You are on page 1of 4

ASTMA Pi e: prim. dr. sc.

Sanja Popovi -Grle, specijalist za plu ne bolesti Klinika za plu ne bolesti Jordanovac Astma se definira kao kroni na upala di nih putova koja nije infektivne (zarazne) naravi, ve pripada imunolo kim bolestima. U astme postoji rana alergijska reakcija u bronhima, posredovana imunoglobulinima E, koja se iskazuje bronhospazmom te kasna reakcija, posredovana stani nim imunitetom, ije su posljedice upalne promjene stijenke di nih putova, koje su odgovorne za njezine dugo-trajne simptome. Astma nije isklju ivo alergijska bolest. U otprilike polovice slu ajeva u odraslih osoba ona je nealergijska bolest ili je mi na dana njem stupnju dijagnostike alergija ne mo emo kao takvu dijagnosticirati. Oba oblika astme lije e se gotovo isto, osim to kod alergijske astme mo emo poduzeti vi e preventivnih mjera, a one ponekad mogu uspje no otkloniti bolest. Tipi ni simptomi astme su nagli nastanak ote anog disa-nja uz ka alj i sviranje u prsima. Osim gu enja, neki bole-snici opisuju osje aj stezanja, pritiska ili te ine u prsima i slabije podno enje tjelesnog napora. U estali suhi ka alj, osobito no u, a pogotovo ako taj ka alj nije vezan uz povi enu temperaturu i respiracijski infekt, sumnja je na astmu. Osim toga, astma je vrlo esto povezana s alergijskim rinitisom, reakcijom gornjih di nih putova. Ona se iskazuje kihanjem, curenjem vodenaste sekrecije iz nosa ili za epljeno u nosa, povremeno i s nadra ajnom reakcijom o iju. Ti su simptomi ponekad cjelogodi nji ili se pojavljuju uvijek u isto godi nje doba. Dijagnostika Dijagnostika je astme kompleksna i sofisticirana te po-stoje brojne metode i mogu nosti pra enja niza parametara koji otkrivaju bolest. Osnova je dijagnostike razgovor s bolesnikom i mjerenje plu ne funkcije, naj e e spirometrije. Kroz razgovor razlu e se tegobe bolesnika, na ini se fizikalni pregled, a potom slijede dijagnosti ke metode, ovisno o mogu nostima zdravstvenog centara u kojima se bolesnici pregledavaju. Najmanje to mo emo u initi za bolesnika jest mjerenje pokazatelja plu ne funkcije PEF-a (najve i ekspiracijski protok zraka), uz pomo maloga prenosivog aparata mjera a vr nog protoka zraka (peak-flow meter), uz procjenu reverzibilnosti. Reverzibilnost se odnosi na pobolj anje pokazatelja PEF-a za 15% ili vi e od po etnog mjerenja nakon 15-30 minuta od inhalacije salbutamola (Ventolina). Time se procjenjuje pobolj ava li se iza primjene lijeka protok zraka kroz di ne putove, to je osnovno obilje je astme i sa sigurno u razlikuje astmu od druge naj e e bolesti sa su enjem di nih putova KOPB-a (kroni ne opstuktivne plu ne bolesti). Nakon postavljanja dijagnoze astme, potrebno je strpljivo i redovito uzimati propisane lijekove. Astma pripada skupini bolesti u kojih se stanje neuzimanjem lijekova
Page 1 of 4

pogor ava, nastaju nepopravljive posljedice poput komplikacija nelije ene e erne bolesti ili povi enog krvnog tlaka. Ako se astma ne lije i, nastat e deformacije di nih putova s infilitiranom sluznicom, umno enim lijezdama za izlu ivanje sluzi i o iljnim tkivom izme u sluznice i zadebljalog mi i nog sloja, to se danas naziva remodeliranje bronha. Remodeliranje bronha trajna je posljedica astme koju je u ovom stupnju bolest te ko lije iti. Prirodni tijek astme pokazuje varijabilnost, to zna i da nakon razdoblja pobolj anja slijedi sigurno pogor anje. Ono to se razlikuje u bolesnika s astmom je du ina razdoblja zdravlja i u estalost pogor anja. Naj e i uzroci nastanka egzacerbacija astme, odnosno pogor anja bolesti, jesu virusne infekcije. Smatra se da ba one uzrokuju egzacerbaciju u 85% slu ajeva u djece, a u oko 60% slu ajeva u odraslih. Tijekom infekcije astmati ni bolesnici obi no trebaju vi e doze lijekova za astmu (i inhalacijskih kortikosteroida i simptomatika) koje uzimaju prosje no od 7 do 14 dana, a ponekad i do est tjedana zbog pogor anja di nih smetnji, nakon ega obi no ponovno nastupa stabilno stanje bolesti. Osim virusa, koji su glavni pokreta i (trigger) pogor anja astme, tu su i ostali uzro nici di nih infekcija (bakterije, gljivice). U alergi nih osoba bolest pogor avaju pelud, ku na pra ina, ivotinjska dlaka ili plijesni. U velikog broja astmati ara esti trigger tjelesni je napor. U ak petine bolesnika s astmom i lijekovi mogu uzrokovati akutni astmatski spazam, pri emu ga naj e e mo e potaknuti acetil-salicilna kiselina. U tih osoba postoji kri na reakcija na veliku skupinu lijekova nesteroidnih antireumatika, i kombiniranih analgetika koji se esto upotrebljavaju u svakodnevnoj uporabi. U stanovitog dijela bolesnika astmati ne tegobe pogor avaju promjene toplo-hladno, magla ili drugi aerosoli, kao i dim cigareta. Astmu je te e kontrolirati ako osoba ima refluks ezofagitis, o te enje sluznice zavr nog dijela jednjaka, prije njegovog ulaska u eludac. Ovo o te enje nastaje kada se sadr aj eluca vra a u jednjak, pri emu sluznica jednjaka nije pripremljena za taj kiseli sadr aj, pa bude nagri ena. Dodatno o te enje sluznice jednjaka, koje mo e biti vrlo te ko, nastaje ako je u sluznici eluca prisutna bakteriju Helicobacter pylori. Ponekad, osobito tijekom no i, sadr aj eluca preko jednjaka nesvjesno dolazi do drijela i glasnica i ulazi u di ne putove, to zna ajno iritira bronhe, javlja se ka alj i stanje astme se pogor ava. Postoje i osobe na koje iznimno lo e utje u emocionalni stresovi. Pogor anje ili egzacerbacija astme mo e biti po ivot opasno stanje, pri emu ote ano disanje i pad kisika u krvi mo e biti toliko jako da bolesnik izgubi svijest, a ako se ne primijeni terapija, mo e nastupiti smrt. Da bi se takva pogor anja prepoznala na vrijeme i sprije ile posljedice, najvi e e pomo i samopra enje bolesti uz pomo prakti nog mjera a vr nog protoka (peak-flow
Page 2 of 4

meter) koji mjeri najve i ekspiracijski protok zraka, parametar PEF (peak expiratory flow). Rije je o maloj jednostavnoj spravi, koja ima usni nastavak i kazaljku sa skalom. Bolesnik puhne najve om snagom i brzinom kroz usni nastavak, a kazaljka se proporcionalno tome pomakne na skali. Broj koji se dobije usporedi se s o ekivanom vrijedno u za zdravu osobu te dobi, spola i visine te dobijemo postotak od pretpostavljene vrijednosti. Taj postotak kriterij je za o itanje nalaza. Smanjenje vrijednosti do 20% od normale (PEF preko 80% od o ekivanih vrijednosti) mo e se tolerirati kao uobi ajena varijabilnost. Ako je PEF izme u 60% i 80% od normale, tada je potrebno poja ati doze lijekova, a ako je PEF ispod 60% od o ekivane vrijednosti treba potra iti lije ni ku pomo . Cilj lije enja astme jest to manje znakova bolesti (gotovo da ih nema), to manje potrebe za beta2 agonistima kratkog djelovanja (gotovo da ih bolesnici ne trebaju upotrebljavati), bez potreba za hitnim intervencijama i naravno bez potrebe za bolni kim lije enjem, to manje nuspojava lijekova (gotovo da ih nema), to bolje podno enje tjelesnih aktivnosti (gotovo bez ograni enja) i odr anje normalne plu ne funkcije. Kada su zadovoljeni svi navedeni elementi ka emo da je postignuta kontrola astme. Lije enje Da bi astma bila dobro kontrolirana, nu no je redovito uzimati protuupalne lijekove. Zlatni standard u skupini protuupalnih lijekova inhalacijski su kortikosteroidi koji dokazano uspje no spre avaju posljedice astme. Kortikosteroidi su hormoni kore nadbubre ne lijezde koji su u normalnim okolnostima prisutni u na em tijelu, ali kada ih dajemo radi terapije, dajemo ih u ve im koncentracijama. Kortikosteroidi primijenjeni u obliku injekcija ili tableta mogu imati sistemske nuspojave (ne eljene posljedice). Njihovu je primjenu potrebno bri no razmotriti radi odnosa koristi za osnovnu bolest koja se lije i i mogu ih tetnih nuspojava. Me utim, u slu aju inhalacijskih kortikosteroida cijela je pri a o nuspojavama svedena na minimum. Lijek primijenjen u obliku inhalacije udi e se i ulazi samo u di ne putove, tamo gdje treba posti i eljeni u inak, a ne ulazi u cirkulaciju. Prema tome nema ga nigdje drugdje u tijelu i ne mo e na initi tetu. To na mjerenja koncentracije kortikosteroida u krvi pokazala su da koli ina do 500 mikrograma ( g) kortikosteroida u inhalaciji (doze se naj e e iskazuju za beklometazon dipropionat BDP, a ostali se oblici kortikosteroida prera unavanju kao ekvivalent BDP), ne ostavlja tragove lijeka u krvi. Astmu ve inom lije imo s dozama inhalacijskih kortikosteroida ni im od 800 g u odraslih, a s jo ni im dozama u djece. U dugotrajnim kontroliranim studijama primjene inhalacijskih kortikosteroida kod djece pokazalo se kako je lijek siguran i nema trajnih negativnih u inaka, nego da dugoro no samo mo e pomo i u spre avanju te kih oblika astme u odrasloj dobi. Jedina e a nuspojava inahalacijskih kortikosteroida je oralna kandidijaza, nakupljanje gljivica u usnoj upljini. Iskazuje se ote anim gutanjem i pe enjem u drijelu, bezazlena je i lako se lije i primjenom lokalnih lijekova u otopini ili gelu. Mo e se sprije iti ispiranjem usne
Page 3 of 4

upljine vodom nakon inhalacije (udisanja) lijeka. Zaklju ak je, dakle, da su kortikosteroidi u obliku inhalacija uspje ni i sigurni lijekovi. Indikaciju za po etak njihove primjene treba odrediti specijalist. Poslije nadle ni lije nik treba redovito pratiti u inak lijeka i tijek astme, povremeno ponavljati pretrage u bolesnika s astmom kod specijalista pulmologa, internista ili pedijatara. Nu no je i esto se savjetovati s tim specijalistima. Bez obzira na to postoji li neka alergija ili ne postoji, potrebno je primijeniti odre ene preventivne mjere u okoli u u kojemu borave osobe s astmom. U slu aju alergije to je izbjegavanje alergena (iz ku ne pra ine ili peludi). Za sve bolesnike s astmom vrijedi uputa da nikako ne smiju biti izlo eni dimu cigareta, ni aktivno ni pasivno. U dimu cigareta ima 4000 raznih kemijskih tvari koje dugogodi njim inhaliranjem mogu o tetiti krvne ile, di ne putove, eludac (jer poti e lu enje kiseline u elucu), ko u, o i i svaki drugi djeli na eg tijela. Osobito lo e djeluje na alergiju jer pove ava stvaranje alergolo kog protutijela IgE i time je pogor ava. Izdisanje dima cigarete kroz nos, ali i njegovo pasivno ili aktivno udisanje, na astmati ara tako er djeluje pogubno jer uni tava prirodne trepetljike u nosu koje odstranjuju sluz i strane estice. Zbog toga se prirodna obrana u nosu smanjuje te nos ne izvr ava va ne funkcije koje bi trebao: ne grije zrak, ne vla i ga i ne odstranjuje estice, tako da zrak koji ulazi u plu a nije dovoljno kvalitetan. U di nim putovima uni tavaju se tako er prirodne trepetljike na di nim stanicama, poti e se umno avanje vr astih stanica i olak ava prianjanje (adhezija) bakterija. Zbog toga je protok zraka ote an te se pogor avaju svi ostali simptomi astme. Uz razumijevanje bolesti od koje boluju, primjenu preventivnih mjera, uz redovito i prilago eno uzimanje lijekova koji su posljednjih desetak godina bitno pobolj ani, danas bolesnici s astmom mogu ivjeti pun i normalan ivot bez ograni enja.

AJEVI ZA UBLA AVANJE SIMPTOMA ASTME y y y y y y Timijan Divizma sitno cjetna Crni sljez Crni aj Komora Ginko Bilboa

Page 4 of 4