima
diagonalno preko lea i
lopatice dok opec ne doete
do vrata i baze lubane.
Nakon kruenja, kao to ste
inili na bazi lubanje,
ponovite zahvat.

RAMENA. VRAT I VLASISTE

|
L Ponite kao na slici. ali kad
vaa ruka opie krug oko
ramena zgloba. povlaile
uzdu vrha ramena prema
stranjem dijelu vrata;
pa/acje na prednjem dijelu
ramena a prsti na
stranjem - unUlranja
strana kaiprsw i palca
moraju tvoriti nategnut luk.
Nakon kruenja. kao i prije
na bazi lubanje. ponovile
zahvat. spustile parrnerovu
glavu na svoju ruku da
masirace vlasite (str. 54).
53
MASAZA
Vlas ite
Zaudo. i vlasite moe biti
napeto i prouzroiti glavobolje
i potekoe s kosom. poput
peruti i gubitka kose. Masaa
pomae poputanju napetosti
i pospjeuje cirkulaciju krvi: u
[om procesu ona poboljava i
zdravlje kose. Kad zavrite tfi
desno prikazana zahvata.
poloite slobodnu ruku na
partnerovo uho i vrlo njeno
okrenite glavu na drugu
stranu.

6 Pranje<c kose (gore)

Snano {rIajte cijelo
vlasite vrhovima prsciu,
kao da perete kosu.
Istezanje
kraljenice
To je jedini zahvat U prednjem
dijel u ramena i vrata koj i
zahtijeva partnerovu
suradnj u; on mora podignuti
glavu da biste mogli ispod nje
podvui ruke. Ti pokreti tako
isteu cijel u kraljenicu da se
primalac vrlo dobro osjea.
Moda ete trebati vjebati
vie vremena kako biste doista
glatko izveli le kretnje. No
nee biti nekih potekoa; ako
je pannervrlo teak i l i mnogo
vei od vas. to istezanje
ispustite i z niza zahvata.
Pazite da uvijek vuere jz hare
i zdjelice((. ne samo iz
ramena.
54
A

5 Rotiranje glave
Rairite rulw na glavi i
okreite je pomiui
vlasile o kose. kako je
prikazano lijevo.
7 ))tupanje(( kose
(dolje lijevo)
Pramenove kose povlaite
iz korijena i polako
iz prstiju.
do pUla na
drugoj strani.
8 Istezanje kraljenice
(dolje)
Zamolite parcnera da
podigne malo lea kako
biste iO dubUe podvukU
ruke. Dlanovi su uz
kra!enicu. kako je
prikazano lijevo (A). Zatim
zamolite parcnera da se
opusti na vaim rukama.
Kad osjetile da su ruke
oputene. ponice povlaiti
ake prema gore uzdu
kra!jenice s prstima malo
zaobUenim. kako je
prikazano na slici doUe
lijevo (B) Vrlo polako
kre;te se uzdu! cijele
kra!jenice do vrata i
strainjeg diela glave (C)
i zavrite ,upanjem kose.
RAMENA. VRAT [ VLAS[$TE
55
MA5A2A
Lice
Lice je onaj di o tijela koj i kod drugi h ljudi obino
ponajprije uoavamo. Ono je otkriveno. izloeno i
oi t uje. katkad bolje katkad slabije, ovjekovu
prolost. Izraz l ica ovisi o mnotvu mal i h miia koji
mu daju pokretljivost. Napor i napetost reflekti raj u se
u ukoenosti oko ela, vi l i ce | oij u, radost i smi renost
u otvorenom oputenom izrazu. Neki ljudi uvijek
nose )) raskuI( na l i cu: neki se stalno smi ju, neki
imaju podrugljivi izraz, neki izraz uenja s
podi gnuti m obrvama. Dobra masa a lica pomoi e
i m da se oslobode svoje maske i dovest e i h u
stanje duboke oputenosti i ugodnog osjeaja u
cijelom tij el u te e i m bi ti dovoljno da budu ono to
jesu, bez elje da budu neto drugo.
Lice
Nije potrebno uljili ruke za
masi ranje lica jer ono to vam
je na prstima bit e dovoljno
za 10 relativno malo podruje.
Najprije vjebajte na svom licu
kako biste ustanovili to
osjeale. Lice je koatije i
manje njeno nego IO
izgleda, I moda e vas
iznenaditi kad ustanovite da
moete prilino duboko
masirali bez ikakve neugode.
Pragovi ugode se razlikuju, pa
vodite rauna kako e panner
reagirati na va pritisak. Prije
poetka masae provjerite
nosi l i partner kontaktne lee;
ako i h nosi. ne radite na
kapcima. U [om ni zu pokreta
radite postupno niz lice
masirajui od sredine na
stranu. Vai pokreti treba da
budu polagani i .. isti ... a
koncentraciju zadrite u
prstima.
56
| elo


/
Poloite palce na sredinu
ela. wno iznad obrva. a
ruke zadrite sa strane.
Zahvaajui svaki pur novi
Poloaj pri masai tica
Oscajece sjediti ili stajati iza
parcnerove glave wkom
cijelog niza zahvaca.
Zadrite ujednaen pritisak
dok radire od fla do brade.

dio ela. pomiite palce
razdvajajui ih prema kosi
i ustranu. Obradice cako
cijelo elo sve do ruba kose.
LI CE
57
MASAZA
Oi, nos i obrazi
Nastavljajui masau lica.
sada radile na obrvama.
kapcima i nosu do brade.
Dvanaest pari l ubanjskih
ivaca izravno povezuju
mozak s licem i pet osjetila.
Masaa oko oiju. obrva i
osobito sljepoonica esto
uvelike pomae da se ublai
psihiki stres. da prestane
glavobolja. i da se proiste
. .
IL.
4 Nos
Palcima naizmjence
masirajle niz nos odozgo
do vrha. POlom palcem i
kaiiprstom stisnite lagano
vrh nosa.
58
2 Obrve
Poevi od unutranje
scrane obrva. povlaite
vrsto palce us(ranu do
ruba kose, produujui
horizonralnu liniju obra.
Ponovite postupak.
5 Obrazi
Poevi ispod unutranjih
kuteva oiju povlaite
palcima preko jagodine
kosti do ruba kose iznad
uha. Ponavljajle pokret dok
postupno idele niz lice -
ispod jagodine kosti,
iznad gorje usne | ispod
donje usne. Kad masirate
blizu nosa. pazile da ne
pritisnele prolaz za disanje.
3 Oi
Lagano povlaile palce
preko kapaka od
unutranjih do vanjskih
kuteva oiju i ustranu.
Ponovite postupak.

|
'
\
J

Brada i eljust
Masaa donjeg dijela lica
sastoji se u sliskanju brade,
masiranju uzdu vilice i
kruenju preko miia za
vakanje i l i obraznih miia.
Ako vam se uini da je teko
locirali te miie, stavile prste
na obraze i zamolite partnera
da stisne zube. Osjeti t ele
kako miii postaju tvrdi kad
se steu. Na .. kani lica .. (str.
1 75) vilica je povezana s
kar1icom. pa napetost vilice
obino znai napetost karlice.
Ako va partner ima zgrene
miie u podruju zglobova u
kukovima, esto pomae da
se izmasira vilica prije rada na
karlici.

7 Vilica
6 Brada
Objema rukama, palcem i
kaliprstom zahvatite vrh
brade i stiite uzdui cijele
brade u rilmikim
kretnjama kao da muzele.
Zahvatite rub vilice kod
brade i polako povlaile
prstima uzdu sve do utiu .
8 Miii za vanje
Locirajte miie za
lvakanje na objema
stranama /ica. Zarim
polako kruile iznad njih
jagodicama prsriu.
LICE

|
59

MASA2A
Obrazi i ui
Taj se niz zahvata sastoji od
dva dijela. a poinje irokim
pokretom preko obraza i
zavrava istezanjem i
stiskanjem uiju. Nekad su
ljudi mogli micati uima -
neki to i danas mogu: to
vjerojatno objanjava zato je
tako ugodno kad vam netko
masira ui - \0 su odjeci
davno izgubljene vjetine.
Povezivanje lica i
glave
Rijeje o dugom zahvalu koji
se sastoji iz tri dijela. a koji
povezuje lice s vratom i
glavom. Zbog vee
djelorvornosti. [O e biti miran.
klizajui pokre! koji zavrava
u njeznom istezanju vrata.
l 0 Povezivanje lica
A Poloite ruke na
parrnerove oi. palci su
na obje Sl rane nosa.
Ostanite cako na trenutak
da se oi odmore u ralni
vaih ruku.
60
#
7
9 Zamah Oobraza do uha
A Poloite gornji cio dlanova
na obje su'ane llosa, prSI i
su okrenUi prema uima.
Sada polako odVOjile ruke
klizei vrsto preko obraza
prema uima.
Pokret moe re ponoviti
nekoliko puta i potom. ako
elite, zavriti odmarajui
jednu ruku lagano na elu. a
drugu na gornjem dijelu grudi
da poveete glavu i tijelo.
Nakon tO ste tako zastali
trenutak ili dva. njeno
prekinite dodir.
B Dlanovi lagano klize licem.
preko obraza i ispod uiu
do stranjeg dijela vra/.

B Zahvacile ui izmeu
prstiu i gorjeg diela
dlana i vrlo ih njeno
isteiire. Potom stiite
uokolo prsti ma i
palcima.
L Bez zasLOja povlaite
dlanovima uz vrat prema
gore. zasranite s rukama
ispod glave. potom ih
povucite prema sebi od
glave i kose.
Ruke i ake
Kadje ovjek prestao hodati na eti ri noge i uspravio
se, oslobodio je prednje udove radi razl i i t i h potreba
- da dohvati hranu, da doe do vatre, da izbjegne
opasnost. Uspravlja njem je izloio svoj meki trbuh, pa
su i odnosi meu l judi ma dobi l i novu di menziju.
Ruke i dlanovi duboko su povezani s meul judski m
odnosom, s nai nom davanja i uzi manja. Oni su
sredstva izraavanj a: njima se osjeaji mogu slobodno
iskazivati ukoliko ne postOje kronine napetosti u
ramenima i u podruju vrata (vidi str. 1 73). Rukama
i dlanovima izraavamo nae najjae osjeaje,
iskazujemo ljubav kad grl i mo, dajemo, ti ti mo i l i
mi l ujemo, mrnju i l i bijes kad bacamo stvari, snagu
kad di emo ake. Stoga masaa ruke i ake divno
oslobaa i oputa, osobito one koji su skl oni da
skrivaju svoje osjeaje.
Ulj enje
Kad masirale ruke i ake.
stojite bolno uz partnera. u
visini ake okrenuti prema
njegovoj glavi. Kao i obino.
potinjete uljenjem i
zagrijavanjem ruku dugim
zahvatima. Ti prvi zahvati
uvijek moraju biti polagani.
Pomozite partneru da
poslUpno postaje svjestan
svakog novog dijela tijela tako
da ga i sam ponovo otkriva a
da se ne osjea napadnutim.
Kako bi sve bilo jasno. dugi
zahvat. desno, prikazan je u
dvije faze, iako se izvodi u
jednom kontinuiranom
pokretu. U drugoj varijami.
moete naUljiti ruke i masirati
kako je prikazano na str. 44.
w
B
RUKE 1 SAKE
Dugi pokret
A Polollfe nauUene ruke na
runi zglob. prsli su
okrenUli prema gornJem
dielu ruke. Zarim killi re
rukama Ul parmerovu
ruku, prelazei
neravninama ruke. kakoje
prikazano Ila slici dOlje.
A
B Malo prie negoli doete
do ramenog zgloba.
skrenite vodeom odnosno
vanjskom rukom preko
zgloba. dok e druga
skretali s wlucral1je
strane. ispod pazuha. kako
je prikazano na slici lijevo
Obuhvativi lO vie
parmerovu ruku. povlatile
dlanovima prema rutnom
zglobu. Uhvatite
partnerovu aku svojim
dlanovima dok klizile niz
prste i izvan njih. Ponovile
pokrer.
6 1
MASAZA
62
Drenaa ruke
Taj niz zahvata djeluje na
cirkulaciju krvi i limfe u ruci.
Svrha muje da pospjei limfni
tok i povratak venozne krvi u
srce. Vene su blie povrini
koe od arterija. kojima tee
krv od srca. One sloga
spremnije reagiraju na vanjski
pritisak. Poinjete drenaom
podlaktice. potom postupno
naStavljale uz gornji dio ruke.
Dok gnjei te podl akt icu.
sigurno ete primijetiti kako
se pannerovi prsti otvaraju i
zatvaraj u; tO je zbog miia
podlaktice koj i su povezani s
prstima.
Istezanje
Te -pasivne vjebe_ na
ramenom zglobu isteu i
0pulaju vezivno tkivo -
ligamente i tetive koje dre
zglobne kosti; stimul iraju
proizvodnju sinovijaine
tekuine (ovlaivaa
zglobova) : poveavaju
pokrerljivost zgloba. Kao lkod
svih "pasivnih vjebi .. - vi
masirale. a partner se predaje
pokretima.

l Orenaa podlaktice
(gore)

Podignite parcnerovu
podlakticu cako da je
naslonjena na lakat i da je
ka u vaoj ruci. Drugom
rukom, prstima i palcem,
uhvatite runi zglob s time
to je palac poloien na
unucranji dio zgloba. Sada
istisnile ruku od zgloba do
lakia. Ponovite postupak.
3 Podizanje ramena
(dolje lijevo)
Kleei uz parcnerovo rame
uhvatile partnerovu ruku
ispod lakia - vaa lieva
ruka ispod t'egove desne
i obrulO. pazei da su u
pregibu dobro spojene.
Uhvatite svoju podlakticu
druge ruke blizu lakia i
slobodnom akom stegnite
partnerv runi zglob.
Zatim podignite ruku,
iSleiui parcnerovo rame od
tla. Spustite ga njelno na
tlo.
RUKE I SAKE

2 Orenaia gornjeg
dijela ruke
Podignite parcnerovu ruku
i savite je u laktu cako da
ruka visi s druge strane
vraca; gori je dio ruke
okomit. Zahvatile je blizu
lakia objema rukama i
povlaice ruke prema
ramenu zglobu vrsto
stiui. Ponovile postupak.

4 Istezanje ruke preko

glave (dalje)
Uhvatite partnerov runi
zglob i podignite ruku
iznad glave. Povlaite
lagano zglob da iSlegnele
ruku; istodobno vrslO
sputajte svoju drugu ruku
od pazuha do ispod rebara
tako da istelete cijelu ruku
i Slranu lijefa.
7
V

63
.'ASAZA
Rameni zglob i ruka
Nakon istezanja ruke i ramena
zgloba spustile pannerovu
ruku i masi rajtc oko ramenog
pojasa I niz ruku. Poinjctc sa
zahvatom stiskanja od sredine
gornjeg dijela grudi i natrag
do ramenog zgloba. pOlom
nastavljale srednje dubokim
zahvatom niz ruku do lakta i
runog zgloba. Zatim
masirajte kuglasti zglob
ramena koji je vrlo pokretljiv
te omoguuje ruci da pravi
iroke krugove. Lakat nije tako
elastian. doputa samo
pokrete prema gore i dolje.
Kosti podlaktice. meutim,
mogu se uvnati jedna preko
druge i zahvaljujui tome
moemo okretati dlanove
prema gore i prema dolje .

64
5 Stiskanje ramenog
zgloba
A Polotite ruku na sredinu
gornjeg dijela grudnog
kosa ispod kljune kosti.
dok Je druga ispod gornjeg
diela lea, odma/ ispod
vrata. Tijelo je izmeu
vaih ruku koje gorjim
dielom dlanova povlaite
polagano prema ramenom
zglobu. kako prikaZUje
slika.

B Kad obje ruke dou do

zgloba skrenite oko vrha
ruke i masirajte duboko
oko zgloba. Pipajce
prstima dijelove kostiu
i zgloba. Ponovile
posLUpak.

W
6 Gnjeenje ruke (lievo)
Masirajte niz ruku tako da
je gnjeue i liskale sve
dok ne dodele do runog
zgloba. Zaustavile se malo
na laktu masirajui oko
zgloba palcem i vrhovima
prslyu
Runi zglob i aka
Masaa ake osobito oputa
stoga to su ruke navikle da i h
se dotie l to su, kao i stopala.
refleksima povezane s cijelim
tijelom (vidi SIr. 146),
Podruje u motornom i
senzornom dijel u mozga koje
je povezano s rukama vee je
od drugih, to ukazuje na
izuzetnu oSjetljivost i
funkcionalnu vanost ruku.
Zapravo, po rukama se najvie
razl i kujemo od ivotinja.
Obratile osobitu pozornost
zglobovima jer oni rukama
daju veliku pokretljivost.
8 Otvaranje dlana
UhvQcice ruku lako da su
vasi prsti na partnerovu
dlanu. a nadlanice na
srrainjoj serani parmerove
ruke. Zatim stiite i irite
aku svojim prstima dok
dlanovima prirgele aku.
Ponovite postupak.

9 ))ienje(( izmeu
kostiju
Uhvatile parlnerov runi
zglob, a palcem i
kaiprstom slobodne ruke
masirajte prostor izmeu
kostiju ake. od runog
zgloba do prstiju.
HUKE I SAKE

7 Rad oko runog zgloba

Podignite parmerovu
podlakticu, naslonivi ruku
na lakac. Zacim, palcima
masi rajle u malim
krugovima cijelo podruje
zgloba, drei ga palcima
i prscima.
!
l Izvlaenje prstiju
Uhvatite pojedinano prste
ruke i lagano ih izvlaite,
iSlelire i okreite dok vam
svaki prst ne isklizne iz
ruke. Zacim se premjestite
na drugu partnerovu
stranu i ponovile cijeli
niz zahvata.
65
MASAZA
3
Prednja strana trupa
Sa svijetom smo suoeni prednjom St ranom tijel a.
ot krivaj ui trbuh. na najnezati eni ji di o. Prednja
sirana trupa povezana je s nai nom kako osjeamo i
kako uspostavljamo odnose s drugi m lj udi ma. Trup
se sastoji od dva gl avna podruja - vrstog zat i t nog
oklopa grudi u kojem su srce i pl ua. i mekog
nezati enog mi i nog zi da . t rbuha. gdje se. I,ako
se prije vjerovalo. nal aze nai najdubl ji osjeaj i .
Masi raj ui prednju stranu t rupa. imajte na umu da
je |Cpodruje mogue naj l al,e povrijedi l i . Prije nego
to ponete. zastani te t renutal< da proui te pannerov
nai n di sanja i uoi te koji se di jel ovi t rupa pomi u s
udahom i i zdahom. jer ete morati usklaivat i nel<e
pokrete s di sanjem. Nai n di sanja duboko je povezan
s naom vi t al nocu i emoci onal ni m stanjem. Ako vam
se partner prepust i . masaa tog dijel a ti jel a |i l e za
njega i za vas vazno i sl,uSl vO | uspostavit e i zmeu
vas dobar odnos.
Uljenje
Za ulJcllJc I dugi z<hvJ\ ni
rrednjcm dijelu trupa
postavile sc iza rlrtnerovc
glave. UVIJek njezno prelaZIle
preko .. solarnog splela" I
trbuha. sve dok ne OSjetile da
SIC 7dOOD| | | pannerovo
povjerenje Neki ljudi su
skaklJivi na Irbuhu I rclmma
pa stogC i71JJegaVJJ1C grevite
i astre kretnje ! Izvodile
polaginc. i rol,c i SIlJZllC
zahvale
Siroko kruenje
Pocnue kao IO e
prikottio lTO gorjoj MICI.
all kad SP ru}e odv(?t Il1
trbu/w. u"elJa CU ojn:o
iroke pnklapa/IU'('
krugOl'e uuCipo/ako /)otllo
prema !IOre
l!

Dugi zahvat (dole)

Njetrl poloile ruke Ila
sredillu gonv'eg dijela
grudi. Pus{/(e ih porom da
polako klize dolje sredillom
Irupa prilagoUjui se
oi)licima cije/(I Ispod pupka
ruke se odvajajU iduC/
prema bokOVima lawn Ih
ponovo povlaile premC
fore uza Strane lijela
Ponovile poswpak.
PREDNJA STRANA TRUPA
67
MASAZA
Rebreni lukovi i
grudni ko
Osim to tite vitalne organe \
gornjem dijel u grudnog koa,
rebra imaju vanu ulogu u
disajnom procesu. Rebra
obino smatramo statinim i
fiksnim, al i kad pravilno
diemo, ona se diu, guraju
prsnu kost naprijed
proiruj ui tako grudnu
uplji nu da zrak moe doi L
plua. Miii koji rade kod
disanja su veliki mii ait.
koji prolazi vodoravno ispod
rebara, i meurebreni miii.
Da bi disanje bilo pravilno.
ait mora bili oputen a rebra
pomina. Masaa loga
podruja oputa miie i
poveava gipkost rebara. Time
pomaete partneru da dublje
die.

!
`

3 Gnjeenje prsnih miia

jo uvijek masirajui na
isra} strani liela. temeljilO
gnjeife grudni mii koji
ide od palL/ha do grudi.
Zatim rukama klizire
cijelom i ponovite
navlatenje i gnjeenje na
drugoj strani.
68

|
/
Z Navlaenje bone
strane tijela
Nagnuvi se nad parmera.
rukama naizmjence
podiiite bone strane
rebrenog luka od struka
do pazuha. Kadje primalac
ena. masirajte oko prsa.
ne izravno preko njih.
~
M

^
Z

l Masaa meurebrenih
prostora
l .
`
Smjestite se iza parmerove
glave, poloite oba palca i
oba kaiprsta na sredinu
gornjeg dijela grudnog
koa, u udubinu sa svake
sc rane najgornjih rebara.
Pritisnite vrsto dok vuete
prsce ustranu i izvan tijela.
Ponavljajte kreui se
prema dolje kao da bojice
preke na lestvama. Kad
dadete do dna prsne kosti.
uoit ele da rebra vie ne
poinju u sredini. pa ete
rukama skrenuti. kako
prikazuje slika. Ako
masirate tenu. morace
izbjei masiranje rebara
koji lee odmah ispod dojki .
Kad dadete do prsa,
pritiite izmeu rebara ali
samo u kratkom razmaku.
a zalim preite na slijedee
rebro; ne pritiite samo
meko tkivo dojki. Nascavite
punim zamahom kad
predele liniju prsa.
Ponovite 2 I na drugoj
strani.
Trbuh

Kad masi rate trbuh. postavite

se partneru sa strane u visini
eluca. Trbuh je krajnje
osjetljiv, pa isprva vrlo njeno
poloite ruke na nj i priekajte
koji trenutak prije nego to
ponete. Poinjere
pomicanjem ruku oko trbuha
u smjeru kazaljke na satu.
Vano je da se kreete u
smjeru kazaljke na satu, jer je
lO i smjer debelog crijeva.
Nakon kruenja po trbuhu u
irokim krugovi ma, postupno
pojatavajte pritisak u manjim
krugovima. Masau zavrite
na prednjem dijelu trupa
radei u ritmu partnerova
disanja. Dok partner polagano
i duboko die. rukama klizile
po trupu u dugi m krunim
zahvatima - od trbuha do
grudi kod udisaja, i dalje
postranino kod izdisaja.
Morale pratiti partnerav riram
disanja rukama, a ne obrnuto.
6 Dugi zahvat s disanjem
A ZamoUCe partnera da die
po/ako i duboko. Okrenuli
ste prema njegovom licu,
ruke su vam na rrbuhu,
prsti okrenuri prema gore.
Kad parmer udahne i kad
se grudi podignu, kfizite
rukama gore sredinom
trupa.
I
I
5 Spirala oko trbuha
A
I dalje u smjeru kaza{ke na
satu masirajre u manjim
krugovima cako da se ruke
kreu spiralno preko
.
trbuha.
'
B
PREDNJA STRANA TRUPA
4 iroko kruenje
po trbuhu
Ruke e njeno zastati na
trbuhu i caka, za tren Ulak.
ostati. Zatim ih pomiite
oko trbuha u pravcu
kaza{ke na satu.Jedna ruka
moe opisali cieli krug, ali
te druga morati prekinuti
dodir svaki PUl kad se ruke
prekrile.

B Kad parmer izdie i grudi

se sputaju. krulite
rukama oko ramena i
povucite do{e poslranitna
uz trup. Ruke opet stavite
na trbuh i sve ponovite dva
ili I ri puta. Kad pos{ednji
PUl povuete rukama
poslranino niz cielo,
nastavite preko bedara do
stopala i van.
69
MASALA

Prednja strana nogu

U suvremenom zapadnom drutvu mnogi gube dodir
s vlastitim tijelom. sa tl om na kojem scoje. Masaa
cijelog tijela zavrava na prednjoj strani nogu tako da
primaoeva svijest bude usmjerena na scopala,
odnosno na none prste, pa e se nakon masae
osjeati prizemljeno. Ni z zahvata koji ete izvesti
nal i k je onom co see ga izvodi l i na stranjem di jel u
nogu. No, taj je di o tijela drugaiji - co je podruje
mekih mi i a na bedrima te koati di o cjevanice i
koljena. Koljena. koja su stalno ukoena i napeta,
ukazuju na poneco neSi gurnu osobu koja se stalno
trudi da nae svoje mjesco u ivotu. Masaa moe
pomoi da oslobodi energij u blokiranu u nogama.
a ti me e ta nesi gurna osoba slobodni je krenuti u

ZIVOt.
Uljenje
Smjestite se izmeu
pannerovih stopala. Nakon to
sie nauljiti ruke. nanosite ga
na obje noge. Ruke poloite
na glenjeve. a pOlom klizile
uz noge do vrha sve do kuka
i potom natrag dolje do
stopala. Ponovite te krelnje
nekoliko pUla. zatim
odaberite na kojoj ete nozi
najprije radi ti : stanite tako da
primaoevo stopalo bude
izmeu vaih nogu. Zatim
rukama razmazujete ulje i
zagrijavate nogu. rako da prsti
na rukama budu okrenuti
prema gore i l i da ruka bude
zaobljena (vidi str. 44). Vodite
rauna o partnerovoj
inrimnosti kad masi rate
unutranje strane bedara.
/0
Dugi zahvat na jednoj
nozi
Polotite ruke na glemv",
dOR su prsti okrenuti
prema gore. Polako rukama
klizice uz nogu. kako je
prikazano na slici dolje.
Kad doete do vrha.jednom
rukom okrenice prema
unutranjem dijelu bedra.
dok druga ruka kruti oko
kuka. Zatim povlaice
objema rukama lagano niz
bone strane noge i van
scopa/a. Ponovile postupak.
\

-
1
PREDNJA STRANA NOGU
7 1

MASAtA
Istezanje noge
Nevjerojatno je ugodan
osjeaj kad vam se udovi
pasivno pokreu. a vi u IO ne
ulaete ni kakav (rud. Kod
istezanja noge aktivna su tri
zgloba - zglob kuka. zglob
koljena i gleanj. Maser e se
manje zamarati. bit e
djelmvorniji ako istee cijel i m
tijelom a ne samo rukama.
Pazile da stopalo ne stisnele
prevrslo kad isteete nogu.

I Istezanje noge
jednom rukom uhvatite
petu. a drugom gorju
stranu slOpa/a. Nagnite se
unazad dok vam ruke ne
budu ispruene. Zatim
podignite stopalo nekoliko
centimetara iznad tla,
nagnite se iz zdjelice
unazad i lagano tresile
nogu dokje isceiece. Pustite
polako stopalo i ponovite
postupak.
7

2 Drenaa potkOljenice
(desno)
Napravite ^ V izmedu
palaca i prstiu da biste
sna1no pricisnufi du
miia sa strana cjevanice.
Naizmjenilno pamilite
ruke caka da jedna drugu
ricmilki slijedi od g/etnja
do kolena.
Masaa prednje
strane noge
Redoslijed zahvata se zapravo
sasroji od drenae kako bi se
pospjeila cirkulacija kri. le
preciznijeg rada oko koljena.
Na palkoljenici morale paziti
da masirate samo miie na
obje strane cjevanice. Izravni
pritisak na cjevanicu moie biti
bolan. Na bedrima radite
irokim, prilino dubokim
zahvatima prema gore ime
pospjeujere venazni i limrni
tok. Ako partner ima dugake
noge. neete moi dosei do
bedra ne pomaknete l i se
ustranu.
72
4 Orenaa bedra (desno)
S obje ruke naizmjence
masirajte prema gore od
koljena do gornjeg kraja
noe. Palci krue prema
gore i prema van idui
postupno Ul nogu.
3 Kruenje oko ivera
(lijevo)
\
Prek/opile pa/ce tOtlO
iznad ivera, pritisnuvi
prste s obje SI rane koljena.
Istodobno odvlalite palce
jedan od drugoga da krue
oko kosci sa suprornih
Strana. lako da se ukrtaju
iznad i ispod ivera. Kruiile
nekoliko pUla.

.
zglob kuka i zahvat
niz nogu
Povezujui nogu s karlicom.
kuk je veliki kuglasti zglob
koj i se moe pomicati na sve
strane. vrsto je obloen
okolnim miiima i isprva ga
je teko uoiti. Pritisnite ispod
ruba zdjelice da locirate
koatU izboinu na vrhu
bedrene kosti (vidi Str. 1 81 ) .
Budete [i pipali dublje oko te
kosti. radit ete na zglobnim
svezama kuka. Nakon to ste
temeljilO pritiskali oko log
zgloba. krenut ete niz nogu
irokim zahvatima na bedru,
preciznijim zahvatima prstiju
oko ivera i zavriti gnjeenjem
miia uz cjevanicu do
glenja. Masirajui none
miie. morat ete se
pomicati. Kad masiratc na
stOlu, lako ete se kretati. a
radei na [l u vjerojatno ete
morati njeno prekinuti dodir.
promijeniti poloaj i nastaviti
masau.
.
&
T
7
Prednja strana
stopala
Masaa zavrava radom na
stopal u, al i obzirom da ste
stopala ve temeljito obradili
kadje primalac bio na leima.
ti su pokreti zamiljeni da
prizemlje .. partnera dovodei
energiju do stopala. Nakon
poe rnog otvaranja i istezanja
stopala, uhvatite ga s obje
ruke i lagano povlaite do
prstiju i van. Potom se
premjestite da biste radili na
drugoj nozi.
7 Svijanje stopala
Uhvatite stopalo tako da
su prsti na tabanu, a palevi
jedan uz drugog na gornjoj
strani. Snaino stiUi
stopalo. odvlaite paleve
jedan od drugog svijajui
stopalo i razmiui stopa/ne
kosti.
PREDNJA STRANA NOGU
5 Masaa oko kuka
Okrenuti ste prema
partneru i polatire oba
palca postranino na bedro.
D do /cm ispod ruba
zdjelice. Zatim duboko
gnjeice oko zgloba
naizmjenino gurajui palce.
Ostatak ruke vrstoje poloten
na nogu radi oslonca.
C Masiranje niz nogu
Skuplajte i sciite velike
bedrene miie. Masirajte
prstima oko kolena, potom
nastavile niz potkolenicu
stiui miie uz cjevanicu
do glenja.
8 Glaenje stopala
Rukama drite stopalo
prstima u smjeru prema
gore. Ruke povlaile polako
prema sebi i lagano klizile
preko prsliu.
Ponovite niz zahvaca na
drugoj nozi.
73

MASA2A

Povezivanje
Nakon [Q ste redom masirali obje strane tijela. valja
povezati razliite dijelove i prui ti partneru osjeaj
njegove vlastite cjel i ne. Dva s u naina povezivanja -
dugi m zahvatima koj i teku cijel i m tijelom. s jednog
kraja na drugi ; i l i jednostavno kratkotrajni m
polaganjem ruku na razliite dijelove tijela. Ti m
zahvatima poveite masau jednog dijela tijela s
masaom na sl ijedeem dijel u. Odmaranjem ruku
mogu se povezati bi l o koji dijelovi tijela - naprimjer.
elo i trbuh. kako je prikazano na str. 75. i l i pak trbuh
i l i poetak kraljenice i s[Qpala. Na kraj u masae
pusti te partnera da se malo odmori te ga pokrijte
pokrivaem i l i [Qplim runi kom.

Od glave do ruku i stopala

Vrhove prstiju polotite na
elo, zatim ih lagano
pomiite od vrha glave do
ije, niz ruku i preko
srednjeg prSla. Ponovile
postupak. ali na poelku
vrata napravite krug do
predne strane i niz trup.
Ruke odvojice na pupku.
klizice niz noge i preko
palaca van.
74

Dugi povezujui
zahvati
Za te zavrne povezujue
zahvate smjestite se partneru
sa strane Uvisini kuka tako da
istodobno moete dosegnuti
oba kraja tijela. Moete izvesli
samo jedan od pokreta
prikazanih na slikama dolje I
desno i l i . ako elite, sva Iri. Ali.
bilo koji m pokretom zavrsi l i .
vai prsti moraju mi rovati na
trenutak prije nego to
prekinete kontakt, a zatim
obje ruke njeno odmaknite
od tijela.
Od trbuha do noge i ruke
Polatite ruke na partnerov
rrbuh. zatim polako
pomiite jednu ruku niz
Jednu nogu sve do preko
slOpala, a drugu prema
suprotnom ramenu, niz
ruku sve do preko ake.
Ruke poloiite opet na trbuh
i ponovite pokret niz drugu
nogu i ruku .
/

POVEZIVANJE
75
MASALA
1

W
Prov
j
era masaze
Na ovim s u stranicama sl i kom i rijej u prikazani
zahvati te poloaji masera i primaoca. Cjel okupni ni z
zahvata trajat e sat i l i sat i pol. al i nema potrebe da
ga se uvijek kruto drite. Uoit ete da je kadto
potrebno vie vremena masi rati odreeno podruje
koje je naroito napeto i l i koje osobito godi partneru.
Katkad neete imati dovoljno vremena za cjelokupnu
masau pa ete htjeti izvesti krau masau. tj.
odabrati samo neke dijelove tijela na koji ma ete
temeljito raditi - naprimjer. lea. ruke i ake. i l i
stopala. Dogovorite se s partnerom to mu najvie
odgovara. I pak. ne propustite barem duge zahvate na
dijelovima koje neete posebno masi rati - partner bi
+ % . .
se Inace mogao oSJeti ti nepovezanl m.
Napomena: Na
crteima strelice
pokazuju p% ta j
. +
%
masera. a zasJenjena
podruja
predsravlaju Oila j dio
tijela koji se masira.
STRNJI DIO
Lea fo}
Ufjenje
i dugi zahvat
Gnjeenje ramena
2 Okretanje palca na
bazi vrata
J Masiranje palcem uz
kraleniC!1
% Masiranje ispod ruba
lopatice
b Pritiska'1je ravnog
diela lopatice
6 Stiska/V'e hrpta
lopatice
7 Mieenje vrala
!!NLVII !~ NA DRUGOJ STRfNI
76
8 Krutenje oko
krstane kOSli i kria
Gnjeenje scranjice
1 0 Lupkanje s(rainjice
I 1 Povlaenje bonih
strana riela
PONOVITI 9~I ! NA DRUGOJ STRANI
1 2 ,Konj za luljanje
1 3 Trljanje uzdui
kraldnice
14 Pritisak pod/aRlicama
Stranja strana nogu
l/
Ulenje i dugi
zahva! na obje noge
Ulenje i dugi
zahvat na jednoj nozi
! Podizanje noge
2 Drenala palevima
3 Drenala gorim
dielom svijenih
prstiju
4 Gnjeenje /oe
5 Sriskarye dui noge
Masata oko glenja
7 Rotiranje glenja
o IsCezanje scopala
gore-dole
9 CiSenje izmeu
let iva
U Masiranje labana
palcem
I I Istezanje prstiju
[2 Stiskanje prstiu
PONOVITI NIZ NA DRUGOJ NOZI

PREDNJA STRANA TIJELA Lice I5-)

Ramena, vrat i tjeme
v
5055J
^
Ulj'enJe I dugi poRrer
ISfZarye vrora
2 Is/ezanje vrata
gore-dolje
Is/ezanje vrata s Jedne
na drugu stranu
4 Rame, prednji I
strain)! mz pokreta
b Rotiranje v/asi$rQ
.Pranje kose .
7 .Cupanje kose
PNOwU+NA DB0O] SIB^Nt
8 Is/ezanje kraljenice
% :
Celo
Z Obre
L0l
4 NO
b Obrazi
Brada
7 Vilica
8 Miii za tvakanje
Pokrer O obraza do
uha
l U ,Povezivanje lica
t glave
Ruke i ake
(I-5J
M

Uljenje | dugi (Jkrer

Drenaia podlaktice
b Stiskanje ramena
zgloba
o Gnjeenje ruke
7 Masiranje oko runog
zgloba
8 ^Otvaranje . d/alla
Ci$enje izmedu
kOStiu
l U Stiskanje prstiu
PONOV|1| Nl2 N A DRUGOJ RUCI
Prednja strana trupa
I/I)
uljenje | dugi pokret
l Masiranje izmedu
rebara
2 Navlaenje 0|h
strana trupa
Gnjeenje grudnih
miia
PONOVl1| Z i NA DRUGOJ
STRANI
4 Sirko krutenje na
trbuhu
Drenatagomjegdijela b Spirale na trbuhu
ruke
Podizanje ramena
Istezanje ruke prekO
glave
o Dugi pokret.
koritenje disanja
PROVJERA MASAZE
Prednja strana nogu
(7JJ

Ulenje | dugi
pkret na obje noge

Uljenje i dugi pokret na

jednqj nozi
l Istezanje noe
Z Drenal.a donjeg diela
noge
3 Kruten)e oko ivera
Drenata bedra

b Masiranje oko kuka

Masata niz nogu
7 ^Otvaranje. stopala
8 Udaranje stopala
PONOVI1| N|2 NAD8UCO) NO2|
Povezivanje
77

t8L5U
Shiatsu dolazi iz Japana. To je oblik fizio
terapije koja koristi pritisak na akupunk
turne toke da bi se uravnoteila tjelesna
energija i poboljalo zdravlje. Iako sam
naziv jednostavno znai "pritisak prsta_o
shiatsu se izvodi i drugi m dijelovima
udova - laktovima i koljeni ma.
Ta je vjeti na dobila i me na prijelazu
stoljea iako joj je podrijetlo vrlo staro.
Rije je O jedinstvenoj kombinaciji kla
sine istone medicine. ija se povijest
protee do poetka akupunkture prije
4000 godina. te bogate tradicije narodne
medicine.
Shiatsu je generiki naziv za mnogo
brojne razliite tehnike ali oni koji ih
izvode imaju zajedni ki princip -vjerova
nje u ivotnu snagu. poznatu kao ki. koja
tee povezani m kanalima i l i meridija
ni ma kroz cijelo tijelo. Svaki meridijan
povezan je s jedni m organom i l i psiho
fizikom funkcijom i njegov ki moe se
dotaknuti na nekoj od toaka na njegovu
putu: to su akupunkturne toke. poznate
u japanskom kao csuboi. U zdravom sta-
+ <
nJ u sve Je U organizmu uravnmezeno, pa
ki glatko tee meridijani ma. poput nafte
u naftovodu. opskrbljujui i odravaj ui
sve dijelove tijela. No kad je organizam
oslabljen zbog neumjerena naina ivota
(vidi str. 84). emocionalnog stresa i li po
vrede. ki vie ne tee glatko. nego je na
neki m mjestima slabij i . a na nekima pre
vie jak. to znai da je organizam bole
stan.
Veina lj udi pripada skupi ni "poluzdra
vi h- - drugi m rijeima. nji hovo stanje
nije potpuno uravnoteeno. Netko je pod
loan prehladama. netko eluanim
smetnjama. netko je tjeskoban ili depre
sivan. Za te "poluzdrave- lj ude. ili jed
nostavnije reeno. za spreavanje bolesti.
shiacsu je idealan kuni lijek. Ta teh
ni ka ne uptrebljava ni kakve grube inter-
vencije u tjelesne procese. nego samo
usklauje ki kako bi se organizam sam
izlijeio.
Kad zapoinjete shiacsu. vano je imati
na umu da vam nije jedi ni ci lj otkloniti
si mptome nego i njihov uzrok. Kad kod
glavobolje lijeimo samo glavu. znai da
zanemarujemo ne samo cjelokupni si
stem meusobno povezani h meridijana
koji i ne shiatsu tako djelotvornom tehni
kom. nego i jedan od osnovni h. principa
istone medicine - da su tijelo i duh
nedjeljiva organska cjeli na. Da bi se dijag
nostici rao pravi uzrok bolesti, mora se
duboko zai u istonu medi ci nu te upo
znati ovjekovo emocionalno i fizi oloko
stanje. Sve dok se te vjeti ne ne svladaj u.
si gurnije je i djelotvornije lijeiti cijeli
organizam. .
Kao to je prije spomenuto. uzrok svih
bolesti je u pomanjkanju ili viku k{a.
Iskustvo e vas nauiti kako dodirom
saznati koja podruja imaju viak kia. to
se zove jiCsu. a koja manjak. to se zove
kyo (vidi str. 83). Obino jejisu. i li bolni
di o. si mptom. a podruje #oa uzrok. pa
se u l ijeenju morate usredotoiti na
podruje kyoa. Metodu lijeenja kyo-itsu
zagovarao je pokojni strunjak Shizuto
Masunaga kao alternativu priznatoj koli
koja je preporuavalajormule. i li kombi
nacije tsuboa. u lijeenj u specifinih
smetnj i .
Shiacsu se lako ui . nije potreban ni ka
kav poseban pribor. a nije potrebno ni
ulje. Valja samo i mati topl u. prozranu
prostoriju. iroku. udobnu odjeu. te sa
gom prekriveno tlo za rad. Bez i kakva
straha shiatsu se moe izvoditi posvuda
i ak jedanput dnevno. Znanje, vrijeme
da se izvede kompletan tretman. panja
i potovanje partnera - to je sve za stva
ranje poetnog vlastitog osjeaja prema
pravom poimanju shiatsua.
,HIATSU

_ l
H

\
180
X
U ki neskoj kozmologiji . odakle je potekla i japanska.
izvor svih stvari je tao. zakon svemira. I z taDa proizlazi
jedno i l i postojanje. Odatle se polarizi raju dvije si l e.
jin ijang. koje su suprotne. al i se dopunjuju. Rijeje
o igri izmeujina ijanga. oseke i pl i me i zmeu dva
pri nci pa. to stvara energiju ki ( i l i chi. kako je nazivaj u
Ki nezi ) . pa tako dva postaj u tri. Ki je nematerijal ni
dah o emu pie Lao-tse u djel u Tao-te-ki ng .
Postoj i u mnogi m obl i ci ma. od najistijeg. kao to je
svjetlost. do najvreg kao to je grani t. a ak je i
i nertna materija sainjena od kia u najguem obl i ku.
ba kao to su sve stvari napravljene od djelia
energije. Kako tri stvara deset ti sua stvari ? Prema
staroj fil ozofiji . ki se mani festira u pet razl i i ti h vi dova
energije. poznatijih kao pet el emenata -vatra. zemlja.
kovi na. voda i drvo. Svaki el ement i ma vlasti tu
kval i tetu i u nekom vi du stvaranja daje ga jednoj od
deset ti sua stvari .

ivot bi ljke. na primjer. pripada

uglavnom el ementu drva. stijene i mi neral i el ementu
kovi ne. Lj udska bia su mjeavi na svi h pet elemenata.
Sve u prirodi. svaka od deset ti sua stvari sastavljena
je od OSObitog spojajina ijanga. zajedno s naroitom
kombi nacijom pet elemenata. to je jedi nstveno i to
tvori pravi kill te stvari i l i bia.
Jng i jang
jin Ijang su dva suprotna al i
ipak komplementarna
aspekta postojanja - sjena i
svjetlo. jin odgovara svemu
onome tO je tamno, hladno,
vlano. meko. receptivna.
ensko, tonute: jang svemu
onome to je svije lio. (opiO.
suho, aktivno. muko i to se
die. jin i jang su samo
relativna stanja. a ne
apsolutna, pa jedna stvar
moe biti};n drugoj. tejang u
odnosu na tretu stvar.
Naprimjer, svijea je jang u
odnosu na kockiCU leda, al i je
jin u odnosu na sunce. U
iSlOnjakoj medicini.
hranjive. hladne, vlane i
oputajue funkcije sujin. a
aktivni energetski aspekti
80
funkcioniranja su jang. Tkivo
organa uglavnom je jin. a
energija kojom se opskrblj uj u
je jang. Gdje je previe jina.
javlja se sklonost prema
hladnoi. vlazi i kondenzaciji
u tkivu (naprimjer, stvaranje
tumora). Gdje je, pak, previe
janga, javlja se pretjerana
aktivnost i vruina. Kad je
manjak jina. ak i kad je jang
normalan, javit e se
simptomi tipa jang, a to su
uznemirenost. nesanica, suha
usta. Kad je manjak janga.
jaVit e se umor. hladnoa.
slaba cirkul acija krvi. Ljepota
shiatsua je u lome. dakako. da
se daje sa eljom da zadovolji
individualne partnerove
potrebe. tO automatski
usklauje njegovu energiju.
. Tao stvara jedno,
jedno stvara dvoje,
Dvoje stvaraju troje. a
Troje s[varaju deset
tisua stvari.
Iza svih stvari je sjena.
Ispred svih stva nje svjelfosl
koja usklauje nematerija
lan dah."
Energija jang
(pogled na
stranji dio)

Energija ji n
(pogled na
prednji dio)
O
!
"

I'
Meridijani jin i jang
Meridijani lijela ji n i jang
sevoreni su. kalu, jo u
doba kad smo hodali na sve
eliri noge. Zemla je ji n u
odnosu na nebo. ZalO se
meridiani ji n kreu
prednjom i unutranjom
stranom povrine [iela jer
su najbliti zemli. Nebo je
jang u odnosu na zemlju,
pa se meridijani jang kreu
stranjom i vanjskom
Stranom povrine liela.
koje su najizlolenie suncu.
1
3
Pet elemenata
Pel elemenata predstavljaju
razliite kvalitete energije hi,
pet razliitih naina kako se hi
oiluje L svemiru. Ti se
elementi maniresIiraju L
ljudskim biima. povezujui
ih s okoli nom, s ciklusom
godinjjh doba i sati. Kako
emo fiziki i emocionalno
odgovoriti na vanjske utjecaje
i na prirodne sile, ovisi o
ravnot.ei elemenata L nama.
Vaira je element topline, ljeta.
veselja i LOpline L ljudskim
odnosima. Zemlja je element
etve, raskoi. hrane.
plodnosti i odnosa majke i
djeteta. Kovina ukljuuje
zapadnjaku ideju o elementu
zraka, al i je vie od loga. To
su snaga gravitacije, minerali
na zemlji. kruenje nebeskih
tijela. sile elektrine
vodljivosti. i magnetizma. U
ljudi - lUga i enja. Voda je
izvor ivota. sposobnost
prot jecanja, beskrajno snana.
promjenjiva i esto opasna.
Ona sadri najviejina od svih
elemenata. U psihologiji
ovjeka voda odrava
ravnoteu izmeu straha i
elje za domi nacijom. Drvo je
"najljudskije .. od svih
elemenata. Ono je element
proljea. kreativan poriv da se
neto postigne, tO se prervara
u bijes kad je osujeeno. Kod
ovjeka rije je o mogunosti
da gleda unaprijed, planira i
donosi odluke. Svaki elemem
upravlja meridijanom i l i
organskom funkcijom u
ljudskom tijelu (kako je
prikazano gore desno). a
takoer i nekim vidom linosti
i l i emocijom. tako da bilo
kakva pometnja elemenata
utjee na specifian nain na
duh i tijelo. Vrijednost je
razumijevanja tih elemenata
za .I ijeni ka istonjake
medicine tO mu mrea
spojeva elemenata daje
rjeenje na kojem e on
zasnovati svoj u dijagnozu.

KI
A1~
V
W
U0^ KUlhA

Spojevi i meridijani pet

elemenata i njihovi cikusi
Svaki element povezan je s
oscala etiri preko .. krearivnog
ciklusa- (vanjske srrelice) i

(unulranje strelice). U
.. kontrolnog ciklusa
kreativnom ciklusu svaki
elemenc predaje energiju
sledeem. Kontrolni ciklus je
usklauje caka da su elementi
pod nadzorom .
Elementi: vatra zemt]a kovma
Boja crvena iwa biela
Zvuk smianje pjevanje jecanje
.r.s prtenje miomms trulei
~} radosI sk/onOSI ruga
GiSnje dOb ielO kasno Oero jesen
Okus gorko slatko ]0]ICU
voua orvo
plava/cra zelena
srenjanje vikanje
smrad uie.eno
srrah
!U/nja
zIma
proljee
slano kiselo
Svaki elemem spojen je s
bojom. okusom, godinji m
dobom, mirisom. osjeajem,
osjetilom (vidi gore). Zala
lijenika nee samo zanimati
simplomi u bolesnika. nego
e nauiti da uoi nijanse boje
na licu, da razlikuje tonove u
glasu. le da lano prosudi u
kakvom je emocionalnom
stanju bolesnik. Tada moe
potvrditi svoju dijagnozu
ispitivanjem. Za kakvim
okusom bolesnik ezne?
Kakvo vrijeme pogorava
stanje? Na taj nain on osim
Simptoma uoava uzrok koji
je skriven u jednom od
elemenata. Ukazuje l i
dijagnoza na el ement vode.
lijenik zna da mora lijeili
bubrege ili mjehur; isti
simptomi kod drugog
bolesnika mogu proizlaziti iz
elementa zemlje, pa e
lijenik lijeiti slezenu i
eludac. Zapadni lijenik
vjerojatno bi oba bolesnika
proglasio -artritinima .. i pre
pisao bi lijekove protiv upale.
8 |
SHIATSU

'
l
82
1
Meridi
j
ani
Meridijam su kanali u tijelu
kojima protjee kj,
Najpoznatiji su dvanaest
meridijana akupunkture. Pet
elemenata imaju svaki po par
L meridijanima. jedan jin i
jedan jang, osim vatre koja
ima dva para. Svih dvanaest
meridijana je dvostrano. pa i h
je sveukupno dvadeset etiri.
Parovi meridijana prolaze
jedni pokraj drugih, a njihove
su funkcije komplementarne.
Svaki je meridijan povezan s
odreeni m organom ili
psihofizikom funkcijom, al i u
svom djelovanju njegova je
aktivnost mnogo ira nego to
to ui zapadna znanost.
Naprimjer, meridijan jetre
povezan je s noktima.
miiima i rerivama.
reproduktivnim sistemom,
osjeajem ljutnje, oima.
sposobnou planiranja itd.
Ispoetka vam ne treba
potanko razumijevanje
spojeva meridijana, ali morate
razumjeti da ako je,
naprimjer, meridijan jetre
bolan i napet. ne mora znaiti
da je bolestan sam organ jetre,
nego "energija .. jetre. Dva
posebna\< meridijana obino
se prikljuuju na dvanaest
organskih meridijana:
upravljaki. koji je vrS(3
spremnika energije jang. te
zaemi njegov jin duplikat.
Kad pritisnete toku na
meridijanu. ne sti mul i rate
samo lokalne ivce i tkivo.
nego utjeete na tok kia kroz
taj meridijan. a time i kroz
druge. Ako je neko podruje
suvie bolno na dodir, pomoi
e tako da radite na
udaljenom dijel u na
meridijanima koji prolaze
bolnim podrujem. S
dvostrukim meridijanima
takoer moete djelovati na
tok kia do bolnog podruja
radei na istom mjestu sa
suprotne strane. Toke pri
kraju meridijana djeluju esto
najjae na otklanjanje
prepreka i l i boli uzdu tog
meridijana.
Tsubo
Akupunkturne toke i l i lsuboi
su mjesta na meridijanu gdje
je najlake doi do kia i
utjecali na njega. Dokazano je
da te toke imaju manji
elektrini otpor od okolnih
podruja. Tsuboi se mogu
usporediti s pojaalom jer
provode ki odjedne do druge
toke. Mnogi tsuboi su. kako
ih na Zapadu zovu otponci ..
koj i navode mii da se stisne
i l i opUSti. No tsuboi djeluju
mnogo finije, prema
zakonima kia. Neki su
povezani s drugim
meridijanima. neki utjeu na
ravnoteu elemenata, a neki.
pak. mogu smiriti duu i l i
smanjiti toplinu. U ovoj knjizi
vie emo se osvrnuti na
meridijane nego na lsuboe.
Ako nauite tokove
meridijana. upoznat ete se s
osjeajem .. prolaska kia u
tijel u. te ete razviti
instinktivno znanje o tome
gdje su tsuboi. Ako toka koj u
intuitivno pritiete nije
naznaena na akupunkturnoj
karti. ona ipak postoji osjea l i
se partner bolje kad je dira te.
Istezanje meridijana
Meridiani se diU na
povrinu kad se isteu, te se
lake pronalaze. To zna;
da ele uporriebiti slabiji
pritisak kad dajete shiatsu
na istegnutom dielu.
Simbol LUDOB
Stari kineski znak za [subo
je vr tankog vrata s
poklopcem. Tsubo je popUi
vraca vra -pod poklopcem
je pro/az u spremile kia.
Hyo i JLsu
KI
U meridijanu koji nije
usklaen, ki moe biti u
manjku (kyo) ili u viku
(jirw). a ponekad. kad je tok
kia osujeen. moe istodobno
biti oboje - u viku iznad
zapreke i u manjku ispod nje.
Podruja kyoa uvijek
izgledaju i osjeaj u se malo
prazna i obino se mogu
dodirivati. Kad pritisnete
meridijan kyo, partneru to
obino godi. jer energijom ki
opskrbljujete ono mjesto gdje
je nema dovoljno. Podruja
jitsu mnogo je lake pronai
jer su obino tvrda i napeta.
Mogu biti bolna i l i se bol javlja
samo kad ih se dodiruje. Bol
je obino otra. dok je kyo bol
obino dosadna i slabi kad se
dodiruje. Shiatsu tretman je
mnogo ugodniji i djelotvorniji
kad se koncemrirate na
podruja kyo. Ta tehnika.
poznata kao wnifikacija\<,
koristi polagan i postupan
pritisak da dovede energijU
tamo gdje je nema. U
principu, svaki viak
uzrokovan je manjkom tako
da tretiranje meridijana kyo
pomae meidijanimajitsu da
se opuste.
85
SHIATSU

Zdravlje na istoni nain

Da bi ste dal i dobar SIDllSu. sami morate i mat i dobru
kval i t et u l|u Prema drevnoj rilozol lJ I . vasu osnovnu
grau odredio je vas "prenatai ni I`| hoj | se st jete u
trenut ku zaea. a OVi si o dobi l zdravlju vasi h
rodi telja. s t i me S|C na nj djel uj u I okol nosti vascg
roenja. Taj prena[ al ni | |. hoj i se nalazi u
i
JodruJ u
bubrega. ne moc se pri dodava[ i . nego se moe samo
prazni l i zbog loseg nal 1 Zivota r l l . u naj hoijem
sl uaju sauval i . i vI [e l i mudro. UmJerenos[ j e jedrl
nai n da se sacuva [ O dragocjeno spreml s[e Ii
u!1I stava sval,a zI oupOlreba organi zma. ],ao napri mjer
uzi manje [able[a . hasno l '
I
cganJc. preqeran raci na
duze vri jeme. Koci zene on sl abi zhog [rudnoe. kod
musl<araca zbog seksual ne |[l vno5[ 1 " Pos[na[ al nl
|: | -. medj ut i m. nepreki dan JC pnl J v energi Je. Taj l' l
dobi vamo I Z zemlje i shreJnoJll. s neba - di sanjcl ll.
pa stoga valja obrati ti posebnu pozorost na Jedan i
drugi l|
Disanje
Za zdravlJc JI.: \rlo dobro
svakodnevno 1Z\'oli iu r1thollko
vJc2bl disanja prema uputamd
Joge. i l i vJcibl disanJi1 | Z
donjeg dijela trbuha III Hd|t
kako JC prl kazlo nJ bl iLI
Kako sc izvoO| l vjezlli1?
Sjednite prekrilcml1 nogu. I I I
na japanski aCin - klekniu I
stopala podVIJ |C Ispod sdK'
Na uIupolo7l li ll"VU ruku
preko nje desnu Udahnut II
!Jaru 5 sek\nd ZadrzHL dah
5 sekundi . Izdalllli[< | 7 /I0
sLkuIti Ponovne
larnislJaJlIcl \'il U l!lInI han
5vIJctleu hugl u hOld
svakl l`` dahom PrJ l1ld
sve \'isc kil

Ishrana
|.+ DlS|t` prtl!,(l ural i .'IUlISII.
moral. Il IL'gmal i idravu l
ul11Jerenu i l'ranu Njv7ll i j
IL' UI11
I
L'fL'1l0st Usklnt!iw pCt
Ikusa = slalko. slano. gorko.
kiselo 1 p,lpn:no PU marilli.
I1l l i !lC kIblouCar I I I
vcgtlJnl dll'lC. al l meso l ||
moraj u SL' Ullll1all ll1lnirnal l1().
tL' Sl: Illur.l
l
u IlJdopunjnval1
Wl Ill Zl l drH1l! I povrccm.
Sl roVJ hrdllJ |c tiobr; dJ
proCi l i SISl(I1l. al t sc ne
pn.:porUlUI L Z< dulje razdoblJL
Zi VILIl ot saldle nl ll' do\olJno
Jcr IlC sll.lI)(\i jeva organi zam s
l!O\O[JIlO <rlergIJt jt||I_. Sloga
Sl rm'< hr,ma ne [ reihl bili
1..1 5tupl] cna visc od I Lci nc.
Oll11 zn vrl o [Opiii vrCl1lcnJ
JzhjegavJjlL sladoleue i lJilo
koju hranu l l i picl' izravno I7
hldGnja|a. jer hlildnoca
UniSlJVJ lUnkLjL slezene I
icluca Smanjile ml ijene
proizvodc. osobito ako
bolujcte od kalara l l i alergllJ

Sredstva za
stimuliranje i
tablete
Kava. aj. alkohol i cigarete su
droge koje nam pomau da se
nosimo sa ivotnim napetost ima.
al i svaka na svoj nain ostavlja
[rag u organizmu. Sve su
steine za energiju bubrega.
osobito kava. dok cigarete
kode pl uima, a alkoholjctri.
Oito je da bi ih sve trebalo
prestali uzimati. ali kako vam
je cilj umjerenost. ne
pokuavajtc se svega
odjedanput odrei. Umjesto
toga nauite sc uivati u
mal im koliinama. Svedi te
kavu najednu alicu ujutro da
vas probudi i smanjite puenje
na Ifi cigarete dnevno. Pokuajte
sami razviti svijest o svom
tijelu i njegovim potrebama. a
ne kako ete mu namelnuti
stroge reime koji estO
dovode do prolureakcija na
drugoj strani.
Zatita tijela
Bitno je da se zapamti da se
valja zatititi od vanjskih
uvjeta. Kinezi i Japanci vide
bolest u vjetru. hladnOi. vlazi
i vruini - zalo se zati uju.
Osobito je vano da vrat,
ramena i kria budu u toplom
-zato nemojte da vam koulja
ili majica budu prekratki i
otkriju lea; svakako nosile
al kad je hladno i vjetrovito
vrijeme. Ako imate tekoa s
nekim dijelovima tijela. na
primjer. koljenima i l i
glenjevima. morale i h
uloplili ISlonjaka medicina
odavno zna da "poluzdravi ...
ljudi ne smiju dopustiti da im
vremenske prilike donesu
neVOlj U.
ZDRAVLJ E NA ISTOCNI NACIN
Vjeba
Neki oblici vjebe su potreba.
osobito ako mnogo koristite
shiaIsu. za to morate biti u
dobroj kondiciji . Svako
vjebanje koristi, al i elile l i
poveati ki. bit e vam
potreban istonjaki sistem
koji se zasniva na >lfinoj
energiji `` . Hathajoa je odlian
oblik vjebanja jer [stee sve
meridijane i regulira disanje.
Taj chi takoer poveava ki.
poboljava disanje. a lijelo tini
elaSIinim i mekim. Te su
vjebe razliite. one
poveavaju hi. a zapravo su
oblici samo-shiatsua. koji
katkad mogu bili djelotvorniji
i u njima ete vie uivati nego
u tiskanju svoji h meridijana.
Emocionalni faktori
Emocionalni i l i pSiholoki
faktori takoer mogu utjecati
na zdravlje. U istonjakom
sistemu briga. alost. strah,
Ijumja. ak i preveliko veselje
mogui su uzroci bolesti. No
kako borba protiv smetnji
stvara jo vee sukobe.
iSlono je stanovite da sve te
pSihike pojave valja
promatrati svjesno i pusIiii da
stvari budu onakve kakve
jesu. Na taj e se nain one
smiriti i nestati. kao Sro
uznemirena konja valja pustili
na veliku livad u jer e se tamo
smiriti i poeli pasti.
Meditacijaje istonjaki nain
da se to postigne. Za onoga
koji primjenjuje shiacsu. tO je
jedan od najteih zadataka. al i
zato donosi goleme koristi;
razumjeti vlastite tjeskobe i
nevolje kako bi se bolje
shvatilo i suosjealo s
neVOljama drugih ljudi.
85
SHI ATSU
3
Sredstva i tehnike
Tehnike shiacsua razl i kuju se od oni h koje se koriste
kod veine zapadnih obl ika masae - nema glatkih,
dugi h zahvata, gnjeenja ni upkanja. Ustvari, postoje
samo dvije glavne tehni ke - pritisak i istezanje. Ipak,
rije je o nevjerojatno di nami nom i raznolikom
obl i ku masae. Raznolikost se postie razl i i ti m
sredstvima priti skanja (ake, laktovi, koljena i
stopal a) , trajanjem i dubi nom pritiska. te poloajem
u kojem se nalaze primaoevi udovi. Tajna dobre
tehnike shiacsua je u tome da se bude to prirodniji
i oputeniji kad se primjenjuje pritisak. To znai da
valja koristiti tei nu vlastitog tijela, umjereno i bez
napora, a ne svjesno pri ti skat i , te da uvijek obje
ruke budu u dodi ru s primaoevim ti jel om.
Pritisak iz hare
Kod pravilne tehnike shiacsua
pritisak dolazi iz hare (centar
.. energije .. u donjem dijelu
trbuha, vidi str, 120). bez
obzira koje sredstvo
koristite za pritisak. Pritisak iz
hare je umjeren i dovoljno jak.
jer je vaa .. energija .. pod
utjecajem partnerove
.. energije ... Najbolji nain da
se naui ta vjetina je
koritenje vlastite teine tijela
kako je prikazano na slici
desno. a ne "pritisak .. s
naporom. Poloaj vaeg tijela
je od bitne vanosti. Morate
biti oputeni i vrsti kao
stijena. jer samo tako moete
Jako pritiskaLi a da se ne
umorile.
86
/

+m

!
4
'

/
W
w

Pravilna tehnika shiatsua
To je pravilan poloaj za
izvedbu shiatsua. Kolena su
razdvojena i zalO su dobra
baza: ruke su ispruene i
zaLO su dobar potporanj:
pririsak ne dolazi iz ramena.
koja su oputena. nego iz
pokretanja bokova prema
napried. Davaoeve ruke su
oputene.
/
m
Nepravilna tehnika
shiatsua (lijevo)
To je pogrean nain
primjene shiatsua. Koljena
su skupljena. nema
seabilnosei; samo jedna ruka
vri dubok pricisak.
nedostaje sigurasr koja
dolazi iz dodira obiu ruku;
ruka je sviena pa se miii
naprelu; pokret dolazi iz
ramena (kojeje napeLO). a ne
iz bokova. Cielo davaoevo
cielo je napeto pa e se on
vrlo brzo umorili .
3
Sredstva shiatsua
Palci su klasino sredsTvo
shiQrsua. jer su tsuboi ili toke
pritiska eSlo smjetene u
upljinama veliine palca. No
koritenje palaca kroz i tav
tretman shiatsua bilo bi
zamorno-a razliita sredstva
omoguavaju raznolikost i
davaocu i primaocu. Palce
koristite onda kad izvodite
precizan pritisak na toke
pritiska. a za pritiskanje
meridijana koristite se
akama, koljenima ili
laktovima.
'
*
Dlanovi ,

Dlanovi omoguuju dobar

pritisak. ali je on manje
specifian od pritiska
palcima. Pritisak scratnjim
dijelom dlana bit e
precizniji. ali ostali dio ake
zadrtile u dodiru S
parmerovim IUefom.
|

Laktovi
Kad pritiete faktom.
koljena drtice odvojeno.
sredite ravnotete nisko.
cako da motere sve
kontrolirati. Pazice da je
lakac lagano ispruen -
otar iakat boli - te da su
aka i podlaktica oputeni.
Napela aka ukazuje na to
da svjesno vrite pritisak.
4

/
`
SREDSTVA I TEHNI KE
/
' '

Palci
--
Kad kod shialsua korislICe
paleve. jastui a ne vrh
palca mora vriti pritisak.
osrali dio ake treba biti u

dodiru s partnerovim
tijelom - da bude oslonac
teini vaeg cijela i da
partneru daje sigurnost

`I
.

7

Unutranja strana
_ kaiprsta i palca
Tajje zahvat poznat kao
zmajeva usta i vrlo je
koristan za one s elastinim
_ rukama. Pritisak uglavnom
pada na najdonji zglob
katiprsta.
Koljena
Pritisak koljena mora biti
jak ali ne bolan.
Neprekidno se lagano
nasfanjajce na parmerovo
tielo. ali nemojte na njega
kleknuti!
\
`

87
SHIATSU
A
Osnovni niz zahvata shiatsua
Poinjete niz zahvala kad partner lei potrbuke s
rukama uz tijelo. Radite odozgo prema dolje: najprije
lea, zali m bokove, stranji di o nogu i stopala da bi
se opet vraii i i gore, na stranji di o ramena. Gledajte
da partner povremeno okree glavu s jedne na drugu
stranu kako mu se vrat ne bi ukoio. Na prednjem
dijelu tijela sislematski ete tretirati prednji di o
ramena i vrat, gl avu i lice, ruke i ake i haru,
zavravaj ui na prednjem dijelu nogu. Lj udi koji
imaju tekoa na donjem dijelu lea moda e radije
podi gnuti noge kad lee na leima. te i h spusti ti kad
doe red na njih.
1 Lea
Upozorenje: Izbjegavajte
izravan pritisak na vene
alw parrner ima proirene
vene. Izbjegavajte i shiatsu
na lrbuhu za vrijeme
trudnoe. U naprednijem
stadiU frudnoe
izbjegavajte prir isal na
noge i ne koristite ,veliki
eliminatar . (vidi Str. 1 19)
Poinjete iscezanjem
.~
lea da se opuste i da
uSpostavile svoj rflam.
Zatim st;mulirajce sve
fnkcije lijela pritiskom
dlanovima Ipalcima na obje
s(rane kraljenice.
2 Kukovi
Na kukovima priliece
lotke na krsnoj kOSli.
zatim gnjeire obje strane
stranjice i koristite lakat
na gorjem dijelu.
88

3 Stranji dio nogu

Na svakoj nozi posebno
pricgece centar dlanom.
a zatim kolenima. Nakon
to ste pritisnuli toke na
glenjevima. isceiece
nogu na tri naina. te je
svijale prema van da bi
izvrili pritisak sa strane.
Nakon roga hodajte po
parmerovim tabanima
i masirajte svako stopalo
posebno.
=
4 Stranji dio ramena
Na stranjoJ s{ranl riela
tehnika shiatsu zavrava
na ramenima. PritisnHe
du vrhova svakog
ramena. zatim kruile
oko lopatica Zalim
masirajre podruje
izmeu kraUenice
i loparice i zavrite
oputanjem ramenih
miia vaim slOpalima
Va partner se sada mora
okrenuti.

7 Ruke i ake
Obraujte svaku ruku
posebno. prvo unutranju
povrinu wko da su dlan
i podlaktica okrenuti
prema gore. a polOm
vanjsku stranu s dlanom
prema dolje. Zatim
is/eiile prste i rretirajIe
vanu toku izmeu
palca i kaiiprsca.
zavravajui
is(resivQnjem ruke radi
oputanja.
*
5 Prednji dio ramena
Najprie "otvarate,..
grudni ko oslal1janjem
na prednji dio ramena.
poLOm pritisnite dui
prosLOra izmeu rebara
da oslabite zgrenost
u grudima i pomognete
da se isprave pognUla
ramena. Poloiivi laktove
na kolena, radice na
meridijanima na
strainjem dielu vrata
s donje strane, zatim
krutite bonim stranama
vrata da opustite miie.
ISlezanjem vrata
zavraval e laj n i Z
zahvata.
z

OSNOVNI NI Z ZAHVATA
6 Glava i lice
Poevi od vrha glave.
prelazite prstima kroz
kosu i (agana je vuete.
Nakon masate uiu,
sistematski radite na
tokama fica - oko oiju.
na sljepoonicama i vilici.
blizu nosnica i usrao
poram I1Qlrag do glave.
8 Hara
U pravcu kazaljke l1a saru
rukama kruile donjim
dijelom hare. poram
njeno pritisnite ispod
obje strane rebara i niz
sredinu do pupka_ Zatim
/
.pustite haru
9 Prednja strana nogu
Kad god masirate niz
nagu najprije pritisnite
unutranji dio. a potom
prednju stranu bedara.
Nakon krutenja oko
ivera. jednim palcem
luljanjem.
pritisnice raku ispod
kOlena. drugim niz
unutranju stranu
cjevanice. Istegnite
srapala napried-nazad.
zatim ponovice isra l1a
drugoj 110zi.
89
SHIATSU

Leda
Glavni meridijan na leima je meridijan mjehura.
najdulji u tijel u. Ne pokriva samo mokranu funkcij u;
budui da je aspekt janga elementa vode u
organi zmu. taj meridijan pokriva sve srodne veze
reprodukcije. izdrljivosti. te kosti. zubi i kose.
Najvaniji aspekt shiatsua stranjeg dijela je da
sti mul ira ivce kraljenice koj i opskrbljuju sve
unutranje organe. Gotovo svaki tsubo na meridijanu
mokranog mjehura na leima izravno utjee na
opskrbljivanje energije ki u drugom meridijanu.
Toke na vrhu utjeu na plua i srce; tsuboi na sredi ni
lea utjeu na meridijane koji se bave probavom -
lijeva Sirana odnosi se uglavnom na eludac. a desna
na jetru i uni mjehur; podruje sl abi na povezano
je s bubrezima te debel i m i tanki m crijevom; krsna
kost je povezana sa sami m mokranim mjehurom.
Kad steknete i skustvo. dodirivanjem kraljenice i
okolnih mi i a. moi ete dijagnosticirati mnoge
pojave u vezi s unut ranj i m funkcijama. No u poetku
nije potrebno posve tono znati sve veze i odnose.
Dovoljno je temeljito raditi ni z kraljeni cu i oSjeati
partnerove reakcije pa e se ki prirodno uskl adi ti .
Karta leda
Na leima se refektira sranje
unutranjih energUa. Podruja
plua. zatitnika srca (emocie
i cirkulacia knJi), le srce lee
izmeu lopatica. teludac i
trostruki gria U na lijevoj
strani sredine lea, jetra i
uni mjehur na desnoj.
Slezena djeluje na mali dio oko
dVQnaescog prsnog kraljeka.
Bubrezi i crieva dominiraju
kriima. /rsna kosI
mokranim mjehurom.
Problematina podruja na
leima mogu ukazati na
smecnje u odgovarajuem
organujnkeiji.
Meridijani
MM mokrani
mjehur
Bu bubreg
JI jelra
2
1 teludac
Sl slezena
Sc

2
M
srce
plua
iuni
mjehur
TC tanko
crijevo
DC debelo
erUevo
TG trostruki
gria
ZS zatimik
srca
UM meridian
upravljaki
MZ meridian
zaea
LEA

|
SHIATSU
Dijagonalno istezanje
Shiacsu poinjete tako da
primalac lei pOIrbuke s
rukama uz lije lo. pa
kraljenica ima
maksimalni oslonac. U
nlzu zahvala koristile svoju
teinu za istezanje leda.
Vaa su koljena odvojena.
kleitc uz partnera.
dijagonalno poJaete ruke.
jednu na lopaticu a drugu
na suprotni bok. ake su
okrenute L suprotnim
smjerovi ma. prsti rai reni
zbog boljeg zahvata. Kuk i
lopatica su pOput
prirodnih .. ruki .. kojima
se istee kraljenica dok se
vi SVOji m kukovima
nadvijale nad partnera
Ponovite taj zahvat sve dok
ne uhvatile najbolji radni
ritam. a kretnje moraju biti
dovoljno polagane da se
partner moe OpUStili. Kad
steknete malo iskustva.
pokuajte si nhronizirati
va pritisak s pannerovim
izdahom - bilo da kaete
.. izdahnite" kad svojim
kukovima idete prema
naprijed. ili promatranjem
pannerova disanja i
usklaivanjem svojih
pokrela prema njegovu
riunu. Rad s disanjem je
vrlo vaan -ne samo zbog
ritma vaeg shiarsua nego
zbog pokrelanja energije ki
L eljenom pravcu.
l
"

W~
92

Napomena: Na naim
crtelima dava/ac nosi uski
triko samo zato da se bole
vide njegovi pokreti. Inate.
shiatsu zahtfeva iroku.
udobnu odjeu.
I Dijagonalno istezanje
A Poloite jednu ruku na
parmerovu !opacicu.
drugu na suprotni kUk.
ruke su ispruene, prsri
okrenut i u supromim
smjerovima. Podignite
svoj klik gore i naprfed
(ako da iS(egnele

-

~ ~
lea.

/ ( \
Ponovite postupak.

B lamfen;te ruke cako da

je druga na kuku
i lopatici i izvedite
diagonalno istezanje l1a
LOJ strani. Moda e vam
biti lake ako ukrSlile
ruke. Ponovile pos/upak.

Istezanje kria
i pritisak niz
kraljenicu
Istezanje kria odlian je
zahvat za ljude koji imaju
tekoe u donjem dijelu lea,
jer [stee cijelo (O podruje.
Nakon ro istezanje ponovile
dva do tri puta, moete poeri
pritiskom niz meridijan
mokranog mjehura uz
kraljenicu. Morate poeti na
toki na ramenima gdje se
lea poinju vodoravno
prorezati. Ako ponete
pritisak na oblini ramena.

samo cele meso gurnuu
naprijed a neete nita posrii.
Ne radite prebrzo - svaki
pritisak mora trajati oko tfi
sekunde. Laganije radile na
kriima: ako primalac ima
tekoe s kraljecima.
izbjegavajte izravni fac na
tom podruju, radite iznad i l i
ispod njih. Pitajte partnera
kako se osjea. Va m u
pritisak mora godili. a ako
boli, to mora biti ugodna bol.
Kontrolirajui kretnje vaih
kukova koji i du prema
naprijed. umjereno ete
pritiskali partnera. U
principu, morale vie radili na
slabim ili upljim dijelovima,
a manje na napelim. Gledajte
da panner ne bi zadravao
dah. Kad pritisnete lea.

uskladile svoj pritisak s

^
pannerovim izdahom.
P
4 Pritisak palcem niz
kraljenicu
.

Stavile prste na rebra, a palce s

obje Slrane kraljenice, ispod
ramena. pa nastavile kao u gore
opisanom zahvatu, naslanjujui
se uglavnom cijelom svojom
ceiinom Ila palce. s lime lO i
drugi prsti moraju preuzeli dio
leine. Kreile se sve nie po dva
cen(imetra prilyenom pritiska
.
pomakom svojih kukova prema
napried, le poputanjem
priliska pomakom prema natrag.

LEA
r Istezanje kria
Prekriile ruke i poloile
jednu ruku Ila sredinu
kuka a drugu na sredinu
kraljenice, iznad
podruja kria. Svojom
teinom krenile naprijed
i istegnice dOyi dio lea.
Ponovite postupak.
3 Pritisak dlanovima niz
kraljenicu
Poloile ruke s obje Slrane
kraljenice, ispod ramena -
nadlanica je uz kraljenicu,
dlanovi na rebrima. Svojim
kukovima kreice se gore i
naprijed, prenosei svoju
tetinu na ispruene ruke do
parrnerovih lea. Sjednile i
pomaknite dlanove nie za dva
cemimetra i ponovite pricisak
Pomiile se prema dole sve do
kukova.
93
SH1 ATSU

Kukovi
Svojom graom kukovi s u kompleksno podruje jer
predstavljaj u spoj i zmeu glavne mase tijela i nogu.
njegova najvanijeg sredstva za oslanjanje i kretanje.
Neravnotei u kukovima esto je uzrok nedostatak
koordinacije nogu s osi kraljenice - kao kadje jedna
noga kraa od druge i l i kad je kraljenica svinuta
udesno i l i ul ijevo. to uzrokuje bolove u donjem
dijelu lea i neugodu u podruju zdjelice. Lj utnja i
spolnost takoer "proizlaze iz kukova. jer lj utnja
ukljuuje ritanje. a spolnost pretpostavlja slobodno
kretanje zdjeli ce. Donji di o lea i stranjica mogu
postati napeti i bol ni zbog dugotrajne represije jednog
od dva spomenuta i nsti nkta. i l i jednostavno zbog
neprirodnog naina ivljenja s mnogo sjedenja. Kao i
na leima. meridijan mokranog mjehura glavni je
meridijan na kukovima. Meridijan unog mjehura na
svakoj strani stranjice ima gl avnu toku iznad mjesta
gdje kost kuka izlazi van. Primjena shiatsua na tom
mjestu moe utjecati na smanjenje bolova u donjem

dijelu lea i kriobolje. al i ne pritiite prejako jer

moete izazvati upal u i Shijatinog ivca. Shiatsu na
kukovima takoer oslobaa napetost u krii ma.
smanjuje menstrualne bolove i upal u mokranog
mjehura te sve vrste kongestije i boli u zdjel i ci .
Izrazito godi i oputa. osobito enama koje s u vie
sklone poremeaj u ci rkulacije krvi u zdjel i ci .
Merldljanl kukova
Vanjski i unutranji
meridiani mokranog
mjehura pokrivaju veinu
krscane kOSli i okolne
mWe. Meridijan iuno
mjehura ide do kraja kuka
prolazei preko ishiatinog
iivea na sredini srrainjice.
MM

q4
l

'
l
l

M
.
Vidi Pregled meridiana na
str. 90.
KUKOVI

Q5

SHIATSU
Kukovi (II)
Treti ranje kukova poi nje
pritiskom na etiri para
upljina na krstanoj kosti (na
slici desno). time se djeluje na
ivce kraljenice koji i du do
zdjelice. Cesto je i sprva teko
locirali tC upljine. Traite
mekana podruja u koSta nom
trokutu na bazi kraljenice, a
partner e vam rei kad mu
dodir godi. Dva gornja para
ine se mekim upljinama u
tvrdoj okolini. a dvije donje
upljine teko je nai i nakon
dugogodinjeg iskustva. ali
valja ustrajati. I pritisak lakta
na stranjicu takoder zahtijeva
dugogodinju praksu, al i kad
va centar ravnotee bude
nisko. a ruke oputene. vidjct
ete koliko vam lakat moe
bi ti koristan. Tretirate
meridijane koji su produljeni
meridijani mokranog
mjehura: jedan ide prema
dolje, oko 3. 5 cm sa svake
strane stranjice od ene na
sredi ni , drugi je na najvioj
totki obline po sredi ni
stranjice.

| Pritisak na otvore
krstane kosti
lajaite iznad
partnera i palcima
locirajre gornji par
otvora. Pomaknite
naprijed kukove i
naslonile se na OiVore.
Vratire teinu svoa
tiela natrag i locirojte
par otvora oko Z.Dcm
nie. Nagnite se prema
naprijed i pririsnire ih.
96

7
l
/

Dva donja para tele je

pronai, ali koristite se
vlastitom inruicUom i
"naslonice . se kad
mislice da

e ih
pronali.
Lociranje otvora
krstane kosti
Krsrana kosl je kOlani
lrokU( na bazi kimeno
SlUpa. Kad locirale taj
trOkut U krsranoj kost i,
kroz koju prolaze iivci
kraljenice. nai ete i etiri
para otvora ili forami na.
Ako parlller ima rupice na
kukovima. gornji par
tsuboa obino leti ispod
njih.

3 Pritisa latom niz

bokove
Kleknice rairenim
kolenima uz partnera,
a jednu ruku drtire na
parcnerovim
slabinama radi
oslonca. Drugu
oputenu ruku. (jest
cieli lakar naslonit
ete uzdu linije
meridiana blizu
sredine stranjice.
Svojom ceiinom
krenite prema napried
pritiui laktom te
tako nastavite niz
meridijana s obje
strane. Nemojte
pritiskati otrim
,zatvorenim . laktom i
pazite da za tih
pokreta ne napnete
ake.

/
KUKOVI
2 Gnjeenje kukova
lajaite iznad
partnera i
nadfanicama locirajte
otvor na mWima
stranjice, malo iznad i
iza totke gdje kuk
izlazi van. Prsti
oputeno lete jedni
prema drugima na
tijelu kad polinjete
gnjeiti nadfanicama.
Ponovile postupak dva
ili cri puca.
`
97
bM^1bL

Stranji i vanjski dio nogu

Gl avni meridijani na stranjem di jel u nogu -
meridijan mokranog mjehura i njegov par. meridijan
bubrega - pri padaju el ementu vode (str. 8 1 ) .
Meridijan mokranog mjehura nastavlja se ni z noge
od kraljeni ce, a meridijan bubrega sputa se ni z
vane mi i e koji povezuju zdjeli cu i donji di o lea,
paje stranji di o noge pogodno podruje za tretiranje
bolnog donjeg di jel a lea. Mjehur i bubrezi . te nji hovi
meri di jani , predstavljaju vi dovejina ijanga elementa
vode, koji upravlja genetskim nasl jeem, rastom,
rcprodukc|jom, spo|nom snagom | osnovnom
konsti tuci jom svakog pojedi nca. Meri di jan unog
mjehura prolazi vanjskim dijelom noge.

uni mjehur
je jang aspekt drva, koje upravlja oi ma, tetivama i
kontrakti vni m svojstvom mi i a, a i ma udjela i u
probavnom procesu. Na emoci onalni i mental ni stres
djel uje el ement dra ba kao to na nepravilnosti u
organi zmu djel uje el ement vode.

uni mjehur je
sklon da vi e reagira na mental nu napetost,
donoenje odi uka i poslovne brige, dok na njegov
funkci onal ni par. jetru, vie djel uju emoci onal ni
faktori. Kad mental na napetost ut jee na meri di jan,
vjerojatno e doi do ukoenosti vrata i ramena,
glavobolje, ak mi grene, jer meridi jan unog
mjehura prelazi preko vrata, ramena i sa strane glave.
Jasno je da je vrlo djelotvorno kad se maSi raj u ta
pogoena podruja, al i ta se stanja mogu tretirati |
na bonoj strani noge da energi ja kl slobodno krui
.e . mme.e.]aem.
98
Meridijan na vanjskoj
strani noge
Meridian iunog mjehura
ide niz vanjsku seranu
kukova. porom sredinjim
dielom bone strane noge,
ispred glenja i dole do
ecvrtog prsta.
2M
#
t
/
4
/
MM
\
Bu
Meridijani na stranjem
dijelu noge
Meridijan mokranog
mjehura ide sredinom
stranjeg dijela noge prema
dolje, zatim oko vanjske
strane glenja i niz scopalo
do malog prsta. Meridian
bubrega poti nje na labanu,
pravi krug na unucranjoj
strani pete. te ide uz nogu
izmeu miia unutranje
Sfrane lista i bedra.
Vidi Pregled meridijana na
Slr. 90.
STRAZNJI I VANJSKI DIO NOGU

99
SHIATSU
Stranji i vanjski
dio nogu (II)
Lovom ni zu zahvata radite na
stranjem i vanjskom dijelu
noge ujednom neprekinutom
slijedu. Radile na istoj nozi sve
dok ne obrad i le i stranje i
bone meridijane. Pannerova
stopala moraju leati IO
ravnije. a ako koljena bote i l i
su glenjevi ukoeni, moete
podmetnuti jastui pod
cjevani cu. Pazile da za
vrijeme lOg sl ijeda ne
pritiskale stranju stranu
koljena. Kad god dajete
shialsu. obje ruke ostaju u
dodiru s tijelom. Kad radite na
jednom od udova. jednu ruku
morate imali na trupu kako
biste odrali vezu s glavnim
izvorom energije. Ta fuka,
poznatija kao .. ruka majka.
sl ui kao oslonac i slatinaje,
dok je druga aktivna. poput
djeteta koje Slalno juri uokolo
ali se neprekidno vraa majci
i od nje dobiva hranu. Totna
2 Pritisak kOljenom na
stranji dio noge
Os/onile se rukama na
vrh ; na dno noge.
L
unite na vrhovima
prstiju dok su vam
kO!Jena iznad sredine
partnerove noe.
Lagano se odbijajte
koljenima od noge
izbjegavajui
parlnerovo kOleno.
Nemojte kleknuti na
nogu - samo je slabie
ilijae, ve prema iel;,
dodirujte kOljenima.
100
, r
`

pozicija .. ruke majke .. nije

vana jer ona ne vri pritisak.
AJi morate je stalno bili svjesni.
sluei se njome da
-oslukujele .. partnerove
reakcije.
`
^

b
` \
l Pritisak dlanom na
stranji dio noge
Kleei paralelno s
primaoevom noom,
pritiite niz sredinu noge
dlanom ili .. zmajevim
ustima ... koristei se
vlastitom teinom tijefa.
... Ruku majku . drite na
strainj;c; te pritisnite vrlo
lagano scrainu stranu
kolena i umjereno lise. Kad
se prib1iiite gleinju,
gnjeite njetno i pricisnite
lagano. Ponovite postupak,
^
*
|
3 Pritisak na tsubo
glenja
Podignice stopalo iste noge
i pritisnite J-5sekundi obje
strane OLVora izmeu kosti
gJeinja i Ahilove tetive,

Istezanje na tri

naClna
lako dajete shialSU straga. laj
slijed djeluje na meridijane na
prednjoj i bonoj strani noge.
Istegnile nogu u svim
smjerovima koliko god
moete a da nije neugodno za
partnera. Nakon iO ste
zavrili tri pokreta. namjestile
partnera u takav poloaj da
moete odmah nastaviti rad
na bonoj strani noge.
B Podignite slOpalo i
.
isteile ga do suproIne
strane scrainjice. [Oliko da
partneru ne bude
neugodno. Vucile ga
gore-dolje da poveate
istezane.
B
.

^

\

r

L
*
l

-~

J'
STRAZNJ[ [ VANJSK[ 0[0 NOGU
7
4 Istezanje na tri naina
A jednaje ruka na slabinama,
drugom podignite s/opalo
una/rag do Sl ra njice drei
noine prste cako da
posrignete maksimalno
istezanje. Neznamo iSleiile
slOpalo do maksimalne
napelOsri.
!
7
L Opet podignite stopalo
i povucite prema sebi IO
vie molele. Oper ga vucite
gore-dolje i natrag u okomit
polotaj. a da ne isputale
stopalo iz ruke. Drugom
rukom uhvatite unutranju
stranu kolena i zakrenite
nogu prema van. da bude
spremna za pritisak dlana
niz bonu stranu noge. to
je prikazano na str. 2.
l I
SHIATSU
Stranji i vanjski
dio nogu (III)
Pritiskom dlanova niz bonu
stranu noge zavrava se ni z
zahvata na nozi. Ne bojte se
zakretati partnerovu nogu
ustranu - \L godi mnogo vie
nego to mi sl i te. Nakon to ste
radi l i ni zjednu nogu. ponovite
cijeli ni z zahvata na drugoj
nozi prije nego IO ponete rad
na stopalu. Kad je rije o
stopal i ma, morat ele prvo na
jednom pa na drugom proi
cijeli ni z zahvata.
Pritiskivanjem hodanjem po
tabanima strahovito godi
partneru, a i vi se pri tome
odmarale. Veina pokreta na
stopalima sti mul i ra
meridijane bubrega i
mjehura. Svaki meridijan
zavrava u prstu, pa je vrlo
vano temeljito izvlaili
pannerove prste.
1 02

5 Pritisak dlanom na
bonu stranu noge
Kleknite pokraj
partnerova stopala ;
poloice .. ruku majku- na
kuk. Dlanom druge ruke
radite sredinom bone
strane noge. prebacujui
svoju teiinu napried i
nac rag. Ponovite
postupak.
6 Pritisak na tUDO
glenja
Palcem pritisnite J-5
sekundi osjecljivi otvor
odmah ispod i
neznatno ispred
vanjskog dijela kosci
glenja.
Ponovite postupak od
1- na drugoj nozi.
7 Hodanje po tabanima
(lijevo)
Kad se uvjerile da oba
parrerova stopala
lee ravno na tlu.
gazite minutu ili dvije
po tabanima. Kad
poputate pritisak. ne
podiiite svoje tabane
previsoko.
8 Pritisak na stopaini
tsubo
Palcem pritisnite J-5
sekundi toku bubrega
ispod jastuia stopala
u sredini.
Z
*

9 Masiranje pete
Masirajle krunim
pokrefima stranice
pece D~ sekundi;
palac je na jednoj
strani. prsti na drugoj.
I I Izvlaenje prstiju
(gore)
Snano povucite svaki
prst drei ga sa strane
jer su lU tivci. Neki
prsti pucketaju kad se
oslobaa napetosI.
1
l2 Udaranje tabana
Iz oputenog runog
zgloba slobodno
"pluskajte tabane u
brzom. neprekidnom i
snainom ritmu.

STRA2NJI I VANJSKI DIO NOGU

0+

l tipanje stopala
./ ipajte uzdu
vanjskog ruba stopala
da stimulirale
meridian mokranog
mjehura.
>

`
w

l Lupkanje po
tabanima
Iz iSlOg pokrera runog
zg/oba udarajte akom
po tabanu nekoliko
sekundi. Zatim gladile
stopalo da se smiri.
Ponovile postupak od
O-J na drugom
stopalu.
|
SHIATSU
,
Stranji dio ramena
Na red u je stranji di o ramena gdje je napetost gotovo
uvijek pri sutna. No do te napetosti dolazi iz mnogi h
razloga; vjerojatno potjee i z drugi h dijelova tijela, pa
stoga ne primjenjujte shiatsu iskljuivo na ramenima.
Tekoe e se brzo vratiti ako ne naete uzrok
napetosti u rameni ma dok obraujete cijelo tijelo. Tri
su glavna podruja za rad na stranjem di jel u ramena.
Prvo podruje s u vrhovi ramena koji su povezani s
meridijanom unog mjehura. Kako je uni mjehur
povezan s psihikim stresom, to je podruje gotovo
uvijek oSjetljivo. Osi m za oslobaanje od stresa, dobro
je za l ijeenje prehlada i glavobolja. Drugo podruje
je sredinji di o ramena i zmeu lopatica. To je di o
meridijana mokranog mjehura koji ste propusti l i kad
ste masirali ostali di o lea jer je taj di o mal o zaobljen
(vidi str. 93) . Najvie toke dobre s u za l ijeenje
prehlade, kalja i svi h tekoa s pl ui ma; nie djeluju
na srce i cirkulaciju, al i su dobre za lijeenje tjeskobe,
tuge i nesanice. Lopatice pak pri padaju treem
podruj u, kroz njih prolazi meridijan tankog crijeva,
koj i "brine o probavi , funkciji jaj nika kod ena i
mental nom funkcijom i nt ui tivne bi stri ne. Vrat ete
masi rati kasnije, kad se partner okrene, premda valja
povremeno masirati vratne mi i e ako postanu tvrdi.
Prednji meridijan
ramena
Meridijan mokranog
mjehura ide niz obje strane
kraljenice. a meridUan
!unog mjehura vrhom
ramena. Meridian tankog
crijeva krivuda kroz
lopaticu i niz srrainji dio
ruke UZ trostruki griat.
lU4

*
7
P
. .

'
'
.
Anatomija ramena s leda
Tsuboi meridijana mjehura
lee izmeu kraljeaka s
obje s(rane kralenice i niz
rubove lopatica. Meridijan
tankog crijeva prolazi
debelim slojem miia
iznad loparice. a meridian
iunog mjehura uzdu!
ruba miia na vrhu.
|
ZM
MM
TG
TC
Vidi pregled meridijana na
str. V
STRA
2
NJI DI O RAMENA

105
SHIATSU
Stranji dio ramena
(II)
Kleknite uz partnerovu glavu.
U tom nizu zahvata ne miite
kukovima naprjjednazad jer
bi tO za partnera bila prevelika
teina. No pritisak ipak mora
dolaziti I kukova jer se
pomiete prema naprijed. a
partner podnosi najgornji dio
vaeg tijela. Poinjete masau
miia du vrhova ramena.
koji su esto osjetljivi zbog
napetosti. POlom laktom
radite izmeu lopatica da
djelujete na plua i srce. Cijeli
taj sredinji dio povezan je s
emocijama i svijeu, pa ga
morate masirali paljivo a
raditi njeno i duboko.
Meridijan tankog crijeva to
vijuga lopaticom teko je
lono locirati, pa ga masirale
okretanjem loparica da
opustite miie i oslobodite
energijU koja je L njima
zatvorena. Cesto dolazi do
komradiktorne sit uacije -
tvrs{i miii uvaju sl abu
bazinu energiju. Budite
njeni. nedostatak snage
nadoknadite jednolinim,
trajni m. laganim pritiskom
miii e se opustiti.
2 Laktom izmeu
lopatica

.. Ruka majka je na
ramenu dok naslanjate
orvaren lakat u kanale sa
svake strane kraljenice.
Pririire jednOlino po 5
sekundi od baze vrata
postupno sve nite. Obradite
teme!ito cijelo podruje
1 06

w
l
l Pritisak palcem na
vrhove ramena
.. Rukom majkom ste na
jednoj lopatici. a cijelom
duinom patca druge ruke
uz vrh jednog ramena.
Lakat nastanite na svoje
bedro zbog astonea.
Nagnite se naprijed. njetno
prit isnile od vrara do ureza
ramena zgloba. tri pura
svaku stranu. kako je
prikazano na slici lijevo.
izmeu lopatica. Zamijenite
ruke za rad na drugoj

strani. Vai su kukovi
sputeni.

5 Okretanje lopatica
Poloite obje ruke na
partnerove {opatice dok su
prsti isprueni zbog boljeg
zahvata. Savijte prste na
vanjskoj strani lopatica i
okreite ih vrsco, pomiui
lopatice i miie illlad i
ispod njih.

STRANJI DIO RAMENA

4 Pritisak stopalima na
ramena
Sjednice oslanjajui se
straga na rukama i polotile
stopala na vrhove parrnero
vih ramena. Brzo ali njeino
gazite, oeprilike minutu. po
cielim ramenima.
1 07
SHIATSU
,
Prednja strana ramena

l vrata
Shiarsu na prednjoj strani tijela poi nje s ramenima i
vratOm. Slabost na prednjoj strani ramena estO
uzrokuje napetOst i l i tvrdou miia na stranjem
dijel u, kl asini primjer kyoa, i l i manjka, tO stvara
}itsu. i l i viak. Osim tOga, est je sl uaj da su pognuta
i l i zaobljena ramena rezultat i nsti nktivnog saginjanja
ime se zati uju slabe grudi i l i katkad pretjerano
osjetljivo srano sredite. Sve tO najdjelotvornije je
obraditi s prednje strane. Poinjete masau
naginjanjem nad pannerova ramena. kad va pritisak
ponajvie pada na tOke pl ua. a potOm masi rajte
ustranu izmeu rebara. Kad ste otvori l i grudi i
i spravi l i ramena. pomiete se da obradite vrat, radei
prvo na meridijanu mokranog mjehura, zatim na
meridijanu upravljanja i na kraj u priti skanjem vanih
tOaka na svim vratni m meridijanima uzdu baze
l ubanje. Meridijani trostrukog grijaa. tankog i
debelog crijeva te el uca prolaze boni m i prednj i m
dijelom vrata pa je tO podruje vrl o povezano s
funkcijom probave - uostalom grlo | jest jedan od
prvih dijelova probavnog trakta. Kako svaki meridijan
ima psihiku funkciju, kao i fi ziku. t i meridijani bave
se i probavni m i nformacijama i dogaajima. Kad
nam ivot donese netO tO ne moemo progutati
i l i probavi t i . tO se pretvara u napetOst u grl u i
vratni m mi i i ma, a utjee | na probavu. Shiatsu na
tOm podruju ukl juuje njeno roti ranje mi i a, a ne
izravni pritisak koji bi mogao tetiti duni ku i l i
arterijama.
Vidi Pregled meridijana na scr. V.
MM

W
TC

II
DC
lM
^
`
TG
\

Vratni meridijani
#
postrameno
t
elulani meridian prolazi
niz obje strane dunika,
dok meridian debelo
crieva prolazi sredmom
miia s botne strane vraca
i ide do osjetlivog nervnog
splera iznad kljune kosti.
Meridian tankog crieva
izravno ide iz uha, a
rrOSlruki gria je nezna l/TO
. +
Iza njega.
_ _

PI

|
l
m
&

|

I
i
I

ZS Bu
l
DC
Meridijani ramena s
prednje strane
Vaine toke na poetkU

plunog meridijana leie u

udubUenju ispod vanjSko
diela kljune kosci . . Srani

zalimik . teli uz prsni

/
\
6
mii. a teludac i bubreg
prolaze niz prednju stranu
'
grudi. Slezena prolazi
jednom Stranom dojke.
Vratni meridijani na

straznjoJ stram
Sredinji meridian je
upravljaki a prOlete se od
sredine kimenog stuba.
Meridijan mokrano
mjehura ide iz sredita
miia sa svake strane
vrata. dok luni mjehur ide
vanjskim rubom iSllh
miia.
1
Prednja strana
ramena i vrata
Partner se okrenuo. a vi
zauzimale kleei poloaj
iznad njegove glave. naginjete
se nad njegova ramena i
priliele izmeu rebara. Kad
se naginjete nad ramena,
glavni pritisak pada na toke
plua u udubljenjima izmeu
grUdi i ramenih zglobova. Dok
masi rale podruje izmeu
rebara, ne samo da isteete
rebrene miie koji pomau
disanju. ve aktivirale l
meridijane bubrega l eluca,
koji poveavaju energiju ki u
grudima I pomau u
el i mi naciji sl uzi .
Primjena shialsua na ovo
podruje uveliko pomae
astmatianma. Naginjite se
nad pannerova ramena i grudi
cijelom svojom teinom:
upotrijebite ipak manje snage
kad radite na osjetljivim
mjestima izmeu rebara.
1 Naginjanje nad
ramena
Polotire dlanove izmeu
parrnerovih grUdi i
ramenih zglobova dok su
prsti okrenUli prema van i
obuhvaajU zaobljeni dio
ramena. Kukovima idite
napried i gore, naslonire se
na ramena. kao gore desno.
2 Pritisak niz rebra
Poloire ruku na grUdi rako
da su dlanovI I prsti
okrenUli prema botmm
stranama lljela. a palci
izmeu rebara. Lagano se
nagnile prema napried i
njetno pritisnite cijelom
duiinom palca od prsne
kOSli prema van. Pomiite
se prema dole i pririUice
izmeu sliedea dva rebra
dok ne obradile cijeli gornji
dio grudi. Zaobiile dojke
kad masirale tene.
PREDNJA STRANA RAMENA | VRATA
1 09
SHIATSU
Vrat
Masiranje vrata odozdo
mnogo je bolje nego odozgo
zato to je vrat ravan te to e
se partner osjeati oputenije.
Jedina je tekoa postii vrst
pritisak a da se ne podie
part nerova glava sa tla. Kao i
uvijek kod shiatsua. sve ovisi
o vaem poloaju jer pritisak
mora doi iz hare. Prvo
masirajte meridijan
mokranog mjehura. uz obje
strane kraljenice do stranjeg
dijela vrata. Drugije meridijan
unog mjehura. koji lei u
udubljenju izmeu dva
miia. i vrlo je koristan za
lijeenje ukoenosti vrata,
glavobolje od napetosti i onih
smetnji. Najvanija LOka tog
meridijana lei u udubi ni na
bazi l ubanje s obje strane.
Masiranjem te toke bistri se
glava i lijei prehlada. Tree je
masi ranje upravljakog
meridijana u sredini. to
pomae kod ispravljanja
kraljenice. a pritie se
njeno u sredinju udubi nu
na bazi l ubanje ime se
sti mul i ra srednji mozak.
Napokon ste na samoj bazi
l ubanje i pritiete vane
toke na svim
.
.
meridijanima.
A
A
3 Zahvati na vratu
Parlnerova glavaje izmedu
vaih koljena: rukama ste
naslonjeni na svoja bedra
dok se iz kukova naginjete
prema napried kad
prstima pritiete vrac.
8
1 l

~ ~ `

I
3

L
B Prste pomaknite prema
rubovima velikih miia na
stranjem dijelu vraca.
Pritgite u razmacima od
1. 5 cm od baze vrata prema
gore. uz jai pritisak u
udubine na bazi lubanje.
Ponovile postupak.
D Odvojenim prslimajako
priliite dul baze lubanje
prema uima u razmacima
od l, 5cm.
A Srednjim prstima
pririite s obje strane
kraljenice u razmacima
od oko 1.5 cm od baze
vrala prema gore do baze
lubanje.
l l U

L Vratite se na sredinju
finiju vrala i srednjim
prstima naizmjenino
priliile osjetlive upljine
izmedu kraleaka.
Zavrite na sredinjoj
udubini na bazi lubanje.
| '

Bone strane vrata

Nekoliko meridijana prolazi
bonim stranama vrata, pa
njihove neuravnoteenosti
tesla uzrokuju napetost u
vratu. No kako su na lom
podruju ivci koj i djeluju na
dunik i glavnu anerijU. bolje
je sti mul i rali meridijane
njenim krunim pokretima
nego izravnim pritiskom.
Istezanje vrata vrlo je
djelotvorno I oslobaa
kraljenicu od napetosti. No
pazite da vrslO zahvatite
parrnerovu glavu i koristile
teinu svoga tijela da iSleete
prema natrag. a ne prema
gore.

4 Kruenje bonim
stranama vrata
4
Poloite ruke sa
skup!ienim prstima sa
strane vraw. uz njegove
obline. Nekoliko pUla
polagano kruite djelujui
na vratne miie.

~
W
W

'
5 Istezanje vrata
C
utnile i spojile rune
prste ispod vrata: palci su
okrenUli prema kljutnoj
kOSCi: gornji dio dfanovaje
pod vilicama. a unucratl1ja
strana podla klica
prilubljena je uz obraze.
Ruke su vam meu
koljenima. Naginjete se
. ^
straga s Ispruzemm
rukama da bolje iSlegnete
partnerov vrat.
`
1

PREDNJA STRANA RAMENA l VRATA

/
I
/
l
l

4
L

~
|l l
SHIATSU
3
Glava i lice
Za mnoge je to di o masae koj i najvie godi i oputa.
Svi smo mi skloni da i vi mo unutranji m ivotomjI,
sa skupl jenim vikom energije i napetosti. Vrlo mnogo
meridijana poinje i zavrava na l i cu pa lako dolazi
do njihovih blokada. To se pak mani festi ra u borama,
oputenoj koi, kao i ozbi ljnijim tekoama. 5hiatsu
na tom podruju otklanja prepreke i poveava
opskrbu kia pa tako oslobaa napetost i, to ljude
usreuje, uljepava. Strunjak za shiatsu, Shi zuto
Masunaga, jednom je rekao: *'5hiatsu l i ca nije samo
dobar za duu nego i lice i ni Ijepi m! Na glavi i l i cu
poinju meri dijani mokranog mjehura, unog
mjehura i eluca, a zavravaj u upravljaki meri dijan,
zaetni meridijan, meridijani debelog i tankog crijeva
i trostruki grija. Ako partner boluje od migrene,
morat ete posveti ti osobitu pozornost boni m
stranama glave -meri dijan unog mjehura domi ni ra
na ti m mjestima. Primjena tehni ke shiatsu na glavi i
l i cu uglavnom se sastoji od pritiska na kljune toke,
manje na meridijane. Toke na l i cu esto sl ue za
oslobaanje lokalnih napetosti, boli i l i kongestije.
Njihov utjecaj na preostali dio meridijana djeluje na
razi ni finog provoenja energije. To, naprimjer, znai
da toka na meridijanu mokranog mjehura, koja se
nalazi u bl i zi ni oka. nee utjecati na mjehur al i e
djelovati na ki elementa vode.
Toke na vrhu glave
Sve te toke leie na
meridijanu upravlakog
meridijana a obraujete ih
kad masirace niz sredinju
liniu glave. Najvania je
lka upravlaki meridijan
V|
20 koja se nalazi na
zamiljenoj crci od vrhova
1C | 8
2| 6
Toke lica sa strane
Tai yang leii na
slepoonici. Tanko crievo
(18) je u udubini ispod
jagodine kosti a eludac
(6) u mWnom splecu na
vilici.
I I 2
.
OC2

uiju do sredinje linie.

Z|
uV20

UV2 |

uV22

uV23
uV24

Toke lica na prednjoj

strani
Na podruju oiu: mjehur
(|)je u unurranjem kuru
one upljine. Mjehur (2)je
na unurraroj srrani
obrve.
l
uni mjehur je u
udubini s vanjske strane
oka u razini vanjskog kura
oka. Oko usta: debelo
crijevo (20) je ispod
najireg dijela nosnice.
l
eludac (J) lei na ,bori
smijeha .. Meridijan zaea
(24) je na sredini brade;
upravlaki meridijan (26)
je na sredini gornje usne.
VV 2
VV l
|V26
V24
Vidi Pregled meridijana na
scr. 90.
GLAVA l LICE

l l 3
SHIATSU
Glava i lice (II)
5hiarsu na [om podruju mora
bili dovoljno blag da opusti
pannera a dovoljno snaan da
oslobodi energiju. Prilisak
zadrite snanim al i ugodni m. a
prste i paleve drite zaobljeni m
dok priliclc toke u udubinama
otvorima. Masiranje uiju gOdi
cijelom organizmu jer su na
njima akupunklurne toke za sve
dijelove tijela. Masi ranje loa ka
na vrhu glave dobro djeluje kad
valja [ijelo osloboditi od
glavobolje i krvarenja iz nosa. Niz
zahvala na oima ne koristi samo
njIma nego oslobaa od
glavobolja i sinusnih smelnji :
masa a sljepoonica dobra Je za
cjelokupno oputanje: a masaa
od nosa do usta pomae kod
nosne i sinusne hipercmlJc.
Masaa takoer oslobaa od
emocionalne napetosti koja se
odraava oko usta. a ujedno je
vrlo ugodna.
"
w

I I
l
l

'

| Provlaenje ruku kroz

kosu
Nekoliko puta provucite
ruke kroz parrnerovu kosu
tako da prstima "el!w/u"
vlasite.

2 Povlaenje kose
Povlaile /ljetno pramen
po pramen kose dok ne
proete cielom glavom.
3 Masiranje uiju
Masira)le ti palcIma I
kaiiprstima. krecui se O
une resice do vrhova
uiu. Ponovire dvaput.
1

'

4 Pritiskanje toaka
na vrhu glave
/
.

>
Zahvar ire parmerovu glavu na
sljepootnicama. a palCima koji
lee jedan Ila drugome Ila
sredll1i glave pritiite prema
natrag u razmacima od po
2.5 centimetara
*
;

5 Zahvati na oima
A Pritisnite toke u
WlU(ranjem kUlU one
up{ine 3-5 sekundi.
B Lagano lipkajte du
obrva.
L Prilisnite lOke izvan
koacog ruba na vanjskoj
strani obrva.
A
f
*
C

l

/

7
6 Zahvati na
sljepoonicama
A Od obrva kreite se
gore i prema tokama
na s{epoonicama. Ne
priciicejako. nego lagano
mtirajte prstima.
B Kreite se ravno dolje i
pritiite toke ispod
jagodinih kostiju.
L Kreice se jo nie do
malih spleLOva miia u
kUlU vilice gdje morate
osjetili lOku u sreditu
svakog splera. Primalac
doivlava dodir kao
zubobo!u.
A
B

/
C
4
J

/
/
GLAVA I LICE
7 Zahvati od nosa
do usta
A Rubovima palaca
pritiite u udubine uz
donji dio nosnica.
B Priliile liniu toaka
du . bore smijeha. rako
da pririsak djeluje prema
gore pod kost.
L Skupite ruku pod bradu
i priliice lOke u sredini
udubine na bradi i na
sredini gornje usne.
/ \
L

A
1
B
*
X
_

\
F
'

I I 5
!

SHIATSU

Ruke i ake
Rukama i akama prolazi est meridijana elemenata
vatre i kovi ne. Meridijani srca, tankog crijeva, sranog
zati tni ka, trostrukog grijaa pripadaj u vatri, dok
meridijani pl ua i debelog crijeva pripadaj u el ementu
kovi ne. Istoni sistem ui daje srce kua duha. osim
to ima svoju poznatu funkciju da kontrolira
ci rkulaciju krvi. Sve mentalne smetnje. loe
pamenje. nesanica i dr. povezani su sa srcem.
Organske promjene srca mogu utjecati na meridijan
srca, al i ee na srani zatitnik. Funkcija sranog
zati tni kaje da ti ti srce od emocionalnog stresa: gdje
je srce slabo, lako gaje napasti. Osi m svoje probavne
funkcije, tanko crijevo povezano je s psihikim
funkCijama rasuivanja i svijesti. Trostruki grija
koordi nira i uravnoteuje metabolizam djel ujui na
tri gorua mjesta - gornjem, srednjem i donjem
podruju trupa, koj i su povezani sa ci rkulacijom,
di sanjem i probavom. te el i mi nacijom - usklaujui
nj ihove razlii te aktivnosti. Vatra je jed i ni el ement sa
etiri funkcije; metal ima dvije - plua i debelo
crijevo. Pl ua primaju ki iz zraka. pa su openito
vezana za razi nu energije ki kao i s bolestima pl ua
i grla. Meridijan debelog crijeva nije povezan samo s
utrobom: njegova je funkcija da el i mi ni ra tetne tvari,
osobito kroz kou i pl ua. pa pojava akni i l i astma
mogu biti povezani s debelim crijevom. Kako taj
meridijan vodi do nosa, moe pomoi i kod si nusni h
i nosnih kongestija.
l |6
zs Sc
Meridijani ruke s unutranje strane
Meridijan plua prolazi ispod kljune kosCi
do palca. srani zatitnik od grudnog
miia prema srednjem prstu
.
srani
meridian od pazuha do malog prsta.

DC
PI
TG
TC
Meridijani podlaktice
na stranjoj strani
Tanko crijevo nastavla se
niz vanjsku seranu
podlaktice do ma/og prsta.
Trostruki grija putuje do
prscenjaka. a debelo crievo
od {akca do kaiprsta.
Meridijani nadlaktice
na stranjoj strani
Tanko crijevo prolazi
slranjom sIranom ruke od
pazuha. troscruki grija od
stranjeg dijela ramena.
debelo crijevo od vrha
ramena do lakta.
j"
1
|
'
|

TC
TG
DC
RUKE I SAKE
A
I I 7
5HIAT5U
Ruke i ake (II)
Kako je pomalo zamreno
masirali pOjedinano svih est
meridijana. L ovom ni zu
zahvata nauit ete masirali
ruku L tri faze - unutranje
meridijane, vanjske
meridijane i aku, Za
unutranje meridijane
dovoljan je jednostavan
pritisak niz ruku. No zbog
preklopa na laktu. vanjski
meridijani lee na stranjem
dijelu ruke iznad lakta, s
prednje ispod njega. pa i h
morate mabirai L dvije etape.
kako je prikazano na slici
dolje. Kad pritiete ni z
podlakticu. podruje ispod
lakta esto je bolno zbog ivca
koji tuda prolazi. Spustite se
do runog zgloba i na njemu
pritisnite neke vrto vane
(oke. Masirajle svaku ruku
posebno: zavrile sve zahvate.
na jednoj ruci, a tek onda
preite na drugu stranu
partnerova tijela da
primijenite shiacsu na drugoj
ruci i aci.
2 Zahvat nadlaktice
Partnerovu ruku poloile
uz njegovo cijelo s lime to
je dlan okrenut prema
dolje . . Ruku majku driite
na partnerovu ramenu. a
drugom zahvatile
partnerovu nadlakticu i
pritiite vrhovima prstiu
sa stranje strane od
ramena do lakta.
|l 8

"
J
Pritisak dlanom niz
unutranju stranu ruke
Kleknite uz parcnerov bok i
polotice njegovu ruku
vodoravno od ramena tako
da su mu dlanovi okrenuti
prema gore. Poloice svoju
"ruku majku na grudni
7

`
mii. a dlanom druge ruke
priliite niz unutranju
stranu parc nerove ruke od
ramena do runog zgloba.
Prilublujce svoju ruku uz
obline partnerove ruke.
3 Pritisak dlanom niz
podlakticu
Izravno pritiite dlanom
niz podlakticu, od lakta do
runog zgloba.
"
I

4 Istezanje prstiju
Sjednite i jednom rukom
uhvatile partnerov rutni
zglob. Drugom iSletice i
isrresite redom svaki prst.
od baze do vrha, drei
prste sa strane.
6 Istresivanje ruke
C
vrslO drite partnerovu
ruku. Nagnite se prema
natrag da mu ruka bude
ispruena pa je cresice
gore-dolje brzo, ali ne
suvie snano.
Ponovile poslupak 1- na
drugoj ruci.

f
=
`
7

|
'
*

u
RUKE l SAKE
5 Pritisak ve1iki
eliminator
Priciite 5 sekundi lOku u
sredini izmeu palca !
kaiprsla. Rieje ojednom
od najvaniih toaka,
t5ubou koji su u stara
vremena zvali velikim
eliminatorom ... , To osobito
pomae da se eliminira
glavobolja, zubobola
prehlada.
7

^
r
r
T
|

_
l l 9
SHIATSU

BIB

Hara i l i trbuh Japancima znai mnogo vie od obinog

dijela tijel a. Oni dre daje ivotni duh u hari. to se
nalazi ispod pupka. Tu toku nazivaju Tan-en. U
Japanu hara opisuje kval i tetu ovjekove energije -
moete i mati ))dobru haru `` i l i !ou haru , a izvriti
samoubojstvo znai ubi ti haru -hara kiri. Shiacsu na
hari. to se zove ampuku. vrl o je stara vjetina
lijeenja. mnogo starija od samog shiacsua. i zahtijeva
dugogodinje vjebanje. Vjet majstor ampukua moe
masi rati i lijei ti ozbiljne bolesti radei samo na hari.
U hari se mani festi raj u svi i votni procesi tjelesnog
sistema a povezana je sa svim funkcijama meridijana.
Kao i stopalo u refleksologij i . i kod hare se moe
izraditi karta refl eksni h zona (desno) koja govori o
stanju tjel esni h funkcija. Zato je rad na hari od bi tne
vanosti. a s i skustvom moe postati dragocjenom
pomoi u postavljanj u dijagnoze. I dealno je kad je
hara mekana i oputena iznad pupka. a puna i tvrda
ispod njega. al i je hara prosjenog Zapadnjaka
sasvim neto drugo. Previe sjedenja. loa ishrana i
pie. te nedostatak brige za di sanje i loe dranje
openito pridonose slabom stanju u donjoj hari i
Tan-enu. dok mental ni i emocionalni problemi
dovode do napetosti oita i ti me do tvrde gornje hare.
Jako moda neete jo bi ti u stanju dodirom
dijagnosticirati ta stanja. moete poi od pretpostavke
da je donja hara slaba. pa ete prvo pokuati da je
uvrstite duboki m postupni m pritiskom prije nego to
doete do gornje hare. To e vjerojatno popravi t i
stanje u donjem dijelu pa ete moi primijeniti i dublji
pritisak. Kad se ampuku izvodi propisno i paljivo.
doivjet ete oputanje i ugodu. a usklauje sve
fizike funkcije. To je osobito dobro za trbune
potekoe i . nadasve. za bol esti lea. Ako partner i ma
bolove u leima. temeljito radite na hari, osobito na
refleksnom pOdruju za meridijan mokranog
mjehura. prije nego to budete radili na sami m
leima.
Vidi Pregled meridiana na Slr V.
r

i
MZ

Bu
' \

|
ZI

f S "
\
'
m
Meridijani hare
lako preko hare moete
djelovati na funkcioniranje
svih meridiana. ipak sve
linije meridijana ne prolaze
kroz haru. Kad se
primjenjuje shialsu,
vainije je shvatiti kartu
hare s reJeks7im zonama
(dole) nego meridiane.
ZM
Sc
ZI

I PI
Bu
MM
Ta
#
I
TC
|
DC

Karta hare
Rebra i zdjeline kosti tvore
prirodne granice hare. Izmedu
cih granica refeksna podruja za
meridijane grubo sliede poloaj
organa. Glavni izuzeci su dvije
. potkove . - zone mjehura i
bubrega. lona bubrega prelazi
izvor ivome energije ili
TanDen. a zona mjehura
povezanaje s miiima koji dre
kra!idnicu. povezujui je s
meridijanom mjehura.
HAHA
A
1 2 l
SHIATSU
WBIB (II)
Kao mjesto ivotne energije,
hara zasluuje veliku panju.
Cak ni ivotinje ne doputaju
da im se dira trbuh, osim
onima koji ma vjeruju: slino
je i s ljudima. Va pritisak
mora biti lagan i postupan.
iako moe biti prilino dubok.
Oko hare uvijek masirajte L
pravcu kazaljke na satu.
uvrujui slabija podruja
dubokim smirujuim
pritiskom prije nego iO
ponete obraivati napeta i
stegnuta podruja. U veini
sl uajeva to znai poeti na
donjoj hari (vidi str. l 2U). Dok
masirate. "fuku majku+<
neprekidno drite na hari,
pomiui je kad je nuno i
koristei je da "oslukuje"
znakove promjena. Klokotanje
obino znai da ste podruje
slabo opskrbili energijom, a
pul si ranje da va pritisak
srvara neku zapreku - osim
kod sredinje ene izmeu
rebara i pupka, gdje prolazi
glavna anerija i uvijek
se osjea pulsaeija.
P~
l Donj hara
A Botnom stranom dlal
idice uz kosti kuka ;
masirajre zonu debelog
crieva.
1 22
1

l
2

J
T
f
B Sa eri ispruiena prsta
pritiite u razmacima
x.Ocm u smjeru kazaljke
na saru oko vanjske
,potkove . donje hare, ime
ete tretiraci podruje
mjehura.
r
!
l
Poloaj za masau hare
Kad se izvodi ampuku ili
shiatsu na hari, vala sjesti
uz partnera tako da vae
bedro lagano doUe
njegovo.

L Isl l dut
unutranje ,.potkove . ,
polukrulnom granicom
sredinjih trbunih miia
dutim priliskom na cotku
na sredinjoj cni. Ovdje
lretirate podruje bubrega
! Tan-Den.

/
w
.
7
2 Gornja DBIB
A Lagano ali duboko
priciile cielom duiinom
palca ispod lijeve SIrane
rebara. odozgo prema
dolje. Dlanovi i prsti su
oputeni u dodiru.
D Lagano pririi(ejednim
prstom ispod sredinjeg
spoja rebara; parom na
solarni splel .. sa tri
isprulena prsta. prema
pupku i napokon na
samom podruju pupka.
%
"

'

B Vrhovima prstiju
prifiice udubinu ispod
najnie toke rebara -
podruje plua.

Y
\

HARA
/
W

+
A
L Isto lO ponovice na
desnoj strani zavravajui
islim priciskom pod
rebrima.
3 Ljuljanje hare
Uspravite se i kleknice lako
da gledate partnerovu
haru. S rukom na ruci
ljulajce haru u valovicom
pokretu tako da gurale
gornjim dijelom dlana. a
vuete unatrag vrhovima
prstiu u jednoj
neprekidnoj kretnji.

1
l 23
SHI ATSU
1
Prednja i unutranja strana nogu
Tri su glavna meridijana u tom podruju - meridijani
jetre. slezene i eluca. Meridijan jetre vano je tretirati
zbog svih smetnji u donjem trbuhu jer jetra upravlja
donj i m "goruim prostorom (vi di str. 1 1 6) . Zato i moe
djelovati na razliita stanja poput hemoroida. zatvora i
menstrualne boli. Kako jetra pripada elementu drva (vidi
str. 8),morate tretirati i njezi n meridijan zbog mi i ni h
bolova i greva. Emocionalni stres i priguivanje (osobito
ljutnje) naroito djeluj u na jetru: stoga je ona povezana
s mnogim stanji ma koje na Zapadu oznauju kao
"histeriju i l i "psihosomatiku. Za istonjaki nain
mi ljenja. smetnje uzrokovane emocionalnim stresom,
to spreava funkcioniranje kijetre. jednako su vane
kao i bi l o koje druge. Meridijan slezene elementa zemlje
bavi se probavni m procesom i zajedno s meridijanom
bubrega odrava ravnoteu tjelesnih tekuina. a utjee
i na menstruai ni ciklus.
2
eludac. jo jedan meridijan
elementa zemlje. uglavnom je zaduen za
transformaciju hrane u energiju kf. Na meridijanu
eluca jedna toka osobito uvruje tu funkciju.
Poznata kao "ei udac 36" - ona je najbolja toka za
probavne smetnje. slabu energiju i za poveavanje
tjelesne otpornosti na blesti.
\
Jt
Meridijani noge N
unutranje strane
Meridian jetre profazi
odmah ispod tetive miia
na unUlranjoj strani
bedra, potom niz
unutranju stranu
cjevanice. Meridian
slezene feti iznad lecive na
bedru. ali im se scaze
sjedinjuju ispod kolena i
nastavljaju do g/etnja.
Meridijan bubrega pro/azl
izmeu miia s unutranje
strane lista.
|24
|
Meridijani noge na
prednjoj strani
Meridijani iefuca i slezene
fele s obje strane velikih
miia na prednjoj bedrenoj
strani. Meridijan eluca
prolazi vanjskom stranom,
dodiruje kOleno i sputa se
vanjskim rubom cjevanice.
Meridijan slezene lei na
wwcranjem rubu bedrenog
miia. pOlom se pridruiuje
meriaijanu jetre na
unutranjoj strani cjevanjce.

SI
1

Vidi Pregled meridijana na

str. 90

2
1

Prednja i

unutrasnJa strana
nogu
Kad radile na unutranjoj i
prednjoj sIrani nogu. tretirate
meridijane koji su povezani s
probavom, pa je prirodno
mjesto za vau .. ruku majku .
na hari, Ona e testo osjeali
klokotanje dok druga ruka
bude masirala meridijane. Da
bis[e [retirali meridijan jetre.
morat ete saviti pannerovu
nogu. A ako je meridijan tvrd
-kao to je lO gOlova posvuda
-morat ele poduprijeli nogu
na mjestu maksimalnog
istezanja da iZbjegnete
napinjanje partnerova zgloba
na kuku. To ete najbolje
uiniti ako naslonite svoje
bedro na part nerovo koljeno.
kako je prikazano na slici
desno. Toke na unutranjoj
strani cjevanice odmah iznad
glenja esto su vrlo njene pa
masi rajte laganije na tom
podruju.
2 Pritisak dlanom na
unutranju stranu

cJevamce
Nastavlajui niz nogu.
okrenite ruku kad proete
koljeno pa palanim
dijelom dlana njetno
pritiite niz kanal UZ
cjevanicu - tim kanalom
prolaze meridiani. Ponovo
izravnajce nogu.
.

/
`

.
PREDNJA I UNUTRA5NJA STRANA NOGU


\

^
^
W
b
l Pritisak dlanom na
unutranju stranu
bedra
Savite jednu nogu prema
van da scopalo bude uz
koljeno druge noge. Drei
.. ruku majku na hari.
dlanom druge ruke ili
..zmajevim uscima kreice
se niz unutranju stranu
bedra s glavnim pritiskom
ispod ecveroglavog miia.
3 Pritisak dlanom na
prednju stranu
bedra
Priliile dlanom ; gnjeile
du obje s(rane veliko
miia s prednje strane
bedra. kao wje prikazano
na slici lijevo dole
Ponovice postupak.

.
W
1 25
SHIATSU
Prednja i
unutranja strana
nogu (II)

Na prednjoj strani noge

masirajte meridijane eluca i
slezene. "eludac 36 *,
,udesna toka .. na vrhu
cjevanice. dominira nizom
kao jedna od glavnih LOaka za
dobro tjelesno stanje. Moda
e te je u poetku teko
pronai. Pokuajte najprije na
sebi i vrlo brzo ete stei
osjeaj gdje da traite kod
drugih. Taje loka tako vana
da ak .. ruku majku .. moete
dignuli s hare i njome
pritiskati leluac 36,_ Ako
partnerova noga bude padala
na vanjsku stranu, moete je
poduprijeti svoj i m koljenom
tako da ete i dalje izravno
pritiskati prema dolje. Kad
zavrite taj ni z zahvala na
objema nogama, znai da je
tretman shiatsu zavren.
Partnera pokrijte pokrivaem i
pustite ga da se nekoliko
minuta odmara.
i
" `

^v
'

1 26

` \
^

^
\
4 Rotiranje ivera
Dok masirare istu nogu.
jednom rukom poduprice
kraj kolena. a drugom
tvrsto uhvatice iver i
okreice ga na sve strane
dva ili eri pUla.
5 Pritiskanje toke
eludac
duboko pritisnite i upitajte
partnera kako
dotivljava. Ako ste napipali
cotku. partner e Hosjetili
sve do glenja. Kad ste
uspjeli locirati .. eludac
Ta tolka leii na vrhu
cjevanice. na mjestu gdje se
kosl iri prema koljenu.
kako je prikazano na slici
gore. Da biste je nali,
proite palcem vanjskom
sera nom kosti. Kad je
te tada prilino

6 Pritiskanje niz
vanjsku stranu
cjevanice
36 . spustite . ruku majku
hare i palcem budite na
[oki.
Drei palac na toki
.. eludac .6". palcem druge
ruke priliice vanjsku
stranu cjevanice. Ponovile
postupak.

7 Istezanje stopala
naprijed
Postavite se u startni
poloajI(,
L
vrslO drei
stopalo. dignite ga od lIa,
nagnice se napried i
iscegnice nogu.
8 Istezanje stopala
natrag
JOS uvijek drei stopa/o.
prebacite svoju teinu
unacrag i povucite stopalo.
Ponovite oba pokreta. a
poLOm se premjestile S
druge strane partnera.

Ponovite isti niz zahvata na

drugoj nozi.

PREDNJA [ UNUTRASNJA STRANA NOGU

l 27
SHIATSU

Pregled zahvata shiatsua

Ovaj e vam popis posluiti
kao brza provjera osnovne
tehnike shiatsu. Pogled na nju
podsjetit e vas o pravilnom
sl ijedu zahvata na cijelom
tijelu. Masau shiatsu valja
uvijek izvoditi na cijelom tijelu
kako biste uskladili energiju u
svim meridijanima. U ovom
poglavlju prikazali smo
osnovne zahvate koji maje ci lj
da se ovjeka oslobodi boli te
da mu se pobolja
zdravsrveno stanje. Kad
budete izvodili ove zahvate
bez pomoi uputa iz ove
knjige. moda ete poeljeti
da odete na leaj shialsua i
usavri te svoje znanje novim
tehnikama.
l 28
STRANJI DIO TIJELA
Lea (VU-V)
Dijagonalno iscezanje
2 Istezanje Rriia
3 Pritisak dlana niz
kraljenicu
H Pririsak palca niz
kraljenicu
Kukovi (V4-V7)
l Pritisak na upljine
krstatne kosti
2 Gnjeenje kukova
3 Pritisak lakcom niz kukove
Stranji i vanjski dio nogu
(Vo-|U)
| Pritisak d/anom na stranji
dio noge
2 Pritisak koljenom na
stranji dio noge
Pritisak na tsuboe glenja
(Ahilovo peta)
H Istezanje na Iri naina
5 Pritisak d/anom niz bonu
stranu noge
o PriUsak na tsubo glenja
LNLVIL I- NA DRUGOJ NOZI
7 Hodanje po tabanima
8 Pritisak na tS ubo na tabanu
Masaa pete
1 0 $tipanje slopala
| l IzvlaeTe prstiu
1 2 Udaranje labana
1 3 Lupkanje tabana
PONOVITE 8I J NA DRUGOM STOPALU
Stranji dio ramena
(104-|0/)
Prilisak palcem na vrhove
ramena
2 Pritisak lakcom izmeu
lopalica
3 Rotiranje loparica
4 Pritisak scopala na ramena

PREDNJA STRANA TIJELA

|tedn]astranatamenatvrata
(| 0c-| | |)
l Naginjanje nad ramena
2 Pritisak niz rebra
3 Niz zahvata na vratu
H Kruenje botnim stranama
vrala
5 Istezanje vrata
Glava i lice ( 1 1 2-1 1 5)
Provlaenje ruku kroz kosu
2 Cupanje kose
3 Masiranje uiju
H Pritiskanje totaka HU vrhu
glave
5 Zahvati na oima
Zahvali na slepoonicama
7 Zahvati od nosa do usta
Ruke i ake (| |O-| |V)
1 Pririsak dlanom niz
unUlrary'u stranu ruke
2 Zahvat nadlaktice
3 Pritisak dlanom niz
podlakticu
H Izv/aenje prstiu
5 Pritisak lOveliki eliminalor
6 Tresenje ruke
ILNLVIL I NA DRUGOJ RUCI
Hara (|zU-|z)
I Donja hara
2 Gornja hara
3 Ljulane hare
Prednja i unutranja strana
nogu ( |24-|z7)
I Prilisak dlanom na
ul1utraru stranu bedra
2 Pritisak nad/anicom na
unutranju stranu CevaTllce
3 PritisaR dlanom na prednjU
stranu bedra
4 Rotiranje ivera
5 Pritisak na lOeludac O
6 Pritisak niz vanjSkU sIranu
cjevanice
7 Istezanje stopala prema
naprijed
8 Istezanje stopala unatrag

Toke pritiska u masai

Ako vam se svia shiatsu. al i se bolje snalazire u ulj noj
masai . moda ere poeljeri da kombi ni rare nekoliko
toaka pririsaka i l i tsuboa u osnovi sl ijed masa e
prikazan na srranicama 36-37. Te toke s masaom
nee i mari rako dubokog organskog efekra kao kod
shiarsua, al i sve e to na specifian nai n sr i mul i rari
i vani sisrem i pridonosiri opuranju mi i a.
poloaj rotke; " djelovane
PREGLED 5HIAT5UA
Napomena: Veinu lolaka
najlake je pronai palcem.
iako ele moda [raili i
laktom na lenim lOka ma.
Pritisnite svaku fOku dva
ili cri puca oRo 35 sekundi.
STRANJI DIO TIJELA PREDNJI DIO TIJELA Ramena
Lea
s obje strane
kra!Jenlce " uskladuje
sve unwranjefunkcie
Kukovi
obje strane slrain)lce
(sC/ska)le dlanOVima)
oputa zdjelicu; vodi |.
u noge. oslabada od
mens/rua Inih cekoa
otvori krs/ane
Rost t- oslobada O
RongeSI!)e zdjelice
sredma scratn)lce
oputa miIce donjeg
d!ela leda t kukove
Noge

st rainja strana koljena

(poduprile koljeno i
prilIno duboko prIl/Uife s
oba palca) fijetl
ish/algiju
Gleinjevi
obje Strane AhI/ovih
lellva odjednom "
slimutira Jnkeye
meridijana vode; smanjuje
bolove na donjem dUelu
leda

Stopala

pod jastuiem
stopala Ila sredini
- smiruje l oputa

Vrat i lice (vidI scr !!0.

toke na vratu.
str, | |z, toke na
glavi i licu)

oko O ISpod
udubme na vanjskom
kraju kljutne ROSCl "
st1muliraJnkc!)u plua
Ruke i ake
veliki el,mmacor- (str
| | ) {5tlj|c1 - protiv
prehlade. glavobole I
zubobolje

Hara
u sredml
dlana - SmIruje
um i emoc!)e
izvan lakta na
vanjSkOj strom
pregIba
stimulira
debelo crgC I
oslobada bol u
ruci i ramemi
oko /cm sa svake
strane pupka (pritllle
prema pupku)
Stimulira crijeva I
opu!ta napelost telllea
18OCn (Slr I2}
(pritlite duboko S
tettrI isprutena prsta)
-stimulira cielo tijelo
Noge
_teludac - (srr
|2) - openICO
poboljava energ!)u t
zdravIe
ter iri prsta prema
gore od unutranje
srrale gIetnja prema
Cevamcl -smiruJe.
oslobaa O
menstruainih boli
1 29

5O O t 8
Refleksologija se temelji na refleksnim
tokama na slOpalima i rukama. to od
govaraju svim organima. lijezdama i
strukturama U organizmu. Radei na rim
refleksima. refleksolog smanjuje nape
tOst u cijelom tijelu. Tono podrijetlo
refleksologije nije poznato. ali vjerojatno
datira i z istog razdoblja kao i akupun
ktura (oko 4000g. pr. n. e. ) jer se te dvije
metode temelje na neki m zajedni ki m
pri nci pi ma. Sigurno je da su se njome
koristili u Egiptu oko z330. g. pr. n. e.
kako nam pokazuje detalj sa zidnog cr
tea na 1 3. strani ci . Njezino suvremeno
podrijetlo. pak. mnogo je lake istrai ti .
Ameriki lijenik dr. William H. Fi tzgerald
postavio je temelje te znanosti svojom
))terapijom zona ; prema roj teoriJ I . po
Stoji deser zona energije koje dijele orga
nizam od glave do stopala. Dr. Fitzgerald
je otkrio da se pritiskom ruku ili pritiskom
razni h mehanikih pomagala na neke
dijelove prsriju moe smanjiti bol u dru
gi m dijelovima organizma u istoj zoni. No
znanost je dobila sadanji oblik ponajvie
radom amerike terapeutkinje Eunice I n
gham. koju je potaknuo na to dr. J. D.
Riley. lijenik s koj i m je ona isprva radila.
Ona je otkrila da stopala bolje reagi raju
na pritisak ruku pa su ona postala najva
nijim podrujem l ijeenja. Od tridesetih
godina ovog stoljea pa do smrti ( 1 974).
Eunice Ingham je neprekidno razvijala
refleksologiju u znanost kakva i danas
postoji . Meunarodni i nsti tut refleksolo
gije osnovan je 1 974'. g.
lako postoji nekoliko teorija. ni tko po
uzdano ne zna kako funkcioni raju reflek
si. I nstitut se pri klanja stanovitu da ener
gija stalno protjee kanalima ili zonama
u organizmu a da zavravaju tvorei re
fleksne toke na rukama | stopalima. Kad
energija nesmetano tee. mi smo zdravi ;
lO
kad je blokirana napetou i li kongesti
jom. nastupa bolest. Tretiranjem refleksa
blokovi se razbijaj u i sklad se ponovo
uspostavlja u cijelom organizmu. Tipian
tretman refleksologije traje oko 30 do 40
minuta. Najprije se radi na jednoj nozi . i
to na refleksima tabana. bonih strana i
gornjeg dijela stopala uz odgovarajue
tehni ke pomou palca ili drugih prstiju.
Zatim se prelazi na drugu nogu. Vjetina
refleksologa ovisi o iskustvu - potrebni
su vrijeme i vjebe za otkrivanje refleksa
i pravog osjeaja u prstima kako bi djelo
vali na reflekse. Na bolnom refleksu ete
radi ti izvjesno vrijeme, zatim ete prijei
na neki drugi. da bi se na kraju opet
vratili na onaj bolni sve dok bol potpuno
ne mi ne. Ipak. moda e katkad bi ti
potrebno izvesti nekoliko tretmana prije
nego to osjetljivost u tom refleksu pot
puno nestane. U elji da partnera oslobo
dite boli. nemojte )) premoriti refleks.
Glavna korist refleksologije je u oputa
nj u. No smanjenjem napetosti poboljava
se opskrba krvlju. ivana aktivnost te se
ponovo uspostavlja sklad ili homeostaza
meu tjelesni m funkcijama. Kako veina
dananjih bolesti nastaje od posljedica
Stresa. lijeenje refleksologijom. ako ga
obavlja vjet maser. moe biti od goleme
koristi za veliki broj razlii t i h zdravstveni h
potekoa. Za studenta refleksologije.
meutim. nije nuno da dijagnosticira i l i
l ijei bolesti. Ako ste u dilemi zbog neke
bolesti . savjetujte se s lijenikom te prou
ite kontrai ndi kacije napisane u ovom
poglavlju. Va je ci lj da smi rite i opustite
partnera. Refleksologija je egzaktna zna
nost. Ovo poglavlje zami ljeno je samo
kao uvod u neke osnovne tehnike. Ako
ozbiljno pomiljate da se njome profesio
nalno bavite, morat ete pohaati specI
jalne semi nare i z refleksologije.
REFLEKSOLOGIJA

Teorija

l prlnelpl
Kao poetnik u refleksologij i vano je da nauite
principe na koj i ma se zasniva znanOSI - osobito
teoriju zona i kartu refleksa (str. 1 34-1 35 i 1 46-1 47).
To je gramatika refleksologije. koja e vam pomoi
da shvatite kako se mogu opustiti razl i i ti dijelovi
tijela djelovanjem na pojedi ne reflekse. Teorija zona
(dolje) dijeli organizam na deset zona, a svaka prolazi
cijelom dui nom tijela. Bi t e vam lake prihvatiti t u
teoriju budete l i u mi sl i ma putovali od svakog nonog
prsta prema gore vi zual i zi rajui dijelove svog vlastitog
tijela koji se nalaze u pojedi noj zoni . Crte na stopal i ma
(desno) pomoi e vam da koristite kartu refleksa za
bi l o koji obl i k i vel i i nu stopala. le e vas uputiti kako
da se snaete s bi l o koji m novim partnerom.
Teorija zona
Teorija zona objanjava vezu
izmeu refleksa na stopalima i
dijelova tijela koji ma oni
odgovaraj u. Prema toj teoriji ,
deset je zona i l i kanala energije
koji uzduna prolaze tijelom od
stopala do glave: po pet lP je na
svakoj strani. po jedan za svaki
prst ruke ili noge. kako je
prikazano na slici desno. Svaki
organ, l ijezda i l i dio tijela
smjeteni u odreenoj zoni i mal
e svoj refleks u odgovarajuoj
zoni stopala (i l i ruke). Tako
refleks za kratjenicu prolazi
unutranjom stranom stOpala
(zona | ) . a refleks jetre etirima
vanjskim zonama desnog stopala
(zone 2. 3. 4. 5). Ako sl i ku sa
cnama zona presHkate na
anatomski ene tijela. na slici
sasvim desno. bil e vam lake
predoili kako masiranjem loke
refleksa u jednoj zoni slopala
djelujete na neki dio tijela koji
pripada loj zoni. Ako naiele na
osjetljivo podruje dok masi rale
stopalO. to eslo znai da postoji
napetosI i l i kongeslija u dijelu
tijela koji pripada iSlOj zoni.
Zapravo. svako Slanje L vezi s
tokom energije u bilo kojoj [aki
du neke od zona tetno e
djelovali na sve strukture koje su
u toj zoni.
1 32
1

Zone na stopalima
Svaki noni prsI predstavla
zonu koja se prolee
cielom duinom lijela. Svi
prsti su refleksna podru}a
za glavu. a najvanii
refleksi za glavu nalaze se u
nonom palcu. Svaki palac
predstav{a polovicu glave.
pa se zalO svaki dijeli U}O
pel zona.

Kosti stopala
Refleksalog mora poznavati
stopaIne kosti - prema
kostima ete se djelomino
orijentirati kad zaponete
masau. Svako se stOpalo
sastOji od 26 kostiju 7
zastopai ni h. 5 stopaInih (duge
kosti u sredini) i l 4 kostiju
nonih prstij u. Istraite svoje
stopalo rukama i pOkuajte
osjetiti kako su rasporeCcnc
kosti.
Linije vodilje na
stopalima
Na nepoznatim stopalima ne
moe sc radili iskljuivo
pomou kane stopa Inih
refleksa. Stopala, kao i ljudi.
su razliitih oblika i veliina.
Da biste se snali na svakom
paru stopala, najprije morale
pronai neke oznake. odnosne
linije vodilje. Tri su l i nije
vodilje koje prolaze stopalom
- l i nija aira. Iinija srruka i
l i nija pelC. One e vam
pomoi da se lake orijcnliralc
i da Jake pronaete reflekse.
Linija oila prolazi stopalom
ispod jastuia stopala. lj.
glava stopainih kostiju. Linija
struka e se pronai ako se
povue zamiljena crta preko
stopala od izboine na
vanjskoj strani stOpala. 5.
slopalne kosti. Da biste locirali
liniju pelC, traile toku iznad
pelc gdje svjetlija. meka koa
na podruju luka prelazi u
tamniju. tvru kou. Kaci
pronaele tc tri linije. moi
ele odredi t i toan poloaj
refleksa to lee ispod ili iznad
njih,
kosri
Kosti
prstiju
kosti

/
Linija slruka
Li nija pete
Lisna
kost

TEORIJA I PRINCIPI
l
!
\
____ GOJjenitn.
" ___
_
-k

o
:
s
'
l

Glena
kost
l 33
\
REFLEKSOLOGIjA

Karta refleksnih
zona na stopalima Desni taban |
Ova karta pokazuje toan
poloaj refleksa razliitih
dijelova tijela na tabanima i s
vanjske strane stopala. Kao to
se odmah vi di . refleksi na oba
tabana meusobno su vrlo
sl i ni : neki se, meutim,
pojavljuju samo na jednom
stopal u. jer organi kojima
odgovaraju lee na jednoj strani
tijela - srce je, naprimjer. na
lijevom tabanu, dok su jetra na
desnom. Zbog lakeg
razumijevanja t u su prikazani
samo neki refleksi - iako.
zapravo. svaki pojedi ni organ.
l ijezda i l i dio tijela. ima
odgovaraj ui refleks na
stopalima. Na ovim stranicama
prikazali smo stopala lono
onako kako i h vidite kad radite;
to znai da je partnerov desni
taban okrenul prema vaoj
lijevoj ruci. a lijevi taban prema
vaoj desnoj ruci.
Odnos stopala i tijela
ReflekSi stopala predstavlaju
izvanredno preciznu karlU cijela.
koja odraava polotaj razliitih
dijelova. kao lOje prikazano na
slici dole. Pogledajce. naprimjer.
kako refleks oira anatomski
odgovara oitu. Ako zamislire
kako se stopala zajedno pomiu
da prekriu trup. vidjet ete kako
reflekSi kraljenice prolaze
uzdui unutranjeg ruba obaju
sropala.
1 34
Luni
Uzlazno
debelo
Slijepo crijevo
I
""

A
--~

'
\
\
\
A
1. vratni refleks
Linija struka
Krstana kostrrnina kost
debelo
zona
KARTA REFLEKSN1 H ZONA NA STOPALIMA

r~
Kuk/Lea!
[shi"atina zona
Jajni kfrestis
Lijevi taban
Vanjska strana desnog stopala
|
Kuk/Koljeno/Noga
Ruka/Rame
Plua
Sinusi (Supljine)
REFLEKSOLOGIJA
A
Osnovne tehnike
Tehnike refleksologije s palcem i prsrima razl i kuju se
od svih drugih pokrera i zahvara to se korisre u drugi m
vjelinama prirodnog l ijeenja, pa e vam rrebari mal o
vremena da njima ovladare. Najbolje je da uz uenje
sl uare slruna predavanja i l i . ako je to nemogue,
pOlanko prouire ove osnovne lehnike i neko vrijeme
vJeba le prije nego to se upusri re u l ijeenje. Uz rehnike
relaksacije prikazane na slijedeoj srranici. eriri su
osnovne lehnike - palca. kaiprsra. ubadanje i roracija
refleksne zone. Najvei di o rrermana u refleksologiji radi
se osnovni m rehnikama palca i kaiprsla: korisrei obje
ruke pomiele se popur gusjenice od jedne do druge
refleksne zone. Ubadanje i rolacija refleksnih zona su
posebne rehnike koje se korisIe samo za neke reflekse.
Praktine napomene
Refleksologija se moe
izvoditi na svakom mjestu i u
svako doba - jedino sredstvo
koje koristite su vae ruke.
Najvanije je da se vi i partner
oSjeate to ugodnije.
Pannerova stopala moraju bili
u priblino istoj razini s vaim
koljenima [ako da se ne
morate odvie naginjati. Osim
dviju stolica. moda e vam
biti potrebno malo laika da
pospete partnerova stopala.
ako su vlana, i runik da
prekrijete svoja koljena. (Ulja
ili kreme nikad se ne koriste
u ref1oksologiji.) Nokti m

raju
biti odrezani masa e.
!
-

Upozorenje: Ne trerira)re
lude s proirenim venama,
osim na doputenim
podrutjima (vidi str. 1 61).
Izbjegavajte tree man
refleksologije na
trudnicama, osim ako ste
za LO kvalificirani; u tom
sluaju koristile samo blage
lehnike relaksacie.
Lealjka
Leialka doputa idealan
poloaj primaocu jer ima
vrsl oslonac za glavu i
kaljena. a omoguava
potpuno oputanje .
Naslonja i stolica

1 36
Ako nemale lealku.
posjednile partnera u
naslonja. a noga na kojoj
radile mora leati na stolici
bez naslona u visini vaih
kolena.

Tehnike oputanja
oputanje je bitno za
djelolvorn u refleksologij u. Na
poctku tretmana upotrijebit
ete tfi prikazane tehnike.
pro najednom pa na drugom
stopal u, lako da naviknete
partnera na svoje ruke I da
opustite njegova stopala.
Vratit ete se tim tehnikama
kad budete smirivali partnera
nakon masae bolnih
refleksni h zona. te po
zavretku punog tretmana na
svakom stopal u. Od tri
prikazane tehnike najprije
primjenjujtc tehniku
"naprijed-nalfag .. , a zatim
nastavite s jednom od dviju
preostalih tehnika. Tehnika
svijanja oita i solarnog splela
osobito je djelotvorna kod
onih ljudi koji pale od
napcrosli.
Svijanje oita i solarnog
spleta
A Snal10 pricisnire palcem
{uk ispod jasruia stopala
(refleks oita i solarnog
spleta) - desni palac je na
desnom stopalu dok lijeva
rURa dri stopalo. Uhvatite
lOm rukom none prste.
U

|
A
\
/

Tehnika naprijed.natrag
Poloiire dlanove opulenih
prstiju S obje strane
parrnerovih slOpala (A).
Zatim jednom rURom
lagano gurnite slOpalo
naprijed te ga povucice
natrag drugom rURom (B).
Nastavile ce naizmjenine
pokrete to bre, drei
neprekidno rukama
slopalo.
B Sada njeno savijte
prste prema sebi, povlaei
slOpalo na palac. Ponite
na wlUlrasnjem rubu
rej1eRsa i polagano se
pomiite preRo tabana
prema vanjsRom rubu.
B
A
OSNOVNE TEHNI KE
B
Rotiranje glenja (gore)
jednom rukom uhvatile
petu - desna peta u lijeVOJ
IC i obnlUlO, lijeva peta u
desnoj -taRa da vamje palac
oko vanjske strane glenja,
tik ispod kosci glenja
Zatim uhvatite gorju
stranu stopala le ga lagano
rotirajCe nekoliko puca u
jednom. a polOm nekoliko
pUla u drugom smjeru.
| 7
REFLEKSOLOGIJA
Osnovna tehnika
dranja
Da biste bili dobar reneksolog.
morale razviti skladan rad
ruku - jedna ruka cvrsto dri
stopalo dok druga masira
renekse. Svaka tehnika
zahtijeva drugaiji zahvat -
varijaciju osnovne tehnike
dranja prikazane na slici
desno. Uvij
e
k koristite obje
ruke na svakom stopalu i
dobro izvjeibajte le osnovne
naine dranja sve dok vam se
ne uini da vam je tO prirodno.
Osnovna tehnika palcem
U refJeksologiji se koristite
palcima ponajviSe kad
radite na reflekSima tabana
i katkad na stranicama
stopala. Radei s prvim
lankom svog palca
. hodate . du refleksa
neprekidno pomalo
svijajui i izravnavaj ui
lanak. UnutraSnji | |
srednji rub vaeg palca
dodiruje stopalo. ne vrh ili
jastui (dio koji do{ite stol
kad na njega ravno poloile
ruku).
1 38

Osnovna tehnika
dranja
Za rad na desnom stopalu.
lijevom rukom obujmite
noine prste. drtite ih ravno
bez prereranog svijanja
naprijed ili nacrag. a desnu
ruku koristice za rad. Za rad
na lievom stopalu. ponite
desnom rukom kao rukom
za drian je ! potom
promijenile.
-

7
Osnovna tehnika palcem
Kad je zglob palca u
pravilnom kutu. lanak nije
previe savien. pa
omoguava veu preciznost
i laku primjenu lehnike.
kako je prikazano na slici
lievo. Ako se lanak previe
svine (na slici dole). ne
samo da e bili napet. nego
e parmer moida osjetili
nokat. Prs(ima radne ruke
uhvatili see gornju Slranu
stopala kako bi ono bilo
nepokremo.

A
Tehnika kaiprstom
Kaiprst korislile kad
masirate gornju i bonu
stranu sIOpaia. Opel
uspostavljate dodir s
unutranjim rubom prsla.
svijaj ui malo prvi lanak da
bi se kretao i l i klizio naprijed.
Sada je palac oslonac s druge
strane stopala i gura glavu
slopalne kesil kako biste lake
masirali vrh stopala. Vjebajte
taj pokret uz ravnomjeran
pritisak, sve dok ga ne budete
glatko izvodili. Pokuajte se
kretati preko bolnog refleksa
u jednom pravcu s vaim
lijevim kaiprstom. pOlom se
vratite na njega desnim
kaiprstom.
/
Ubadanje
Ta je tehnika pogodna kad
masirale malu refleksnu zonu
i dijelove stopala na kojimaje
koa tvrda, kao iO je lO pela.
Poput pele IO ubada
alcem. tako i vi gurnite palac
u refleksnu zonu i zatim ga
izvucite. Tu je dranje prstiju
bitno jer ta tehnika zahtijeva
veliku preciznost.
Ubadanje (lievo)
Uhvatile stopalo rukom . za
dranje .. i polotile palac
.. radne . ruke na refleksnu
zonu. latim ,zabodite . palac u
stopalo i izvucite ga otrim
pokrelOm. ujednom smjeru (u
ovom sluaju, prema van).
Rotacija refeksne zone
(dole)
Lagano pritisnite ,radnim
palcem refleksnu zonu. latim
rukom ,za drtanje raci rajle
gornji dio stopala oko palca,
najprije u smjeru kretanja
kazaljki na salU, a polOm u
suprotnom smjeru.
/

OSNOVNE TEHNIKE
Tehnika kaiprstom
Kao i kod tehnike palca.
kad pravilno korislile
kaiprst. lanak je malo
savien. a unutranji rub
prsta radi na refleksu. kako
je prikazano na slici lijevo.
Savijece li prejako lanak i
koriscite li se vrhom prsta.
kako je prikazano na slici
dolje. prekida se dodir s
kotom uz mogunose da
parmera ubodete noklOm
Rotacija refeksa
Ta je tehnika iskljUivo
zamiljena da pomogne .. u
obradi .. bolnog refleksa,
osobito u podruju gornjeg
dijela trbunog podruja
obaju stopala (to znai
izmeu l i nije struka i linije
oita). Koristit ete se njome
kad naiete na OSObito
oSjetljivo podruje: palac je
vrsto .. usidren .. na jednom
mjestu dok oko njega rotirate
stopalo. kako je prikazano na
cneu lijevo. Nakon nekoli ko
minuta rotaCije refleksne
zone, partner e osjetiti da je
bol znatno slabija. Nastavite
blago, pazei da partnera ne
ubodete noktom.
1 39
REFLEKSOLOGIJA

Zahvati na stopalu
Kad prvi put masirate neija stOpala. poni te s
provjerom svi h oni h mjesta na koji ma je lloa gruba.
uljevita i gdje ima kurj i h oij u . jer sve tO moe
utjecati na protok energije u toj zoni. Ako otkrijete
takva mjesta. savjelUjte panneru da poe pedikeru.
No. vrijeme je da se ponete baviti stopalima kako je
prikazano na I . strani ci . Nakon tO sie lemeljito
opuStili oba stopala. poet ete raditi na refi eksni m
zonama i tO tako da ete zavriti cijeli ni z zahvata na
jednom stopalu i tek onda prijei na drugo.
Redoslijedom se si stematski obrauje stopalo. od
nonih prstiju do pete - od glave do donjih Irbuni h
refi eksnih zona - potom unutranjim rubom stopala
da bi se radilo na refieksni m tokama kraljenice. Kad
ponete svladavati zahvate. prouite prvo kanu
stopai ni h refieksnih zona i zapamtite toan poloaj
refi eksnih toaka kad god doete do nove refiellsne
zone. Za vrijeme masae obratite posebnu pozorost
svim otkrivenim bolnim podruji ma. pa nailon to
zavrite rad na oboma stopal i ma. vratite se na ta
mjesta i na nji ma jo jednom radi te. na svalIom
stopalu posebno. No ne oekujte da ete bolove
OIkloniti poslije jednog tretmana. Uvijek radite njeino
- suvie obraivati osjetljiva mjesta je tetno. jer to
stvara napetost a ne oputanje.
Refleksi glave, oi ma. jer spreava dobru
sinusa, oiju i uiju
cirkulaciju i adaptaciJ u.
Svi noni prsli sadrze reflekse
refleksologija jc u tom sluaju
glave. oni na desnom slopalu
teslo djelotvorna Jer
do desne strane glave !
opustanjem ponovo
obrnulO Glavni reflekSi su na
usposlavIja normalnu
nonim palcima: drugi manji
funkcijU
prsu su za .. rinc reflekse
glave i za si nuse. Ako ne lo
naprimjer, irna pokvaren zuh,
onda mu je jedan prsI LI
odgovarajuoj zoni osjetljiv
Ako su sinusi bolni. svi e prsti
bi i i bolni na dodir Da bi h
pravilno radilo na prsuma.
potrebno jc mnogo rada |
Vjebe ne samo da su
osjetljivi nego ih je i zhog
njihove veliine teko driall i
maSlrJti Reflekse oka I uha
tretiratc najizravnije na bazi
manjih prstiju ObZi rom da
napctost uzrokUje
mnogobrojne potekoe na
I
Refleksi oka i uha
l I1wslrw1Jl (th rej1eksmll
podrUCja valja se krellll i uzdu?
ruba na ball u dnu malill
prstiju kOJU me 19lo/mvl
stopa/Il l kostIJU Jednom
rulwm drile stopalo dok ete
palcem povlaIfI kOlU IWJa
polmla baze prstiu VW1jskim
rubom SloJlh pa/eva kretI/e se
uzdu ruba U aha sl1ljera
Refleksi glave i sinusa
Kad radite na lijevom stopalu.
drite i zalitile none prste
desnom rukom a lijevim
palcem radile na rejleksnim
tokama drei prsre lijeve
ruke preko prsI iju desne ruke
Poevi od nonog palca.
runim palcem ,klizile" dolje
do baze svakog nonog prsta U
maUm pokrelIma poput
gUSJenice. Kad dodele do
malog prsta. zamijenite nike i
,/dizite,. natrag prema
110l1om pa/cu. Isto posll/plle
110 desnom s{opalu
Refleks vrata grla
Refleksna zona vrala i grla lei
na bazi nonog palca. Radei
na loj zoni djelujete ne samo
na sam vrat nego i na vrh
kralJenice. zatim na krajnike
i stlInjatu te paratireoidne
lijezde
Refeksna zona
plua
Ta refleksna zona je smJclena
Izmedu zglobova s[Opalnl1
kostiju i baze prstiju na donjoj
st fani stopala I izmedu
sIopainill kostiju s gorje
strane stopala. Poinjete radi li
na podrUJU refleksne [otke
plua na donjoj slfani stOpala.
kako JC prikazano desno. a
poslije na gornjoj. PodruCja
reflekSIlIh toaka plua
djcluJll na sve organe L
grudnOj supljini a ne samo na
plua
Refleksna zona plua s
gornje strane stopala
ZalJ Iarlle noine prste
Jednom rukom a
Iw/prslom druge ruke
I1wsmljre podruje izmedu
stopa/nill kostiju od baze
s\akmJ /lanog prsla
ZAHVATI NA STOPALU
Refleks vrata
i grla
Drite stopalo Jednom
rulwm. a pa/cem druge
nike masirClje bazu nonog
palca sa strane. la l lJ[
zamijel1llC ruke i vralite se
II obrutom Sl1yeru: ruka
kOJa Je prlje obraIVala
refleksnu zonu sada dri
so]Jlo.
Refeksna zona plua na
tabanu
Zahvalite noine prste
Jednom rukom. a palcem
druge ruke radue Izmeu
stopa/mh kostQU do lJaze
Ponite s noilIl/11 palcem i
radile do ma/og prsta.
Parom zamijenile ruke i
idile narrag drugim pUem.
Vai palci moraju grali
glave sropall1ih kOS/IJU da
.. otvore ... gonli diO slOpa/a.
/lanih prS/lju Parom
krel1ife natrag u obmutom
sI1)jeru konslei se drugim
palcem

h
*
' \
\
\
\ \ \

I 4 I
REFLEKSOLOGljA
Gornje trbuno podruje
Ta velika refleksna zona lei izmeu
l i nije struka |glava slopalnih koStiju
(I i nija oita). Kako su refleksne zone
organa na desnoj strani tijela
smjetene na desnom stopalu i
obrnutO, refleksnu zonu jetre
uglavnom ele nai na desnom
stopal u. a refleksne zone eluca i
guterae uglavnom na lijevom
slopal u. Refleksne zone bubrega su
na oboma stopalima. Nai zahvati na
stopalima konccnlrirani su samo na
jetru. Ako je jedno od stopala osobito
bolno na dodir. u gornjem trbunom
podruju koristite rotaciju refleksne
zone (vidi str. 1 39) uz osnovnu
tehniku palca
Donje trbuno
podruje

Refleksne zone jetre

jednom rukom drite none
prste. a palcem druge ruke
temeljito masirajte cielo
podruje. Prslima ,radne .
ruke uhvatite stopalo kako
bi palac imao oslonac.
Ponovo zamienite ruke,

Refleksne toke uzlaznog

debelog crijeva i slijepog
cnjeva su na desnom slopal u.
Da pronadctc refleksne toke
slijepog crijeva i crvuljka.
Mklizite .. polako palcem lijeve
ruke unutranjim rubom
stopala dok ne doete do
osjetljive toeke iznad petne
kosti. Refleksna zona uzlaznog
debelog crijeva nastavlja se iz
te toke do razine l i nije struka
Probavne i bronhijalne smetnje.
aSima i alergijska stanja dobro
reagiraju na treiman toga
podruja. Rad na refleksnim
tOtkama zavijenog i silaznog
debelog crijeva pomae kod
nadutosti. zatvora i drugih
stanja vezanih uz stresna stanja.
Obje su refleksne toke na
lijevom stopal u, Refleksnu
loku zavijenog crijeva na
Refleksi zavijenog i
silaznog debelog crijeva
pet noj kosti vrlo je teko [femall
jer je na [om mjestu koa vrlo
debela. Refleksna tOtka
silaznog debelog crijeva ide
vanjskim rubom stopala do
linije struka. kako je prikazano
na slici. To je podruje esto
osjetljivo zbog nedostatka
vjebe. napora | loe ishrane.
l 42
Kako biste odredili poloaj refeksa
zavieno crijeva. poloire palac
lieve ruke iznad linije pele s
unutranje Sl rane lijevog stopala i
,klizile . dole pod kUlom od O
scupnjeva do oznaene toke
(desno). Zatim nekoliko pura
,.ubadajte .. napried i natrag
Ul1Utrarju stranu stopala. Zatim
zamienite ruke i palcem desne ruke
,.klizile" vanjskom stranom swpala
da dodirefe refleksnu toku
si/azno crijeva.
Refleksne zone slijepog
crijeva, crvuljka i
uzlaznog debelog crijeva
Poloile palac lieve ruke na
refleksne {Oke slijepog
crieva i crvu lka i
,.ubadajte prema vanjskoj
stran; stopala koriSlei se
tehnikom ubadanja (slr.
135). Zalim palcem kliZile
vanjskom stranom stopala
do /in ie Slruka gdje ele
obraivati uzlaZiO debelo
crijevo.

I
ZAHVATI NA STOPALU

143
REFLEKSOLOGIJA
Refleksne zone
kraljenice
Refleksne zone kraljenice
obraujete u neprekinutom
zahvatu uzdu unutranjeg
ruba obaju stopala, od
podruja Inice i krsta ne kosti
tO poinju na unutranjem
rubu pete. To je jedna od
najvanijih refleksnih zona jer
je zdravlje kraljenice bimo za
dobrobit cijelog organizma.
Napor. loe dranje i
nedostatak vjebe mogu
stvoriti napetost i neravnOlCu
u spletu miia koji dre
kraljenicu ; to ne samo da
uzrokuje bot u leima nego
onemoguava rad ivaca u
kraljenici. koj i povezuju
mozak s ostatkom lijela. Kako
je oputanje primarni cilj
refleksologije, tretiranje
refleksnih toaka kraljenice
moe biti vrlo djelotvorno.

`
L
1 44

Odnos kraljenice
i stopala
Postoji nevjerojatna sli nost
Izme u oblika kraljenice i
njezine reneksne zone na
unutranjoj strani stopala.
kako se vidi na desnoj slici.
Oboje imaju po 26 kostiju. a
etiri luka na stopalu
odraavaju etiri zavoja na
kraljenici - vratni. grudni.
slabinski i trtini.
B
I
I
I

7
^
Y

\
\

^
\
\
\
A

A
?
D

Vratno
podruje
Grudno
podruje
Slabi nsko
podruje


J

'
Trtino/krstal
c
o
podruje
Refleksne zone
kraljenice
Pri obradi rej1eksnih zona
kraljenice (A) poinjele na
unutranjem rubu pele I
palcem ruke klizile
postUpilO prema nonom
palcu. Na podruju [rtice i
slabina koa je obino
prilino rvrda. ro zahtijeva
od vasjai pritisak. Morale.
dakle. prstima vrsto
obuhvatiti peru da bi
palcem slobodnije radili.
Radile na rej1eksnim
zonama kralenice koliko
moiele zahvatiti palcem a
da ga ne ispruile (B). a
Zalim pomaknice prste s
pece na gornji dio slapa/a.
kako je prikazano na slici.
S rukom u com poloaju (C)
lako ete naslavili
obraival i rej1eksne toke
slabinskog. grudno i
crcinog podruja. Ako
orkriete neko osobiro
osjetlivo mjesto. obratite
na njega posebnu
pozornost i obradile ga
nekoliko puta.

Refleksne zone
kuka, koljena i noge
Rad na ti m refleksni m
zonama bitan je za sve vrste
boli u leima. kao i u kuku.
koljenu i nogama. Reneksne
toke su takozvana "pomona
podrUja" jer ne samo da
oputaju one dijelove tijela s
koji ma su u izravnoj vezi nego
pomau da se smanji napetost
i bol i u okolnim podruji ma.
Refleksna zona kuka, koljena
noge prilino je veliko

Z
L

podruje s vanjske strane

stopala a protee se od 5.
slopalne kosti do pelC. Ako
osoba s kojom radite i ma
potekoa s koljenom,
Odgovarajua refleksna zona
na istoj strani bi l e vrlo
osjetljiva. Refleksna zona
kuka protee se oko stranje
strane glenja (vidi str. l 35).
Bol na toj refleksnoj zoni esto
ukazuje na ishijalgiju .

Refleksna zona kuka

jednom rukom drite
slOpalo uspravno.
(DOpuslite li da Se sropafo
istegne prema naprijed.
tetive e se nategnuti. pa
neete moi dobro
masirati.) Zatim
kaiprslOm temelilo
masirajte oko glenja.

^
ZAHVATI NA STOPALU
Refleksna zona kuka,
koljena i noge
Na lOm podruju molete
radili kaiprstom. kako je
prikazano na slici lijevo. Ili
palcem, sasvim lijevo.
Klizite preko L podruJa u
raznim smjerovima,
imajui u vidu razliitost
dvaju stopala.

1 45
REFLEKSOLOGIJA
Karta refeksnih
zona na akama
Poloaj refleksnih zona na aci
odgovara onima na slopalu.
No. kako se aka i stopalo
razlikuju oblikom i veliinom,
tako se razlikuju i njihove
refleksne zone - primjerice,
reneksne zone kraljenice su
krae na aci, a si nusa vei jer
su runi prsti dui od nonih.
Reneksne zone na aci lee
mnogo dublje od onih na
stopal i ma jer su ake
izloenije i manje osjetljive.
Zato i hjc mnogo tee masirali
jer je tee locirati osjetljiva
mjesta.
Sinusi
1 46
Lijeva aka

Si nusi
| '
Lijeva aka
Matcrnica/Prostata

Vrat

titn'aa \
PI ua/Grudi/Srce
Oko/Uho
Rame
Oir
elra
Li ni"a struka
Grudni ko
Mokrani mjehur
Slabinerrnica
Kria
Jajnikfestis
S
"
i"n"u"si _
-
/
J
Desna aka
Si nusi

\ l
\
\
I

Ma lern ica/Prastara
KARTA REFLEKSNIH
ZONA NA SAKAMA
Desna aka
Maternica/Prostara
l 47
REFLEKSOLOGIJA

W
Zahvati na saCl
Najvea je prednost rada na akama tO je na njima
daleko jednostavnije raditi nego na stOpal i ma -
moete raditi na sebi i na partneru. na bi l o kojem
mjestu a da se ne morate svl aiti . To je i pak manje
djelotvoran oblik tretmana jer su refleksne tOke na
akama dublje poloene i tee i h je pronai. Kad se
masi raju ake. palci rade na dl anu. a kaiprsti u
kanalima izmeu prstiju na vanjskoj strani dl ana.
Osnovna tehnika palcem ista je kao i kod stopala -
jedina je razlika u tome to neprekidno isteete i
svijate aku kada palcem kl i zi te po njoj.
Oputanje oita
Da biste pronali reneksnu
liniju oira, najprije morate
locirati mal u izboi nu glave 5.
kOSti pea - nie od malog
prsta - te izboinu pod
glavom prvog prsta - na bazi
palca. Refleksna zona lei
poprijeko. od jedne do druge
strane izmeu l i h izboina,
Osim IO je vitalan dio naeg
dinog sustava, Qil je takoer
mjeslO gdje se skuplja
napetost i gdje se mani festira
djelovanje stresa. To je stOga
kljuna refleksna zona za
cijelo tijelo. Tehnika oputanja
koja se oVdje primjenjuje
gotovo je ista kao svijanje aita
na stopalima (vidi str, 1 37).
Refleksna zona
plua
Refleksna zona se nalazi
odmah iznad linije aira na
nadlanici i na dlanovima obiju
ruku. Tretirate ga palcem na
dlanu i potom kaiprstom na
nadlanici koristei istu
tehniku.
1 48
|
Tehnika
M M
Opus tanJa oSlta
A
jednom rukom vrsto uhvatile
partnerovu ruku. a palcem
druge ruke radile na rej1eksno)
linii oira (A). Postupno od
sredine rej1eksne linie klizile
cielom njegovom duinom
svijajui parcnerovu ruku
prema palcu (). Ponovite
postupak na drugoj TUci.
Samopomo na
kraljenici
Ako patice od bolova na
leima. esto moele sami
sebi pomoi radei na
rej1eksnim zonama
kraljenice svojim palcem.
dok ele OS(Qlim prslima
drali ruku, kako je
prikazano na slici gore.
Osobito je bolno podruje
rej1eksna zona kria ako
imate bolove u donjem
I
dielu lea. Lagano radite
na lOm podruju svaki dan
po nekoliko minuta.
Refleksna zona plua
Driite parcnerovu ruku
kako je prikazano na slici
Radice izmeu kosciju
pea svojim palcem dok
njeno svia te i iSleele
prste rukom kojom drtite
parmerovu ruku. Ponovite
postupak na nad/anicI.
kako Je prikazano na slici
lijevo.

Refleksna zona
jetre
Taj refleks nalazi se ispod
linije oita na desnoj ruci.
lako se ta zona moe nai
na objema stranama ake.
lake j u je otkriti na
vanjskoj strani dlana.
Refleksne zone
kraljenice
Za razliku od veine drugih
zona na aci, refleksne zone
kraljenice relativno je lako
pronai : vrlo su korisne u
samopomoi. kako je
prikazano na prethodnoj
stranici. i l i kod masi ranja
drugih ljudi. Prije nego tO se
upustite u masau, prouite
kartu zona na str. l46-l47.
gdje se vidi da oni zauzimaju
razliita mjesta na stopalima i
akama.
Refleksna zona
kuka, koljena i
noge
Kao i na stopal i ma. taje zona
"pomono . podruje za
kraljenicu te se moe
djelotvorno obraditi u svim
sluajevi ma kod botova Jea.
Nai ele je na nadlanicama.
blizu vanjskog ruba, ispod
linije struka. Vrlo je osjetljiva,
pa radite na olklanjanju boli
tokom nekoliko trelmana,
ZAHVATI NA SACI
Refleksna zona jetre
Palcem postupno ,klizile .
uzdu refleksne linije dok
isteete i svijale partnerovu
ruku prema toj linii, kako
je prikazano na slikama
desno i dolje.
/
Refleksne zone
kraljenice
Potevi od dlana, idite
palcem dui refleksne linie
O donjeg diela lea do
vratnog podrutja, koristei
se postupno istim
zahvatima, kao na
stopalima, Kako je koa
koja pokriva tu zonu
prilitno tanka, nije
potrebno sviati aku,
f
Refleksna zona kuka,
koljena i noge
Kaiprstom njeno ,.klizile .
cijelim podrujem - prvo
jednom rukom kao
..radnom . rukom, a zatim
drugom.
! 49
F
3
Bez obzira na nau dob i l i razdoblje
ivora, potrebni su nam ljudski dodir,
njenost i briga kako bismo znali da
nismo sami. Mi smo osjeajna bi a; bez
topline dodira. to nas vee i smi ruje.
uskraeni su nam najvaniji nai ni komu
ni kacije - davanje i primanje.
Neki ljudi razmi ljaj u o masai kao o
l uksuzu i pribjegavaju joj samo i z nune
potrebe. No kad se zna kakvi mogu bi ti
pritisci modernog ivota, a osobito da je
sve vie bolesti uzrokovani h stresom. te
rapije dodira morale bi postati integral
ni m dijelom svakodnevnog ivora te bi i h
valjalo priznati sastavni m dijelom zdrav
stvene preventive.
Nedvojbeno je da je bi l o koji obl i k
masae gotovO jednak terapiji . Osi m to
je davaocu masa e zadovoljstvo to po
mae ljudima. samo masi ranje. shiatsu
i l i reneksologija relaksirat e i davaoca i
pomoi mu da smanji vl asti tu napetost.
Prema istonjakoj medi ci ni . postoje
ivotna razdoblja tzv. ))putevi promjeneC(,
kad se doista moe poboljati osnovno
stanje organizma ako se pojedinac pra
vi l no odnosi prema sebi samom i l i trajno
narui ti zdravlje ako se organizam zapu
sti . Ta razdoblja su pubertet. brak ( i l i
poetak seksualne aktivnosti). trudnoa.
poroaj te. poslije. menopauza. Za ti h
razdoblja terapije dodira mogu uvelike
koristiti jer pomau da se postigne neop
hodno oputanje u vrijeme hormonal ni h
promjena. U stresnoj si tuaciji naa po
treba za fizikim dodirom je jaa. jer
dodir pomae u otklanjanju napetosti i
donosi utjehu jer nae nevolje di jel i mo s
drugima.
Tri tehnike dodira. tO su objanjene u
ovoj knji zi . mogu primjenjivati svi ljudi.
al i e neki morati malo modificirati tret-

t
man u odreenim okolnostima i ivotnim
dobima. U ovom poglavju obradit emo
neke od ti h posebnih primjena - za vri
jeme trudnoe. kod dojenadi. u kasnijoj
ivotnoj dobi, zati m masau i vjebe te
samo-masau. U svemu tome pomae
ve i zdrav razum - normalno je. na
primjer. da ete njenije masirati kad su
u pitanju mala djeca i stari ljudi. te da
ete za rad s njima bolje zagrijati prosto
rij u. Kako ete koristiti tehnike koje ste
naui l i . ovisi o vaem ivotnom sti l u i
osobitim potrebama vaih prijatelja i la
nova obitelj i .
Ako vi i va partner oekujete dijete.
na primjer. masaa i shi atsu bi t e vrlo
vani da smanje bolove u nogama i lei
ma; njima ete svladati umor koji esto
prati kasnije stadije trudnoe. A kad se
dijete rodi . masaa e ojaati vezu iz
meu rodi telja i djeteta. Njome ete umi
riti i utjeiti svoj u djecu i pri bjegavat ete
joj tokom svih godina odrastanja vae
djece da i h utjeite nakon loeg dana u
kol i . umi ri te poslije ispita i l i pomognete
kad i h bol i glava i l i trbuh. I samu djecu
valja ohrabriti da naue masirati ako za
to pokau zanimanje - u dobi poslije pet.
est godina oni imaju dovoljno snage i

sprernosn u prstima za masazu.
Odraslim l judi ma masaa moe po
moi kad je rije o opasnostima njihove
profesije - smanjuje bolove u l ei ma i
ramenima nakon dugog boravka u uredu.
smanjuje umor i napetost miia poslije
tekog fizikog rada i l i napornog vjeba
nja. olakava smetnje u ci rkulaciji krvi u
oni h koj i premalo vjebaj u. zatim kod
oni h koj i rade sjedei. kod invalida i za
krevet vezani h osoba. Masaa je neproce
njiva pomo i u sportu. od bi ci kl i zma do
nogometa.
1 5 1
LJ UDSKI DODIR

1 52

Majinstvo
Masaaje di van nai n da se ena pripremi za poroaj
i da joj se pomogne kako bi se lake suoila s
promjenama na tijel u. Masaa nee samo otkl oni ti
napetost i umor za vrijeme trudnoe nego e smi ri ti
enu i za vrijeme trudova. Na trudni cama se moe
primijeniti osnovna masaa (str. 3637) iako u prva
eti ri mjeseca trudnoe valja bi ti vrlo njean kad se
masi ra trbuh. Kako se trudnoa razvija i trbuh postaje
veim. eni e goditi dajoj se utrlja ulje na tom dijelu
tijel a. Masi rajte njeno i brino. jer masi rate istodobno
dva ovjeka. Masaa takoer moe pomoi za vrijeme
trudova. kako se vi di na sl i ci dolje. al i valja poeti
ranije. kako biste se i vi i trudni ca navi knul i na nju
prije samog poroda. Ne zaboravite na masau nakon
poroda -ona pomae majci da se oslobodi napetosti
koju je stekla za vrijeme trudnoe i za vrijeme
trudova. 5hiarsu je djelotvoran u trudnoi. al i se ne
smije duboko pri ti skati trbuh. U poetnom stadiju
trudnoe djelotvorni su zahvat "eludac 36 (str. 1 26).
veliki el i mi nator (str. 1 1 9) i slezena 6. to se
nalazi iznad unutranje strane glenja. pokraj
goljeni ne kosti. Kad majka poinje i sti skivati dijete.
pri ti i te uni mjehur 2 1 na vrhovima ramena. Te
toke ubrzavaj u poroaj i smanjuj u bol. Ci o tretman
refleksologije mogu primi jeniti na trudni cama samo
strunjaci-profesionalci dok se poetni ci moraj u
koncentrirati na tehnike oputanja (str. 1 37).
+
Donji dio leda
#
I straznJlca
Trudnica lei bono dok vi
kleite uz donji dio ryezinih
leda. Ponite prstima
kruiili na donjem dielu
leda i krsnoj kOSli. potom
temeljilO gnjeire slranjictl
dok se trudnica
tlsredolOuje na
oputanje tih miia.
1
/

MAJ
C
tNSTVO
Alternativni
poloaji
L poodmakloj trudnoi i u
trudovima eni vie nee biti
ugodna masaa dok lei na trbuhu
Za masau na leima ili na
stranjoj strani nogu ona mora
leati bono s gornjom nogom
naslonjenom Fa jastuk. Kad je u
tom poloaju. moete joj pomoi i
za vrijeme trudova masi ranJcm
donjeg dijela lea i stranjice. kako
je prikazano na slici dolje. jer
kontrakcije miia u (om podruju
mogu usporiti sputanje bebine
glave. Za masau prednjeg dijela
eni e moda biti najugodnije ako
sjedi razdvojeni h nogu naslonjena
najasluke. U tom poloaju moete
joj u trudovima olakali trbuni
pritisak laganim masiranjem
donjeg dijela trbuha. ispod
ispupenja. i l i zaustaviti drhtanje
nogu masi ranjem unutranjeg
dijela bedara.
Bedra
Ako se trudnici polnu tresti noge
na kraju prvejaze trudova, kleknue
izmeu bedara i masira)(e ih rako
da su prsti vae ruke okrenUli
prema dole. Radile odozgo prema
koljenima i natrag. Pritiife
tvrsto niz nou i lagano U2 nogu
tako da ne prekidate tok masaie
r

1 5,
LJ UDSKI DODIR
4
Dojenad
Zbog fizikog i emocionalnog zdravlja dodi r je za
dojenad kljuna stvar. U mnogim tropskim
zemljama masaa dojenadi oduvijekj e i ntegralni dio
njege djece - uljenje ti ti kou u roploj kl i mi . dok
masi ranje i istezanje tijela, prema njihovu vjerovanj u,
pomae dojenadi da ojaaj u. (To bi moglo bi ti rono
jer pedijatrijsko ispi tivanje pokazuje da ranije roena
djeca napreduju daleko bre kad i h se redoviro
masi ra. ) Ni z zahvata, koji ovdje pokazujemo, zasniva
se na tradicional noj i ndijskoj vjeti ni masae. Ona e
ojaati vezu i komuni kacij u i zmeu roditelja i djeteta
i omoguit e roditelju da razvije svoj osobit nai n
dodi rivanja koj i m e umi ri ti i l i utjeiti dijete. ROditelji
koj i redoviro primjenjuju masau ustanovil i su da ona
pomae djetetu da zaspi, da bolje jede i oslobaa i h
greva crijeva u prvim mjesecima ivota. Dijete
moete poeti lagano trljati ul jem ve nakon prvog
tjedna od roenja, a do prvog mjeseca postupno
pri mijeniti cio redoslijed masae. Pokuajte svaki dan
napraviti cio ni z zahvata u vrijeme kad je dijete
raspoloeno, kad nije umorno i gladno - najbolje je
pola sata nakon hranjenja. Nakon masae potrebno
je okupati dijete u roploj vodi koja oputa. Djetet uje
potrebno mal o vremena da se navikne na masau -
ono e se opustiti i poeti uivati kad vai pokreti
postanu sigurniji. Dojenad su pravi izazov za masere
zbog nagrade koja vas eka, j er i h vei na brzo pone
aktivno sudjelovati u masai . Kad dijete koprcanjem
odgovara na va dodir, masaa postaje poput
zajednikog plesa i l i igre.
I S4
I Uljenje prednjeg dijela
tijela
Polako i njeno ucr(ajte
malo ulja preko cielog
djecerovog tiela, od
ramena do sropala.
izbjegavajui lice. UUe
razmaice dlanovima ili
podlakticama.

Poetak masa e
Za masau djelela soba mora
biti vrlo [Opla. Najbolje je da
masirate sjedei na (lu
ispruenih nogu. Masau
.
poinjete kad dijete poloite
na svoja koljena tako da su
mu noge okrenute prema
vama. Neka vam noge budu
gole kako bi dijele bolje
osjetilo dodir vae koe: ispod
sebe na tl u stavite runik u
sl uaju da dade do
nezgode, Koristite prirodno
ulje koje lako upija, kao to su
bademova i l i ulje od kokosova
oraha i pazite da bude toplo;
boicu s uljem stavite L
zdjeli cu s toplom vodom. I
vae ruke. dakako. moraju biti
tople i bez ikakvog nakita, kad
svlaile dijete. Zahvate
izvodite od sredine tijela
prema vanjskoj strani, to je
jednostavnije i to spreava
zatezanje koe. Pokuajte
ponovili svaki zahvat tri puta
u neprekidnom ri tmu.

m
1
DOJENCAD
l 55
LJUDSKI DODIR
Prednja strana
tijela
Masau ele poeti na
prednjoj strani tijela. jer e se
dijete osjeati sigurnijim ako
vam bude moglo vidjeti lice. a
i vi ete iz izraza njegovog lica
moi zakljui ti pritiere li
prejako i l i preslabo - preslab
dodir ui ni t e ga nesigurnim.
U lom ni zu zahvata masi raj te
niz tijelo od glave do stopala
grudi. ruke i ake a zatim
trbuh. noge i stopala. Kad
masi rate ruke i noge. zavrite
svaki ud prije nego tO preete
na drugu stranu.
4 Stiskanje i uvrtanje
ruke
Djetetovu ruku uhvatite
jednom rukom a svojom
drugom rukom lagano
stiite niz ruku. od ramena
do runog zgloba, kako je
prikazano na slici Ponoviee
eri puca jednom wkom. a
zatim drugom. Sada obavite
dJeeecovu wku svojim
rukama i . imikajte . je
od ramena do runo ,
zgloba.
6' Masiranje trbuia
Ponite na desnoj strwli
povlaei naizmjenino
ruke prema sebi u
neprekinutom pokretu.
Postupno prelazice preka
trbuha s desna na lievo i
obrnuto. Ponovile poslUpak.
7 Zahvat od trbuia
do nogu
Jednom rukom zahvatite
djetetove gletnjeve i
podignite noge.
Podlakticom svoje druge
ruke polaganim pokretom
vucite prema sebi od pupka
do kolena i opet natrag.
Ponovile postupak tri puca.
(/ 7(1(/111 ZuU]tIl/C ruke.

g
/
Y

M
5 ))Otvaranje((
i irenje ruke
2 "Otvaranjet( grudi
Njetno polotite ruke na
sredinu grudi i palnice kruiti
prema gore i prema
ramenima. zarim prema
dOlje. niz rebra i opec do
sredine. Ponovite postupak.
3 Glaenje od kuka do
ramena
Ponice S rukama na
djetetovim kukovima.
Rukama klizile iswdobno
prema gore tako da se
sastanu na vrhu lievo
ramena ; zatim prema dole
do kuka. Zatim otklilite cako
da se sastanu na desnom
ramenu i polOm Opel do
kuka. Ponovile postupak.
S oba palca sliite djetetov
dlan da se orvori. kao na
\
slici desno. Zalim uhvalile
njegov runi zglob u svoju
ruku i slobodnom rukom
polako preite preko dlana
i preko prstiju istodobno ih
otvarajui,
Ponovile zahvate 4 i 5 na
drugoj ruci.
8 Stiskanje i uvrtanje
noge (desno)
Drfei stopalo ujednoj ruci,
drugom stiiee nou od
bedra do gleinja. Ponovite
tri puta, potom zamienite
ruke, Zatim ,.imikajte.
stopalo, kao to je
prikazano na slici gore.
9 ))Otvaranjecc i irenje
stopala
.. '
S oba palca stiite
strane taban da se olvori ..
Zalim uhvatite gleianj ili
donji dio noe i klizice
preko labana od
pele do prstiju, pritiui
lagano prste da ih ;slegnete.
Ponovile zahvale 8 i 9 na
drugoj nozi.
f

DOJENCAD

Stranji dio tijela

Poloile dijete potrbuke preko
svojih nogu. Masaa stranjeg dijela
oputa dijete jer smi ruje ivce
kraJjenice. Poinjete masiranjem
gornjeg i donjeg dijela lea i
zavravale dugi m zahvatima od vrha
do dna da . poveete .. lea i noge.
Pokreti moraju bi li glatki i letni.
l 0 Uljenje leda i nogu
Potako ucrlajte malo ulja
na ramena, leda,
stranjicu. noge i slOpala.
Vae ruke moraju pratiti
prielaze djetetova (iela
dok razmazujece ulje.
7
J
l
l

'
\
I I Uvrtanje( lea
Pocnite na strain};c; tako
daje svaka ruka najednoj
strani. Zatim krenite
prema gore do ramena, pa
opel dolje. neprekidno
uhrtavajui ruke s jedne
na drugu stranu. Ponovile
postupak ; zadrile
ujednaen ritam.
|
|
/
| < Zahvat na leima (dolje)
Jednu ruku poloite na
djeletOvu stranjicu. a
drugu poloiite na gornji
dio leda. Zatim gornjom
rukom tvrslO kUzice niz
leda da doete do druge
ruke. Lagano
stiite scranjicu
prije nego to podignete
ruke od (ijela. Ponovit
postupak.

Lice
Masaa lica sastoji se iz tri
dijela - pro masi rate elo,
pOlom obraze i zavr.avate
kruenjem oko USla. Rad oko
USla koristi mi .i i ma sisanja.
Ne nanOsite nikakvo ulje na
lice i radile njenije
izbjegavajui oi.
l 3 Povezivanje lea i
nogu
|

I
l 4 Lice (dolje)
A Polotice prSle na
sredinu
ela i polako ih povlaile
prema sljepooicama.
Ponovile poSlupak.
B Polotite prsce s obje
scrane nosa i povlaile ih
preko obraza do u$iu.
Ponovite postupak.
L P% tile pa/ce iznad
gornje usne i krulile oko
usta u supralnim pravcima
da se sastanu na bradi.
Ponovile postupak.
jednom rukom uhvatite glenjeve .
podignite ih i malo iSlegnire. Drugom
rukom klizile niz leda i noge u
jednom neprekinutom pokretu.
Dignite ruku i ponovile. Zatim
poloice dijele u prijanji poloaj da
biste radili na njegovu licu.
l 57
LJUDSKI DODI R
4
Starija dob
Dodi r je bi tan u svakoj ivotnoj dobi , a ni kad nam
nije tol iko uskraen kao u starijoj dobi . Zbog straha
od starenja, dodi r, koji nas je pratio i hrabrio u
djetinjstvu, sve je rjei meu odrasl i m l judi ma, a u
starijoj dobi svodi se esto na mrice njenosti i
lj ubavi.
C
i ni se da ne vi di mo da su stariji ljudi zapravo
ml ada bia u starijim tijelima, da se jednako osjeamo
u dvanaestoj i l i sedamdesetoj godini ivota ak i kad
smo tromiji i l i Ukoenij i , s mnogi m sijedim vl asi ma.
Masaa, shiatsu i refleksologija ne mogu nadomjestiti
pametan i aktivan ivotni sti l , ali uz pravi l nu i shranu
i redovito vjebanje oni mogu uvelike poboljati
kval i tetu ivota i nadvladati mnoge uobiajene
tekoe u starenju. Sve tri terapije smi ruju, oputaj u,
pomau da se smanji krvni tl ak, depresija i
usamljenost; sve tri , budu l i se davale s njenou,
pospjeit e ci rkul aci ju, smanji ti reumatske bolove i
ukoenost mi i a. Masaa e nadasve ui ni ti kou
zdravom i gi pkom, ali valja koristiti kval i tetno ulje i
ublaiti svoj pritisakjer koa starenjem postaje suha
i gruba.
Praktine
napomene
L starijoj dobi nee bi ti
sasvim ugodno primati (i l i
davati) masau na tl u. Stol za
masau je najprikladniji. ali
ako ga nemale, posjed nite
partnera u stolicu, pa ga
masirajte stojei i l i sjedei u
stolici iSle visine. Kod masae
lea primalac moe zajaili
s(Qlicu i nagnuli se naprijed
na jastuk. Odaberete l i bilo
koji od lih naina. pazite, na
tO da se uvijek moete
slobodno kretati oko svog
partnera. Kad masi rate stariju
osobu, zagrijte sobu i pri ruci
drite pokrivat da uroplite
dijelove tijela na koji ma
trenumo ne radile. Ako se va
panner ne eli razodjenuti .
moe se uspjeno masirali i
kad se zavrnu dijelovi odjee
i l i ak kroz ranku odjeu.
1 58
Poveavanje
savitljivosti
Mnogi stariji ljudi pate od
hladnoe i ukoenosti u
udovima. Rotiranjem i
masiranjem runih
zglobova i gleinjeva
pobOljat e se cirkulacia
krvi i mobilizirati
zglobovi. Kad radile
na stopalima.
poduprite nou cako
da se koleno i stopalo
mogu OPUSCili.

\
\
Artritini zglobovi
Ako nema upale. ukoenost
od arcricisa moe se
smanjici masa10m zglobova
i njihovim iscezanjem do
granice boli.
Upozorenje:
Ne masirajle nikoga s
kardiovaskularim
pocekoama. a u
sluajevima arcritisa.
masirajce samo kad
nestane upala.
r
STARIJA DOB

LJUDSKI DODIR

Masaa i vjebanje
Za sve oblike vjebanja. naprimjer. atl eti ku. ples i
bi ci kl i zam. masaa je od goleme koristi jer oputa
tijelo i lijei povrede. Prije vjebanja. masau treba
da dopuni (al i ne da zamijeni) zagrijavanje i istezanje.
kako se vidi na sl i ci dolje. Nakon gotovo svakog
vjebanja potrebno namje nekoliko mi nuta za odmor
da povrati mo energetsku ravnOle u u nai m
mi i i ma. Al i kad nismo u dobroj formi i ako
prenaporno vjebamo. ponestaje nam kisika, to u
mi i i ma uzrokuje srva ranje rernih rvari koje
izazivaju bol i umor i treba dugo da se odstrane.
Masaa ubrzava odmaranje i pomae mi i i ma da se
vrare u prijanje sranje. jer pospjeuje ci rkul aci ju kri
i otklanja rerne tvari. Lokal na masaa smanj uje
sklonosr grevima i fibroznoj degeneraciji te pomae
oporavku kod isregnua i pretegnua mi i a i
zgl obnih sveza. Trermani refleksologije i shiatsua
rakoer su vrlo djelotvorni . Mnogi arleri ari tvrde da
rre bolje poslije rrermana refleksologije jer ne samo
da su i m stopala labava nego i m je cijelo rijelo
uravnOleeno i opureno.
Masaa prije vjebanja
Sti mulativna masaa, najbolje
dan prije bilo kojeg oblika
napornog ili dugog vjebanja,
dovesr e organizam u dobro
slanje i pomoi e da se ono
pripremi za velikI napor.
Poeljno je da se partner prije
masae is[uira hladnom
vodom. Moete primijeniti
osnovni niz zahvata masae
(str. 36 37), ali nakon
poteInih irokih. dugi h
zahvata. nastavite ustrije s
dubljim zahvatima. Osobitu
pozornost posvetite skupini
miia koji e se najvie
upotrebljavati . ukljuile
pokrete gnjeenja i udaranja
te neku od tehnika istezanja ili
mobil izacije zglobova (str. 46.
54. 63 i 72). Kondicijska
masaa spreava greve | l|
ukoenost. Nakon masae
partner se mora pola sata
odmarati.
1 60
Udaranje
Nakon to ste prilino
snano gnjeili miie noe,
primijenile neke od zahvala
udaranja. poput
,.sjeckanjat i lupkan)a
akama, da bi se bo{e
zagrijalo i stimuliralo lO
podruje.

Oputanje poslije
vjebanja
Poslije miine aknvnosli
masaa pomae da se bre
odstrane telni produkti koji su
se moda nakupili u tkivima,
ona oputa umorne miie
dovodei im svjeu krv.
Najbolje je kad vam partner
doe poslije lOp log tua i l i
kupke. a vi ete gajo nekoliko
mi nuta pustiti da se odmori pod
zagrijanim pokrivaem. Sobu
dobro zagrijte kako partneru ne
bi bilo hladno. Kao i kod masae
prije vjebanja, morate raditi na
cijelom tijelu koncentrirajui se
na one dijelove koji su podnijeli
najvei napor pri vjebanju, s
{ime to e vai pokreti bi ti
polaganiji i oputenij i . Ponite
dugim laganim zahvatima i
postupno preite na dublje da
bi se odstranile tetne tvari.
Njeno radite s onim miiima
koj i su upaljeni ... u protivnom
e se oni braniti jo veim
grenjem. Ako je osoba
povrijeena, prije masae se
savjetujte s lijenikom.
Oputajui zahvati
i vjebanje
Da umirite umorne miie,
vala sporim. rilmikim
pokretima masiraci prema
srcu ime ele pospjeiti
cirkulaciu krvi,
MASAZA I vJ E2BANJE
Referalna podruja
Svi oni koj i se profesionalno
bave sponom, plesom i l i nekim
drugim oblikom vjebanja, a
skloni su povredama miia i l i
prenapregnuti m miiima,
dobro je da naue kako e
tretirati svoje i l i prijateljeve
povrede pomou referal ni h
podruja refleksologije.
Referalna podruja su dijelovi
tijela tO anatomski odgovaraj u
jedni drugima, pa umjesto da
tretirate povrijeeno podruje.
moete tretirati podruje na
ruci i l i nozi koje odgovara tom
dijelu tijela. Najvanija
podruja su kuk i rame, bedro
i nadlaktica, koljeno i lakat.
potkoljenica i podlaktica te
gleanj i runi zglob na istoj
strani tijela. Velika je vrijednost
ti h referal ni h podruja tO
moete na njima raditi koristei
se osnovnom tehnikom palca
kad je dio tijela povrijeen i l i
upaljen. Ako, naprimjer.
partner ima frakturu desnog
glenja. moete ubrzati proces
lijeenja masirajui
odgovarajue podruje na
desnom runom zglobu. lako
samo referalno podruje nije
bilo oteeno, i ono e bili malo
bolno na dodir. Taj princip je
djelotvorniji od gornjeg prema
donjem dijelu tijela
Kuk
l Rame
Bedro
Nadlaktica
Lakat
Koljeno
Potkoljenica
Podlaktica
Stopalo
Saka

Y
1 61
LJUDSKI DODI R
Samomasaa
Samomasaa je jedan od najbolji h nai na da
postanete dobar maser. On'a otkriva ono to godi u
dvostrukoj ulozi davaoca i primaoca. Rijeje o starom
nai nu lijeenja kojemu svi pribjegavamo spontano,
kad smo ukoeni i l i kad nas neto boli - stiemo
napeta ramena i l i trljamo povredu. Prije mnogo
stoljea mongolski ratnici ri tual no su kori sti l i
samomasau da se oslobode straha prije odlaska u
bi tku. I pak, slabe strane samomasae su u tome to
ne doputa potpuno oputanje i lako dosezanje do
svih dijelova tijela. Njezine prednosti su u tome to
se moete masi rati u svim pri l i kama - na posl u, kod
kue, u automobi l u, kad god se osjeate napetima i l i
umorni ma, ako ste ukoeni i l i ako vas neto bol i .
Ni tko ne poznaje vae tijelo tako dobro kao vi sami,
nitko vam ne moe rei to vam najvie godi, nitko
ne moe tako precizno utvrdi t i bolno mjesto kao vi
.
samI .
Noge i stopala
Sjednite na elo ispruenih
nogu, Prvo radice na
sropalima. zatim na
glenjevima i
potkoljenicama, nastavice
na koljenima i poLOm na
bedrima od koljena do
kukova. Masau ele
izvoditi najprije na jednoj,
a porom na drugoj strani
liela.
l 62
Zahvati M samomasai
Masirali moete sve one
dijelove tijela koje moete
dosei. koristei se neki m od
pokreta osnovnog redoslijeda
masae. No najlake e vam
biti opustiti se ako budete
tretirali svaki dio L poloaji ma
i redoslijedu kako je OVdje
prikazano. radei od stopala
prema glavi. U tim poloajima
moete pritiskati i [suboe (vidi
str. l 29).Da biste na samome
sebi izveli refleksologij u,
sjednite tako da stopalo bude
na bedru druge noge i l L to je
jo bolje, radite na svoj i m
rukama (vidi str. 1 461 49).
Prije nego to ponete.
usredotoite se na svoju haru
(vidi str. 25). Svaki di o tijela
ponite masirati laganim
glaenjem. postupno radite
sve dublje isprobavajuI razne
pokrete I pritiske. Potrebno je
mnogo vremena da dobro
upoznate svaki dio svoga rijela
kako biste se poslije
samomasae osjeali
preporoena.
Kukovi i trbuh
Lezite podignutih kolena.
Masirajce cielo podruje
zdjelice, poevi s
unutranjim trokutom od
stidne kosci. oko nogu do
sjedne kosti. Okrenite se na
bok da biste radili na
podruju od sjedne kosti do
trtice. pa oko stranjice i
oko zdjeline kosti i kosti
kuka do prednje strane.
Okrenite se na drugu
stranu i ponovite postupak.
Zatim masi rajle trbuh.
A
Grudi
Lezite i masirajre od
solarnog spleca do klune
kosti. Izvlaite bone
strane. a zatim radite
izmeu rebara od sredine
tiela prema van.
Ruke i ake
JO uvijek u leeem pololaju
neprekidno masirajte ruke.
poevi s lievom. Prvo
masirajre svaku aku.
potom svaku podlakticu.
ukljuujui {akal. i na kraju
nadlakticu do pazuha i
ramenih zglobova.
SAMOMASAA
Ramena i vrat
Leei. pritiite dui
gornjeg ruba kljune kosti i
vrha ramena. Masirajle
vrat postrani i seraga. pa
lopatice i gornji dio lea.
Lea
Sjednite i masira)ce od
zdjelice prema gore. Lezile
na tlo i cr!ajce lea o
oklagiju ili gumenu loptu;
kad sjedile crlajte se o zid,
kad stojite o stablo.
Lice i vlasite
Lezite i snaino gladice
cijelo lice od ela do obraza
radei od sredine prema
stranama. Masirajte teljust
i ui, potom cijelo vlasite.
Zavrile ,.povezivanjem .
cijelog tijela. a zatim se
odmorile.
! 63

t 6V8H 6 Lt 6 8
Obl i k naega tijela je grafiki izraz
onoga LO osjeamo i mi sl i mo. U njemu
se ogleda naa prolost jer nas je obli
kovalo ivomo iskustvo. Na osnovni
tjelesni obl i k. kao i njegovi pojedi ni
dijelovi znatno otkrivaju na psi hiki
ivot - pa proizlazi da mukarac s
djeakim tijelom moda podsvjesno
eli ostati djetetom. a blijedo i slabano
tijelo moe otkriti neutaenu glad za
emocijama. Razumijevanje tijela znai
razumijevanje tjelesnog govora . To
znai t umaenje vi zual ni h rjeenja LO
otkrivaju kako osjeamo. mi sl i mo i rea
giramo. koristei LO znanje da se poku
amo oslobodi ti napetosti koja se uvu
kl a u nae tkivo. Koji su LO presudni
fakLOri koji se udrUUjU da bi svakog
od nas ui ni l i jedinstveni m? Dolazimo
na svijet s fizikim i psi hi ki m predispo
zicijama obli kovani m u geni ma nai h
predaka. no na daljnji razvoj ovisi o
mnotvu drugi h utjecaj a: odgoj u. fizi
ki m i psi hi ki m utjecaji ma koj i ma smo
izloeni. kako i gdje i vi mo. emocional
ni m stavovi ma. zani manju i fizikim
akti vnosti ma. Maloj djeci je potreban
dodir i ako t U potrebu ne zadovolje u
obitelji i l i ako i m je ona stalno uskrae
na. onda u sebi doivljavaj u sukob
izmeu elje da je ostvare i iSlOdobnog
suzdravanja od nje iz straha da ne
budu odbijena. To suzdravanje pove
zano je s kontrakcijom mi i a. IO s
vremenom postaje kronino i podsvje
sno - mani feslira se moda u tvrdi m.
uvueni m ramenima i rukama koje
labavo vise ni z bol\ove. onemoguene
da dou do dodira za koj i m ude. u
strahu da se bore za ono tO ele u
ivotu jer se boje da lO nee postii.
U i stonoj medi ci ni razumijevanje ti
jel a tvori najvei di o tradi ci onalne me
dicinske dijagnoze. Svaki je organ pove
zan s osobi LOm emocionalnom i men
tal nom kvalitelOm pa lijenik el i nai
uzrok bolesnikovih si mptoma i z boje
l i ca, mi risa tijela. glasa. kao i i z lOpl i ne
tijela i bila. Na Zapadu. uenje i tera
peulsko koritenje veza izmeu linosti
pojedi nca i fizikih karakteristika ne
dati ra odavno te se na ti m zapadnim
si sIemi ma zasniva i ovo nae. Veliki
broj di sci pl i na sada priznaje vanu
ul ogu razuma i emocija u zdraviju I
grai tijela.
Vrijednost razumijevanja tijela je u
LOme LO nam daje kanu pUIeva svakog
problematinog podruja u pojedinca.
Kad se, naprimjer. otkriju podruja koja
se i ne pri l i no nerazvijeni ma i l i pak
ona u koj i ma energija slagnira i l i je i ma
previe. moele raditi na tome da i h
uskl adi te. Openilo. usredoLOit ete se
na oputanje tvrdih prena peti h pod
ruja - u sl uaj u refleksologije tO ete
pOStii ako obratite osobitu pozornost
na bolne refleksne LOke : kod masae.
pak. postupnom i sve dubljom masa
om bl oki rani h podruja.
U ovom smo poglavlju prikazali samo
neke krajnje sl uajeve. Kad pregledate
vl asti LO i l i tue tijelo. nemojie upasli u
klopku pravei brze zakljuke i z usam
ljeni h slruktural ni h pri mjera. Razumi
jevanje lijel a je vjeti na koja se razvija
s iskustvom. S vremenom ete vie
naui ti koristiti vl asti tu i nt ui ciju kojom
ele stjecati pravu sl i ku o tijel i ma. Svaki
je ovjek jedi nstven - a cjel i na moe
dati sasvim drugaiju sl i ku od zbroja
njezi ni h dijelova.
l 65
RAZUMIJEVANJE TIJELA
4
Razlike i nesklad
Kad prvi put upoznajete tijelo, morate pokuati
stvoriti cjelovit dojam. a ne se usmjeriti na specifina
podruja. U poetkU koncentrirajte se nekoliko
trenutaka zatvoreni h oiju (vi di str. 25). Otvorite oi
| promotrite sve ono to e privui vau pozornost.
Moda e vas zapanji ti razlike u boji i l i kakvoi koe
-jedno podruje tijela moe izgledati zdravo i sjaj no,
a drugo blijedo i manje ivo. Pogledajte obl i k i
vel i i nu tijela - je l i visoko i tanko. i l i je nisko i
mi iavo? Gdje je usredotoena energija? Kakav je
openi t dojam. je l i snano i mono i l i slabano i
ovisno? Moda l i nije tijela teku gl atko i l i se i ni daje
figura nepovezana, neproporcional no vel i ka na nekim
mjestima a mala na drugi ma. Jedan di o tijela moda
uope ne odgovara drugome - moda je glava suvie
velika, i l i gornja i donja polovica tijela izgledaj u kao
da pripadaju drugi m osobama.

esto ete se uvjeriti

da se tijelo doima razdvojeno. Najee razlike i
asimetrije uoljive su izmeu gornjeg i donjeg, l ijevog
i desnog. i prednjeg i stranjeg dijela tijela.
Nesklad izmeu gornjeg
i donjeg dijela
Kad govorimo o nesrazmjeru gornjeg
i donjeg dijela tijela, i ni se da su
energija i vitalnost tijela premjeteni
iskljuivo u gornjem i l i donjem
dijelu tijela. Kao da je energija
negdje blokirana pa uzrokuje
prekomjerno taloenje iskljuivo na
jednom dijelu. Dio kojemu nedostaje
vitalnost bi l e primjetno bIjedi i
slabiji. a esLO je i hladniji na dodir.
'
Kod osobe koja je gore jaka, grUdi i
ramena doimaju se napuhanima. a
\
zdjelica i noge ine se naperima i
/
nerazvijenima. Kod onih koji su jaki
u donjem dijelu. noge su velike
teke, al i je gornji dio uzak i stegnut.
Lj udi jaki u gornjem dijelu obino
su sigurni, racionalni i aktivni;
ponajvie su tO mukarci. Ljudijaki
u donjem dijelu obino su pasivni i
teko se dokazuju. Kad su u pitanju
osjeaj i. najee je rije o enama.
l 66

Jaki gornji dio (dole

lijevo)
Prenapuhana gorja
polovica doima se kao da
nadoknauje osjeaj
nesigurosti u donjem
dielu. Kukovi i noge ine se
nerazvijenim u odnosu na
gornji dio.
Dobro uravnoteeno
tijelo (do!e sredina)
Teina je dobro
rasporeena izmeu
gornjeg i donjeg diela
tiela.
C
ini se da energia
g/alko lee uzdui tijela i da
nema zapreka u sredini,
Jaki donji dio (dole
desno)
U odnosu na gornji dio,
noge i kukovi su preveliki.
Njezin stav doima se gotovo
prkosan. ali je podruje
grudi uvueno i suieno.

Nesklad izmeu
lijeve i desne strane
Nitko nije sasvim simetritan,
ali neki ljudi pokazuju
nevjerojatan srupanj
asimetrije. To se moe
dogodili zbog strukturalne
neravnotee. poput sko1ioze i l i
nagnutih kukova. Vjerojatno i
zbog razlike u muskulaturi
dviju strana -jedna moa biti
jata i otrija, druga njenija |
oblija. Lijeva strana tijela
uglavnom je povezana s
desnom pol utkom mozga i
obrnuto. Novija znanstvena
istraivanja utvrdila su da je
tijeva strana mozga
prvenstveno zaduena za
racionalnu mi sao i verbalno
funkcioniranje, a desna za
i nt uitivniju,
vizualno-prostornu |
emocionalnu stranu ivota.
Dvije strane tijela mogu
moda odraavati i takvu
razl i ku. No ako je osoba dobro
uravnoteena, tijelo e bi ti
simetrino. Izraena
asimetrija ukazuje vjerojalno
na sukob izmeu razuma i
emOCija.
Nesklad izmeu
prednje i stranje
strane
Nesklad se javlja kad netko
pokazuje razliite
karakteristike s prednje i sa
stranje strane. Prednja Strana
predstavlja nain kako elimo
da nas drugi vide, tj. ono tO
svjesno pokazujemo svijetu.
Stranji dio odraava nau
manje svjesnu stranu. dijelove
nae linosti koje moda
krijemo od sVijeta i l i od nas
samih. Jasno je da e lea
pokazivati vie napetosti i
negativnosti : to je kao kad
zaboravimo to smo sve
pohrani l i u podrumu nae
kue.
Nesklad izmedu Aktivni lik
lijeve i desne strane Lik se doima

Kod ovog ovjeka prilino snalnim i

uo!iv je prilino visokim s energijom
izraien nesrazmjer, s vie rasporeenom u
nagnutim kukovima i gorjem dijelu. On
ramenima, pa je sLji uspravno i ini
lijeva strana via. Ta se odlunim i
razlika je jasnia na spremnim na akciu.
slikama desno.
Prednja strana
(desno)
Ovaj se ovjek s
prednje strane doima
prilino snainim i
monim. Njegov scav
i p% iaj ramena
'
izazivaju.
Stranja strana

(sasvim
desno)
Gledan straga. on se

doima zabrinutim i
prilino tuinim. Iako
su mu ramena

iroka. ona se
doimaju
prekomjerno
oplereenima, a noge
suvie slabima.

RAZLI KE I NESKLAD
Pasivni lik
Lik je njetnij; i
zaokru teniji u
kukovima, pa ga co
ini tensrveniim.
Ramena su niia s
energijom
rasporedenom u
donjem dijelu Doima
se pasivniim.
.
/
'
l 67
RAZUMIJEVANJE TIJELA

Stopala i noge
Naa stopala i noge odraavaju na odnos prema
stvarnost i . stanje naeg korijena chalre (vidi str. 1 89)
i nai h temelja - nai h najranijih i skuslava s raznim
vrstama zati t ni ka od maternice do maji ni h ruku.
samog tl a i l i majke zemlje. Kao dvonone ivOIinje
u dodiru smo sa zemljinom energijom preko stopala.
l l i })stoj i mo na zemljill, i l i Ilse borimo!(, i l i nastoj i mo
da stanemo na vlastite noge. I zrazi kao ovi
odraavaju nae instinktivno shvaanje veze izmeu
stopala i nogu i cjelokupnog osjeaja sigurnosti.
povjerenja i dodi ra sa stvarnou - sa zemljom po
kojoj hodamo. Nesi gurnost moe bi ti izraena u
slabim nogama i stopalima. nerazvijeni m i ml i lavim
mi i i ma. to ni su dorasli zadatku da nose nau
tei nu. Ona se vidi i u koenj u nogu i stopala. pa su
mi i i tvrdi. a zglobovi zakoeni .
Stopala
Stopalima dodirujemo tlo i
izmjenjujemo energiju sa
zemljom pOpUI korijena
stabla. Da biste razumjeli
kakvu ulogu i ma stopalo,
ustanite i nekoliko minuta
stojte bez cipela. Provjerite
kako je rasporeena vaa
teina - prema jaslutiima.
petama i l i ustranu? Osjeate li
se udobno na stopal i ma? Jeste
l i napeti i l i oputeni? Moda je
teina uglavnom na
unutranjoj strani zbog malih
l ukova i nastojanje za boljim
osloncem na tl u. I l i se moda
vaa stopala doimaju dovoljno
oputenima s dobro
zaobljeni m lukovima pa su
dobar oslonac vaoj teini i
nema nikakve napetosti.
Moda ete pak primijetiti da
se vaa stopala dOimaju
zgrenima. s visokim krutim
svodom i svinutim prstima.
Desno su prikazane tri vrste
stopala koje se najee

susrecu.
1 68

Veza sa tlom
Da bi energija nesmetano
tekla tijelom. bitan je dobar
dodir sa tlom. Oni ljudi koji
nisu dobro povezani sa tlom
skloni su nesigurnosri i
bjeanju od stvarnosti. Njihovi
miii su i l i kruti i l i mlohavi
to nije dobro ako se treba
suoiti s novim terenom. Te
fizike karakteristike mogu
pratiti odgovarajui mentalni
stavovi krutosti ili
popustljivosti. Lj udi dobro
povezani sa tlom ine se
uravnoteenima i
usmjereni ma. Savitljivim
stopal i ma i nogama. brzo se
prilagouju nepoznatim
terenima i ostaju otvoreni i
dobro reagiraju na svaki novi
zadatak u njihovu ivotu.
Ravno stopalo
Lukovi su sputeni i
oslabluju cijelu strukturu.
Stopalo se dOima kao da se
pokuava priliepiti za efo
radi boleg oslonca. Teina
je uglavnom prebatena 110
wwtranju stranu
glenjeva.

))Normalnolj stopalo
Cijelo stopalo izgleda gipko
- relina je ravnomjero
rasporeena na jast ut;e i
pele. a luk je u sredini
wlUlranjeg dijela slOpa/a.
Kruto stopalo
Stopalo se doima kruto i
prekomjerno slegnUlO paje
u nestalnom dodiru sa
({om, Lukovi pod prstima
su kruti i izvuteni prema
gore; prsti su svinuo' kao da
ele zagrabiti zemlju

Glenjevi i koljena
POput stopala. glenjevi i
koljena su takoer povezani
sa Ilom svojom pOkretljivou
i ravnoteom. Neravnotea i l i
slabost u stopalima moe
utjecati i na te zglobove. Nain
hodanja otkriva ovjeka i
njegovu vezu sa stvarnou -
bilo da sitno koraa i l i pravi
velike korake. Ako su
glenjevi nestabilni i slabi.
hod moe bi ti nesiguran i
teturavo
Koljena osobito govore o
naem osjeaju sigurnosti -
kad se bojimo. tresu nam se
koljena. Kad nesigurnost traje
dugo. odraava se u
sputanim. napetim koljenima.
Normalna i zatvorena
koljena
..Normalno . koUeno
(desno)je gipko i oputeno,
te doputa energiji da lee
izravno gore i dolje od
sredine noe. Uvueno
koljeno (sasvim desno)
doima se krucim. pa blokira
lDk energije i pokret ini
krutim.
Oblici bedra i noge
Naa sposobnost da se
suzdri mo, te aktivnost i
spolnost Odraavaju se u
bedrima. Kad se osjeamo
ugroeni ma. noge su nabijene
energijom dok se spremamo
na borbu i l i skok. Ako ne doe
do akcije, noge se mogu tresli
Ostraha dok energija trai da
se isprazni. Kod nekih ljudi
kronina nesigurost i
nesposobnost da se upuste u
akciju mani festira se u
karakteristinom obliku nogu
- mogu bi ti teke i ml itave, i l i
vrSle i krute, i l i slabe i
nerazvijene kao da su se
pomirile sa sit uacijom. Dva
uobiajena oblika prikazana
su desno.

\
\ t
Svijene noge i
priljubljena koljena
Svijene noge (dole) spajaju
se visoko gore s bedrenim
miiima navuenima gore
prema spolnim organima,
spreavajui pokretlivosl
zdjelica i sl/zbiajui puni
spolni izraz. Poloaj
\
STOPALA 1 NOGE

spojenih koljena (dolje

desno) odraava stav
samozatite, jer se noge
trlaju jedna o drugu zbog
oslonca.
l 6
RAZUMIJEVANJE TIJELA

Zdjelica
Zdjelica je di o tijela koj i spaja noge s trupom i
podrava kraljeni cu. Njezini glavni zglobovi na
kukovima i na bazi kraljenice omoguavaj u
pokretljivost cijelog tijela, osobito hodanje. Cijelo
podruje zdjelice povezano je s korijenom chakre i
harom, a ivci iz donjeg dijela kraljenice aktiviraju
spolne | el i mi nacijske funkcije, kao i noge i stopala.
Kao to smo Vidjel i , napetost i neravnotea u jednom
podruju tijela odraavaj u se na drugi m podruj i ma
u mi i noj optereenosti , pa tako ukoenost zdjeli ce
moe biti posljedica loe povezanosti nogu sa tlom i
obrnuto. Nai n na koj i hodamo i pomiemo kukove
odraava na stav prema spolnosti i el i minaciji.
Zdjeli ca koja nije blokirana moe se pri kretanju
njihati naprijed-nazad, a zdjel i ca puna napetosti
pokree se popU[ krutog komada koji pri si ljava noge
da se pomiu ukoeno. Napetost u tom dijelu moe
utjecati i na stranjicu i esto ukazuje na nedostatak
pune spolne aktivnosti.
Stranjica
Miii stranjice povezuju
zdjelicu s nogama i pomau da
se odrede njihovi uzajamni
poloaji i mogunosti gibanja.
Nape(Qs[ u lom dijelu moe
odraziti tekoe s davanjem i
primanjem i potrebom za
posjedovanjem. PodrUje je
povezano s el i mi nacijom. Ako
djecu prerano navikavamo na
toaletu. druge miie kao to su
oni uz zdjelicu i stranjicu moe
se navesti da konrroliraju
kretanje crijeva.
Nagnuta zdjelica
Stratnjica nagnula
napried (dole lievo) je
uvuena. a zdjelica strM
naprijed i gore. Taj poloiaj
esto prare slabe ili krute
noge le pretjerano
.
razvijena gornja polovica
tiela. Strainjica nagnUla
seraga (dole desno) znai
daje donji dio lea napet i
uvuen. ona je ispupena a
zdjelica uvuena popuc
luka. Doima se kao da se |
osoba boji opustiti se,
l 7O
|
|
Stisnuta stranjica
U ovom primjeru analnog
drianja .. slratnjica je
neprekidno stisnuca i
spojena.
Nagnuta zdjelica
Kad se mnogo napetosti i
energije zadrava u podruju
zdjelice, ne samo da e
pokretanje bi ti ogranieno
nego se sama zdjelica naginje
prema naprijed i l i prema
natrag. Kad stri naprijed.
zdjelica nije u mogunosti da
se zaljUlja prema natrag da
uzme novu energijU za nove
pokrete | otvoreno iskazivanje
osjeaja.
Poloaj prema natrag znai
visoku nabijenost energijom.
al i kako se zdjelica ne moe
zaljuljati prema naprijed da
oslobodi energiju. dolazi do
njezina blokiranja,
'

V
Povueno dno zdjelice
Ovdje su unutranji bedreni
miii povueni gore pa su
miii na dnu zdjelice (pubo
kokcigijalni miii) napeti.
J
Trbuh
Trbuh je sjedite hare, sredite gravitacije, snage i
ivornosti i bl i sko je povezan s nogama i osjeajem
povezanosti s tlom. Tu su smjeteni nai trbuni
osjeaj i , i nsti nktivne potrebe poput gl adi , spol nosti ,
zatim emoci onalna punoa i l i prazni na. Ako slobodno
i duboko di emo, trbuh se pokree s dahom. Zapadna
kul tura, meut i m, nije blagonaklona prema trbuhu.
Ako nije ravan i vrst, ljudi ga steu pojasevima i
korzetima jer mu mi i i ni su dovoljno snani da se
sami dre. Zbog toga su nam trbuni osjeaji kruti ,
otcijepijeni od naih osnovnih potreba, nae glave
preuzimaju nadzor, esto nepotujUi nae osnovne
elje. Izmeu glave i trbuha je srce, nae emocionalno
sredite, zaglavljeno u sukobu i zmeu trbuni h
osjeaja i razuma. Ukoliko sva tri sredita rade
usklaeno, mogu se postii jedi nstvo i ravnotea.
Otuen trbuh
Prirodan trbuh (desno)
Mnogi ljudi tete samima sebi Kod male djece i u
uvlaenjem trbunih miia
primitivnim drutvima
zadravajui i h stegnutima. trbuni zid obino je
To se esto susree kod onih oputen i frbuh se svakim
koji vole mi l i tanInO dranje =
udisanjem slobodno iri.
brada gore. grudi van, trbuh Trbuh i grudi sujedinstveni,
unutra*,. Nebriga se moe
a ne odvojene cjeline.
uoiti i u sluajevima
gojaznosti. kad pogreno
pokuavamo nadoknadili
osjeaj praznine pretjeranim
jedenjem. a zapravo se osjeaj
praznine ponajvie javlja ba
zalO to smo odvojeni od naih
>trbunih osjeaja ...
Napet trbuh (desno)
Trbuh se stalno uvlai.
miii su tvrdi i kruti. a
osnovni porivi prigueni.
Ta vrsta oklopa prisilava
pojedinca na plitko disanje
grudima.
Nadut trbuh (sasvim
desno)
Gojazan i ceak trbuh moe
prekriti i sakriti osjeaje.
Kad nije u vezi s tim
vitalnim sreditem.
pojedinac moda nee moi
prepoznati i ispunici svoje
pocrebe.
\
ZDJELI CA l TRBUH
'
L

/
//
l 7|
RAZUMIJEVANJE TIJELA

Grudi
U svom prirodnom stanju prsni ko je fleksibilan
kotani oklop koji se neprekidno giba u ri t mu disanja.
Sadri i titi vi tal ne organe. srce i pl ua. a povezan je
sa chakrama solarnog spleta. srca i vrata - sreditima
ivotne energije i l i svijesti . koji su zadueni za
primanje energije i njezi nu raspodjel u. emocije i
izraavanje osjeaja (vidi str. 189) . Kod osobe ije se
grudi laho pomi u. jer su bez oklopa. njenost i
toplina povezani sa srcem mogu se slobodno
i zmjenjivati ; ali kadje energija blokirana. kao zatita
protiv povrede. takvi se osjeaji tee izraavaj u. Oi t
je glavni respiratorni mi i . Protee se vodoravno od
prednje do stranje strane rebrenog oklopa i ako je
fleksi bi l an. dok se di e i sputa. masira trbune
organe. srce i pl ua. Puno. oputeno disanje jaa i
hrani cijelo tijelo, al i preesto je tok energije blokiran.
Ako su nam osjeaji previe bol ni . nesvjesno
napinjemo di ne mi i e, jer restrikcijom daha
y . . . . W .
moguce Je umrtvI ti oSJecaJe.
Preiroke i klonule
grudi
Nae su grudi sposobne da
prihvate veliki intenzitet
osjeaja. ali kad je oit stalno
napet i l i mi ti ra nae disanje.
tada i fiziki i emocionalno
trpi naa vitalnost. Kronina
napetost moe uzrokovati
razne pojave. a dva krajnja
oblika su prekomjerno
razvijene i klonule grudi.
Osobe s preirokim grudima
ini se kao da imaju napuhan
gornji dio tijela koji se gUbi
prema donjoj nedovoljno
razvijenoj polovici. Kao
linosti mogu izgledati
racionalni. sigurni i
samodovoljni. No oni su
zapravo defenzivni i boje se
oputanja. Nasuprot njima.
oni s kl onuli m ili usukanim
grudima ne mogu duboko
udisati i obnavljati energij u.
Zato se doimaju blijedima i
umornima. esto
iscrpljenima. kao da im je
potrebna pomo.
1 72

l
|

Normalno disanje
Kad udiemo. oit se suava
i sputa gurajui donja
rebra i grudnu kost prema
gore i prema van. u emu
pomau medu reb reni
miii. pa se trbuh poinje
nadimati. Svojim
podizanjem rebra
poveavaju grudnu
up!inu. pa zrak moe ui
u plua. Kako se oif oputa
i pomie. elastini zid grudi
uzmie i zrak izlazi iz plua.
.
Preiroke grudi
Grudi (gore lijevo) doimaju
se napuhanima i
podignutima. Njihovi kruti
miii spreavaju ih da se
vie pomiu prilikom
izdisaja. Oputanje drugih
miia moe pomoi da se
lO sprijei i omogUi pun
izdisaj.
Klonule grudi
Grudi (lijevo) ine se
napetima i krhkima. kao da
su se uvukle u sebe. Ljudi s
takvim grudima ostav !a ju
dojam rezigniranosti i
ranjivosti. Kad bi nauili
dub!e disali. mogli bi
razmisliti i analizirati to ih
mui ce povratiti snagu.

Ramena i ruke
Ramena i ruke povezani su s radom. akcijom.
odgovornou i nainom kako se odnosimo prema
vanjskom svijetu. Zbog naeg uspravnog dranja koji
je oslobodio gornje udove i razvitka palca kojega
moemo postavi ti nasuprot svi m ostalim prsti ma.
meu i vi m bi i ma jedinstveno smo opremljeni za
i rok spektar aktivnosti - za dranje orua i oruja.
za davanje i uzi manje. udaranje i l i grljenje. Ramena
i ruke izraavaj u i l i zadravaj u mnoge emocije -
emocije koje polaze i z trbuha i grudi . s koji ma su
ramena bl i sko povezana. Sredite energije povezano
s ti m podrujem je chakra vrata koja je prvenstveno
zaduena za samoi zraavanje i komunikaciju rukama
i l i glasom. Pokuajte odgl umi ti razne vrste osjeaja.
poput ljutnje. radosti. veselja. umi ljenosti. straha.
oaja itd . . pa ete saznati kakvu ulogu i maju ramena
= *
O Izrazavanj u emocIJa.
W

Prerazvijena ramena
Snana, iroka ramena obino se
povezuju sa stereotipom mukarca.
Kad su uz lojo i zaoblena, upuuju
na linost koja se osjea
prekomjero optereenom. Ruke su
esto okrenute prema unutra. kao u
gorila.
Uska ramena
Osim H su slabana, ramena
. padaju i doimaju se stisnutima
(sasvim desno). ukazujui na l da
R osoba ne moe nositi lerel
odgovornosti re da joj nedostaje
snage da se s lime suoi i Hizmijeni.
Ruke obino vise mlohavo.
V
GRUDI . RAMENA [ RUKE
Ramena i ruke
Nain kako drimo ramena i
stupanj pokretljivosti L naim
rukama esto otkrivaju
nedoreene emocije. Najei
poloaji su izbaena i l i
pogrbljena ramena, to obino
ukazuje na samozatnniCki
stav. Uvuena ramena.
povezana sa priguenim
gnjevom. i podignuta ramena.
obino su izraz straha.
Nasljee takoer moe
odrediti oblik ramena IO
odraava nain prenoenja.
noenja i odus(ajanja od
odgovornosti. Od ovih oblika.
prikazujemo dvije vrSte
ramena - prei roka i uska.
Podignuta ramena
Ukocena od slraha (sasvln
lijevo) ramena oscaju
podignuta dok su glava i
vrat uvueni radi sigurosli.
Uvuena ramena
Ramena su uvuena
(sredina) kao da
obuzdavaju osobu da ne
udari. Vrat i donja eljust
stre prema napried a ruke
su povuene prema bonim
stranama.
Izboena ramena
Ramena su zaeimiki
zaokruiena (lievo) kao da
paze na grudi i srce. U ovom
poloaju rebra su esto
suena. a gorji dio grudi
uvuen, dok su ruke
stisnute uz bokove.
1 7)
RAZUMIJEVANJE TIJELA

Vrat, glava i lice

U predjel u vrata i glave smjetena su chakre grl a.
obrva i tjemena - sredita energije koja se odnose na
samoizraavanje i komuni kaciju. samosvijest i
nadsvijest. Vrat je prometan put za protok krvi do
mozga i zraka do plua - prolaz koji posreduje
izmeu naih mi sl i i osjeaja u obl i ku i vani h
i mpul sa. Kao i grlo. vrat je mjesto gdje se esto
javljaj u napetost i stezanje ako se osjeamo
emocionalno premoreni ma. Pri upoznavanj u tijela
liceje di o tijela koj i najvie otkriva. a vjerojatno gaje
najlake -proital i ". Izrazje iskaz i skustva pa se naa
l i ca esto obl i kuju oko jedne sredinje teme - teme
koja je i l i pravi odraz naih osjeaja i l i maska koj u
smo odabrali za preruavanje da bi smo se suoi l i s
vanjski m svijetom. Mnogi od nas stavljaj u masku
nevinosti i l i masku nadmonosti da bi ostavi l i
odreeni dojam i . to je jo vanije. da bi njome neto
postigli - moda da sebi priute zadovoljstvo za
.
nezadovoljene potrebe i z djetinjstva.
Glava i vrat
Natin na koj i drite glavu
govori kako osjeate sebe i
svije . Ako ste Q(voreni i
oputeni. vrat e biti gibak I
pokretan, a glava e stajati u
sredini tijela. Al i . uestaliji je
sl utaj kad je vrat kronino
napel i glava nasaena u
karakteristinom poloaj u.
Glava i sturena naprijed moe
ukazati na agreSivnost i l i
odlunost, al i zajedno sa
sVijenom kraljenicom navodi
na klonulosl. a esto i na
enju. Kad su glava i vrat
povueni straga (na slici dolje
desno) to moe ukazivati na
krutu, bezosjeajnu linost.
1 74
T
\
G1ava prema naprijed
Glava vie stri napried (na
slici dolje lijevo). to
ostavla dojam agresivnosti
ili. kao to je ovdje slutaj.
zavisnosti, Takav stav testo
jo! prati izbatena teljust.
Glava prema natrag
Takvo drtanje moe
ukazivati na krutost U
ostvarivanju ciljeva (sasvim
dole lijevo).
Glava nagnuta ustranu
Glava koja se naginje
ustranu (dolje) navodi na
neodlutnost, nesposobnost
da se izravno, uspravnom
glavom suoi sa !ivotom,
Ako je glava uz lO i
pognuta, to ukazuje na
bojaljivosl.

Lice
Kao i druge dijelove tijela.
najvei dio strukture lica i
izraze lica oblikovali su
emocionalni i duhovni stavovi.
Da biste lake tumaili lice.
moete ga podijeliti u tri
glavna podruja. Iznad obrva
je mentalno i duhovno
podrUje: obje strane nosa,
ukljuujui oi, pripadaju
emocionalnom podruj u;
oralno podrUje od nosnica
nie odnosi se na fizike i
spolne aspekte tijela. osobito
na pritjecanje energije. Oblik i
osobine lica odraavaj u se
takoer u dijelovima lijela.
kao to je prikazano na karti
lica, desno. Kao tose vidi.
eljust odgovara zdjelici i
napetost kod jednog ima
odjeka u drugom. Stisnuta
eljust moe znaiti
priguenu ljutnju. strah od
oputanja; napeta zdjelica
eslo znai uzdravanje od
spolnosti. Izboena.
prerazvijena vilica oznaava
odlunost i prkos, dok
uvuena, nerazvijena vilica
moe ukazivati na povuenost
u ivotu. Sama usta pokazuju
to nam treba. a to namje u
fizikom i emocionalnom
smislu ispunjeno - usne.
naprimjer, mogu bili pune i
oputene i l i tanke i stisnute.
Za oi se kae da su zrcalo
due, a mrenica zapravo
potjee od modanog tkiva.
Nijedan drugi dio ne moe se
pohval i ti takvom raznolikou
izraza - tunog. prodornog,
milog. iskrenog. moleivog
pogleda. Na mnogim licima
primijelil ele razliku izmeu
desnog i lijevog oka. U
ezoterinoj filozofiji za desno i
lijevo oko se kae da imaju
razliite energije. Desno oko
oznaava ego. aktivnost.
mukost i odnos prema ocu;
lijevo oko oznaava duh,
receptivnost. enskost i odnos
prema majci.
Izboena, prerazvijena
vilica
.
Vilica stri naprijed (dolje)
u izrazu agresivnosti i
tvrdoglavosti.
Nesklad izmedu lijevog
i desnog oka
Desno oko ini se otvorenie
dok se lijevo doima
napetiim, zatvorenijim i
deJenzivnijim.
VRAT. GLAVA I LICE
Karta lica
Razliiti dijelovi lica
odgovaraju razliirim
dielovima tijeta. kao na
crteu. Celo odgovara glavi
a obrve ramenima l
rukama. Sredina lica
predslavlja trup, oi su u
razini srca. Vrh nosa
odgovara hari. usta
spotnim organima. vilica I
brada zdjelici. nogama i
stopalima.
Uvuena, nerazvijena
vilica
Vilica ima iZraz boli (dolje).
kao da su tu osobu stalno
zapostavlali le nie u
stanju da "proovori ..
l 75
RAZUMIJEVANJE TIJELA

Tijelo govori
Naa tijela priaj u nau ivomu priu - o naim
strahovima i eljama. naim najdubl ji m tajnama i
iskustvima. Svaki ovjek je jedi nstvena cjel i na. sam
svoj svijet koji se ne moe usporeivati . Ovdje emo
na tri razliita tijela pokazati kako moete srediti svoje
dojmove. povezati pojedine znakove i promatrati
osobu kao cjel i nu. Ako el i te upoznati vl asti to tijelo.
stanite i spred veli kog zrcala. ajedno mal o koristit ete
da gledate straga. i l i pak namjestite dva velika zrcala
tako da moete istodobno vidjeti obje strane tijela.
Kad budete upoznavali tijela vaih prijatelja.
promotrite njihove pokrete idranje prije nego to se
isprue. kako se kreu i kako di u. Kad se isprue.
moete stvoriti prve dojmove ve iz naina kako tijelo
prianja uz radnu povri nu i l i da l i su dijelovi tijela
uzdignuti zbog napetosti . Pazite da ne iznosite svoje
mi ljenje o tome kako tijelo mora izgledati.
Osl ukujte tijelo. pustite ga da vam govori a da ne
donosite sudove. Ono to otkrijete recite partneru i
koristite svoja saznanja da vode vae ruke. da
oslobode tijelo od ukoenost i .
1 76

Ivan
Ivanovo tijelo doima se
slegnulo kao da je iscijeeno
Zapravo. kad se gleda u
zrcalu. udi se kad vidi da Je
vei nego to je mi sli o jer se
osjea manjim nego to
zapravo JesI. Njegovo tijelo
ostavlja dojam velikog
odricanja i obuzdanosti.
osobito u podruju grudI. I ma
osjeaj kongestije oko zdjelice
i podruja trbuha a kad se
gleda sa strane vidi se da je
zdjelica jako uvuena. a donji
dio lea uvuen. Ramena su
TIJ ELO Govo<l
nagnuta unazad i malo
uzdignula. to ukazuje na
mjeavinu straha 1 nedostatka
sigurnosti. Ivanov gornji dIo
grudi je suen i mora se otVOri
- duboko disanje pomae da
smanj1 stalnu napctoSI i
kongestiju grudi 1 trbuha
1 77

RAZUMIJEVANJE TIJELA
Suzana
s prednje i stranje Strane
$uzanino dranje je dranje
djevojice, bez zatite i
pomalo upi mo. Stopala su
ravna i previe povezana sa
zemljom. a noge, iako prilino
dobro razvijene, doimaju se
malo bespomoni m. Zdjelica
l 78

je stegnuta i nakrivljena
udesno. Ci ni se da je najvie
njezine energije skupljeno L
trbuhu. kukovima i nogama.
pa izgleda da je donji dio
puniji i jai od gornjeg. Grudi
su vrste i stegnule. a ramena.
vrat i vilica ine se napelima.

S bone strane se vidi dajojje

glava isturena naprijed -
zapravo cijeli gornji dio sklon
je poloaju prema naprijed.
dokje donja polovica zastala i
kao da oklijeva.
Taj izraz nesigurnosti
pojaavaj u noge i ruke - l ijeva
ruka i stopalo su naprijed.
desna straga.

Marko
L Markovu se tijel u ponajvie
ociluje razliilOst lijeve i desne
strane. Cijela desna strana
izgleda sabita I rvrda -rebreni
oklop nagnut je udesno dolje.
desno rame je nie i zaobljenije
od lijevog. a desna ruka kao
daje dua. Kukovi su nagnuli

na desnu stranu pa je teina

uglavnom na desnoj nozi. U
gornjem dijel u energija je
nelo slabije rasporeena -
gornja polovica izgleda
snanijom I zrelijom. noge
vie djeake I nerazvijene.
Glava je visoko kao u vojnika
u stroj u. Ruilako dranje
TIJELO GOVORI
cijele figure govori o
spremnosti za .borbu i l i leto
osobito sprijeda Marko izgleda
izazivaki al i istodobno !
defenzivno. Njegova openita
krutost i uspravno dranje
moda kriju Sirah od oputanja
i stupanja u dodir s njegovom
njenijom Stranom Hnosti.
l 79
ANATOMIJA

Anatomija
Kad se tek upoznajete s masaom. bolje je da dodi rom
uite o strukturi tijela. nego IO ete leorijski svladati
analOmij u. Ako primjenjujete osnovne zahvate
masae na sebi i drugi ma. vrlo brzo ete poeti
dobivati osjeaj za tkivo pod koom. Kad budete
ponukani da se pozabavite graom tijela. vidjet ete
da e lQ bi ti nova di menzija u znanju koje ste ve
stekli iskustvom. U ovom poglavlj u navodimo osnove
anatomije i fiziologije tijela. pregled grade kostij u i
mi i a. ivanog sustava i koe l . naposljetku. aure
i l i fine energije koja okruuje nae fiziko tijelo.
Anatomija kosti
Kostur
Vie od 2U0kostijU i ne kostur
pokretljivim osnovom liJe la.
Kosti ne samo da dre t ijelo i
tite neke najosjetljivije
organe. nego omoguavaju i
pokretanje pomou zglobova
- veznih toaka izmeu
kostiju. Izboenja koja se vide
na nekim kotanim
povrinama sl ue za
privrivanje miia
Sve su kosti vlane i aktivne.
a hrana im je potrebna kao
svakom ivom organu. SastOje
se od tvrdog vanjskog sloja i
porozne unutranje mase -
kotane sri - koja sadri
matine stanice za stvaranje
krvnih Slanica i dovodi im sve
ivotno potrebne tvari.
Kotana sr proizvodi crvena
krvna zrnca i predstavlja
vano . skladite .. minerala.
Grada duge kosti. POput
bedrene kosti i l i fcmura.
prikazana je desno.
Tvrda kost
zglobovi
Dvije i l i vie spojeni h kostiju
ine zglob. U pogledu grae i
funkcije zglobovi se
meusobno razlikuju: neki se
zglobovi slobodno kreu i oni
nepomini spajaju kosti
l ubanje. Nekoliko je vrsta
pokretljivih zglobova,
ukljuujui arkaste zglobove
pOpUt koljena, glenjeva, lakta
te kuglastih zglobova poput
kuka i ramena. Krajevi kosu u
slobodno pokretljivom zglobu
presvueni su hrskavicom i
obavijeni opnom koja se zove
zglobna ahura. U ahuri
nekih zglobova nalazi se JO
tanka opna. |ZV. si novijaina
opna. Masaa sti mul i ra
funkci j u te opne.
l 8O
= =.

Artenja
Kotana modina
Koljeno
Koljeno je najveCi zglob u
lijelu. To je arkasti zglob
koji se giba samo u jednoj
ravninI. popu arke na
vratima.
t1cdrcna
kOSI
""", "a-!k "o", s,-
I
Kuk
Popw svih kuglastih
zglobova. kuk lina okruglu
glavu koja ulazi u kug/ast i
/eZaj pa Je omogueno
gib01e u svim pravc/nw
\
Bedren<
kOSI

Kostur s prednje strane

Lubanja
coe_a e|_as.
ooe_a e. _as.
Grudna kost
K_ana kost
Rebro

palana
` .
|
|os.
Lakatna '
kos<
/
k `

+
^



f
Bedrena kos l
Iver
\

/
\
l `
&
Rameni zglob
Nadlaktina kost
\
4
I

1 2 grudnih
kraljeaka
ANATOMIJA
Kostur sa stranje strane
7 vratni
kral
'

1
/
T

*
1
v

>
+

+
'
'
|

Greben
\
\
I 8|
ANATOMIJA
Miii
Miii nam omoguavaju
kretanje i o njima ovisi oblik
naeg tijela; pomau nam da
diemo. da probavljamo
hranu. da krv prot jee tijelom
te obavljaju nebrojene druge
tjelesne funkcije. Dvije su
glavne vrste miia: skeleIni
miii koje pokreemo svojom
voljom, i miii koji nisu pod
Struktura miia
Miii su izgraeni od
snopova meusobno vrsto
povezanih vlakana ili stanica
opskrbljenih krvlju, li mfom i
ivcima. Tetive na krajevima
miia privruju i h s
koslima. Puniji dio miia je
njegova sredina. poznatija kao
.. trbuh ... Dva miina kraja
zovu se .. ishodita". na mjestu
gdje su privreni. a
,hvatite .. je na mjestu gdje se
mii vee. Snopovi vlakana u
trbuhu miia izgraeni su od
jo sitnijih snopia vlakana i l i
konia koji se mogu stezati
(vidi na slici desno).
Funkcija miia
Kad mii iz mozga primi
poruku da se stegne. vlakna
klize jedno uz drugo. kako je
prikazano na slici desno. pa se
cijeli mii slegne i skrati. To
uzrokuje da se kosti. uz koje
je mii privreno privuku
blie jedna drugoj te dolazi do
pokreta. Miii koji sVijaju
zglobove zovu se
pregibaima. a oni koji i h
pruaju zovu se pruaima.
Kad. naprimjer. savijale lakat.
biceps (dvoglavi mii) -
mii pregibat na prednjoj
strani nadlaktice - kontrahira
se i podie palanu kost. kost
na podlaktici. Kad sputale
ruku. triceps (troglavi mi i )
mii prua na stranjoj
strani nadlaktice - kontrahira
se. a biceps se oputa i prua.
kako je prikazano na slici
desno.
l 82

utjecajem volje. poput srca

koje radi samostalno. Skeletni
miii vezani su za kost i :
veina miia radi u
parovima. jedan pokree u
jednom pravcu. a drugi u
suprotnom. Skeletni miii
izgraeni su od snopova
meusobno povezanih
miinih vlakana. simet rino
su rasporeeni sa svake
Ishodite
Miino vlakno
0puleno
Kontrakcija tricepsa
strane tijela. Na i l ustracijama
na slijedeoj stranici
povrinski sloj miia
uklonjen je s desne strane
tijela da se vidi dublji sloj.
Masaa moe pomoi da
rastjera tvrde vorove
miinog tkiva (miogeloze).
uzrokovane kroninom
napetou ili emocional ni m i
fizikim strahovima.
I
vlakana
Miino vlakno
kontrahirano
Kontrakcija bicepsa
7

Miii s prednje strane

r
'

#
\'*
l

+
'
\
I "

q

I ' uus
Povrinski miii Duboki mii i
!
ANATOMIA
Miii sa stranje strane

`
`
I

/
Rhomboid
us
I
Major

De1toid
Serratus

l
/
Amerior
z/
*

Trice
E
s
Maximus
Bice s Femoris
Gastfocnemius
'
Povrinski mi i i Duboki miii
!83
ANATOMIJA
Optok krvi
KrvnooplOni (cirkulalorni)
sustav raznosi krv kruei
tijelom. pa odaile i naziv -
cirkulacija. Kolanjem krv
dovodi kisik i druge hranjive
(vari do stanica. otklanja
letne produkte. a bijela
tjeleca se suprotstavljaju
nadiranju bakterija. Cijeli
sustav pokree srce, vrlo
efikasna miina pumpa koja
tjera oko pel litara krvi kroz
lijelo svake minule kad ono
miruje. a kac je pod naporom
ak do 20 litara. Odrasli
organizam sadri oko pel
litara krvL pa i kad se
odmaramo. sva naa kr
prolee u samo jednoj mi nuti .
Larkocrena oksigenizirana
krv iz srca se ubacuje u
arterije koje zavravaj u
krnim sudovima, nazvanim
kapiJa rama. gdje se kisik i
hranjive tvari izmjenjuju s
ugljik dioksidom i drugim
suvinim tvarima. Krv postaje
tamnijom. i vraa se venama
prema srcu gdje se upuuje u
plua radi ienja. Vene su
uglavnom blie povrini tijela
od arterija. a tlak u njima je
ni i . Masaa pomae optoku
krvi jer pospjeuje venozni tok
do srca i el i minaciju tetnih
tvari. pa tako smanjuje krvni
Ilak i poveava postotak kisika
u tkivima.
Srce

arkocrvena oksigenizirana
krv iz plua tee kroz plune
vene u lijevu sranu
pretklijetku l klijelku. a odatle
aonom do arterija i svih
dijelova tijela. Tamnija
deoksigenizirana kr vraa se
venama u desnu pretklijelku i
k1ijelku odakle tee kroz
plune arterije do plua radi
ponovnog obogaenja
kisikom.
l 84

Pluna
vena
Pluna vena
Bubrena
Bubrena vena
Glavna nska
vena noge
pl una vena
uplja vena
ona arterija
Lijeva prelklijctka
Lijeva pluna
vena Desna klijetka
Gornja

Limfna drenaa
Podruje
drenirano
desnim
limfnim
LimJa se stvara od krvi. Kad se
ona oisl i od netislOe. vraa
se u krv dvama kanalima:
desnim liminim kanalom koji
drenira gornju desnu stranu
liela i grudIlim kanalom
(ductus lhorocicus) koji
dren ira oswrak IUela.
Podruje drenirano
ni m kanalom
Limfni sustav
Limfni sustav pomae da se
odri prava ravnotea
tekuine u lkivima i krvi. da
obrani organizam od bolesti.
da sauva bjel anevine i
odstrani bakterije i druge
otpadne stanine produkte. To
je zamren sistem filtriranja
sagraen od sitnih limfnih
sudova koji raznose ukastu
tekuinu (limfu) kroz i lavo
tijelo. Do gibanja l i mfe dolazi
zbog aktivnosti oblinjih
miia, to nal i kuje masai.
jer limfni sistem nema
pumpu. poput srca. koja
pokree tekuinu. Limfni
sudovi prenose suvinu
tekuinu l bakterije i z tkiva.
ona se filtrira u Iimfnim
vorovima i l i lijezdama.
Ti vorovi proizvode bijele
krvne stanice i l i I i mfocite. Oni
se nalaze dU7 sudova poput
biserne ogrlice. Skupine
vorova nalaze se u vratu. pod
pazuhom. u preponama i
koljeni ma kao I uz slabinsku
hrptenjau. kako je prikazano
na slici desno. Masaa
sti mul i ra l i mfni optok.
pomae u otklanjanju
ml ijene kiseline i drugih
tetnih tvari koje nastaju
pretjeranim vjebanjem.
Desni li kanal
kanal
Limfni vor
ANATOMIJA
| 85
ANATOMIJA
ivani sustav
Livani sustav prima
unutranje i vanjske
podraaje. deifrira ih i
pohranjuje u mozgu le kao
odgovor formira ponaanje.
SasIOji se od dva dijela -
centralnog i perifernog.
Centralni ivtani sustav
ukljuuje mozak i lenu
modinu koji stvaraju
dvosmjerni sistem
komunikacije povezan
perifernim ivcima sa svim
drugim dijelovima tijela. Sam
periferni ivani sustav sastoji
se od dva dijela -
cerebrospinalnog i
autonomnog (regulira rad
unutranjih organa kao tO su
oplOk krvi. probava. disanje
itd), Dvije su vrste perifernih
ivanih stanica i l i neurona -
osjetni i motorni. Osjetni
neuroni prenose ivane
impulse od osjernih organa u
mozak. Motorni neuroni
prenose lenom madinom
informaciju i naredbe i z
mozga do organa i tkiva. Na
ivani sustav omoguava
nam da shvaamo i reagiramo
na okolinu; regulira takoer
aktivnosti drugih sustava u
organizmu. Masaa
poboljava stanje svih organa
u tijelu jer oputa I wnizira
ivce.
1 86

Centrani i periferni
>
Zlvcanl sustav
Telesna cencrala je u
mozgu i lednoj maidini -
to ini centralni ivani
sustav. Iz kraUenice se
ratvaju glavni live! da DI
doli do periferije ciela ili
eksrremiteta, formirajui
perierni sistem. Zb
jasnoe, periferi ivci vrlo
su pojednostavUeno
prikazani na iluslraciji.
modina
Krsratni
i ivac

Vratni
'

ivane zone
2
ivci kraljenice ravaju se u
parovima iz lene modine
posluujui razliite dijelove
lijela. Vrat i ruke opskrbljeni
su ivcima i z vramog
podruja: grudni ko i trbuh
ivcima i z podruja trupa:
donji di o lea, kukovi !
prednja Strana nogu ivcima
iz slabi nskog predjela. a
stranji dio nogu ivcima i z
krstanog dijela. Pri masai
korisno je znati koja podruja
tijela su u vezi s raznim
ivcima kraljenicejerete se
prema tome ravnati. Ako,
naprimjer, partner ima
ishijatine bolove u nozi,
morat ete se usmjeriti na
krstano podruje kraljenice
kao i na stranje strane nogu.
Bolesni kukovi mogu se
tretirati na slabinskom dijelu
kraljenice, a i lokalno.
Koa
Koa je najvei organ tijela,
onaje organ dodira. Osim toga
je zatitni vodootporni
prekriva tijela, a pomae da
se el i mi ni raju [etne [vari i
regul i ra temperatura,
Najvanije je da nam daje
poruke o okolini svojim
mnogobrojni m ivanim
zavrecima i l i receptorima.
Receptori oSjetljivi na lagani
dodir. bol. topl i nu i l i hladnou
lee vrlo bl i zu povrine koe,
dok oni koji se aktiviraju
pritiskom, lee dublje. Najvei
broj receptora osjetljivi su na
bol, a najmanje ih je osjetljivo
na topl i nu. U kOi su takoer
znojne lijezde koje izl uuju
terne [vari i pomau da se
tijelo hladi isparavanjem
znojenjem te lojne lijezde
koje proizvode uljni sekret koji
vlai kou i ti [i je od bakterija.

'
Struktura koe
Koa se sastoji od vanjskog
sloja stanica. epidermisa. i
debleg unulranjeg sloja.
dermisa. Epidermis. koji se
stalno obnavla. sadri
ANATOMIJA
Vratni
Grudni
Slabi nski
Krstani
stanice receptora koje
odgovaraju na dodir. dok
dermis sadri lojne i znojne
lijezde. Ispod dermisa je
sloj masci poznat kao
pockono tkivo.
Lojna lijezda 2ivac
A

@
Fo1ikul Znojna lijezda Krvni sud
Epidermis
Dermis
Potkono tkivo
187
ANATOMIJA

Aura i Chakre
Uz nau fi ziku anatomi ju sa sustavima krvotoka.
di sanja itd . . postoji i "fi na psihi ka anatomija I<oja
se ne vi di . Ta fina anatomija obuhvaa auru koja
okruuje tijelo i glavna sredita psihike i l i ivome
energije poznate kao chalre. Aura se obino opisuje
kao jajol i ko blistavo st rujanje to prodire i krui oko
tijela. kako se vi di na slici desno. Neprel<idno je u
pol<ret u te reagira na i mpulse okoline i pomake u
mi ljenj u. osjeaj i ma i fizil<om zdravlj u. Rije aura
doslovce znai povjetarac i . doista. za one koji je mogu
vidjeti. treperavi slojevi energije. od koji h je aura
izgraena. stvarno se doi maju poput povjetarca. U
auri je sedam gl avni h chalri koje sl ue u prenosu
ivotne energije.
Aura
Energetsko polje poznato kao
aura sasIOji se od tri slOja
eterskog. aSira Inog i
duhovnog tijela. Etersko tljelo
zrai oko 2.5cm od lijela
Njegova Je osnovna funkcija
da pnma i prenosi iVDInu
energij u, iVDinU 5i l Upoznat u
kao pOna na sanskri t u. a kao
RI na japanskom. Astralno
ujelo Siri se 30 cm i l i vie oko
lijela Odnosi se na
emocionalno stanje i nain
miljenja pojedinca. i kroz L
tijelo osjeamo raspoloenja i
Vi braCije drugih ljudi
Negativno |i jenje i
HeostVarene eDoCije mogu se
filtrirati iz ovog dijela aure do
clcrskc i fi7ikc razine. to se
manifestira kao bolest. Jo
dalje od tijela je najfiniji dio
aure poznatiji kao dul1ovno
! ijel o. Ono se moe protezali
od nekoliko metara do
nekoliko sIOIina metara.
ovisno o GLItlovnom razvoj O
pojedi nCaq
|88
trL'r 'ko
Tijela aure
Covje/je graen odIi71lw
tijela i aure 1111;11 ue/esa
e(erskog. astralnog I
ulIhoVllog FllItk.o tijelo
sasWJi se od mocri]c
najguih I IIt!)sJJOrilll
vibracija, fuhOv|lo (Uela
fille energije od l1aIfil1ljih I
Ilajbrih vibracija, Sva
etiri lije/a medwwbl10 se
proJi maJu ime stl'artljll
polje fine energije. kako je
prElU/UlilO 11(1 sl/CI gore
CHAKRA
Na5allsknlU
ll/Jeulll
!'i zu'k/ d!lflovi /
or(lnl, kOJlm(l
upravltl/
Pmt}c fnll{//ya
Ijwl<l ralVO}1I

Duhovno
Korijen
Muladhara
Nidbubrene
Noge; stopala,
spolovila .anus,
tr!lca. bubre?1
Fiziki \OIJa
praiskonsko
pdnJcllo;
p reWIJi v an y

Z
Chakre ili sredita
energije
l
7
Sedam chakri su sredita
energije u elerskom tijelu. Za
osjetljive ljude koji i h mogu
vidjcli pojavljuju se kao
stQasli brzi vrtlozi ve prema
Zdravstvenom i duhovnom
razvoj u pojedinca. Ali Cak i oni
koji i h ne mogu vidjeti mogu
nauCili da OSjCIC individualne
energije svoji m rukama
Hara Solarni splet
Swatlh,shlhmw Mani/Jura
Gonadc GUlCraa
Zdjelica. spolovila. Slabi nski kraljeki :
reprouktivni sustav, eludac; uni
trbuh: krSlata: mjehur :Jetra; OSli:
slabIOski kraljeki lvam sustav
Zivo|nost.pokret.
spolno Izraavanje:
veza > tlom
EmOCionalna
energiJa: elJa:
osobna snaga
+

&
I
\
Z

.

Cakre koje su locirane uzdu
kraljesnice. kako se vidi na
slici gore. imajU ulogu glavnih
primaoca i diSlribulcra
ivotne energije izmedu
fizikog tijela i finih tjelesaca
aure. Svaka chakra odgovara
razl i i tOj ilijezdi i upravlja
odredenim dijelovima fizikog
tijela I podrUjima pSihikog i
duhovnog razvoja. kako je
pri kazano dolje. Usklaene
Srce
Anahw(I
Timu
Srce: donji diO plua.
grudi: dOJke:
grudm kraljeki.
optok krvi
Ljubav, suosJeCanJe:
humaIlItarm posao
Vrai
V/shllddha
Ruke: !;I\c: vrat:
usta:glas: plua:
"rami kraljekl.
respiratori sis|cm
Samoizra1avanjc:
krea\lVllosl:
pronicljivost
ANATOMIJA
Sedam chakri
Chakre se mogu )WCI na
prednjem i SIralJem dijelu
(ijela - od korijeno chakre
110 bazi kraUel1lce do
cemene chakre 110 vrhu
glove. Obitno se zomiljaJu
kao lolOSi. svaki s razl,,flm
brojem laflco, kOJe
predstavlaju ko/wie
energije to lee kroz /lJlh
Za ceme/lU chakru se dril
da ima tisuu lal Ica.
chakre daju punu ivOtnOSt |
zdravlje, Oteenje chakri i l
finih tjeleaca zbog fizike di
emocionalne traume
manirestirat e se kao Jae
runkcioniranje u medusobno
odgovaraj uim dijelovima
tijela. Ciljje ljekovi tih vjetina,
alupunkture. shiaIsua i
masaze, da povrate ravnoteu
energija te da pojedinca
usklade sa cjelokupnim
pul Si ranjem ivota.
Obrva
Ajna
Cclo.u!.l.nos.
hJevooko:
baza lubanje:
medulla; ivcaIII
uslav
nl U IC iJa. Imeleki .
pramcljivost
Tjeme
Sah(/srura
lubanja. moidana
kora:
dcsnooho
Transcendcntnosl
nadsvIJcSI.
duhovna volja
| 89