Sie sind auf Seite 1von 193
Izvod iz recenzije Nekolikojebojeva- operacijaArmije Republike Bosne i Hercegovine uticalo na kvali - tativni
Izvod iz recenzije
Nekolikojebojeva- operacijaArmije
Republike Bosne i Hercegovine uticalo na kvali -
tativni preokretukoristbranilacauodbrambenomratu
1992 - 1995, me u koje spada i " Kupreška operacija ".
Više je razloga za navedenu konstataciju, ali su najvažniji da se ponovo,
đ
nakonskorodvogodišnjeapstinencijeuborbuprotiv srpskogagresorai tousade-
jstvu sa Armijom, uklju č uju HV i HVO, te što je to najzna č ajnija napadna aktivnost jedini -
ca Armije RBiH do tada. Autor knjige " Kupreška operacija " Edin Rami , i samsudionik borb -
ć
enih dejstava na Kupresu u oktobru - novembru 1994. godine, se odlu io na faktografski prikaz
č
borbenih dejstava na podru ju Zapadne Bosne od 1992. - 1994. godine, a prevashodno pripreme
č
i
izvo đ enja borbenih dejstava nazvanih "Kupreška operacija". Uo č ljivo je da autor u potpunosti po -
znaje situaciju i vlada podacima o stanju na terenu i u jedinicama 7. korpusa, što prikazu dejstava
daje autenti č nost i uvjerljivost. Knjiga je pisana u vidu vojno-ekspertne analize te je zna č ajna za
vojno - politi č ko, ali i historijsko istraživanje, te za obu č avanje starješina, komandi i jedinica.
Me utim, zbog studioznog pristupa, obilja podataka i zna aja Kupreške operacije, knjiga e na i
đ
č
ćć
č
itaoce i me đč u "obi nim" Bosancima i Hercegovcima.
KaokomandantArmijeRBiHi neposrednoangažovanutokupripremai izvo enjaKupre-
đ
ške operacije potvr ujemautenti nost i podržavamnapore autora Edina Rami a da
đč
ć
istinu o tomvojnompodvigu 7. korpusa ostavi budu imgeneracijama Bosa -
ć
nacai Hercegovaca.Preporu ujemknjigusvimdobronamjernim,
a hrabrimsve pripadnike Armije koji znaju i mogu da pišu
č
oslavnimdjelimaArmijeRBiHizvremenaodbram-
benograta1992-1995.godine.
generalRasimDelić
9958 - 9435 - 0 - 6
Kupreška operacija jesen 1994. godine

Edin Ramić

Kupreškaoperacija

jesen1994.godine

9958 - 9435 - 0 - 6 Kupreška operacija jesen 1994. godine Edin Ramić Kupreškaoperacija jesen1994.godine

KU PR E Š KA OPER A C I J A

J ES EN 1 9 9 4 . g o d in e

Bugojno,2003.

AUTOR:

EdinRamić

IZDAVAč:

BošnjačkazajednicakulturePreporod

BosnaiHercegovina

OpćinskodruštvoBugojno

ZAIZDAVAčA:

KemalBalihodžić

RECENZENTI:

GeneralRasimDelić

BrigadnigeneralFikretĆuskić

PukovnikSenadDautović

LEKTURAIKOREKTURA:

NedžadMilanović

DTP:

EdinRamić

TIRAŽ:

1.000

štampa:

Na osnovu Mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke,kultureisporta,broj:04-15-4064/01od11.07.2001.,knjiga

Na osnovu Mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke,kultureisporta,broj:04-15-4064/01od11.07.2001.,knjiga

“Kupreškaoperacija,jesen1994.godine.”,jeproizvodizčlana19.

tačka10.Zakonaoporezunaprometproizvodaiusluganačijise

prometneplaćaporeznaprometproizvoda.

KU PR E Š KA OPER A C I J A

J ES EN 1 9 9 4 . g o d in e

P R E D G O V O R

Analiza i izučavanje borbenih djelovanja izvedenih u periodu oktobar - novembar 1994. godine, na prostoru općina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres, koja su dovela do oslobođenja Kupresa,prevojaKupreškavrataivećegdijelaKupreškevisoravni, predstavljakontinuiranirad od1999.godine. Utokutihanalizaizrađenajeprethodnaizavršnaoperativno - taktička analiza za borbeno djelovanje "Kupreška operacija", 1999. i 2000. godine. Pored toga, 2001. godine, na Fakultetu političkihnauka,Odsjekodbranaisigurnost,izrađeniodbranjen

diplomskiradnatemu"Kupreškaoperacija1994.godine".

Knjiga predstavlja želju za vjerodostojnom valorizacijom rezultata jedinica 7. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, postignutih u borbenim djelovanjima u oktobru i novembru 1994. godine, koji su u, konačnom, doveli do oslobođenja KupresaiprevojaKupreškavrata,ačijisamisam sudionik. Pored toga želja mi je i iniciranje ostalih neposrednih učesnika u ovom, ali i drugim borbenim djelovanjima jedinica ArmijeRepublikeBosneiHercegovineutokuodbraneodagresije naBosnuiHercegovinu,napisanjeiizdavanjeovakvihilisličnih djela.

Posebnazaslugaizahvalnostzaizraduovestudijesvakako

pripadamojojporodici,kojajeimalaogromnorazumijevanjeza

mojopsežanrad.

Zahvalnost svakako pripada i mome prijatelju Abdulahu Jeleču,kojimijeusvakomtrenutkupružaobezrezervnupodrškui pomoć,asvesaciljemdaovastudijaugledasvjetlodana,kaoi

recenzentimageneraluRasimuDeliću,brigadnomgeneraluFikretu

ĆuskićuipukovnikuSenaduDautoviću.

I

GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE I OPERATIVNE KARAKTERISTIKE PROSTORA NA KOME JE IZVOĐENA KUPREŠKA OPERCIJA

Položaj općina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres 13

Položaj općina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres

1.1 B U G O J N O Grad i općina Bugojno 1 su smješteni u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), u centralnom dijelu gornjevrbaske doline, poznate pod nazivom Skopljanska kotlina. Teritorija općine se prostire na površini od 366 km 2 .

Općina Bugojno graniči sa :

- općinom Donji Vakuf, sa sjevera i zapada,

- općinom Kupres, sa juga i jugozapada,

- općinom Gornji Vakuf, sa jugoistoka,

- općinom Novi Travnik, sa sjeveroistoka i

- općinom Travnik, sa sjevera.

Reljef općine Bugojno čini uglavnom brdsko-planinsko zemljište, pokriveno sa oko tri četvrtine visokim i niskim šumama. Centralnim dijelom općine, pravcem jugoistok - sjeveroza- pad, protiče rijeka Vrbas uz koju se prostire i Skopljanska kotlina širine do 10 km, koja predstavlja ravničarsko zemljište. Nadmorska visina Bugojna je do 560 metara. Neposredne kose i visovi koji se spuštaju prema rijeci (r.) Vrbas, visine su i do 1.000 metara, dok okolne planine dostižu i visine od 1.800 metara. Teritoriju općine Bugojno okružuju srednje visoke planine Kalin (tt 1530) i Rudina (tt 1385) sa sjeveroistoka, Raduša sa juga, te Stožer (tt 1758) i Velika Šuljaga (tt 1532) sa jugozapada. U vojno-geografskom pogledu valja posebno istaći položaj Skopljanske kotline, koja se nalazi u blizini tri, s vojnog aspekta, značajna prijevoja: Kupreška vrata, Makljen i Komar, a samo

1 Kako bi kod čitaoca stvorio pravu sliku prostora na kojem su izvođena borbena djelovanja jedinica Armije RBiH u toku odbrane od agresije na RBiH, 1992 - 1995 godine, na prostorima centralne Bosne, a prvenstveno na pravcu Bugojno - Kupres, autor je smatrao nužnim da u uvodnom dijelu pruži osnovne geografske, demografske i vojno-topografske podatke o dijelovima općina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres.

Bugojno se nalazi na jugozapadnoj granici Bosne sa Hercegovinom. Na prostoru općine Bugojno vlada umjereno-kontinentalna klima, s tim da proljeće nešto kasni, a jesen dolazi ranije, u odnosu na kalendarsko određenje. U toku zimskih perioda česte su i obilne snježne padavine, a temperature su dosta niske. Preko teritorije općine Bugojno protežu se dvije važne putne komunikacije, koje centralni dio Bosne i Hercegovine povezuju sa jugom zemlje i dalje sa Republikom Hrvatskom (RH). Jedna putna komunikacija vodi preko prevoja Makljen prema dolini rijeke Neretve, a druga preko prevoja Kupreška vrata prema zapadnoj Hercegovini. Bugojno predstavlja privredni, saobraćajni, administrativni i kulturni centar, te najmnogoljudnije naselje Skopljanske kotline.

Neposredno pred agresiju na RBiH na području općine Bugojno živjelo je 46.843 stanovnika, sa sljedećom nacionalnom strukturom :

- Bošnjaka,

-

- Srba ,

- Jugoslovena ,

-

Hrvata ,

Ostalih ,

19.724 ili 42,1 %

15.963 ili 34,1 %

8.854 ili 18,9 %

1.539 ili 3,3 %

763 ili 1,6 %.

Pred i u toku agresije na RBiH dolazi do promjene u struk- turi stanovništva. Prije, i na samom početku agresije srpsko stanovništvo se uglavnom iselilo, a u drugoj polovici 1993. godine i hrvatsko stanovništvo pod uticajem ekstremista HVO Bugojno se u najvećem broju iseljava. U toku agresije, Bugojno predstavlja i centar prihvata bošnjačkih izbjeglica, uglavnom iz susjednih općina Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kupres i Prozor, ali i iz nekih krajiških općina (Mrkonjić Grad, Šipovo, Ključ, Banja Luka…).

1.2 DONJI VAKUF

Općina Donji Vakuf je smještena u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, preciznije, na sjeverozapadnom dijelu Skopljanske kotline, u gornjem dijelu toka rijeke Vrbas. Teritorija općine Donji Vakuf se prostire na površini od 338 km 2 .

Općina Donji Vakuf graniči sa :

- općinom Jajce sa sjevera,

- općinama Travnik i Novi Travnik sa istoka,

- općinom Bugojno sa juga,

- općinom Kupres sa jugozapada i

- općinom Šipovo sa zapada.

Reljef općine čini uglavnom brdsko-planinsko zemljište koje je oko 70% pokriveno visokim i niskim šumama. Centralnim dijelom općine dominira rijeka Vrbas koja protiče pravcem jugois- tok - sjeverozapad, čineći suženu dolinu jedva široku do 2 km, u centru, koje je nastao i sam grad Donji Vakuf. Nadmorska visina Donjeg Vakufa je 516 metara, dok je najviši vrh Dekala sa 1556 metara. Teritorija općine je omeđena planinskim masivima Krive jele sa zapada, Radalja sa sjevera i Komara sa istoka, dok se prema jugoistoku teren blago širi i otvara prema središtu Skopljanske kotline. Na području općine vlada umjereno-kontinentalna klima, s tim da su tokom zime česte i obilne snježne padavine uz niske tem- perature. Donji Vakuf predstavlja svojevrsnu saobraćajnu raskrsnicu, saobraćajno čvorište magistralnih pravaca iz srednje Bosne prema Dalmaciji, srednje Bosne prema Bosanskoj Krajini i Bosanske Krajine prema Dalmaciji.

Strukturu stanovništva općine Donji Vakuf, neposredno pred agresiju na Republiku BiH, su činili :

- Bošnjaci,

- Srbi,

13.509 ili 55,03 %

9.533 ili 38,84 %

- Hrvati,

682 ili

2,78 %

- Jugosloveni,

593 ili

2,41 %

- Ostali,

227 ili

0,92 %.

Pred, i u toku same agresije na Republiku BiH došlo je do znatnih promjena u strukturi stanovništva pod pritiskom veliko- srpske politike, oličene u paravojnim i parapolicijskim snagama

organizovanim od strane SDS-a 2 . U februaru 1992. godine SDS je formirao "srpsku opštinu" Donji Vakuf, kojoj je kasnije dao ime "Srbobran". Krajem marta na prostoru općine je aktivirana 19. partizanska brigada, koja se popunjavala isključivo srpskim stanovništvom, a početkom aprila formirana je i "Srpska milicija" 3 .

U

maju 1992. godine kompletno bošnjačko stanovništvo se iseljava

u

Bugojno, a u Donji Vakuf pristižu Srbi sa prostora Bugojna,

Travnika i Novog Travnika.

2 Na prostoru Donjeg Vakufa egzistirale su dobrovoljačke jedinice jačine oko 300 ljudi, popunjene srpskim stanovništvom. Smail Čekić, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NAD BOŠNJACIMA 1991-1993, Sarajevo 1994, str.284-298. 3 Grupa autora, ZLOČINI U VRBANJI JULA 1993. GODINE, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sarajevo, 2001. godine, str. 86-87.

1.3 K U P R E S

Teritorija općine Kupres nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, preciznije, u centralnom dijelu Kupreške visoravni. Površina teritorije općine iznosi 622 km 2 .

Općina Kupres graniči sa više općina, i to:

-

sa općinama Bugojno i Gornji Vakuf sa sjeverois-

toka,

-

općinom Prozor sa istoka,

-

općinom Tomislavgrad sa juga,

-

općinom Livno sa jugozapada,

-

općinama Glamoč i Šipovo sa sjeverozapada i

-

općinom Donji Vakuf sa sjevera.

"Kupreški kraj se proteže od sjevera prema jugu, nešto malo od sjeverozapada prema jugoistoku, i to od 43 0 48' do 44 0 5' sjeverne geografske širine i 17 0 7' do 17 0 25' istočne geografske dužine. Nadmorska visina se kreće od 1.120 do 1.150 metara." 4 "Kupresom se naziva čitav jedan kraj zapadne Bosne, koji se prostire između Vitorog planine, Hrbljina, Malovana, Pakline, Raduše, Stožera, Plazenice i Stražbenice planine. On se sastoji od nekoliko međusobno povezanih visoravni. To su visoka polja :

Kupreško, Rilićko, Vukovsko i Ravanjsko polje." 5 "Kupreško polje je kraško i njegova površina iznosi 93 km 2 , širina mu je od 4 do 10 km, a dužina oko 25 km. Leži sjeveroistočno od Duvanjskog i Šujičkog polja, a istočno od Livanjskog i Glamočkog polja. Kupreško polje se dijeli u tri zasebne hidro-

4 Borivoje Milivojević, KUPREŠKO, VUKOVSKO, RAVNO I GLAMOČKO POLJE, (Srpski etnografski zbornik, knjiga XXV, 1923. godine. 5 Šefik Bešlagić, KUPRES, Sarajevo, 1954. godine.

grafske kotline : Milačku na jugu, Mrtvičku u sredini i Bajramovačku na sjeverozapadu." 6 Kupreška visoravan je sa svih strana okružena planinama. To su : na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stražbenice (Vučkovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove pla- nine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama. 7 Kupreška visora- van zahvata prostor od gotovo 550 km 2 . Na kupreškoj visoravni vlada planinska klima, sa kratkim i svježim ljetima i dugim i oštrim zimama. Za ovo područje su karakteristični jaki vjetrovi, i jugo i bura. "Srednja godišnja temperatura iznosi 5,7 0 C, srednja januarska -4,5 0 C, a srednja julska 15,3 0 C, ekstremne temperature dosegnu u julu + 34 0 C, a u januaru -25 0 C. Godišnja količina padavina iznosi od 1.050 do 1.700 mm. Prosječno je u godini 55 dana sa snijegom." 8 Zbog snažnih planinskih vjetrova hladnoća je velika i česte su snježne vijavice. Preko Kupresa se proteže komunikacija koja vodi iz pravca srednje Bosne prema Jadranskom moru, odnosno prema Livnu i Tomislavgradu. Kupres - Kupreška visoravan predstavlja svojevrsnu raskrsnicu sa koje je moguće dospjeti u gotovo sve dijelove Bosne i Hercegovine, naročito u njenom južnom i

6 Borivoje Milivojević, navedeno djelo.

7 Internet stranica "Zemljopisne značajke općine Kupres", www.hbzuo.com

8 Podaci prema Enciklopediji Jugoslavije, knjiga V.

centralnom dijelu. Struktura stanovništva općine Kupres, neposredno pred agresiju na Republiku BiH, bila je sljedeća :

- Srba,

- Hrvata,

4,895 ili 50,70 %

3.827 ili 39,60 %

- Bošnjaka,

811 ili

8,40 %

- Ostalih,

130 ili

1,30 %.

Položaj Kupreške visoravni u Bosni i Hercegovini 22

Položaj Kupreške visoravni u Bosni i Hercegovini

1.4 OPERATIVNI ZNA Č AJ KUPREŠKE VISORAVNI

Kupreška visoravan predstavlja prostor od operativnog značaja koji povezuje centralnu Bosnu sa Jadranskim morem i obrnuto. Svojim reljefom, prirodnom i saobraćajnom povezanošću sa okruženjem, pogodna je za izvođenje borbenih djelovanja. Omogućava razvoj i borbenu upotrebu operativno-taktičkih jedinica (brigada - divizija), te izvođenje napadnih i odbrambenih borbi i bojeva. Prostor Kupreške visoravni omogućava masovniju upotrebu oklopno-mehanizovanih jedinica. Kao takva, Kupreška visoravan je pronašla svoje mjesto i u strategijskim procjenama i izradi ratnih planova Generalštaba Jugoslovenske narodne armije 9 (GŠ JNA). Bitno je napomenuti da su ratni planovi za odbranu Jugoslavije od vanjske agresije, nakon 1980. godine mogli biti u potpunosti upotrijebljeni za agresiju JNA na Republiku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu, radi realizacije ideje za stvaranje "Velike Srbije" - primjedba autora. U procjeni eventualne agresije na Jugoslaviju sa "zapada", i izradi ratnih planova za suprotstavljanje istoj, značajno mjesto su imali jugozapadni, južni i središnji dijelovi Bosne i Hercegovine. GŠ JNA je, u toj varijanti, predviđao moguće djelovanje snaga NATO- saveza sa otoka i obale Jadranskog mora u dubinu bosanskoherce- govačke teritorije, dolinom rijeke Neretve (glavne snage), odnosno prema Sinju, Livnu, Kupresu i Bugojnu, približavajući se na taj način Sarajevu sa zapadne strane (pomoćne snage). Kao odgovor na ovakvo djelovanje sa "zapada" GŠ JNA, u svojim planovima predviđa upotrebu više operativnih grupacija, uključujući i prostor Kupreške visoravni i dijela zapadne Bosne.

9 Davor Domazet, KAKO JE PRIPREMANA AGRESIJA NA HRVATSKU I BOSNU I HERCEGOVINU ILI PREOBLIKOVANJE JNA U SRPSKU IMPERIJALNU SILU (studija), Časopis National Security and the Future (Nacionalna sigurnost i budućnost), Zbornik svezak 1, Zagreb 2001, str. 15-18.

Zadatak tih snaga bio bi odbrana na pravcu Split, Sinjsko polje, Livanjsko polje. Ispravnost ovako postavljenih rješenja GŠ JNA je redovno provjeravao izvodeći različite oblike uvježbavanja komandi i jedinica, uključujući i komandno štabne ratne vježbe (KŠRV). Na postavkama jedne od tih KŠRV, "Romanija", jedna od operativnih grupacija, OG "Kupres" je raspoređena na Kupreškoj visoravni i dijelovima zapadne Bosne, sa zadatkom da zaustavi djelovanje neprijatelja iz pravca juga, a zatim pređe u protivudar prema Livnu i Splitu. U agresiji JNA na Republiku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu, srpski agresor je primjenio identična ili vrlo malo modifikovana rješenja borbenih djelovanja. Iz ovog se da zaključiti da je GŠ JNA identifikovao prostor Kupreške visoravni i dijelove zapadne Bosne kao ključne za napre- dovanje prema Jadranskom moru, odnosno prema Dalmaciji. Istovremeno, odbranom ovog prostora, jugozapadnog dijela Bosne i Hercegovine, OS RBiH spriječile bi rasijecanje vlastitog teritorija na izuzetno značajnom strategijskom prostoru južne Bosne, bitno umanjile agresorske mogućnosti za operativni razvoj i borbena djelovanja, te osigurale kontinuitet slobodne teritorije neophodan za izvođenje vlastitih borbenih djelovanja u cilju odbrane od agresije. Poseban interes je imala i Republika Hrvatska i njene OS jer je pravac Kupres - Livno - Split, uz pravac Mostar - Ploče, predstavljao osnovicu za napredovanje snaga JNA prema Dalmaciji i stvarao agresoru realne uslove za presijecanje teritorija Republike Hrvatske na najosjetljivijim dijelovima. Upravo je stoga odbrana tih pravaca bila od vitalnog značaja za odbranu južnih dijelova Republike Hrvatske od agresije JNA.

II

BORBENA DJELOVANJA NA PROSTORU BUGOJNA, DONJEG VAKUFA I KUPRESA PRIJE IZVOĐENJA KUPREŠKE OPERACIJE

2.1 Borbena djelovanja na prostoru Kupreške visoravni u periodu maj 1991. - april 1992. godine

Zveckanje oružja na Kupreškoj visoravni započelo je u maju 1991. godine. Naime, na to područje pristižu snage oklopnog bataljona 10. motorizovane brigade (mtbr) iz Mostara i dio oklo- pno-mehanizovanih jedinica Banjalučkog korpusa. 10 Spomenute jedinice se stacioniraju na području sela Donji i Gornji Malovan. Svakako vrijedi istaći da je većinsko stanovništvo u tim selima bilo srpske nacionalnosti, kao i činjenicu da je posjedanjem upravo tog dijela Kupreške visoravni uspostavljena granica između područja sa dominantnim hrvatskim stanovništvom (Tomislavgrad i Livno) i strategijskog prostora Kupreške visoravni. Snage JNA, pod okriljem redovnih vježbovnih aktivnosti, ostaju na tom području do augusta 1991. godine, kada se glavnina snaga preko Glamočkog polja prebacuje u Knin. 11 Period do kraja 1991. godine se može ocijeniti kao period opsežnih tajnih vojnih priprema provođenih od strane Općinskog štaba Teritorijalne odbrane (OpŠTO) Kupres, koji je nadzirala Srpska demokratska stranka (SDS) i Operativnog štaba Teritorijalne odbrane Kupres, kojeg je nadzirala Hrvatska demokratska zajedni- ca (HDZ). Bio je to period formiranja, opremanja i obučavanja jedinica, koje su spremane za "odgovor" na "planove" suprotsta- vljene strane. Već od sredine 1991. godine SDS je pristupila organizo- vanom naoružavanju srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, odno-

10 Jedinica je stigla na Kuprešku visoravan devetog maja, pošto je od strane hrvatskog stanovništva bila zaustavljena sedmog maja u mjestu Prolog i nije joj omogućen nastavak kretanja prema Splitu. Davor Marijan, SMRT OKLOPNE BRIGADE, Prilozi za istraživanje rata za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu 1990.-1992, ZORO Zagreb 200. godine, str. 84.

11 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.

sno "nabavljanju naoružanja za sve srpske vojne obveznike". Naoružavanje je vršeno putem JNA. 12 Početkom septembra započinje i formiranje jedinica "hrvatske" teritorijalne odbrane (TO) u Kupresu. Formiraju se jedinice jačine odjeljenja, vodova i četa. 13 Masovnije vojne pripreme započinju krajem oktobra 1991. godine. 26. oktobra 1991. godine SDS BiH, izdaje naredbu općin- skim odborima SDS-a kojom reguliše aktivnosti na vojnom planu :

"formiranje komandnih mjesta, uspostavljanje pune mobilnosti TO, formiranje jedinica za front i određivanje njihovih zamjena, mlađe ljude do 40 godina prevesti iz civilne zaštite u TO, a TO pretpočini- ti korpusu kao ratnu jedinicu (RJ)……". 14 Kako bi osigurao dosljedno provođenje naredbe, posebno na prostorima od velikog značaja kao što je Kupreška visoravan, Predsjednik SDS BiH, Radovan Karadžić je u Banjoj Luci ostvario kontakt sa rukovodstvom SDS-a na Kupreškoj visoravni i tom im prilikom izdao konkretne naredbe da se sve "srpsko stanovništvo digne na noge….". 15 Početkom novembra 1991. godine formira se i "Kupreška bojna", pod komandom Operativnog štaba TO (hrvatska TO). U svom sastavu jedinica je imala 569 vojnih obveznika. 16 Početak 1992. godine može se opisati kao vrijeme stalne napetosti i iščekivanja razvoja događaja, naročito pod uticajem ra- tnih djelovanja u susjednoj Hrvatskoj, ali i nagomilavanja snaga JNA u BiH povlačenjem iz Slovenije i Hrvatske, koje otvoreno sarađuju sa Srbima na prostoru Bosne i Hercegovine. Prema podacima JNA, na području Kupresa bile su formi-

12 Smail Čekić, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NAD BOŠNJACIMA 1991-1993,

Sarajevo 1994, str.38.

13 Karlo Rotim, ODBRANA HERCEG-BOSNE 2, Omiš, 1998.godine, str.185.

14 Smail Čekić, navedeno djelo, str. 273-274.

15 Smail Čekić, navedeno djelo, str. 39-40.

16 Karlo Rotim, navedeno djelo, str. 185.

rane dobrovoljačke jedinice jačine 1200 ljudi, koje prema tim izvorima, nisu ulazile u sastav ratnih jedinica JNA i TO. 17 Kao prvi ozbiljniji incident na području Kupreške visoravni može se označiti aktivnost zaustavljanja vojnog konvoja JNA u mjestu Zlosela, 29. februara 1992. godine. Naime, vojni konvoj koji se kretao iz pravca Šipova prema Kupresu je zaustavljen od strane pripadnika hrvatske TO i nije mu dozvoljen dalji prolazak. Nakon zadržavanja tokom noći i postignutih dogovora konvoj je vraćen prema Šipovu. 18 Početkom marta, Komanda Banjalučkog korpusa JNA (5.

korpus), želeći objediniti borbena djelovanja očekivana na prostoru Kupreške visoravni, prostor Kupresa dodjeljuje zoni odgovornosti

30. partizanske divizije (30. partd), locirane u Mrkonjić-Gradu. 19

Ubrzo nakon toga, četvrtog marta, Komanda 30. partd izdaje "Zapovest za izvođenje borbenih dejstava", kojom je obuhvaćeno i područje Kupreške visoravni. 20 Tim dokumentom se izdaju zadaci za zaposjedanje planine Vlašić i područja općina Kupres, Šipovo i Ključ. Takođe se pre- dviđa stavljanje pod komandu svih srpskih naoružanih formacija koje su podržavale JNA na području općina Kupres, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Skender Vakuf, Kotor Varoš, Šipovo, Mrkonjić-Grad, Ključ i dijelova općina Travnik i Novi Travnik. Osnovni zadatak svim jedinicama je "Stalno biti u gotovosti za odbijanje i slamanje organizovanog napada, a neprijatelja razbiti i uništiti". 21 Teritorije

općina Kupres, Bugojno i Donji Vakuf bile su u zoni odgovornosti

19. partizanske brigade (partbr). Ova je jedinica dobila zadatak da

17 Ipak cijeneći biološki potencijal srpskog stanovništva općine Kupres, vjerovatno su ovdje ubrojene jedinice koje je SDS formirao pod okriljem srpske TO - primjedba autora. Smail Čekić. navedeno djelo, str. 284-298.

18 Ovu priliku su iskoristili pripadnici JNA iz konvoja da detaljno snime jedinicu koja ih je zaustavila, njene položaje, naoružanje, opremu i obučenost, na osnovu kojih su kasnije preduzimane aktivnosti od strane JNAKarlo Rotim, navedeno djelo, str. 186.

19 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.

20 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.

zaposjedne sela Donji Malovan i Ravno i ostvari kontrolu prijevoja Malovan, Kupreška vrata i Komar, te šire područje namjenske industrije "Slavko Rodić" u Bugojnu. Pored odbrambenih zadataka, brigada je trebala biti spremna i za napadna djelovanja u pravcu Tomislavgrada i Livna. Za izvršenje zadataka brigadi je podređen i bataljon TO Malovan. 22 Potvrdu značaja Kupreške visoravni dale su posjete visokih vojnih zvaničnika. 29. februara u Kupresu je boravio pukovnik Ante Mikulić, komandant Glavnog stožera Hrvatske zajednice Herceg Bosna (GS HZ-HB), radi definisanja linija odbrane prema naselji- ma sa većinskim srpskim stanovništvom. 23 U selu Blagaj, na Kupreškoj visoravni, 24. marta boravi i komandant 30. partd sa ekipom starješina Komande Banjalučkog korpusa JNA, radi konkretizacije zadataka za odbranu od strane hrvatskih snaga. 24 26. marta srpske snage (snage TO Malovan i dio pristiglih snaga JNA iz sastava 30. partd), su uspostavile kontrolnu tačku u području sela Donji Malovan, na putnoj komunikaciji Kupres - Malovan - Šujica, sa ciljem stavljanja komunikacije pod kontrolu te stvaranja uslova za vođenja protivoklopne borbe sa oklopno-meha- nizovanim jedinicama koje bi eventualno izvršile napad iz pravca Šujice. Ova aktivnost pokreće lančanu reakciju, koja će dovesti do bitke na Kupreškoj visoravni u prvoj dekadi aprila 1992. godine.

21 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.

22 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 88.

23 Karlo Rotim, navedeno djelo, str. 186.

24 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 87.

Borbeni raspored 30. partd i dijela snaga Kninskog korpusa angažovanih na Kupreškoj visoravni, 01. aprila 1992. godine bio je sljedeći :

* 13. partizanska brigada (30. partd), komanda i dio prišta-

pskih jedinica u s. Baraći, 1. bataljon u području Strojice-Pribeljci, 2. bataljon u području Laništa (Ključ), 3. bataljon bez 1 čete u području Roduša, 1 četa 3. bataljona u području Malovana.

* 19. partizanska brigada (30. partd), 1. bataljon se formirao

sa dvije čete u Kupresu i jednom iz Bugojna. U zoni odgovornosti

brigade pod njenom komandom bile su i : dvije čete TO na području Donji Malovan, četa TO u Vukovskom, četa TO u Ravnom i četa TO u Blagaju, dio snaga 5. dobrovoljačkog bataljona Banjalučkog korpusa.

* 11. motorizovana brigada (Kninski korpus), bataljon bez

jedne čete ojačan baterijom MB-120mm, baterijom H-105mm i pro- tivoklopnim vodom ZIS 76mm na području Novo Selo - Blagaj, 1. četa bataljona, ojačana vodom BsT-82mm, na području Donji Malovan. 25

Borbeni raspored hrvatskih snaga :

* četa Zlosela s ojačanim vodom Rastičevo na liniji

Rastičevo-Grbešina dolina-Mrnjašnica-Mrđebare-Stražbenica,

* četa Osmanlije u Osmanlijama,

* čete Kupres i Gornji Kupres u Kupresu

* specijalni protivdiverzantski vod u Zloselima,

* protivoklopne grupe na Pogancu i u zahvatu komunikacije Blagaj-Rastičevo

* MB-82mm u rejonu Mrnjašnice i Gradina

* Snage hrvatske TO Tomislavgrad i Livno angažovane na prostoru Šujice.

25 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 95.

Bitka za Kuprešku visoravan započela je u ranim jutarnjim satima 03. aprila 1992. godine. Hrvatske snage 26 , pod pritiskom

gomilanja srpskih snaga na širem području Kupresa, učinile su prvi korak. Napad je izveden na pravcu Šujica - Gornji Malovan. Hrvatske snage su do podneva uspjele ovladati Donjim Malovanom, a do večernjih sati su dovele u okruženje srpske snage

u Gornjem Malovanu. Prema dostupnim izvorima "hrvatske"

provenijencije, srpsko stanovništvo se povuklo prema Glamoču. Prema izvorima "srpske" provenijencije u tim napadima je ubijeno oko 20 civila Srba, mada o tim zločinima postoje i drugačija viđe- nja. 27 Istovremeno su srpske snage angažovane u širem rejonu Blagaj - Novo Selo u ranim poslijepodnevnim satima izvele prvo artiljerijski, a potom i pješadijski napad na položaje "Kupreške bojne" u rejonu Zlosela, ali bez rezultata. U toku noći 03./04. aprila 1992. godine, obje strane su radile

na prilagođavanju novonastaloj situaciji. Srpska strana traži od više komande upotrebu avijacije i helikoptera, te upućuje oklopne jedinice Kninskog korpusa i haubički divizion i dobrovoljački

26 Sastav i jačina ovih snaga još uvijek nije adekvatno utvrđen. Literatura koja obrađuje događanja na Kupreškoj visoravni "hrvatske" provenijencije ne razmatra ovo pitanje, premda se nalazila na izvoru podataka. Literatura "srpske" provenijencije, pri tome misleći i na izvore JNA, kao učesnike u ovim borbenim djelovanjima označava dijelove sljedećih jedinica : 106. osječka brigada, 101. zagrebačka brigada, Studentska bojna "Kralj Tomislav" iz Zagreba, Specijalna jedinica "Žuti mrav" iz Vukovara, Jedinica za posebne zadatke Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske i bojna "Zrinski" (Savezna Republika Jugoslavija, Komitet za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava Beograd, "Genocid koji je nad srpskim stanovništvom Kupresa izvršen od strane vojnih i paravojnih formacija Republike Hrvatske i Hrvata iz Bosne i Hercegovine, u periodu od 03. aprila - 15. maja 1992. godine"). 27 "… S tim u vezi, veoma je karakterističan i po monstruoznosti neviđen metod obavještajaca primijenjen na Kupreškoj visoravni. Naime, najprije je preko mas-medija širena veoma perfidna propagandna aktivnost , uz svesrdno angažiranje SDS-a, o ugroženosti Srba na Kupresu. Nakon toga su u sela Gornji i Donji Malovan, sa isključivo srpskim stanovništvom, ubačene grupe specijalaca JNA, koje su izvršile pokolj nad jednim brojem starijih i iznemoglih civila srpske nacionalnosti, da bi zatim plasirali vijest kako su ta sela napale ustaše, i izvršile masakr nad Srbima. To je bio povod za već pripremljeni dolazak Kninskog korpusa na Kuprešku visoravan…", Smail Čekić, navedeno djelo, str. 190-191.

bataljon Banjalučkog korpusa na Kuprešku visoravan. Hrvatske snage naređuju upotrebu po jedne čete sa prostora općina Bugojno, Gornji Vakuf i Posušje kao pojačanja u odbrani "Kupreške bojne". U toku 04. aprila hrvatske snage u potpunosti ovladavaju prostorom Donji i Gornji Malovan, dok se srpske snage s tog pro- stora povlače prema Glamoču (civili) i prema Blagaju (vojne snage). Sa pristiglim pojačanjima hrvatskih snaga iz Bugojna, Gornjeg Vakufa i Posušja dijelom se pojačava odbrana s. Zlosela, a dijelom rejona Kupreških vrata. Srpske snage su u toku dana ponovile napadna djelovanja na pravcu s. Blagaj - s. Zlosela, pojačanog intenziteta, uz upotrebu avi- jacije i pristiglog haubičkog diviziona, ali ponovo bez rezultata u ovladavanju teritorijem. Za vrijeme trajanja borbi, u toku 04. i 05. aprila, u gradu su hrvatske snage vodile borbu sa 1. bataljonom 19. partbr, koga su uspjele okružiti i potisnuti iz zapadnog dijela grada.

Obostrani raspored snaga i borbena djelovanja 03. i 04. aprila 1992. godine 34

Obostrani raspored snaga i borbena djelovanja 03. i 04. aprila 1992. godine

U zoru 06. aprila 1992. godine, srpske snage, 30. partd sa ojačanjima iz Kninskog i Banjalučkog korpusa, uz prethodnu snažnu artiljerijsku pripremu, otpočinju jak pješadijsko - tenkovski napad pravcima Blagaj - Zlosela - Kupres i Blagaj - Rastičevo - Kupreška vrata. Glavni rezultati se postižu na pravcu napada tenkovske jedinice iz sastava Kninskog korpusa, što ostale jedinice uspješno iskorištavaju. Srpske snage u toku dana uspijevaju izbiti na liniju Zlosela - Osmanlije - Olovo - Ratkovine, gdje bivaju privre- meno zaustavljene od strane dobro raspoređenih protivoklopnih grupa hrvatskih snaga. Istovremeno u samom gradu i dalje traju intenzivne borbe u kojima hrvatske snage uspijevaju zauzeti područje grada do samog centra. Tokom noći 06./07. april 1992. godine, pod uticajem intenzivnih kombinovanih djelovanja srpskih snaga, povlačenja dijelova snaga hrvatske strane, te loših vreme- nskih uslova, odbrana Kupreške visoravni znatno slabi. Srpske snage nastavljaju sa grupisanjem snaga, a najznačajnije pojačanje predstavljao je 9. oklopni bataljon (okb) Kninskog korpusa. Od novopristiglih jedinica Kninskog korpusa formira se taktička grupa 1 (TG-1), koja u sadejstvu sa snagama 30. partd, 07. aprila u popo- dnevnim satima pokreće snažan tenkovsko-pješadijski napad prema samom centru Kupresa. Koristeći snažnu artiljerijsku pripremu i podršku, te zamah tenkovskih jedinica u napadu, snage TG-1 oko 17,00 sati ulaze u Kupres. Istovremeno, snage 13. partbr ulaze u Kupres obuhvatnim manevrom sa juga. Linije odbrane hrvatskih snaga su razbijene, većina jedinica se neorganizovano povlačila, a veliki broj pripadnika hrvatskih snaga je ubijen i zarobljen. Narednog dana, 08. aprila, srpske snage definitivno stavljaju pod kontrolu sela Rastičevo, Juriće, Ratkovine, Zlosela, Osmanlije, Olovo, grad Kupres i prijevoj Kupreška vrata. Devetog aprila srpske snage ovladavaju selima istočno od grada Kupresa i vrše opsežne pripreme za nastavak borbenih djelovanja prema Šujici. I dalje pris- tižu nove srpske snage, prvenstveno tenkovske jedinice Banjalučkog korpusa (četa tenkova M-84).

Borbena djelovanja od 05. do 10. aprila 1992. godine 36

Borbena djelovanja od 05. do 10. aprila 1992. godine

Desetog aprila u jutarnjim satima srpske snage su izvele napad u zahvatu komunikacije Kupres - Malovan. Pod pritiskom i snažnim djelovanjima, prvenstveno tenkovskih jedinica podržanih artiljerijskom vatrom, hrvatske snage se povlače sa Kupreške viso- ravni i organizuju odbranu sjeverno od Šujice prema Malovanu. Borbena djelovanja su zaustavljena na liniji : Gluvin vrh - s. Duvnjaci - Široka kosa - s. Zanogline - s. Donji Mušić - Velika Kozjača - s. Donje Ravno - Razvršće. Linija ostaje nepromijenjena sve do oktobra 1994. godine, kada je Armija RBiH, oslobodila Kupres i stvorila uslove za napredovanje snaga HVO iz pravca juga i ovladavanje Kupreškom visoravni. Odrediti sastav i jačinu jedinica hrvatske i srpske strane je

prilično teško. Činjenica je da su neposredno pred početak aktivnih borbenih djelovanja srpske snage na Kupreškoj visoravni imale oko

2.000

ljudi, da bi zadnjeg dana djelovanja taj broj narastao na oko

5.000

ljudi. Hrvatske snage vjerovatno u periodu najintenzivnijih

borbenih djelovanja nisu prešle brojno stanje od 2.500 ljudi. 28 Izvođenje podataka o gubicima je takođe teško. Prema različitim dostupnim dokumentima u bitkama na Kupreškoj viso- ravni u aprilu 1992. godine hrvatska strana je imala oko 160 pogi- nulih i veliki broj zarobljenih 29 , a srpska strana 80 - 90 poginulih i također veći broj zarobljenih. 30 Očigledno je da su pobjedom na Kupresu i stavljanjem pod kontrolu Kupreške visoravni sa prijevojima Kupreška vrata i Malovan, srpske snage izvršile planirane zadatke i stvorile izuzetne uslove za operativni razvoj i dalja borbena djelovanja svojih jedini-

28 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 114. 29 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 110, 114-115. 30 Savezna Republika Jugoslavija, Komitet za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava Beograd, "Genocid koji je nad srpskim stanovništvom Kupresa izvršen od strane vojnih i paravojnih formacija Republike Hrvatske i Hrvata iz Bosne i Hercegovine, u periodu od 03. aprila - 15. maja 1992. godine"

ca. Činjenica da angažovane hrvatske snage nisu bile dovoljno obučene i osposobljene, te adekvatno pripremljene za upotrebu značajnijih tenkovskih jedinica od strane neprijatelja. Neosporno je da su upravo upotreba oklopnih jedinica, to jest njihov brz prodor u sam centar grada, kao i njihova intenzivna upotreba u nastupanju prema Šujici bili faktor koji je odnio prevagu i odlučio o pobjedniku.

2.2 Borbena djelovanja na području Bugojna i Donjeg Vakufa do jula 1993. godine

Borbena djelovanja na kupreškom pravcu ( istočno, Raduša, objekat Idovac tt1955, zapadno, objekat Dekala tt1556) započela su i prije aprila 1992. godine, prvenstveno kroz aktivnosti srpskih snaga, koje ih još uvijek izvode pod okriljem JNA. 19. partbr iz sa- stava 30. partd Banjalučkog korpusa, čija je zona odgovornosti obuhvatala teritorije općina Kupres, Donji Vakuf i Bugojno, između ostalog je imala za zadatak posjedanje Kupreških vrata i kontrole šireg područja namjenske industrije "Slavko Rodić" Bugojno. 31 U skladu s tim 29. i 30. marta je vršena mobilizacija vojnih obveznika sa područja Bugojna (Srbi) u području Kupreška vrata - Koprivnica. 32 U periodu neposredno pred bitku srpskih i hrvatskih snaga na Kupreškoj visoravni, krajem marta i početkom aprila 1992. godine, srpski agresor je nastojao da osigura i zaposjedne putne komunikacije iz pravca Bugojna prema Kupresu, te da osigura kon- trolu šireg područja namjenske industrije "Slavko Rodić" Bugojno 33 . U skladu s tim namjerama ostvario je kontrolu glavne putne komunikacije Bugojno - Kupres u mjestu Čipuljić (naselje u Bugojnu sa većinskim srpskim stanovništvom, neposredno uz fa- briku vojne opreme "Slavko Rodić" Bugojno) i u rejonu šume Koprivnica, 1500 metara sjeveroistočno od Kupreških vrata 34 . Prvog aprila 1992. godine, snage iz sastava 19. partbr, popunjene sa prostora Bugojna, zaposjele su borbene položaje u rejonu šume

31 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 86.

32 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 89.

33 Snage "srpske" Teritorijalne odbrane Bugojno, u sklopu aktivnosti oko Kupreške visoravni imale su zadatak blokiranja pravaca iz Bugojna prema Kupresu i posjedanja prevoja Mračaj. Davor Marijan, navedeno djelo, str. 91.

34 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 86, 89 i 91.

Koprivnica, na pravcu Bugojno - Kupres. Također je posjednuta i sporedna komunikacija Bugojno - Kupres u selima Donji i Gornji Mračaj 35 . U toku borbenih djelovanja hrvatskih i srpskih snaga na Kupreškoj visoravni ove snage nisu imale značajniju ulogu. Do prvih borbenih djelovanja dolazi 05. aprila, u rejonu Šipinog mosta, kada snage Patriotske lige (PL) Prusac izvode za- sjedno borbeno djelovanje usmjereno na srpske agresorske snage, koje su se kretale iz pravca Kupresa prema Donjem Vakufu, spore- dnom komunikacijom. Navedeno borbeno djelovanje je imalo za cilj omesti agresorske pokrete i unijeti nesigurnost u njegove redove, što je i postignuto. 36 Slično borbeno djelovanje je pono- vljeno i 20. aprila, u rejonu Mala luka, na već spomenutoj komu- nikaciji, od strane Odreda Teritorijalne odbrane Prusac, sa istim ci- ljem. 37 Navedena borbena djelovanja imala su za cilj onemoguća- vanje srpskog agresora u korištenju putne komunikacije Kupres - Donji Vakuf, preko Prusca, i u tome su potpuno uspjela, čime je agresoru u znatnoj mjeri otežana komunikacija na tom pravcu. Tokom maja, srpske snage (snage JNA, iz sastava 1. bataljona, 19. partbr, odnosno njoj podčinjene snage "srpske" TO Bugojno), želeći prikriti stvarne namjere, ali i dobiti potrebno vri- jeme za dodatne mobilizacijske aktivnosti, tokom dana u civilnoj odjeći, ali sa naoružanjem, vrše kontrolu saobraćaja kroz naselje Čipuljić, a tokom noći upućuju patrole prema fabrici vojne opreme "Slavko Rodić" Bugojno. 25. maja, u nastojanju da stave pod ko- ntrolu fabriku vojne opreme, izvršili su, prvo minobacački, a potom i pješadijski napad na fabriku. Kako je napad osujećen i na isti snažno uzvraćeno od strane jedinice za osiguranje fabrike, srpske snage su odustale od daljih borbenih djelovanja i započele aktivno-

35 Na prostoru Bugojna egzistirale su srpske dobrovoljačke jedinice formirane od strane SDS-a, brojnosti 800 ljudi. Smail Čekić, navedeno djelo, str. 284-298.

36 Edin Ramić, Monografija Općinskog štaba teritorijalne odbrane Bugojno, 307. motorizovane brigade i 307. Slavne brdske brigade, neobjavljeno djelo.

37 Edin Ramić, navedeno djelo.

sti na povlačenju vojnih snaga i srpskog stanovništva prema Kupresu. Sa ciljem odbrane prostora općine Bugojno i slobodnih dijelova donjevakufske općine, polovinom maja 1992. godine uspostavljen je sistem odbrane, tako da su veći dio kupreškog pra- vca (od sela Jazvenik do objekta Mala Šuljaga) branile jedinice HVO Bugojno, a manji dio kupreškog pravca (objekat Mala Šulja- ga - selo Prusac) i donjevakufski pravac (od Prusca do objekta Sabljari tt 872) jedinice TO RBiH. Na kupreškom pravcu je uspostavljena odbrana u sistemu otpornih tačaka, uvažavajući činjenicu da nije postojao kontinuirani neposredni borbeni dodir sa srpskim agresorom. 13. juna snage Štaba Teritorijalne odbrane Bugojno pona- vljaju uspješne akcije TO Prusac iz aprila 1992. godine. Izvedeno je zasjedno borbeno djelovanje u rejonu Mala luka, na putnoj komu- nikaciji Kupres - Prusac - Donji Vakuf. Tom prilikom su srpskom agresoru naneseni značajni gubici u živoj sili, a uništena je i veća količina materijalno tehničkih sredstava. Jul i august 1992. godine karakteristični su po najžešćim borbenim djelovanjima srpskog agresora na kupreškom pravcu, prema Bugojnu. Početkom jula, srpski agresor je izveo diverzantsku akciju na položaje jedinica HVO Bugojno, u rejonu Jazvenika, pri- likom koje je ubijeno 5 pripadnika HVO Bugojno i jedno civilno lice. 38

38 Grupa autora, VATRE NAD VRBASOM, Prilozi za bugojansku ratnu kroniku 1990. - 1993, HKD "Napredak" i Župni ured Bugojno, Bugojno 1993, str. 79.

42

U augusta 1992. godine srpski agresor je svakodnevno, intenzivno i neselektivno djelovao artiljerijskim oruđima velike razorne moći po linijama odbrane branilaca Bugojna, a naročito po samom centru grada i prigradskim naseljima. U toku ovog mjeseca agresor je prvi put borbeno djelovao avijacijom po Bugojnu, uzrokujući veliki broj poginulih i ranjenih, a pričinjene su i velike materijalne štete. Sredinom mjeseca otpočeli su snažni artiljerijsko-pješadijski napadi. Napadi su usmjereni na otporne tačke jedinica HVO (Garački podovi, Đolina kosa, Kunina kosa, Mala Šuljaga) i Armije RBiH (Han čardak). Srpski agresor je u tim napadima koristio i oklopne jedinice. Pod snažnim agresorskim pritiskom, jedinice HVO su se povukle sa Kunine kose, položaje na Đolinoj kosi po- mjerile u pozadinu, dok su ostali položaji uspješno odbranjeni. 17. augusta jedinice srpskog agresora iz sastava 2. bataljona 19. brigade (Donji Vakuf) tkzv."VRS" izvele su silovit oklopno- pješadijski napad, podržan artiljerijom i minobacačima svih kalibara, na slobodarski Prusac. Napad je započeo u 15,30 sati. Tokom napada neprijatelj je postigao značajne uspjehe, uspio je izbiti u rejon Starog grada i prisiliti branitelje na povlačenje. Komanda Štaba odbrane općine Bugojno je odmah reago- vala i u taj rejon su upućene dodatne snage : združene snage štaba, izviđačka jedinica i jedinica "Paragini" iz Štaba odbrane općine Gornji Vakuf, te izviđačka jedinica Štaba odbrane općine Novi Travnik. Zajedničkim aktivnostima Prusačkog bataljona i novopri- došlih jedinica neprijateljske snage su zaustavljene, a potom i prisiljene na povlačenje. Neprijatelj se povukao na polazne položa- je u svitanje narednog dana. Agresor je u Pruscu pretrpio velike gubitke, 9 poginulih i 37 teže i lakše ranjenih, od kojih su dva naknadno podlegla od zadobijenih rana. Uništen mu je jedan tenk T-55 i zaplijenjeno nekoliko automatskih pušaka. Snage Armije RBiH, u odbrani Prusca imale su dva poginula borca i jednog zarobljenog, koji je naknadno razmijenjen mrtav.

Odbrana Prusca je potvrdila pravu vrijednost jedinica Armije RBiH, mogućnost njihovog pregrupisavanja i izvođenja snažnih i brzih kontranapada. Sredinom novembra srpski agresor je iskoristio nedovoljnu "budnost" jedinica HVO i ovladao objektom Mala Šuljaga tt1253, čime je, umnogome, narušio sistem odbrane slobodnih teritorija, te popravio vlastiti taktički položaj. U nastavku ratnih djelovanja na kupreškom pravcu, srpski agresor se uglavnom ograničavao na artiljerijska djelovanja, u veći- ni slučajeva po naseljenim mjestima, a u nekoliko navrata, tokom februara 1993. godine, izvodio je i pješadijske napade, koji su završeni na "pokušaju".

2.3 Borbena djelovanja na prostoru Bugojna i Donjeg Vakufa od jula 1993. do oktobra 1994.

U julu 1993. godine na prostoru općine Bugojno i slobodnim dijelovima općine Donji Vakuf, dolazi do otvorenog napada snaga HVO Bugojno na legalne organe vlasti RBiH i jedinice Armije RBiH. Boj koji se odigrao u drugoj polovini jula, u znatnoj je mjeri izmijenio situaciju na ovom prostoru. Snage HVO Bugojno, para- lelno sa izvođenjem napadnih djelovanja prema jedinicama Armije RBiH, napuštaju borbene položaje koje su do tada posjedale prema srpskom agresoru, na kupreškom pravcu, vjerovatno prema ranijem dogovoru. Preuzimanjem inicijative od strane jedinica Armije RBiH na prostoru općine, a po gubljenju značajnijih pozicija u gradu, ali i na širem gradskom području, uz blokirane glavne manevarske jedinice (sve “bojne” i brigadna vojna policija), snage HVO Bugojno, zajed- no sa većinom hrvatskog stanovništva općine Bugojno, napuštaju teritoriju Bugojna, upravo preko borbenih položaja srpskog agreso- ra na kupreškom pravcu. Borbe snaga Armije RBiH i HVO na području Bugojna, tra- jale su 12 dana. Intenzitet borbenih djelovanja je bio stalan i izuzetno visok, o čemu najbolje svjedoče pokazatelji o broju ra- njenih i poginulih. 39 Po okončanju borbenih djelovanja, snage Armije RBiH, sa znatno povećanim kontingentom naoružanja i municije, naročito u dijelu artiljerijskog naoružanja, ali znatno oslabljenje velikim gubicima u ljudstvu, zaposjedaju cjelokupan front prema srpskom agresoru na kupreškom pravcu.

39 U toku bitke za Bugojno, u periodu 18. - 29. jul 1993. godine evidentirani su sljedeći gubitci : Armija RBiH, 92 poginula i 211 ranjenih boraca (Izvor : Edin Ramić, navedeno djelo); HVO Bugojno, 107 poginulih i 130 ranjenih boraca (Izvor : Ante Visković, POGINULI PRIPADNICI HVO-a BUGOJNA I CIVILNE ŽRTVE RATA 1991.-1997, Udruga obitelji poginuli i nestalih Bugojno, Bugojno 1999. godine)

46

Odmah su preduzete neophodne aktivnosti na uređenju lini- ja odbrane, koje su bile nedovoljno uređene, sa velikim međupro- storima, većinom mnogo udaljene od agresora, što je znatno uticalo na sigurnost odbrane.

Nakon borbenih djelovanja snaga Armije RBiH i HVO, kra- jem jula 1993. godine, odbrana od srpskog agresora, na kupreškom pravcu, se protezala duž linije Humac - Jazvenik - Livadica - Dobri do - Zakopanik - Garački podovi - Đolina kosa - Crveni glibovi - Han čardak - Prusac. Položaji srpskog agresora protezali su se na liniji Siver - Mračaj - Pršljani - Kunina kosa - Risovac - Mala Šu- ljaga - Šipin most - Paljike.

Raspored snaga na kupreškom pravcu, kraj jula 1993. godine 48

Raspored snaga na kupreškom pravcu, kraj jula 1993. godine

Druga polovina 1993. godine, nakon posjedanja linija na kupreškom pravcu od strane jedinica Armije RBiH, protekla je bez aktivnih borbenih djelovanja. Srpski agresor je u nepravilnim inte- rvalima borbeno djelovao minobacačima i artiljerijom po borbenim položajima armijskih jedinica, ali i po naseljenim mjestima, dok su branitelji koristili raspoloživo vrijeme za dodatno inžinjerijsko ure- đenje i poboljšanje sistema odbrane. Januar i februar 1994. godine na kupreškom frontu protiču bez posebno značajnih događaja. Uz stalne aktivnosti na dogradnji sistema odbrane, armijske jedinice provode izviđanje za napadna djelovanja, u cilju popravke taktičkog položaja i stvaranja povoljnih uslova za djelovanja većeg intenziteta prema Kupresu. Početkom marta, po potpisivanju Vašingtonskog sporazuma i stupanja na snagu primirja između jedinica Armije RBiH i HVO, Armija RBiH započinje sa preuzimanjem inicijative na frontu prema srpskom agresoru. 16. marta 1994. godine, snage 370. brdske brigade 40 (bbr) izvode napadna djelovanja prema objektu Mala Šuljaga tt 1253. U izuzetno uspješnoj i efektno izvedenoj akciji, jedinice 370. bbr us- pjele su ovladati objektom Mala Šuljaga tt 1253, dijelovima Osmanagine kose, te prostorima Bilanovića koš, Šipin most, Kazanovac, Paljevine i Samarić. Rezultati su bili impozantni : agre- soru su naneseni veliki gubici u živoj sili i ratnoj tehnici, zaplije- njena su značajna materijalno-tehnička sredstva, te stvorene pret- postavke za naredna borbena djelovanja na ovom pravcu.

40 370. brdska brigada je formirana 21. oktobra 1993. godine po Naredbi Komandanta Štaba Vrhovne Komande OS RBiH, broj : 14-75-121 od 21.10.1993. godine. U sastav brigade ušlo je ljudstvo sa prostora općine Donji Vakuf, do tada angažovano u jedinicama 307. motorizovane brigade i Općinskih štabova odbrane Bugojno i Donji Vakuf. Neposredno po formiranju brigadi je dodijeljena zona odgovornosti prema srpskom agresoru : zapadno Mala Šuljaga tt 1253 (uključno), istočno Sabljari tt 872 (uključno), kao i zona odgovornosti prema HV i HVO na gornjevakufskom pravcu.

Legendarni AJVAZ-DEDO, zarobljen u akciji Mala Šuljaga, 16. marta 1994. godine Nedugo nakon toga, 21./22.

Legendarni AJVAZ-DEDO, zarobljen u akciji Mala Šuljaga, 16. marta 1994. godine

Nedugo nakon toga, 21./22. marta 1994. godine, u cilju popravke taktičkog položaja i stvaranja uslova za naredna borbena djelovanja prema Kupresu, 307. bbr 41 vrši izmještanje borbenih položaja na plato Hotigošća, koji je do tada srpski agresor ko- ntrolisao izviđačkim patrolama, povremenim zasjedama i inžinje- rijskim preprekama. Nakon uspješno okončane aktivnosti, front na kupreškom pravcu je bio znatno izmijenjen, sistem odbrane znatno unaprijeđen, a stvorene su i realne pretpostavke za nastavak bo-

41 307. brdska brigada egzistira od 21. oktobra 1993. godine. Nastala je po Naredbi Komandanta Štaba Vrhovne Komande OS RBiH, broj : 14-75-121 od 21.10.1993. godine preformiranjem iz 307. motorizovane brigade i ulaskom u njen sastav jedinica rasformiranog Općinskog štaba odbrane Bugojno. Nakon preformiranja, brigadi je dodijeljena zona odgovornosti prema srpskom agresoru : istočno Humac tt 1284 (uključno), zapadno Mala Šuljaga tt 1254 (isključno), kao i zona odgovornosti prema snagama HV i HVO na gornjevakufskom pravcu.

rbenih djelovanja. Napadna borbena djelovanja su nastavljena sredinom maja. 18. maja snage 307. bbr su ovladale većim dijelom objekta Crni vrh tt1370, rejonom Šapčenice, te zaposjele prostor Previjoca i Bencuonov koš. Krajem maja, u napadnim djelovanjima snage 370. Sbbr, u dobro planiranoj i dugo pripremanoj akciji, ovladavaju objektom Crni vrh, tt1513 i tt1514 . Ovi objekti su predstavljali zadnju kapi- ju pred odlučujuća oslobodilačka djelovanja prema Kupresu.

Borbena djelovanja na kupreškom pravcu, mart - maj 1994. godine 52

Borbena djelovanja na kupreškom pravcu, mart - maj 1994. godine

Desetog juna, srpski agresor, shodno iskustvima iz borbenih djelovanja prema objektu Mala Šuljaga sa kraja 1992. godine, izvo- di iznenadan upad na objekat Mala Šuljaga tt 1253. Iskoristivši fa- ktor iznenađenja, u prvoj fazi ovladava dijelom objekta i zaposjeda položaje jedinica Armije RBiH, 307. bbr. Međutim, nakon početnog iznenađenja, jedinice 307. bbr su reorganizovale snage i tokom dana u žestokim borbama ovladale svim izgubljenim položajima. U septembru 1994. godine, jedinice angažovane na kupreškom pravcu, 307. bbr i 370. Sbbr, intenziviraju obavještajni rad i izviđačke aktivnosti prema Kupresu. Svakodnevno su vršena izviđanja, kako prednjih linija srpskog agresora, tako i njegove dubine, a naročito elemenata borbenog rasporeda u dubini i pri- laznih komunikacija ka prednjem kraju (pravci dotura, pravci uvođenja rezerve, pravci evakuacije i slično).

pravci uvođenja rezerve, pravci evakuacije i slično). Izviđači 307. brdske brigade prilikom povratka sa zadatka

Izviđači 307. brdske brigade prilikom povratka sa zadatka

Pored obavještajno-izviđačkih aktivnosti, jedinice su vršile sveobuhvatne pripreme : dodatna obuka jedinica, formiranje udarnih grupa, komandantska izviđanja, angažovanje starješina svih nivoa komandovanja i kontrole neposredno u izviđačkim aktivnos- tima uz angažovanje vrsnih poznavaoca terena, ali i pripreme ekipa za raščišćavanje putnih komunikacija, ekipa za zaprečavanje, sanitetskih ekipa, te ekipa za iznošenje ranjenih i povrijeđenih bora- ca.

III

FORMIRANJE I DJELOVANJE SEDMOG KORPUSA ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

3.1 Formiranje 7. korpusa Armije RBiH

3.1 Formiranje 7. korpusa Armije RBiH Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine formiran je po

Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine formiran je po Odluci Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine broj : 02-111-134/94 od 26. februara 1994. godine, kada je na dužnost postavljen i ključni personal u komandi korpusa, komandant, zamjenik komandanta i načelnik štaba. Odmah su započete pripreme za stavljanje korpusa u funkciju, koje su zbog borbenih djelovanja prema srpskom agresoru, kao i

zbog aktivnosti prema HVO, sa kojim je tek postignuto primirje, bile znatno otežane. Kao sjedište 7. korpusa određen je Travnik. Početkom aprila 1994. godine, Naredbom Štaba Vrhovne komande OS RBiH 42 , izvršena su

postavljenja preostalog dijela personala Komande 7. korpusa, čime su stvoreni uslovi za početak funkcionisanja korpusa. Sedmi korpus zvanično egzistira od 07. aprila 1994. godine, kada je iz operativnog centra korpusa upućen prvi izvještaj prema Štabu Vrhovne komande OS RBiH. 43

42 Štab Vrhovne komande OS RBiH, broj : 05-1/3-12 od 02. aprila 1994. godine. 43 Hasib Mušinbegović, Remzija Šiljak, Kemo Bećirović, OPERACIJA VLAŠIĆ, Vojna analiza, dokumenti, sjećanja, Sarajevo 1999, str. 21.

Sedmi korpus Armije RBiH je formiran na prostoru srednje Bosne, u dijelu dotadašnje zone odgovornosti 3. korpusa Armije RBiH. Zona odgovornosti je pokrivala teritorije općina : Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Travnik i Vitez. Zona odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH protezala se sa Vlašićkog platoa, rijeka Jesenica (uključno), gdje se graničio sa 3. korpusom Armije RBiH, do Gornjeg Vakufa, objekat Klisac (uključno), gdje se graničio sa 4. korpusom Armije RBiH. Dužina zone odgovornosti prema srpskom agresoru iznosila je oko 140 kilometara, a obuhvatala je vlašićki i komarsko-vrbaski operativno-taktički pravac i kupreški taktički pravac. Pored zone odgovornosti prema srpskom agresoru, snage 7. korpusa Armije RBiH bile su angažovane na linijama razdvajanja sa snagama HVO. Dužina tih linija iznosila je oko 120 kilometara, a obuhvatala je lašvanski i gornjevakufski pravac. Osnovni zadatak 7. korpusa Armije RBiH, je bio izvođenje oslobodilačkih borbenih djelovanja prema sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u pravcu Bosanske Krajine. Svakako da bi u "bliže" zadatke trebalo svrstati oslobađanje planine Vlašić, prijevo- ja Komar, prijevoja Kupreška vrata, Donjeg Vakufa, Kupresa i Jajca.

Zona odgovornosti 7. korpusa u strategijskom rasporedu Armije RBiH 59

Zona odgovornosti 7. korpusa u strategijskom rasporedu Armije RBiH

Sedmi korpus je formiran od dijela jedinica 3. korpusa

Armije RBiH, prije svega od jedinica OG "Bosanska Krajina" i OG "Zapad". U sastav 7. korpusa Armije RBiH ušle su slijedeće brigade :

17. Slavna Krajiška brdska brigada, 27. brdska brigada, 37.

Muslimanska lahka brigada, 305. brdska brigada, 306. brdska briga- da, 307. brdska brigada, 308. brdska brigada, 312. brdska brigada,

317. Slavna brdska brigada, 325. brdska brigada, 333. brdska briga-

da i 370. brdska brigada. Pored brigada, koje su predstavljale osnovne manevarske jedinice korpusa, korpus je u svom sastavu imao i samostalne i prištapske jedinice : Mješoviti artiljerijski divizion OG "Bosanska krajina", Mješoviti artiljerijski divizion OG "Zapad", koji će u januaru 1995. godine prerasti u Mješoviti arti- ljerijski puk, lahki artiljerijski divizion protivvazdušne odbrane, samostalni diverzantski bataljon, inžinjerijski bataljon, bataljon vojne policije, logističku bazu i tenkovsku četu. Zadatak ovih jedinica je bila borbena i druga podrška korpusa u toku borbenih djelovanja.

61

Jedini komandant 7. korpusa Armije RBiH bio je brigadni general Mehmed Alagić, dužnost njegovog zamjenika je obavljao brigadni general Fikret Ćuskić, dok su dužnost načelnika štaba obavljali brigadir Selmo Cikotić, brigadni general Kadir Jusić i na kraju, brigadni general Fikret Ćuskić.

Kadir Jusić i na kraju, brigadni general Fikret Ćuskić. Komandant 7. korpusa Armije RBiH, brigadni general

Komandant 7. korpusa Armije RBiH, brigadni general Mehmed Alagić

3.2 Brigade u sastavu 7. korpusa Armije RBiH

Slika 7. korpusa Armije RBiH, ne bi bila potpuna bez podataka o brigadama iz njegovog sastava. 44

17. Slavna Krajiška brdska brigada 45 (17. SKbbr)

Brigada je formirana 25. novembra 1992. godine u Travniku.

U sastav brigade su ušle jedinice Prve bosansko-krajiške brigade i

Sedme krajiške brigade. U sastavu brigade nalazilo se ljudstvo sa prostora bosanskokrajiških općina, dobrovoljci koji su se vratili sa privremenog rada u inostranstvu i ljudstvo koje je srpski agresor protjerao sa tih prostora na područje srednje Bosne.

Kako je sastav brigade i do njenog formiranja imao dosta ratnog iskustva (1. bosanskokrajiška brigada : turbetsko bojište,

Šešićka planina, Vlašić, Jajce, Karaula; 7. krajiška brigada : Grebak, Trnovo, Jajce), pred brigadu su odmah po formiranju postavljeni borbeni zadaci. Krajem decembra 1992. godine brigada biva angažovana na visočkom bojištu u izvođenju napadnih borbenih djelovanja, gdje oslobađa objekat Crkvice, a potom i kotu 715, čime

je pružena znatna podrška u slamanju ofanzive srpskog agresora na

Sarajevo. Početkom januara 1993. godine u sastav 17. SKbbr ulazi

i veći dio ljudstva 1. bojne HVO iz Kotor Varoši. 15. aprila 1993. godine brigadi je dodijeljen počasni naziv SLAVNA i visoko ratno priznanje ZLATNI LJILJAN. U toku ljeta 1993. godine brigada biva angažovana u borbama

sa snagama HVO na prostoru travničke općine, a u augustu se dio

44 Autor se odlučio da predstavi samo najosnovnije podatke o brigadama iz sastava 7. korpusa Armije RBiH koje su neposredno učestvovale u izvođenju operacije, uz napomenu da su podaci dati za period do izvođenja Kupreške operacije, odnosno do oktobra 1994. godine. Podaci o brigadama nisu predstavljeni na jedinstven način prvenstveno iz razloga različitosti izvora koji su korišteni za njihovu pripremu.

45 Brigadi je u januaru 1995. godine dodijeljen počasni naziv VITEŠKA. Vehid Gunić,

LJEPOTA POVRATKA U BOSNU, Sanica 1997, str. 10 - 22.

snaga angažuje i na igmanskom bojištu u slamanju ofanzive srpskog agresora prema Malom polju. Do kraja 1993. godine brigada biva angažovana u borbama na području Viteza i Novog Travnika, sa snagama HVO.

U toku 1994. godine, po potpisivanju Vašingtonskog spo-

razuma, brigada biva angažovana na Vlašićkom platou, gdje postiže zavidne rezultate u oslobodilačkim djelovanjima. Oslobađa prostor Duga, Javorka, Srnećih brda, Obrišina, Kujinog dola i kote 1492,

čime su stvoreni povoljni uslovi za dalja oslobodilačka djelovanja na Vlašićkom platou.

U drugoj polovici oktobra, brigada se upućuje na kupreški

pravac, gdje biva uključena u borbena djelovanja jedinica 7. ko- rpusa Armije RBiH. Brigadom su komandovali : brigadni general Fikret Ćuskić, pukovnik Sejad Ćirkin i brigadir Sakib Forić. U periodu izvođenja Kupreške operacije brigadom je komandovao brigadir Sakib Forić, tada major.

27. brdska brigada 46 (27. bbr)

27. brdska brigada je formirana u augustu 1993. godine, od do tada formiranih jedinica 27. motorizovane brigade (mtbr), 1. bataljona 306. bbr i 4. bataljona 314. mtbr. U sastavu brigade se nalazilo ljudstvo sa prostora 33 bosanskohercegovačke općine. Brigada je učestvovala u izvođenju borbenih djelovanja prema srpskom agresoru, na Vlašićkom platou, i prema snagama HVO, na prostoru Novi Travnik i Vitez. U toku tih djelovanja, brigada je postigla značajne rezultate u koje se prije svega ubrajaju ponovno oslobađanje izgubljenih položaja u području Meokrnja, na

46 Edin Ramić, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktička analiza, Bugojno, mart 2000, str. 9

Vlašiću, kao i angažovanje u napadnim djelovanjima prema obje- ktu Police, također na Vlašiću.

U drugoj polovini oktobra, brigada upućuje dio snaga na

kupreški pravac, gdje se odmah po pristizanju uključuje u napadna borbena djelovanja. Brigadom su komandovali pukovnik Rasim Imamović i pukovnik Mustafa Fazlić. U periodu izvođenja Kupreške operacije, brigadom je komandovao pukovnik Mustafa Fazlić, tada major.

37. Muslimanska lahka brigada 47 (37. Mlbr)

Brigada je formirana 15. februara 1994. godine u Travniku.

Formirana je od dijela jedinica 7. Muslimanske brigade. Iako mlada po datumu formiranja, ali sa pripadnicima jedinice sa bogatim ratnim iskustvom, brigada postiže značajne rezultate u borbenim djelovanjima na vlašićkom i komarskom pravcu. Značajniji rezu- ltati su postignuti u oslobađanju izgubljenih položaju u rejonu Meokrnja, te u oslobađanju sela Goleš.

U drugoj polovini oktobra brigada je prebačena na kupreški

pravac, gdje je uključena u napadna borbena djelovanja. Brigadom je komandovao pukovnik Asim Koričić, dok je u toku Kupreške operacije komandovao načelnik štaba pukovnik Vahid Dervišić, tada major.

47 Edin Ramić, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktička analiza, Bugojno, mart 2000, str. 9

305. brdska brigada 48 (305. bbr)

01. decembra 1992. godine, u Bugojnu, prva grupa jajačkih boraca stvara jezgro za formiranje brigade, a desetak dana kasnije pristiže i druga grupa, te se obje zajednički angažuju na mobilisanju vojnih obveznika sa prostora općine Jajce. Brigada zvanično egzi- stira od decembra 1992. godine, uz napomenu da je popunjena borcima do tada angažovanim u jedinicama Općinskog štaba odbrane Jajce, poznatim po herojskim borbama protiv srpskog agre- sora u periodu april - septembar 1992. godine, u odbrani grada i dijela teritorije općine Jajce. Po formiranju, brigada biva stacioni- rana na prostorima općina Bugojno i Gornji Vakuf, gdje se angažu- je u odsudnim borbama za odbranu Gornjeg Vakufa od agresije snaga HV i HVO. Nakon izmještanja brigade u rejon sela Bilješeva, općina Kakanj, započinje njeno intenzivno angažovanje u borbama protiv srpskog agresora na visočkom bojištu, te sa snagama HVO na području općina Busovača i Vitez. U tim borbenim djelovanjima brigada je postigla značajne rezultate. Poseban doprinos brigada daje u odbrani Gornjeg Vakufa početkom 1994. godine, kada su snage HV i HVO poduzele ofanzivu "SVE ILI NIŠTA" na prostori- ma općina Gornji Vakuf i Prozor. Jedinice 305. bbr, nedovoljno logistički opremljene, su tada, po izuzetno lošim vremenskim pri- likama, dijelom helikopterima, a dijelom pješice, uz veliku hla- dnoću i vijavicu, te preko surovih predjela planine Vranice izvršile usiljeni marš i na vrijeme pristigle da pojačaju odbranu jedinica Armije RBiH na prostoru Privora, u općini Gornji Vakuf. Prisustvo ove jedinice na prostoru Gornjeg Vakufa imalo je presudnu ulogu u zaustavljanju ofanzive snaga HVO i HV. U toku maja i juna 1994. godine, brigada postiže izuzetno

48 Brigadi je dodijeljen počasni naziv SLAVNA u januaru 1995. godine. Edin Ramić, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktička analiza, Bugojno, mart 2000, str. 9

značajne rezultate u borbama protiv srpskog agresora na komarsko- vrbaskom pravcu. U sadejstvu sa ostalim jedinicama 7. korpusa Armije RBiH, oslobođeni su objekti Oštra glava i Vučija glava, cjelokupan plato Vidrička, a oslobođeno je i 16 sela na području općine Donji Vakuf. Do izvođenja Kupreške operacije brigada je angažovana u izvođenju borbenih djelovanja na komarsko- vrbaskom pravcu, uz upućivanje manjih snaga i na vlašićki pravac. Brigadom su komandovali major Halid Dedić, pukovnik Rifet Planinčić i pukovnik Abid Gromila. U toku izvođenja Kupreške operacije brigadom je komandovao major Halid Dedić.

307. brdska brigada 49 (307. bbr)

Preformiranjem 307. mtbr i jedinica Općinskog štaba odbrane Bugojno, 21. oktobra 1993. godine nastala je 307. brdska brigada. Cijeneći iskustvo i ratne uspjehe jedinica od kojih je nastala 307. bbr, odbrana prostora općine Bugojno od napada srpskog agre- sora tokom 1992. i 1993. godine, odbrana grada i općine Bugojno od napada HVO u julu 1993. godine, pružanje pomoći susjednim jedinicama, prije svega na gornjevakufskom pravcu, brigada biva odmah angažovana u borbenim djelovanjima na kupreškom pravcu, prema srpskom agresoru i na gornjevakufskom pravcu, prema snagama HVO i HV. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, u martu 1994. godine brigada zaposjeda plato Hotigošća, na kupreškom pravcu, čime stvara kvalitetnu osnovicu za dalja djelo- vanja prema Kupresu, a znatno poboljšava i sigurnost odbrane. Sredinom maja, brigada ovladava dijelom dominantnih objekata na Hotigošću, Crni vrh tt 1370, čime se stvaraju uslovi za borbena djelovanja širih razmjera na kupreškom pravcu.

49 Brigadi je dodijeljen počasni naziv SLAVNA u januaru 1995. godine. Edin Ramić, MONOGRAFIJA, navedeno djelo.

U junu 1994. godine, brigada je angažovana na komarskom pravcu u napadnim djelovanjima, gdje postiže značajne rezultate u oslobađanju objekata Kik i Vis. Od jula 1994. godine brigada intenzivira obavještajno- izviđačke aktivnosti na kupreškom pravcu, vrši ubacivanja izviđačkih grupa u pozadinu srpskog agresora, planira i priprema napadna djelovanja prema Kupresu i vrši obuku i pripremu jedini- ca.

Brigadom su komandovali brigadir Faruk Aganović - Jupi i pukovnik Almir Idrizović. U toku izvođenja Kupreške operacije brigadom je komandovao brigadir Faruk Aganović - Jupi, tada major.

308. brdska brigada 50 (308. bbr)

Brigada je formirana 17. decembra 1992. godine u Novom Travniku. U sastav brigade ulaze 1, 2. i 3. brdski bataljon Općinskog štaba odbrane Novi Travnik. Jedinice koje su ušle u sastav brigade imale su bogato ratno iskustvo iz borbi sa srpskim agresorom u Turbetu, na visočkom i igmanskom bojištu. Po formi- ranju, brigada je u gotovo stalnim borbenim djelovanjima sa snaga- ma HVO na prostoru Novog Travnika, ali i Viteza. Pored odbrane dijela teritorije Novi Travnik od napada HVO, posebno značajna je odbrana vojne fabrike Bratstvo Novi Travnik, koja je cijelim tokom odbrane od agresije na RBiH, bila značajan subjekt naoružavanja Armije RBiH. Značajni rezultati se postižu i u borbama sa srpskim agresorom na prostoru Kamenjaš - Mravinjac (istočni dijelovi Komara) u junu 1993. godine, kada su te položaje snage HVO pre-

50 Brigadi je dodijeljen počasni naziv SLAVNA u

Edin Ramić,

KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktička analiza, Bugojno, mart 2000, str. 10.

pustile srpskom agresoru. Ovdje je potrebno dodatno istaći značaj ove borbe, u kojoj su pored snaga 308. bbr učestvovale i združene snage OG “ZAPAD” i OG “BOSANSKA KRAJINA”, jer je srpski agresor sa objekata Kamenjaš i Mravinjac kontrolisao tada jedinu putnu komunikaciju između Gornjovrbaske i Lašvanske doline.

Do Vašingtonskog sporazuma brigada vodi žestoke borbe sa snagama HVO i izvodi odbrambena djelovanja prema srpskom agresoru. U maju 1994. godine, brigada na komarskom pravcu, postiže značajne rezultate u napadnim djelovanjima, oslobodivši objekat Veliki Šiljkovac, neposredno iznad Pogane ravni i dio Pogane ravni. U drugoj polovini oktobra 1994. godine brigada se angažuje u eksploataciji uspjeha jedinica 7. korpusa Armije RBiH na kupreškom pravcu. Komandanti brigade su bili : major Bislim Zurapi, pukovnik Osman Porić i major Selim Zahirović. U toku Kupreške operacije, brigadom je komandovao major Bislim Zurapi.

317. Slavna brdska brigada 51 (317. Sbbr)

Brigada je formirana 20. novembra 1992. godine u Gornjem Vakufu. U sastav brigade ulaze 1., 2., 3. i 4. odred, kao i ostale jedinice koje je formirao Općinski štab odbrane Gornji Vakuf. Jedinice koje su ušle u sastav brigade, u dva navrata u toku 1992. godine bivaju angažovane u borbama sa srpskim agresorom na trnovskom bojištu, gdje su postignuti značajni rezultati u oslobađanju privremeno zaposjednute teritorije. Brigada se povre- meno angažuje i na bugojanskom bojištu, na frontu prema Donjem Vakufu. Od januara 1993. godine brigada težišno vodi borbu sa snagama HV i HVO, koje su sve do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, izvodile napadna djelovanja prema Gornjem Vakufu i nastojale ovaj izuzetno važan komunikacijski prostor staviti pod svoju kontrolu. U periodu nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, brigada izvodi odbrambena djelovanja prema srpskom agresoru na kupreškom i vrbaskom pravcu. Jedinice 317. Sbbr su aktivno uključene u borbena djelovanja na kupreškom pravcu, neposredno nakon otpočinjanja tih djelovanja i postizanja početnih rezultata. Komandanti 317. Sbbr su bili : Jusuf Heljić, pukovnik Enver Zejnilagić - Bosanac, brigadir Fahrudin Agić - Pajo, pukovnik Džemal Hadžić i brigadir Faruk Aganović - Jupi. U toku izvođenja Kupreške operacije, brigadom je komandovao pukovnik Džemal Hadžić, tada major.

51 Edin Ramić, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktička analiza, Bugojno, mart 2000, str. 8.

325. brdska brigada 52 (325. bbr)

Brigada je formirana 1. decembra 1992. godine na prostoru općine Vitez, u mjestu Kruščica. U sastav brigade ušle su dotada- šnje jedinice 7 rejonskih štabova, te dva dobrovoljačka odreda, koji su egzistirali od 21. maja 1992. godine. Značajne rezultate jedinice koje su ušle u sastav brigade ostvarile su na visočkom i turbetskom bojištu, te u odbrani Jajca. Svakako je najznačajniji rezultat odbrana slobodnih prostora općine Vitez, a naročito prostora Starog Viteza, od stalnih napada snaga HVO. Od aprila 1994. godine brigada je angažovana u odbrani od srpskog agresora na Vlašićkom platou. U drugoj polovini oktobra 1994. godine, dijelovi brigade su angažovani u izvođenju borbenih djelovanja na kupreškom pravcu. Komandanti 325. bbr bili su : nadkapetan Esad Džananović, pukovnik Mensur Keleštura, nadkapetan Ibrahim Purić, pukovnik Rifet Planinčić, major Mevludin Berberović, pukovnik Ahmed Kulenović i major Nesad Hurem. U toku izvođenja Kupreške operacije brigadom je komandovao pukovnik Rifet Planinčić, tada major.

52 Edin Ramić, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktička analiza, Bugojno, mart 2000, str. 10.

370. Slavna brdska brigada 53 (370. Sbbr)

Brigada je formirana 21. oktobra 1993. godine u Bugojnu. U sastav brigade su ušli dijelovi jedinica 307. mtbr popunjeni lju- dstvom sa prostora općine Donji Vakuf i manjim dijelom drugih općina, i jedinice rasformiranog Općinskog štaba odbrane Donji Vakuf.

Jedinice koje su ušle u sastav brigade imale su bogato ratno iskustvo u odbrani prostora općine Bugojno i slobodnih dijelova općine Donji Vakuf od napada srpskog agresora tokom 1992. i 1993. godine, odbrani grada i općine Bugojno od napada HVO u julu 1993. godine i pružanju pomoći susjednim jedinicama, prije svega na gornjevakufskom pravcu. Odmah po formiranju brigada se angažuje u borbi sa snagama HVO na gornjevakufskom pravcu i sa srpskim agresorom na kupreškom i vrbaskom pravcu. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, brigada težište djelovanja prenosi prema srpskom agresoru i već 16. marta 1994. godine uspijeva ovladati objektom Mala Šuljaga na kupreškom pravcu. Za postignuti uspjeh brigadi je 14. aprila 1994. godine dodi- jeljen počasni naziv SLAVNA. 54 Krajem maja, brigada u izuzetno dobro planiranoj i pripremljenoj akciji oslobađa prostor Crnog vrha (tt 1513 i tt1514) i dio košćanskog platoa, čime su stvoreni povoljni uslovi za inte- nzivnija djelovanja prema Kupresu. U junu brigada biva angažo- vana u borbenim djelovanjima na komarskom pravcu. Komandanti 370. Sbbr su bili : pukovnik Senad Alkić, major Besim Učambarlić i pukovnik Amer Duraković. U toku Kupreške operacije brigadom je komandovao major Besim Učambarlić.

53 Edin Ramić, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktička analiza, Bugojno,

mart 2000, str. 8.

54 Štab Vrhovne Komande Oružanih snaga RBiH, broj : 02-111-310/94, 14.04.1994.

3.3 Borbena djelovanja 7. korpusa Armije RBiH do Kupreške operacije

Od samog formiranja 7. korpus Armije RBiH se angažovao u borbenim djelovanjima u svojoj zoni odgovornosti. Snage srpskog agresora, koristeći nedovoljan oprez jedinica 27. bbr, angažovanih na desnom krilu korpusa, u rejonu Meokrnja, vjerovatno i obavje- štajne podatke do kojih su došli tokom "trgovine" - šverca koji se dešavao na tom prostoru u ranijem periodu, izvele su 24. aprila 1994. godine tenkovsko-pješadijski napad na lokalitet Meokrnje - Glavica, tt 1400. U prvoj fazi, agresor je uspio zaposjesti dio bo- rbenih položaja 27. bbr u tom rejonu i nanijeti snagama 27. bbr gubitke u ljudstvu i tehnici, a potom je pristupio pripremama za nas- tavak borbenih djelovanja. Tek formirana komanda 7. korpusa Armije RBiH se našla u situaciji da djeluje u što kraćem vreme- nskom roku, kako bi onemogućila dalje napredovanje srpskog agre- sora, te istovremeno i stvorila uslove za povrat izgubljenih bo- rbenih položaja. Nakon kraće analize novonastale situacije, donese- na je odluka, izdati su zadaci i otpočelo se sa realizacijom istog. Nakon samo dva dana, izveden je kontranapad združenih snaga 7. korpusa Armije RBiH, u kome je ponovo ovladano izgubljenim bo- rbenim položajima u rejonu Meokrnje - Glavica, a izvršeno je i pomjeranje linija odbrane 7. korpusa, na centralnom dijelu Vlašićkog platoa, na objekte Stojanovac - Javorak - Žderin potok - Kik - Meokrnje. U ovim djelovanjima srpskom agresoru su nane- seni značajni gubici u živoj sili i tehnici, poboljšan je borbeni moral snaga 7. korpusa, a agresor je suočen sa izmijenjenim načinom djelovanja armijskih jedinica. Sredinom maja nastavljaju se oslobodilačka djelovanja 7. korpusa Armije RBiH. Na kupreškom pravcu, 307. bbr, ovladava većim dijelom objekta Crni vrh, tt 1370, rejonom Šapčenice, te zaposjeda prostor Previjoca i Bencunovog koša. Na vlašićkom pravcu, snage 7. korpusa su ovladale objektom Bjeljik. Krajem maja 1994. godine, Komanda 7. korpusa Armije

RBiH poduzima napadna djelovanja širih razmjera, sa težištem na komarskom pravcu. Borbena djelovanja su izvođena pod nazivom "PROLJEĆE - 94". U toku tih djelovanja, snage 7. korpusa u peri- odu od 29. do 31. maja uspijevaju osloboditi veliki broj, do tada okupiranih, značajnih taktičkih objekata i sela. Oslobođen je Goleš, u travničkoj općini, veći broj sela u donjevakufskoj općini (Ša- hmani, Pobrđani, Fonjge, Đulovići, Brdo, Dolovi, Klinde, Petkovići, Keže…), a ovladano je zemljišnim objektima : Vučija glava, tt 1370, Veliki Šiljkovac, k.1281, Vučija glava, tt 1310 i ko- mpletnim platoom Vidričke. U ovim borbenim djelovanjima težišno su angažovane 305. bbr, 308. bbr, dijelovi 312. bbr i 37. Mlbr. Istovremeno, borbena djelovanja izvode i snage 370. Sbbr, na pomoćnom pravcu napada 7. korpusa, i postižu izuzetno značajne rezultate. Oslobođen je širi prostor Crnog vrha, tt 1513 i tt 1514 i dio platoa Košćani, u jugozapadnom dijelu zone odgovornosti 7. korpusa. Jedinice 7. korpusa, angažovane na vlašićkom pravcu, oslobodile su širi prostor Duga i Javorka. Ovim proljetnim djelovanjima, 7. korpus Armije RBiH, iako tek formiran, pokazao je da je sposoban za napadna borbena djelo- vanja i oslobađanje privremeno zaposjednute teritorije Bosne i Hercegovine, te da mu tek predstoje velike pobjede. U toku ljetnih mjeseci 1994. godine, snage 7. korpusa Armije RBiH izvode napadna djelovanja u čitavoj zoni odgo- vornosti, sa težištem na komarskom pravcu. Međutim, zbog ranijih značajnih pomaka snaga 7. korpusa na tom pravcu, srpski agresor je znatno povećao angažovanje snaga i dodatno ojačao sistem odbrane, tako da su postignuti manji rezultati. Krajem jula 1994. godine, snage 7. korpusa na vlašićkom pravcu, u dobro planiranoj i pripremljenoj akciji, oslobađaju Srneća brda, Obrišine, Kujin do i kotu 1492. U ovim djelovanjima srpskom agresoru su naneseni značajni gubici u živoj sili i tehnici, te, što je mnogo bitnije, stvorene su i realne pretpostavke za dalja napadna djelovanja na svim pravcima u zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH.

U septembru 1994. godine, Komanda 7. korpusa Armije RBiH, po dobijanju Direktive ŠVK OS RBiH, u kojoj je kao glavni zadatak za 7. korpus označeno izvođenje napadnih borbenih djelo- vanja na komarskom pravcu, prema Donjem Vakufu i prijevoju Komar, započinje sa planiranjem borbenih djelovanja. Planiranje je vršeno na nivou Komande 7. korpusa, uz maksimalno uvažavanje prijedloga iz potčinjenih jedinica. Paralelno sa ovim aktivnostima sve jedinice 7. korpusa, angažovane u dodijeljenim zonama odgo- vornosti, intenziviraju obavještajno - izviđačke aktivnosti prema srpskom agresoru i pripreme za izvođenje napadnih djelovanja.

IV

PRIPREMA KUPREŠKE OPERACIJE

4.1 Vojno - politička situaciju u Bosni i Hercegovini 54

U cilju adekvatnog praćenja situacije i dešavanja u toku borbenih djelovanja 7. korpusa Armije RBiH, označenih nazivom "JESEN - 94", odnosno sagledavanja situacije na širem prostoru bosanskohercegovačkog ratišta, neophodno je sagledati vojno - političku situaciju u Bosni i Hercegovini, u drugoj polovini 1994. godine. Precizno definirati period neposredno pred izvođenje borbenih djelovanja "JESEN - 94", u vojnom i političkom pogledu je vrlo teško. Situacija je bila vrlo složena i podložna čestim promjenama. Period prije izvođenja "Kupreške operacije", na političkom planu, karakterišu aktivnosti međunarodne zajednice - Kontakt grupe za iznalaženje mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu, odnosno intenzivne aktivnosti na implementiranju Vašingtonskog sporazuma i zaživljavanju Federacije Bosne i Hercegovine. Kontakt grupa, očito naklonjena srpskoj strani, izradila je i ponudila plan za mirovno rješenje "krize" u Bosni i Hercegovini, koji i pored izrazito nepovoljnih rješenja Bošnjaci prihvaćaju, ali srpska strana ga odbija. Istovremeno, specijalni predstavnik UN u Republici Bosni i Hercegovini, Jasuši Akaši i Komandant UNPROFOR-a, britanski general Majkl Rouz, vrše stalne pritiske na legalne organe vlasti Republike Bosne i Hercegovine, pri tome otvoreno pokazujući naklonjenost srpskoj strani, i nastoje na sve moguće načine prikaza- ti sve "strane" jednako odgovornim za rat. Savjet sigurnosti UN, i pored odbijanja prihvaćanja mirovnog plana od strane srpske strane, a pod uticajem "ličnosti sa

54 "Stanje na ratištu BiH za …, Informacija", Štab Vrhovne komande OS R BiH, 10.10. - 19.10.1994. godine; "Aktuelne informacije za …", Armija R BiH, 307. brdska brigada, 18.10. - 09.11.1994.godine.

terena" (politički i vojni predstavnici UN i UNPROFOR-a u Bosni

i Hercegovini) ublažava sankcije Srbiji i Crnoj Gori, što srpskom agresoru daje dodatni poticaj za nastavak svojih zločina.

U svjetlu negativnog odnosa prema legalnim organima vlasti

Republike Bosne i Hercegovine, odnosno stalne težnje za izjednača- vanjem "krivice", pozitivnim možemo označiti preuzimanje

aktivnije uloge u rješavanju "krize" od strane Sjedinjenih Američkih Država, kako u Savjetu sigurnosti, tako i u NATO-u, te jednostra- nom nagovještaju da će, ukoliko ne prihvati mirovni plan, doći do ukidanja embarga na uvoz oružja bosanskoj vladi.

U aktivnost na provođenju Vašingtonskog sporazuma i

zaživljavanju Federacije Bosne i Hercegovine uključena su najviša državna i politička rukovodstva Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pored odbijanja bilo kakvih mirovnih rješenja, srpski

agresor nastavlja sa svojim zločinima, koji se ponovo intenziviraju kroz protjerivanje nesrpskog stanovništva, naročito sa područja Bosanske Krajine, Podrinja i Semberije.

U vojnom pogledu, to je bio period intenziviranja ofanzivnih

djelovanja srpskog agresora, potpomognutog pristalicama Abdićevog režima i krajinskim Srbima, na bihaćku regiju.

Istovremeno, agresor intenzivira i djelovanja na zaštićene zone Ujedinjenih naroda : Srebrenicu, Žepu i Goražde.

U Sarajevu se neprekidno krši dogovoreno primirje i ne

poštuje sporazum o kontroli i uklanjanju teškog naoružanja iz dogovorene zone isključenja. Na ostalim prostorima Republike

Bosne i Hercegovine, Armija Republike Bosne i Hercegovine izvodi ofanzivna borbena djelovanja manjih razmjera u kojima bil- ježi pozitivne rezultate.

I pored dogovora o propuštanju humanitarnih konvoja,

srpski agresor ih napada i pljačka, a ne preza ni od napada na pripadnike UNPROFOR-a. Pripadnike UNPROFOR-a kontinuirano sprečava u provođenju mirovnog mandata. Istovremeno snage HVO poštuju "prešutno primirje" sa

srpskim agresorom, a u nekim slučajevima pružaju mu indirektnu pomoć u borbama protiv jedinica ARBiH. Na prostorima gdje su vođena intenzivna borbena djelova- nja ARBiH i HV/HVO (Hercegovina i srednja Bosna), Združeni štab ARBiH i HVO, formiran u prvoj polovini 1994. godine, pokušava riješiti stalno prisutne probleme između Armije RBiH i HVO, koji su mogli dovesti do ponovnog otpočinjanja međusob- nih borbi. Kao posljedica aktivnijeg uključivanja Sjedinjenih Američkih Država u rješavanje "krize" u Republici Bosni i Hercegovini, odbijanja prihvaćanja mirovnog plana od strane srpske strane, te stalnog kršenja postignutih dogovora, kao i čestih napada na pripadnike UNPROFOR-a od strane srpskog agresora, 22.09.1994.godine dolazi do prvog ograničenog "bombardovanja" srpskih artiljerijskih položaja u okolini Sarajeva, koji su brzo zaus- tavljeni od strane Jasušija Akašija.

4.2 Borbena situacija u zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH

Kako je "Kupreška operacija" izvođena u zoni odgovornosti 7. korpusa AR BiH, i uglavnom uz učešće jedinica 7. korpusa, neophodno je detaljnije prikazati vojnu situaciju u zoni odgo- vornosti 7. korpusa. 55

Snage 7. Korpusa Armije RBiH

7. korpus Armije RBiH, sa 11 brdskih i 1 lahkom brigadom, te samostalnim i prištapskim jedinicama, izvodio je odbrambena i napadna borbena djelovanja u zoni odgovornosti čija je dužina prema srpskom agresoru iznosila oko 140 km, dok je dužina linija razdvajanja prema HVO u lašvanskom džepu i na prostoru Gornjeg Vakufa iznosila oko 120 km. Prema HVO snage su bile angažovane na osmatračnicama i kao interventne jedinice. Prema srpskom agre- soru, snage 7. Korpusa su bile angažovane na dva operativno-tak- tička i jednom taktičkom pravcu.

55 "Borbena situacija u zoni odgovornosti 7.Korpusa", Komanda 7.Korpusa AR BiH, septembar 1994.godine i Procjena snaga neprijatelja, Ob.br.4, Komanda 7.Korpusa AR BiH, august 1994.godine.

Na vlašićkom operativno-taktičkom pravcu bilo je angažo- vano 5 brdskih i 1 lahka brigada, te korpusne jedinice podrške.

5 brdskih i 1 lahka brigada, te korpusne jedinice podrške. Borbena situacija na vlašićkom pravcu, oktobar

Borbena situacija na vlašićkom pravcu, oktobar 1994. godine

Na komarsko-vrbaskom operativno-taktičkom pravcu bile su angažovane 4 brdske brigade i 1 brdski bataljon izdvojen sa kupreškog pravca, te korpusne jedinice podrške.

sa kupreškog pravca, te korpusne jedinice podrške. Borbena situacija na komarsko - vrbaskom pravcu, oktobar

Borbena situacija na komarsko - vrbaskom pravcu, oktobar 1994. godine

Na kupreškom taktičkom pravcu angažovane su 2 brdske brigade bez jednog brdskog bataljona, i korpusne jedinice podrške.

bez jednog brdskog bataljona, i korpusne jedinice podrške. Borbena situacija na kupreškom pravcu, oktobar 1994. godine

Borbena situacija na kupreškom pravcu, oktobar 1994. godine

U zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, odnosi sa

HVO su još uvijek bili zategnuti. Posebnih problema između

komandi višeg nivoa nije bilo, ali ratne rane su još bile toliko svježe da je nagomilano nepovjerenje bilo gotovo nemoguće prevladati. Pripadnici HVO su bili skloni čestom ograničavanju kretanja pri- padnika AR BiH, pa čak i oružanim provokacijama, što nije dopri- nosilo poboljšanju međusobnih odnosa. Činjenica je da borbena djelovanja nisu vođena, ali su snage bile u gotovosti, ako bi do istih ponovo došlo.

U aktivnim borbenim djelovanjima koje su jedinice 7. ko-

rpusa vodile u toku ljeta 1994. godine, postignuti su značajni rezu- ltati na svim pravcima, oslobođena je značajna teritorija i agresoru naneseni veliki gubici, uz postepeno preuzimanje inicijative. Međutim, i pored ostvarenih značajnih rezultata u napadnim bo- rbenim djelovanjima, u jedinicama je vladao zamor i djelomičan pad morala - prvenstveno zbog socijalno-statusnih problema i uku- pne situacije "u dubini" slobodne teritorije, gdje je vladalo prividno stanje mira.

Snage srpskog agresora

Zona odgovornosti 7. korpusa AR BiH se preklapala sa dijelovima zona odgovornosti dva korpusa "VRS", i to : 1. Krajiškog korpusa i 2. Krajiškog korpusa "VRS". Snage ta dva korpusa posjedale su liniju odbrane prema 7. korpusu Armije RBiH, uz angažovanje : oko 12.000 vojnika, oko 30

tenkova i OT, oko 50 oruđa kalibra preko 82 mm, više oruđa kali- bra 82mm, 76mm i 60mm, te oko 60 PAT-ova i PAM-ova.

Iz sastava 1. Krajiškog korpusa "VRS" u zoni odgovornosti

7. korpusa Armije RBiH bile su angažovane slijedeće jedinice : OG "Doboj" (manje snage), OG "Vlašić" (2 lake pješadijske brigade i 1 pješadijska brigada) i 30. laka pješadijska divizija (2 lake pješadi- jske brigade i 1 pješadijska brigada), uz jedinice podrške i ostale

samostalne i prištapske jedinice 1. Krajiškog korpusa. Iz sastava 2. Krajiškog korpusa "VRS" u zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH bio je angažovan dio snaga 7. motorizo- vane brigade, jačine dva ojačana motorizovana bataljona, uz ko- rpusne artiljerijske i tenkovske jedinice. Uslijed višemjesečnih i intenzivnih borbenih djelovanja u čitavoj zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, agresor je nakon značajnih gubitaka u živoj sili, materijalno-tehničkim i drugim sred- stvima, uz gubitak značajnog prostora i gubljenje operativno-taktičke inicijative, bio prinuđen da angažuje korpusne rezerve 1. Krajiškog korpusa, čime je djelomično zaustavio napre- dovanja snaga 7. korpusa Armije RBiH. I pored ovakvog napreza- nja i angažovanja dodatnih snaga nije mu pošlo za rukom da preuzme inicijativu i povrati izgubljeni prostor, što je u krajnjem, vrlo negativno djelovalo na moral agresora, kako vojničkog sastava, tako i srpskog stanovništva na teritoriji koju je kontrolisao.

Iz navedenog se može zaključiti da je situacija bila izuzetno složena i prilično teška, naročito za Armiju RBiH i Bošnjake. Međutim, bila je daleko povoljnija u odnosu na period izvođenja agresije i sa zapada i sa istoka, te je pokazivala tendenciju stalnog poboljšanja uz jačanje Armije RBiH i postepeno preuzimanje inici- jative, što će se ubrzo i dokazati u velikim pobjedama Armije RBiH.

4.3 Planiranje borbenih djelovanja "JESEN-94"

Planiranje i pripremanje borbenih djelovanja po planu "JESEN - 94", vršeno je u skladu sa Direktivom za izvođenje bo- rbenih djelovanja ŠVK OS RBiH iz ljeta 1994. godine. Planom, odnosno zapoviješću za napad, bilo je predviđeno angažovanje snaga korpusa na dva pravca napada, glavnih na komarsko-vrbaskom pravcu i pomoćnih na kupreškom pravcu. Komanda 7. korpusa Armije RBiH je 14. oktobra 1994. godine izdala Zapovijest za napad operativni broj : 22-116 (Op.br.

22-116).

Snagama angažovanim na glavnom, komarsko-vrbaskom pravcu napada dati su zadaci izvođenja napadnih djelovanja pravci- ma :

- Vučija glava (tt1370) - Pogana ravan - Vezovine (tt1242) -

Topolice (k.1117) ;

- Veliki Šiljkovac - Jasike - s. Pačavre - Glavičica (tt956) i

- Kik (tt1145) - Vis (k.1151) - Kik (tt1173) - Odžina rupa - Riđuša (k.1157). Snagama angažovanim na pomoćnom, kupreškom pravcu

napada dati su zadaci izvođenja napadnih djelovanja pravcima :

- Đolina kosa (k.1036) - Risovac (tt1116) - Jarčišće i

- Mala Šuljaga - Osmanagina kosa (k.1331) - Mala luka.

Za realizaciju zadataka predviđenih zapoviješću za napad Komanda 7. korpusa odredila je 5 (pet) brdskih brigada uz korpusne jedinice podrške, i to 3 (tri) na glavnom pravcu napada, a 2 (dvije) na pomoćnom pravcu napada. Na slijedećim prikazima predstavljena je "Odluka koma- ndanta 7. korpusa za napad", i to tekstualni i grafički dio 56 .

56 Prikaz je prilagođen za objavljivanje od strane autora.

Faksimil odluke Komandanta 7. korpusa za napad 89

Faksimil odluke Komandanta 7. korpusa za napad

Grafički prikaz odluke za napad (komarsko - vrbaski pravac) 90

Grafički prikaz odluke za napad (komarsko - vrbaski pravac)

Grafički prikaz odluke za napad (kupreški pravac) 91

Grafički prikaz odluke za napad (kupreški pravac)

Odnos snaga neposredno pred izvođenje planiranih djelovanja, u skladu sa odobrenim odlukama dat je na sljedećim prikazu.

KVANTITATIVNI ODNOS SNAGA u z/o 7. Korpusa ARBiH
KVANTITATIVNI ODNOS SNAGA
u z/o 7. Korpusa ARBiH

4.4 Pripreme, opremljenost i osposobljenost jedinica

Pripreme jedinica 7. korpusa za izvođenje napadnih djelo- vanja bile su kontinuirane, a intenzivirane su nakon okončanja napadnih djelovanja tokom ljeta 1994. godine. Jedinice su u svojim zonama odgovornosti intenzivno provodile obavještajno - izviđačke aktivnosti prema snagama srpskog agresora, uz istovremenu pripremu vlastitih planova i jedinica. Bitno je istaći da su pripreme na kupreškom pravcu započele mnogo ranije, a bazirane su na potpunim i kvalitetnim izviđanjima prednjeg kraja odbrane i dubine agresorskih snaga, te na pripremi jedinica za borbu po dubini, odnosno ubacivanje snaga u dubinu agresorskog rasporeda i napad iz pozadine.

ubacivanje snaga u dubinu agresorskog rasporeda i napad iz pozadine. Izviđači 307. bbr nakon uspješnog izviđanja

Izviđači 307. bbr nakon uspješnog izviđanja

Opremljenost jedinica 7. korpusa Armije RBiH u toku izvođenja borbenih djelovanja "JESEN - 94" bila je vrlo dobra. Sve jedinice su bile popunjene pješadijskim naoružanjem i adekvatnom količinom municije. Artiljerijske jedinice su raspolagale zadovoljavajućim bro- jem artiljerijskih oruđa za podršku, a popuna artiljerijskom munici- jom je bila dobra. Kao nedostatak se može navesti nedovoljan broj artiljerijskih protivoklopnih oruđa, namijenjenih za vođenje protiv- oklopne borbe u fazi masovne upotrebe oklopno-mehanizovanih jedinica agresora koji se očekivao po izbijanju na prostor Kupreške visoravni.

se očekivao po izbijanju na prostor Kupreške visoravni. Vatreni položaj korpusnih jedinica vatrene podrške Sedmi

Vatreni položaj korpusnih jedinica vatrene podrške

Sedmi korpus nije raspolagao značajnijim brojem tenkova, a

i za postojeće je imao ograničenu količinu municije. Međutim, s

obzirom na prostor na kome su planirana borbena djelovanja, barem

u prvoj fazi i način ratovanja armijskih jedinica, to nije predstavlja- lo presudan nedostatak. Transportni kapaciteti 7. korpusa, kao i oni raspoloživi na teritoriji, pružali su uslove za brz manevar i pregrupisavanje snaga

sa jednog pravca na drugi, a zalihe pogonskog goriva u jedinicama i logističkim bazama su omogućavale izvođenje tih aktivnosti. Popunjenost jedinica intendantskom opremom bila je pri- lično dobra, a postojale su i adekvatne rezerve prehrambenih artikala, naročito za suhe obroke u toku izvođenja borbenih djelo- vanja. Jedinice su raspolagale dovoljnim brojem poljskih kuhinja i opremom za distribuciju hrane na terenu. Pješadija 7. korpusa je bila osposobljena i pripremljena za realizaciju napadnih djelovanja, prvenstveno se koristeći kombi- nacijom napada iz pozadine i sa fronta, koji su redovno donosili značajne rezultate. 57

fronta, koji su redovno donosili značajne rezultate. 5 7 Jedinice 307. bbr u predahu izvođenja borbenih

Jedinice 307. bbr u predahu izvođenja borbenih djelovanja

57 Snage bi koristeći prethodno izviđane i identifikovane nepokrivene pravce, međuprostore u agresorskom borbenom rasporedu, uvođene u pozadinu agresora, potom bi izvršile napad na njegove položaje i jedinice, a zatim bi uslijedio napad sa fronta i eksploatacija uspjeha.

Kako je pješadija, uz korištenje iznenađenja, po vremenu, prostoru i obliku djelovanja, predstavljala glavnu udarnu silu jedini- ca 7. korpusa, a artiljerijske jedinice bile osposobljene za pružanje vatrene podrške, premda ograničene u dosnabdijevanju sa artilje- rijskom municijom, može se ustvrditi da su postojali realni uslovi za uspjeh planiranih djelovanja, na nekom od pravaca napada.

V

IZVOÐENJE OPERACIJE

5.1 Borbena djelovanja snaga angažovanih na kupreškom pravcu, u prvoj fazi Kupreške operacije 58

Prema Zapovijesti za napad Komande 7. korpusa Armije RBiH, Operativni broj : 22-116 od 14. oktobra 1994. godine, gotovost za napad je određena za 16. oktobar u 17,00 sati. Međutim, zbog manjih poteškoća u pripremama jedinica, prolongirana je za 19. oktobar 1994. godine. Dinamika borbenih djelovanja, data je po danima, u cilju potpunijeg uvida u dešavanja tokom izvođenja operacije.

19. oktobar 1994. godine, prvi dan operacije

U skladu sa izdatom Zapovijesti jedinice planirane za rea- lizaciju otpočele su izvođenje napadnih borbenih djelovanja. Na komarsko-vrbaskom, glavnom pravcu napada, osim manjih i neuvezanih, nisu postignuti značajniji rezultati, pa je u večernjim satima obustavljeno izvođenje napadnih borbenih djelovanja, a jedinice su izvučene na polazne položaje. Na kupreškom, pomoćnom pravcu napada, udarne grupe iz sastava 307. bbr su upućene u 02,00 na izvršenje zadatka. Nakon uspješnog ulaska u pozadinu neprijatelja, na više pravaca, jedinice su izvršile napad i u toku dana uspjele ovladati rejonima Jarčišće, Biljeg i Risovac i dovesti neprijatelja u okruženje u rejonu Hadrovica - Hadakovac, dok su na pravcu napada prema

58 Izvori korišteni u izradi dinamike b/d : Ratni i operativni dnevnik Komande 7.Korpusa za period izvođenja "Kupreške operacije"; Sedmična analiza b/d, za period izvođenja "Kupreške operacije", Komanda 7.Korpusa ARBiH; Redovni borbeni izvještaji, za period izvođenja "Kupreške operacije", Komanda 7.Korpusa ARBiH i komande podčinjenih jedinica; Borbena naređenja za napad, za period izvođenja "Kupreške operacije", Komanda 7.Korpusa ARBiH i komande podčinjenih jedinica.

Kožvaricama ovladali dijelom neprijateljske linije od Lukića koša prema Kožvaricama. Istovremeno sa djelovanjima 307. bbr, snage 370. Sbbr u svojoj z/o ovladale su rejonom Male luke i zaposjele slijedeće objekte : tt1354, k.1293, Gavranića solila, tt1336, tt1189 i tt1257.

tt1354, k.1293, Gavranića solila, tt1336, tt1189 i tt1257. Smotra dijela jedinica 307. bbr, dan prije početka

Smotra dijela jedinica 307. bbr, dan prije početka borbenih djelovanja

101

20. oktobar 1994. godine , drugi dan operacije

U toku dana nastavljeno je sa izvođenjem napadnih borbenih djelovanja na kupreškom pravcu, koji već tog, drugog dana operaci- je, prerasta u glavni pravac napada 7. korpusa. Jedinice 307.bbr uspjele su ovladati dijelom rejona u kojem se nalazio okruženi dio agresorskih snaga - rejon Hadakovac, dok su preostale agresorske snage pokušavale izvršiti proboj. Jedinice 307. bbr uspjele su se uvezati na dostignutoj liniji Biljeg - Jarčišće i na- staviti sa napredovanjem prema rejonu Kožvarica. Jedinice 370. Sbbr u toku dana su ovladale objektom Osmanagina kosa k.1331 i izbile na liniju : Gavranića solila - Srednje brdo - Arapka - Vrljevača - Mala rijeka k.1051. Pored već angažovanih snaga na kupreškom pravcu, u zonu odgovornosti su upućeni IDv 3/317. Sbbr u rejon Jarčišća i vod SJB Bugojnu u rejon Pršljani. Cijeneći rezultate postignute 19. i 20. oktobra, i situaciju u agresorskim redovima, Komanda 7. korpusa ARBiH odlučuje se na uvođenje svježih snaga i eksploataciju postignutih rezultata, odnos- no nastavak napadnih borbenih djelovanja.

103

Borbenim naređenjem za napad Op.br : 22-116 od 20.10.1994. godine, naređeno je dalje angažovanje snaga angažo- vanih na kupreškom pravcu, kao i uvođenje novih snaga : ojačane

čete (150 boraca) iz sastava 305. bbr i ojačane čete (150 boraca) iz sastava 308. bbr, prema sljedećem :

- 305. bbr, izvršiti napad na pravcu Debela kosa - Šabanova

kosa - tt1313 i ovladati objektima Debela kosa, Stara Titova vila i Šabanova kosa,

- 308. bbr, izvršiti napad na pravcu Vučjak - Koprivnica -

tt1313 i ovladati objektima Koprivnica i tt1313,

- 370. Sbbr, nastaviti potiskivanje i čišćenje neprijatelja na

pravcu Osmanagina kosa - Velika Šuljaga i uspostaviti liniju :

Vrljevača tt1362 - j/z padine Velike Šuljage,

- 307. bbr, uređivati dostignute linije, a dijelom snaga izvrši-

ti napad na pravcu : Osmanagina kosa - Zagina livada i uspostaviti liniju : Zagina livada - Biljeg - Jarčišće, uz podržavanje snaga 305. bbr u toku napada.

- Jarčišće, uz podržavanje snaga 305. bbr u toku napada. Pionirske jedinice imale su poseban značaj

Pionirske jedinice imale su poseban značaj pri ulasku u dubinu srpskog agresora

Faksimil borbenog naređenja za napad 22-116 105

Faksimil borbenog naređenja za napad 22-116

21. oktobar 1994. godine , treći dan operacije

U toku trećeg dana djelovanja na kupreškom pravcu, snage

predviđene za izvođenje napadnih djelovanja nisu uspjele u potpunosti izvršiti zadatke iz borbenog naređenja izdatog prethodni dan.

Snage 307. bbr nastavile su sa napadnim borbenim djelo-

vanjima prema Zaginoj livadi, kao i pretres terena. Uspjele su ovla- dati kompletnim rejonom Hadrovice - gdje su se do tada nalazili blokirani dijelovi agresorskih snaga. Snage 307. bbr i 370. Sbbr ostvarile su fizički spoj u rejonu Osmanagine kose k.1331.

U zonu odgovornosti 370. Sbbr pristigle su i uvedene snage

iz sastava 308. bbr, a u zonu odgovornosti 307. bbr snage iz sastava 2/305. bbr koje su upućene na pravac napada prema Velikoj Šuljagi.

U skladu sa promjenama situacije na terenu, a u cilju dalje

eksploatacije prethodno postignutih rezultata, K.7.K. izdaje dopunu borbenog naređenja Op.br.: 22-117 od 21.10.1994.godine, kojim naređuje angažovanje jedinica prema sljedećem rasporedu :

- 305. bbr, snagama jačine bataljona izvršiti napad pravcem:

Debela kosa - Šabanova kosa - tt1313 i ovladati objektima Debela kosa, stara Titova vila i Šabanova kosa,

- 370. Sbbr, dijelom snaga uz sadejstvo sa 308. bbr izvršiti

napad na pravcu Mala Koprivnica i ovladati istom, a preostalim snagama ovladati Velikom Šuljagom, - 308. bbr, napada pravcem k.1013 - k.1051 - k.1153, u bližem zadatku ovladati Malom rijekom, produžiti napad i ovladati

zapadnim padinama Velike Šuljage i ostvariti kontrolu komunikaci- je Kupreška vrata - Han luka,

- 307. bbr, izvoditi odbranu na dostignutoj liniji, a dijelom

snaga izvršiti napad i ovladati rejonom Zagine livade i prostorom

južno od Velike Šuljage, a preostalim snagama iz pravca Biljega izvršiti napad na pravcu k.907 - Zagina livada.

107

5.2 Eksploatacija početnih uspjeha i intenziviranje borbenih djelovanja

22. oktobar 1994. godine , četvrti dan operacije

U skladu sa prethodno izdatim naređenjem K.7.K., u toku borbenih djelovanja snage 305. bbr uspjele su ovladati objektima :

Debela kosa, Šabanova kosa, stara Titova vila, tt1313 i izbiti u rejon nove Titove vile. Snage 370. Sbbr u sadejstvu sa snagama 308. bbr, ovladale su rejonom Mala Koprivnica i Velika Šuljaga, a snage 307. bbr rejonom Zagina livada i ostvarile spoj sa 305. bbr u rejonu stare Titove vile - na asfaltnom putu.

sa 305. bbr u rejonu stare Titove vile - na asfaltnom putu. Komunikacija Bugojno - Kupres,

Komunikacija Bugojno - Kupres, rejon Markova okuka, netom stavljena pod kontrolu jedinica 307. bbr

109
Uvođenje jedinica u borbu Borba na novodostignutim linijama 110

Uvođenje jedinica u borbu

Uvođenje jedinica u borbu Borba na novodostignutim linijama 110

Borba na novodostignutim linijama

U skladu sa novopostignutim rezultatima i situacijom na terenu, K.7.K. svojim borbenim naređenjem za napad Op.br.:22-

118 od 22.10.1994. godine, odlučila je nastaviti napad i gonjenje razbijenih snaga neprijatelja, prema slijedećem :

- 370. Sbbr, sa dijelom snaga 308. bbr jačine bataljona izvrši-

ti napad na pravcima : Vučjak - Mala vrata - Mala Plazenica i tt1313 - Kupreška vrata i ovladati objektima Vučjak, Mala vrata, Mala Plazenica i Kupreška vrata,

- 305. bbr, uvodeći vlastitu rezervu i snagama u dodiru

izvršiti napad pravcem : Studeno vrilo - Stožer tt1662 - tt1624 - komunikacija Bugojno - Kupreška vrata i ovladati objektima Stožer tt1662, tt1624 i Kupreška vrata,

- 307. bbr, izvršiti napad pravcem : Jarčišće - Vrana -

Viljičevac - Vijenac i ovladati objektima Vrana i Viljičevac,

- 317. Sbbr, imati snage bataljona u rezervi,

- 7. Db, imati u rezervi.

Viljičevac, - 317. Sbbr, imati snage bataljona u rezervi, - 7. Db, imati u rezervi. Jedinice

Jedinice u napadnim djelovanjima

Faksimil borbenog naređenja za napad 22-118 112

Faksimil borbenog naređenja za napad 22-118

23.

oktobar 1994. godine , peti dan operacije

U toku dana snage 370. Sbbr i 308. bbr izbile su na liniju :

Bojna tt1354 - k.1360 - Križ tt1313 - k.1254 - Vrljevača tt1417 - Ognjilovica k.1167 - Vučjak tt1406. 305. bbr ovladala je objektom Stožer tt1624. Jedinice 307. bbr izvodile su odbrambena borbena djelova- nja i pripremu za realizaciju dobivenog zadatka. U večernjim sati- ma, nakon artiljerijske pripreme, jedna četa iz sastava 307. bbr izbi- la je na objekt Vrana, ali zbog loših meteoroloških uslova (kiša i magla), te izmorenosti ljudstva, ista je izvučena nekoliko stotina metara ispod objekta. Komanda 7. korpusa naredila je stavljanje u pripravnost sljedećih jedinica: 3 (tri) čete 325. bbr, 7. Db, 4/17. SKbbr i bVP.

24. oktobar 1994. godine , šesti dan operacije

U skladu sa zadatkom od 22.10.1994. godine, snage 307. bbr

izvršile su napad na dobivenom pravcu i ovladale objektima : Crni

vrh tt1370, Šapčenica k.1368, Rdelj, Kršine i Vinac, te ovladali komunikacijom Šapčenica - Previja - Džamijske livade - Strujin pod - Viljičevac.

U zonu odgovornosti 305. bbr, u rejon Mali stožer uvedena

je jedinica jačine ojačane čete iz sastava 3/317. Sbbr, a u kasnim večernjim satima i 2 (dvije) čete iz sastava 325. bbr u rejon od Malog stožera prema Bilim vodama. Na kupreški pravac K.7.K. upućuje dodatne snage : 1/17. SKbbr, 1/27. bbr i 7. Db (-1).

114

25. oktobar 1994. godine , sedmi dan operacije

Snage iz sastava 370. Sbbr, 308. bbr i IDv 37. Mlbr izvršile su napad na objekat Demirovac, najdominantniji objekat na platou Velike Plazenice, objekat koji dominira Kupresom i Kupreškom visoravni sa sjevera, odnosno sjeveroistoka, ali nisu uspjele ovladati objektom zbog snažnog otpora srpskog agresora. U toku dana snage su vršile uređenje dostignutih linija odbrane, pripreme za naredna borbena djelovanja, a dio snaga je izvučen i upućen na odmor. U 08,15 sati, sa vatrenog položaja Risovac-Šabanova kosa, iz topa ZIS 76 mm, sa dva kumulativna projektila pogođen je i uništen agresorski tenk T-55 u rejonu Kupreških vrata, a oko 10,30 sati sa vatrenog položaja Bukovača, protivoklopnom raketom POLK 9K11 (Maljutka), pogođena je i uništena agresorska PRAGA, također u rejonu Kupreških vrata. Komanda 7. korpusa, cijeneći postignute rezultate, trenutnu situaciju, ali i predstojeće zadatke, uputila je zahtjev preko Komande 317. Sbbr - Gornji Vakuf, Komandi Zbornog područja "Tomislavgrad" za održavanje sastanka na temu zajedničkih djelo- vanja na kupreškom ratištu. Međutim, Zborno područje "Tomislavgrad", preko 43. db, uputilo je odgovor, u kojem navodi formalne razloge, zbog kojih se sastanak može održati tek nakon 28.10.1994. godine.

Faksimil odgovora HVO 116

Faksimil odgovora HVO

26. oktobar 1994. godine , osmi dan operacije

Snage 370. Sbbr u sadejstvu sa IDv 37. Mlbr izvršile su napad na objekat Demirovac, uz postizanje manjih uspjeha, ali bez ovladavanja samim objektom Demirovac. Dio snaga 3/317. Sbbr, angažovan je u zoni odgovornosti 305. bbr u rejonu Mali Stožer, odbio više žestokih napada srpskog agresora. Dio snaga 307. bbr vršio je nasilna izviđanja na pravcu Ravni Jelin u svrhu pripreme za naredna napadna borbena djelo- vanja.

Ostale jedinice angažovane na kupreškom pravcu vršile su uređenje dostignutih linija i pripreme za naredna borbena djelova- nja, kao i odmor ljudstva. Od posljedica djelovanja dvije agresorske MB mine 120mm, u rejonu ispod objekta Vrana poginulo je 9, a ranjena su 23 pripad- nika 307. bbr.

u rejonu ispod objekta Vrana poginulo je 9, a ranjena su 23 pripad- nika 307. bbr.

Jedinice u napadnim djelovanjima

118
Zarobljeni pripadnici vojske srpskog agresora Pregled terena nakon odstupanja srpskog agresora 119

Zarobljeni pripadnici vojske srpskog agresora

Zarobljeni pripadnici vojske srpskog agresora Pregled terena nakon odstupanja srpskog agresora 119

Pregled terena nakon odstupanja srpskog agresora

27. oktobar 1994. godine , deveti dan operacije

Snage 370. Sbbr u ranim jutarnjim satima ovladale objektom Demirovac, tt1765. Ovladavanjem objektom Demirovac, stvorene su realne pretpostavke za dalja djelovanja prema Kupresu, odnosno postalo je izvjesno ovladavanje Kupreškim vratima i Kupresom. U toku djelovanja teže je ranjen Komandant 1/370. bbr, Huso Sušić. 37. Mlbr uvedena je i nastavila sa napadnim borbenim djelo- vanjima na pravcu Ravni Jelin. Ostale snage na ovom pravcu izvode odbranu, uređuju lini- je, vrše pretres terena, te izviđanja za nastavak aktivnih borbenih djelovanja. Dostignuta linija, u dotadašnjem toku borbenih djelovanja :

Rasoje, tt1514 - Gavranića solila, tt1354 - tt1360 - Križ, tt1313 - Demirovac, tt1765 - Jame - Šabanova kosa - Stožer, tt1624 - Stožer, tt1662 (I) - Vrana, tt1757 (I) - Viljičevac - s. Mračaj - Kalin, tt 1150 - Veliki Siver (I).

- s. Mračaj - Kalin, tt 1150 - Veliki Siver (I). Praga u podršci pješadijskim jedinicama

Praga u podršci pješadijskim jedinicama u toku napadnih djelovanja

121

28. oktobar 1994. godine , deseti dan operacije

Snage 317. Sbbr zaposjele su objekat Čador, dok je pokušaj posjedanja objekta Brdo onemogućen žestokom artiljerijskom i pješadijskom vatrom 59 . Napad na objekat Veliki Siver je odbijen. Jedinice 17. SKbbr vršile su pretres terena u rejonu sela Donji i Gornji Mračaj, Ravni Jelin i Jelin. Snage 27. bbr angažovane u zoni odgovornosti 370. Sbbr na pravcu Koprivnica - Vučjak - Bukovača. 305. bbr predala je zonu odgovornosti 325. bbr i izvukla svoje snage na odmor. Ostale jedinice su vršile pripreme za nastavak napadnih bor- benih djelovanja. 7. bb, regrutni bataljon, uveden je u zonu odgovornosti 370. Sbbr i zaposjeo je liniju tt1082 - tt1360 i tt1360 - tt1448.

Sbbr i zaposjeo je liniju tt1082 - tt1360 i tt1360 - tt1448. Pogled na Veliki Siver

Pogled na Veliki Siver

59 Prisutne su, mada ne potvrđene informacije da su po snagama Armije RBiH djelovale snage HVO, koje su nastojale spriječiti napredovanje armijskih jedinica prema Vukovskom, jer se taj prostor nalazio ispred njihovih "borbenih položaja".

123

ŠVK OS RBiH naredio je angažovanje dijela snaga gardijske brigade u zoni odgovornosti 7. Korpusa u periodu od 31.10. do 21.11.1994.godine. 60 Cijeneći trenutnu situaciju, K.7.K. je izdala borbeno naređenje Op.br. : 02/3/1-285-1-4 od 28.10.1994. godine u kojem

se odlučila za nastavak napada i gonjenje razbijenih agresorskih snaga prema sljedećem :

- 370. Sbbr, sa 27. bbr i 308. bbr izvršiti napad pravcem :

Demirovac - Bukovača - Mala vrata, u bližem zadatku ovladati objektima Bukovača i Previja, a u slijedećem Malim vratima,

- 325. bbr, sa dostignute linije stvoriti uslove za ovladavanje Odžačkim stožerom,

- 307. bbr, pripremiti napad pravcem Mali Stožer - Kupres,

- 17. SKbbr, 7. Db i 37. Mlbr napadaju pravcem s. G. Mračaj - Lupoglava.

7. Db i 37. Mlbr napadaju pravcem s. G. Mračaj - Lupoglava. Vatrena podrška jedinica u

Vatrena podrška jedinica u napadu

60 Naređenje ŠVK OS RBiH, str.pov.br.: 01-1/21-796 od 28.10.1994.godine, ŠVK OS RBiH.

Faksimil borbenog naređenja 02/3/1-285-1-4 125

Faksimil borbenog naređenja 02/3/1-285-1-4

126

30. oktobar 1994. godine , dvanaesti dan operacije

U skladu sa izdatim zadacima, snage 17. SKbbr, sa 37. Mlbr i 7. Db ovladale su objektima Lupoglava i Stožerac i izbile na liniju : Viljičevac - Stožerac - Lupoglava - Vršak - Jelin - Ravni Jelin.

Snage 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr izvodile su napad pravcem : Demirovac - Previja - Bukovača - Mala vrata i uspjele ovladati manjim dijelom objekta Bukovača. Ostale jedinice su vršile pripreme za nastavak napadnih bo- rbenih djelovanja.

Komanda 7. K. u skladu sa trenutnom situacijom je izdala borbeno naređenje Op.br.: 1-12 od 30.10.1994. godine, sa zadatkom produžetka napada prema sljedećem rasporedu :

- 370. bbr, sa 308 .bbr i 27. bbr izvršiti napad pravcem :

Demirovac - Bukovača - Mala vrata,

- 317. Sbbr, uvođenje dijela snaga na lijevo krilo 37. Mlbr i napad na Veliki i Mali Siver,

- 37. Mlbr, sa ojačanjima i u sadejstvu sa 17. SKbbr i 317. Sbbr napada na objekt Ogledalo,

- 17. SKbbr, u sadejstvu sa 37. Mlbr, 7. Db i 307. bbr pro-

dužiti napad pravcem : Lupoglava - Botun,

- 7. Db, sadejstvovati 17. SKbbr i 307. bbr u organizovanju

linije odbrane i produžetku napada ka objektu Vrana; ojačanu grupu ubaciti u neprijateljski borbeni raspored na pravcu : Demirovac - Semešnica - Javorak - Dekala,

- 307. bbr, uvezati liniju sa 17. SKbbr i 7. Db na Viljičevcu i

sa 325. bbr; biti u gotovosti za napad pravcem Mali Stožer - Kupres.

128

31. oktobar 1994. godine , trinaesti dan operacije

U toku dana snage 370. Sbbr, 27. bbr i 308. bbr ovladale su

objektima Previja i Bukovača. 317. Sbbr uspjela je ovladati objektima Veliki i Mali Siver, a

dio snaga je uputila na lijevo krilo 37. Mlbr, u rejon Ravni Jelin. Ostale jedinice angažovane na kupreškom pravcu nastavile su izvođenje priprema za nastavak napadnih borbenih djelovanja.

U cilju objedinjavanja borbenih djelovanja na lijevom krilu

kupreškog pravca, Komanda 7. K. je formirala taktičku grupu, TG-

1, od snaga : 17. SKbbr angažovanih na kupreškom pravcu i 37. Mlbr sa pridodanim jedinicama (č/bVP, vod SJB Bugojno i vod LARD PVO). Za nastavak napada i gonjenje razbijenog neprijatelja K.7.K.

izdala je borbeno naređenje Op.br. : 1-14 od 31.10.1994. godine, sa slijedećim zadacima :

- 317. Sbbr, produžiti napad i ovladati zapadnim padinama

koje izvode na Vukovsko,

- TG-1, izvršiti inžinjerijsko uređenje linije i biti u gotovosti

za uvođenje na pravcu napada 7. Db, istovremeno pripremati obuh-

vatni napad na Crni vrh tt1522,

- 307. bbr, posjesti liniju Viljičevac - Stožerac, preuzeti l/o u

rn. Mali stožer, nastaviti sa pripremama za napad na pravcu Mali Stožer - Kupreška vrata - Kupres,

- 305. bbr, vršiti izviđanje na pravcu Javorak - Velika Plazenica - Demirovac - Maglaj,

- 325. bbr, vršiti inžinjerijsko uređenje l/o i stvarati uslove za napad 307. bbr,

- 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr produžiti napad prema Malim vratima,

- 7. Db, u sadejstvu sa TG-1 produžiti napad pravcem Viljičevac - Vrana, ovladati Vranom u potpunosti.

130
Faksimil borbenog naređenja 1-14 131

Faksimil borbenog naređenja 1-14

Prema izvještajima dobivenim sa p/k novodostignutih linija odbrane, kao i iz razmjene podataka između oficira za vezu Armije RBiH i HVO, došlo se do saznanja da su se snage HVO uključile u aktivna b/d na kupreškom pravcu. Snage HVO iz pravca jug/jugois- tok, sa linija dodira sa srpskim agresorom su izvršile tenkovsko- pješadijski napad na oslabljene borbene položaje srpskog agresora. U napadnim djelovanjima pored snaga HVO iz sastava ZP "Tomislavgrad", angažovane su i snage HVO iz sastava ostalih ZP, te snage HV, iz sastava 1. Gardijskog zbora. U ovoj fazi borbenih djelovanja, još uvijek nije ostvarena koordinacija između snaga Armije RBiH i HVO.

01. novembar 1994. godine , četrnaesti dan operacije

Snage 7. korpusa Armije RBiH, angažovane na kupreškom pravcu uspjele su osigurati potpunu nadmoć u odnosu snaga nad agresorom, što je i vidljivo iz šeme Odnos snaga na dan 01.11.1994. godine. U toku dana snage 307. bbr su preuzele l/o u rn. Mali stožer. Ostale jedinice su vršile pripremu za izvođenje napadnih borbenih djelovanja, u skladu sa borbenim naređenjem izdatim prethodni dan. Dostignuta linija na dan 01.11.1994. godine : Rasoje - Demirovac - Široko vrilo - Bukovača - 500 m od Malih vrata - tt1161 - tt1313 - tt1624 - tt1662 (I) - tt1758 (I) - tt1577 - Stožerac - Kukavičko jezero (I) - Lanište - Debeli javor - M. i V. Siver - Čador. Srpski agresor je u dva navrata, oko 18,30 i oko 23,00 sati, djelovao sa po dvije rakete zemlja - zemlja (LUNA R-64), po gra- dskom području Bugojna, vjerovatno iz pravca Skender Vakufa, srećom bez posljedica po ljudske živote, ali načinivši velike mate- rijalne štete.

KVANTITATIVNI ODNOS SNAGA u z/o 7. Korpusa ARBiH
KVANTITATIVNI ODNOS SNAGA
u z/o 7. Korpusa ARBiH
134

U cilju objedinjavanja b/d na desnom krilu kupreškog prav-

ca, K.7.K. je formirala TG-2 sastava : 305. bbr i dijelovi gardijske brigade. Nastavak napadnih borbenih djelovanja definiran je borbe- nim naređenjem Op.br. : 1-19 od 01.11.1994.godine, sa slijedećim zadacima :

- TG-2 napada pravcima : Demirovac - Plazenica i Javorak - Semešnica,

- 7. Db, napada prema Vrani, a dijelom snaga formirati dvije grupe za izviđanje rejona Javorak - Čučkovine - Dekala,

- 317. Sbbr, nastaviti napad prema Vukovskom i obezbijedi- ti bok prema Vukovskom,

- TG-1 izbiti na liniju Crni vrh - Runjevica - Javorac,

- 307. bbr, izvršiti napad na pravcu Mali Stožer - Kupreška vrata - Kupres,

- 325. bbr sadejstvovati 307. bbr u izvršenju zadatka,

- 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr nastaviti napad prema

Malim vratima i sadejstvovati 307. bbr i TG-2.

U toku dana ostvaren je telefonski kontakt Predsjednika Predsjedništva RBiH, Alije Izetbegovića, i Komandanta 7. kor- pusa Armije RBiH, generala Mehmeda Alagića, prilikom kojeg je od strane Predsjednika Predsjedništva RBiH, zahtijevano ostvari- vanje korektne saradnje sa snagama HVO u izvođenju borbenih djelovanja na kupreškom pravcu, te izbjegavanje svih eventualnih međusobnih nesporazuma. 61

U toku dana borbena djelovanja snaga HVO su dobila na

intenzitetu. Snage HVO su u toku dana ovladale rejonima sela D. Malovan, Rilić, G. Vukovsko i Bućevača. Uključivanjem snaga HVO u napadna djelovanja na

61 Vehid Gunić, navedeno djelo, str.111.

kupreškom pravcu, te postignutim rezultatima, srpski agresor na kupreškoj visoravni je doveden u izuzetno složenu situaciju. Takva situacija je pružala realne mogućnosti za potpuno okruženje snaga srpskog agresora u području grada i Kupreške visoravni istočno od komunikacije Kupres - Šujica, što je i ubrzalo dalji tok borbenih djelovanja.

5.3 Gonjenje razbijenih agresorskih snaga, borbeno angažovanje snaga HVO

02. novembar 1994. godine , petnaesti dan operacije

Snage TG-1 ovladale su Crnim vrhom tt1522 i izbile na liniju iznad sela Kudilji. Dostignuta linija jedinica TG-1 : Troljin vrh, put u selu Kudilji - Javorac - V. Runjevica - Crni vrh - s. Bakovići - s. Kukavice - Lupoglava. U toku djelovanja snage TG-1 su zaplijenile značajne količine MTS. 62 Snage 370. Sbbr sa 27. bbr i 308. bbr izbile su na k.1409 i Mala vrata. U toku napada prema Kupreškim vratima poginuo je Komandant manevarskog bataljona 308. bbr Enver Ramulj, a nje- gov zamjenik, Enes Delić iako ranjen, preuzima komandu i nastav- lja sa izvođenjem borbenih djelovanja. TG-2 je izvodila napadna b/d na pravcima Demirovac - Plazenica i Javorak - Semešnica. U prijepodnevnim satima, Komandant 7. korpusa Armije RBiH, general Mehmed Alagić je boravio u Komandi ZP "Tomislavgrad" u Tomislavgradu, po pozivu Glavnog stožera HVO (GS HVO), radi dogovora oko zajedničkih borbenih djelovanja u oslobađanju Kupresa i Kupreške visoravni. Sastanak nije održan iz razloga neadekvatnog komandnog nivoa starješina HVO prisutnih sastanku. Odbijajući razgovor sa starješinama HVO nižeg komandnog nivoa, general Mehmed Alagić je uputio poziv za ponovno održavanje sastanka i predložio da se isti održi u Gornjem Vakufu, u Komandi 317. Sbbr u 23,00 sata.

62 Zaplijenjena sredstva : 1 m/v TAM-110 sa centrom veze, 1 m/v dajc pun MTS uglavnom naoružanja i municije, 1 putničko m/v, te značajna agresorska dokumentacija komande bataljona iz sastava 7. mtbr, 2. KK "VRS".

138

U toku dana na isturenom komandnom mjestu 7. korpusa Armije RBiH (IKM), u Bugojnu, boravio je Komandant ŠVK OS RBiH, armijski general Rasim Delić. 63 Svrha posjete Komandanta ŠVK OS RBiH se odnosila na sagledavanje stanja na bojištu i dalja zajednička djelovanja armijskih snaga sa snagama HVO, te na pre- duzimanje mjera za sprječavanje mogućih eventualnih incidenata između jedinica Armije RBiH i HVO. 64 Nastavak napadnih b/d, za naredni dan, predviđen je bo- rbenim naređenjem Op.br.: 1-25 od 02.11.1994.godine, sa sli- jedećim zadacima:

- 317. Sbbr, izbiti na liniju puta G. i D. Vukovsko i biti u gotovosti za preuzimanje linije od TG-1,

- TG-1 spustiti l/o niže i sa 7. Db napadati prema Vrani,

- 307. bbr nastaviti napad prema Kupresu, biti u gotovosti za uvođenje jednog bataljona na Veliku Plazenicu,

- 325. bbr sadejstvovati 307. bbr,

- 370. Sbbr, sa 27. bbr i 308. bbr produžiti napad i sade- jstvovati 307. bbr i TG-2,

- 7. Db sadejstvovati TG-1,

- TG-2 produžiti napad pravcem V. Plazenica - Javorak -

Križ.

63 Vehid Gunić, navedeno djelo, str.111. 64 Usaglašavanje daljih zajedničkih djelovanja jedinica Armije RBiH i HVO, armijski general Rasim Delić je trbao realizovati po naređenju Predsjednika Predsjedništva RBiH, Alije Izetbegovića, a u skladu sa zahtjevom Predsjednika FBiH, Krešimira Zubaka.

03. novembar 1994. godine , šesnaesti dan operacije

U toku noći 02./03.11.1994. godine, u Komandi 317. Sbbr, u selu Krupa, Gornji Vakuf, održan je sastanak predstavnika Armije RBiH i HVO s ciljem usklađivanja daljih djelovanja na kupreškom pravcu.

ciljem usklađivanja daljih djelovanja na kupreškom pravcu. Jedinice 7. korpusa Armije RBiH u rejonu Kupreških vrata

Jedinice 7. korpusa Armije RBiH u rejonu Kupreških vrata

Oko 03,00 sata postignut je sporazum, kojim je definiran nastavak zajedničkih djelovanja prema srpskom agresoru, ali i izvlačenje dijela snaga Armije RBiH sa linija dostignutih pretho- dni dan, kako bi se snagama HVO stvorio prostor za uvođenje jedinica.

Faksimil Sporazuma Armija RBiH - HVO 141

Faksimil Sporazuma Armija RBiH - HVO

Sporazum potpisan od predstavnika A RBiH i HVO, najbo-

lja je potvrda da su postignuti rezultati od strane jedinica 7. korpusa Armije RBiH uslovili i doveli do zajedničkog oslobađanja Kupresa

i Kupreške visoravni. U toku noći 02./03.11.1994. godine, srpski agresor je započeo sa izvlačenjem snaga, sredstava i civilnog stanovništva iz grada Kupresa, te povlačenje snaga sa borbenih položaja prema jedinicama Armije RBiH i HVO. Srpski agresor je pristupio formi-

ranju borbenih položaja na liniji: s. Zlosela - Maglaj - V. Plazenica-

- Dekala, istovremeno dovodeći dodatne snage u rejon s. Rastičevo-

- s. Blagaj. 65 (u širem rejonu s. Blagaj je uočeno oko 50 oklopnih vozila). U ranim jutarnjim satima naređeno je izvlačenje snaga TG-1 sa dostignutih linija, radi omogućavanja napredovanja snaga HVO. Manji dio snaga 307. bbr je oko 10,00 sati ušao u grad Kupres. Do 11,00 sati snage 7. korpusa su ovladale objektima :

Grgurača, M. Plazenica, Kupreška vrata, Stožerom, selom Goravci, a dio snaga i samim gradom. Oko podneva je uspostavljen punkt na ulazu u grad iz prav- ca Kupreških vrata i izvršeno izvlačenja snaga TG-1 sa prethodno dostignutih borbenih položaja, te ostalih snaga iz samog grada. Uspostavljena je linija odbrane : Mala Plazenica - Grgurača - Bukovača - Demirovac. Snage HVO su u grad ušle oko 15,30 sati i nastavile dalja borbena djelovanja prema sjeverozapadu Kupreške visoravni.

Po okončanju šesnaestog dana operacije, izviješteno je da su prijevoj Kupreška vrata i grad Kupres oslobođeni od srpskog agresora.

65 U širem rejonu s. Blagaj je uočeno oko 50 oklopnih vozila. Ratni dnevnik Komande 7. korpusa ARBiH, str. 227.

Praga u tunelu Kupreška vrata, nakon uspješnih borbenih djelovanja Punkt Armije RBiH i HVO na

Praga u tunelu Kupreška vrata, nakon uspješnih borbenih djelovanja

Praga u tunelu Kupreška vrata, nakon uspješnih borbenih djelovanja Punkt Armije RBiH i HVO na Kupreškim

Punkt Armije RBiH i HVO na Kupreškim vratima

144

5.4 Borbena djelovanja nakon oslobođenja Kupresa

Borbena djelovanja na kupreškom pravcu nastavljena su i u periodu nakon oslobađanja grada Kupresa. Snage Armije RBiH su težište borbenih djelovanja prenijele na plato Velike Plazenice i dominantne objekte na gredi Velika Plazenica - Dekala, nastojeći ovladati istima i stvoriti povoljne uslove za napredovanje prema Donjem Vakufu iz pravca jugozapada. Snage HVO težište borbenih djelovanja usmjeravaju u zahvatu komunikacije Kupres - selo Blagaj i nastoje napredovati prema sjeverozapadnom dijelu Kupreške visoravni, s ciljem osiguranja potpunih uslova za sigurno i neometano korištenje komunikacije Kupres - Šujica - Livno. Određeni pomaci na pravcu napada armijskih snaga su ostvareni u početnom periodu. Međutim, zbog izuzetno intenzivnog angažovanja jedinica 7. korpusa Armije RBiH u prethodnim bo- rbenim djelovanjima, te suočavanja sa pogoršanjem meteoroloških uslova i teško pristupačnim terenom, ali i činjenicom da je srpski agresor izvršio pregrupisavanje snaga i dodatno ojačao vlastite snage angažovane na tom pravcu, značajniji rezultati nisu ostvareni. Snage HVO, takođe suočene sa širokim i otvorenim zemljištem te snažnim oklopno-mehanizovanim jedinicama srpskog agresora, nisu ostvarile značajnije uspjehe u periodu neposredno nakon oslobođenja Kupresa.

VI

ISKUSTVA, REZULTATI I POUKE KUPREŠKE OPERACIJE

6.1 Rezultati ostvareni tokom izvođenja Kupreške operacije

U toku "Kupreške operacije" oslobođen je veći dio Kupreške visoravni, grad Kupres i planinski prijevoj velikog značaja, Kupreška vrata. Oslobođeno je oko 130 km 2 privremeno zaposjednute teritorije na pravcu napada jednica 7. korpusa Armije RBiH.

Razbijena je 7. motorizovana brigada,ai 2. Krajiškom korpusu su u cjelini naneseni gubici, jer su istovremeno i snage 5. korpusa Armije RBiH postigle značajne rezultate u djelovanjima prema tom korpusu, od kojih se on nije uspio oporaviti do kraja rata. Ovo je predstavljalo izuzetno povoljnu okolnost za završne operaci- je Armije RBiH u toku 1995. godine, naročito u zonama odgo- vornosti 5. i 7. korpusa. U toku operacije zarobljen je veliki broj agresorskih vojnika, a zaplijenjen je značajan ratni plijen u materijalno-tehničkim sredstvima. Dužina fronta jedinica 7. korpusa Armije RBiH, ali i snaga HVO je znatno smanjena, čime su stvoreni uslovi za izvlačenje većeg broja jedinica i pripreme za naredna napadna djelovanja. 7. korpus je nakon uspjeha na kupreškom pravcu, iz zone odgo- vornosti prema srpskom agresoru, iz neposrednog borbenog dodira izvukao četiri brigade, sa kojima je provođena intenzivna borbena obuka i pripreme za napadna djelovanja, od kojih je svakako najzna;ajnije Vlašićka operacija u martu 1995. godine. Snage HVO su "vraćene" u rat protiv srpskog agresora nakon dužeg perioda međusobnih sporazuma o primirjima i nena- padanjima između srpskog agresora i snaga HVO. Pored snaga HVO evidentno je i angažovanje snaga HV, 1 . Gardijskog zbora. "Zajedničkim" djelovanjima snaga Armije RBiH i HVO, međusobno nepovjerenje je potisnuto u drugi plan i sve snage su okrenute prema srpskom agresoru. Moral pripadnika Armije RBiH, ali i snaga HVO, koje su 1992. godine upravo na Kupresu doživjele veliki poraz, zabilježio je

veliki porast nakon ove operacije, dok je moral srpskog agresora doživio strahovit pad. O stanju u redovima srpskog agresora svakako dovoljno govori i podatak, da je neposredno po oslobađa- nju Kupresa, na prostoru od Kupresa do Bihaća boravio i ratni zločinac Radovan Karadžić, prvi put u uniformi i vidno uspaničen zbog situacije na terenu. Definitivno je preuzeta inicijativa od srpskog agresora u zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, koja polahko prerasta sa taktičkog na operativni nivo. Rezultati ostvareni tokom Kupreške operacije ostvarili su pozitivan uticaj na cijelu Armiju RBiH. Ubrzo po njenom izvođe- nju su uslijedili značajni borbeni uspjesi. U zoni odgovornosti 1. korpusa, na treskavičko-trnovskom bojištu, u zoni odgovornosti 2. korpusa, u rejonu Lisače, u zoni odgovornosti 3. korpusa, na Še- rićko-teslićkom pravcu i već ranije pomenuti uspjesi 5. korpusa u operaciji "Grmeč-94".

Pored uticaja rezultata ostvarenih tokom Kupreške operacije na vojnu situaciju, značajan uticaj je ostvaren i na političku situaciju. Svakako je da je uspješno zajedničko djelovanje snaga Armije RBiH i hrvatskih snaga u završnoj fazi izvođenja Kupreške operacije pružilo dodatni politički poticaj procesu zaživljavanja tek uspostavljene Federacije BiH, te uticalo na dalju uspostavu po- vjerenja između Bošnjaka i Hrvata. Oslobađanjem većeg dijela Kupreške visoravni od srpskog agresora, u funkciju je stavljena izuzetno važna putna komunikaci- ja, Split - Kamensko - Livno - Kupres - Bugojno. Stavljanjem te komunikacije u funkciju omogućen je znatno veći promet ljudi i roba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a time je znatno unaprijeđen sistem logističkog osiguranja jedinica Armije RBiH, naročito njenog 7. korpusa. Korištenjem te komu- nikacije izbjegnuta su mnogobrojna maltretiranja Bošnjaka i pljačkanje roba namijenjenih Bošnjacima i jedinicama Armije

RBiH, na potezu Metković - Mostar. Svakako da posebno značajan rezultat leži u činjenici da je zajedničko djelovanja Armije RBiH i hrvatskih snaga u završnoj fazi Kupreške operacije, ukazalo međunarodnoj zajednici na najdjelotvorniji pravac djelovanja prema srpskom agresoru. U cilju okončanja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i postizanja trajnog mira, neizostavno je bilo političke odluke i pritiske ka srpskom agresoru podržati ne samo prijetnjom vojnom moći, već i njenom upotrebom, jer je srpski agresor u tom periodu uvažavao isključivo upotrebu sile i pod njenim pritiskom bio spreman na kompromise.

152

Kada se analiziraju rezultati "Kupreške operacije", neophod- no je spomenuti i armijske gubitke. U periodu izvođenja "Kupreške operacije", dakle od 19.10. do 03.11.1994.godine, jedinice 7. kor- pusa Armije RBiH su imale sljedeće gubitke :

operacije", dakle od 19.10. do 03.11.1994.godine, jedinice 7. kor- pusa Armije RBiH su imale sljedeće gubitke
Spisak poginulih pripadnika 7. korpusa ARBiH u periodu izvođenja Kupreške operacije 154

Spisak poginulih pripadnika 7. korpusa ARBiH u periodu izvođenja Kupreške operacije

6.2 Dileme oko angažovanja snaga Armije RBiH i HVO u oslobađanju Kupresa

Izvori različite provenijencije, prije svega oni sa prostora Bosne i Hercegovine pod kontrolom legalnih organa vlasti, kao i oni sa prostora Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pod kontrolom paradržavne tvorevine "Hrvatske Republike Herceg- Bosne", najčešće imaju dijametralno suprotstavljena mišljenja o ulozi jedinica Armije RBiH i HVO u oslobađanju Kupresa. Pisanje hrvatske štampe iz tog perioda, kao i radovi koji se bave periodom agresije na Republiku BiH, s osvrtom na vojno-poli- tička dešavanja, gotovo da i ne spominju uspjehe jedinica 7. ko- rpusa Armije RBiH na kupreškom pravcu u toku oktobra 1994. godine, koji su upravo i doveli do oslobađanja Kupresa, a kada to i učine nastoje minorizirati te uspjehe. "…Specijalni izaslanik predsjednika Clintona Charles Redman uz logističku pomoć Petera Galbraitha, američkog vele- poslanika u Zagrebu, u ožujku 1994. g. dogovorio je primirje između bosanskih Hrvata i Muslimana koje je potrajalo. Uspostavljeno primirje otvorilo je put za prihvaćanje washington- skog sporazuma prema kojem je stvorena Federacija BiH….Ovaj politički sporazum uskoro je počeo mijenjati i situaciju na terenu. Tijekom jeseni 1994. g. HVO potpomognut HV-a i bosanskom armijom uspio je zauzeti strateški važan Kupres, što je Hrvatskoj omogućilo da poveća vojni pritisak na Knin…" 66 " …Međutim, ni sada, kada se "ratna sreća" okrenula, priča- ma iz "pouzdanih izvora" nije došao kraj. Uspjeh HVO-a na kupreškom bojištu i ulazak u taj gradić popraćen je tvrdnjama da su Srbi predali Hrvatima grad bez borbe kako u njega ne bi ušli

66 Jadranka Polović, UTJECAJ SAD NA HRVATSKU POLITIKU 1990.-2000, Slobodna Dalmacija, 27. septembar 2001. godine, Split.

Muslimani. Drugi su opet "znali" da su Kupres oslobodile postrojbe Armije BiH, to su čak tvrdili i neki muslimanski zapovjednici, i da su ga prepustile Hrvatima, što je kasnije demantirala činjenica da Armija BiH nakon toga "uspjeha" nije pošlo za rukom osloboditi niti jedno naseljeno mjesto, premda se neprekidno priča da su njezine snage na samom ulazu u ovaj ili onaj grad…." 67 "… Velike udare Srbima zadaju postrojbe Hrvatskoga vijeća obrane. U briljantnoj akciji oslobođen je Kupres i cijela Kupreška visoravan, a nezaustavljiv je bio juriš hrvatskih bojovnika kod oslobađanja Livanjskoga polja i zauzimanja dominantnih kota na Dinari…." 68 " …Nitko normalan ne zamjera HV-u što je oslobodio Kupres, Vakuf, Šuicu ili Šipovo…" 69 "… - Postrojbe HVO-a oslobodile selo Donji Malovan (Duvnjake, Mariće, Kanaliće) i ovladale značajnim strateškim kota- ma: Runjavim vrhom, Crklim vrhom, Malim Malovanom i Kamenitom glavom, javlja HABENA iz Mostara. - Nakon četiri dana silovitih borbi na kupreškoj visoravni, HVO ušao u Kupres…" 70 "…Rasterećeni sukoba s Armijom BiH, postrojbe HVO-a krenule su u kvalitetnu pripremu i vojno oslobađanje općine Kupres (3. 11.1994.)…" 71

67 Ivan Šabić, PROZIRNI PROTUHRVATSKI SCENARIJI, Vjesnik, 16. august 1995.

godine, Zagreb.

68 M. Piškor, SRPSKI AGRESOR GUBI RAT, Večernji list, 12, jul 1995. godine, Zagreb.

69 Jurica Pavičić, BORIO SAM SE KOD STOCA, ZNAM DA PRALJAK LAŽE, Jutarnji

list, 06. april 2002. godine.

70 Luka Gavranović, DOMOVINSKI RAT, Spomenar 1. - 7. studenoga, Dom i svijet, broj 398, 1. novembar 2002. godine, Zagreb.

71 Vinko Čavlović, KAKO JE POČEO RAT U BOSNI, Dom i svijet, broj 380, 11. april

2002. godine, Zagreb.

"Poslije toga Livanjska bojišnica se nije mijenjala sve do onog trenutka kad smo mi ponovno oslobodili Kupres i krenuli desnom stranom Livanjskog polja, prema Dinari i cjelokupnu situaciju hrvatskog bojišta doveli u potpuno drugo stanje" 72 "…Isti razlozi nam ne daju zaboraviti ni letke i pozive iz 1995. godine u kojima stoji proglas: "Hrvatske snage, HV i HVO, oslobodile su gradove u kojima postoje povoljni uvjeti za život:

Jajce, Kupres, Drvar, Šipovo, Glamoč, Bosansko Grahovo…." 73

, Drvar, Šipovo, Glamoč, Bosansko Grahovo…." 7 3 Panorama kupreške visoravni 7 2 Razgovor sa generalom

Panorama kupreške visoravni

72 Razgovor sa generalom Slobodanom Praljkom, HRVATI NISU KRIVI ZA RAT S MUSLIMANIMA, Dom i svijet, broj 367, 7. januar 2002. godine. 73 M. Topić, POVRATAK NEMA ALTERNATIVU, Bobovac - List vareških hrvata, broj 39, mart 1998. godine.

Naročitu pažnju borbenim djelovanjima na kupreškom pravcu posvetio je zagrebački "NACIONAL", u svom broju obja- vljenom 04. novembra 1994. godine, neposredno po oslobođenju Kupresa i dijela Kupreške visoravni. U svom članku novinar Denis Kuljiš spominje i uspjehe postignute od strane jedinica Armije RBiH, ali svjesno ili nesvjesno izostavlja oslobađanje teritorije od strane 7. korpusa Armije BiH, na južnom dijelu fronta napada, preko koje su snage HVO i ušle u Kupres, nakon izvlačenja jedini- ca 7. korpusa sa tog područja.

nakon izvlačenja jedini- ca 7. korpusa sa tog područja. Šema borbenih djelovanja na Kupresu, objavljenja u

Šema borbenih djelovanja na Kupresu, objavljenja u Globusu 04.11.1994. godine.

Kada su u pitanju razmišljanja i zvanični stavovi Armije RBiH, prvenstveno njenog 7. korpusa, ali i predstavnika najviših organa vlasti Republike Bosne i Hercegovine, može se reći da nijednog momenta nije dozvoljeno osporavanje postignutih rezulta- ta jedinica Armije RBiH, ali i da je stalno potvrđivano učešće snaga HVO (možemo slobodno kazati i HV - primjedba autora) i značaj borbenih djelovanja u završnoj fazi operacije. Bez namjere da se odgovori na pitanja "Ko je oslobodio Kupres" ili "Zašto je Kupres predat snagama HVO", koja su dosta česta, pored već predstavljenih činjenica, nameće se nekoliko ana- litičkih podataka, koji mogu pomoći samostalnom donošenju zaključaka.

Kao neosporne i na prethodnim stranicama potvrđene, mogu se identificirati sljedeće činjenice :

* Borbena djelovanja pod nazivom "JESEN - 94", kasnije

nazvana Kupreška operacija, planirana su na nivou Komande 7. korpusa Armije RBiH. Planirana borbena djelovanja kupreški pravac su tretirala kao pomoćni pravac napada 7. korpusa u toku izvođenja napadnog boja na komarsko-vrbaskom pravcu. U planovima, Kupres niti Kupreška vrata nisu identifikovani kao cilj borbenih djelovanja. U planiranim djelovanjima nije razmatrana mogućnost zajedničkog djelovanja armijskih jedinica i snaga HVO, ili uključivanje snaga HVO na posebnom pravcu.

* Borbena djelovanja "JESEN - 94" započela su 19. oktobra

1994. godine. Po ostvarivanju početnih rezultata na kupreškom pravcu, koji su otvorili mogućnost za dalja napredovanja prema Kupreškoj visoravni, eksploataciju ostvarenih rezultata, Komanda 7. korpusa je pregrupisala snage i sa komarsko-vrbaskog i sa vlašićkog pravca i težište napadnih djelovanja prenijela na kupreškom pravcu.

* Kontinuitet napadnih djelovanja je osiguran pregrupisa- vanjem snaga 7. korpusa, što je polučilo adekvatne rezultate. Do 25. oktobra 1994. godine (sedmi dan operacije), 7. korpus je ovladao velikim brojem značajnih objekata na kupreškom pravcu i uspio u potpunosti razbiti prednji kraj agresorske 7. mtbr na cjelokupnom kupreškom pravcu. Jedinice Armije RBiH su se 25. oktobra nalazile na liniji : planinarski dom Duboka - Rdelj tt1391 - ispod objekta Viljičevac - Jarčišće - Mali Stožer - Vršak tt1313 - Vučjak - Velika Vrljevača - Križ tt1313 - Bojna tt1360. Ostvarena je potpuna kontrola komunikacije Bugojno - Kupres do rejona 2 kilometra od prijevoja Kupreška vrata i stvorene sve neophodne pretpostavke za oslobođenje Kupreških vrata i grada Kupresa. Toga dana je od strane Komande 7. korpusa Armije RBiH tražen sastanak sa Komandantom ZP "Tomislavgrad" radi sagledavanja mogućnosti zajedničkog djelovanja snaga Armije RBiH i HVO na kupreškom pravcu. Odgovor ZB "Tomislavgrad", upućen preko 43. domo- branske bojne, istog dana, otklonio je mogućnost održavanja sas- tanka, pri tome kao razloge navodeći pitanja formalne prirode. 74

* Trinaesti dan operacije, 31.10. 1994. godine, snage 7. kor- pusa Armije RBiH nalazile su se na liniji Bojna tt1360 - Križ tt1313 - Demirovac tt1765 - Bukovača tt1475 - Mali Stožer tt1624 - ispod objekta Vrana - Viljičevac tt1577 - Lupoglava tt1432 - Siver tt1554. Ovladano je objektom Demirovac, najdominantnijim objektom sa sjeveroistoka Kupreške visoravni, a snage su se nalazile na manje od 1.000 metara od Kupreških vrata, na manje od 500 metara od Malih vrata, dok su komunikacije iz Vukovskog polja prema Kupresu stavljene pod kontrolu. Tog dana su zabilježena prva djelovanja snaga HVO iz pravca juga prema položajima srpskog agresora na Kupreškoj visoravni. Snage HVO su započele tenkovsko-pješadijske napade sa linija razdvaja-

74 Autor je namjerno upotrijebio riječ "formalne", jar kako u istu ravan dovesti zadatak primopredaje dužnosti u jedinici bilo kojeg nivoa i zadatak oslobađanja domovine.

nja na prostoru Šujice i Ravanjskog polja.

* Četrnaestog dana operacije, 01.11.1994. godine, snage 7.

korpusa Armije RBiH izbile su u selo Pavloviće i stavile pod punu kontrolu komunikaciju selo G. Vukovsko - s. Kukavice - Kupres. Snage HVO na južnom dijelu Kupreške visoravni ovladale su seli- ma D. Malovan, Rilić, G. Vukovsko i Bućevača.

* U prijepodnevnim satima 02. novembra, Komandant 7.

korpusa Armije RBiH, general Mehmed Alagić, je boravio u Tomislavgradu, u Komandi ZP "Tomislavgrad", po pozivu GS HVO, radi dogovora oko zajedničkog djelovanja jedinica Armije RBiH i HVO u oslobađanju Kupresa i Kupreške visoravni. Sastanak nije održan iz razloga neadekvatnog komandnog nivoa

prisutnih starješina HVO. Nakon toga je general Alagić je predložio održavanje sastanka istog dana u 23,00 sata u Komandi 317. Sbbr u Gornjem Vakufu.

U toku tog dana snage 7. korpusa Armije RBiH su ovladale obje-

ktima Ogledala, tt1493, Crni vrh, tt1522, Javorac, tt1400 i Velika Runjevica, k.1392, te selom Kukavice i Kukavičkim vratima i time izbile jugoistočno od grada Kupresa, pri tome nemajući većih prepreka za dalje napredovanje prema samom gradu. Snage HVO su u toku dana grupisale snage, nisu ostvarile značajni-

ja

napredovanja jer ista nisu bila moguća bez prethodne koordinaci-

je

sa snagama 7. korpusa Armije RBiH.

Faksimil isprike Načelnik GS HVO 162

Faksimil isprike Načelnik GS HVO

* U noći 02./03. novembra 1994. godine, u Komandi 317.

Sbbr u Gornjem Vakufu, održan je sastanak visokih vojnih zvanični- ka Armije RBiH i HVO. Nakon više sati iscrpne diskusije, te utvrđi- vanja stvarne situacije na terenu, u 03,25 03.11. je potpisan "Sporazum o razgraničenju postrojbi - jedinica za vrijeme bojnih - ratnih djelovanja na Kupreškom ratištu - bojišnici i poslije, zaje- dničkog učešća u narednim operacijama". Ovaj sporazum, predvidio je izvlačenje snaga Armije RBiH "iz rejona Javorac - tt1400 - Runjevica - Crni vrh tt1522" radi omogućavanja borbenih djelovanja snaga HVO "pravcem Vrelinska dolina - Mali križ - s. Otinovci - s. Begovo Selo - Skok - s. Ledići - isključno Mala Plazenica - Paljike - s. Jurići - s. Rastičevo". Svakako da ovaj sporazum predstavlja najbolju verifikaciju dostignutih linija u borbenim djelovanjima snaga Armije RBiH i HVO.

* Dijelovi snaga 7. korpusa Armije RBiH su u grad Kupres

ušli oko 10,00 sati 03.11.1994. godine, a oko podneva su po naređenju izvučeni iz grada. Punkt iz pravca tunela na Kupreškim vratima prema gradu je uspostavljen oko 12,00 sati. Snage HVO iz pravca jugoistoka su ušle u grad tek oko 15,00 sati.

6.3 Iskustva proistekla iz Kupreške operacije

Borbenim djelovanjima pod nazivom "Kupreška operacija", koja su trajalo relativno kratko, ostvareni su značajni rezultati. U toku izvođenja "Kupreške operacije" uočena su brojna pozitivna rješenja koja treba uobličiti i koristiti kao osnovu za obučavanje vojnih jedinica za izvođenje borbenih djelovanja u sličnim uslovi- ma terena, stanja ljudstva i ratne tehnike.

Od pozitivnih rješenja primijenjenih u toku izvođenja "Kupreške operacije" posebno vrijedi istaći slijedeća :

1. Sveobuhvatno pripremanje jedinica za izvođenje bor- benih djelovanja, prvenstveno izviđanje neprijateljevog prednjeg kraja, ali i dubine, njegovih pravaca dotura i evakuacije, te pripremu jedinica za borbu po dubini u uslovima brze promjene situacije i nedovoljnog poznavanja iste.

2. Uvođenje jedinica angažovanih na kupreškom, pomoćnom pravcu napada, u neprijateljevu pozadinu prije otpoči- njanja borbenih djelovanja, te zaprečavanje putnih komunikacija koje je neprijatelj koristio za dotur i evakuaciju. Provođenje ovih aktivnosti naročito se pozitivno odrazilo u zoni napada 307. bbr, kada je prilikom uvođenja rezerve, neprijateljsko motorno vozilo sa pojačanjem naišlo na PT minu, što je izazvalo dodatnu paniku u nje- govim redovima, i dodatno ga usporilo u uvođenju rezerve, što je armijskim snagama pružilo dodatno vrijeme za eksploataciju poče- tnih uspjeha. Pored ovog primjera, praksa ubacivanja snaga u neprijateljevu pozadinu je korištena tokom cijelog perioda trajanja "Kupreške operacije", a i sama operacija je upravo započela na ovaj način kada su snage 307. bbr i 370. Sbbr uvele dijelove jedinica u pozadinu neprijatelja, a tek potom otpočele sa borbenim djelova- njem.

3.

Stalno praćenje situacije i ostvarivanje neposrednog

uvida u aktivnosti podčinjenih jedinica, od strane Komande 7. ko- rpusa Armije RBiH, te neposredno angažovanje članova Komande 7. korpusa na težištu izvođenja borbenih djelovanja, dovelo je do pravovremene i pravilne procjene početnih uspjeha jedinica u napadnim borbenim djelovanjima, što je rezultiralo pravovremenim prenošenjem težišta napada 7. korpusa i brzim pregrupisavanjem snaga. Svakako da ovdje spada formiranje i funkcionisanje isturenog komandnog mjesta (IKM) Komande 7. korpusa u Bugojnu, koje je neposredno pratilo borbenu situaciju i pravovre- meno donosilo neophodne odluke o angažovanju snaga i sredstava.

4. Potpuno, pravovremeno i sveobuhvatno planiranje, prije

otpočinjanja borbenih djelovanja, omogućilo je Komandi 7. korpusa da u izuzetno kratkom vremenu izvrši pregrupisavanje snaga ko- rpusa sa vlašićkog i komarsko-vrbaskog na kupreški pravac i na taj način sačuva inicijativu i održi tempo napada. Komanda korpusa je u periodu od 48 sati uspjela izvući bataljon iz borbenog dodira na vlašićkom pravcu, izvršiti marševanje tog bataljona i uvesti ga u borbu na kupreški pravac.

5. Međusobno pretpočinjavanje jedinica svih nivoa, u

prvom dijelu izvođenja operacije, prvenstveno rukovođeno boljim poznavanjem terena od strane jedinica sa tog prostora, pokazalo se

mogućim, smanjilo se vrijeme potrebno za uvođenje jedinica i upoznavanje sa terenom, što je također doprinijelo održavanju tempa napada i zadržavanju inicijative.

6. Ukrupnjavanje manjih jedinica, odnosno dijelova jedini-

ca angažovanih pored osnovne zone i na kupreškom pravcu, tj. formiranje privremenih sastava - taktičkih grupa, olakšalo je izvođenje borbenih djelovanja, naročito u završnom dijelu operaci- je, kada su ovi sastavi postigli značajne rezultate u gonjenju razbi- jenih neprijateljskih snaga.

7. Upornost u izvođenju borbenih djelovanja, što u dotadašnjem periodu izvođenja borbenih djelovanja na tim prostori- ma nije bio slučaj. Jedinice nisu i pored teškoća i neuspjeha u napadnim djelovanjima, odustajele od izvršavanja zadataka. Vršena su sagledavanja situacije, otklanjanje uočenih nedostataka, eventu- alne izmjene planova djelovanja, a potom su djelovanja ponavljana, sve do potpunog izvršenja dodijeljenog zadatka.

8. Angažovanje jedinica civilne zaštite na zadacima inžin- jerijskog uređenja novodostignutih borbenih položaja u uslovima ograničenih resursa armijskih inžinjerijskih jedinica, te upotreba ovih jedinica za asanaciju terena, omogućili su vojnim snagama fokusiranje na napadne borbene operacije.

9. Logistička podrška izvođenja borbenih djelovanja od strane institucija vlasti na teritoriji i aktivnih privrednih organizaci- ja, prvenstveno u transportnim kapacitetima, te u artiklima neophodnim za ishranu u terenskim uslovima, dodatno je doprini- jela efikasnosti izvođenja borbenih djelovanja.

6. 4 Zaključak

Borbeno djelovanje "JESEN -94", koje je u toku same rea- lizacije preraslo u borbena djelovanja poznatija pod nazivom "Kupreška operacija", planirano je u cilju održavanja inicijative jedinica 7. korpusa Armije RBiH, koja je već u ljeto 1994. godine polahko prelazila na stranu armijskih jedinica. Borbeno djelovanje "JESEN - 94", zamišljeno kao napadni boj na komarsko-vrbaskom pravcu predviđalo je napad na dva pravca, od kojih je glavni trebao biti komarsko-vrbaski, a pomoćni kupreški pravac. Međutim, razvoj situacije po samom otpočinjanju izvođenja borbenih djelovanja, neuspjeh na komarsko-vrbaskom, glavnom pravcu napada i postizanje uspjeha, većih od planiranih, na kupreškom, pomoćnom pravcu napada, uslovio je pregrupisavanje snaga 7. korpusa na kupreški pravac i nastavak napadnih borbenih djelovanja, što je u konačnom dovelo do postizanja značajnih rezul- tata.

Ovo borbeno djelovanje je potvrdilo od ranije poznato pra- vilo ratne vještine, da u toku planiranja i izvođenja napadnih bo- rbenih djelovanja mora postojati spremnost za pravovremenu reak- ciju ukoliko se na pomoćnom pravcu postignu značajniji rezultati u odnosu na glavni pravac napada. Također, izvođenje ovog borbenog djelovanja od strane komandi i jedinica 7. korpusa, pokazalo je da je 7. korpus dorastao izvođenju borbenih djelovanja na širem frontu napada, borbenih djelovanja dužeg vremenskog trajanja i u različitim vremenskim uslovima, ali i brzom i obimnom pregrupisavanju snaga. Može se reći da je poslije ovog borbenog djelovanja bilo očito da su armijs- ki korpusi osposobljeni i opremljeni i za izvođenje najviših oblika borbenih djelovanja - operacija. Za borbeno djelovanje "Kupreška operacija", sa vremenske distance od nekoliko godina, može se reći da je samo predstavljalo "vježbu" i uvertiru za dalja oslobodilačka djelovanja jedinica 7.

korpusa, "Vlašićka operacija" u martu 1995. godine, "Oslobođenje Donjeg Vakufa i prevoja Komar" u septembru 1995. godine i "Odbrana Ključa i sadejstvo snagama 5. korpusa u oslobađanju Sanskog Mosta" u oktobru 1995. godine.

VII

R E C E N Z I J E

General Rasim Delić, komandant Štaba Vrhovne komande OS RBiH u periodu izvođenja Kupreške operacije

Nekoliko je bojeva - operacija Armije Republike Bosne i Hercegovine uticalo na kvalitativni preokret u korist branilaca u odbrambenom ratu 1992-1995, među koje spada i "Kupreška operacija". Više je razloga za navedenu konstataciju ali su najvažniji da se ponovo, nakon skoro dvogodišnje apstinencije u borbu protiv srpskog agresora i to u sadejstvu sa Armijom uključuju HV i HVO, te što je to najznačajnija napadna aktivnost jedinica Armije RBiH do tada. Otuda je veoma značajno da se Kupreška operacija svestrano analizira i da se sagledaju njeni rezultati i dometi s političkog, vojnog, ekonomskog i moralnog aspekta. Autor knjige "Kupreška operacija" Edin Ramić, i sam sudionik borbenih dejstava na Kupresu u oktobru - novembru 1994. godine, se odlučio na faktografski prikaz borbenih dejstava na području Zapadne Bosne od 1992 . 1994. godine, a prevashodno pripreme i izvođenje borbenih dejstava nazvanih "Kupreška operacija". Uočljivo je da autor u potpunosti poznaje situaciju i vlada podacima o stanju na terenu i u jedinicama 7. korpusa, što prikazu dejstava daje autentičnost i uvjerljivost. Autor se ne upušta u šire aspekte stanja u BiH i na prostoru izvođenja operacije sem onih koji imaju direktnog odraza na pripremu i rezultate izvođenja navedenih borbenih dejstava na Kupresu. Zbog toga su iskazi donekle suhoparni ali potpuno uvjerljivi i argumentirani. Mada autor pretenduje samo na potvrđivanje značaja Kupreške operacije, nešto duže od nužnog, izlaganje o stanju i borbenim dejstvima na prostoru Bugojna, Donjeg Vakufa i Kupresa pojačavaju razumijevanje i značaj dejstava na Kupreškoj visoravni u oktobru - novembru 1994. godine.

Knjiga je pisana u vidu vojno-ekspertne analize te je značajna za vojno - političko, ali i historijsko istraživanje, te za obučavanje starješina, komandi i jedinica. Međutim, zbog studioznog pristupa, obilja podataka i značaja Kupreške operacije, knjiga će naći čitaoce i među "običnim" Bosancima i Hercegovcima. Kao komandant Armije RBiH i neposredno angažovan u toku priprema i izvođenja Kupreške operacije potvrđujem autentičnost i podržavam napore autora Edina Ramića da istinu o tom vojnom podvigu 7. korpusa ostavi budućim generacijama Bosanaca i Hercegovaca. Preporučujem knjigu svim dobronamjernim, a hrabrim sve pripadnike Armije koji znaju i mogu da pišu o slavnim djelima Armije RBiH iz vremena odbrambenog rata 1992 - 1995. godine.

Brigadni general Fikret Ćuskić, zamjenik komandanta 7. korpusa Armije RBiH u periodu izvođenja Kupreške operacije

Na nivou Armije RBiH, Kupreška operacija iako možda zvuči malo preambiciozno, ima strateški značaj, i to iz više razloga:

1. Prinuđene su hrvatske snage (HVO i HV - konkretno

1. gardijski zdrug HV) da nakon više od godinu dana mirovanja obnove borbena djelovanja prema srpskim snagama.

2. Objektivno nakon krvavog sukoba, do jučer

suprotstavljene, neprijateljska vojska je dovedena u poziciju

saveznika. Ovim su izbrisane zadnje "rezerve" nepovjerenja i sve snage su okrenute ka srpskom agresoru.

3. Početni uspjesi na Kupresu imali su izuzetno

pozitivan odjek u cijeloj Armiji RBiH, tako da su ubrzo uslijedile akcije koje su nagovještavale stratešku prednost na BH ratištu.

Svakako da je neizostavno spomenuti političke efekte izvođenja Kupreške operacije i oslobađanja Kupresa. Prije svega su to :

* Uspješno združeno djelovanje snaga Armije RBiH i hrvatskih snaga dalo je snažan politički podstrek zaživljavanju tek uspostavljene Federacije BiH i uspostavi povjerenja između bošnjačkog i hrvatskog naroda, te Armije RBiH i HVO. * Komandant i komanda 7. korpusa pokazali su izvanrednu političku mudrost i zrelost pokazanu kroz strpljivost, tolerantnost i vojničko dostojanstvo. Nije se nasjelo prijedlozima za uzimanje što većeg teritorija, cilj je bio prvenstveno uvući hrvatske snage ponovo u rat i uspostaviti krajnje korektne vojničke sadejstvujuće odnose. Najbolje se to vidi kroz pažljivu analizu "Gornjevakufskog sporazuma". Stvoreno povjerenje na Kupresu i uspostavljeni odnosi bili su dobra osnova za dalja zajednička djelovanja.

* Oslobađanjem i stavljanjem u funkciju komunikacije Split

- Kamensko . Livno - Bugojno znatno je povećan promet ljudi i roba između RBiH i RH, jer su najzad izbjegnuta zloglasna maltretiranja u Metkovićima i u rejonu Mostara. Ovo je značajno doprinijelo popuni krajiških jedinica u 7. korpusu i logisticiranju korpusa u cjelini.

* Uspjesi Armije RBiH potaknuti uspješno izvedenom

Kupreškom operacijom uzdrmali su mit o "nepobjedivoj" srpskoj

vojsci i doveli do narušavanja odnosa vojnog i političkog rukovodstva bosanskih Srba.

* Mislim da su već tada stvorene povijesne političko -

psihološke pretpostavke za oslobađanje prostora jugozapadne Bosne (vojnički kontrolisane od strane 2. krajiškog korpusa "VRS"). Kasnije operacije hrvatskih snaga koje su prethodile "Oluji" su to pokazale, kao i završne operacije 5. korpusa i 7. korpusa Armije RBiH.

* Zajedničko djelovanje Armije RBiH i HVO na Kupresu,

kao i postignuti rezultati signalizirali su svjetskoj politici jedan od

mogućih pravaca djelovanja za privođenje kraju rata u RBiH, tj. Stvaranje pretpostavki za nametanje mira. Na ovaj način je i stvorena pozicija da dođe do Dejtona i okončanja rata u RBiH.

Jedinice 7. korpusa Armije RBiH izvođenjem Kupreške operacije stekle su i pokazale sasvim nove kvalitete, od kojih posebno vrijedi izdvojiti :

* Upornost, što do tada nije bio slučaj.

* Manevar unutar zone odgovornosti korpusa, komanda 7.

korpusa je uspjela za 48 sati bataljon sa vlašićkog pravca izvući iz

borbenog dodira, izvršiti marševanja i uspješno ga uvesti u borbu, što je predstavljalo izuzetan uspjeh.

* Kvalitetno sadejstvo i povjerenje između jedinica je

stvoreno tokom uspješnog izvođenja borbenih djelovanja, što je prethodnim djelovanjima obično bilo problematično.

* Pokretljivost jedinica, komanda 7. korpusa je poslije

početnih uspjeha angažovala u napadnim djelovanjima jedinica koje

su do tada važile kao "prostorne" i nisu imale posebna iskustva van svojih zona odgovornosti.

* Angažovanje dijela gardijske brigade ŠVK OS RBiH

pokazalo je mogućnost ojačanja korpusa i pozitivno je djelovalo na borbeni moral 7. korpusa. U prethodnim borbenim djelovanja iskustva sa ojačanjima sa jedinicama van korpusa, nisu bila pozitivna.

Na kraju mislim da ova studija na jedan kvaliteta način, uz uvažavanje svih kriterija naučno istraživačkog rada daje doprinos pisanju historije borbe Armije RBiH za Bosnu i Hercegovinu, posebno njenog 7. korpusa, koji je ovom operacijom zasigurno stvorio vojno-političke pretpostavke za prekretnicu rata u BiH.

Autor je uspio izbjeći zamke subjektivizma, iako je i sam bio sudionik historijskih događaja. Nadam se da će ova studija biti izazov i za druge svjedoke ovih događanja, da možda na neki drugi način zabilježe ove događaja.

Sudionici Kupresa, posebno oni koji su položili svoje živote, su to sigurno zaslužili.

Pukovnik Senad Dautović, Načelnik odjeljenja za operativno- nastavne poslove u komandi 7. korpusa Armije RBiH u periodu izvođenja Kupreške operacije

Kupres - prekretnica rata

Prva značajnija operacija Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja će u mnogome opredijeliti dalji tok rata je operacija Kupres. Uspjeh jedinica 7. korpusa Armije RBiH u borbama za Kupres oktobra - novembra 1994. godine potvrdit će da su jedinice Armije RBiH sposobne za oslobodilački pohod. Najbolju potvrda sposobnosti ofanzivnog djelovanja opet će dati jedinice 7. korpusa Armije RBiH vrlo brzo u januaru 1995. godine oslobađanjem Vlašićkog platoa. Time su demantirani svi skeptici i zlonamjernici koji iz samo sebi poznatih razloga pokušavaju falsificirati historiju. Autor knjige "Kupreška operacija jesen 1994. godine" na vrlo slikovit način i argumentirano, do u detalje, obrađuje sam tok borbi za oslobođenje Kupresa. Ovakav prikaz omogućava dalja istraživanja vojnim stručnjacima, ali i historičarima. Na korektan način, čitaocu je ponuđena mogućnost šireg sagledavanja različitih aspekata Kupreške operacije, a naročito njenog značaja. Kao neposredni učesnik samih priprema i izvođenja borbenih djelovanja Armije RBiH koja su dovela do oslobođenja prijevoja Kupreška vrata, Kupreške visoravni i Kupresa potvrđujem autentičnost događaja koje je autor knjige Edin Ramić obradio. Obavezan sam prema onima koji položiše svoje živote, bosanskim šehidima i gazijama 7. korpusa Armije RBiH da svje- dočim da su oni oslobodili Kupres. Kao neposredni sudionik pregovora održanih u Gornjem Vakufu 02./03. novembra 1994. godine, kada je i postignut spo- razum o zajedničkim borbenim djelovanjima snaga Armije RBiH i HVO i kojim je omogućen ulazak u već slobodni Kupres snagama

HVO, mogu samo istaći da upravo taj sporazum predstavlja najbolju potvrdu postignutih rezultata jedinica 7. korpusa Armije RBiH u Kupreškoj operaciji. Sam sporazum najbolje odgovara i na pitanje zašto je Kupres prepušten snagama HVO, odnosno zašto im je omogućen ulazak u već slobodni Kupres. Kada ova knjiga ugleda svjetlo dana nadam se da će gen- eracijama koje dolaze iza nas poslužiti kao svjedočenje o bosanskim gazijama i njihovim veličanstvenim podvizima u borbi za Bosnu i Hercegovinu.

R

E G

VIII

I S T R

I

8.1 RegistaR LiČNiH iMeNa

- AGANOVIĆ FARUK - JUPI : 68, 70.

- AGIĆ FAHRUDIN - PAJO : 70.

- AKAŠI JASUŠI : 80, 82.

- ALAGIĆ MEHMED : 61, 138, 140, 162.

- ALKIĆ SENAD : 73.

- BEĆIROVĆ KEMO : 57.

- BERBEROVIĆ MEVLUDIN : 71.

- BEŠLAGIĆ ŠEFIK : 18.

- CIKOTIĆ SELMO : 62.

- CLINTON BIL : 154.

- ČAVLOVIĆ VINKO : 156.

- ČEKIĆ SMAIL : 16, 27, 28, 31, 40.

- ĆIRKIN SEJAD : 64.

- ĆUSKIĆ FIKRET : 62, 64.

- DEDIĆ HALID : 67.

- DELIĆ ENES : 139.

- DELIĆ RASIM : 141.

- DERVIŠIĆ VAHID : 65.

- DOMAZET DAVOR : 21.

- DURAKOVIĆ AMER : 73.

- DŽANANOVIĆ ESAD : 71.

- FAZLIĆ MUSTAFA : 65.

- FORIĆ SAKIB : 64.

- GALBRAITH PETER : 155.

- GAVRANOVIĆ LUKA : 156.

- GROMILA ABID : 67.

- GUNIĆ VEHID : 63, 137, 141.

- HADŽIĆ DŽEMAL : 70.

- HELJIĆ JUSUF : 70.

- HUREM NESAD : 70.

- IDRIZOVIĆ ALMIR : 68.

-

IMAMOVIĆ RASIM : 65.

- IZETBEGOVIĆ ALIJA : 137.

- JUSIĆ KADIR : 62.

- KELEŠTURA MENSUR : 71.

- KORIČIĆ ASIM : 65.

- KULENOVIĆ AHMED : 71.

- KULJIŠ DENIS : 158.

- MARIJAN DAVOR : 26, 28, 29, 30, 36.

- MIKULIĆ ANTE : 29.

- MILIVOJEVIĆ BORIVOJE : 18.

- MUŠINBEGOVIĆ HASIB : 57.

- OWEN : 80.

- PAVIČIĆ JURICA : 156.

- PIŠKOR M. : 156.

- PLANINČIĆ RIFET : 67, 68.

- POLOVIĆ JADRANKA : 155.

- PORIĆ OSMAN : 69.

- PRALJAK SLOBODAN : 157.

- PURIĆ IBRAHIM : 71.

- RAMIĆ EDIN : 39, 44, 64, 65, 66, 67, 68, 70, 71, 73.

- RAMULJ ENVER : 139.

- REDMAN CHARLES : 155.

- ROTIM KARLO : 27, 28, 29.

- ROUZ MAJKL : 80.

- STOLTENBERG : 80.

- SUŠIĆ HUSO : 122.

- ŠABIĆ IVAN : 156.

- ŠILJAK REMZIJA : 57.

- TOPIĆ M. : 157.

- UČAMBARLIĆ BESIM : 73.

- VISKOVIĆ ANTE : 44.

- ZAHIROVIĆ SELIM : 69.

- ZEJNILAGIĆ ENVER -BOSANAC : 70.

- ZURAPI BISLIM : 69.

8.2 RegistaR geogRafskiH pojMova

- Arapka : 104.

- Bajramovačka kotlina : 19.

- Bakovići : 139.

- Banja Luka : 14.

- Baraći : 30.

- Batoglav : 19.

- Bencunov koš : 74.

- Bihać : 81.

- Bilanovića koš : 48.

- Bile vode : 115.

- Biljeg : 101, 104, 106, 108.

- Bilješevo : 66.

- Bjeljik : 74.

- Blagaj : 29, 30, 31, 32, 34, 144, 147.

- Bojna : 115, 160.

- Bosanska Krajina : 15, 58, 60, 81.

- Botun : 129.

- Brdo : 75, 124.

- Bućevača : 139, 161.

- Bugojno : 13, 14, 15, 16, 17, 18, 28, 29, 30, 32, 38, 39, 40, 42. 44, 58, 67, 68, 72, 104, 110, 113, 131, 134, 141, 160, 165.

- Bukovača : 117, 124, 126, 129, 131, 134, 144, 160.

- Busovača : 58, 66.

- Centralna Bosna : 13, 21.

- Crkvice : 63.

- Crna Gora : 81.

- Crni vrh : 19, 250, 67, 73, 74, 75, 115, 131, 140, 161, 163.

- Crveni glibovi : 46.

- Čador : 124, 134.

- Čipuljić : 38, 39.

-

Čučkovine : 137.

- Dalmacija : 15, 22.

- Debela kosa : 106, 108, 110.

- Debeli javor : 134.

- Dekala : 15, 38, 129, 137, 144, 147.

- Demirovac : 19, 117, 119, 122, 126, 129, 131, 134, 137, 139, 144, 160.

- Dobri do : 46.

- Dolovi : 75.

- Donje Ravno : 36.

- Donje Vukovsko : 141.

- Donji Malovan : 26, 29, 30, 31, 32, 137, 156, 161.

- Donji Mračaj : 39, 124.

- Donji Mušić : 36.

- Donji Vakuf : 13, 14, 15, 16, 17, 28, 38, 39, 40, 42, 44, 48, 58, 67, 70, 72, 76, 98, 147, 168.

- Duge : 64, 75.

- Duvanjsko polje : 18.

- Duvnjaci : 36, 156.

- Džamijske livade : 115.

- Đolina kosa : 42, 46, 89.

- Đulovići : 75.

- Fonjge : 75.

- Garački podovi : 42, 46.

- Gavranića solila : 102, 104, 122.

- Glamoč : 18, 31, 32, 157.

- Glamočko polje : 18, 26.

- Glavica :74.

- Glavičica : 89.

- Gluvin vrh : 36.

- Goleš : 65, 75.

- Goravci : 144.

- Goražde : 81.

- Gornje Vukovsko : 137, 141, 161.

-

Gornji Malovan : 26, 31, 32.

- Gornji Mračaj : 39, 124, 126.

- Gornji Vakuf : 13, 14, 18, 32, 58, 66, 70, 83, 117, 139, 142, 161, 163.

- Gradina : 30.

- Grbešina : 30.

- Grebak : 63.

- Grgurača : 144.

- Hadakovac : 101, 104.

- Hadrovica : 101, 108.

- Han čardak : 42, 46.

- Han luka : 108.

- Hotigošće : 49, 67.

- Hrbljine : 18.

- Humac : 46, 49.

- Idovac : 38.

- Igman : 64, 68.

- Jadransko more : 19, 21.

- Jajce : 15, 28, 58, 63, 66, 71, 157.

- Jame : 122.

- Jaram : 19.

- Jarčišće : 89, 101, 104, 106, 113, 160.

- Jasike : 89.

- Javorac : 137, 139, 161, 163.

- Javorak : 64, 74, 75, 129, 131, 137, 139, 141.

- Javorni vrh : 19.

- Jazvenik : 40, 46.

- Jelin : 124, 129.

- Jesenica : 58.

- Jugoslavija : 21.

- Jurići : 34.

- Kakanj : 66.

- Kalin : 13, 122.

- Kamenjaš : 69.

-

Karaula : 63.

- Kazanovac : 48.

- Keže : 75.

- Kik : 68, 74, 89.

- Klinde : 75.

- Klisac : 58.

- Ključ : 14, 28, 30, 168.

- Knin : 26, 155.

- Komar : 13, 15, 29, 58, 69.

- Koprivnica : 38, 106, 124.

- Kotor Varoš : 28, 63.

- Kozja glava : 19.

- Kožvarice : 102, 104.

- Kriva jela : 15.

- Križ : 115, 122, 141, 160, 163.

- Kršine : 115.

- Kruščica : 71.

- Krvajac : 19.

- Kudilji : 139.

- Kujin do : 64, 75.

- Kukavice : 139, 161.

- Kukavičko jezero : 134.

- Kunina kosa : 42, 46.

- Kupres : 13, 14, 15, 17, 18, 20, 21, 22, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 34, 36, 38, 39, 40, 48, 49, 50, 52, 58, 67, 68, 72, 73, 98, 110, 117, 122, 126, 129, 131, 137, 138, 139, 141, 144, 147, 150, 155, 156, 157, 158, 159, 160, 161, 163.

- Kupreška visoravan : 18, 19, 21, 22, 23, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 35, 36, 38, 39, 95, 138, 139, 144, 147, 156, 158, 159, 160, 161.

- Kupreška vrata : 14, 29, 32, 34, 36, 39, 58, 73, 108, 113, 117, 122, 131, 137, 139, 144, 145, 151, 159, 160, 163.

- Kupreško polje : 18.

- Kurljaj : 19.

-

Laništa : 30.

- Lanište : 134.

- Livadica : 46.

- Livanjsko polje : 18, 22, 156.

- Livno : 18, 19, 21, 22, 26, 29, 30, 147.

- Lukića koš : 102.

- Lupoglava : 19, 126, 129, 139, 160.

- Maglaj : 131, 144.

- Makljen : 14.

- Mala Koprivnica : 108, 110.

- Mala luka : 39, 40, 89.

- Mala Plazenica : 19, 113, 142, 163.

- Mala rijeka : 104.

- Mala Šuljaga : 40, 42, 43, 46, 48, 49, 52, 72, 89.

- Mala vrata : 19, 113, 126, 129, 131, 134, 139, 160.

- Mali Siver : 129, 131, 134.

- Mali Stožer : 115, 119, 126, 129, 131, 134, 137, 160.

- Mali Vitorog : 19.

- Malo polje : 64.

- Malovan : 18, 19, 29, 30, 36.

- Meokrnje : 65, 74.

- Milačka kotlina : 19.

- Mosor : 19.

- Mostar : 22, 156.

- Mračaj : 38, 46, 122.

- Mravinjac : 69.

- Mrđebare : 30.

- Mrkonjić Grad : 14, 28.

- Mrnjašnica : 30.

- Mrtvička kotlina : 19.

- Neretva : 14.

- Novi Travnik : 15, 29, 58, 64, 68.

- Novo selo : 30, 31.

- Obrišine : 64, 75.

-

Odžački Stožer : 126.

- Odžina rupa : 89.

- Ogledalo : 129, 161.

- Ognjilovica : 115.

- Olovo : 34.

- Osmanlije : 30, 34.

- Osoje : 19.

- Oštra glava : 67.

- Pačavre : 89.

- Pakline : 18.

- Paljevine : 48.

- Paljike : 46, 163.

- Petkovići : 75.

- Planinarski dom Duboka : 160.

- Plazenica : 18, 137, 139.

- Ploče : 22.

- Pobrđani : 75.

- Podrinje : 81.

- Pogana ravan : 69, 89.

- Poganac : 30.

- Police : 65.

- Previjoca : 50, 74.

- Pribeljci : 30.

- Privor : 66.

- Prolog : 26.

- Prozor : 14, 18, 66.

- Pršljani : 46, 104.

- Prusac : 39, 40, 42, 43, 46.

- Radalj : 15.

- Raduša : 13, 18, 38.

- Rasoje : 122, 134.

- Rastičevo : 30, 34, 144, 163.

- Ratkovine : 34.

- Ravanjsko polje : 18, 161.

-

Ravni Jelin : 119, 122, 124, 129, 131.

- Ravno : 29, 30.

- Razvršće : 36.

- Republika Bosna i Hercegovina (RBiH / BiH) : 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 27, 31, 36, 40, 42, 43, 44, 46, 48, 52, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 66, 67, 68, 69, 72, 73, 74, 75, 76, 79, 80, 81, 82, 83, 87, 88, 89, 95, 98, 101, 104, 124, 126, 134, 137, 139, 142, 143, 144, 147, 151, 153, 155, 156, 158, 159, 160, 161, 163, 165, 167.

- Rdelj : 115, 160.

- Republika Hrvatska : 14, 21, 155.

- Riđuša : 89.

- Rilić : 137, 161.

- Rilićko polje : 18.

- Risovac : 46, 89, 101, 117.

- Roduš : 30.

- Rudina : 13.

- Runjevica : 137, 161.

- Sabljari : 40.

- Samarić : 48.

- Sarajevo : 21, 63, 81, 82.

- Semberija : 81.

- Semešnica : 129, 137, 139.

- Sinj : 21.

- Sinjsko polje : 22.

- Siver : 46, 160.

- Skender Vakuf : 28, 134.

- Skopljanska kotlina : 13, 14, 15.

- Split : 22, 26.

- Srbija : 21, 81.

- "Srbobran" : 16.

- Srneća brda : 64, 75.

- Stari Vitez : 71.

- Stojanovac : 75.

-

Stožer : 13, 18, 113, 115, 122, 144.

- Stožerac : 129, 131, 137.

- Stražbenica : 18, 157.

- Strojice : 30.

- Strujin pod : 115.

- Studeno vrilo : 113.

- Šabanova kosa : 106, 108, 117, 122.

- Šahmani : 75.

- Šapčenica : 50, 74, 115.

- Šešićka planina : 63.

- Šipin most : 39, 46, 48.

- Šipovo : 14, 15, 18, 28, 156, 157.

- Široka kosa : 36.

- Široko vrilo : 134.

- Šujica : 30, 31, 36, 37, 138, 147, 156, 161.

- Šujičko polje : 18.

- Titova vila : 106, 108, 110.

- Tomislavgrad : 18, 19, 26, 29, 30, 117, 134, 139, 160, 161.

- Topolice : 89.

- Travnik : 13, 15, 16, 29, 58, 63, 65.

- Trnovo : 63.

- Troljin vrh : 139.

- Turbe : 68.

- Velika Kozjača : 36.

- Velika Plazenica : 19, 117, 131, 144, 147.

- Velika Runjevica : 139, 161.

- Velika Šuljaga : 13, 106, 108, 110.

- Velika vrata : 19.

- Veliki Siver : 122, 124, 129, 131, 134.

- Veliki Šiljkovac : 69, 75, 89.

- Vezovine : 89.

- Vidrička : 67, 75.

- Vijenac : 113.

- Viljičevac : 113, 115, 122, 129, 131, 160.

-

Vinac : 115.

- Vis : 68, 89.

- Vitez : 58, 64, 66, 68, 71.

- Vitorog : 18.

- Vlašić : 28, 58, 63, 65, 87 .

- Vlašićki plato : 58, 64, 71.

- Vrana : 113, 115, 119, 122, 129, 131, 137, 141, 160.

- Vrbas : 13, 15.

- Vrljevača : 104, 106, 115.

- Vršak : 129, 160.

- Vučija glava : 67, 75, 89.

- Vučjak : 106, 113, 115, 124, 160.

- Vučkovac : 19.

- Vukovsko : 30, 124, 131, 137.

- Vukovsko polje : 18, 160.

- Zagina livada : 106, 108, 110.

- Zakopanik : 46.

- Zanogline : 36.

- Zlosela : 28, 30, 31, 32, 34, 144.

- Žderin potok : 74.

- Žepa : 81.

8.3 Pregled korištenih grafičkih simbola/ taktičkih znakova, sa Pojašnjenjima

Prilikom izrade kartografskih prikaza korišten je sistem grafičkih (operativnih) simbola koji se upotrebljava u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine, osim prilikom izrade dva kar- tografska prikaza na kojima je data "Odluka Komandanta 7. kor- pusa za napad….", gdje je zbog "originalnosti" korišten sistem tak- tičkih znakova korišten u jedinicama Armije RBiH u tom periodu.

Grafički (operativni) simboli su u skladu sa terenskim priručnikom (TP) 101-5-1 "Operativni termini i grafički simboli", Federalno ministarstvo odbrane, Sarajevo 2000. godine.

Taktički znaci su u skladu sa "Uputstvo o radnoj karti u oružanim snagama", Savezni sekretarijat za narodnu odbranu - Generalštab Jugoslovenske narodne armije, Beograd 1979. godine.

Napomena :

* simboli jedinica srpskog agresora označavani su dvostrukom linijom, oko glavnog simbola ;

* tekst sa donje lijeve strane simbola označava naziv ili vrstu jjedinice (MB - minobacačka/i, 1 - prvi/prva) ;

* tekst sa donje desne strane simbola označava pripadnost

neposredno višoj formaciji (arapski brojevi - do nivoa korpusa, rim- ski brojevi - nivo korpus).

Grafički (operativni) simboli 193

Grafički (operativni) simboli

194 Taktički znaci

194

Taktički znaci

8.4 s k R a ć e N i C e

- (i) = isključno.

- (U) = uključno.

- 2/305. bbr = drugi bataljon 305. brdske brigade.

- aRBiH/aR BiH = Armija Republike Bosne i Hercegovine.

- bb = brdski bataljon.

- bbr = brdska brigada.

- BiH = Bosna i Hercegovina.

- Bst 82mm = bestrzajni top 82 milimetra.

- bvp = bataljon vojne policije.

- č/bvp = četa bataljona vojne policije.

- Db = diverzantski bataljon.

- db = domobranska bojna.

- gs Hvo = Glavni stožer Hrvatskog vijeća obrane.

- gs HZHB = Glavni stožer Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.

- gŠ jNa = Generalštab Jugoslovenske narodne armije.

- H-105mm = haubica 105 milimetara.

- HDZ = Hrvatska demokratska zajednica.

- Hv = Hrvatska vojska.

- Hvo = Hrvatsko vijeće obrane.

- iDv = izviđačko diverzantski broj.

- j/z = jugozapadno.

- jNa = Jugoslovenska narodna armija.

- k. = kota.

- k.7.k. = Komanda 7. korpusa.

- kk = Krajiški korpus.

- km = kilometar.

- km 2 = kvadratni kilometar.

- kŠRv = komandno štabna ratna vježba.

- l/o = linija odbrane.

- LaRD pvo = lahki artiljerijsko raketni divizion protiv - vazdušne odbrane.

195

- LUNa R-64 = model rakete zemlja - zemlja, proizvodnja SSSR.

- m = metar.

- m/v = motorno(a) vozilo(a).

- MB = minobacač.

- MB-120mm = minobacač 120 milimetara.

- MB-82mm = minobacač 82 milimetra.

- Mlbr = Muslimanska lahka brigada.

- mtbr = motorizovana brigada.