You are on page 1of 2

Ugovor o radu vs. Ugovor o djelu?

Za potrebe obavljanja povremenih poslova, odnosno kada ne treba nekoga za 8-satno dnevno radno vrijeme, velik broj poslodavaca (misli da) elegantno pravno rije i situaciju sklapaju i ugovor o djelu umjesto ugovora o radu. A onda se nemalo iznenade kada ih posjeti radna inspekcija. Naime, razlika izme u gore navedena dva ugovora nije samo u poreznom aspektu (poslodavci misle da je injenica da je izvo a pla en sama po sebi dovoljna, neovisno o pravnom temelju pla anja) ve se razlika prvenstveno o ituje u pravnom i socijalnom aspektu, a to su injenice zbog kojih poslodavci trpe kazne (nov ane i obustave poslovanja) kada pogre no protuma e za koji posao mogu sklopiti ugovor o djelu. Naime, Zakon o obveznim odnosima ka e da se ugovorom o djelu izvo a obvezuje obaviti odre eni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvr enje kakva fizi kog ili umnog rada i sl., a naru itelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Zna i ugovor o djelu nije dio radnopravne problematike, ve je isti isti ugovorni odnos gra anskog prava. Pri tom je ugovor o djelu jedini dokument koji ure uje odnos izme u naru itelja i izvr itelja odre enog posla. Po zavr etku dogovorenog posla i ispunjenju ugovorenih obveza naru itelj i izvr itelj nemaju daljnjih me usobnih obveza. Dalje, znamo da sklapanje ugovora o radu regulira Zakon o radu. Radnik temeljem sklopljenog ugovora o radu ima i druga prava koja proizlaze iz radnog odnosa stjecanje radnog sta a, godi nji odmor, dopuste, otkazni rok itd. Mogli bismo re i da temeljem ugovora o radu radnik radi nesamostalno, po uputi poslodavca i obi no u njegovim prostorijama, sa resursima poslovaca, zatim je bitan element i davanje radnog vremena na raspolaganje poslodavcu, pri emu mu je poslodavac du an za obavljeni rad isplatiti pla u. Iz navedenog je vidljivo da je rad bitan element ugovora o radu, neovisno o njegovom rezultatu, a pritom ne smijemo zanemariti subordinaciju kao klju an element radno-pravnog odnosa. S druge strane, kod ugovora o djelu izvo a radi samostalno (i u poreznom smislu rad temeljem ugovora odjelu smatra se dohotkom od samostalnog rada) i neovisno od poslodavca, radi za svoj ra un i na svoj rizik ( esto i sa svojim resursima), sam odre uje radno vrijeme a ak mo e obavljanje djela povjeriti drugoj osobi jer sam odgovara za kvalitetu djela po na elima gra anskog prava (za nedostatke djela, za odstupanje od ugovornih odredbi itd.). Zna i, predmet ugovora o djelu je jednokratan posao pri emu je klju no postizanje odre enog rezultata odnosno djela, a ne samo vrijeme rada. Brojni upiti su nam dolazili od strane dru tava koja se ve inom bave ugostiteljskom ili trgova kom djelatno u a koji bi mali potrebu za povremenim radnicima zbog npr. odr avanja sajmova, potrebe za npr. dodatnim vikendkonobarima itd. U takvim slu ajevima je stav radne inspekcije vrlo jasan radi se o poslovima za koje se ne mo e sklopiti ugovor o djelu jer se o ito radi o poslovima koji se rade po uputi poslodavca i sa resursima poslodavca. Naime, stav je dr avnog inspektorata da u takvim situacijama postoji mogu nost privremenog zapo ljavanja preko agencija za privremeno zapo ljavanje koje temeljem sporazuma ustupaju radnika drugom poslodavcu za obavljanje privremenih poslova ili mogu nost zapo ljavanja uz preraspodjelu radnog vremena, a sve sukladno Zakonu o radu. S druge strane, radnici kojima su uskra ena brojna socijalna prava zbog opetovanih sklapanja ugovora o djelu iz mjeseca u mjesec, za poslove za koje je notorno da spadaju u radni odnos (npr. administrativni poslovi) ostaje mogu nost tu be radi utvr enja da se radi o radnom odnosu nakon ega mogu od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tra iti i upis sta a u radnu knji icu. Nakon to smo naveli radno-pravne i socijalne aspekte razlika ugovora o radu i ugovora o djelu, navodimo da je porezni aspekt ugovora o djelu reguliran Zakonom o doprinosima te Zakonom o porezu na dohodak. Ugovor o djelu se smatra drugim dohotkom a na isti se obra uvaju doprinosi i porezi po slijede im stopama:

- doprinos za mirovinsko osiguranje 20 % i to 15% za 1. stup te 5% za 2. stup mirovinskog osiguranja; - doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 15 %; - porez na dohodak obra unava se prema stopi od 25 % + prirez i to na razliku primitaka i izdataka umanjenog za doprinose za mirovinsko osiguranje. S obzirom na financijsku situaciju u dr avi gdje ista ak i one dvojbene situacije tuma i u svoju korist, savjetujemo poslodavcima da razmisle o su tini i obilje jima posla za koji imaju namjeru sklapati ugovor o djelu, uzev i u obzir karakteristike opisane u ovom lanku. Ukoliko imaju ikakve dvojbe, savjetujemo tra enje pisanog mi ljenja/o itovanja Dr avnog inspektorata ili da makar telefonski provjere na elan stav istoga.