Pravilnik o Mjernom Mjestu Krajnjega Kupca

PRAVILNIK O MJERNOM MJESTU KRAJNJEGA KUPCA/PROIZVOAA
MOSTAR, lipanj 2009.
Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca
Sadraj:
1 OPE ODREDBE .....................................................................................................................3 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.5.1 1.5.2 1.5.3 Predmet pravilnika .......................................................................................................3 Cilj pravilnika ................................................................................................................4 Podruje primjene Pravilnika........................................................................................4 Definicije izraza koritene u Pravilniku .........................................................................5 Standardi, zakoni, propisi i preporuke koje se koriste u Pravilniku...............................8 Standardi ....................................................................................................................8 Zakoni.........................................................................................................................9 Propisi i preporuke....................................................................................................10
2 KARAKTERISTIKE OPREME NA MJERNOM MJESTU................................................................11 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 2.9 2.10 2.11 Mjerni ormari - dimenzije, materijal i stupanj zatite.........................................................11 Mjesto ugradnje ormaria ......................................................................................................14 Elementi zatite na mjernim mjestima .................................................................................14 Brojila ........................................................................................................................................18 Limitatori ...................................................................................................................................22 Uklopni satovi...........................................................................................................................23 Mjerni transformatori...............................................................................................................24 Spojni vodovi............................................................................................................................26 Redne stezaljke .......................................................................................................................27 Komunikacija s brojilom i razvoj sustava za daljinsko oitavanje....................................27 Nain montae opreme na mjernom mjestu .......................................................................28
3 OBVEZE, NADLENOSTI DISTRIBUTERA, KRAJNJEGA KUPCA, PROIZVOAA I OSTALIH SUBJEKATA IZ PODRUJA OBRAUNSKIH MJERENJA .............................................................29 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 Obveze distributera.................................................................................................................29 Obveze krajnjega kupca.........................................................................................................29 Obveze proizvoaa ...............................................................................................................30 Vlasnitvo nad obraunskim mjernim mjestom ..................................................................31 Uspostava mjernoga mjesta i putanje pod napon............................................................31 Odravanje, kontrola, zamjena opreme i izmjetanje mjernoga mjesta........................32 Podatci obraunskoga mjernog mjesta ...............................................................................32
1
JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar
4 ZAVRNE ODREDBE..........................................................................................................................34 4.1 4.2 4.3 4.4 Usklaivanje sastava mjernoga sloga na postojeim mjernim mjestima .......................34 Usklaivanje sastava mjernoga sloga na postojeim mjestima predaje elektrine energije .....................................................................................................................................34 Usklaivanje dokumentacije..................................................................................................34 Stupanje na snagu ..................................................................................................................34
5 PRILOZI ..................................................................................................................................................35
Sukladno lanku 45. Opih uvjeta za isporuku elektrine energije
(Slubene novine
Federacije BiH broj 35/08), lanka 112. Statuta JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i lanka 24. Poslovnika o radu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je 25. lipnja 2009. godine/ I-5355/09 usvojila
PRAVILNIK O MJERNOM MJESTU KRAJNJEGA KUPCA
OPE ODREDBE
1.1 Predmet Pravilnika

1) Pravilnikom o mjernom mjestu krajnjega kupca/proizvoaa (u nastavku Pravilnik) utvruju se osnovni opi i tehniki zahtjevi i uvjeti koje mora ispunjavati mjerno mjesto krajnjega kupca/proizvoaa, te odreuju meusobna prava i obaveze distributera i krajnjih kupaca/proizvoaa u podruju obraunskoga mjerenja elektrine energije. 2) Pravilnikom se takoer utvruju osnovni opi i tehniki zahtjevi koje mora ispunjavati mjerno mjesto primopredaje elektrine energije drugim elektroprivrednim subjektima. 3) Mjerno mjesto tretirano Pravilnikom predstavlja krajnju toku prikljuka definiranoga lankom 4 Opih uvjeta za isporuku elektrine energije (Slubene novine FBiH 35/08). 4) Pravilnik o mjernom mjestu, osim ostalog utvruje: a) mjesto postavljanja prikljuno-mjernog ormaria kod krajnjega kupca, b) dimenzije, materijal i stupanj zatite, c) pripadajuu opremu u ormariu, d) kriterije za izbor i sastav mjernoga sloga, e) usvojene tipove i klase tonosti mjernih ureaja, u zavisnosti od naponske razine, vrne snage, kategorije i grupe potronje, f) usvojene tipove ureaja za upravljanje tarifama, g) uvjete za koritenje mjernih ureaja, h) komunikacijske ureaje,
JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar 3
i) obaveze i nadlenosti distributera, krajnjeg kupca/proizvoaa i ostalih subjekata u oblasti obraunskih mjerenja, j) obaveze usuglaavanja lokacije i sastava mjernog sloga na postojeim mjernim mjestima, k) obaveze prilagoenja postojee dokumentacije distributera. l) stupanje na snagu. 5) Pravilnik o mjernom mjestu dostavlja se FERK-u na uvid. 6) Pravilnik o mjernom mjestu krajnjega kupca sukladno lanu 45 Opih uvjeta za isporuku elektrine energije (Slubene novine FBiH 35/08) bit e dostupan na web stranici distributera kao i u svim ovlatenim uredim distributera za odnose s korisnicima.
1.2 Cilj Pravilnika

Poslovanje u uvjetima uvoenja trita elektrine energije zahtjeva brzo i jeftino oitanje parametara mjerodavnih za obraun, nadzor i praenje gubitaka, jednostavnu promjenu tarifnih stavova, pa i mogunost ostvarenja upravljanja potronjom. Najjednostavniji je nain da se ovo postigne uspostava dvostrane daljinske komunikacije AMM centar obraunsko mjerno mjesto. Pravilnik o mjernom mjestu ima za cilj uvaavajui odredbe Opih uvjeta za isporuku elektrine energije (Slubene novine FBiH 35/08) izvriti tipizaciju i standardizaciju opreme na mjernom mjestu kojima e se na najjednostavniji nain ispuniti gore navedeni zahtjevi.
1.3 Podruje primjene Pravilnika

Sva mjerna mjesta na distribucijskim naponskim razinama 35 kV,20 kV,10 kV i 0,4 kV, koja budu projektirana, izvedena ili rekonstruirana poslije stupanja na snagu Pravilnika moraju udovoljavati njegovim odredbama.
1.4 Definicije izraza koritene u Pravilniku

Pojmovi i definicije koje se koriste u odredbama Pravilnika, uz one koje imaju znaenja utvrena Zakonom o elektrinoj energiji (Slubene novine Federacije BiH, broj: 41/02), Opim uvjetima za isporuku elektrine energije (Slubene novine Federacije BiH, broj: 35/2008 ), Pravilnikom za tarifnu metodologiju i tarifne postupke, Tarifnim stavovima za korisnike distribucijskih sistema i Tarifnim stavovima za nekvalificirane kupce, Mrenim pravilima i Pravilnikom o prikljucima su slijedee: AMR/AMM centar (Automatic meter reading/management center) predstavlja centar daljinskoga oitavanja i upravljanja mreom pametnih brojila . Brojilo elektrine energije (u daljem tekstu: brojilo) oznaava ureaj koji mjeri i registrira potronju elektrine energije na obraunskom mjernom mjestu, prema vaeim propisima u podruju mjeriteljstva. Distributer oznaava elektroprivredno drutvo koje posjeduje FERK-ovu dozvolu za rad licenciju za obavljanje djelatnosti distribucije elektrine energije. EN norma standard je kojeg je odobrio CENELEC-a (Europski komitet za standardizaciju u elektrotehnici). Faktor snage omjer je aktivne i prividne snage. FERK je Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine osnovana zakonom o elektrinoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine.(Slubene novine Federacije BiH broj 41/02,24/05 i 38/05). IEC standard je standard kojeg je odobrio Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo. Individualnim stambenim ili poslovnim objektom (koji je predmet Pravilnika)
podrazumijeva se objekt s 4 ili manje mjernih mjesta Jalova energija oznaava mjeru proizvedene ili potroene jalove snage u odreenom vremenskom razdoblju. Izraena je u kilovarsatima (kVArh), megavarsatima (MVArh). Jalova snaga imaginarna je komponenta prividne snage. Obino se izraava u kilovarima (kVAr) ili megavarima (MVAr). Klasa tonosti predstavlja opseg mogue pogreke koju mjerni ureaj ili mjerni slog ne prelazi tokom koritenja unutar deklariranoga mjernog opsega i deklariranih radnih uvjeta, te unutar vaeega razdoblja ovjere.
Krajnji kupac je kupac koji elektrinu energiju kupuje za vlastite potrebe. Limitator je ureaj namijenjen za ograniavanje strujnog optereenja koje prelazi vrijednosti odobrene prikljune snage iz elektroenergetske suglasnosti. Mjerno mjesto primopredaje elektrine energije predstavlja mjesto u mrei na kojem se vri predaja i/ili preuzimanje elektrine energije, te na kojem prestaje odgovornost jednoga elektroprivrednog subjekta i prelazi na drugi elektroprivredni subjekt. Mjerni ormar je ormar u koji se smjetaju mjerni i pomoni ureaji koji se koriste za mjerenje elektrine energije i/ili snage Mjerni slog je skup mjernih i pomonih ureaja na mjernom mjestu. Mjerni transformatori transformiraju vrijednosti visokih napona ili struja na vrijednosti koje su prikladne za ispravan rad brojila, mjernih instrumenata, zatitnih i regulacijskih ureaja. Mjerno mjesto oznaava mjesto u distribucijskoj mrei na kojem se mjeri elektrina energija i/ili snaga koju kupac preuzima iz distribucijske mree, odnosno koju proizvoa daje u distribucijsku mreu. Mjerni i pomoni ureaji ukljuuju brojila elektrine energije, strujne i naponske mjerne transformatore, spojne vodove, osigurae, ureaje za upravljanje tarifama, limitatore, komunikacione ureaje, ureaje za registriranje srednje snage i sumarnih obraunskih veliina i slino. Multifunkcijsko brojilo oznaava ureaj za mjerenje radne energije, jalove energije, snage i drugih energetskih veliina, kao i parametara kvalitete elektrine energije na obraunskom mjernom mjestu, prema vaeim propisima u podruju mjeriteljstva. Obraunsko razdoblje oznaava vremensko razdoblje, izmeu dva oitanja mjernoga ureaja radi obrauna utroka elektrine energije i snage za koji se izdaje raun krajnjem kupcu. Opi uvjeti za isporuku elektrine energije propisuju ope energetske i tehnike uvjete, te ekonomske odnose izmeu proizvoaa, distributera, opskrbljivaa, korisnika mree i krajnjeg kupca elektrine energije ukljuivi i podnosioca zahtjeva za dobivanje elektroenergetske suglasnosti. Pametno brojilo oznaava multifunkcijsko brojilo integrirano u sustav za daljinsko oitavanje.
Prikljuak znai sklop elektrinih vodova i ureaja, srednjeg i niskog napona, ukljuujui i obraunsko mjerno mjesto, kojima se objekt kupca/proizvoaa povezuje s distributivnom mreom. Proizvoa oznaava fiziko ili pravno lice, koje proizvodi elektrinu energiju i posjeduje FERK-ovu dozvolu za rad - licenciju za obavljanje djelatnosti proizvodnje elektrine energije. Radna energija oznaava mjeru proizvodene ili potroene radne snage u odreenom vremenskom razdoblju. Izraena je u kilovatsatima (kWh), megavatsatima (MWh) ili gigavatsatima (GWh). Radna snaga oznaava realnu komponentu prividne snage, obino izraenu u kilovatima (kW) ili megavatima (MW). Spojni vodovi su vodovi koji se koriste za spajanje i prikljuenje elemenata mjernoga mjesta. Ukupni THD faktor napona (Ukupni faktor harmonijskoga izoblienja napona -Total voltage harmonic distortion) je mjera udjela sume efektivnih vrijednosti viih harmonika napona i efektivne vrijednosti osnovnog harmonika napona.
THD(%) =
100 U1
U
i=2
40
Pri emu je Uh efektivna (maksimalna) vrijednost h-tog harmonika, a U1 harmonika napona.
temeljnoga
Ukupni THD faktor struje (Ukupni faktor harmonijskog izoblienja struje Total current harmonic distortion) je mjera udjela sume efektivnih vrijednosti viih harmonika struje i efektivne vrijednosti osnovnoga harmonika struje.
THD(%) =
100 I1
I
i=2
40
Pri emu je Ih efektivna (maksimalna) vrijednost h-tog harmonika, a I1 temeljnog harmonika. Ugovor o koritenju distribucijske mree predstavlja ugovor sklopljen izmeu
opskrbljivaa, krajnjega kupca ili proizvoaa s distributerom sukladno Opim uvjetima za isporuku elektrine energije. Uklopni sat je ureaj koji omoguava vietarifno mjerenje elektrine energije i ostvarene vrne snage pomou brojila elektrine energije, kao i lokalni prikaz memoriranih podataka. Viekatnim stambenim ili poslovnim objektom (koji je predmet Pravilnika) podrazumijeva se objekt s vie od 4 mjerna mjesta.
Vrno optereenje je najvee prosjeno 15-minutno optereenje u obraunskom razdoblju. Zajednika potronja u stambenim i/ili poslovnim objektima je potronja elektrine energije, koju ostvaruje vie kupaca u stambenim i/ili poslovnim objektima, a registrirana se na posebnim brojilima. Zakon oznaava Zakon o elektrinoj energiji Federacije BiH.
1.5 Standardi, zakoni, propisi i preporuke koje se koriste u Pravilniku

1.5.1 Standardi
Pri izradi su Pravilnika koriteni slijedei standardi: 1) CEI IEC 50 (441), 1984-Rasklopne aparature i osigurai. Meunarodni elektrotehniki rjenik. 2) CEI IEC 50 (826), 1982-Elektrine instalacije u zgradama. Meunarodni elektrotehniki rijenik. 3) 4) CEI IEC 529, 1989-11-Stupnjevi zatite ostvareni pomou kuita (IP kod). CEI IEC 536, 1976-Klasifikacija elektrinih i elektronskih ureaja obzirom na zatitu od elektrinih udara. 5) 6) CEI IEC 449, 1973- Opsezi napona za elektrine instalacije u zgradama. CEI IEC 364-3, 1993-03-Elektrine instalacije u zgradama. Ope karakteristike i klasifikacija. 7) CEI IEC 364-4-41, 1992-10- Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni zahtjevi. Zatita od elektrinih udara.. 8) CEI IEC 364-4-42, 1980-Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni zahtjevi. Zatita od toplinskog djelovanja. 9) CEI IEC 364-4-43, 1977-Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni zahtjevi. Nadstrujna zatita. 10) CEI IEC 60 364-5-51, 1997-06-Elektrine instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje elektrine opreme. Opa pravila. 11) CEI IEC 364-5-523, 1983-Elektrine instalacije u zgradama. Elektrini razvod.Trajno doputene struje.
12) CEI IEC 60 364-5-51, 1997-06-Elektrine instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje elektrine opreme. Uzemljenje i zatitni vodii. 13) CEI IEC 64 (Central office) 173, 1988-Elektrine instalacije niskog napona. Provjeravanje uvjeta za zatitu automatskim iskljuenjem napajanja. Mjerenje otpora uzemljivaa. 14) CEI IEC 64 (Central office) 169, 1987-Elektrine instalacije niskoga napona. Izbor mjera zatite od elektrinoga udara ovisno o vanjskim utjecajima. 15) CEI IEC 60 227-3, 1997-11-Kabeli s izolacijom od PVC materijala, nazivnog napona do i ukljuujui 450/750 V. Vodii za fiksno oienje. 16) CEI IEC 60 227-1, 1998-03-Kabeli s izolacijom od PVC materijala, nazivnog napona do i ukljuujui 450/750 V. Opi zahtjevi. 17) CEI IEC 502, 1978-Elektroenergetika. Kabeli s izolacijom od termoplastinih materijala na bazi PVC, s platem od PVC ili termoplastinog polietilena, za napone do 10 kV. 18) CEI IEC 439-1, 1992-11-Niskonaponski sklopni blokovi. Tipski ispitani i parcijalno tipski ispitani blokovi. 19) CEI IEC 439-2, 1987-Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za tvorniki kompletirane blokove sa sabirnicama. 20) CEI IEC 439-3, 1990-12-Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove koji se instaliraju na mjestima gdje nekvalificirano osoblje ima pristup u njihovom koritenju. Distributivne ploe. 21) CEI IEC 439-4, 1990-12- Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove na privremenom mjestu ugradnje. 22) N.C5.250. 1980. JUS-Samonosivi kabelski snop s izolacijom od umreenog polietilena za nazivni napon do 0,6/1kV. 23) DIN 43627-Kuni prikljuni ormar - vanjske minimalne-maksimalne mjere.
24) DIN 43870-Mjesto za elektrino brojilo. 25) DIN 43871-Mali rasklopni blokovi do 63 A. 1.5.2 Zakoni
Pri izradi su Pravilnik koriteni sljedei zakoni i podzakonski akti: 1) Opi uvjeti za isporuku elektrine energije (Slubene novine Federacije BiH broj 35/08)
2) Pravilnik za tarifnu metodologiju i tarifne postupke (Slubene novine Federacije BiH broj 45/05) 3) Pravilnik za izdavanje dozvola-licencija (Slubene novine Federacije BiH broj 29/05) 4) Zakon o gradnji (Sl. listovi upanija) 5) Zakon o elektrinoj energiji (Slubene novine Federacije BiH broj 41/02, 24/05 i 38/05). 6) Zakon o zatiti na radu (Sl. list SR BiH, br. 22/90.) 1.5.3 Propisi i preporuke
Pri izradi su Pravilnika koriteni sljedei zakoni i podzakonski akti: 1) Zbirka elektrotehnikih propisa, I. knjiga, Savezni propisi, Sl. list SFRJ, 1989. 2) Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona, Sl 53/88. i Sl. 54/88. 3) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih transformatorskih stanica, Sl. 13/78. 4) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja i ureaja od poara, Sl. 74/90. 5) Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije, Sl. 9/87. 6) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona, Sl. 7/71 i 44/76. 7) Bilten broj 32 Hrvatske elektroprivrede Tehniki uvjeti za izvoenje kunih prikljuaka individualnih objekata, 1993. 8) Tehnika preporuka za niskonaponske prikljuke individualnih stambenih / poslovnih objekata, JP EP BiH, 1999. 9) Bilten broj 30 Hrvatske elektroprivrede Tehniki uvjeti za mjernu opremu na obraunskom mjernom mjestu na niskom i srednjem naponu,1993. 10) Bilten broj 33 Hrvatske elektroprivrede - Upute za izbor i ugradnju ograniavala strujnog optereenja (limitatora).
10
2 KARAKTERISTIKE OPREME NA MJERNOM MJESTU

2.1 Mjerni ormari - dimenzije, materijal i stupanj zatite
1) Mjerni ormar mora biti izraen od atestiranoga plastinog ili drugoga nehrajueg materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od previsokoga napona dodira 2) Mjerni ormar mora imati odvojen dio za prikljuenje i dio za smjetaj mjerne opreme. 3) Materijal od kojeg je napravljen mjerni ormar treba da zadovoljava sljedee uvjete: a) negorivost (samogasivost), b) odgovarajua mehanika vrstoa (zadovoljavajue elastinosti i debljine stjenke), c) zadovoljenje uvjeta s aspekta zatite od previsokoga napona dodira, d) otpornost na UV zraenje i starenje uslijed vremenskih utjecaja, e) postojanost na vremenske utjecaje bez dodatne antikorozivne zatite, 4) Osnovni konstruktivni zahtjevi za mjerni ormar: a) konstrukcija ormara mora biti izvedena tako da je onemoguen nastanak bilo kakvih deformacija koje bi mogle oteati ugradnju opreme, b) kuite ormara mora imati stupanj zatite koji e zadovoljiti zahtjeve mehanike vrstoe kao i prodora stranih tijela i tenosti u ormar (minimalni stupanj zatite IP43), c) na ormaru mora postojati mogunost ventiliranja prirodnim strujanjem zraka (izuzev ormara za poluizravno i neizravno mjerenje), d) zakljuavanje ormara mora biti izvedeno tipskim bravama (minimalno u tri toke), e) dizajn ormara mora omoguiti pristup kupca elektrine energije limitatoru (ukoliko se isti nalazi u ormaru), te oitavanje brojila elektrine energije i kontrolu uklopnog sata pri zatvorenim vratima ormara (izuzev ormara za viekatne stambene ili poslovne objekte, te ormara za poluizravno i neizravno mjerenje), f) na prikljunom dijelu ormara kao i prostoru u kojem su smjeteni strujni mjerni transformatori mora biti osigurana zatita od neovlatenoga pristupa, s mogunou plombiranja (preporua se zatitna maska od pleksiglasa koja se na nosae fiksira vijcima i maticama s otvorom za plombiranje),
g) mjerni ormar mora biti propisno obiljeen oznakom Opasnost od elektrine struje, h) svi ormari moraju posjedovati kontrolni list, odnosno atest proizvoaa. 5) Osnovni tipovi ormara za individualne objekte su: a) Prikljuno - mjerni ormar za standardni prikljuak PMO-1-SP, predvien za smjetaj jednog brojila i uklopnog sata (komunikacijskog ureaja). Mogunosti prikljuenja jednog vodia nazivnog presjeka do 25 mm2. Dimenzije ormara oko (vxxd) 660x440x250 mm. b) Prikljuno - mjerni ormar PMO-1,predvien za smjetaj jednog brojila i uklopnog sata (komunikacijskog ureaja). Mogunost prikljuenja dva vodia (prikljunog i prolaznog) nazivnog presjeka do 25 mm2. Dimenzije ormara cca (vxxd) 965x440x250 mm. c) Prikljuno - mjerni ormar PMO-2, predvien za smjetaj dva brojila i uklopnog sata (komunikacijskog ureaja). Mogunost prikljuenja dva vodia (prikljunog i prolaznog) nazivnog presjeka do 50 mm2. Dimenzije ormara cca (vxxd) 965x640x250 mm. d) Prikljuno - mjerni ormar PMO-4, predvien za smjetaj etiri brojila i uklopnog sata (komunikacijskog ureaja). Mogunost prikljuenja dva vodia (prikljunog i prolaznog) nazivnog presjeka do 70 mm2. Dimenzije ormara su cca (vxxd)
1065x840x250 mm.
e) Prikljuno-mjerni ormar za gradilini (privremeni)prikljuak PMO-1-GP, predvien za smjetaj jednog brojila i uklopnog sata (komunikacijskog ureaja). Mogunost prikljuenja dva vodia (prikljunog i prolaznog) nazivnog presjeka do 25 mm2. Dimenzije ormara su cca (vxxd) 965x440x250 mm. f) Ormari se izvode kao ugradni, nadgradni ili slobodnostojei. g) Ugradni ormari trebaju imati s prednje strane zatitni obrub irine 50 mm i mogu biti izraeni s dubinom (d) 200 mm. h) Kod ugradnih ormara ventilacijski otvori trebaju se nalaziti s prednje strane ormara i) U sluaju da se izvode kao nadgradni (montaa na stup niskonaponske mree ili temeljni nosa) ormari moraju biti opremljeni odgovarajuim adapterom za montau.
j) Materijal izrade je poliester ili inoks. 6) Osnovni tipovi ormara za viekatne objekte su: a) Glavni razdjelni-mjerni ormar (GRMO) predvien je za ugradnju u prizemlju viekatnih objekata (katnosti do prizemlje+5 katova). Ormar treba imati mogunost prikljuenja do dva vodia (prikljunog i prolaznog) nazivnog presjeka do 150 mm2. Dimenzije ormara su uvjetovane sastavom mjernog sloga i brojem prikljuenih krajnjih kupaca. b) Etani mjerno-razdjelni ormar (EMRO) predvien je za ugradnju po katovima viekatnih objekata (katnosti za vie od prizemlje +5 katova). Ukoliko je predvien za smjetaj do etiri brojila i uklopnog sata (komunikacijskog ureaja), ormar treba biti izraen kao PMO-4 (definiran u stavci 6), a u sluaju da je u ormar potrebno smjestiti vie od etiri brojila mogu se koristiti kombinacije ormara PMO-4 i PMO2(1). c) Ormari se izvode kao ugradni. d) Materijal izrade je poliester. 7) Osnovni tip ormara za poluizravno i neizravno mjerenje je MOPIN. a) b) c) Dimenzije ormara su cca (vxxd) 540x540x250 mm. Ormari se izvode kao ugradni, nadgradni ili slobodnostojei. Ugradni ormari trebaju imati s prednje strane zatitni obrub irine 50 mm i mogu
biti izraeni s dubinom (d) 200 mm. d) U sluaju da se izvode kao nadgradni (montaa na stup dalekovoda,
niskonaponske mree, dalekovoda ili temeljni nosa) ormari moraju biti opremljeni odgovarajuim adapterom za montau. e) Materijal izrade je poliester ili inoks.
13
2.2 Mjesto ugradnje ormaria

1) Mjerno mjesto treba postaviti na prikladno i uvijek pristupano mjesto za krajnjega kupca/proizvoaa i za distributera. 2) Mjerno mjesto krajnjega kupca postavlja se uz granicu s javnom povrinom ili na stup niskonaponske mree. Izuzetno, mjerno mjesto moe se postaviti na fasadu objekta, u zajednike prostorije u viekatnim stambenim objektima, te u energetskim objektima distributera. 3) Na jednom mjernom mjestu moe biti prikljuen samo jedan krajnji kupac, osim u sluajevima zajednike potronje u stambenim i/ili poslovnim objektima. 4) U stambenim zgradama koje imaju manje od 5 katova (katnosti do prizemlje +5 katova) glavni razdjelni-mjerni ormari (GRMO) ugrauju se na pristupanim, suhim i osvijetljenim mjestima (npr.blizu ulaznih vrata). 5) U zgradama koje imaju vie od 5 katova (katnosti za vie od prizemlje +5 katova) etani mjerno-razdjelni ormar (EMRO) ugrauju se u hodnicima po katovima i to to blie prolazu usponskih vodova. 6) U transformatorskim stanicama brojila se u pravilu smjetaju u komandne ormare (ormare upravljanja i zatite) ili u ormare energetskog razvoda u poseban odjeljak s mogunou zakljuavanja. Mogua je ugradnja brojila i u posebne ormarie montirane na zid transformatorske stanice. 7) Mjerno mjesto proizvoaa postavlja se na mjestu ugradnje prekidaa za odvajanje. 8) Mjerna stupove. 9) Krajnji kupac/proizvoa obvezan je dopustiti ugradnju mjernoga mjesta u skladu s gore navedenim odredbama. mjesta krajnjih kupaca/proizvoaa i mjerna mjesta isporuke drugim
elektroprivrednim drutvima na srednjem naponu mogu biti postavljena na dalekovodne
2.3 Elementi zatite na mjernim mjestima

Odabir elemenata zatite od preoptereenja i kratkog spoja na mjernim mjestima vri se u ovisnosti od nazivne struje prikljunog vodia, sastava mjernoga sloga i pomonih mjernih ureaja.
14
U pravilu se na mjernim mjestima na srednjem i niskom naponu ugrauju sljedei elementi zatite: 1) Tarifni (pancir) osigurai(TO) sljedeih tehnikih karakteristika: a) kuite od negorive plastike, stupanj zatite IP 20, b) nazivni napon kuita i taljivih uloaka 500 V a.c., c) nazivna struja kuita 25 A,35 A i 63 A, d) nazivna struja taljivih uloaka od 6A do 50 A, e) osigurake osnove od keramike, f) mogunost spajanja prikljunih kabela bez uporabe dodatnih kabelskih stopica, g) mogunost plombiranja kuita tarifnog osiguraa, h) mogunost provjere stanja patrona i lake zamjene istih u sluaju pregaranja, i) certificirani prema IEC standardima. 2) Rastavna osigura-sklopka (ROSNV) s NV taljivim ulocima sljedeih tehnikih karakteristika: a) kuite od negorive plastike, stupanj zatite IP 20, b) nazivni napon kuita i taljivih uloaka 500 V a.c., c) nazivna struja kuita 100 A, d) nazivna struja taljivih uloaka od 35A do 50 A, e) mogunost plombiranja kuita, f) mogunost provjere stanja patrona i lake zamjene istih u sluaju pregaranja, g) certificirana prema IEC standardima. 3) Rastavna osigura-sklopka sa patronama DO 1 i DO2 (ROSDO1 i ROSDO2): a) kuite od negorive plastike IP 20, b) nazivni napon kuita i taljivih uloaka 500 V a.c., c) nazivna struja kuita 16 A,35 i 63A, d) nazivna struja taljivih uloaka od 6A do 50 A, e) prekidna struja taljivih uloaka 50 kA a.c., f) omoguena indikacija stanja uloaka,
g) mogunost spajanja prikljunih kabela bez uporabe dodatnih kabelskih stopica, h) mogunost plombiranja kuita, i) mogunost provjere stanja patrona i lake zamjene istih u sluaju pregaranja, j) certificirana prema IEC standardima. 4) Automatski osigura (AOS): a) kuite od negorive plastike IP 20, b) nazivni napon 500 V a.c., c) nazivna struja 6 A,
d) prekidna struja taljivih uloaka 50 kA a.c., e) omoguena indikacija stanja uloaka, f) mogunost spajanja prikljunih kabela bez uporabe dodatnih kabelskih stopica,
g) mogunost provjere stanja patrona i lake zamjene istih u sluaju pregaranja, h) certificirana prema IEC standardima. 5) Niskonaponski prekidai s termomagnetskim okidaem (NNPR): a) nazivna struja od 100 A do 1600 A, b) nazivni napon 500 V, c) mogunost spajanja prikljunih kabela bez uporabe dodatnih kabelskih stopica, d) prekidna struja 50 kA a.c., e) certificirani prema IEC standardima. 6) SN prekidai (SNPR): a) nazivna struja 200A, 400A i 630 A, b) nazivni napon 24 kV /38 kV, c) prekidna struja 20 kA /40 kA a.c., d) certificirani prema IEC standardima. 7) SN taljivi uloci -osigurai (SNOS): a) nazivna struja 6A, b) nazivni napon 24 kV / 38 kV,
c) prekidna struja 20 kA / 40 kA a.c., d) certificirani prema IEC stanadardima. Podjela elemenata zatite na mjernim mjestima prema vrsti mjernog ureaja dana je u sljedeoj tablici: Tabela 1. Elementi zatite mjernoga mjesta s izravnim mjernim ureajem Vrsta mjernoga ureaja tieni element mjernog mjesta Prikljuni vodi Izravni MU nazivne struje 40 Ai 60 A Vrsta zatite TO 25 A/x TO 35 A/x, TO63 A/x, ROSDO16A/x i ROSD02 63A/x ROS NV100A/x TO 25 A/x, TO 35 A/x, TO63 A/x, Brojilo Prikljuni vodi pomonog MU i pomoni MU Prikljuni vodi Izravni MU nazivne struje 80(85) A i 100(120) A Brojilo Prikljuni vodi pomonog MU i pomoni MU ROSDO16A/x, ROSD02 63A/x i ROS NV100A/x AOS 6 A NNPR 100A s odgovarajuim termomagnetskim okidaem NNPR 100A sa s odgovarajuim termomagnetskim okidaem AOS 6 A
Tabela 2. Elementi zatite mjernoga mjesta s poluizravnim mjernim ureajem Vrsta mjernoga ureaja tieni element mjernog mjesta SMT Poluizravni MU nazivne struje 5A Prikljuni vodi za naponske grane brojila Prikljuni vodi pomonoga MU i pomoni MU Vrsta zatite NNPR 160A-1600 A sa odgovarajuim termomagnetskim okidaem TO 25 A/6A i ROSDO16A/6A
AOS 6 A
17
Tabela 3. Elementi zatite mjernog mjesta s neizravnim mjernim ureajem
Vrsta mjernoga ureaja
tieni element mjernoga mjesta SMT Primarni namotaj NMT
Vrsta zatite SNPR 200A, 400A ili 630 A s odgovarajuim termomagnetskim okidaem SNOS 6A TO 25 A/6A i ROSDO16A/6A
Neizravni MU nazivne struje 5A
Sekundarni namotaj NMT i prikljuni vodii za naponske grane brojila Prikljuni vodi pomonog MU i pomoni MU
AOS 6 A
2.4 Brojila
1) U cilju lakega otkrivanja neovlatene potronje praenja gubitaka i pogonskih dogaaja, te ostvarenja pretplatnike opcije za kupce, obvezujua ugradnja je brojila elektronike izvedbe. 2) Brojila svojim tehnikim karakteristikama moraju udovoljavati odgovarajuim IEC ili EN normama. 3) Brojila prije ugradnje moraju biti badarena i plombirana od strane ovlatene institucije, a plomba u trenutku stavljanja brojila pod napon ne smije biti starija od godinu dana. Ugraena brojila ne smiju imati nikakva mehanika oteenja i u mjerno-tehnikom pogledu moraju biti ispravna. 4) Kod izravnog mjerenja brojila treba odabrati tako da mogu sigurno zadovoljiti oekivano strujno optereenje pri trajnom pogonu. 5) Ukoliko maksimalno optereenje potroaa na niskom naponu prelazi 120 A mora se primijeniti poluizravno mjerenje preko strujnih transformatora. 6) Kod primjene poluizravnog ili neizravnog mjerenja osnovna struja brojila treba biti 5A. 7) Referentni napon brojila mora odgovarati nazivnom naponu prikljuka na koji je brojilo prikljueno, izuzev u sluaju da je prikljuenje brojila izvreno na naponske transformatore.
8) Referentni napon brojila prikljuenih na naponske mjerne transformatore treba biti 100 V. 9) Pomoni naponi za dodatne ureaje ugraene u brojilu moraju odgovarati referentnom naponu brojila. 10) Kupcima na niskom naponu koji se napajaju preko monofaznog niskonaponskog prikljuka postavlja se monofazno brojilo. 11) Kupcima koji su prikljueni preko trofaznoga niskonaponskog prikljuka doputeno je ugraditi samo trofaznoga trosistemska (etverovodna) brojila. 12) Na mjernim mjestima kupaca gdje se mjerenje vri na visokom naponu (preko strujnih i naponskih mjernih transformatora) ugrauju se trosistemska (tri mjerna sistema) brojila. 13) Mjerna mjesta kupaca opremljena vietarifnim brojilima moraju imati ugraene uklopne satove, ukoliko isti nisu integrirani u brojilo. 14) Za kupce na niskom naponu ije je vrno optereenje manje od 23 kW koriste se sljedea brojila: a) Jednofazno multifunkcijsko brojilo radne, jalove energije i snage razreda tonosti 2, nazivni napon 230 V, nazivna struja10-40 A s integriranim uklopnim satom b) Trofazno multifunkcijsko brojilo radne, jalove energije i snage razreda tonosti 2, nazivni napon 3x230/400 V, nazivna struja10-40 A s integriranim uklopnim satom. 15) Za kupce na niskom naponu ije je vrno optereenje vee od 23 kW koriste se sljedea brojila: a) Brojila za izravan prikljuak: Trofazno multifunkcijsko brojilo radne, jalove energije i snage razreda tonosti 2 za radnu energiju i snagu, 3 ili bolje za jalovu energiju, nazivni napon 3x230/400 V, nazivna struja10-60 A, s integriranim uklopnim satom. Trofazno multifunkcijsko brojilo radne, jalove energije i snage, razreda tonosti 2 za radnu energiju i snagu, 3 ili bolje za jalovu energiju, nazivni napon 3x230/400 V, nazivna struja 10-80 (85) A, s integriranim uklopnim satom. Trofazno multifunkcijsko brojilo radne, jalove energije i snage, razreda tonosti 2 za radnu energiju i snagu, 2 ili bolje za jalovu energiju, nazivni napon 3x230/400 V, nazivna struja 10-100 (120) A, s integriranim uklopnim satom.
b) Brojila za poluizravan prikljuak Trofazno multifunkcijsko brojilo radne, jalove energije i snage, razreda tonosti 1 za radnu energiju i snagu, 2 ili bolje za jalovu energiju, nazivni napon 3x230/400 V, nazivna struja 5A s integriranim uklopnim satom. 16) Za kupce na srednjem naponu za potronju do 25.000 MWh godinje koriste se sljedea brojila: a) Trofazno multifunkcijsko brojilo radne, jalove energije i snage, razreda tonosti 1 za radnu energiju i snagu, 2 ili bolje za jalovu energiju, nazivni napon 3x100/ 3 V, nazivna struja 5A, s integriranim uklopnim satom. 17) Za kupce na srednjem naponu za potronju preko 25.000 MWh godinje koriste se sljedea brojila: a) Trofazno multifunkcijsko brojilo radne, jalove energije i snage, razreda tonosti 0.5 za radnu energiju i snagu, 2 ili bolje za jalovu energiju, nazivni napon 3x100/ 3 V, nazivna struja 5A , s integriranim uklopnim satom. 18) Brojila za proizvoae i brojila na mjestu isporuke drugim elektroprivredama a) Za sva mjerna mjesta isporuke elektrine energije drugim elektroprivredama i mjerna mjesta proizvoaa obvezna je primjena dvosmjernih multifunkcijskih brojila. b) U pravilu ovisno o naponu prikljuenja i godinjoj potronji koriste se brojila definirana stavkama 16,17,18 i 19. 19) Osnovni tehniki zahtjevi za multifunkcijska brojila su: a) Mjerenje djelatne i jalove energije po tarifama (programibilno do 4 tarife) b) Mjerenje maksimalne 15-minutne angairane djelatne snage za svaku tarifu, te datum i vrijeme njenog ostvarenja. c) Mogunost pohranjivanja minimalno 12 obraunskih perioda s podatcima za energiju i snagu za svaku tarifu posebno. Profil 15-minutne djelatne snage i mogunost pohranjivanja izmjerenih vrijednosti minimalno 30 dana. Vremena zapisa podataka moraju biti programibilna d) Mjerenje trenutne vrijednosti napona, struje i faktora snage. e) Mjerenje i pohranjivanja parametara kvalitete elektrine energije (broj i trajanje prekida napajanja, propada i prenapona). Brojila klase 1 ili bolje (za mjerenje radne
energije i snage) pored navedenih zahtjeva moraju zadovoljavati i zahtjeve za mjerenje i pohranjivanja ukupnog faktora harmonijskog izoblienja napona i struje. f) LCD displej.
g) OBIS identifikacija podataka . h) Komunikacijsko suelje RS 485/RS232, M-bus ili CS . i) Mogunost lokalnog oitavanja i parametriranja brojila (IC optiki port RS485/RS232, Mbus ili CS) i daljinskog oitavanja i parametriranja nakon integracije brojila u sustav za daljinsko oitavanje, prema jednom od standardnih komunikacijskih protokola (62056-21, 62056-31, 62056-46, Lon Work i dr.) j) Real Time Clock napajan baterijom odrava precizno vrijeme, specifikacija prema IEC 1038 . k) Kalendar s mogunou definiranja tarifnih intervala s mogunou definiranja sezona, praznika, dodatnih praznika za sezonu, dnevne sheme po sezoni, tarifnih perioda u danu (minimalno 4 dnevne i 4 sezonske tarife). Dodatni kalendar moe biti unaprijed programiran, s programiranim vremenom aktiviranja. Ukljuen prelazak s zimskog na ljetno vrijeme i obrnuto. l) Mogunost pohrane podataka i voenja tonog vremena najmanje 30 dana od nestanka pomonog napajanja. m) Indikacija fazne nesimetrije ili pogrenog prikljuenja. n) Indikacija nedoputenih zahvata na brojilu. o) Detekcija zlonamjerne manipulacije i vrijeme nestanka napajanja. p) Mogunost alarma u sluaju pokuaje zlonamjerne manipulacije i odstupanja u funkcioniranju brojila. q) Knjiga dogaaja brojila. r) Minimalno jedan neovisan multifunkcijski relej za kontrolu eksternog potroaa, s aktivacijom vezanom za trenutno aktivni tarifni period ili upravljan eksternom komandom. s) Mogunost limitiranja potronje (lokalno i udaljeno nakon integracije brojila u sustav daljinskog oitavanja i upravljanja). t) Kontrola korektnosti prijenosa podataka.
u) Sigurnost pristupa brojilu mora biti osigurana zatitom putem lozinki (password-a)
za lokalnu i za daljinsku komunikaciju. v) S0 impulsni izlaz (opcija). 20) Pored gore navedenih tehnikih zahtjeva brojila za izravan prikljuak mogu imati i pretplatniku opciju (prepaid option).
2.5 Limitatori
1) Za sve krajnje kupce s vrnom snagom do 23 kW obvezna je ugradnja ograniavala snage/limitatora, u skladu s lankom 43 Opim uvjetima za isporuku elektrine energije(Slubene novine Federacije BiH broj 35/08). 2) Izgradnja monofaznoga prikljuka i ugradnja odgovarajuega limitatora je obvezna za kupce s angairanom snagom od 3 kW do 7 kW. 3) Izgradnja trofaznoga prikljuka i ugradnja odgovarajueg limitatora je obvezna za
kupce sa angairanom snagom od 7 kW do 23 kW. 4) Limitator se bira tako da standardna vrijednost maksimalne struje limitatora bude jednaka vrijednosti struje koja odgovara odobrenoj prikljunoj snazi. 5) Nazivni napon limitatora je 500 V a.c., a nazivna struja limitatora treba biti u granicama od 15A do 40 A (15 A,20 A,25 A,30 A i 40 A). 6) 7) 8) Kuite limitatora treba biti izvedeno od negorive plastike sa stupnjem zatite IP 20, Limitator se u pravilu ugrauje u objektu krajnjega kupca, tonije u razdjelnik stana. Iznimno limitator moe biti ugraen u prikljuno-mjernom ormaru, a tehniki je prihvatljiva izvedba limitatora integriranoga u brojilo ukoliko je kupcu omoguen pristup istom bez oteenja plombi na brojilu ili je omoguen automatski uklop limitatora nakon to krajnji kupac optereenje svede ispod doputene vrijednosti. 9) Ukoliko limitator nije integriran u brojilo, isti se u pravilu spaja na glavni vod elektrine instalacije, prije bilo kakvog razvoda elektrine energije krajnjeg kupca. 10) Kuite limitatora mora biti izvedeno na nain da se onemogui neovlateni pristup do prikljunih stezaljki bez skidanja plombi. 11) 12) Limitator mora imati mogunost brzoga ponovnog ukljuenja bez skidanja plombi. Vrsta limitatora uvjetovana je vrstom prikljuka, te primijenjenim mjerama zatite od neizravnoga napona dodira i to:
a) U odnosu na vrstu prikljuka limitatori mogu biti: limitator strujnoga optereenja za monofazne prikljuke, limitator strujnoga optereenja za trofazne prikljuke. b) Za jednofazni prikljuak limitatori mogu biti: jednopolni, dvopolni u sluaju izvedbe ureaja s zatitnim ureajem diferencijalne struje. c) Za trofazni prikljuak koristi se kombinacija tri jednopolna limitatora. U izuzetnim sluajevima dputeno je koristiti tropolni limitator. U sluaju izvedbe ureaja s zatitnim ureajem diferencijalne struje, koristi se etveropolni limitator. d) Prema izvedbi s aspekta zatite od neizravnog napona dodira limitatori mogu biti: sa zatitnim ureajem diferencijalne struje, bez zatitnog ureaja diferencijalne struje.
2.6 Uklopni satovi

1) Uklopni sat prije ugradnje mora biti badaren i plombiran od strane ovlatene institucije, a plomba u trenutku ugradnje ne smije biti starija od godinu dana. Ugraeni uklopni sat ne smije imati nikakva mehanika oteenja i u mjerno-tehnikom pogledu mora biti ispravan. 2) Temeljne funkcije uklopnog sata su: a) voenje tonog vremena, b) voenje dana u tjednu, c) upravljanje tarifnim relejima i d) ako je potrebno, upravljanje ureajem za mjerenje vrne snage. 3) 4) 5) Uklopni sat moe biti u zajednikom kuitu s brojilom ili posebnom kuitu. Uklopni sat mora zadovoljavati norme IEC 1038. Nazivni napon mora biti: a) 100 V, 50 Hz, b) 230 V, 50 Hz. 6) Nazivni napon mora odgovarati referentnom naponu brojila uz koji se ugrauje uklopni sat.
7) 8) 9)
Ureaj mora pouzdano raditi u naponskom rasponu od 80 do 115% nazivnog napona. Ureaj mora raditi minimalno 720 sati od prestanka prikljunog napona. Razdoblje integracije kod odreivanja vrne snage mora biti sukladno tarifnom sustavu (15 minuta). Poetak vremena integracije mora biti u puni sat.
10) Namjetanje tekueg vremena i programa rada mora biti mogue tek nakon skidanja zatitnih plombi, a uvid u tekue vrijeme i stanje tarifnih sklopki mora biti mogu bez skidanja zatitnih plombi. 11) Dimenzije kuita i prikljunih stezaljki moraju biti usklaeni s odgovarajuim EN normama, odnosno DIN normama. 12) Uklopni satovi za upravljanje vietarifnim brojilima i relejima registratora snage mogu odstupiti mjeseno u odnosu na vrijeme koje se dobije od nadlene slube tonog vremena u granicama : a) 2 minute mjeseno za brojila klase 0,5 b) 5 minuta mjeseno za brojila klase 1 c) 15 minuta mjeseno za brojila klase 2 13) Uklopni sat koji odstupa 1 sat mjeseno treba biti zamijenjen novim.
2.7 Mjerni transformatori

1) Mjerni transformatori moraju biti ispitani i ovjereni od strane ovlatene institucije nakon prethodno dostavljenih pojedinanih i tipskih atesta. 2) Prilikom putanja pod napon Distributer moe zatraiti od krajnjega kupca /proizvoaa navedene ateste na uvid i u sluaju da isti ne odgovaraju ugraenoj opremi, Distributer moe obustaviti postupak putanja pod napon objekta krajnjega kupca/proizvoaa. 3) Ukoliko je u trenutku ugradnje mjernih transformatora prolo vie od godinu dana od posljednje ovjere, takav se mjerni transformator ne moe pustiti u rad. 4) Mjerni transformatori trebaju biti klase tonosti 0,5 ili bolje za godinju potronju do 25.000 MWh,a 0,2 ili bolje za godinju potronju iznad 25.000 MWh, neovisno radi li se o mjernim mjestima isporuke drugim elektroprivredama ili mjernim mjestima krajnjih kupaca/proizvoaa.
24
5)
Tehnike karakteristike mjernih transformatora trebaju udovoljavati uvjetima pod kojima e ti transformatori raditi u pogonu.
6)
Snagu mjernih transformatora treba odabrati tako da se sekundarno optereenje, ukljuivi i mjerne vodove, kree u granicama 25 do 80 % nominalne snage transformatora.
7)
Treba nastojati da faktor snage sekundarnog optereenja mjernih transformatora bude oko vrijednosti 0,8.
8)
Primarnu nazivnu struju strujnoga mjernog transformatora treba odabrati prema optereenju kupca koje se oekuje u razdoblju postavljanja mjernog sloga.
9)
Kako bi se omoguilo poveanje optereenja bez izmjene transformatora na mjernim mjestima na srednjem naponu, zahtijeva se ugradnja na primarnoj strani prespojivih strujnih transformatora.
10) Sekundarna nominalna struja strujnih mjernih transformatora treba biti 5 A, a nadstrujni broj manji ili jednak od 5. 11) Kod primjene tri jednopolno izolirana transformatora primarni nazivni napon naponskih mjernih transformatora treba odgovarati pogonskom naponu mree, a sekundarni treba biti 100/ 3 V. 12) Mjerne transformatore treba postaviti tako da je bez tekoa mogue proitati podatke s natpisne ploice transformatora (po mogunosti za vrijeme pogona), pristupiti sekundarnim stezaljkama transformatora i izvoditi potrebne radove na njima (spajanje i odspajanje vodia). 13) Mjerni transformatori treba da imaju poklopac koji se moe plombirati, ali takav da onemoguava pristup sekundarnim stezaljkama bez oteenja plombe. 14) Na mjerne strujne transformatore koji slue za obraunsko mjerno mjesto smiju biti prikljueni samo aparati kojima se utvruju obraunske elektrine veliine. 15) Za prikljuenje ostalih aparata potrebno je ugraditi posebne mjerne strujne transformatore ili koristiti mjerni strujni transformator s dvije ili vie jezgri. 16) Ako se naponski transformatori prikljuuju na sabirnice, preporua se postavljanje osiguraa na strani visokog napona naponskih transformatora. U ostalim sluajevima nije neophodno postavljati osigurae na strani visokog napona.
25
17) Potrebno je omoguiti plombiranje mjerne elije odnosno ruke rastavljaa u eliji predvienoj za smjetaj mjernih naponskih transformatora.
2.8 Spojni vodovi

1) Sekundarna strujna kola mjernih strujnih transformatora treba uzemljiti neposredno na jednoj od prikljunih stezaljki transformatora. 2) Vod za uzemljenje izmeu sekundarne prikljune stezaljke i prikljunog vijka za zatitno uzemljenje treba imati presjek najmanje 4 mm2 Cu. 3) Kod jednopolno izoliranih naponskih transformatora uzemljuje se zvjezdite
transformatora kako na sekundarnoj tako i na primarnoj strani (stezaljke x i X). 4) Kuite i svi metalni dijelovi koji normalno nisu pod naponom kod svih mjernih transformatora moraju se uzemljiti. Vodi za uzemljenje mora biti presjeka najmanje 16 mm2 Cu, ili odgovarajui vodi od drugog materijala. 5) Doputa se prikljuak na isti mjerni naponski transformator i drugih mjernih ili zatitnih ureaja, pod uvjetom da se prikljuak za te mjerne ureaje posebno izvede od naponskog transformatora i osigura na poetku topljivim osiguraem od 2 A. 6) Na mjerne strujne transformatore koji slue za obraunsko mjerenje smiju biti prikljueni samo ureaji kojima se utvruju obraunske elektrine veliine. 7) Za prikljuenje ostalih aparata potrebni je ugraditi posebne mjerne strujne
transformatore ili koristiti mjerni strujni transformator s dvije ili vie jezgri. 8) Izuzetno, nadleni distributer moe dopustiti ugradnju ampermetra na niskom naponu u sekundarnom strujnom krugu. 9) Prikljuak sekundarnih strujnih i naponskih krugova treba po pravilu izvesti s punim bakarnim provodnikom. Ukoliko je upotrijebljen provodnik u obliku pletenice moraju se krajevi ukrutiti kositrenjem. 10) Presjek sekundarnih vodova naponskih kola treba biti najmanje 1,5 mm2 Cu, odnosno ukupan pad napona od mjernih naponskih transformatora do obraunskog brojila treba biti najvie 0,05%. 11) Presjek sekundarnih vodova strujnih kola treba birati tako da se pri svim optereenjima ostane u granicama tonosti strujnih transformatora, ali ne manji od 2,5 mm2 Cu.
26
12) Sekundarni vod svake faze treba obiljeen bojom, slovom ili brojem faze radi lake kontrole prikljuka. 13) Sekundarni vodovi moraju biti tako poloeni da su zatieni od mehanikih oteenja i drugih tetnih utjecaja, te da je do njih onemoguen pristup neovlatenim osobama. Oni moraju biti poloeni u jednom komadu (ne smiju biti nastavljeni) od mjernih transformatora do rednih stezaljki i od rednih stezaljki do brojila.
2.9 Redne stezaljke

1) U instalaciju strujnih i naponskih krugova obvezno je postaviti redne stezaljke. Treba ih postaviti tako da je pri ispitivanju mjernih ureaja i postavljanju kontrolnih instrumenata pristup i rad na njima mogu i bezopasan. 2) Sve redne stezaljke koje slue za prikljuak mjernih vodova trebaju biti zatvorene odgovarajuim poklopcem koji se mora plombirati. Poklopac mora biti tako izveden da je pristup rednim stezaljkama nemogu bez skidanja plombe. 3) Redne stezaljke na koje se prikljuuju mjerni vodovi obraunskih mjernih ureaja trebaju biti izdvojene od ostalih rednih stezaljki ili vidno oznaene.
2.10 Komunikacija s brojilom i razvoj sustava za daljinsko oitavanje

1) Sustav daljinskoga oitavanja nudi sljedee prednosti: a) Efikasno lociranje gubitaka i otkrivanje krae elektrine energije. b) Poveanje kvalitete oitanja, postizanje oitanja u stvarnom vremenu, izbjegavanje sluajne i namjerne pogreke pri oitavanju, te krae vrijeme i manji trokovi oitavanja, c) Daljinsko iskljuenje/ukljuenje kupca, d) Nadzor i upravljanje potronjom, e) Pohranjivanje energetskih pokazatelja u registre brojila/koncentratora, te dobivanje izvjea, f) Onemoguena manipulacija ureajima za preklop tarife jer je isti rijeen daljinskom komunikacijom i dr. 2) Daljinska komunikacija s brojilima i koncentratorima podataka moe biti ostvarena sluei se jedanim od sljedeih komunikacijskih medija:
lako
a) analogna telefonska mrea (PSTN), b) digitalna telefonska mrea (ISDN), c) digitalna mobilna telefonska mrea (GSM / GPRS), d) digitalna mrea (LAN/WAN), e) energetska mrea (PLC), f) radio komunikacija i dr 3) Osnovni tehniki zahtjevi za sustav daljinskoga oitavanja i upravljanja brojilima definirat e se naknadno tehnikom preporukom Drutva.
2.11 Nain montae opreme na mjernom mjestu

1) Montaa brojila u ormariima vri na montanu plou od negorivog materijala standardnih dimenzija prema DIN-u. Brojila na plou moraju biti tako privrena da je bez tekoe mogua montaa i demontaa raznih tipova brojila bez skidanja ploe. Kod ormaria namijenjenih za smjetaj vie brojila potrebno je postaviti natpisnu ploicu na koju e biti mogue ispisati ime i prezime (naziv) kupca kome brojilo pripada. 2) Tarifni osigurai, rastavne sklopke i redne stezaljke se u pravilu montiraju odgovarajuim vijcima na montanu plou ormara ili na sabirnu stezaljku prema DIN standardu. 3) Ukoliko nisu integrirani u brojilo limitatori se pravilu montiraju vijcima na montanu plou ormara ili na sabirnu stezaljku prema DIN standardu. 4) Sva energetska oienja u ormaru moraju biti izvedeni P/F vodiima poloenim u kabelski perforiranim kanalima, a kabeli zavreni ahurama. 5) Niskonaponski mjerni transformatori ovisno o izvedbi montiraju se na bakarne sabirnice pomou privrsnih vijaka ili na sabirnu stezaljku izvedenu prema DIN standardu. 6) Srednje naponski mjerni transformatori u energetskim postrojenjima montiraju se na tipske nosae ili portale, a na mjestima predaje elektrine energije drugim elektroprivredama ili na mjestima ugradnje kontrolnih brojila za kupce/proizvoae mjerni transformatori se mogu montirati na dalekovodne konzole prilagoene ovoj namjeni. 7) Svi pomoni ureaji na mjernim mjestima u pravilu se montiraju vijcima na montanu plou ormara ili na sabirnu stezaljku prema DIN standardu.
28
OBVEZE, NADLENOSTI DISTRIBUTERA, KRAJNJEGA KUPCA, PROIZVOAA I OSTALIH SUBJEKATA IZ PODRUJA OBRAUNSKIH MJERENJA
3.1 Obveze distributera

Distributer je sukladno odredbama Opih uvjeta za isporuku elektrine energije (Slubene novine Federacije BiH broj 35/08) obvezan: 1) Opremiti mjerno mjesto krajnjega kupca, provesti potrebna ispitivanja, izvesti prikljuenje, provoditi zamijene mjernih ureaja zbog badarenja ili servisiranja. 2) Oitavati mjerne ureaje na mjestima preuzimanja i isporuke elektrine energije u distribucijsku mreu. 3) Redovito vriti ispitivanja tonosti mjernih ureaja i duan je osigurati da mjerni ureaj bude badaren prije isteka roka badarenja. 4) Vriti redovito odravanje, kontrolu, zamjenu i premjetanje mjernih ureaja ukoliko je potrebno. 5) Omoguiti krajnjem kupcu/proizvoau nazonost pri provedbi aktivnosti ugradnje, odravanja, kontrole, zamjene ili badarenja mjernog sloga, ukoliko to krajnji kupac/proizvoa zatrai. 6) Ponuditi krajnjem kupcu/proizvoau da po zavrenoj intervenciji na mjernom mjestu potpie i preuzme zapisnik o prijavi, kontroli ili zamjeni elemenata mjernog mjesta. 7) Dostavi krajnjem kupcu/proizvoau protokol o ispitivanju mjernog ureaja izraen u ovlatenoj badarnici ukoliko to krajnji kupac/proizvoa zatrai. 8) Pismenim putem izvijesti krajnjega kupca/proizvoaa o uoenim nepravilnostima na mjernom mjestu ukoliko su te nepravilnosti utjecale na ispravno registriranje utroka elektrine energije, te u sukladno navedenom izvri ispravak obraunskih veliina. 9) Nadoknadi tetu krajnjem kupcu prouzrokovanu intervencijama na mjernom mjestu.
3.2 Obveze krajnjega kupca

Krajnji kupac je sukladno odredbama Opih uvjeta za isporuku elektrine energije (Slubene novine Federacije BiH broj 35/08) obvezan: 1) Dopustiti ugradnju mjernih ureaja na njegovom objektu ili posjedu
29
2)
Omoguiti ovlatenim djelatnicima distributera nesmetan pristup radi oitanja,
odravanja i kontrole ispravnosti mjernih ureaja. 3) Pismenim ili usmenim putem obavijesti distributera o uoenim neispravnostima na
mjernom mjestu. 4) Nadoknaditi tetu distributeru prouzrokovanu nedoputenim radnjama na mjernoj
opremi. 5) Nadoknaditi tetu distributeru u skladu sa Zakonom o elektrinoj energiji (Slubene
novine Federacije BiH broj 41/02, 24/05 i 38/05), a koju uini u sljedeim nedoputenim radnjama i to: a) vrenjem prepravki elektrinih instalacija, oteenja i nestanka mjernih ureaja kojim se onemoguava pravilno registriranje potronje elektrine energije u cilju neovlatenoga koritenja elektrine energije, b) neovlatenim prepravljanjem mjernih ureaja i instalacija koje nisu u nadlenosti krajnjega kupca. 6) Preuredi kune instalacije u cilju izmjetanja mjernoga mjesta iz unutranjosti objekta
na mjesto dostupno za oitanje.
3.3 Obveze proizvoaa

Proizvoa je sukladno odredbama Opih uvjeta za isporuku elektrine energije(Slubene novine Federacije BiH broj 35/08) obvezan: 1) Omoguiti ovlatenim djelatnicima distributera nesmetan pristup radi oitanja, odravanja i kontrole ispravnosti mjernih ureaja. 2) Pisanim putem obavijesti distributera o uoenim neispravnostima na mjernom mjestu. 3) Nadoknaditi tetu distributeru prouzrokovanu nedoputenim radnjama na mjernoj opremi. 4) Nadoknaditi tetu distributeru u skladu sa Zakonom o elektrinoj energiji (Slubene novine Federacije BiH broj 41/02, 24/05 i 38/05), a koju uini u sljedeim nedoputenim radnjama i to: a) vrenjem prepravki elektrinih instalacija, oteenja ili nestanka mjernih ureaja kojim se onemoguava pravilno registriranje potronje elektrine energije u cilju neovlatenog koritenja elektrine energije,
30
b) neovlatenim prepravljanjem mjernih ureaja i instalacija koje nisu u nadlenosti proizvoaa
3.4 Vlasnitvo nad obraunskim mjernim mjestom

1) Sukladno lanku 47 Opih uvjeta za isporuku elektrine energije (Slubene novine Federacije BiH broj 35/08) nadleni distributer je vlasnik obraunskih mjernih mjesta svih novo prikljuenih krajnjih kupaca na niskom naponu u podrujima za koja postoje prostorni, urbanistiki i regulacijski planovi. 2) Vlasnitvo nad mjernim mjestom svih ostalih novo prikljuenih kupaca regulirano je Ugovorom o koritenju distribucijske mree. 3) Vlasnitvo nad mjernim mjestom proizvoaa utvreno je posebnim ugovorom o meusobnim odnosima izmeu distributera i proizvoaa. 4) Postojei krajnji kupci mogu putem ugovora o koritenju distribucijske mree prenijeti vlasnitvo nad mjernim mjestom, distributeru bez nadoknade radi daljnjeg upravljanja i odravanja. 5) Distributer je duan preuzeti u vlasnitvo mjerno mjesto iz stavka (4), kada mu to postojei krajnji kupac ponudi. 6) Ukoliko postojei kupac koji je investirao u mjerno mjesto i ne eli prenijeti vlasnitvo nad mjernim mjestom distributeru, tada je duan da najkasnije do 31.12.2009. godine zakljui poseban ugovor u kojem se definira da kupac:
a) snosi trokove odravanja i badarenja mjernih ureaja, b) duan je pisanim zahtjevom zatraiti od distributera intervenciju za otklanjanje bilo kakvog kvara na mjernom mjestu, te o vlastitom troku snosi otklanjanje kvarova.
3.5 Uspostava mjernoga mjesta i putanje pod napon

1) Distributer je duan izgraditi mjerno mjesto kao sastavni dio prikljuka. 2) Prije stavljanja mjernoga mjesta pod napon, distributer provodi kontrolu ispravnosti mjernog mjesta, o emu se sastavlja zapisnik koji potpisuju distributer i krajnji kupac/proizvoa. 3) Kontrola ispravnosti mjernoga mjesta provodi se sukladno internim aktima Drutva i uputama proizvoaa opreme, a ukljuuje:
a) kontrolu ispravnosti prikljuenja svih mjernih i komunikacijskih krugova i mjernih ureaja, b) kontrolu ispravnosti plombi na mjernoj opremi, c) evidentiranje podataka o mjernoj opremi, d) parametriranje brojila, e) evidentiranje poetnih vrijednosti i parametara brojila i f) plombiranje. 4) Izmjene na mjernom mjestu, nakon prikljuenja krajnjega kupca, nisu doputene bez pisane suglasnosti/naloga distributera.
3.6 Odravanje, kontrola, zamjena opreme i izmjetanje mjernoga mjesta

Odravanje, kontrolu, zamjenu opreme i izmjetanje mjernih mjesta/mjernih ureaja vri distributer sukladno odredbama Opih uvjeta za isporuku elektrine energije (Slubene novine Federacije BiH broj 35/08) i internim aktima Drutva.
3.7 Podatci obraunskog mjernog mjesta

1) Podatci obraunskoga mjernog mjesta sastoje se od opih podataka o mjernom mjestu i mjernoj opremi. 2) Opi podatci obraunskoga mjernog mjesta sadre: a) podatke o krajnjem kupcu/proizvoau, b) podatke o adresi, c) broj/ifra kupca/proizvoaa, d) broj elektroenergetske suglasnosti, e) prikljunu snagu, f) ostale ope podatke o kupcu/proizvoau. 3) Podatci o mjernoj opremi sadre: a) oznaku mjernoga mjesta b) naziv proizvoaa opreme,
32
c) tip, serijski broj, godinu proizvodnje, godinu verifikacije (badarenja) i klasu tonosti, d) tehnike karakteristike, kao to su nazivne i maksimalne vrijednosti, prijenosni odnosi mjernih transformatora, i dr. e) podatke o podeenim parametrima ureaja, f) tipsku oznaku mjernoga ureaja, g) ostale podatke.
33
4 ZAVRNE ODREDBE
4.1 Usklaivanje sastava mjernoga sloga na postojeim mjernim mjestima
1) Sastav mjernoga sloga na mjernim mjestima postojeih krajnjih kupaca/proizvoaa treba biti usklaen s odredbama Pravilnika, s krajnjim rokom 31.12.2015. 2) Trokove usklaivanja sastava mjernoga sloga snosi distributer.
4.2 Usklaivanje sastava mjernoga sloga na postojeim mjestima predaje elektrine energije
1) Sastav mjernoga sloga na postojeim mjernim mjestima predaje elektrine energije drugim elektroprivrednim drutvima treba biti usklaen s odredbama Pravilnika, s krajnjim rokom 31.12.2015. 2) Trokove usklaivanja sastava mjernoga sloga snosi vlasnik mjernoga mjesta..
4.3 Usklaivanje dokumentacije

1) Distributer je duan uskladiti krajnjim rokom 31.12.2008. 2) Distributer je duan uspostaviti bazu podataka obraunskih mjernih mjesta, u skladu s stavom 3.6 Pravilnika, s krajnjim rokom 31.12.2009. ope i interne akte Drutva s odredbama Pravilnika, a
4.4 Stupanje na snagu

1) Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploi u sjeditu Drutva, a primjenjuje se od 1.1.2009.godine. 2) Pravilnik je dostupan na web stranici Drutva, kao i u svim ostalim ovlatenim uredima Drutva za odnose s korisnicima.
34
5 PRILOZI
1) Jednopolna shema prikljuno-mjernoga ormaria za standardni prikljuak PMO-1-SP. 2) Jednopolna shema prikljuno-mjernoga ormaria PMO-1. 3) Jednopolna shema prikljuno-mjernoga ormaria PMO-2. 4) Jednopolna shema prikljuno-mjernoga ormaria PMO-4. 5) Jednopolna shema prikljuno-mjernoga ormaria za gradilini prikljuak PMO-1-GP. 6) Tropolna shema mjernoga sloga za poluizravno mjerenje. 7) Tropolna shema mjernoga sloga za neizravno mjerenje. 8) Dispozicija opreme i izgled ormara PMO-1-SP. 9) Dispozicija opreme i izgled ormara PMO-1. 10) Dispozicija opreme i izgled ormara PMO-2. 11) Dispozicija opreme i izgled ormara PMO-4. 12) Dispozicija opreme i izgled ormara PMO-1-GP 13) Dispozicija opreme i izgled ormara za poluizravno (neizravno) mjerenje MOPIN 14) Nain montae PMO na stup niskonaponske mree 15) Nain montae PMO na temeljni nosa. 16) Nain montae PMO na tipski temelj. 17) Nain montae mjernog sloga na dalekovodni stup.
35

Pravilnik o Mjernom Mjestu Krajnjega Kupca

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Pravilnik o Mjernom Mjestu Krajnjega Kupca

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

PRAVILNIK O MJERNOM MJESTU KRAJNJEGA KUPCA/PROIZVOAA

MOSTAR, lipanj 2009.

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Sukladno lanku 45. Opih uvjeta za isporuku elektrine energije

PRAVILNIK O MJERNOM MJESTU KRAJNJEGA KUPCA

1.1 Predmet Pravilnika

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

1.2 Cilj Pravilnika

1.3 Podruje primjene Pravilnika

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

1.4 Definicije izraza koritene u Pravilniku

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pri emu je Uh efektivna (maksimalna) vrijednost h-tog harmonika, a U1 harmonika napona.

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

1.5 Standardi, zakoni, propisi i preporuke koje se koriste u Pravilniku

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

2 KARAKTERISTIKE OPREME NA MJERNOM MJESTU

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

2.2 Mjesto ugradnje ormaria

elektroprivrednim drutvima na srednjem naponu mogu biti postavljena na dalekovodne

2.3 Elementi zatite na mjernim mjestima

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Tabela 3. Elementi zatite mjernog mjesta s neizravnim mjernim ureajem

Vrsta mjernoga ureaja

tieni element mjernoga mjesta SMT Primarni namotaj NMT

Neizravni MU nazivne struje 5A

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

2.6 Uklopni satovi

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

2.7 Mjerni transformatori

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

2.8 Spojni vodovi

JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA, d.d. Mostar

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca

2.9 Redne stezaljke

2.10 Komunikacija s brojilom i razvoj sustava za daljinsko oitavanje

Pravilnik omjernom mjestu krajnjega kupca