GRA EVINSKO STAKLO

Staklo je prozirni, amorfni, izotropni, vrsti, krti, i kemijski postojani materijal. Glavni sirovinski materijal za proizvodnju stakla su kvarcni pijesak, glinica, alkalijski i jo neki oksidi. U pijesku za proizvodnju prozorskog stakla ne smije npr. biti vi e od 0,05% eljeznih oksida. to vi i postotak SiO2 mu pove ava i otpornost na povi enje temperature i kemijsku postojanost.

Sirovinski materijal se najprije usitnjava i homogenizira, a nakon toga u komadima (briketama) ubacuje u pe za topljenje. Pe i su naj e e kontinuiranog djelovanja, a mogu biti i periodi kog. Mogu biti radnog volumena do 600 m3 i proizvodnog kapaciteta preko 1500 tona stakla dnevno. Topljenje sirovina je osnovna faza proizvodnje stakla. Vr i se pri temperaturi 1400-1600 0C. Otopljena masa se najprije hladi do viskoznosti optimalne obradivosti i nakon toga oblikuje u eljene oblike.

O vr avanje oblikovanih proizvoda ostvaruje se daljnjim hla enjem. Gra evinsko staklo se oblikuje izvla enjem, pre anjem, valjanjem i lijevanjem. Valjanjem se oblikuje ravno staklo. Hla enje se mora provoditi postepeno, jer zbog slabe vodljivosti topline pri naglom hla enju mogu se u oblikovanim proizvodima pojaviti unutarnja naprezanja.

Mehani ka svojstva stakla ovise o nizu faktora: y sastavu, y na inu proizvodnje, y vrsti obrade, y debljini i y stanju povr ine. Tla na vrsto a stakla je vrlo visoka (700-1000 N/mm2), a vla na znatno ni a (30-60 N/mm2). Na uobi ajenim vanjskim temperaturama u rasponu od -500C do +70 0C mehani ka mu se svojstva ne mijenjaju. Ima visok koeficijent krtosti (omjer izme u modula elasti nosti i vla ne vrsto e), vrlo malu plasti nu deformaciju i veliku brzinu irenja pukotina kroz materijal.

Karakteristi na su opti ka svojstva stakla: y propu tanje, y lomljenje i y raspr ivanje zraka svjetlosti. U gra evinarstvu se primjenjuje uglavnom ravno staklo, koje se proizvodi u vi e tipova.

Ravno prozorsko staklo se proizvodi u raznim (standardiziranim) dimenzijama. Mora biti bezbojno, ravnih rubova i pravih kutova. Propu tanje svjetla mora biti najmanje 87 %. Ugra uje se u drvene, metalne i plasti ne okvire. Danas se mnogo primjenjuje dvostruko (vakuumirano) prozorsko staklo koje je dobar termoizolator. Za ostakljivanje unutarnjih neprozirnih pregrada i vrata primjenjuje se tzv. mat (zatamnjeno) staklo sa sposobno u difuznog raspr ivanja svjetla. Dobiva se pjeskaranjem ugrijane povr ine ili horizontalnom povr inskom obradom obi nog ravnog prozorskog stakla.

 Armirano staklo se primjenjuje na povr inama uvjetovane pove ane mehani ke otpornosti kod koje se ne tra i velika propusnost svjetla. Obi no se armira mre ama od kromiranih ili nikliranih eli nih niti.

 Fasadno staklo je ustvari obi no prozorsko ravno staklo pove anih debljina (5-6 mm obi no i do 12 mm fino polirano). U suvremenoj arhitekturi se mnogo primjenjuje za ostakljivanje velikih fasadnih povr ina, ulaznih vrata i izloga robnih ku a i sli no.

 Kaljeno staklo je staklo pobolj anih mehani kih svojstava, koja se dobivaju postupkom posebne toplinske obrade (zagrijavanjem do 550-650 0C tokom 3-5 min i brzim, ali jednolikim hla enjem u struji zraka). Kali se u komadima izrezanim na kona ni oblik. vrsto a na udar mu je 4-6 puta ve a od vrsto e na udar obi nog prozorskog stakla, a vla na vrsto a na savijanje 5-8 puta. Pri lomu se raspada na velik broj malih komada tupih rubova to mu pove ava sigurnost pri kori tenju. Najvi e se primjenjuje za ostakljivanje transportnih vozila, a u posljednje vrijeme i vrata i kabina dizala po zgradama.

 Vlaknasto staklo se dobiva neprekidnim izvla enjem i valjanjem (ponekad zajedno s metalnim mre ama). Primjenjuje se za ostakljivanje krovnih povr ina, sportskih dvorana, eljezni kih stanica i sli nih objekata.