BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

UDK 811.163.42373.2(497.5 Paman) Izvorni znanstveni lanak Primljen: 15. 6. 2007. Prihvaen za tisak: 31. 10. 2007.

BARBARA VODANOVI Sveuilite u Zadru Odjel za francuski jezik i knjievnost Obala kralja Petra Kreimira IV, HR-23000 Zadar bvodanov@unizd.hr

PREZIMENA NA OTOKU PAMANU DANAS

U takozvana pamanska prezimena koja su predmet ove analize, uvrstili smo ona prezimena koja su potvrena u Leksiku prezimena RH sastavljenom na osnovu popisa stanovnitva iz 1948., i u birakim popisima iz 1995. i 2004. godine. Analiza je nainjena prema poznatom tvorbeno-motivacijskom modelu koji prezimensku raznovrsnost svodi na etiri osnovne motivacijske skupine: osobna imena, nadimke, nazive zanimanja i etnike/etnonime te na dva osnovna tvorbena oblika, neizvedenost (nepostojanje patronimskog sufiksa) i izvedenost (postojanje patronimskog sufiksa).

O prezimenu openito Ljudi su se oduvijek identificirali imenima. Osobno je ime vjekovima zadovoljavalo potrebu za identifikacijom u grupi kao jedinstveni lan imenske formule. Prezime pak, ime preko imena, slui da bi se osoba izdvojila iz grupe i identificirala kao pripadnik jedne obitelji. Do 12. stoljea Hrvati nisu imali prezimena. Ono to su pluralni imenski likovi Kaii, Kukari, ubii, Snaii i dr. predstavljali nije bilo prezime. Ti su likovi dodavani osobnom imenu hrvatskih srednjovjekovnih plemia da bi upozorili na njihovu pripadnost odreenom plemenu, a ne obitelji unutar njega to je prava funkcija prezimena. Ti pridjevci nisu bili ni stalni ni nasljedni. Prijelaz iz jednoimenske formule ka dvoimenskoj rezultat je kompleksnih promjena u drutvu koje su se odvijale na socijalnom, ekonomskom i kulturnom planu drutva u cjelini. Novo, brojnije i kompleksnije drutvo zahtijevalo je specifiniju identifikaciju koje jednoimenska formula nije mogla osigurati. Naravno da nismo odmah dobili onakva prezimena kakva danas nosimo. U razliitih se naroda, ali i u krajevima koje naseljavaju isti narodi dvoimenska formula javlja u razliito vrijeme1. Prvu etapu na putu uspostave dananjih prezimenima nalazimo u tzv. dvoimenskoj2 (osobno)imenskopridjevakoj formuli. Osobno se ime dakle proiruje novom antroponimijskom kategorijom pridjevkom. Obzirom na motivaciju pridjevak moe biti patronimski (tip Gregov), toponimski (tip Poljak), staleki (tip Knez), etniki (tip Boduli), etnonimski (tip Ugrin), motiviran osobinom nositelja (tip Gluhak)

1 Tvrdi se (DAUZAT 1956: 78) da je proces uspostave dvoimenske formule u razdoblju izmeu X. i XII. stoljea krenuo iz centralne Italije prema jugu Francuske, zatim je preko njenog sjevera stigao do Njemake, a otuda se proirio na sjever i istok. Kod FRANI (2002: 12) moemo proitati da su se do kraja X. stoljea istoni Slaveni imenovali samo osobnim imenom koje je dijete dobivalo pri roenju. U Poljskoj se jednoimenost zadrala do kraja XII. stoljea. Na osnovi dosadanjih istraivanja antroponimijske grae spomenika hrvatske povijesne i kulturne batine kakvi su, uz ostalo Supetarski katular (1080-1105) i Povljanska listina (1184) zakljuuje se da je jednoimenost u vrijeme njihova nastanka jo uvijek dominantan nain identifikacije pojedinca, ali se upozorava i na postojanje pridjevaka te vrlo rijetkih prezimena. Onomastika graa Tkalievih Povijesnih spomenika grada Zagreba pokazuje da je u Zagrebu u 14. stoljeu prevladavao jednoimeni sustav. V. Jaki-Cestari pak na osnovi istraene antroponimijske grae Zadra i okolice istie da je u XI. stoljeu dvolana denominacija (gdje je uz osobno ime navedena filijacija ili koje drugo srodstvo) dva puta frekventnija od jednolane (kada je osoba oznaena samo svojim osobnim imenom). 2

Termin dvoimenska formula rabi se u znaenju formula ije sastavnice pripadaju dvijema razliitim antroponimijskim kategorijama, tj i (osobno)imensko-pridjevakoj i (osobno)imensko-prezimakoj. Prema tome dvoimenska se formula moe sastojati od jedne sastavnice (Anica Bai) ili od vie njih (Anica Stoija Bai).

157

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

ili usluni (tip Kova). Ovi pridjevci nisu bili stalni, osoba se nije uvijek imenovala istim to nije osiguravalo precizno imenovanje. Sljedei korak bilo je uspostavljanje vreg i stalnijeg modela identifikacije. Formiranje prezimena nije bio trenutan in ve dugotrajan postupak, a poeci seu u feudalni poredak. Prezimena ne dobivaju svi drutveni slojevi istovremeno. Nasljednost pridjevka poinje u krugu pripadnika viih stalea koji na taj nain osiguravaju prijenos steenih povlastica i ugleda na potomstvo da bi se kasnije proirilo na srednji i nii sloj3. Vaan poticaj nastanku i ustaljivanju prezimena u Evropi bila je odluka Tridentskog koncila (1545-1563) koja se odnosila na obvezu voenja matinih knjiga. Zakonski akt koji konano propisuje obvezatnost imanja prezimena za dananju eku, Slovaku, Sloveniju i Hrvatsku donesen je 1780. pod imenom Jozefinski patent.4 Prema Zakonu o osobnom imenu donesenom na Sjednici Sabora Republike Hrvatske 14. listopada 1992. kojim se ureuje postupak odreivanja osobnog imena hrvatskih dravljana svaki graanin ima pravo sluiti se svojim prezimenom. Ono moe sadravati najvie dvije rijei, a nasljeuje se od roditelja5.

Pamanska prezimena analiza Sintagmu pamanska prezimena ne treba uzeti doslovno jer bez temeljitije analize povijesnih dokumenata nije mogue tvrditi koja su prezimena zaista pamanska, a koja nisu. Ovdje se sluimo tom sintagmom iz praktinih razloga, mislei pri tom na prezimena koja nose dananji stanovnici otoka. Pamanski korpus je 1995. godine iznosio 263 prezimenska lika od ega je oko 32 % pamanskih prezimena6. Od 32% svih pamanskih prezimena njih 15% u Leksiku su zabiljeena kao iskljuivo pamanska prezimena. To su prezimena: Aleksandrinovi (nema ga meutim, u popisu iz 2004.), Blagdani, Burmeta, ikarela, ikli, Cimera, Ivua, Katelfranko (nema ga u popisu iz 2004.), Livljani, Macola, Muet, Palakov, kontra, Tituli, Tudorovi. U popisu iz 2004. pamanski korpus broji 416 prezimenskih likova s tim da se 31 prezimenski lik iz predhodnog popisa, 1995., vie ne nalazi meu popisanim prezimena iz 2004. To su: Aleksandrinovi, Bai-kontra, Bakari, Braun, Burela, Castelfranko/Katelfranko, Cincarevi, Damjanovi, Gluhak, Guzi, Hans-Jeleni, Kriznam, Manola-Fle, Maran, Mihaljevi, Mikolevi, Milutin, Mioi, Peninik-Njiri, Pupovac, Rukavina, Smreki, Sopta, Stocco, Strohmaier, Sutlovi, kontra-Medi, opta, poljari-Gluhak-Mai,Trnski i ganec. U Mocenigovoj vizitaciji otoka iz 1608. godine spominje se 179 prezimena od ega je njih 21 nedvojbeno jo uvijek ivo meu stanovnitvom otoka. To su prezimena: Baini, Beli, Bobi, Bogdani, Brdari, Buri,

Prezimena su zadnji dobili ljudi bez zemlje i drutvenih prava, za svjetovnu i duhovnu gospodu nezanimljiva masa. Siromasi, sluge i sluavke imenovali su se po gospodaru: Jakob, sluga pri gospodaru Janezu Petelinu bio je Petelinov Jakob (JURANI 1977: 29; KEBER 1988: 43 u FRANI 2002: 14). Pregledom notarskih zapisa iz Zadarskog dravnog arhiva za razdoblje od 1279. 1355. uoili smo da se od 21 zapisa koji spominju stanovnike Pamana (57 imena) samo u 3 navodi dvolana imenska formula i to u 2 sluaja (osobno)imensko-prezimenska i 1 (osobno)imensko-pridjevaka. Imajui na umu drutveno-pravni poloaj tih ljudi potkrepljujemo tezu o tome da su najnii slojevi najkasnije dobili pravo na prezime. Slini zakonski akti relativno su kasno doneseni i u drugim zemljama. U Francuskoj 1556. u poetku samo za plemstvo, u Bavarskoj 1677, u Austriji 1776, u Rusiji 1888, u Finskoj 1920, u Turskoj 1934, na Kosovu nakon 1945, u Tunisu 1959, a Islanani, jednako kao i mnogi narodi Azije i Afrike, jo uvijek nemaju takvoga zakona.
5 Zakon predvia i razne druge pravne situacije koje se mogu provjeriti u slubenom glasilu Narodne novine, 22. listopada 1992, br. 69, str. 1688-1689. 6 4

U ovome smo sluaju pretpostavili da su ona prezimena koja se nalaze u Leksiku prezimena SRH, sastavljenom na osnovi popisa stanovnitva iz 1948. godine, i u suvremenom popisu, pamanska.

158

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Kovai, Lukai, Macola, Maeri/Maderi, Marasovi, Mazi, Medi, Milanovi, Ostoji, Pedisi/Pedii, Radovi, Staglii, Travica i Ugrini7 Prezimena jesu nasljee prolosti no od trenutka kada je Jozefinskim patentom prezime zakonski postalo obvezatnom sastavnicom imenske formule njegova tvorba pripada prolosti. Tvorbena analiza prezimena je ralanjivanje na jedinice koje su u trenutku posljednjeg tvorbenog ina imale svoje osnovno apelativno ili drugo onimijsko znaenje, a sufiks je ukazivao na posvojnost i vezu roditelj dijete. Dakle, do onog trena kada postaje obvezatnom sastavnicom imena prezime je samo pridjevak ili priimak u slubi lake identifikacije. Od tog trenutka dolazi do promjene njegova znaenja. Dok je u pridjevakoj fazi kova nosio pridjevak Kova, a njegov je sin bio Kova(evi), u prezimenskoj fazi onaj koji se preziva Kova nije kova po zanimanju, niti je Kova(evi) kovaev sin(Frani, 2002: 53-54). Analizu pamanskih prezimena nainili smo prema poznatom tvorbeno-motivacijskom modelu prema kojemu se prezimenska razliitost obino svodi na etiri osnovne skupine8: 1. prezimena motivirana osobnim imenom 2. prezimena motivirana nadimcima 3. prezimena motivirana nazivima zanimanja 4. prezimena motivirana etnicima i etnonimima S obzirom na tvorbenu strukturu prezimena su mogla nastati: a) bez tvorbenog ina, tj. onimizacijom, odnosno transonimizacijom (asufiksalna prezimena, uvjetno reeno neizvedena); b) tvorbenim inom, tj. sufiksacijom (sufiksalna, uvjetno reeno izvedena, tj. ona izvedena patronimskim sufiksima). Model analize je sljedei: I. Asufiksalna prezimena P = Y, gdje je P = prezime Y = motivirajui leksem Motivirajui leksem u formuli P = Y obuhvaa ona prezimena koja su nastala onimizacijom i transonimizacijom. Motivirajui leksem moe predstavljati osobno ime (O), nadimak (N), naziv zanimanja (Z) ili etnik/etnonim (E)9, te biti nepoznate motivacije (X). II. Sufiksalna prezimena (P = Oy + S), gdje je P prezime O osnova (+ y kao motivirajui leksem) S sufiks (prezimenski sufiks) Sufiksima -ov/ev kojima su tvoreni najdrevniji oblici hrvatskih patronimika pridjevskog postanja tipa Vlahov, oituje se zaustavljen proces k pravim hrvatskim patronimicima tipa Vlahovi (Finka 1979, u Frani 2002). Ovi sufiksi karakteristini su za antroponimiju zadarskog, ibenskog i katelanskog

Vjerojatno je mogue u tu kategoriju preivjelih uvrstiti jo 15 prezimena no ona su tijekom stoljea bila podvrgnuta fonetskim i ortografskim promjenama pa ne moemo, bez daljnje provjere, tvrditi da se zaista radi o istim prezimenima. U zagradama navodimo dananje prezime, a prethodi ono zabiljeeno 1608.: Barachovich (:Baraka), Begna (:Beni), Burmetich (:Burmeta), Fantovich (:Fantov), Jadercich, Jadrich (:Jadreko), Giacivelic (:Jakovljev), Candianich (:Kandi), Catich, Cattina (:Katiin), Ladin (:Ladi), Milina (:Mili), Pericina (:Perii), Smoglianovic (:Smoljan i Smoljanovi), Sussich (:Sua), Socotich (:okota), Vukotich (:Vukovi). Tvorbeno-motivacijska podjela pamanskih prezimena nainjena je na osnovu podjele koju je u knjizi Meimurska prezimena izvrila Anela Frani, a koju smatramo reprezentativnom. U tu etvrtu skupinu uvrstit emo i prezimena koja su motivirana svojstvima lokaliteta nekadanjeg boravka nositelja kao to je prezime Brdari, te sva prezimena s toponimom u osnovi kao to je prezime Pulja. U ovu skupinu A. Frani uvrtava i prezimena doseljenika (tip Novosel). Mi smo u naem korpusu pronali prezime Novak koje bi se moglo svrstati uz tip Novosel.
9 8

159

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

korpusa prezimena. Ovdje treba uvrstiti i posesive na -in te ski i -ki10 koji jednako tako funkcioniraju kao pridjevi te slue tvorbi pravih patronima (tip Grgin, Jandreski, Markovski zabiljeen u pamanskom korpusu). U sufiksalna prezimena uvrstit emo tzv. prave patronimske sufikse (oni koji sadravaju i posvojni i deminutivno-hipokoristini element, npr.ovi/evi od kojih prva dolazi na nepalatalne osnove, a druga na palatalne osnove) i neprave patronimsko-hipokoristine sufikse -i, -ica, -ac, -ak, -ek, -ic, i dr. (tj. one koji sadravaju samo deminutivno-hipokoristiki element). Postavi, meutim, stalne, nasljedne i nepromjenjive oznake u prezimenima prvobitno znaenje sufiksa s vremenom blijedi. Njihovo posvojno i deminutivno-hipokoristino znaenje se neutralizira. Na taj nain tzv. pravi i nepravi patronimski sufiksi prerastaju u prepoznatljive strukturne prezimenske oznake.

I. Asufiksalna prezimena I. 1. Prezime = osobno ime I.1.1. Prezime = temeljno osobno ime: irjak11, Dragan, Dragija, Hans, Jona, Jug, Milo, Milutin, Smoljan, Tadija, Tolja12, Stanko, esto13, tefan, I. 1. 2. Prezime = izvedeno osobno ime: Depoja14, Gole, Grda15, Grget, Katua, Ivua16, Jadreko, Jureko17, Manola18, Miku, Mileta, Mea19, Raeta, ieta20, kara21, Vuka

I. 2. Prezime = nadimak:

10 Tip Smreki zabiljeen je u pamanskom korpusu. U ovom sluaju motivirajui leksem nije osobno ime ve etnik koji upuuje na mjesto boravka prvog nositelja. 11 12

Prema grkom osobnom imenu Kyriaks, Kirjak, irjak.

Pretpostavili smo da je ovo prezime nastalo od enskog osobnog imena Tolja tjeiteljica iju osnovu nalazimo i u glagolu utoliti tjeiti (imundi, 1988).
13 Pretpostavili smo da se radi o narodnom osobnom imenu koje je nadijevano estoroenom djetetu. Nije iskljueno da se radi o nadimku. 14 Pretpostavili smo da je prezime Depoja poteklo od enskog osobnog imena Despa + -oja, sufiks za koji nemamo potvrde meu hipokoristikim sufiksima. Jo od X. stoljea est je i dosta produktivan sufiks -onja (Jaki-Cestari, 1972). Moda se ta dva sufiksa mogu dovesti u vezu. 15

Prezimena Gole i Grda stavili smo u skupinu izvedenih od osobnog imena jer nismo nali potvrde o tome da su ti imenski likovi sluili kao temeljna osobna imena. Vjerojatnost da su postojali kao temeljna osobna imena velika je naroito ako se zna da su u narodu bila popularna tzv. profilaktika imena koja su po pukom vjerovanju imala zatitnu ulogu prema nositelju. Tvorbeni sufiks - i njegove varijante -o, -e, -i, -u, -a est je sufiks u tvorbi narodnih imena i prezimena poteklih od njih. Skok dri da je sufiks a po postanju najveim dijelom posuen iz maarskog jezika, ali dijelom je postao iz slavenskih sufiksalnih sredstava. Prezimena sa sufiksom - jaka su na kajkavskom podruju, pa onda Slavoniji i Baranji. (IMUNOVI 1995: 326). Za ovaj je korpusu vjerojatnija pretpostavka o postanju sufiksa iz slavenskih sufiksalnih sredstava.
16

Pretpostavili smo da je prezime Ivua poteklo od osobnog imena Ive. V. JAKI-CESTARI (1972) smjeta ovaj sufiks u hrvatske nastavke za tvorbu hipokoristika i pronalazi potvrde za nj u 13. stoljeu.

17

Vjerujemo da je funkcija sufiksa -ko jednaka onoj sadranoj u sufiksima -ski, zatim -ov/-ev, -in a to je izraavanje pravog patronima. Prvi lan dvojnog prezimena Manola-Fle, u osnovi ima osobno ime Emmanuel. Mea bi moglo stajati kao izvedenica osobnog imena Mehmed.

18 19 20

IMUNOVI (1995: 197) navodi da se za prezimena tipa Mileta, podrijetlo treba traiti u imenskoj osnovi tzv. t-deklinacije. Treba navesti da je sufiks -etta koji pripada skupini romanskih nastavaka za tvorbu hipokoristika mogao biti tvorbeni sufiks ovih prezimena ako uzmemo u obzir viestoljetne romanske utjecaje na ovom podruju.
21

Pretpostavili smo da je prezime nastalo od narodnog imenskog lika kare.

160

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Bailo22, Bakija23, Ban24, Baraba, Baraka, Bauk, Beljak25 Cimera, Crljenko, Cukar, Cuvalo, melik26, uvalo, uk, uka, Drobina, elalija, Gluhak, Gotovina, Hercigonja, Jordan27, Kardum, Kele28, Kuina, Kuina29, Kriznam, Kulonja, Kutera, Labar30, Loh, Macarol, Macola, Moan, Mrkoci, Muet, Muet, Ornik, Peninik31, Palijan, Pletina, Pomper, Ranj, Rukavina, Sjekloa, Sopta, Sovulj, Sua, igora32, kontra, okota, opta, tuk, Tiina, Travica33, Unik, Zrna, alac I. 3. Prezime = zanimanje Heged34, eljar, Gusar, Heberle35, Ljevar, Mautner36, Ptiar, Schreiner37, Wagner38, ager39 I. 4. Prezime = etnik/etnonim40

V. 1. arap. bailos < mlet. bailo mletaki poslanik na bizantskom dvoru; 2. mlet. bailir dojiti < balija dadilja (SKOK 1971/74, s.v. bailo) Bakija je moglo nastati na osnovu onimizacije rodbinskih veza, to je est sluaj tvorbe prezimena (tip. Babi, Strika i sl.), od imenice baka ili barba, no ne treba iskljuiti mogunost da je ono nadimakog postanja prema imenici bak, tj. bik, za nekoga tko je jak, snaan.
24 Kao i za prezimena Adi, Aganovi ili Bani mogue je motivaciju prezimenu Ban traiti ne u nadimku ve u zanimanju pojedinca. 23

22

U vezi sa sveslavenskim pridjevom bio bijel koji je vrlo funkcionalan u razliitim semantikim poljima. Ovdje pretpostavljamo da se radi o nadimku izvedenom na osnovu asocijacije prema onaj tko je bijele puti, kose i sl.
26 27 28 29

25

Prema mela, slov. za pelu. Prema jordam, balk. turc. za oholost, ponosno dranje (SKOK 1971/74, s.v. jordan). Prvi dio dvojnog prezimena Kele-Milolovi u vezi je sa ma. imenicom keles kruh.

V. ku to je dalmatski refleks lat. pridjeva cocceus skrletan za crveno groe. Odatle i ime crnogorskog plemena Ku. Druga pretpostavka kree prema imenici kuk coxa. (SKOK 1971/74, s.v. ku i kuk).
30 31

Prema lebrak (Labrus bimaculatus) riba debelih usta. Zovu je jo cicela, smokvica i dr.

Sufiks -ik u hrvatskoj se antroponimiji, za razliku od drugih sufiksa -k- skupine (npr. -ko, -ek, -ak), susree znatno rjee. (FRANI 2002: 60). Prezime Peninik u pamanskom korpusu dolazi u varijanti s prezimenom Njiri kao dvojno prezime Peninik-Njiri.
32 33

Pretpostavili smo da je prezime nastalo od turskog oblika ik debeljko.

Sufiks -ica vrlo je est prezimenski sufiks u tvorbi dalmatinskih prezimena (IMUNOVI 1995: 130, 196). Unato toj formalnoj oznaci sufiksacije prezime Travica smjestili smo u asufiksalna prezimena nastala od nadimka zbog semantike i forme ope imenice travica od kojeg je nastalo. Smatramo da to nije izvedeno od imenice trava ve je imenica travica onimizirana u prezimenski lik. Prema ma. hegeds violinist. Prema njem. Heber, teglica, natega. Prema njem. Maut, carina; Mautner, carinik. Njem. Schreiner krinjar. Njem. Wagner kolar. Njem. Sger pilar.

34 35 36 37 38 39 40

U onomastici je due vremena prisutna dvojba o tome jesu li etnici i etnonimi imena. Na njihovu specifinost IMUNOVI (1986: 171-172) ukazuje sljedeim rijeima Kao da do danas nismo naistu da etnici (i ktetici) nisu vlastita imena u pravom smislu rijei. Oni nisu samonikle leksike jedinice, jer se tvore od mjesnih imena. Pripadaju tvorbi, dakle gramatikoj, a ne leksikoj kategoriji kao to to pripadaju vlastita imena. Njihov konaan oblik ne treba se uiti od naroda. Uiti treba polazni oblik, a to je ime mjesta od kojeg se tvori etnik i ktetik po pravilima tvorbe. BABI (1975: 142) isto misli kad kae: Etnici nisu vlastita imena u onom smislu rijei u kojem su to prezimena i toponimi. Oni su na granici izmeu opih i vlastitih imenica. Blie su opima nego vlastitim imenicama (...) Etnici se tvore od toponima, pripadaju tvorbi i prema tome ulaze u knjievni jezik kao gramatika, tvorbena kategorija. Razlika dakle nije samo u drugaijoj vlastitosti, nego, to je mnogo vanije u sasvim razliitoj jezinoj kategoriji. PETI (1998) ne dvoji je su li etnici i etnonimi imena, ali postavlja pitanje koje su to imenske rijei etnici i etnonimi? On zakljuuje da imenske rijei tipa Zagrepanin Zagrepani i Zagrepanka Zagrepanke odnosno Hrvat Hrvati i Hrvatica Hrvatice nisu etnici i etnonimi, tj. imena, jer u svojoj semantikoj strukturi nemaju semantiku imena, nego su ope imenice. Etnici i etnonimi jesu samo imenske rijei oblika pluralia tantum, tipa Zagrepani, Hrvati itd. jer su po svojoj semantikoj strukturi, kao pojedinane imenice kojima se u izvanjezinoj zbilji imenuje neto pojedinano, prava imena za stanovnike mjesta i pripadnike naroda.

161

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

II. 1. 4. 1. Prezime = etnik41 Javornik, Goreta, Mlakar, Novak, Poljak42, Posavec, Ragu, Smreki, agi43 II. 1. 4. 2. Prezime = etnonim Horvat, Pulja I. 5. ostalo/nepoznate motivacije Burela, Burmeta, ikarela, Dogan, Dino, Ere, Fle, Gauta, Katelfranko/Castelfranko, Lara, Maran, Nolde, Sunor, kunca, migoc, ram, vonja II. Sufiksalna prezimena P = Oy + S II. 1. P = Oy + -ov/ev/in II. 1. 1. P = Ooi + - ov/ev/in44 II. 1. 1. 1. P = Ooi (temeljno) + - ov/ev/in Jakovljev, Jerolimov, Lukin, Tomasov, Tudorov, Vidov II. 1. 1. 2. P = Ooi (izvedeno) + - ov/ev/in Antiev/Antiev, Boin, Gregov, Grgin, Katiin, Roin II. 1. 2. P = On + - ov/ev/in avlov, Fantov, Hrabrov45, Hromin, Kraljev, Lapov, Mikov, Palakov, Penjalov, Ruov, arin, krokov, Vukojev II. 1. 3. P = Oz + - ov/ev/in Kirigin46, Terzin47 II. 1. 4. P = Oe + - ov/ev/in II. 1. 4. 1. P = Oetnik + - ov/ev/in II. 1. 4. 2. P = Oetnonim + - ov/ev/in

II. 1. 5. P = Ox + - ov/ev/in Kacin

Prezimena koja se temelje na etniku kazuju odakle je tko (Bonjakovi je iz Bosne), a prezimena u ijoj je osnovi etnonim govore uglavnom o tome to je tko po nacionalnosti (Horvat je Hrvat). No i iz prezimena etnikog postanja moe se iitati to je tko po nacionalnosti (Kranjec je u Meimurju Slovenac).

41

A. Frani (2002: 67) navodi da se prezime Poljak i ostala s imenicom polje uobiava tumaiti kao prezimena etnikog postanja no nije iskljuena mogunost da je u doba formiranja prezimena ono bili
42

motivirano okolnou roenja njegova nositelja. Dakle dijete je moglo biti roeno u polju to je onda utjecalo na formiranje njegova imenskog identiteta.
43 44

ag stoji za maarsko ime slovakog grada Sasinkova.

Ovdje emo dodati i prezimena srodne tvorbe s nastakom -ski koji se jednako kao i sufiks -in koristi u tvorbi posesiva i patronima: Markovski, Janreski (motivirano temeljnim, odnosno izvedenim osobnim imenom), te Trnski za koje nam je motivacija nepoznata. IMUNOVI (1995: 76) navodi da je ovo zadarsko prezime nastalo iz pridjeva osnove hrabar smion, junak, od 16. stoljea u znaenju zarunik, mladoenja.
46 IMUNOVI (1995: 213) navodi da je ovo prezime u srodstvu s talijanskim prezimenima Chierico, Chirigo od imenice clerico sveenik. 47 45

Prema tur. kroja.

162

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

II. 2. P = Oy + -ovi/evi II. 2. 1. P = Ooi + -ovi/evi II. 2. 1. 1. P = Ooi (temeljno) + -ovi/evi Blaevi, Bogdani, Damjanovi, Filipovi, Galovi, Greguri, Ilijaevi, Ivanovi, Jugovi, Karlovi, Ljubanovi, Marasovi48, Marinovi, Markovi, Martinovi, Milanovi, Milojevi, Miloevi, Omerovi, Smoljanovi, Stevanovi, Stojanovi, Tudorovi, Uroevi, Veljkovi, Vidovi, Vinkovi II. 2. 1. 2. P = Ooi (izvedeno) + -ovi/evi Abdurahmanovi, Androvi, Dujmovi49, Gojanovi, Imbrii, Jurjevi50, Kolanovi, Marovi, Manojlovi, Mihaljevi, Miholi, Mikolevi, Milenkovi, Milolovi, Nikevi, Perkovi, Radovi, Tomaevi, Vuli II. 2. 2. P = On + -ovi/evi Aganovi, Biukovi, Brajkovi51, Brkovi, auevi, elikovi, Dokuzovi, Kapovi, Kraljevi, Pribilovi52, Ranjevi, Vukovi53 II. 2. 3. P = Oz + -ovi/evi Kovaevi, Lonarevi, Metrovi, Papazovi54 II. 2. 4. P = Oe + -ovi/evi II. 2. 4. 1. P = Oetnik + -ovi/evi Bonjakovi, Krajnovi, Aleksandrinovi55,Sutlovi56 II. 2. 4. 1. P = Oetnonim + -ovi/evi Cincarevi57 II. 2. 5. P = Ox + -ovi/evi Zalovi II. 3. P = Oy + -i58
48 49 50 51

Prema MARETIU (1886: 93) nastalo od narodnog imena Maras. Od osobnog imena Dujam, sinkopiran drugi samoglasnik zbog sprezanja. Od osobnog imena Juraj, sinkopa srednjeg sloga.

IMUNOVI (1995: 13, 164/5) ovakvo prezime svrstava u kategoriju tzv. rodbinskih i svojbinskih prezimena, a A. Frani prezime tipa Bratkovi u kategoriju prezimena nastalih od izvedenih osobnih imena. Mi smatramo da je prezime Brajkovi izvedeno iz nadimka Brajko koji kao rodbinski termin osnove brat predstavljalo est nadimak u identifikaciji unutar patrijarhalnih zajednica.
52 53

Treba uzeti u obzir i mogunost

da je prezime moglo biti kreirano i od enskog osobnog imena Priba/Pribe.

Kao i kod drugog lana dvojnog prezimena Bogdani-Vukojev treba uzeti u obzir i vrlo veliku mogunost da je prezime Vukovi kreirano od osobnog imena Vuk, a ne iskljuivo od nadimka.
54 55

Pretpostavili smo da je motivacija krenula od ope imenice papaz kranski pop (SKOK 1971/74, s.v. pop).

Prezime Aleksandrinovi je ono koje bismo mogli nazvati nahodskim prezimenom. Sam prvi nositelj, koji je kao nahoe doao u udomiteljsku obitelj, nadjenuo si ga je sam tvrdei da je porijeklom iz Aleksandrije. Prezime svojom formom i semantikom odgovara u potpunosti kategoriji u koju ga smjetamo, no njegova vanjezina stvarnost odraz je specifinosti poloaja njegova nositelja. Prezime je stvoreno jednakim formalnim postupcima kao i sva ostala prezimena, no njegova kreacija nije evolucijski linearna, ve stvorena ad hoc, namjernim odabirom. Takvu vrst kreacije prezimena poznaju mnogi znani i neznani imenodavatelji po slubenoj dunosti u brojnim nahoditima i berotrofijima, iz prolih vremena i dananjim prihvatilitima za naputenu ili nezbrinutu djecu.
56 57

Pretpostavili smo vezu sa spregnutim oblikom Sutilija za Sveti Ilija.

Cincar je ime za ime za pripadnika naroda s podruja Makedonije i Bugarske, no budui su Cincari u nae krajeve dolazili trgovati, naziv cincar poeo se upotrebljavati za trgovce sitnom robom. Stoga je prezime moglo potei i od naziva zanimanja nositelja.
58

Napomena za sva prezimena na -i: to je tzv. tip porodino-zadrunih prezimena, a tom tipu mogu pripadati i ona na -ac, ov/ev/in. Ovdje uz sufiks -i, treba navesti i ostale neprave patronomske sufikse koji izraavaju deminutivni ali ne i posvojni element, a to su -ac/-ec u prezimena: Kolenac, Klepac, Mikac, Pupovac, Suac, amec, ljivac, Zupanec, ganec. Treba napomenuti da se prezimena na -ac prostiru posvuda u Hrvatskoj. U kajkavskom podruju i u sloveniji predvaldava varijanta na -ec. Sufiksa ac (-c-), i -ak (-k-), ima nekoliko s obzirom na njihovo podrijetlo, pa se ne moe govoriti da je samo fonetika odreivala areal, nego upravo formanti (IMUNOVI 1995: 326). Meu varijantama tog sufiksa je i ona na -ak kao u prezimena Bartovak, Krak, te na -ica kao u Jukica, Malenica, karica.

163

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

II. 3. P = Ooi + -i II. 3. 1. 1. P = Ooi (temeljno) + -i Blagdani, Ivani, Jakomini59, Jeleni, Komneni60, Lovrii, Sekuli, Vuki61 II. 3. 1. 2. P = Ooi (izvedeno/pokraeno) + -i Barei, Bari, Beni, Beni, Boi, ubeli62, Duki, Glii, Jagnji63, Jelii, Jeli, Juravi, Jurei, Jurii, Jurii, Jurovi, Katai, Lackovi, Ladi, Leonti, Lukai, Magi, Mandi, Mari, Mati, Matuli64, Miji, Mileti, Mili, Ostoji, Pali, Pavii, Perani, Perii, Rani, Rai, Sandri/andri, Stazi, ii, Tituli, Veri65 II. 3. 2. P = On + -i Adi66, Agi, Babi, Bai, Baini, Baji, Bakari, Bani, Beli, Bii, Bobi, Bojmi, Brki, Britvi, Brzi, Bubii, Budali, Bukvi, Buri, Coli, ikli, ili, okli, osi, Dafini, Grani, Gusi, Guzi, Hromi, Kandi, Keki, Koreni, Kralji, Krivi, Krni, Kvaki, Laki, Lasi, Livljani, Ljaji, Madri67, Mazi68, Medi, Mioi, Mii, Mrvii, Njiri69, Pedisi, Pedii, Plavii, Plemi, Prli, Rosi70, Rudi, Skutari, Staglii, Staki, Strgai, Stoli, Stvori, ari71, kofli72, Taroki, Tuli, Turudi, Tustonji,Vojvodi, Vrandei, ili II. 3. 3. P = Oz + -i Bai, Hali73, Hamzi74, Kovai, Krznari, Pelicari75, Rali, Ribi, poljari II. 3. 4. P = Oe + -i II. 3. 4. 1. P = Oetnik + -i Brdari, Gaji, Patai76, Vlai II. 3. 4. 2. P = Oetnonim + -i Maari, Maeri, Maderi, Ugrini

59 60

U osnovi prezimena je hipokoristik Jako od osobnog imena Jakov, no b prelazi u m utjecajem talijanskih likova.

Za osnovu prezimena Komneni pretpostavili smo carsko bizantsko prezime Komnenos koje je moglo postati osobno ime Komnen, a otud i nae prezime.

Prezimenu Vuki pretpostavili smo ishodite u osobnom imenu Vuk. Naime, davna osobna imena nalazila su ishodite u imenima ivotinja (Vuk, Zec, Medvjed...), ptica (Kos, Vran, Golub...), u nazivima bilja, ruda i sl. (IMUNOVI 1995: 9).
62 63 64

61

Prema osobnom imenu Ciprijan > ubrijan > ube. Pretpostavili smo mu osobno ime Agata > Jaga.

Prezime Matuli nastalo je od hipokoristika Mato/Mate. U njemu je simptomatian slog -ul koji je u imenima Vlaha (stara Srbija) predstavljao imenski dodatak koji je podrijetlom rumunjski postponirani lan za oznaku roda imenica. (IMUNOVI 1995: 148, 257). Slino i Tituli.
65 66 67

IMUNOVI (1995: 257) navodi da bi prezime moglo biti u vezi sa starim i estim romanskim imenom Ursus. Prema tur. hadi spahija, to je bio znak duhovnog plemstva.

Prema ma. madr ptica, ali ako se odnosi na ptiara, ovjeka koji se bavi pticama ili ih lovi onda je motivacija zanimanje prvog nositelja.
68 IMUNOVI (1995: 143) za ovo prezime navodi da bi moglo biti u vezi s prezimenom Mazija nastalim od arbanakog mezi elik. 69 70 71

Drugi prezimenski lik dvojnog prezimena Peninik-Njiri. Prezime Rosi mogue je osim s apelativom rua povezati i s imenima Rosa, tj. Rua.

Prezime ari i kao i arin vjerojatno su nadimakog postanja prema pridjevu aren, no ne treba zanemariti mogunost da su postala i od osobnog imena Sara/ara, mati Izakova. Stvnj. biscof > slov. kof biskup. U Istri je potvren kof poreki. Prema ma. hlasz, ribar; moe se pretpostaviti da je prezime nastalo i skraivanjem osobnog imena Mihael. Vodili smo se mogunou da je ime nastalo od glagola hamati, uprezati kone. Pelicar = krznar.

72 73 74 75 76

SKOK (1971/74: s.v. tei) navodi da su od praslavenskog glagola tek-ti dalmatski Romani posudili osnovu za potok, patagus, a Maari za patak. Odatle je po njegovu miljenju nastalo prezime Patai.

164

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

II. 3. 5. P = Ox + -i Fogadi, Grci, Oli, Pejazi, Pikuni, Stori, tori II. 4. Sufiksalna prezimena - ostalo -a: Bara, -ad: Banjad -as77: Milas, Vitas -cki: Smolenicki -ki: Dreneki Inojezini elementi U sljedeem popisu prezimena78 relativno je lako na osnovu leksema, sufiksa ili oba elementa prepoznati prezimenski lik kao aloglotski. Sufiksi -ela, -eta, -ozzi koje prepoznajemo u navedenim prezimenima funkcionalni su sufiksi za tvorbu talijanskih prezimena. No kao i na primjeru prezimena Mileta koje smo svrstali u hrvatski korpus potvruju se ovi kao tvorbeni sufiksi i u tvorbi nedvojbeno hrvatskih prezimena. Jedino u sluaju prezimena Fantozzi gdje jo nije dolo do grafijske prilagodbe sufiksa mogli bismo govoriti o nedvojbeno inojezinom sufiksu. Na primjeru prezimena Fantov iji je tvorbeni leksem ista opa imenica talijanskog jezika sa znaenjem vojnik, pjeak ili fant (boja u kartama) kao i u prezimenu Fantozzi moemo dokazati da injenica da leksem pripada inojezinom korpusu ne utjee na to da prezime samo ili njegova nositelja identificiramo kao stranca. Mnogi inojezini motivirajui leksemi koje smo usvojili u naim prezimenima ne razmiljajui o njihovu prvobitnom znaenju i porijeklu navode na opi zakljuak da takvi leksemi u osnovi prezimena ne znae a priori strano etniko podrijetlo dananjeg nositelja tog prezimena ili njegovih predaka. Ostala prezimena izrazitog aloglotskog oblika (tip Siering, Schulthess), tvorbe (tip Lushaj, Bogadi) ili znaenja (tip Goldner, Klein) mogu upuivati na to da su ona ula ve formirana i prihvaena od strane njihovih nositelja koji su vjerojatno bili podrijetlom stranci u korpus hrvatskih prezimena te nisu prola put preobrazbe u hrvatski grafijski sustav. Njihovi dananji nositelji ne mogu se samo na osnovu forme svog prezimena svrstati u strance. Poznavajui, meutim, naine na koji stranci danas mogu doi u posjed nekretnina u Hrvatskoj, izvjesno je da je dio nositelja stanarskog i birakog prava (zbog prijavljena boravita) ipak pripada nekoj stranoj naciji, npr. gospodin Emerit (itaj: emri) je zaista Francuz, a gospodin tefan Slovenac.

Lista rasprostranjenosti obraenih prezimena Popis treba itati prema shemi: Prezime: podatak prema anketi; podatak prema LP79; (napomena za otok Paman)
77 Sufiks -as, tvrdi IMUNOVI (1995: 138), poglavito je slavenski, a dodavao se prezimenima izvedenim od pokraenih dvolanih osobnih imena, tako Vidas/Vitas (:Vitomir/Vitoslav) i Milas (: Milomir), te od svetakih imena s dvostrukom strukturom.

Abazi, Baudendistel, Bieber, Bogadi, Braun, Ceyhan, Decker, De Rosa, Dieckmann, Djonapra, Dili/Gilli, Elser, Emerit, Fantozzi, Goldner, Jungfleich, Klein, Kripp, Kwaka, Lushaj, Mahmuti, Mai, Prekrat, Premerl, Seme, Schulthess, Shineti, Sholz, Siering, Sinani, Smarizia, Stocco, Strohmaier, Temmel, Thyssen, Trautner, Ziberi.
79 Ova je lista rasprostranjenosti prezimena nainjena na osnovu podataka zabiljeenih u Leksiku prezimena SRH (LP) koji je nainjen prema popisu stanovnitva iz 1948. godine. Jasno je da se do danas situacija rasprostranjenosti prezimena promijenila;

78

165

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Abazi: Banj Abdurahmanovi: drelac; Darda i Kostajnica; Adi: drelac Aganovi: Tkon (vikenda) Agi: Banj; esto u BiH; u Hrvatskoj najvie oko Splita, Knina i Slavonskog Broda Aleksandrinovi: Neviane; Neviane; (nema ga u popisu iz 2004.) Androvi: Neviane Antiev: Banj; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu Antiev: Banj, Dobropoljana; Zadar Babi: drelac Bachic King: Neviane Bai: Mrljane, Neviane; Mrljane, Neviane, Zadru, dosta esto prezime Bai-kontra: Neviane; LP biljei prezime kontra-Bai samo u Barotulu, a varijanta Bai-kontra se na biljei; (ne u Nevianima u popisu iz 2004.) Baini: Kraj, Tkon; Kraj, Biograd, Zadar, ibenik i Zagreb Bailo: Dobropoljana; najee u Zadru, manje ibenik, Split i Zagreb; Baji: Kraj Bakari: Neviane; Zemunik, Korula, sredinja Hrvatskoj, istona Slavonija Bakija: Mali Paman; Paman, o. Cres, Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, ibenik, Benkovac Ban: drelac Bani: Kraj Banjad: drelac Baraba: Mali Paman; Paman, Zadar, okolica Benkovca, Koprivnica, Split, ibenik Bara: Paman; prezime dosta proireno sredinjim dijelom Hrvatske Baraka: Dobropoljana; Neviane Veli I, o. Krapanj, ibenik Barei: Paman; Paman, Zadar i okolica, okolice Splita, ibenika, (Murter), Karlovca, Zagreb, u Slavoniji Bari: Paman, Tkon, drelac; Tkon, drelac, zabiljeeno na cijelom teritoriju Hrvatske, spada meu jaa prezimena Bartovak: Paman Bai: Banj, Dobropoljana, Neviane; Banj i posvuda u Hrvatskoj Baudendistel: drelac Bauk: Banj Beli: Paman, Mali Paman; Barotul, Paman, dosta raireno po cijeloj Hrvatskoj Beljak: Tkon; okolica Benkovca, Zadar, Hrvatsko zagorje, oko Daruvara, Zagreb Beni: Kraj, Tkon; Kraj, Tkon, proireno po Hrvatskoj, naroito u Istri Beni: Neviane; Neviane, dosta raireno po cijeloj Hrvatskoj Bieber: Kraj; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu Biukovi: Tkon; Sivnica kod Kostajnice; (vikenda) Bii: Kraj Blagdani: Banj, Dobropoljana; Dobropoljana, Zadar Blaevi: Neviane; prezime raireno po cijeloj Hrvatskoj Bobi: Paman, Mali Paman, Kraj, Tkon; Kraj, Tkon, Paman, raireno po cijeloj Hrvatskoj; (ne u Kraju u popisu iz 2004.) Bobi-Vuki: Tkon; LP ne navodi ovo dvojno prezime u svom popisu Bogadi: Tkon; albansko prezime, u Hrvatskoj raireno oko Koprivnice, Virovitice, Bjelovara
vjerojatno su mnoga proirila svoje areale ili zauzela nove, a neka su moda i nestala iz nekih krajeva. Unato tome iz podataka zabiljeenih u Leksiku mogue je ustanoviti osnovne polazne toke i pravce kretanja naih prezimena. Na listi se nalaze i ona prezimena koja na Pamanu funkcioniraju kao nadimci, a u drugim su krajevima potvrena kao prezimena (tip Strgai).

166

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Bogdani: Tkon; Tkon, o. Krk, Biograd, Split, najee u zapadnoj Slavoniji i Posavini Bogdani-Vukojev: Tkon; LP ne navodi ovo dvojno prezime, a Vukojev samo u Borovu Naselju kod Vukovara Bojmi80: Tkon; Tkon, Zadar, ibenik Bonjakovi: Tkon; raireno po Slavoniji Boi: Kraj; Kraj, vrlo proireno po cijeloj Hrvatskoj Boin: Paman; Paman, ibenik, Zadar, Split, o. Rava, istona Slavoniji Brajkovi: drelac; drelac, proireno po cijeloj Hrvatskoj Braun: Paman; istona Slavonija, o. Krk Brdari: Mali Paman; Paman, Zadar, okolica Rijeke, Samobor, Varadin, Slavonija Britvi: Neviane; Neviane, Split, Zagreb, okolica Vinkovaca, zapadna. Slavonija Brki: Tkon (vikenda) Brkovi: Paman Brzi: Tkon; Tkon, Biograd, okolica Zadra, okolica Slavonskog Broda, Rijeka, Zagreb Brzi-Smoljan: Tkon; LP ne navodi ovo dvojno prezime u svom popisu Bubii: drelac; drelac, Zadar, najee u Istri (Pore, Pazin, Pula) Budali: drelac Bukvi Trautner: drelac Burela: Mrljane; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu Buri: Paman; Paman, Zadar, najjae oko Rijeke, cijela Hrvatska Burmeta: Neviane; Neviane, Zadar Castelfranko: Paman; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu; (nema ga u popisu iz 2004.) Ceyhan: Mrljane Cimera: Mrljane, Neviane, Tkon; Mrljane, Neviane, Tkon, Zadar Cincarevi: Paman; LP navodi samo varijante Cincar i Cincari, ali ne i Cincarevi; (nema ga u popisu iz 2004.) Coli: drelac; drelac, Zadar i okolica (Biograd, Sv. Petar), okolica Slavonskog Broda i ibenika Crljenko: drelac Cukar: Paman, Kukljica (o. Ugljan), o. Olib, Zadar, okolica Varadina, Vukovara, Opatija, Pazin, Zagreb Cuvalo: drelac auevi: drelac avlov: Dobropoljana; Dobropoljana, o. Korula elikovi: Paman eljar: drelac ikarela: drelac; drelac, Zadar ikli: Banj, Dobropoljana, drelac; Dobropoljana, drelac, Zadar ili: Paman irjak: Neviane melik: drelac okli: Dobropoljana ori: Dobropoljana ubeli: Dobropoljana ubeli: Mrljane uvalo: drelac osi81: Dobropoljana, drelac; najee u Slavoniji, Split, okolica Knina, Zadar, Zagreb uk: drelac uka: Banj; ne nalazi se u popisu prezimena navedenih u LP
80 Informatorica nam je rekla da su se oni prije drugaije prezivali; naime, mnotvo je prezimena nestalo, tj. utopljeni su u nizu drugih prezimena koja su dolaskom zetova na djevojako imanje preuzimala slubeni prezimenski lik obitelji i time brisala prezime na koje su doli. 81

LP u svom popisu biljei na Pamanu, u Dobropoljani, samo varijantu osi.

167

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Dafini: Tkon; Keinci kod akova; vikenda; Dafini-Nolde: Tkon, LP ne biljei ovo sloeno prezime, kao ni posebno Nolde; vikenda Damjanovi: Tkon; dosta proireno po Hrvatskoj; (nema ga u popisu iz 2004.) De Rosa: Mrljane Decker: Ugrini; Split, Zagreb Depoja: Dobropoljana, Dobropoljana, Zadar, Rijeka Dieckmann: Neviane Dogan: Neviane Dokuzovi: drelac; okolica Nove Gradike, Zagreb Dragan: Neviane; okolica Jastrebarskog, Sinja, Opatija Dragija Ivanovi: drelac Drenki: Kraj Drobina: Tkon; istona Slavonija Dujmovi: Dobropoljana; Dobropoljana, potvreno po cijeloj Hrvatskoj Duki: Barotul Duki: Tkon; raireno po cijeloj Hrvatskoj Dili82: Banj; LP ne navodi ni varijantu Dili ni onu ili u svom popisu Dino: Mrljane elalija: Tkon onapra: Barotul; LP ne navodi tog prezimena u svom popisu Elser: Paman Emerit83: drelac; LP ne biljei prezime ovakvog oblika Ere: Paman Fantov: Banj; drelac, Rijeka, Zadar, Tisno kod ibenika; Fantozzi: Mrljane; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu; Filipovi: drelac Fogadi: drelac Gaji: Kraj; dosta proireno po Slavoniji, Zagreb, Zadar Galovi: drelac Gauta: drelac; LP ne biljei ovo prezime u svom popisu Gilli: Banj; varijantu Gili nalazimo u Slavoniji, oko Osijeka; Glii: drelac; istona Slavonija, Zagreb, Zemunik Gornji kod Zadra Gluhak: Tkon; proireno u Posavini i Hrvatskom zagorju; (nema ga u popisu iz 2004.) Gojanovi: Neviane Goldner: drelac; Ogulin, Zagreb Gole: Kraj; Kraj, najee okolica ibenika, o. Vis, o. Bra, okolica Splita, okolica Zagreba Goreta: Neviane; okolica Drnia, okolica Vinkovaca, Zagreb Gotovina: Tkon; Tkon, Kraj, Zagreb Grani: Paman; najee u okolici Makarske, te na junodalmatinskim otocima, Zagreb Grci: drelac Grda: Tkon; Tkon, okolica Karlovca, Zagreb Gregov: Paman, Kraj; Paman, Zadar, o. Rab, o. Ugljan, o. Korula, Zagreb, ibenik, sjeverna Hrvatska (Varadin, azma, Krievci); (ne u Kraju u popisu iz 2004.) Greguri: drelac Grgin: Tkon; Tkon, najvie okolica Zadra, Splita, u Prigorju (okolica Zagreba) Grgin-Keki: Tkon; ovo dvojno prezime nije zabiljeeno u LP, a Keki je potvreno oko Karlovca, u istonoj Slavoniji, Dubrovniku Gusar: Dobropoljana

82 83

Prvi nositelj doao kao nahoe u selo. Radi se o prezimenu francuskog dravljanina koji je u drelcu sagradio kuu za odmor.

168

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Gusi: Paman Guzi: Paman; okolica Benkovca i Vukovara; (nema ga u popisu iz 2004.) Hali: Tkon (vikenda) Hamzi: Tkon (vikenda) Hans-Jeleni: drelac; LP biljei Hans oko Donje Stubice i Bjelovara ali ne biljei dvojno prezime HansJeleni; (nema ga u popisu iz 2004.) Hasan: drelac Heberle: drelac Heged: Neviane; okolica Bjelovara, Koprivnice, Vrbovca Hercigonja: Kraj Horvat: drelac Hrabrov: Banj; Lukoran (o. Ugljan), Zadar Hromi: Mrljane; o. Rava, Zadar; Hromin: drelac Ilijaevi: Barotul Imbrii: Barotul Ivani: Paman Ivanovi: Kraj, Tkon; Tkon, jako prezime raireno po cijeloj Hrvatskoj Ivua: drelac; Dobropoljana, drelac, Zadar; Jadreko: Mrljane; Mrljane, Zadar, okolica Pule i Labina, Metkovi, Zagreb; Jagnji: Paman Jakomini: Kraj; najee o. Krk, o. Loinj, Rijeka, Osijek Jakovljev: Tkon; Tkon, Bjelovar, Osijek, Vukovar, Vrbovec, Zagreb, o. Zlarin Jandreski: Tkon; LP ne biljei ovo prezime u svom korpusu Javornik: drelac Jeleni: drelac; esto u Istri, a ima ga po cijeloj Hrvatskoj Jelii: drelac Jeli: Tkon Jerolimov: Tkon; o. Loinj, Preko (o. Ugljan), Zadar Jona: Kraj; Kraj, okolica akova, Naica, Preloga, Varadin Jordan: drelac Jug: Mrljane Jugovi: drelac Jukica: drelac Jungfleich: drelac Juravi: drelac; drelac, Split, Pula, Zagreb Jurei: drelac Jureko: Mrljane, Neviane, Kraj; Mrljane, Neviane, Rijeka, Zadar, Zagreb Jurii: Kraj; Kraj, u cijeloj Hrvatskoj, a najee oko Labina u Istri Jurii: Neviane; Neviane, u cijeloj Hrvatskoj Jurjevi: Neviane, drelac; jako prezime dobro potvreno u Hrvatskoj Jurovi: drelac Kacin: Tkon; Kastav kod Rijeke i Raa kod Labina, rijetko Kandi: Dobropoljana, Neviane; Neviane, Bibinje, Biograd, Zadar, Zagreb, okolica Dubrovnika i Osijeka Kapovich: Neviane Kapovi: Neviane; Neviane, okolica Metkovia, Zadra (Vir, Vrsi), o. Rab Kardum Beni: Neviane Kardum: Tkon; okolica Benkovca, Zadra, Knina, Zagreb; vikenda Karlovi Blagdani: Banj Katelfranko: Barotul, Paman; Barotul; (nema ga u popisu iz 2004.) Katai: drelac; drelac, okolica Virovitice, Belog Manastira, Split

169

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Katiin: Tkon; Tkon, Poljana (o. Ugljan), Zadar Katua: drelac; okolica Benkovca (Medvia) i Zadra (Ratane); Kele-Milolovi: Neviane; prezime Kele zabiljeeno oko Krievaca i Dugog Sela; Milolovi u Nevianama. Kombinacija nije zabiljeena Kirigin: Tkon; o. Bra, Split, Zagreb Klein: Tkon; okolica Osijeka, Split, Varadin, Zagreb Klepac: Mrljane Kneevi: Dobropoljana Koch: drelac Kolanovi: Mali Paman; Paman, Zadar, Pakotane, Privlaka (kod Zadra),Vukovar, Zagreb, Osijek, Pristeg ( kod Benkovca) Kolenac: Tkon; oko Karlovca; Komneni: Paman; Uskoplje kraj Dubrovnika Koreni: Neviane; okolica Karlovca, Pazina, Varadina, Zagreb Kovaevi: Tkon, vikenda Kovai: Banj; jako prezime, vrlo proireno po cijeloj Hrvatskoj Krajnovi: Mrljane; proireno po cijeloj Slavoniji, ibenik, Rijeka Kraljev: Banj; Daruvar, Ogulin, Rijeka, Split, ibenik, Zagreb, Zadar Kraljevi: Mrljane; Mrljane, potvreno u cijeloj Hrvatskoj Kralji: Barotul, Paman; Barotul, Paman, prezime je dosta raireno po cijeloj Hrvatskoj Kripp: drelac Krivi: Neviane; Kraj, Neviane, oko Splita, Sinja, u Podravini Kriznam Tkon; LP ne navodi Kriznam nego samo varijantu Krizman; Krizmana ima u Istri, Hrvatskom zagorju, Zagrebu; (nema ga u popisu iz 2004.) Krni: drelac Krznari: drelac Krak: Tkon, (vikenda) Kuina: Mrljane, Neviane; Neviane, okolica Varadina, Rijeke, Krievaca, Zagreb; (ne u Mrljanama u popisu iz 2004.) Kuina: Neviane; okolica Koprivnice, Krievaca i Varadina Kulonja: Dobropoljana; Dobropoljana, o. Korula Kutera: Ugrini, Kraj; Kraj, o. Ugljan, Zadar, Zagreb, Bjelovar, Dubrovnik, Split Kvaki: drelac; okolica Siska (Glina) Kwaka: Neviane; prezime u obliku Kwaka nije zabiljeeno, ali se kao Kvaka biljei u istonoj Slavoniji Labar: drelac Lackovi: drelac Ladi: Dobropoljana, Neviane; Dobropoljana, okolica akovca, Varadina, Zagreba, Rijeka, Split, Biograd Laki: Kraj; okolica Benkovca, Dubrovnika, Zadra, Knina, u Slavoniji Lakits: Paman Lapov: Kraj; doseljeno iz Jezera na Murteru; prezime zabiljeeno u Slunju, Karlovcu, Rijeci, ibeniku i Splitu Lara: Tkon (vikenda) Lasi: drelac Leonti: drelac Livljani: Mrljane; Mrljane, Zadar Loh: drelac Lonarevi: drelac; doseljeno iz Siska; esto prezime, naroito proireno po Slavoniji Lovrii: Dobropoljana Lukai: Paman, Kraj, Ugrini, Tkon; Kraj, Ugrini, Tkon najvie proireno po sjevernoj Hrvatskoj i zapadnoj Slavoniji Lukin Dujmovi: Dobropoljana

170

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Lushaj: Tkon; LP ne biljei ovo prezime u svom popis Ljaji: Paman Ljevar: Kraj; Hrastin kod Osijeka; Ljubanovi: Kraj; Dobropoljana, Kraj, najvie oko Karlovca, Samobora Macarol: Banj Macola: Mrljane; Mrljane Madri: Paman Maderi: Paman, Tkon, varijanta /d u prezimenu samo je grafijska razlika; LP ne navodi varijantu Maderi Maari: Paman Maeri: Paman, Tkon; Paman, Ugrini, okolica Bjelovara i Koprivnice, Zadra Magi: Paman; Paman, raireno u sjevernoj Hrvatskoj, u Slavoniji te oko Zadra i ibenika Mahmuti: Kraj Mai: Paman; Rijeka Malenica: Neviane Mandi: Neviane; dosta jako prezime zabiljeeno u cijeloj Hrvatskoj Manojlovi: drelac Manola-Fle: drelac; LP ne biljei dvojno prezime Manola-Fle; Manola potvreno u Splitu, Preku, Varadinu; Fle, oko Osijeka, Splitu i Zagrebu; (nema ga u popisu iz 2004.) Marasovi: Banj, Barotul; o.Splita, o. Bra, okolica Zadra, ibenika, Zagreba, zapadna Slavonija, okolica Vinkovaca Mari: drelac Marinovi: drelac Markovi: drelac Markovski: drelac; Opatija, Osijek Marovi: Tkon, vikenda Maran: drelac, doseljeno iz Arbanasa (Zadar); LP biljei prezime u Zadru, i Poliniku kod Zadra (nema ga u drelcu u popisu iz prosinca 2004.) Martinovi: drelac Mati: drelac, Mrljane; jako prezime zabiljeeno u cijeloj Hrvatskoj Matuli: Paman, Kraj; Paman, raireno po cijeloj Hrvatskoj Mautner: Tkon, vikenda Mazi: Kraj; Kraj, o. Ugljan, o. Korula, Dubrovnik, Zagreb Mai: drelac Medi: Neviane, Mrljane; Neviane, dosta raireno po Hrvatskoj, esto u zadarskoj regiji Medi-kontra: Mrljane Metrovi: drelac; esto prezime, naroito oko Splita i po Slavoniji Mihaljevi: Tkon; jako potvreno u cijeloj Hrvatskoj, naroito njenom kontinentalnom dijelu; (nema ga u popisu iz 2004.) Miholi: Paman Miji: drelac Mikac: Barotul Mikolevi: drelac; najee oko Nove Gradike i Slavonskog Broda Miku: Neviane Milanovi: Tkon; prezime potvreno po cijeloj Hrvatskoj; Milas: Tkon, vikenda Milenkovi: Banj Mileta: Tkon; Tkon, Istra, ibenik i okolica, okolica Belog Manastira Mileti: drelac Mili: Barotul; Barotul, vrlo raireno po cijeloj Hrvatskoj; Milojevi: Mrljane; raireno po Slavoniji, sredinjoj Hrvatskoj, u Splitu, Zadru, Rijeci

171

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Milolovi: Neviane; Neviane, epurine kod ibenika Milo: Neviane, drelac; drelac, okolica Sinja, Preko (o. Ugljan), Zadar; (ne u Nevianima u popisu iz 2004.) Miloevi: Kraj, drelac; Paman, jako prezime, raireno posvuda u Hrvatskoj Milutin: Banj; Dubrovnik, Rijeka, okolica ibenika, Split, Zadar, Vrsi kod Zadra, Zagreb; (nema ga u Banju u popisu iz prosinca 2004.) Mioi: Neviane; okolica Zadra (Ljuba, Privlaka, Raanac), istona Slavonija; (nema ga u Nevianima u popisu iz 2004.) Mii: drelac; okolica Dubrovnika, Slavonija Mikov: Tkon; Tkon, Biogard, o. Zlarin, Split Mlakar: Tkon, (vikenda); Moan: Tkon; okolica Karlovca i Slunja, Zagreb; vikenda Mrkoci: drelac; okolica Zlatara Mrvii: Banj Muet: Tkon; alternacija /, samo u pismu; LP ne biljei varijantu sa Muet: Tkon, Ugrini; Tkon, Ugrini, Zadar Muet-Ostoji: Tkon; LP ne navodi ovo dvojno prezime Nikevi: Tkon, vikenda Novak Stanko: Dobropoljana Oli: Mrljane; okolica Zadra (I, Raanac, Rtina, Vrsi), okolica akova, Zagreb Omerovi: Tkon; urrvac, Pula, o. Bra, Varadin, Zagreb Orgulan: Tkon, (vikenda) Ornik: Barotul; Krievci, Karlovac, Ludbreg, Slavonski Brod, Split, Rijeka, Zagreb Ostoji: Tkon; Tkon, po cijeloj Hrvatskoj Palakov: Tkon; Tkon, Zadar Pali: drelac Palijan: Tkon; Posavina, istona Slavonija Papazovi: Tkon; elikovi kod Slavonskog Broda Patai: Dobropoljana; Vinkovci, Vukovar, Zagreb Pauli: Tkon; proireno po sredinjoj Hrvatskoj, u Posavini, Zagreb Pavii: Dobropoljana Pedisi: Banj, Tkon; Tkon, Ugrini, Rijeka, Turanj kod Zadra Pedii: Banj, Barotul, Paman, Ugrini, Tkon; Barotul, Kraj, Paman, Zadar, Biograd, Split, Zagreb, okolica ibenika; (ne u Banju u popisu iz 2004.) Pejazi: Tkon; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu Pelicari: Tkon, (vikenda) Penjalov: Banj; Biograd, Luka (Dugi Otok), Zadar Perai: Dobropoljana; okolica Knina, Benkovca, Split, Pula Perani: Kraj; Slavonija, o. Rab, Gospi, Senj, Split, ibenik Perii: Kraj; Kraj, raireno po cijeloj Hrvatskoj Perkovi: Tkon, (vikenda) Pikuni: Mrljane, Barotul, drelac; Barotul, Mrljane, Sv. Filip i Jakov (Zadar), Dubrovnik, Pula Pilon: drelac Plavii: drelac; Slavonija Plemi: drelac Pletina: drelac; okolica Splita i Dubrovnika Poljak: Kraj; Kraj, jako prezime, raireno po cijeloj Hrvatskoj Pomper: drelac Posavec: drelac Prekrat: Tkon (vikenda) Premerl: Tkon, (vikenda)

172

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Pribilovi: Tkon; Tkon, Biograd, okolica Petrinje i Siska Prli: Neviane; okolica Benkovca, Podravina, Zagreb Peninik-Njiri: Kraj; LP ne navodi ovo dvojno prezime; Peninik je raireno najvie oko Koprivnice, a Njiri oko Dubrovnika i u junoj Hrvatskoj Ptiar: Tkon, (vikenda) Pulja: drelac; drelac, Zadar, okolica Vrginmosta Pupovac: drelac, okolica Benkovca Radovi: Tkon; prezime dosta raireno po Hrvatskoj Ragu: Paman Rali: drelac, Mrljane; Mrljane, Gorski Kotar, okolica Osijeka i Bjelovara, man (Dugi Otok); (ne drelcu u popisu iz 2004.) Rani: Tkon; Brbinj (Dugi otok), Privlaka kod Zadra, u Slavoniji (Vinkovci, upanja, Vukovar), u Istri, Zadru Ranj: drelac Raeta: Paman Rai: drelac; okolica Vojnia, istona Slavonija, okolica ibenika Ranjevi: Tkon; Polaa kod Benkovca, Splitu Ribi: Neviane; Neviane, prezime dobro potvreno u cijeloj Hrvatskoj Rosi: Kraj; Slavonija, okolica Sinja, Pula Roin Grget: drelac Rudi: Tkon; Tkon, zabiljeeno posvuda, a najee na zadarskom podruju Rukavina: Kraj (Brankini roditelji, prodali kuu i odselili) Ruov: Paman; Paman, Zagreb, Zadar Sandri: Ugrini; okolica Pule, ibenik, okolica Belog Manastira Scholz: drelac; LP ne biljei ovo prezime u svom popisu Schreiner: drelac Schulthess: Tkon; LP ne navodi prezime u ovakvog oblika u svom popisu Sekuli: Tkon; prezime dosta raireno po Hrvatskoj, moe spadati meu jaka prezimena Seme: Neviane, (nositelj je Slovensc, vikenda) Shineti: Mrljane Siering: Dobropoljana; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu Sinani: Tkon; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu Sjekloa: drelac Skontra: Mrljane Skutari: drelac; drelac, Zadar, o. Bra Smarzia: Barotul Smolenicki: Tkon, (vikenda); Smoljan: Neviane, Tkon; Neviane, Tkon, okolica Zadra (Biograd, Drage, Ist), u Istri (Pore, Pula, Rovinj), u Podravini, oko Bjelovara Smoljanovi: Neviane Smreki: drelac; Hrvatsko Zagorje Sopta: Banj; okolica Vukovara, Osijeku; (nema ga u Banju u popisu iz 2004.) Sovulj: drelac; Split i okolica Omia Staglii: Paman; Paman, Rijeka, ibenik Staki: Banj Stazi: Paman; Paman, okolica Koprivnice i Nove Gradike, okolica Splita, Osijeka Stevanovi: drelac; doseljeno iz Bosne; u Hrvatskoj najee u istonoj Slavoniji Stocco: Paman; LP navodi prezime u varijanti Stoco samo u Puli Stojanovi: Banj; dosta raireno po Hrvatskoj, naroito u Slavoniji Stoli: Paman Stori: Neviane; Neviane, okolica ibenika, Split, Zadar

173

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Strgai: Banj, Paman; Veli I, Zadar, Split; (nema ga u Banju u popisu iz 2004.) Strohmaier: Tkon; LP ne navodi prezime u svom popisu Stvori: Paman Sunor: drelac Sua: drelac; kolica Zagreba, okolica Graaca Suac: drelac Sutlovi: drelac; drelac, o. I, Zadar, Zagreb; (nema ga u popisu iz 2004. u drelcu) agi: drelac amec: Kraj andri: Ugrini; Ugrini, Betina (Murter), Korlat (Benkovac) ari: Barotul Tkon; Barotul, Paman, Tkon, jako prezime, dosta raireno po cijeloj Hrvatskoj arin: Dobropoljana; Dobropoljana, o. Ugljan, okolica Zadra, Dubrovnik, Split esto-Bai: Dobropoljana; esto potvreno po Slavoniji i oko Sinja, LP ne navodi kombinaciju ieta: Tkon, Banj; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu ii: Paman; Paman, Zadar, okolica Bjelovara, zapadna Slavonija, Dubrovnik, Zagreb, Zadar igora: drelac, doseljeno iz Benkovca; LP biljei prezime samo u Vukovaru kara: drelac; drelac, najee oko Zadra (Benkovac, kabrnja, Luka, drelac), Splita, Slavonskog Broda; karica: Tkon, (vikenda) kofli: Mrljane kontra: Mrljane; Mrljane, Zadar kontra-Medi: Neviane; LP ne biljei ovu kombinaciju; (nema ga u popisu iz 2004.) krokov: Neviane; Neviane, Zadar, Biograd, Rijeka, o. Krk kunca: Kraj; okolica Rijeke i Senja, zapadna Slavonija, o. Rab ljivac: Banj, doseljeno iz Slavonije; LP ga smjeta u Slavoniju migoc: Tkon, (vikenda) okota: drelac; drelac, Zadar, Zagreb okota-Mea: drelac; LP ne biljei ovo dvojno prezime; Mea zabiljeeno samo u Bjelovaru opta: Banj; arengrad (Vukovar); (nema ga u Banju u popisu iz 2004.) poljari-Gluhak-Mai: drelac; LP ne biljei ovo viestruko prezime, poljari vrlo proireno u kontinentalnoj Hrvatskoj (jako), Gluhak u zapadnoj Slavoniji i Hrvatskom Zagorju, Mai u Rijeci ram: Tkon, (vikenda) tefan: Mali Paman,(vikenda) tori: Neviane; Neviane, Podravska Slatina, Zagreb tuk: drelac vonja: Mali Paman, (doseljen prije 15-ak godina) Tadija: Paman; Paman, okolica Jastrebarskog i Virovitice Taroki: drelac; drelac, Zadar, Rijeka Temmel: Tkon, (vikenda) Terzin: drelac Thyssen: Mrljane Tiina: Paman Tisaj: Barotul Tituli: Paman, Tkon; Tkon, Zadar Toich: Neviane Tolja: Neviane, Dobropoljana; Neviane, okolica Dubrovnika, Preko (Ugljan), Zadar, Rijeka, Zagreb (nema ga u Dobropoljani u popisu iz 2004.) Tomasov: Dobropoljana; Dobropoljana, Zadar, o. Rava, Zagreb Tomaevi: Barotul, Paman; Barotul, prezime potvreno po cijeloj Hrvatskoj, a najee u zapadnoj Slavoniji Travica: Mrljane; Mrljane, okolica ibenika, zapadna Slavonija, okolica Osijeka, Gospia

174

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Trnski: Tkon; okolica Koprivnice, Bjelovara Tschonitsch: drelac Tudorov: Neviane; LP ne navodi ovo prezime u svom popisu Tudorovi: Neviane; Neviane, Zadar Tuli: drelac Turudi: drelac Tustonji: Mrljane Ugrini: Kraj; Tkon, Ugrini; Tkon, Ugrini, okolica Daruvara, Pakraca, Biograd, Zadar Uroevi: drelac Unik: Tkon, (vikenda) Veljkovi: drelac Veri: Paman; Paman, okolica Varadina, Koprivnice, Rijeke, Zadar, Vinjerac (Zadar) Vidov: Banj; Neviane, Zadar, otoci oko Zadra, zapadna Slavonija, Zagreb Vidovi: Paman, Tkon; Tkon, jako prezime proireno po cijeloj Hrvatskoj Vinkovi: Tkon, (vikenda) Vitas: drelac Vlai: Kraj Vojvodi: Tkon; Tkon, prezime dosta raireno po cijeloj Hrvatskoj Vrandei: Tkon, (vikenda) Vuki: Banj, Tkon; dosta raireno prezime po cijeloj Hrvatskoj, najee oko Zadra Vukoa: drelac Vukovi: Neviane; spada u vrlo jaka prezimena u Hrvatskoj Vuli: Paman Wagner: Kraj Yuresko: Mrljane Zalovi: Tkon; Tkon, okolica Gospia, zapadna Slavonija Ziberi: drelac Zrna: Barotul Zupanec: Kraj; Osijek, Zagreb ager: Tkon, vikenda alac: Tkon, vikenda ganec: Tkon; Posavina, Hrvatsko Zagorje, (nema ga u popisu iz 2004.) ili: Tkon, (vikenda) Bibliografija Opa djela : BABI, S. 1975. Prezimena, toponimi, etnici i ktetici u knjievnom jeziku, Jezik 23: 139-144. DAUZAT, A. 1956. Les noms de personnes, Paris: Librairie Delagrave. FRANI, A. 1996. Pregled mijena imenske formule i osobnog imena u njoj (na primjerima iz meimurske antroponimije), Rasprave instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 22: 17-36. FRANI, A. 2002. Meimurska prezimena, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. JAKI-CESTARI, V. 1972. Etniki odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena, Radovi Zavoda za povijesne znanosti u Zadru 19: 99-165. JAKI-CESTARI, V. 1974. enska osobna imena i hrvatski udio u etnosimbiotskim procesima u Zadru do kraja XII. stoljea, Radovi JAZU u Zadru 21: 291-337.

175

BARBARA VODANOVI, Prezimena na otoku Pamanu

HIERONYMUS I (2007), 157-176

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

MARETI, T. 1886. O narodnim imenima Hrvata i Srba, Rad JAZU, 81, 82. PETI, M. 1998. Koje su imenske rijei etnici i etnonimi?, Folia onomastica croatica 6: 99-112. IMUNOVI, P. 1986. Istonojadranska toponimija, Split: Logos. IMUNOVI, P. 1996. Hrvatska prezimena, Zagreb: Golden marketing. VINJA, V. 1986. Jadranska fauna etimologija i struktura naziva I i II, Zagreb Split: JAZU/Logos. Rjenici: ANI, V. 1991. Rjenik hrvatskog jezika, Zagreb: Novi Liber. DE FELICE, E. 1997. Dizionario dei cognomi italiani, Milano: Mondadori. DORIA, M. 1991. Grande Dizionario del Dialetto Triestino, Trieste: Ed.Trieste Oggi. HURM, A. 1988. Njemako-hrvatski ili srpski rjenik, VIII. izdanje, Zagreb: kolska knjiga. MIOTTO, L. 1984. Vocabolario del dialetto veneto-dalmata, Trieste: Edizioni Lint. Leksik prezimena SRH, 1976. Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske. Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, 1955. Zagreb: JAZU , tom 1, 2, 13, 14. SKOK, P. 1971/74. Etimologijski rijenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb: JAZU. IMUNDI, M. 1988. Rjenik osobnih imena, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

Les noms de famille sur lle de Paman aujourdhui Resum

Notre corpus des noms de familles de lle de Paman consiste en ralit de la liste des noms de familles attests dans le Leksik prezimena RH et dans les registres des recensement des votes pour les annes 1995 et 2004. Lanalyse utilise dans cette tude est fonde sur le modle qui offre quatre composants de motivation de base dans la construction des noms de familles, tels que: prnoms, surnoms, noms de metriers et noms dorigine, ainsi que deux formes morphologiques, tels que: existence ou inexistence des suffixes patronymiques dans la formation des noms de familles.

176