VIJESTI ae Sa MUZEALACA 1 KONZERVATORA NR HRVATSKEIZDAVACI: ‘Muzejsko drustvo NR Hrvatske 1 Podrudnica ze Hrvatsku Drustva konzervatorskih radn'ka Jugoslav.je SURADNICI OVOGA BROJA: Dr. Ivan Bach, nauén: suradnik Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu Dr, Miroslava Despot nauén: suradnik Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu Dr. Nada Gollner, kustos Hrvatskog Skol:keg muzeja u Zagrebu Marijan Grakalié, novinar, Slavonska Pozega Stefica Habunek-Moravac, konzervator Konzervatorskog zavoda u Zagrebu Sanja Lazarevié, kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu Jozo Luetié, drektor Pomorskog muzeja Jugasiavenske aksdem:je znanosti i umjetnosti u Dubrovnik Fedor Moaéanin, d'rektor Muzeja Srba u Hrvatskoj, Zagreb Dr. Konstantin Petrov, kustos Arheoloskog muzeja u Skopju Branko PleSe, kustos Hrvatskog Skolskog muzeje u Zagrebu Marijana Schneider, kustos Povijesnog muzeja Hrvatske Jugoslavenske eka- demije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Dr. Anka Simié-Bulat, nauéni suradn-k Muzoja za umjetnosti obrt u Zegrebu Vera Vejvoda, kustos Arhcoloskog muzeja u Zagrebu Dr. Zdenko Vinski, docent, nauén: suradn'k Arheoloskog muzeja u Zagrebu Zvonimir Wyroubal, direktor Restauratorskog zavoda Jugoslavenske akade- { umjetnosti u Zagrebu Siika na nasloynoj strani: Augustov hram u Puli, u kolem je sredinom 19, stoljeéa bio smjesten lapidarl) (Grafika iz putopisa L. Cassasa) Hadaju: Muzejsko drustvo NR Hrvalske | Podruinica za Mrvatsku, Drugtva, konzervatorskih Tednika Jugoslavile. — Glavnt 1 odgovorn urednik dr, Lelia Dobronié. Urednigki odbor: Di eiepsn Canadiia, Stetiea HabunekeMoravae, ing. Mato Huljev, Vera Kruzié-vehytit, Banja Lazarevie, Ivica Sudnik, — Adresa urednisiva | usrave: Muzei grada Zagreba, Zasreb, ‘Opatitea il. 2, telefon s5-62%.— Sadraa) Clanaka ne mora’ biti misljenfe izdavata, — Godtsn; PRiviats 420 dinata Ga clanove 360 dinars). Cijena pojedinge broja wu prodaji 7 dinara, — Brep eck, ratuma i085 les. List ‘lez! § puts sodisnje. — Stamparija =Prosvjetac, Samobor. symve. Keto ZAGREDORLOVSKE KOPCE IZ JUGOSLAVIJE U arheoloskim zb'rkama muzeja Jugo~ slav je Cuva se, uz ostalo, znagajan materi- jal iz vremena seobe naroda, koji nije jo8 u dovolinoj mjeri poznat, a dijelom nije ni objavljen. Prvi je kod nas pogeo znanstve- ho prougavati taj materijal Brunémidt, ko- ii ima inate trajnih zasluga 2a razvoj ar- heologje u Hrvatskoj; nakon njega potelo se, pogotovu u novije vrijeme, ponovno vrednovati i one_arheoloske nalaze seobe naroda pretezno 3. i 6. stoljeéa, koji nisu neposredno povezani sa Slavenima®. Vise poznatih inozemnih strunjaka bavili su se takoder spomenut'm arheoloskim materi= jalom, zbog njegove vadnosti za Jugoistoc— nu Evropu, i to kake s on'm iz podunav- skih i istono-alpskih krajeva, tako i 3 onim s jadranskog pojasa, Njih ovdje po- imenee ne navodimo, Najvise arheolosi’h tragova o boravku na nasem tl iz vremena predslavenske s¢- be naroda ostavili su za sobom Goti | Ge- pedi, a u daleko manjoj mjeri Vandalj i Heruli. Muni joS uvijek predstavliai za nage krajeve otvoren arheoloski problem. Langobard! su naprot.v zastupani, osm r'- Jetkih sluéajnih nalaza, obilnom’ ostavst'- nom u jednoj nekropoli (Kranj), dok se Bajuvare nazire samo po stanov.t'm utjc- cajima (Bled). Topografski su nalazi tog ‘Yeemena razasuti po Citavo} Jugoslaviji, od Bleda do Pr stine, te od brojnih vojvadan- skih lokaliteta do obale Jadrana, osim Crne Gore i Makedonije, Tu se prvenstveno radi © grobnim nalazima, i to veé'nom sluéajni- ma, dok su s'stematski istrazene nekropole Jo8 uvijek izuzetne, Obilne podatie pruza velika nekropola Kranj, kao 1 grobovi s Kormad'ma; medutim, u Jugoslaviji posto ji niz vaznih pojedinaén’h nalaza ne samo lokalnog znaéaja, a to su na pr. Sljemovi iz Vida, Solina i Batajnice, nakit ‘2 Siska, Zmajevea, Toka, Novih Banovaca, Zemu. na, Karavukova. Zmajeva, Ostruzn'ce it a, te neobjavijeni grobni nalazi iz Ul- Dianae kod Prist ne j iz Buzeta u Istrit, U grobnom inventaru istiée se nakit, zai’m oruzje, ponesto keramika i t. d. Posebno poglavije istrazivanja predstavlja arhitek- tura u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji, ; to rustiéno gradene bazilike iz vremena bo- ravka Tstoénih Gota, medutim taj problem, je za sada tek natet, pa ostaje u vezi s ti me fo8 n’z otvoren‘h pitanja, na pr. 0 ra- dion'cama, podrijetlu gradevnih ulerasnih obl'ka i dr. Sav taj arheologki materijal 5. 1.6. stoljeéa veoma je slozen s obzirom na djelovanje ‘razlidith kulturn’h utjecaia. U njemu se ukrstavaju t, zv. barbarski, ées¢e nomadski elementi dosijaka s kasnoantit- kom i ostalom crnomorskom bastinom. Te se pojave mogu zorno pratiti na grobnim nalazima, i to posebice na nakitu, koji nas ovdje prvenstveno zanima, Nakit seobe naroda 5. { 6. stoljeéa obi- IjeZen je nizom stilskih znagajki, od koj’h spominjemo t. zy. polihromiju " (ulaganje poludragoog ponajvise crvenog kamenja u Gelije na zlatnu ili pozlaéenu podlogu), na- dalje tehniku rovasenja metala, te pr:mje~ nu stanovit h mot'va t, 2v. Zivotiniskog sti la; medu ovim potonjim je veoma tipiéna, pored stiliziran’h prikaza fantastitne Zivo- tinje, narodito uoptreba motiva ptice gra- bil'ce, koju se prikazuje ilj titavu ili samo njez'nu glavu, uvijek s jako naglagenim Kijunom, obiéno na kopéama, f-bulama, iglama i t. d, Takoder su uodljivi osebujni motivi cvréka (ckade) primijenjenj na fi- bulama, okovima i ‘glama i tome je nedav- no posveéena posebna studija®, Motv ptice grabil'ce je ipak daleko rasireniji u naé‘nu upotrebe ju njegovoj primjeni, kao i u te- ritorijalnoj _rasprostranjenosti,” Taj _mot!v mozemo pratiti takoder na nékoliko obja- vijenih nalaza s jugoslavenskog tla, a ti su pretezno istotno-gotske, gdjekad i gepidske pripadnest'. To su na pr. kopta iz Kara- vukova’, “gle iz Zmajeva’, fibula iz okolice Subotice’. f'bule iz Novih Banovaca’. fibu- le s ogrlice iz Han Potoka"", Kkopta za Pojas iz okolice Skadra (u’ Albani)", Kopée i fibule iz Kranja'? i t. a. Svi t 2 Volinjski mot'vi na nakitu imaju dakako Smboli¢ko znaéenje, iako njegov iskonski smisao nije jo8 konatno objasnjen; njihovo lize podrijetio valja traziti u sk'tsko-sar- matskoj tradiciji"®, a ta se zrcali baS u cr nomorskim rad'cnicama, Odanle su ti mo- tivi pronesenj za hunskog vremena vlada- nja u Evroou, gdje su se kasn'je prosirili tokem 5. i 6, stolje¢a, narotito esto u obli- ku ptigjh fbula, Primjena rovagenog ukrasa na nakitu 5. 6, stoljeéa ima jo$ daleko Siri radius upo- trebe od pr'mjene motiva ptice grab'l'ce, revenstveno na brojn'm lijevanim Iuén'm. fibulam2, keo | na prete%no lijevanim kop- éama za pojas. Ta ie ukrasna tehnika pre uzeta Koo kasnoantiéko kulturno dobro, ali se odrzala vremenski i poslije tog zbivania u srednjem vijeku, Razum ova ukrasna tehnika rninviiuie ‘relativno éesto na fibulsms ina konéema iu nesi Kraievim= na ovdie n= navodimo noied'- natno primjere, premda je znatan bro} tog veéinom Zenskog nakita registriran u do- ma¢oj i inozemnoj literaturi, 99