Sie sind auf Seite 1von 14

EKONOMSKI FAKULTET SUBOTICA Odeljenje u Novom Sadu

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MENAD MENT RIZIKOM Tema: Upravljanje rizikom likvidnosti

Profesor: Sedlak Otilija

Student Raukovi Miroslava R015/08

Sadr aj:

UVOD I POJAM I PODELA RIZIKA II RIZIK LIKVIDNOSTI 2.1. Identifikacija rizika 2.2. Pokazatelji likvidnosti III UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI 3.1. Bazelska na ela i smernice upravljanja rizikom likvidnosti IV PLAN POSLOVANJA U SLU AJU NASTANKA NEPREDVI ENIH SITUACIJA 4.1. Primer plana priliva i odliva novca u cilju izbegavanja rizika likvidnosti V OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA ZAKLJU AK LITERATURA

3 3 4 4 5 6 8 10 11 12 13 14

UVOD
Najbolji na in razmi ljanja o riziku jeste razlika izme u onog to ste o ekivali da se dogodi i to se moglo dogoditi. Ne mo e se upravljati ishodima, ve samo rizikom. U ve ini poslova izbjegava se rizik finansijski rizik poku ava se prebaciti na druge, tako da se mo e koncentrisati na izradu i prodaju proizvoda. Me utim, da bi uspele, financijske kompanije moraju izabrati rizik. U skoro svim njihovim poslovima, ako su u stanju odvojiti rizik koji ima dobru cijenu od onog koji je ispod cijene, one mogu prosperirati. Izbjegavaju i svaki rizik, me utim, one potpuno prestaju biti finansijske kompanije i ugasi e se.

I POJAM I PODELA RIZIKA


Sa pojmom rizika se susre emo u svakodnevnom ivotu. Rizik bi mogao predstavljati neku opasnost, gubitak. Jedna od definicija, ne to vi e usmerena na finansije, glasi: Mogu nost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka. Pojam rizika u irem zna enju ozna ava i pojam opasnosti. Pojam rizika u bankarstvu, ali i drugim finansijskim institucijama ozna ava, izme u ostalog i mogu nost finansijskog gubitka, koji mo e imati mno tvo uzroka. Razum nam nala e da rizik treba izbegavati, me utim bez rizika nema profitabilnog poslovanja. ta onda u initi? Ako posmatramo banke, osiguranja, investicione fondove i druge finansijske institucije svi oni se susre u sa odre enim rizicima. Njihov zadatak je da ih pravilno usmerava i pravilno upravlja njime, kako bi pre svega iskoristili sve prednosti poslovnog poduhvara, a gubitke sveli na minimum. Peter Rose i Sylvia Hudgins u svojoj knjizi isti u da se finansijske institucije susre u sa slede im rizicima:1 1. Kreditni rizik - verovatno a da e pasti vrednost nekog sredstva, naro ito zajmova, i da e postati bezvredni 2. Rizik likvidnosti opasnost od nedostatka likvidnih sredstava 3. Tr i ni rizik nestabilnost tr i nih vrednosti elemenata bilansa stanja 4. Rizik kamatne stope uticaj promene visine kamatne stope na nov ane tokove banke 5. Rizik zarade mogu nost ostvarivanja dovoljnog iznosa prihoda kojim bi se pokrili tro kovi 6. Kapitalni rizik- -rizik kojem je izlo en dugoro ni opstanak banke U ovom seminarskom radu naglasak e biti na upravljanju rizikom likvidnosti.

Peter Rose, Sylvia Hudgins, Bankarski menad ment i finansijske usluge , Data status, Beograd, 2005. godina, str. 160.

II RIZIK LIKVIDNOSTI
Likvidnost predstavlja sposobnost i spremnost finansijske organizacije da izvr ava preuzete obaveze o rokovima njihovog dospe a, dok rizik likvidnosti predstavlja mogu nost nastanka problema za finansijsku organizaciju usled nelikvidnosti. Izvori rizika nelikvidnosti su uglavnom drugi rizici i to naj e e kreditni rizik i tr i ni rizik. Pored ova dva rizika mogu se pojaviti i ostali rizici, kao to su: y y y y y Ro na i valutna neusagla enost pozicija aktive i passive u bilansu stanja uvodjenje novih usluga pre prethodne procene potencijalnih uticaja na likvidnost nagli rast izlo enosti banke rizicima po osnovu vanbilansnih pozicija nagli rast aktive koji se oslanja na promenljivu depozitnu strukturu trend pada poslovne dobiti u odredjenom vremenskom periodu

Gubljenjem likvidnosti , tj. poja anim uticajem rizika likvidnosti, banka ne gubi samo novac, ona gubi reputaciju, klijente to u krajnjoj liniji mo e dovesti do sankcije od strane regulatornih organa. Za jednu banku vrlo je va no da ima odgovaraju u strukturu bilansa stanja aktive ali i pasive, koja joj omogu ava nesmetano i sigurno poslovanje.

2.1 Identifikacija rizika likvidnosti


Potrebe za likvidno u i raspolo ivi izvori likvidnosti u velikoj meri zavise od njene poslovne strategije, proizvodnog miksa, strukture bilansa stanja, nov anih tokova i dr. U cilju identifikacije finansijska organizacija treba da2: y y y y analizira sve zna ajne bilansne i vanbilansne pozicije i da odredi njihov uticaj na rizik likvidnosti analizira medjusobnu povezanost rizika likvidnosti izvora sredstava i tr i nog izvora likvidnosti obezbedi adekvatno vrednovanje pozicija active u skladu sa odgovaraju im regulatornim standardima i standardima finansijskog izve tavanja. identifikovati dogadjaje koji mogu uticati na poverenje javnosti u njenu sigurnost i stabilnost

Indikatori koji navode na potencijalni rizik likvidnosti mogu biti: y brz rast aktive; y pogor anje kvaliteta aktive; y negativan publicitet y pogor anje kreditnog rejtinga y pad vrednosti akcija banke y pove ano povla enje depozita iz banaka od strane stanovni tva y te ko e u pribavljanju dugoro nog kapitala i mnogi drugi indikatori.
2

NBS, sektor za kontrolu poslovanja banke, Beograd, 2008. god, str. 7

2.2 Pokazatelji likvidnosti


Nivo likvidnosti neke finansijske institucije iskazuje se pokazateljem likvidnosti koji predstavlja odnos zbira likvidnih potra ivanja prvog reda i likvidnih potra ivanja drugog reda, s jedne strane, i zbira obaveza po vidjenju bez ugovorenog roka dospe a i obaveza sa ugovorenim rokom dospe a u narednih mesec dana od dana vr enja obra una pokazatelja likvidnosti sa druge strane. Globalno posmatrano mo emo govoriti o pojmu:3 1. Sada nje likvidnosti       

2. Perspektivne likvidnosti
                    

3. Optimalne likvidnosti



4. Op te (teku e) likvidnosti    

Finansijske institucije su du ne da nivo likvidnosti dr e na nivou, tako da pokazatelj likvidnosti: y y y


3

iznosi najmanje 1, kad je obra unat kao prosek pokazatelja likvidnosti, za sve dane u mesecu; ne bude manji od 0,9 uzastopno du e od 3 dana; iznosi najmanje 0,8 kad je obra unat za jedan radni dan.

Prof dr. Nenad Vunjak, Finansijski menad ment, Subotica 2008. god, 112. str.

Kriti an nivo likvidnosti je onaj nivo likvidnosti iji je pokazatelj manji od 0,8.

Primer:

Ako zbir potra ivanja prvog i drugog reda iznosi ukupno 35 miliona evra, a zbir obaveza iznosi 43 miliona evra, utvrditi da li je nivo likvidnosti na kriti nom nivou!

Re enje:

Ko=35/43 ; Ko=0.81

Zaklju ujemo da je nivo likvidnosti ovog preduze a na samoj granici da postane kriti an.

III Upravljanje rizikom likvidnosti

Slika 1. Proces upravljanja rizikom Najbitniji segment upravljanja i za tite banaka od rizika likvidnosti jeste stalno merenje i pra enje same likvidnosti finansijske institucije. Na taj na in, rizik se mo e na vreme uo iti te se mo e sprovesti adekvatna za tita. y Jedan od na ina za merenje i upravljanje ovim rizikom jeste stalno pra enje gapa likvidnosti to e biti obja njeno u nastavku. y Drugi na in merenja likvidnosti jeste indeks likvidnosti koji meri veli inu mogu eg gubitka banke u slu aju nagle prodaje imovine u odnosu na normalnu tr i nu cenu koju bi ista imovina mogla posti i.

to je ve a razlika izmedju stvarne cene i cene koju imovina mo e posti i u slu aju iznenadne prodaje to je manja likvidnost banke tj. ve i je rizik likvidnosti banke. y Takodje, postoji i na in merenja likvidnosti banke prema modelu planiranja rizika likvidnosti LaR (Liquidity at Risk). Ovakav na in planiranja likvidnosti trebalo bi vr iti uz tri pretpostavke i to pretpostavke normalnih ekonomskih uslova, uslova krize likvidnosti i op te tr i ne krize. Pomo u ovog modela banka lak e mo e predvideti, a samim tim i upravljati ovim rizikom. Pored tri spomenuta jo jedan na in merenja rizika likvidnosti jesu indikatori likvidnosti i to: pokazatelj pozicije gotovine, pokazatelj ukupnih depozita, pokazatelj depozita i pokazatelj rezervi. Nakon merenja likvidnosti banke i sagledavanja svih bitnih segmenata poslovanja, u slu aju potrebe za dodatnom likvidno u banka mo e istu obezbediti na vi e na ina:4 y Upravljanjem aktivom uticaj na veli inu likvidne reserve, npr. pretvaranje manje likvidnih sredstava u novac y upravljanje pasivom pove anje obavaeza u situacijama nelikvidnosti, novim zadu ivanjem na tr i tu kapitala y upravljanje aktivom i pasivom kombinacija prethodna 2 metoda Kod upravljanja rizikom likvidnosti jako je bitno obratiti pa nju na balans izmedju zadovoljenja potreba za likvidno u i oportunitetnih tro kova prevelike likvidnosti s obzirom da banka u tom slu aju umesto dr anja vi ka likvidnih sredstava ista mo e plasirati na finansijska tr i ta te na osnovu toga ste i zaradu. Najbolja za tita po pitanju rizika likvidnosti jeste u pripremi planova vezanih za budu nost, a taj proces naziva se projektovanje likvidnosti. Projektovanje likvidnosti sastoji se u pra enju kretanja depozita i kredita te utvr ivanju trenda kretanja stope njihovog rasta i njenog projektovanja za budu nost. Nakon to se procjene obave utvr uju se odre eni gapovi likvidnosti tj. razlike izme u stopa rasta depozita i kredita. U zavisnosti od veli ine tih gapova banke prave planove pribave istrukture potrebnih sredstava za budu nost. Postoje dvije osnovne determinanate koje uti u na projektovanje likvidnosti, a to su o ekivano kretanje kamatnih stopa te du ina predvi enog gapa. Po pitanju kamatnih stopa, mo emo re i da e banka koristiti vi e kratkoro nih sredstava ako smatra da e kamatne stope pasti. Naime, njihov cilj je izvr iti refinansiranje po ni im kamatnim stopama, a to, u dogledno vreme, mogu u initi koriste i kratkoro na sredstva. Tako e, oni e koristiti dugoro na sredstva onda kada smatraju da e kamatna stopa rasti upravo iz razloga da trenutnu, ni u, kamatnu stopu na odre eni na in fiksiraju. Kada je u pitanju vreme projektovanja gapa postupci su o iti. Naime, to je period projektovanog gapa du i to e se banka orjentisati na pribavljanje dugoro nih sredstava. U slu aju kra eg projektovanog gapa radi se oobrnutoj situaciji. Sam rizik likvidnosti naj e e je posledica izlo enosti banke nekom drugom riziku, a strategija upravljanja rizikom likvidnosti sastavni deo

Igor Slijep evi , Upravljanjerizikom likvidnosti banaka u zemljama u tranziciji , Ekonomski anali br. 168, strana 141, mart 2006. godine

strategije upravljanja ostalim rizicima. Adekvatno upravljanje i za tita od ostalih rizika u mnogome doprinosi i stabilnoj likvidnosti banke.

3.1. Bazelska na ela i smernice upravljanja rizikom likvidnosti


Bazelski odbor za superviziju banaka odre uje osnovne principe, smernice i standarde za delotvornu superviziju banaka. Banke u na oj zemlji su ve inom prihvatile ove smernice i usje no ih implementiraju, jednim dijelom i zbog toga to kompanije majke posluju na razvijenim, zapadnim tr i tima i samim tim njihovi zakoni zahtevaju apsolutno prihvatanje ovih standarda. Ono to je jako specifi no za rizik likvidnosti jeste to nepostoje dve banke na koje bi se mogle primenjivati iste politike i procedure likvidnosti. Upravo zbog toga upravljanje ovim rizikom i zauzima posebno mjesto kod regulacije i supervizije banaka. Bazelski odbor je izdao dokument pod nazivom Sound Practices for Managing Liquidity in Banking Organizations koji obuhvata osam grupa principa ijeosnovne karakterisike su navedene ispod. a. Principi usmereni razvijanju strukture za upravljanje likvidnosti Svaka banka ima svoju politiku upravljanja likvidnosti. Ono to je bitno jeste da ta politika bude dobro i uspe no implemetirana za to treba postojati struktura koja omogu ava efikasnost izvr avanja tih politika te fleksibilnost. Struktura kao takva podrazumeva ljude, procedure te informacione sisteme koji osiguravaju pravovremene informacije prema banci kao i iz banke prema okru enju. b. Merenje i pra enje likvidnosti Da bi upravljanje rizikom likvidnosti bilo uspe no bitno je stalno meriti i pratiti nov ane tokove banke kako bi se na vreme mogle uo iti potencijalne opasnosti. Tako e, bitno je provoditi razli ite what if scenarije koji e pokazati ispravnost pretpostavki te eventualne mogu nosti i ishode. c. Upravljanje pristupom tr i tu Da bi upravljanje rizikom likvidnosti bilo uspe no banka mora imati pristup finansijskim tr i tima i koristititi isti uspe no kako bi obezbedila sredstva ili plasirala vi ak. Bitno je naglasiti da je u na oj zemlji ovaj princip jako te ko ispo tovati u celosti zbog stanja kada su u pitanju finansijska tr i ta. d. Alternativno planiranje Jako je bitno da banka uvek ima alternativne planove za slu ajeve kriza likvidnosti koje bi implemetirala u hitnim slu ajevima u kojima prvobitno zami ljenji planovi ne mogu bitisprovedeni.
8

e. Upravljanje deviznom likvidnosti Zbog poslovanja banaka na vi e tr i ta i sa vi e valuta jako je bitno da svaka banka ima posebne sisteme merenja, pra enja i kontrolisanja glavnih valuta u kojima vr i svoje transakcije. Naravno, bitno je da banka ima i posebne strategije za upravljanje valutnim rizikom kada su sve glavne valute u pitanju. f. Interne kontrole za upravljanje rizikom likvidnosti Svaka banka mora imati sisteme interne kontrole i vrednovanja samih politika likvidnosti i njihovog efikasnog sprovo enja. g. Uloga objavljivanja podataka o pobolj anju likvidnosti Jo jedna stavka koja je jako bitna kod upravljanja rizikom likvidnosti jeste to da banka redovno izve tava javnost kao i svoje velike klijente o svom stanju likvidnosti. Naravno za takve aktivnosti potrebno je imati mehanizam koji osigurava sprovo enje ovog principa. h. Uloga supervizora Supervizori u svim zemljama u kojima bankarski sektor posluje po ovim na elima su du ni sprovoditi nezavisno vrednovanje bankarskih strategija, politika, procedura i prakse te zahtevati od banke da ima efikasan sistem za merenje, pra enje i kontrolu rizika likvidnosti.

IV PLAN POSLOVANJA NEPREDVI ENIH SITUACIJA

SLU AJU

NASTANKA

Banka je du na da izradi plan poslovanja u slu aju nastanka nepredvi enih situacija5 (u daljem tekstu Plan) koji sadr i jasne procedure za rano otkrivanje i re avanje problemau vezi sa likvidnos u banke u vandrednim situacijama. Plan predstavlja skup politika, na ela, procedura koje slu e za reagovanje na ozbiljne poreme aje u sposobnosti banke da finansira neke ili sve svoje aktivnosti pravovremeno i po razumnim tro kovima. U skladu sa odlukom o upravljanju likvidno u banke, Plan treba da sadr i6: procedure i indikatore za rano otkrivanje mogu ih problema u vezi sa likvidno u banke imena lica odgovornih za identifikovanje problema sa likvidno u jasno utvr ene poslove, odnosno obaveze i odgovornosti u upravljanju rizikom obavezu pripremanja posebnih izve taja sa podacima, pokazateljima i drugim informacijama zna ajnim za preduzimanje mera u slu ajevima krize likvidnosti i za potrebe internog izve tavanja;  na in pristupa raspolo ivim izvorima likvidnosti, kao i procedure za obezbe enje pristupa dopunskim izvorima finansiranja, odnosno izvorima koji se ne koriste u redovnom poslovanju  na in informisanja NBS o uzrocima krize likvidnosti, kao i planiranim akcijama u cilju otklanjanja iste.     Izrada i primena plana treba da bude vrsto integrisana u process upravljanja rizikom likvidnosti banke, zajedno sa rezultatima scenarija i pretpostavki kori enih u stress testovima. Plan treba da bude redovno proveravan i testiran. Klju ni aspekti ovog testiranja podrazumeva proveru da li su uloge i odgovornosti ustanovnjene na odgovaraju i na in, da li su informacije a urirane, da li je omogu en transfer gotovine i da li je neophodna dokumentacija raspolo iva u najkra em mogu em roku. Rukovodstvo banke treba da proverava sprovo enje Plana, kao i da preispituje i a urira Plan, najmanje jednom godi nje i e e ukoliko su se zna ajno promenili uslovi poslovanja i tr i ni uslovi.

Va e om regulativom je propisano da je banka du na da plan poslovanja u slu aju nepredvi enih situacija usvoji najkasnije do 30. juna u godini. 6 NBS, sektor za kontrolu poslovanja banke, Beograd, 2008. god, str. 7

10

4.1 Primer plana priliva i odliva novca u cilju izbegavanja rizika likvidnosti:7
A PRILIV SREDSTAVA I Preneta nov ana sredstva iz prethodnog meseca II Priliv novca u toku meseca (1 do 7) 1. Unov avanje HOV 2. Naplata potra ivanja od kupaca 3. Naplata potra ivanja po osnovu prodaje deviza 4. Naplata ostalih potra ivanja 5. Naplata finansijskih plasmana 6. Priliv novca po osnovu pove anja izvora finansiranja 7. Prilivi po osnovu vanposlovnih sredstava III Svega priliv nov anih sredstava (I+II) B ODLIV SREDSTAVA IV Prenete neizmirene obaveze iz prethonog meseca V Odliv nov anih sredstava u toku meseca (1-11) 1. Obaveze po HOV 2. Obaveze preme bud etu i fondovima 3. Obaveze po osnovu poreza na dobit preduze a 4. Isplata zarada zaposlenih u preduze u 5. Obaveze prema dobavlja ima 6. Ostale obaveze 7. Obaveze po osnovu kori enih garancija 8. Obaveze po osnovu kupovnine deviza 9. Obaveze po dospelim kreditima 10. Dospele obaveze po dividend 11. Odliv novca u vanposlovna sredstva C REKAPITULACIJA 1. UKUPAN PRILIV NOVCA (A) 2. UKUPAN ODLIV NOVCA (B) 3. SLOBODNA NOV ANA SREDSTVA (A-B) 4. NEDOSTATAK NOV ANIH SREDSTAVA (B-A) U cilju prevazila enja likvidne napetosti preduze a neopodno je utvrditi redosled mera putem kojih e se obezbediti likvidna sredstva odnosno eliminisati rizik nelikvidnosti. Praksa ukazuje da se mere mogu rangirati na slede i na in:
7

Prof dr. Nenad Vunjak, Finansijski menad ment, Subotica 2008. god, 115. strana

11

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Ubrzanim pretvaranjem nelikvidne imovine u likvidni oblik Promenom uslova uplate potra ivanjem od kupaca Odlaganjem odre enih izdataka za kra i vremenski period Odlaganjem odre enih izdataka na du i vremenski period Promenom u politici cena Prodajom akcija na tr i tu kapitala Emitovanjem novih obveznica i akcija Konvertovanjem kratkoro nih kredita u dugoro ne Novim zadu ivanjem kod poslovnih banaka

Dosada nja praksa pokazuje da su mogu nosti uklanjanja uzroka nelikvidnosti brojne. Naj e e se primenjuju slede e mogu nosti: 1. 2. 3. 4. 5. ubrzana cirkulacija sredstava prestruktuiranje sredstava kompenzacija delova sredstava i obaveza prema izvorima promena rokova dospe a obaveza anga ovanje dodatnih nov anih sredstava u poslovnom procesu i sl.

V OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA
Banka treba redovno da objavljuje informacija koje omogu uju u esnicima na tr i tu da procene adekvatnost na ina na koji banka upravlja likvidno u, kao i njenu poziciju likvidnosti. Objavljivanje informacije pove ava transparentnost, olak ava vrednovanje i, smanjuje neizvesnost i poja ava tr i nu transparentnost. U tom smislu banka bi trebalo da u ini dostupnim informacije o organizacionoj strukturi i osnovnim elementima okvira za upravljanje rizikom likvidnosti, kvantitativne podatke o poziciji likvidnosti (iznos i sastav likvidne aktive, vrednost propisanog pokazatelja likvidnosti, vrednosti internih racija za pra enje likvidnosti i definisanih limita tih racija, struktura bilansnih i vanbilansnih pozicija prema periodima dospe a i kumulativni gepovi likvidnosti i sl.), kao i kvalitativne podatke o na inu upravljanja likvidno u (diverzifikacija izvora sredstava, tehnike koje se koriste za ubla avanje rizika likvidnosti, koncepti za merenje rizika likvidnosti, klju ni elementi plana poslovanja u slu aju nastupanje krize likvidnosti i dr.)

12

ZAKLJU AK
Svet se konstantno menja. 1929-33 1970 1980 1990 2000

Produ ene krize bankarstva rezultirale su prevelikim rizicima i problemima likvidnosti. Rizik je svakodnevni deo ivota i rada svih pojedinaca i privrednih subjekata. Razvoj nau ne oblasti upravljanje rizikom je uslovljen ekonomskim krizama u svetu, i deregulacijama u finansijskom poslovanju odnosno globalizacijom finansijskog tr i ta. Posledice finansijskih kriza su bile katastrofalne za pravna i fizi ka lica, koja su usled bankrota poslovnih banaka bila direktno ili indirektno pogo ena krizama. Isto, je uslovilo da se institucionalizovano pri e re avanju problema, i najvi e se oti lo u razvoju upravljanja rizikom u bankarstvu, gde je Bazelski komitet definisao adekvatnost kapitala odnosno zahtevani minimalni nivo kapitala, koji banke ostavljaju po strani kao amortizer za potencijalne gubitke kod davanja kredita, valutnog rizika, zbog nedostatka poznavanja ban inih komitenata, prakse na strani regulatora i dr. Da bi banka upravljala rizikom likvidnosti mora imati odgovaraju e informacije o svojoj izlo enosti i de avanjima na tr i tu. Neophodno je da banka ima internu reviziju koja ima zadatak da analizira, prati, kontroli e i izvje tava o riziku likvidnosti. Finansijski pokazatelji predstavljanju osnovu za dono enje odluka o upravljanju rizicima sa kojim se banke susre u u toku poslovanja. Interna revizija na osnovu dobijenih pokazatelja ukazuje menad mentu banke na visinu izlo enosti rizika. Likvidnost za banku je jedan od najva nijih faktora poslovnog uspjeha, zbog toga ovom fenomenu mora da se posveti posebna pa nja.

Ceo ivot jeste upravljanje rizikom, a ne njegova eliminacija. Walter Winston biv i predsednik Citicorp

13

Literatura
 Prof. dr Uro N. ur i , Banke i rizici, Beograd, 2010. godine  Prof. dr Nenad M. Vunjak, Finansijski menad ment, Ekonomski fakultet Subotica, 2008. godine  Prof. dr Uro N. ur i , Bankarski portfolio menad ment, Univerzitet Bra a Kari , Beograd, 2008. godine  Mc Kean, M.H., (1951.), Liquidity and a National Balance Sheat, Readings in Monetary Theory, Homewood, Illinois Internet izvori:  www.nbs.rs  www.trezor.gov.rs  www.hnb.hr

14

Das könnte Ihnen auch gefallen