Ivo Vojnovi, dipl.ing.arh.

URED OVLATENOG ARHITEKTA

Split, Mihaljevia 1 tel. 021/314-977 GSM 091/21 11 603 fax 021/314-979 e-mail: ivo.vojnovic@st.t-com.hr

KONZERVATORSKI ELABORAT ZA UREENJE FOALA U OMIU

NARUITELJ : GRAD OMI

AUTOR ELABORATA: Ivo Vojnovi, dipl.ing.arh.

Split, travanj 2008. TD 105/08

SADRAJ:
Predmet i obuhvat elaborata Kratki pregled povijesti Omia s osvrtom na prostorni razvoj grada Prostorni razvoj Foala od kraja 15. do kraja 19. stoljea Prostorni razvoj Foala u drugoj polovici 19. i poetkom 20. stoljea Katalog kua na proelju Foala Analiza i valorizacija postojeeg stanja prostora Foala Prijedlog konzervatorskih smjernica za ureenje i urbano opremanje prostora Foala Literatura Fotografije

Predmet i obuhvat elaborata

Predmetni konzervatorski elaborat naruen je od grada Omia kao podloga za javni, dravni, projektni, pozivni, u jednom stupnju, anonimni natjeaj za izradu idejnog rjeenja ureenja i urbane opreme Foala u Omiu. Raspisiva natjeaja je grad Omi, a organizator i provoditelj Drutvo arhitekata Split. Prema zamisli raspisivaa, a u provedbi organizatora, natjeajnim radom potrebno je rijeiti slijedee: 1. Anketna razina natjeaja - predloiti rjeenje -ispitati mogunost pjeakog povezivanje dvije zone Foala (nogostup uz prometnicu)

pothodnikom. 2. Rjeenje ureenja terena prema namjenama povrina - prikazati mikrolokacije pojedinanih funkcija: a - klupe za odmor (entade) b - tekati ugostiteljskih objekata c - trnica voa i povra (pazar) d - prodaja suvenira e - odrediti kolno-pjeake tokove - prostori za etnju - intereventni kolni promet - povremeni opskrbni kolni promet
2

3. odrediti sustav urbane opreme: klupe, ograda tekata, neprelazna ograda za pjeake prema kolnoj prometnici, kandelabri javne rasvjete. koevi za otpatke, tende ili suncobrani tekata, odrediti tipologiju stolova i stolica tekata, oglasni panoi, 4. oblikovanje sustava signalizacije kulturnih, turistikih i komercijalnih sadraja 5. ureenje podnih povrina, odabir materijala, odvodnja oborinskih voda, oznaavanje poloaja bivih gradskih zidina 6. hortikulturno ureenje: - rijeiti zelene plohe - ardinjere, sezonsko ukrasno cvijee, trajnice - valorizacija vrijednosti postojeeg drvoreda platana, predloiti zadravanje u prostoru ili njihovu supstituciju - rijeiti problem dodira plohe plonika sa deblom stabala Predmetni konzervatorski elaborat svojim je sadrajem sukladan zadacima koje je natjeaj pred sebe postavio. Precizan prostor koji je obuhvaen natjeajem, a stoga i konzervatorskim elaboratom dan je na priloenoj karti predmetnog prostora s ucrtanom granicom obuhvata.

Kratki pregled povijesti Omia s osvrtom na prostorni razvoj grada

Najraniji kulturni slojevi na podruju Omia pripadaju razdoblju bronanog i eljeznog doba, iako se pretpostavlja da je pilja na klisuri Babnjai iznad Prika bila koritena ve u razdoblju paleolitika. Naselja gradinskog tipa i njihove strae na uem prostoru Omia mogu se prepoznati na prirodnoj litici Babnjae, a pretpostavlja se da je gradina postojala i na mjestu tvrave Starigrad, dok je na poloaju Glavica kod crkve sv. Stjepana postojala promatranica. Prema najstarijem antikom izvoru za nau obalu, Pseudo-Skilaku iz IV. stoljea prije nove ere, uz rijeku Nestos - dananja Cetina - ivi ilirsko pleme Nesti. Plemenski hidronim biti e u rimskom razdoblju promijenjen u Onastini iz ega slijedi naziv Oneum za sjedite zajednice. Tijekom rimskog razdoblja uz vicinalnu cestu koja je povezivala Epetion i Naronu bilo je smjeteno naselje Oneo, a prema Tabuli Peutingirijani isto se nalazilo iznad dananjeg Omia. Prema nizu nalaza moe se sa sigurnou pretpostaviti da se ovaj antiki katel nalazio na prostoru dananjeg zaseoka Bauii. Stabilizacijom prilika u rimskom carstvu prostor naselja se iri prema obali, ali katel u Bauiima zadrava ulogu refugija. Posljednje vijesti o kasnoantikom Omiu donosi Anonimni kozmograf iz Ravenne, koji koristei izvore 6. stoljea spominje Oneo u nizu naselja na obali i bliem zaleu U to je vrijeme Oneo podvrgnut novoosnovanoj makarskoj biskupiji. Nesigurna vremena tijekom seobe naroda dovode do ponovno uporabe zatienih poloaja na visovima. Dolazi do premjetanja ruralnih naselja, odnosno postojanje dvojnih naselja, koja se izmjenino naseljavaju i naputaju, to je zasigurno sluaj i s kasnoantikim Omiem. Prema Konstantinu Porfirogenetu, granica izmeu Hrvatske i Paganije, ili Neretljanske oblasti, a bila je podijeljena na tri upanije - Rastoku, Mokro i Dalen. Sudei prema nekim pretpostavkama, upanija Dalen
5

nalazila se oko dananjeg Omia to se moe zakljuiti prema kasnijem imenu naselja Dalmisium (Dalmissum) i tekstu crkvenog sabora iz 1185. godina koji navodi da se upa Dol pruala od ua Cetine do Vrulje na istoku. Srednjevjekovni se Omi prvi put navodi u 11. stoljea u kartularu samostana sv. Petra u Selu kada se za crkvu sv. Petra na desnoj obali Cetine kae da se nalazi u Omiu, que sita est in Olmisi, to ukazuje na mogunost da se prostor ranosrednjovjekovnog naselja nalazio na lijevoj i desnoj obali rijeke. Tijekom 12. i 13. stoljea nasljednu kneevsku vlast u Omiu ima obitelj Kaia. Njihov znaaj naglaava bizantski kroniar Ivan Cinam imenujui Omiane narodom Kaia. Tada se kao politiki imbenik javlja omika opina, toto comuni Dalmisi, s plemikim vijeem, koje uz kneza potvruje pravovaljanost ugovora komunalnim peatom. Takva komunalna upravna struktura s razvijenom diplomatskom aktivnou koristila je peat na kojem su zidine s kulama i natpis Sigilum Comunis Dalmensis, pa je za pretpostaviti da je Omi imao vrstu urbanu jezgru utvrenu bedemima s jasnom prostornom organizacijom i planiranim rasporedom javnih graevina. Iako nije poznat opseg srednjovjekovnog grada izvjesno je da nastaje na dodiru strmih stjenovitih padina i niskog terena formiranog rijenim nanosima pa je naselje prirodno ogranieno na malu mjeru. Kao odlini pomorci Omiani su vrili nadzor nad plovidbom u Jadranskom moru, to se razvija u gusarenje velikih razmjera zbog koje se javlja kao prvorazredni problem cijelog jadranskog bazena. Od 1281-83. godina Mleani osvajaju Omi. Mirom u Veneciji izmeu bana Pavla Bribirskog, gospodara Omia, i Mleana, omikim laama je zabranjena plovidba sjeverno od linije Ancona-Unije. Kada Bela IV prima omike knezove i cijelu opinu u plemie svoga kraljevstava zadrava njihov castrum, za kneza postavlja bana, a katel povjerava katelanu. Slinu podjelu vlasti susreemo za vrijeme kratkotrajnog mletakog boravka u Omiu kada upravljaju vojni zapovjednik naselja, Capitaneo Burgi Almessi, i katelan tvrave, Castellano
6

turris Almesii cui stat super castrum Almesii. Nemamo nikakvih podataka o izgledu i veliini i tadanjeg podgraa, ali po ispravi iz 1282. godina koja se izdaje in platea ante ecclesiam sancti Michaelis, burgus se vjerojatno protezao od rijeke na zapadu pa do linije kasnijih bedema na istoku. Katel, podgrae i trg sa crkvom sv. Mihovila predstavljaju najvanije urbane elemente s kojima je odreen prostor srednjovjekovnog Omia. Pojedinane graevine namijenjene stanovanju nisu sauvane. Jedini ostatak gradskih fortifikacija je zavrna kuladonjon gradskog katela koji koristi strme prirodne litice iznad naselja. Prema povlastici Jurja II. ubia iz 1315. godina plemii postavljaju katelana u dogovoru sa knezom, kao i suce te druge opinske inovnike. Nema spomena o statutarnom ureenju, ve katelan sa sucima sudi u podgrau prema starim obiajima i pravima. U razdoblju razvijenog srednjeg vijeka jo uvijek je najvanija privredna grana i glavni izvor prihoda gusarstvo i pljaka na moru. Bune prema Bribircima su na poticaj Mleana izbile u Trogiru i ibeniku, to je dovelo do osvetnikog napada i spaljivanja Omia 1322. godina Tom poaru moda moemo pripisati katastrofalne dimenzije u odnosu na podgrae s obzirom da u gradu ne nalazimo graevine romanikog i gotikog sloga. Mletaka vlast je oko stotinjak godina kasnije zatekla samo zidane ili u suhozidu podignute nastambe pokrivene slamom. U razdoblju anuvinske vlasti na istonom Jadranu zaokruen je jedinstven politiki teritorij obalnog i kontinentalnog dijela hrvatskih zemalja to je bio snaan poticaj za jai ekonomski napredak. Do poetka 15. stoljea mletaka vlast je uklonjena s dalmatinske obale pa su Omi, susjedne komune, otoci i zalee integrirane u cjelovit prostorno-ekonomski sustav pod ugarskom krunom. Za kratkotrajne vlasti bosanskog kralja Tvrtka poetkom 15. stoljea splitski e se distrikt proiriti do rijeke Cetine, da bi sredite bosanskih feudalaca postao strateki znaajan

castrura Almissii. Omi e imati znaenje uloga u sukobima izmeu hrvatskih i bosanskih velikaa. Tako l40l. godina Spliani koji su bili u sukobu s vojvodom Hrvojem, gospodarem Omia, zajedno sa pristalicama ugarskog kralja osvajaju grad. Ve 1403. godina bosanski kralj Stjepan Ostoja zauzima Omi i oblinju tvravu Visu na Cetini, te na uu eli stvoriti novi centar bosanske trgovine. Kako Dubrovnik zabranjuje trgovinu s Bosnom, Stjepan Ostoja nudi Veneciji podgrae Omia, stalno koritenje luke i monopol na trgovinu, a zadrava gradski katel. Do 40-tih godina 15. stoljea Omi je u rukama kneza Ivania Nelipia, Mleani su, kao odgovor na posezanja bosanskih velikaa, zapoeli opsadu koja je trajala vie godina, a zavrena je 1444. godina padom Omia pod mletaku vlast. U opsadi su zidine podgraa gotovo potpuno unitene. Na ostacima kasnosrednjovjekovnih bedema vre se popravci sve do velike obnove bedema u prvoj polovini 16. stoljea Tim osvajanjem je Split podvrgava omiki teritorij svom distriktu, a katel Omi je pod neposrednom upravom mletakog kneza -kapetana Splita.Nastupom mletake vlasti Omi je doivio preobrazbu od feudalnog castruma na rijeci s malim podgraem predurbanog tipa u planirano kvadratno naselje sa bedemima. U sjeni oblinjeg Splita omika trgovina i uprava dosegle su vrlo ogranienu samostalnost. Tijesna povezanost sa Splitom posebno je vidljiva u organizaciji uprave, jer splitski knez-kapetan postavlja katelana koji nosi naslov castellano et jurisdicente d'Almissa et suo territorio i uz upravnu vri i sudbenu vlast u graanskim parnicama. Katelan je stanovao u gradskom katelu, to mu je omoguavalo nadzor nad svim zbivanjima u naselju, a presude je donosio u loi u podgrau. Vjerojatno se za vrijeme posljednjeg katelana Petra Mussura grade gradska pisarnica i providurova palaa, jer se plemiko vijee jo 1553. godine sastaje u crkvi sv. Mihovila. Tek 1570. godina naseljem upravlja prvi providur iz redova mletakog plemstva. Uz plemiko vijee postoji i vijee puana koji zastupaju Universita di tutto il populo di Almissa.

Pravnik dr. Ivan Primojevi 1579. godina sastavlja Statut, kojim se kodificiraju ranije odluke i obiaji, po uzoru na ostale statute dalmatinskih gradova. Iznoenjem predaje o nekadanjem znaaju Omia koji je po piscu Cyclodiju C. Volateranu bio grad i imao biskupiju, ali je s vremenom i pritiskom barbara postao katel pokuava se stvoriti pravnohistorijska podloga grada. Omi se nuno mora povijesno predstaviti kao civitas sa gradskom autonomijom i crkvenom jurisdikcijom da bi se formirala osnova za njegov poloaj i uspon u 16. stoljea Iako su esto optuivani u Veneciji zbog slobodnog koritenja privilegio di gabella, posebno od strane splitskog kneza, Omiani su uspjeli zadrati svoje ekonomske olakice iskoristivi poloaj graninog naselja. Ve 1454. godine omiki poslanici se tue mletakom Senatu na velike tete koje je Omi dobio novom organizacijom teritorija pod mletakom vlau. Ranije je pod gradskom jurisdikcijom bilo 12 sela, jedna solana i mlinovi na rijeci, dok je u to vrijeme ostalo jedno selo. Splitskom knezu je nareeno da vrati navedene posjede pod omiku jurisdikciju kako je bilo prema starim privilegijama i obiajima. Gradski distrikt Omia se krajem 16. stoljea protezao od Vrulje na istoku do Sikirice ispod Dugog Rata na zapadu. Na tom prostoru se osim Cetine, koja je bila plovna uzvodno 5 km do Podvisua, nalazilo vie brzih potoka na kojim su bili podignuti mlinovi. Istono od Omia na rubu Mlije nalaze se potoci Slavinj, gdje se ilo po pitku vodu kada bi presuili izvori u gradu, i Brzet. Na Brzetu se mlinovi spominju ve 1560. godina, a poetkom 17. stoljea se u izvorima nazivaju hrvatskim imenima Creaiegnach i Spuzgnach, to su vjerojatno stari narodni nazivi za tipove mlinica, jer se ista imena spominju i u Podvisuu. Tu su se pod srednjovjekovnom tvravom Visu nalazili moda najstariji mlinovi na omikom podruju. Nizvodno od njih se sauvao toponim Slanica, gdje se nalazilo skladite soli, koja je predstavljala znaajan prihod Omia.

U ekonomskoj strukturi Omia od velikog je znaaja bio poloaj grada na rijeci i moru to je pogodovalo razvoju trgovine i uspostavljanju prometnih veza izmeu dalmatinskog zalea i susjedne talijanske obale. Trgovina izmeu Dalmacije i Bosne razvijala se sve do poetka Kandijskog rata 1645. godine kada zapoinje turska blokada dalmatinskih gradova. Do kraja 17. stoljea mletaka uporita na obali se ojaavaju novim bastionskim utvrenjima protiv turskih napada. Zavretkom Morejskog rata granica je prebaena u zalee i ponovno je uspostavljen jedinstven obalni pojas pod mletakom upravom. Iako je to bio poticaj velikim seobama, stanovnitvo se poglavito naseljava na naputenim ruralnim podrujima pa se broj stanovnika tijekom 18. stoljea u Omiu kree od 600-700 ljudi. Kada Napoleon ukida Mletaku Republiku 1797. godina stoljetnu politiku vlast na obali zamjenjuje Austrija do 1806. godina To kratkotrajno razdoblje nije ostavilo veih tragova u Omiu. Ve 1806. godina Francuzi zauzimaju Dalmaciju ukljuivi je u talijansko kraljevstvo, da bi kasnije za vrijeme carstva postala dio novoosnovanih Ilirskih provincija. Na podruju Poljica i Krajine razvio se otvoreni otpor protiv Francuza te se 1807. godina u Omiu iskrcavaju Rusi i Bokelji, ali je ustanak uguen. Za francuske vlasti Omi je imao poloaj kantona u splitskom okrugu, a nakon ustanka prikljuena su mu srednja Poljica koja su ukinuta kao jedinstvena upa. Planirano je i prometno povezivanje cijele provincije i to gradnjom glavne priobalne ceste od Zadra do Opuzena i mostova na Krki, Cetini i Neretvi. To je tek ostvareno za vrijeme druge austrijske uprave (1813-1918) gradnjom primorske ceste od Splita do Omia i kasnije do Makarske, Poljike ceste i probojem kroz klanac Vrulje koji je povezao Primorje sa francuskom zagorskom cestom. Na prijelazu u 20. stoljea konstruiran je eljezni most preko rijeke Cetine ime je ukinuta izoliranost grada i stoljetni obiaj barkanja sa suprotnom obalom. Pred I svjetski rat uzvodno je kod slapova Gubavice izgraena najvea hidrocentrala u Dalmaciji to je za Omi i neposrednu okolicu predstavljalo poticaj u razvoju industrijalizacije.

10

Prostorni razvoj Foala od kraja 15. do kraja 19. stoljea

Krajem 15. i u prvoj polovini 16. stoljea gradskim je zidinama zacrtana dimenzija naselja i reguliran fiziki prostor grada Omia. Zidine odraavaju jednostavan koncept obrane prema kopnu, moru i rijeci, a istovremeno potvruju koliko se renesansno planiranje gradskih granica oslanja na demografske potrebe sredine uz stalni prirast za vie stoljea. Pravilnom izgradnjom u blokovima stambena i javna arhitektura oblikovala je tijesnu ispunu, tako da se i nakon uklanjanja bedema u cjelokupnom volumenu starog Omia sauvalo njihovo imaginarno pruanje. Zidine srednjovjekovnog naselja veim su dijelom unitene prilikom mletake opsade sredinom 15. stoljea. Moe se pretpostaviti da je neto ue naselje po obrisu odgovaralo gornjem dijelu dananjeg Omia sa slino grupiranim objektima koji su slijedili rast terena. Meutim tona linija ranijih gradskih fortifikacija je vjerojatno negirana planiranom izgradnjom u dodanom junom dijelu naselja pa je nije mogue za sada tonije odrediti. Juni potez gradskih zidina Omia prije velikih zahvata u 17. stoljeu prikazan je na veduti grada Padovanca Angela degli Oddi, objavljen u knjizi Viaggio de la provincie di mare della Signoria di Venetia, koja je tiskana u Veneciji 1584. godine. Iako crtan shematski, posebno netoan u prikazu rijeke i morske obale, spomenuta veduta tono prikazuje juni potez zidina. Dapae, istaka na istonom dijelu povod je degli Oddiju da i samo gradsko tkivo podijeli na dva dijela: iza zapadnog dijela junog poteza zidina prua se plitko tkivo usloeno paralelno s pruanjem zidina, dok se na prostoru iza istake prua gusto tkivo, zapravo stvarni grad s crkvama i putem koji vodi do gradskog katela. Prema arhivskim vijestima, najranijim s kraja 16. stoljea, dio grada uz istak junog poteza zidina nosio je ime Grotte. Taj se termin teko moe objasniti ukoliko se vezuje za morfoloke osobine terena budui da se radi o ravnoj podlozi koja je nastala rijenim nanosima. Mogue je da su se uz gradske bedeme na junoj strani grada nalazili presvoeni

11

prolazi sa etnicom koje su podsjeale na hodnike ili kripte. Isti naziv u Splitu nose podrumi Dioklecijanove palae kao i juna vrata koja su vodila na obalu iz podruma (Grota), a sama ulica Grota se protezala iznad Mjedenih vrata. Pojavu tog toponima biljei se u Splitu ve u 14. stoljea, a s obzirom da se radi o najbliem gradskom sreditu i mjestu gdje vjerojatno nastaju planovi za obnovu omikih bedema, ne moe se iskljuiti mogunost primjene imena na slinu prostornu situaciju uz juna vrata.

A. degli Oddi, prikaz Omia iz 1584 god. Degli Oddi na junom potezu zidina crta dvoja vrata. Prva su na zapadnom dijelu junog poteza, gotovo uz samo koljeno istaka, dok su druga na istonom potezu zidina, postavljena tek djelomice istono od sredine ovog dijela zidina. Postojanje prvih vrata nije poznato, no druga vrata - koja su prema Oddiju imala polukruni svijetli otvor i bila zavrena zabatom - mogla bi biti Porta degli Horti, jedina poznata vrata na junom potezu zidina koja su vodila do polja i vrtova te priuvnog pristanita za brodove koji esto zbog vodostaja rijeke

12

nisu mogli pristajati na obali Cetine. Vrata su se u stvarnosti nalazila neto blie jugoistonom rubu zidina, a njima su stanovnici odlazili do svojih vrtova koji su bili smjeteni na poluotoku Punti sa druge strane jarka, koji se spominje kao Paludi, Blato ili Ponta. Vrtovi i vonjaci na Ponti lijepo su prikazani na Justerovoj veduti iz 1708. godine, kao i na vedutama iz 19. stoljea. Angelo degli Oddi prikazuje i ulomak zida koji se pruao od jugoistonog ugla gradskih zidina prema istoku, a branio je mogue iskrcavanje i prodiranje prema istonim gradskim zidinama. Zanimljivo je da degli Oddi crta gibelinske zupce gradskih zidina, kakvi su sauvani - dodue zazidani - na tvravi Mirabeli. Veliki zahvati 17. stoljea, ponajprije na junim zidinima, prikazani su na veduti V. Coronellija iz 1688. godine. Iako posve sumaran crte, dijelom i neprecizan, Coronelli jasno donosi situaciju junih bedema s kulom Turjun, vratima vrtova i monim bastionom na jugoistonom uglu. Prikazuje i dugaki zid koji se od jugoistonih zidina pruao do prvog rta istono od grada gdje je zavravao manjom kulom.

V. Coronelli, prikaz Omia iz 1688. god.

13

Prilikom gradnje junog poteza zidina krajem 15. ili u prvoj polovini 16. stoljea, primijenjen je princip renesansnih fortifikacija po kojem obrana izlazi lijevom stranom naprijed, emu ponajvie svjedoi lagani prelom kortine na zapadnom dijelu junog poteza, a potom snano izbacivanje koljena na istonom dijelu koji prati obrambeni jarak s vodom, fou, a iji se naziv danas zadrao u nazivu glavne prometnice, Foal.

F. Juster, plan Omia iz 1708. god. Gledajui u cjelini june zidine grada, moe se zakljuiti da se sastoje od dva komplementarna dijela: na zapadu je uvueni dio zidina ija je obrana dodatno ojaana obrambenim jarkom. Zakljuak da je jarak integralni dio planiranih utvrda na junom potezu zidina potkrjepljuje injenica da istoni, istaknuti dio junog zida pravcem pruanja prati junu crtu obrambenog jarka, to je ponajbolje vidljivo na Justerovom planu grada iz 1708. godine. Na taj nain je zapadni dio junog poteza zidina bio branjen i s koljena koji je stvoren istakom istonog dijela junog poteza zidina.

14

Poetak 17. stoljea obiljeava blizina Turaka u neposrednom zaleu Omia, to je uzrokovalo stalnu brigu oko odravanja i jaanja gradskih zidina. Gradile su se dijelom dravnim novcem, ali i opinskim prihodom, najee od novanih kazni u graanskim parnicama. Isti se 160l. godina namjenjuje alla fabrica del turion, to je vjerojatno jugoistona ugaona kula koja se i danas naziva Turjun, a u izvorima ponekad torre di terraferma. Slijedee se godine kula ponovno popravlja kao i zidine iznad loe kopnenih vrata. Kula je graena od veih kamenih klesanaca, etvrtastog je oblika i presvoena slomljenim svodom. Na istonom, sjevernom i zapadnom zidu vidljive su pukarnice i otvori za top, a u jednom kasnijem razdoblju doivjela je preinake na okvirima otvora. Na unutarnjoj strani istonog gradskog zida prislonjene su kamene stepenice koje vode do terase kule, a nekada se preko zasvoenog prolaza prelazilo do etnice na junom bedemu. Stanje zidina Omia tridesetih godina 17. stoljea vrlo je loe, te generalni providur alje majstora Scipiona Freddi, graditelja splitskog lazareta, da pregleda mogunost popravaka vrata i zidina grada. Godine 1639. povisuje se kortina oko grada, poploavaju etnice i grade kamene stepenice za pristup svim dijelovima bedema. Okoli sperona koji je branio luku i prilaz prema junoj strani grada se titi obrambenim pojasom od iblja, kako je Marco Morosini izvjestio generalnog providura Priulija: Ali Ill.mo et Ecc.mo Sigodinar ... Priuli Nota di quanto al presente si deue operare Accomodar il couerto delle monit.ni redotto in pessimo stato anco la pioua ne le ruini. Leuar la cortina a tutte le mura della Terra doue fa bisogno, anco il soldato sta couerto alla diffssa ui uorra muro di larghezza d'un pe passa cento e uinti noue, longhezza, altezza passa mezo et un altro pezzo larghezza passa trenta un, altezza un pie e inezzo. Salizar tutte le mura, che sono attorno uia, farli una scala, et transito da poter passar da una mura all'altra per poterle di ogni ocorenza socorer, e raminar da tutte le parti senza difficolta. Debocar le dette mura in alcunl luochi.

15

Far accomodar con legname, e recourir il couerto del corpo di guardia, doue di continuo essi stano li soldati delle Porte di Terraferma redotto essa opera a pessimo stato. Par la palisuata alla parte del spiron uerso Terraferma, anco ... posti sgodinauazzar Caualeria, ne fanteria. Far una porta et un restello ali. p.ma entrata del Palazzo. Iznimno je vana za obranu kopnene strane grada bila gradnja velikog baroknog bastiona koji se protezao u more na jugoistoku grada obuhvaajui dijelom i Turjun. Peterostrani bastion produavao je obranu grada prema jugu do samog mora onemoguavajui prijelaz napadaa na junu stranu bedema uz jarak. O tom pothvatu izvjetava Senat generalni providur Dalmacije Antonio Bernardo 1660. godina: ... hauendo io fatto fabricare qui un balloardo terrapie-nato esteso tanto dentro il mare, che impedisce hora anco il squazzo, col quale poteuano li Turchi auanzarsi a circu-ire q.a piazza e accostarci alle uissere d'essa. Auanti la mia partenza si e ridotta 1'opera a. buon stato, giouandomi credere che sin hora possi esser stata aggiustata di tutto pronto. Izuzetan graevinski pothvat zahtijevao je veliku koliinu kamene grae, zemlje i uta za ispunu, pa se grad isti od ruevina, a kamenje starih kuita koristi se za zie bastiona, to najbolje oslikavaju dva dokumenta. Godine 1665. kua nekog Gelisea, vjerojatno Jeli ili Jelii, prodana je za gradnju bastiona: ... Che sotto il Regimento del Ill.mo S.r Zuanne Premarin fu Prou.r in questa citta e stato disfatto il cortino della casa, che era di ragione del ... Geliseo sud.to, et ad instanza di me ... predeto uenduta a pub.co incanto come di sopra, et le pietre di quello per ualuta di ... irapiegate nella fabrica del Baluardo principiato a costrugersi in questa Piazza. Slino se dogodilo sa kuom B. Tomadellija 1676. godine, trogirskog biljenika, iznimnom graevinom u kojoj su dugo boravili providuri i koja je stradala u poaru: ... io mi riccordo beniss.mo quando il Godinamo Sigodinar Gio Batt.a Tomadelli andd per cancelier a 'Trau non so precisa-mente dell'anno, et la sua asa Dominicale fu anegnata per quartier alle

16

milizie, et anco ui si sono alloggiati dentro delli Rettori specialmente Ill.mo Sigodinar Bernardo Balbi-, et Ill.mo Sogodinar Zne Prerr.aMn, la qual caso fu rouinata in molti luochi nelli solari et le furno rotte delle pianche della scalla, et del portale et so" che quando rittorno da 'Trau fece aggiustar il tutto con spesa grande hauendo io ueduto 1'opera che si faceua ... il vero che il mio contenuto poiche la asa espresa nel capitolo e stata desolata a fatto et i materiali sono stati adoperati nella costruzione del nouo baloardo sotto il regim.to dell Ill.mo Sigodinar Z.ne Premarin, ... et di presente &.a casa e ridotta in horto essendoui che solo poco muro glia difassado. Pred nekoliko godina sluajno je pronaen natpis kojeg moemo vezati gradnju baluarda: AVSPICE ANTONIO BERNARDO DALMATIE EPIRIO PROCONSVLE ET DIVI MARCI PROCVRATORE IOANNES PREMARINVS ALMISSII PRETOR IN HVIVS ARCIS CONSTRVCTIONE SALVTI DVINA PROVIDE ... COSVLVM ANNO DOMINI MDCLIX DIE XX APRILIS Daleko precizniji i pouzdaniji su Justerovi crtei iz 1708. godina, dapae to su i najbolji prikazi Omia mletakog razdoblja. Juster donosi vedutu i plan grada. Veduta na junom potezu zidina prikazuje dvije jake ugaone kule: zakrovljenu na jugozapadnom uglu grada i Turjun na jugoistonom uglu koji nema krova. Jasno je vidljivo koljeno na sredinjem dijelu junog poteza zidina. Cijelom duinom kortine prua se krunite pravokutnih prsobrana. Bastion je znatno nii od fortifikacija 16. stoljea, a zanimljivo je da Juster u legendi crtea kae da je nedovren, Baloardo ancora imperffeto, a s obzirom da se radi o crteima nastalim poslije Morejskog rata kada su Turci odbaeni od obale, za zakljuiti je da baluard nikada do kraja nije bio dovren. Uglovi i iljak bastiona bili su ojaani masivnim

17

klesancima, a istona strana bila je neto via jer se topnitvo nalazilo prvenstveno na toj strani.

F.Juster, veduta Omia iz 1708. god. Juster u planu grada precizno ucrtava foal pred zidinama, a takoer i zid koje se prua do prvog istonog rta. Njega u legendi plana grada jednostavno navodi kao Speron, dok u legendi vedute navodi da je to zid koji se naziva Spiron i koji je namijenjen obrani vrtova i polja, Muro detto Spiron per difendere i Orti, e Campi. Justerova veduta i plan donose i poloaj Vrata od vrtova, dok plan jasno locira vrtove na Punti. Veduta jasno pokazuje da se radilo o vonjacima. Plan takoer prikazuje jednu nenotiranu zanimljivost. Bastion na zapadnom dijelom nije bio spojen sa zidinama ve je izmeu njih uspostavljen uski prolaz. Ovaj je detalj nastao zasigurno zbog albe graana Omia iz 1672. godine kada se oni ale na odluku generalnog providura o zazidavanju jedinih vrata na junoj strani grada koja su iz grada vodila do Punte. Ona su bila od vitalne vanosti jer su omoguavala brz raspored ljudi na kortini sperona, ukrcavanje na lae i odlazak do vrtova koji su bili stalan izvor hrane za

18

vrijeme opsade. Osim navedenih zahvata godine 1686., za zapovjednika Delmana, napravljena je obnova utvrda nepoznatog obuhvata, a koja je komemorirana kamenom ploom uzidanom u ogradu vrta uz Turjun.

A DELMANO AEQITI IAC SVPRAINTENDENTI ARCEM DARE SEM PELICISSIME GVBERNATI RESTAVRANTI ET CONTRA TVRCAS DEFENDETI INSIGNE HOC OPVS MILITARIS O INSIGNIRI CVRAVIT A D MDCLXXXVI

Razvoj vojne tehnike, prvenstveno topnitva, od kraja 18. stoljea dokinuo je osnovnu funkciju gradskih bedema, a snaan razvoj gradova potaknut industrijalizacijom u 19. stoljea uinio ih je prostornom preprekom koja se najee rjeavala temeljitim ruenjem ovih nekada vitalno vanih graevina. Iako e romantizam dijelom ublaiti likvidaciju

gradskih zidina i drugih spomenika diljem Europe, ipak je njihova sudbina tijekom 19. stoljea najee bila potpuno zaputanje, a potom i ruenje.

19

F. Karaczay, veduta Omia iz 1837. god. Juni potez gradskih zidina Omia proao je upravo ovakav put. Veduta grada F. Karaczaya iz 1837. godine prikazuje velike pukotine na junim zidinama, dapae i barokni bastion je ve dijelom sruen. Ista veduta donosi i urbanistiku novost u odnosu na dokumente ranijih razdoblja: javljaju se prve kue izvan perimetra gradskih zidina i to upravo juno od grada, na prostoru Punte gdje se uz obalu Cetine niu nekoliko kua.

F. Karaczay, detalj vedute

20

Slina je i veduta J. Hogelmullera koja takoer prikazuje grad gledan s desne obale Cetine.

J. Hogelmuller, veduta Omia iz 1839. god.

J. Hogelmuller, detalj vedute

21

A. Bara, veduta Omia, sredina 19. st.

A. Bara, detalj vedute Jedan od posljednjih grafikih predloaka koji pokazuje Omi s bedemima je akvarel Antuna Baraa iz sredine 19. stoljea Kortine su ve rastvorene pukotinama, a umjesto vrata na spoju zidina s bastionom je iroki prosjek u cijeloj visini bedema. Karaczayeva i Baraeva veduta ne slau se u jednom detalju. Prema Barau, iako je to kasniji prikaz, zidovi bastiona sauvani su u punoj visini, dok je prema Karaczayu bastion ve 1837. godina dijelom sruen.
22

Najbolji izvor za poznavanje prostornog razvoja grada u 19. stoljeu jest katastarski snimak grada i najblie okolice mjernika A. Vinjia iz 1834. godine, te reambulacija istog koja je provedena krajem 19. stoljea. Na snimku iz 1834. godine foal vie ne postoji, zatrpan je, a izmeu gradskih zidina - tada jo postojeih - i prvih vrtova na Punti prua se prazan pojas kao posljedica nekadanjih obrambenih potreba grada. Ucrtan je i bastion na jugoistonom uglu zidina.

A. Vinji, katastarski snimak Omia, 1834. god.

23

A. Vinji, katastarski snimak Omia, ue podruje, 1834. god.

24

Definiranje praznog pojasa izmeu zidina i vrtova na punti zapoinje trasiranjem ceste Split - Omi 1856. g, kada je sruen veliki trokutasti bastion koji je pokrivao usku prevlaku izmeu grada i Punte i koji je postao smetnja novoj cesti. Novonastalu situaciju biljei reambulacija katastra s kraja 19. stoljea gdje je vidljiva trasa ceste, a ista donosi i ukidanje bastiona. Osim bastiona, ubrzo je sruen i najvei dio gradskih zidina. Prema zapisu F. Bulia, najvei dio zidina Omia sruen je 1862. godina Do danas je sauvan samo dio zidina koji je prije druge polovice 19. stoljea bio povezan s kuama, preteito na jugoistonom dijelu nekadanjih zidina. Naime, ve u 17. stoljea vei se broj graevina prislanja i izlazi na zidine prisvajajui svojim balkonima zajedniku etnicu. Uz istoni rub grada graevine su priljubljene zaelnom stranom uz zidine koristei i privatizirajui etnicu. Budui da je to krilo zidina bilo ugraeno u privatne zgrade i vrtove pa nije predstavljalo prepreku slobodnijem kretanju kroz grad, ono je sauvano u punoj visini zajedno sa ugaonom kulom, Turjunom.

Omi poetkom 20. st. Uz novu cestu Split-Omi ubrzo nastaje gradsko etalite to je vrlo brzo dovelo do razbijanja pojasa bedema na junoj i zapadnoj kortini i do izbijanja poprenih uliica na glavnu prometnicu, te formiranja proelja novog etalita. Na liniji nekadanjeg junog bedema podie se niz klasicistiki ureenih dvokatnica koje na istoku zavravaju secesijskom kuom Pavii. Zgrada je podignuta 1913.
25

godina na mjestu skretanja ceste uz obalu tako da se prua u dva kraka sa skresanim glavnim uglom. On je posebno naglaen ukraenim balkonom s biforom i loom na drugom katu. Prizemlje koje imitira rustiku kao i prvi kat, je rastvoreno nizom otvora s nadsvjetlima iji raspored na gornjim katovima ponavljaju luno zavreni prozori. Projektirana u stilu neorenesansnog akademizma kua Pavii je obogaena doraenom secesijskom dekoracijom. Neto stroa secesijska arhitektura mirnijih oblika ispoljava se na novoj zgradi opine na junoj strani ceste dokle je dopirao iljak baroknog baluarda. Pored navedenih, na Foalu krajem 19. i poetkom 20. stoljea nie niz neostilskih graevina kojima je zajedniki motiv istaknutog ugaonog kamenja.

Foal poetkom 20. st. Ruenje bedema je metaforini vid prerastanja stoljetne mjere grada. Izgradnjom reprezentativnih proelja na priobalnoj prometnici grad je zadrao cjelinu i imaginarni perimetar svoje povijesne jezgre, a novi dijelovi grada formiraju se na Punti i na predjelu Prika.

26

Prostorni razvoj Foala u drugoj polovici 19. i poetkom 20. stoljea

Prilikom ureenja gradskih ulica 1979. godina obavljena su istraivanja kojima je utvren oblik i veliina bastiona, protezanje june strane zidina koje su na javnim povrinama oznaene novim poploenjem. Kartu koju je pritom izradio V. Beden pokazuje prostorni razvoj Foala.

Na spomenutoj karti ucrtan je izvorni foal te juni potez zidina s bastionom, to je ve opisano u ranijem poglavlju. Meutim, usporedbom Bedenove karte sa katastarskim snimkom Omia iz 1834. godine dobiva se jasan prostorni razvoj prostora Foala tijekom
27

druge polovice 19. i poetkom 20. stoljea. Posebno je zanimljiv odnos kasnije izgradnje prema nekadanjim fortifikacijama kao i postupak formiranja sjevernog proelja etnice uz cestu Split-Omi, kasnije dijela Jadranske magistrale. Na katastarskom snimku iz 1834. godine na zapadnom rubu junog poteza zidina nalazi se blok kua koji se naslanja na zidine. Prema Bedenu u ovom se bloku nalazi jugozapadna kula gradskih zidina. Poevi od ovog bloka pa sve neposredno do kule Turjun prua se ulica uz zidine koja je izvorno omoguavala pristup zidinama i njihove koritenje u obrambene svrhe. Takoer je vano naglasiti da ova ulica odmie gradske blokove od samih zidina, a na nju se spajaju ulice usmjerene u pravcu sjever-jug, odnosno gradske ulice koje su postavljene okomito na pravac pruanja zidina. Zanimljivo je da gradsko tkivo uz june zidine nije gusto izgraeno kao u unutranjem dijelu naselja. Na sjevernoj polovici junog poteza zidina uoljiva su tri velika vrta, dok se vie vrtova nalazi u zaelju kua okrenutih unutranjem licu junog poteza zidina. Slino jugozapadnom uglu, i na jugoistonom dijelu junog poteza zidina nalazi se blok ije su se graevine povezale sa zidinama sa kulom Turjun na samom uglu. Kako je ranije spomenuto, integracija zidina u stambene graevine glavni je razlog to su ulomci zidina na navedenim predjelima ostali do danas sauvani. Reambulacija katastra iz 1834. godine, koja je provedena potkraj 19. stoljea pokazuje i prve zahvate izvan perimetra zidina. Prostor izmeu zidina i vrtova na Punti katastarski je ureen. Nova cesta dobiva broj 1932. Prostor izmeu ceste i zidina dobiva broj 223/1, no otprilike na sredinjem dijelu junih zidina, pred kuama kat. est. zgr. 226, 227 i 239 formira se parcela 220/2 kao izuzee iz parcele 223/1. Izmeu ceste i vrtova na Punti formira se parcela 221. Reambulacija s kraja 19. stoljea ne konstatira nijednu graevinu sagraenu juno od poteza zidina, te se poetak ove izgradnje valja smjestiti uz sam kraj 19. i poetke 20. stoljea.

28

Bedenova karta iz 1979. godine donosi prostorni razvoj sjevernog proelja Foala poslije ruenja zidina. Isti se moe podijeliti u dvije skupine: razvoj prostora do nekadanjeg koljena junih zidina, te drugu skupine koja se prua od koljena do kule Turjun. Unutar prve skupine jasno su uoljive dvije podskupine: kue koje se pruaju od jugozapadne kule do proirenja na sredinjem dijelu junog poteza zidina do koljena te drugu podskupinu kua koje se pruaju od proirenja do samog koljena. Prva se skupina kua izdvaja injenicom da su te kue prele nekadanji potez zidina, dok drugu skupinu karakterizira injenica da su iste zadrale pravac pruanja zidina. Prema Bedenovoj karti druga skupina kua je proelja prema Foalu postavila na samim zidinama, meutim vjerojatnija je mogunost da su pred ovim kuama 1862. godine sruene zidine, a da su njihova proelja zadrale graevinski pravac nekadanje june granice bloka. Ovu pretpostavku potkrjepljuje i usporedba katastarskog snimka iz 1834. godine s dananjim stanjem. Naime, prema spomenutom snimku gradske zidine su se spajale s Torjunom otprilike na sredini njegovog zapadnog proelja, dok je graevinski pravac kua iao u smjeru sjeverozapadnog ugla kule. Uvidom u dananje stanje moe se utvrditi da graevinski pravac junog proelja kua doista ide prema sjeverozapadnom uglu kule te je stoga za zakljuiti da je graevinski pravac june granice bloka zadran, a da su pred kuama sruene zidine. Pored reenog, teko je zamisliti da bi se kue prema jugu irile samo za irinu nekadanje ulice, dok bi iroki prostor do ceste ostao prazan. Unutar prve skupine kua razluene su dvije podskupine na temelju njihovog odnosa prema zidinama. Kue koje se pruaju od jugozapadnog ruba zidina do proirenja vie-manje prate liniju pruanja nekadanjih zidina, preciznije tek se malim dijelom pruaju preko nekadanjih zidina. Ovaj niz kua vodi do spomenutog proirenja koji je nastao na mjestu gdje su se izvorno nalazili vrtovi, a ruenjem zidina ostali su otvoreni prema Foalu. Djelominom izgradnjom na rubnim dijelovima nekadanjih vrtova, kao i poploavanjem

29

ostatka prostora pretvoreni su u proirenje na sjevernom proelju Foala. Istono od proirenja niu se kue koje su cijelim ili najveim dijelom tlocrta prele liniju nekadanjih zidina. Uoljivo je takoer, da je ova skupina kua kao svoj juni graevinski pravac preuzela visinu vrha nekadanjeg koljena junog poteza zidina. Juno proelje Foala znatno je mlae od sjevernog i njegov pravac u cijelosti definira trasa ceste iz 1856. godine. Koliko se dananjim istraivanjima moe utvrditi najranija gradnja na junoj strani Foala nalazi se na njenom istonom dijelu. Dominirajua je zgrada dananjeg poglavarstva sagraena na samom istonom rubu june strane Foala. Uz njeno zapadno proelje prua se cesta okomita na Foal, a na njenom pravcu sagraena je secesijska kua ija pojava uz ovu cestu govori da je ista trasirana ve prije prvog svjetskog rata jer se u isto vrijeme, izmeu 1900 1914. godine, moe datirati spomenuta secesijska kua. Dalje prema zapadu nalaze se jo etiri kue sagraene do Drugog svjetskog rata, meutim s dosta razmaka izmeu sebe to govori u prilog injenici da je juno proelje do navedenog razdoblja bilo rijetko izgraeno. Prostore izmeu starijih kua poslije Drugog svjetskog rata zapunile su moderne stambene zgrade koje nisu vodile rauna o reprezentativnom karakteru Foala, ve se radi o izbijanju matrice novosagraenih zgrada iz unutranjosti Punte na prostor Foala. Naime, iako solidnog modernistikog rjenika, novije zgrade ne doprinose Foalu kao prostoru posebnog znaenja u kontekstu grada ve ga koriste kao nunu komunikacijsku poveznicu. Poseban je problem na samom zapadnom rubu june strane Foala gdje su dvije stambene zgrade postavljene u L-tlocrt na nain da se prema Foalu otvara slijepo proelje jedne zgrade i prostor parkiralita pred ovim zgradama. Na ovom detalju posve je negiran reprezentativni karakter prostora Foala. Iznimka iz opisanog postupka je zgrada poslovne katnice na samom jugozapadnom uglu Foala iji graevinski pravac i gabarit potuje Foal.

30

Usporedba tri prikaza gradskih utvrda uz Foal (F. Juster, katastar 1834, V. Beden)
31

Omi, Foal, vidljivi i pretpostavljeni ostaci gradskog zida, kula i bastiona (crveno pronaeni i danas vidljivi dijelovi, crveno crtkano pretpostavljeni dijelovi). Prema dananjoj geodetskoj izmjeri i istraivanju i prezentaciji koju je izradio V. Beden, grafiki obradio I. Vojnovi)

Pogled na Foal iz zraka

32

Katalog kua na proelju Foala

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

KRAJ 19. PO. 20. ST. POLUUGRAENA - SMJETAJ NA UGLU BLOKA P+2+VP GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Kua je dvokatnica, pravokutnog tlocrta, pokrivena etverovodnim krovom na kojem se istiu dva vea luminara postavljena u sredinjoj osi junog i sjevernog proelja i koji su pokriveni trovodnim krovom. Uz istono proelje nalazi se manja prigradnja koja je na katu zavrena loom. Glavno proelje, otvoreno prema Foalu, ralanjeno je s pet prozorskih osi, i zavreno profiliranim vijencem. Istiu se uglovi kue naglaeni bunjatom, kameni okviri proelnih otvora te profilirani razdjelni vijenci. Kua je obukana crvenom bukom.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Kua je znaajan primjer neostilske graevine s kraja 19. i poetka 20. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI: Obnova kue zasigurno zahtjeva snimak postojeeg stanja. buku na proeljima treba obnoviti sukladno rezultatima sondiranja buke koja trebaju dati pravu nijansu boje. Reklame treba izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem. Stolariju na proelju treba ujednaiti, a ista svakako treba biti drvena. Klima ureaj treba ukloniti s glavnog proelja

33

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

KRAJ 19. PO. 20. ST. P+1+VP PRIZEMNA PRIGRADNJA NA ULINOJ LINIJI IZVORNA OSREDNJE DIJELOM NOVI DIJELOM IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Radi se o izvorno dvije kue koje su povezane u cjelinu. Mogue je da se radilo i o tri kue u nizu, to se moe provjeriti istranim konzervatorskim radovima. Na zapadnom rubu nalazi se dvokatnica s prizemnicom zavrena s terasom na ulinoj liniji. Prema istoku nastavlja se znatno ira kua kojoj je drugi kat znatno ui od prvog. Kat je pokriven jednovodnim krovom s nagibom prema istoku. Povezan je u simetrinu cjelinu dvovodnog krova s jednovodnim krovom kue sa zapada. Otvoreni dio prvog kata istone kue zavren je terasom. Prema Foalu sagraena je prizemnica zavrena terasom. U novije vrijeme junom dijelu sklopa je obnovljeno proelje.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Dananja je zgrada, kako je ranije spomenuto, sastavljena od vie kua sagraenih krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Niz sauvanih elemenata izvornih kua pokazuje da se radilo o solidnim primjerima graanske arhitekture s elementima neostila.

SMJERNICE I UVJETI: Zgradu je mogue zadrati u postojeim gabaritima ili preoblikovati prema izvornom stanju. Za to je potrebno izvriti snimanje postojeeg stanja, te elaborat obnove kao osnovicu za projekt obnove. Potrebno je isto tako ujednaiti buku na proelju. Reklame i tende izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

34

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PRVA POLOVINA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+2+VP GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO DIJELOM NOVI DIJELOM IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA / NEKVALITETNO

OPIS GRAEVINE: Kua je dvokatnica, tlocrta oblika izduenog pravokutnika usmjerenog u pravcu sjever-jug. Ua stranica je okrenuta prema Foalu. Kua je zakljuena tzv. kapetanskim krovom, odnosno zabati proelja su skraeni u vrhu. U pokrovlju je ureen stambeni prostor. Proelje prema Foalu doivjelo je vee preinake: na svakom katu je postavljen balkon u ukupnoj irini proelja. Neki izvorni prozori pretvoreni su u balkonska vrata. Proelje prema Foalu je obojeno neprimjerenom bojom, na na proeljima je niz detalja satelitske antene, reklame, tende koje se ne mogu smatrati prihvatljivima.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Graevina je izvorno bila zanimljiva neostilska gradnja, s oblikom krova rijetkim za Omiko podruje, meutim je preinaena nizom neprihvatljivih elemenata i zahvata.

SMJERNICE I UVJETI S obzirom na stupanj izmjena u odnosu na izvorno stanje, za ovu kuu treba napraviti arhitektonski snimak postojeeg stanja, elaborat izvornog stanja i projekt rekonstrukcije. Promjenu reklame i tende izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

35

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

RECENTNA POLUUGRAENA P GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO OSREDNJE

OPIS GRAEVINE: Radi se o dvije prizemnice koje su sagraene uz prizemlje istonog proelja kue kat. br. 3. Prizemnica uz samu kuu graena je neto kasnije od kue kat. br. 3 jer su vrlo slinog naina i materijala gradnje, ali im se ne poklapaju razdjelni vijenci. Istonija prizemnica je recentna gradnja. Obje su zavrene ravnom terasom, koje su prema Foalu ograene kamenom ogradom (starija prizemnica) ili parapetnim zidom (novija prizemnica). Starija prizemnica je u proelju prema Foalu ralanjena s dvije osi vratima i prozorom izloga dok je novija prizemnica ralanjena jednim veim otvorom u sredinjoj osi.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Starija prizemnica graena je kao ekstenzija kue kat. br. 3 te prati njena rjeenja. Moe se smatrati kvalitetnim rjeenjem s osobitostima neostila. Novija prizemnica ne prati temeljno oblikovanje starijeg dijela. SMJERNICE I UVJETI: Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

36

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PRVA POLOVINA 20. STOLJEA POLUUGRAENA P GRADNJA NA ULINOJ LINIJI BEZ NAMJENE DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Prizemnica pravokutnog tlocrta pokrivena dvovodnim krovom. Due proelje je okrenuto prema Foalu i ralanjeno s veim vratima u sredinjoj i prozorima u bonim osima. Graena je od pravilno klesanih kamenih kvadera povezanih uskim sljubnicama. Okviri proelnih otvora uokvireni kamenim gredama koje su blago istaknute van ravnine zida. Proelje je zavreno profiliranim kamenim vijencem. Krov je pokriven kupom kanalicom.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Kua je primjer tradicijske gradnje sa skromnim osobitostima neostilskih utjecaja.

SMJERNICE I UVJETI: Kua nije zahvaena neprimjerenim zahvatima te je najveim dijelom zadrala izvorne elemente oblikovanja. Unutranjost kue nema primjerenu namjenu, a koju je mogue potraiti u integraciji s trnicom voa i povra koja se nalazi ispred glavnog proelja prizemnice.

37

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Dvokatna zgrada s vie stanova, pravokutnog tlocrta, zavrena ravnom terasom. Proelje prema Foalu je ralanjeno horizontalnim trakama punog i otvorenog zidnog plata. Bona proelja su slijepa. Graena je armiranim betonom, sa bukanim proeljma sive boje.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Jednostavna zgrada izgraena nakon II. svjetskog rata s osobitou stanogradnje tog vremena.

SMJERNICE I UVJETI: Zgrada se treba odravati u sadanjim gabaritima bez ikakvih dogradnji ili nadogradnji.

38

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI OPREMA I DETALJI

PRVA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+2 GRADNJA S VRTOM NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Kua nije sagraena na samoj ulinoj liniji ve je na istoj postavljen ogradni zid vrta, a dvokatnica s etvorovodnim krovom nala se znatano uvuena prema dubini parcele. Na proelju prema Foalu istie se prigradnja u sredinjoj osi, zavrena terasom koja je povezana s drugim katom. Danas se na proelju prema Foalu moe zapaziti neprimjereno vanjsko stubite spiralnog oblika.

VALORIZACIJA GRAEVINA: Sklop kue i vrta istaknut je primjer reprezentativne, obiteljske gradnje na Foalu izmeu dva svjetska rata.

SMJERENICE I UVJETI: U zahvatima na vrtu i kue valja se pridravati naela restauracije izvornog stanja. Neprimjerene elemente s proelja poeljno je ukloniti ili preoblikovati.

39

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA POLUUGRAENA P+1 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Zgrada je katnica. Zapadno proelje i zavretak graevine je kontinuirana armirano-betonska ploa koja je na uglu zakrivljena. Proelje prema Foalu je najveim dijelom oblikovano od tamnog stakla u metalnom okviru, dok je manji dio od betona.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Zgrada je graena poslije II. svjetskog rata s istaknutom osobnou.

SMJERNICE I UVJETI: Odravati u postojeem stanju bez mogunosti promjene gabarita.

40

BROJ U KATALOGU

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PRVA POLOVICA 20. STOLJEA POLUUGRAENA P+1 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE. Kua je katnica pokrivena etverovodnim krovom. Proelje prema Foalu simetrino je ralanjeno s pet prozorskih osi. Kat kue je obukan, dok je s prizemlja skinuta buka i ostavljeno lice kamenog, fugiranog zida. Proelni otvori su uokvireni kamenim gredma. Prizemlje i kat razdvojeni su razdjelnim vijencem, dok je proelje prema Foalu zakljueno profiliranim vijencem.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Kue je znaajan primjer graanske stambene arhitekture s osobitostima neostila s kraja 19. i poetka 20. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI: Kat i krov kue su u dobrom stanju i ne zahtjevaju veih zahvata. Prizemlje treba obukati na nain da se prizemlje i kat poveu u jedinstvenu cjelinu. Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

41

BROJ U KATALOGU

10

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PRVA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+2 PREDVRT NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Kua je dvokatnica, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad, pokrivena etverovodnim krovitem. Pred kuom je na dvorinoj liniji postavljen predvrt. Obukano proelje prema Foalu simetrino je ralanjeno s etri prozorske osi, obukano je te naglaeno s uglovima u bunjatu i profiliranim razdjelnim vijencima. Proelje je zavreno profiliranim vijencem.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Kua je vrstan primjer graanske stambene arhitekture, neostilskih utjecaja s kraja 19. i poetka 20. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI: Zahvatima na kui treba pristupiti sa stanovita restauracije ili rekonstrukcije izvornog stanja, a to podrazumjeva snimak postojeeg stanja, elaborat i projekt obnove. Novu reklamu izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

42

BROJ U KATALOGU

11

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PRVA POLOVICA 20. STOLJEA POLUUGRAENA P PREDVRT NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Prizemnica zavrena terasom koja je ograena parapetnim zidom. Sagraena je uz istono proelje kue kat. br. 10. Jedini otvor su velika vrata na sredini proelja prema Foalu. Prizemnica je obukana

VALORIZACIJA GRAEVINE: Skladna prizemna prigradnja koja je uklopoljena u cjelinu glavne kue i predvrta.

SMJERNICE I UVJETI: Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame i tende sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

43

BROJ U KATALOGU

12

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PRVA POLOVICA 20. STOLJEA POLUUGRAENA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO DIJELOM IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Dvokatna uglovnica pokrivena etverovodnim krovom. Proelja su obukana i simetrino ralanjena. Na proelju prema Foalu postavljeni su balkoni na prvom i drugom katu.

VALORIZACIJA GRAEVINE Jednostavna graanska kua sagraena izmeu dva svjetka rata s primjesama modernizma.

SMJERNICE I UVJETI: Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame i tende sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

44

BROJ U KATALOGU

13

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA UGRAENA P+2+VP GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO DIJELOM NOVI POTPUNO PROMIJENJENO IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Dvokatnica s dvovodnim krovitem i velikim sredinjim luminarom u potkrovlju. Proelja su simetrino ralanjena s tri prozorske osi. Pred svakim otvorom proelja prema Foalu postavljen je po jedan balkon. Na prizemlju su otvoreni veliki duanski otvori. Proelje je obloeno industrijskim, kamenim ploama.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Radi se o recentnom zahvatu na starijoj kui, o ijem izvornom izgleduj nema raspoloivih podataka. Luminar i kamene ploe za oblogu proelja ne mogu se smatrati kvalitetnim rjeenjem.

SMJERNICE I UVJETI: Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame i tende sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem. Proelje je mogue kvalitetnije preoblikovati.

45

BROJ U KATALOGU

14

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI VALORIZACIJA SMJERNICE I UVJETI

POETAK 20. STOLJEA POLUUGRAENA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO DIJELOM NOVI IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA ARHITEKTONSKA IAMBIJENTALNA ODRAVANJE/KONZERVACIJA

OPIS GRAEVINE: Kua je uska, visoka uglovna dvokatnica pokrivena etverovodnim krovom. Tlocrt je kvadratinog oblika. Proelje prema Foalu je ralanjeno s dvije prozorske osi na katovoma i velikim duanskim vratima u sredinjoj osi prizemlja. Razdjelni vijenci, uglovi u bunjatu i vijenci iznad prozora prvog kata pokazuju neostilske utjecaje. Kua je neto poviena u odnosu na izvorno stanje to pokazuje profilirani vijenac proelja koji je danas nii od ukupne visine proelja.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Graanska kua s prijelaza 19. u 20. stoljee s jasnim elementima neostila.

SMJERNICE I UVJETI: Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame i tende sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

46

BROJ U KATALOGU

15

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

POETAK 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Kua je dvokatnica, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad, pokrivena etverovodnim krovom. Proelje prema Foalu ralanjeno je s pet prozorskih osi. Na katovima sredinje osi istaknuti su balkoni. Kua je graena od klesanaca povezanih uskim sljubnicama. Proelje prema Foalu zavreno je profiliranim vijencem.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Graanska kua s prijelaza 19. u 20. stoljee s osjetnim utjecajem neostila.

SMJERNICE I UVJETI Odravanje postojeeg stanja, bez mogunosti izmjene gabarita. Reklame, oglasne table i tende izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

47

BROJ U KATALOGU

16

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

19. STOLJEE SLOBODNOSTOJEA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO DIJELOM NOVI IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Dvokatnica pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad, pokrivena etverovodnim krovom. Proelje prema Foalu simetrino je ralanjeno sa pet prozorskih osi. U kompoziciji otvora prizemlja duanska se vrata nepravilno izmjenjuju s prozorima. Sudei prema reki na istonom dijelu kue, izvorno su to bile dvije kue naknadno povezane u zajedniku cjelinu. Kua je graena od klesanaca povezanih uskim sljubnicama.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Jedna od najranijih sauvanih kua na Foalu koja se moe datirati u prvu polovicu 19. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI: Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklama, oglasnih tabli i tende sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

48

BROJ U KATALOGU

17

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

POETAK 17. STOLJEA POLUUGRAENA P GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Kula Turjun sagraena u 17. stoljeu. Jednokatna kula kvadratinog tlocrta zavrena je terasom. Na proelju prema Foalu sauvano je nekoliko grbova te vrata sastavljena od sekundarno upotrebljenih elemenata gotikih i renesansnih otvora.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Prvorazredni spomenik fortifikacijskog graditeljstva u Omiu.

SMJERNICE I UVJETI: Zahvati na graevini mogu se raditi jedino prema projektu obnove kojem trebaju prethoditi elaborat i snimak postojeg stanja.

49

BROJ U KATALOGU

18

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PROJELAZ 19. U 20. STOLJEA POLUUGRAENA P+2 PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Dvokatnica pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad, pokrivena everovodnim krovom. Proelje prema Foalu ralanjeno je s pet prozorskih osi. U prizemlju su otvorena troja, velika, duanska vrata. Na katu sredinje osi prvog kata postavljen je balkon do kojeg vode balkonska vrata ukraena neostilskim elementima. Kua je graena od klesanaca povezanih uskim sljubnicama.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Vrstan primjer graanske, neostilske stambene arhitekture s prijelaza 19. u 20. stoljee.

SMJERNICE I UVJETI: Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame i tende sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

50

BROJ U KATALOGU

19

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PRIJELAZ 19. U 20. STOLJEE SLOBODNOSTOJEA P VRT NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Manja prizemnica pokrivena etverovodnim krovom, znaajno udaljena od Foala. Vrt prema Foalu ograen visokim zidom koji je u sredinjoj osi otvoren i gdje se nalaze metalna vrata. Otvor ukviren s dva stupa.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Sklop je ponajprije tipoloki zanimljiv jer je jedini primjer gdje se u zoni Foala nalazi vrt privatne kue. Sama kua je toliko udaljena od prometnice da se jedva moe smatrati dijelom Foala.

SMJERNICE I UVJETI: Ogradu vrta prema Foalu treba obnoviti u postojeoj visini, primjenjujui izvorne naine oblikovanja te izvornu boju buke.

51

BROJ U KATALOGU

20

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+1 KUA / PREDVRT NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Jednokatnica pravokutnog tlocrta kojoj je pred zapadnim dijelom prizemlja proelja prema Foalu istaknut volumen zavren terasom. Spomenuti volumen sagraen je na ulinoj liniji dok je ostatak kue od ulice odmaknut predvrtom. Kua je zavrena dvovodnim krovom. Proelja su simetrino ralanjenja otvorima nejednake veliine.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Zgrada jasnog modernistikog oblikovanja. Uspjela i kao interpolacija na ulinoj crti Foala

SMJERNICE I UVJETI: Odravati u postojeem gabaritu.

52

BROJ U KATALOGU

21

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

POETAK 20. STOLJEA POLUUGRAENA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Radi se o prizemnom ulomku tvornice Cetinka koji izbija na ulinu liniju Foala. Proelje prema Foalu ralanjeno je s tri polja koje je svako ralanjeo se dva velika izduena prozora; ukupno est takvih prozora. Sokl proelja istaknut je drugom bojom buke, a proelje je zavreno profiliranim vijencem nad koji se die parapetni zid terase kojim je ovaj volumen zavren.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Slino ostatku tvornice Cetinka i ovaj volumen predstavlja znaajan primjer industrijske arhitekture s poetka 20. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI: Svaki zahvat na volumenu, kao i na ostatku tvornice, treba pratiti elaborat obnove koji e dati detaljne smjernice za traeni zahvat.

53

BROJ U KATALOGU

22

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

GODINA 1913. SLOBODNOSTOJEA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Kua Pavii u Omiu sagraena je neposredno prije I. svjetskog rata prema projektu Lucijana Mosettiga iz 1912. godine. Kua je dvokatna uglovnica, velikih gradskih gabarita. Zauzima sjeveroistoni rub Foala. Proelje prema Foalu je ralanjeno s osam prozorskih osi. Ugao kue je odrezan, pa je odsjecanjem samog ugla stvorena je ploha koja je ralanjena s jednom prozorskom osi, a u visini prvog kata postavljen je balkon. Prizemlje je oblikovano s jakim secesijskim obiljejima, dok su katovi rastvoreni tada popularnim neomaurskim prozorima. Zanimljiv je zavretak proelja gdje je istaknuta kosina krovita, u dijelu gdje prelazi ravninu proelja, dodatno oslonjena na manje stpie koji su postavljeni na konzole u zidu.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Kua Pavii je znaajan primjer stambene neostilske arhitekture u Dalmaciji.

SMJERNICE I UVJETI: Svaki imalo ozbiljniji zahvat na kui Pavii treba pratiti elaborat obnove koji e dati detaljne smjernice za traeni zahvat. Reklame i tende treba izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

54

BROJ U KATALOGU

23

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

20. STOLJEE SLOBODNOSTOJEA PRIZEMLJE GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO PARKOVNA

OPIS Park se prua u dubini poluotoka Punta. Na istoku granii s morskom obalom, na zapadu s kuama na Punti, a sjevernim rubom izlazi na Foal. Gotovo u cjelosti je posaen stablima alepskog bora, dok je na istonom rubu posaen drvored palmi. U parku je postavljen spomenik palima u Domovinskom ratu. Zapadni dio parka je poploan.

VALORIZACIJA Park predstavlja vrijedan urbanistiki detalj na spoju grada i mora

SMJERNICE I UVJETI Potrebno je izraditi hortikulturnu studiju kojom bi se rijeilo parterno zelenilo, te spoj parka s Foalom

55

BROJ U KATALOGU

24

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

POETAK 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA OSREDNJE IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Reprezentativna zgrada Zadrunog doma (Opine), nalazi se na istonom rubu june strane nove ceste, glavnim proeljem okrenuta prema Foalu. Krov je etverostreni, pokriven kupom kanalicom. Zgrada je dvokatnica, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad. Prizemlje je od gornjih katova odjeljeno razdjeljnim vijencem. Prizemlje na glavnom proelju je izvorno bilo sivkasto-bijele boje, dok su ostala proelja bila blijedo-ukaste boje sa svijetlim okvirima prozora. Prozori prvog i drugog kata slijede ritam otvora u prizemlju s naglaenom centralnom osi na glavnom proelju, koja na drugom katu ima prozor s polukrunim zavretkom iznad kojeg se nalazi reljef od isprepletenih lovorovih granica te grb s krunom. Prozori na uglovima su iri, te poput centralnih, razdjeljeni istaknutim profiliranim vertikalama na koje se oslanja iroki krovni vijenac. Razdjeljni elementi proelja i okviri prozora su svijetle boje, dok je zidno platno katova tamnije ukasto. VALORIZACIJA GRAEVINE: Secesijska graevina s kraja 19. stoljea. Graevina je obojana neprimjerenom bojom bez valorizacije povijesnog izgleda. Nagrena je grafitima. Stolarija je neujednaena, a iznad ulaza se nalazi svijetlea plastina reklama. SMJERNICE I UVJETI: Potrebno je sondirati proelje kako bi se utvrdile izvorne nijanse boje i prema tome obojati proelje. Stolariju je potrebno obnoviti u drvu prema izvornom stanju. tukature na proelju potrebno je restaurirati. Promjenu reklame izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem. Na kui nisu mogue nikakve intervencije u smislu dogradnje ili nadogradnje, s obzirom da je vrijedan spomenik secesijske arhitekture.

56

BROJ U KATALOGU

25

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

POETAK 20. STOLJEA POLUUGRAENA P GRADNJA NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO DIJELOM IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Prizemnica sagraena uz juno proelje Zadrunog doma. Prizemlje sagraeno u kamenu povezanog uskim sljubnicama. U sredinjoj osi otvorena velika, kvadratina vrata, danas veim dijelom zazidana. Iznad prizemlja die se visoki, parapetni zid koji je kamenim kvaderima podjeljen u tri obukana polja. Iza proelja je prostor ljetnog kina.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Priruna, pomona prizemnica bez posebnih vrijednosti.

SMJERNICE I UVJETI: Zadrava se postojee stanje uz mogunost preoblikovanja.

57

BROJ U KATALOGU

26

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOTOJEA P GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA OSREDNJE DIJELOM NOVI DIJELOM IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Manja poslovna prizemnica s naglaenim nastrenicama iznad proelnih otvora.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Bez vrijednosti

SMJERNICE I UVJETI: Mogua je zamjenska gradnja.

58

BROJ U KATALOGU

27

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA POLUUGRAENA P GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO DIJELOM IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Prizemnica sagraena na ulinoj crti dok je glavni volumen kue znaajno odmaknut od ulice. Volumen prizemlja je obukan i nesimetrino ralanjen s dvoja vrata nejednake veliine.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Graevina bez posebne vrijednosti

SMJERNICE I UVJETI: Mogue je preoblikovaje u postojeim gabaritima.

59

BROJ U KATALOGU

28

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

POETAK 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+1+VP GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO DIJELOM IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Kua je jednokatnica s visokim potkrovljem, pokrivena dvovodnim krovom. U sredinjoj osi glavnog proelja nalazi se veliki luminar. Glavno proelje je simetrino ralanjeno s tri osi. Na najvioj etai nalaze se dva eliptina prozora na bonim osima i polukruni prozor u sredinjoj osi. U sredinjoj osi prvog kata nalazi se vei balkonski otvor zavren blago eliptinim nadvojem.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Kua je jedna od boljih primjera secesijske arhitekture u Dalmaciji.

SMJERNICE I UVJETI: Svaki imalo ozbiljniji zahvat treba pratiti elaborat obnove koji e dati detaljne smjernice za traeni zahvat. Promjenu reklame izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

60

BROJ U KATALOGU

29

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

POETAK 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+1 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA OSREDNJE IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Kua je jednokatnica pokrivena dvovodnim krovom. Etae su izrazito visoke, pogotovo prizemlje tako da kua zapravo zahvaa visinu dvokatnice. Proelje prema Foalu ralanjeno je s tri prozorske osi. Uglovi i razdjelnice osi naznaene su neostilskim pilastrima, dok su u tjemenima lukova slijepih luneta istaknute neostilske glave. Proelni otvori su takoer ukraeni profiliranim vijencima i potprozornicima.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Zasigurno najukraenija neostilska graevina na Foalu.

SMJERNICE I UVJETI: Svaki imalo ozbiljniji zahvat treba pratiti elaborat obnove koji e dati detaljne smjernice za traeni zahvat. Pored navedenog, valja naglasiti da je prizemlje recentno nestruno bojano. Promjenu reklame izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

61

BROJ U KATALOGU

30

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI

NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+6 GRADNJA S VEIM PROIRENJEM DO ULINE LINIJE IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Velika stambena zgrada ije je juno proelje otvoreno nedaleko Foala. Pojava veeg proirenje, gotovo trga do uline linije Foala govori o distanciranju ove zgrade prema Foalu kao reprezentativnog gradskog korza.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Zgrada pripada produkciji viestambeneih zgrada poslije II. svjetskog rata s karakteristinim oblikovanjem tog vremena.

SMJERNICE I UVJETI: Odravati u postojeem gabaritu. Mogue je dodatno hortikulturno urediti predvrt prema Foalu.

62

BROJ U KATALOGU

31

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

PRVA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO DIJELOM IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Kua je dvokatnica pokrivena etverovodnim krovom, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad. Proelje prema Foalu ralanjeno je s tri prozorske osi. Zavrena je profiliranim vijencem, a izmeu gornjih katova postavljen je razdjelni vijenac. Kua je obukana

VALORIZACIJA GRAEVINE: Kua je primjer jednostavne graanske izgradnje izmeu dva svjetska rata.

SMJERNICE I UVJETI: Kuu treba odravati u postojeim gabaritima, s postojeom ralambom proelja. Reklame i tende treba imijeniti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

63

BROJ U KATALOGU

33

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+5 UVUENA GRADNJA U ODNOSU NA ULINU LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Velika stambena zgrada sa est etaa. Odmaknuta je od uline linije.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Zgrada pripada produkciji viestambeneih zgrada poslije II. svjetskog rata s karakteristinim oblikovanjem tog vremena.

SMJERNICE I UVJETI: Odravati u postojeem gabaritu. Mogue je preoblikovati i hortikulturno urediti predvrt prema Foalu.

64

ADRESA

34

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

POETAK 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+2 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI PRIHVATLJIVA DOBRO IZVORNO IZVORNO DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE: Dvokatnica pokrivena etverovodnim krovom, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad. Proelje prema Foalu ralanjeno je sa est osi. Ralanjeno je i istono proelje to upuuje na zakljuak da se uz to proelje predvialo pruanje ulice prema jugu. Katovi su podijeljeni razdjelnim vijencima uz dodatak zavrnog profiliranog vijenca. Kua je obukana.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Kua je kvalitetan primjer graanske stambene arhitekture neostilskih utjecaja s poetka 20. stoljea

SMJERNICE I UVJETI: Bilo kakav zahvat na kui treba tretirati kao zahvat restauracije ili rekonstrukcije, odnosno svaki zahvat treba ii u pravcu obnove izvornog stanja s minimalnom mogunou preinake. Reklame i tende treba imijeniti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

65

BROJ U KATALOGU

35

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+4 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Velika stambena zgrada L-tlocrta s pet etaa. Prema Foalu se otvorila parkiralitem s nizom kiosaka na ulinoj liniji.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Zgrada pripada produkciji viestambeneih zgrada poslije II. svjetskog rata s karakteristinim oblikovanjem tog vremena.

SMJERNICE I UVJETI: Odravanje u postojeem gabaritu. Slijepo proelje prema Foalu mogue je dopuniti kvalitetno dizajniranim informativnim panoima sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.

66

BROJ U KATALOGU

36

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POLOAJ U PROSTORU KATNOST ODNOS PARCELE PREMA ULICI NAMJENA GRAEVNO STANJE GRADBENI MATERIJALI PROELJA/OBLIKOVANJE OPREMA I DETALJI

DRUGA POLOVICA 20. STOLJEA SLOBODNOSTOJEA P+1 GRADNJA NA ULINOJ LINIJI IZVORNA DOBRO IZVORNO IZVORNO IZVORNO

OPIS GRAEVINE: Jednokatna poslovna zgrada namjenjena trgovini. Pravokutnog je tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad. Kat graevine ui je od prizemlja to je uzrokovalo pojavu terase na katu. Kat je zavren naglaenim parapetnim zidom. Proelja zgrade su simetrino ralanjena staklenim poljima u metalnim okvirima.

VALORIZACIJA GRAEVINE: Graevina koja je gabaritom i postavkom na ulinoj liniji potovala osnovne urbanistike znaajke Foala.

SMJERNICE I UVJETI: Odravati u postojeem gabariti i ralambi proelja. Rasteretiti proelja od suvinih reklama. Ujediniti staklene povrine proelja.

67

Analiza i valorizacija postojeeg stanja prostora Foala

Prostor Foala za grad Omi ima vie znaajnih namjena. irenjem grada na prostor Punte, Foal je postao sredite cjeline novog i starog dijela grada. Na njemu su smjetene vane komunalne funkcije: sjedite uprave, duani, ribarnica, trnica itd. Meu navedenima posebno valja istaknuti trnicu voa i povra koja prostoru daje posebnu svjeinu i slikovitost. Takoer je jasna urbana funkcija glavne gradske promenade s nizom sadraja namijenjenih odmoru pri emu valja posebno istaknuti park na jugoistonom rubu Foala. Meutim, cesta Split-Omi iz sredine 19. stoljea u meuvremenu je prerasla u ulomak Jadranske magistrale koja znatno optereuje grad Omi. Foal je tako tek dijelom reprezentativno sredite nove gradske cjeline, a znatno je vie barijera koja grad presijeca na dva slabo povezana dijela. Na prostoru Foala valja posebno istaknuti mnogobrojne kioske, razliitog oblika i veliina, koji su u naelu neprimjereni sredinjem, reprezentativnom prostoru grada, a posebice ako se radi o gotovim, industrijskim proizvodima koji su bez ikakve kritinosti postavljeni gotovo na svakom proirenju izmeu pjeakog toka i proelja kua. Reprezentativnost prostora, uz proelja kua podignutih do Drugog svjetskog rata, ponajvie istie drvored platana, jedan od spomeniki najvanijih detalja Foala. Pored drvoreda na Foalu se nalazi nekoliko elementa hortikulturnog ureenja partera kao to su okrugle korita oko nekoliko platana, te korita za cvijee pravokutnog tlocrta na zapadnom i istonom rubu prostora. Pored navedenog, na nekoliko su mjesta posaene niske ivice. Posebna tema je veliki park na samom rubu june strane Foala i njegova povezanost s ostalim prostorom. Na nekoliko mjesta privatni vrtovi izlaze na sjevernu stranu Foala.

68

Foal nije poploan ve je asfaltiran to ni u kojem sluaju ne pristaje uz prostor koji ima osobinu reprezentativnog gradskog prostora. Valja istaknuti injenicu da je pravac pruanja nekadanjih fortifikacija oznaen posebnim poploanjem. Postojee stanje urbane opreme je takvo da se moe govoriti o posvemanjem meteu oblika, veliina, boja, smjetaja i svih drugih elemenata koji tvore pojavnost urbane opreme. Posve je oito da prilikom opremanja prostora nije postojala jedinstvena nit vodilja cjelokupnog prostora ve je svatko postavljao to mu je trebalo shodno svojim mogunostima i potrebama.

Mogu se navesti sljedei elementi urbane opreme:

-elementi javne rasvjeti: kandelabri i konzolno postavljeni ferali. Kandelabara ima nekoliko vrsta na sjevernoj i junoj strani Foala. Najprihvatljiviji su konzolno postavljeni metalni ferali koji se tek sporadino nalaze na proeljima kua s june strane Foala

-prometna signalizacija: kolnik Foala dio je Jadranske magistrale to je urbanoj opremi dodalo i niz prometnih znakova, nekoliko pozamane veliine, to dodatno doprinosi meteu u prostoru

-nekoliko vrsta stupia uz kolnik: preteito se radi o stoastim, betonskim elementima, oblika polukugle, koji sprjeavaju penjanje auta na pjeaki prostor, meutim mogu se pronai i metalni stupii, te betonski stupii krunog profila.

-eljezna ograda i betonski elementi uz rub ceste: ograda i betonski elementi koji razdvajaju pjeaki od prometa vozila nisu primjereni reprezentativnom gradskom prostoru.

69

Iako su zasigurno zadani propisima o sigurnosti prometa potrebno je nai rjeenja primjerenija sreditu grada. Na dva mjesta pojavljuje se ograda od kiastih betonskih

elemenata, najvjerojatnije postavljena kao ograda tekata.

-reklame i tende: najvei doprinos postojeoj neujednaenoj urbanoj opremi na Foalu daju reklame i tende. Postoje u svim oblicima, veliinama, bojama i materijalima. Moe se rei da su na razini prizemlja reklame i tende dominatni element.

-informativni panoi: moe se ustanoviti dvije vrste. stariji postavljeni na zidovima i uokvireni okruglim metalnim cijevima i novi, samostojei koji se nalaze u koritima na istonom i zapadnom rubu Foala

-ograde tekata: iako u vremenu rada na ovom elaboratu veina tekata nije bila postavljena, prema onome to se moglo vidjeti moe se zakljuiti da svaki tekat po svom nahoenju odreuje stolove, sjedalice i ograde.

-klima ureaji na proeljima: iako se ne mogu smatrati dijelom urbane opreme, vanjske jedinice klima ureaja, esto postavljene u istoj visini s elementima urbane opreme, takoer znaajno pridonose neskladu na Foalu.

70

Prijedlog konzervatorskih smjernica za ureenje i urbano opremanje prostora Foala

Slijedom analize i valorizacije postojeeg stanja Foala mogu se predloiti sljedee smjernice ureenja: -problem Jadranske magistrale na Foalu treba rijeiti dugorono izmjetanjem ili ukopavanjem ime bi Foal u cijelosti postao reprezentativna gradska etnica. Ukoliko prometnica za sada ostaje onda bi dizajn metalnih ograda treba uskladiti s dizajnom ostale urbane opreme. -pojava kioska na reprezentativnom gradskom prostoru nije adekvatno rjeenje. Potrebno je stoga broj istih smanjiti na najnuniju mjeru ili ih potpuno ukloniti. U sluaju da se pojava nekog kioska bude smatrala neophodnom potrebno je istog dizajnirati u skladu s dizajnom urbane opreme. -drvored platana jedan je od najznaajnijih elemenata prostornog ureenja Foala te ga stoga nepromijenjenog treba zadrati u prostoru. S nadlenim slubama treba utvrditi mjere rjeavanja izbijanja korijena na ploniku, a takoer s istima treba utvrditi postojee zdravstveno stanje platana te utvrditi koje se mjere trebaju poduzeti da bi se isto popravilo. Za cjelokupni prostor Foala treba napraviti idejno rjeenje hortikulture. Takoer treba hortikulturno rijeiti vezu parka na jugoistonom rubu Foala s okolnim prostorom. -asfaltiranje pjeakog koridora nije rjeenje adekvatno reprezentativnom gradskom prostoru te se kroz idejno rjeenje treba pronai adekvatno rjeenje poloanja. Takoer je obvezno pravce pruanja fortifikacija oznaiti u novom poploanju. Detalje rjeenja reenog oznaavanja treba dogovoriti s nadlenom slubom zatite kulturne batine. -iako je prometnica na Foalu cjeloviti dio Jadranske magistrale, te kao takva treba imati adekvatnu prometnu signalizaciju, potrebno je s nadlenim slubama dogovoriti da se
71

ista svede na najmanju moguu mjeru, a po mogunosti da se redizajnira u skladu s dizajnom ostale urbane opreme -eljeznu ogradu koja odvaja pjeaki od prometa vozila te betonske elemente na istonom rubu Foala treba zamijeniti elementima usklaenim s dizajnom ostale urbane opreme -ostali elementi urbane opreme, nabrojani u poglavlju analize i valorizacije urbane postojeeg stanja, trebaju biti meusobno usklaeni na nain da se za sve pobrojane elemente nae zajedniko rjeenje dizajna pojedinanih elemenata. -postavljanje reklama, tendi i tekata treba biti rijeeno posebnim gradskim propisom kojeg treba usuglasiti s nadlenom slubom zatite kulturnih dobara. U pravilu reklame je mogue postaviti unutar otvora na proelju. Tende trebaju biti ujednaenih boja i tekstura, bez vidljivih reklama. -ureenje Foala poeljno je proiriti i na slobodan prostor juno od robne kue

72

Literatura: Vanja Kovai, OMI - RAZVOJ STAROG NASELJA Magistarski rad, Zagreb, 1987.
Ivan-Vanja Beden, UCRTANI BEDEMI GRADA, Odjek Mosora, g. VII, br. 55, Omi 8. III. 1983., str. 6.

73