Sie sind auf Seite 1von 8

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVE

TOK I STRUKTURA NASTAVNOG ASA NAZIV KOLE: Gimnazija Ismet Mujezinovi KOLSKA GODINA: 2011/12. DATUM: 09.02.2012.
07:30

NASTAVNI PREDMET: Historija RAZRED-ODJELJENJE: Id NASTAVNA TEMA: Stara Grka NASTAVNA JEDINICA: Grko-perzijski ratovi TIP ASA: Obrada novog gradiva PROFESOR: Dario Pavi

PEDAGOKI,METODSKI, I DIDAKTIKI ELEMENTI ODGOJNI CILJ: Razviti interes prema nastavi, te kritiko miljenje,odgovornost prema radu, i samostalno miljenje o nastavnom sazdraju. OBRAZOVNI CILJ: Upoznati uenike sa karakteristikama Perzije i grkih polisa koje su uzrokovale njihove ratove, te da razumiju razvoj ovih ratova,njihov tok (pohode,bitke,ishode,posljedice). FUNKCIONALNI CILJ: Razumjevanje nove nastavne jedinice i snalaenje primjena usvojenih znanja u daljem radu. NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje,razgovor. OBLICI RADA: Frontalni oblik. NASTAVNA SREDSTVA: Udbenik za I razred gimnazije, Hadija Hadiabdi, Edis Derviagi, Sarajevo 2004., karta. NASTAVNA POMAGALA: Tabla i projektor. KOLERACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA: Geografija. LOKACIJA RADA: Kabinet. LITERATURA:
-V.V. Struve, Stara Grka, Sarajevo 1962. -ISTORIJSKI ATLAS, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 2006. godine

ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO ASA: (5-10 min.)
U uvodnom dijelu asa uenicima u postaviti nekoliko pitanja iz prethodnih lekcija kako bi provjerio kakvo je njihove znanje koje je potrebno da bi lake razumjeli novu nastavnu jedinicu.

Pitanje 1: Objasni koje je podruje zahvatala Perzija? Pitanje 2: Opii uspon i teritorijalno irenje Perzijskog carstva? Pitanje 3: Navedi uzroke i ulogu grke kolonizacije? Pitanje 4: Koji je oblik vladavine u Atini, a koji je u Perziji?

Nakon ponavljanja zapamtio bi najaktivnije uenike, a nakon toga bi preao na glavni dio asa.

GLAVNI DIO ASA: (25-30 min.)


-Odmah na poetku glavnog dijela asa upoznat u uenike sa novom nastavnom jedinicom; a to su Grko-perzijski ratovi. Izlaganje u poeti sa opim karakteristima Perzije u VI i V vijeku P.n.e. uenicima u pokazati na karti gografsko podruje na kojem su se odvijali dogaaji, te se na isto vraati i tokom daljeg izlaganja. Osim toga uenicima u na tabli zapisivati osnovne podatke vezane za nastavnu jedinicu. -Mono se perzijsko carstvo 546. godine prije nove ere proirilo iz Azije do Egipta i onih krajeva koji su na dananjem podruju Turske. Ovo je veliko carstvo izgradilo prvi Sueski kanal koji je povezivao Sredozemno more sa Crvenim morem. Perzijsko se carstvo tijekom niza godina proirilo sve do Sredozemnog mora. U tim su kretanjima pokoreni neki dijelovi Grke. Jonija je bila jedna takva pokrajina.

JONSKI USTANAK
Jonski ustanak (499-493.P.n.e.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti. Jedan od glavnih uzroka pobune bilo je nezadovoljstvo grkih gradova u Maloj Aziji sa vladajuim namjesnicima koje su postavili Perzijanci, to se posebno odnosi na miletske vladare Histieja i Aristagoru. Gradovi Jonije pali su pod perzijsku vlast jo 540. P.n.e. kada ih je pokorio Kir Veliki, nakon ega su polisima vladali domai tiranini koje je imenovao perzijski satrap iz Sarda. Godine 499. P.n.e. miletski tiranin Aristagora je u pokuaju da uvrsti svoju vladarsku poziciju zajedno sa perzijskim satrapom Artafernom krenuo u pohod protiv dobro utvrenog Naksosa, no ekspedicija zavrava debaklom. Osjeajui kako e izgubiti vladarsko mjesto, Aristagora podie cijelu Joniju na ustanak protiv perzijskog kralja Darija Velikog. Jonski ustanak predstavlja prvi vei sukob izmeu Grka i Perzijskog Carstva, te openito poetak grkoperzijskih ratova. Iako je Mala Azija vraena pod perzijsku kontrolu, Darije Veliki odluio je kazniti Atenu i Eretriju zbog njihove potpore jonskom ustanku,

i time oslabiti svoje neprijatelje koji su ugroavali stabilnost njegovog zapadnog dijela carstva. Godine 492. P.n.e. Perzija pokree prvu ekspediciju protiv kopnene Grke koja se smatra izravnom posljedicom jonskog ustanka.

PRVI I DRUGI DARIJEV POHOD


- Nakon to je skren Jonski ustanak, Darije je 492. P.n.e. Mardonija imenovao
zapovjednikom pohoda iji je zadatak bio kazniti Atenu zbog pomaganja jonskim pobunjenicima. Mardonije je prije toga pobunjenim jonskim gradovima dozvolio autonomiju, odnosno svrgnuo tiranine i dozvolio im da uspostave demokraciju. Takav potez iznenadio je Grke, ali ga pojedini moderni povjesniari tumae nastojanjem da osigura pozadinu pred pohod, odnosno da sprijei pobunjenike dok perzijska vojska bude zauzeta pohodom u Grkoj. Nakon toga je perzijska vojska pod njegovim zapovjednitvom prela Dardanele i stupila na europsko tlo. Prva rtva perzijskog pohoda je bio strateki vaan otok Tasos, koji je prisiljen plaati danak Perzijskom Carstvu. Potom su vojska i mornarica prodrle u Makedoniju iji je vladar Aleksandar I. Pristupio Perzijskom Carstvu. Mardonija je ratna srea napustila kada mu je flota unitena u oluji kraj poluotoka Atosa. Perzijanci su tada, prema Herodotu, izgubili 300 brodova i 20.000 ljudi. Mardonije je nakon toga vodio bitku protiv trakih plemena. Iako je ranjen, pobijedio je u toj bitci. Meutim, gubitak flote prisilio ga je da se neobavljena posla vrati u Malu Aziju. Tada ga je Darije smijenio s dunosti, a na njegovo mjesto postavio Datisa i Artaferna. Oni su poduzeli vlastiti pohod 490. P.n.e. koji je uspio osvojiti Naksos i unititi Eretriju, ali je konano zaustavljen porazom u bitci kod Maratona.

MARATONSKA BITKA -Nakon to je Eretrija bila razorena tijekom Datisove i Artafernove ekspedicije, perzijske snage okrenule su se konanom preostalom cilju, graduAteni. Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene. Atenjani su bili pod zapovjednitvom Miltijada Mlaeg koji je imao najvie iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza naMaratonskoj ravnici. Protivnike snage mirovale su pet dana, nakon ega je Artafern odluio povesti cijelu konjicu i dio pjeatva u direktni napad na Atenu. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odluili su u praskozorje estog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unato brojanoj inferiornosti, teko oklopljeni atenski hoplitiuspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajui ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojite. Nakon to su Perzijanci napustili bojite, Atenjani su marirali to je bre mogue prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time sprijeili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon ega se Artafern odluio povui u Malu Aziju. Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grkoperzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Takoer, uvrstila je poloaj Atene u grkom svijetu, te je istaknula sve prednosti teko oklopljenog grkog pjeatva hoplita. Bitka

kod Maratona postala je inspiracija za trkaku atletsku disciplinu maraton, koja se temelji na prii o grkom vojniku Filipidu koji je prema legendi trao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. Prvi olimpijski maraton odigrao se na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine, kada se tralo od Maratona do moderne Atene.

POHOD PERSIJANACA 480/79 GODINE


-Budui kako je nova perzijska ekspedicija ovaj put imala sveobuhvatni karakter,
zahtijevala je dugo planiranje, pripremu zaliha, novaenje i prilagoavanje novim borbenim uvjetima. Kserkso je odluio sagraditi pontonski most preko Helensponta (Dardanela) da olaka svojoj vojsci prijelaz na teritorij Europe, te iskopavanje kanala preko prevlake brda Atos koji je bio na glasu kao vrlo opasan zbog morskih struja, pliaka i oluja, gdje je perzijska flota 492.P.n.e. doivjela velike gubitke. Oba projekta predstavljala su ambiciozni inenjerski plan kojeg do tada nitko nije pokuao ostvariti. Poetkom 480.P.n.e. pripreme su bile gotove, pa se perzijska vojska okupila u lidijskom gradu Sardu nakon ega je poeo mar prema Europi. Vojska je kod Dardanela prela na europsko kopno preko dva velika pontonska mosta koji su predstavljali vrhunsko inenjersko dostignue tog vremena. - Atenjani su se pripremali za rat protiv Perzijskog Carstva jo od sredine 480-ih P.n.e. kada je na nagovor Temistokla donesena odluka o gradnji velikog broja trirema koje su bile neophodne Grcima za ovu vrstu sukoba. Atenjani nisu imali ljudstvo za borbu na kopnu i moru, pa su panino traili saveznitvo sa drugim grkim polisima. Godine 481.P.n.e. perzijski vladar Kserkso I. poslao je veleposlanike u koji su od grkih polisa simbolino traili zemlju i vodu, na to su pristali svi osim Atene i Sparte. Njihov izbor zbliio je dotad dva suparnika i najjaa grka polisa, koji su pokrenuli grki kongres 481.P.n.e. u nadi na sakupe to vei broj saveznika.

Bitke kod Termopila i Artemizija


- Obrana prolaza kod Termopila i tjesnaca kod Artemizija odabrana je zbog geografskih karakteristika budui da u uskim kopnenim i morskim prolazima perzijska brojana nadmo ne moe doi do izraaja. Budui da se perzijska ekspedicija sluila paralelnim snagama na kopnu i moru, kopnena vojska ovisila je o zalihama koje je prenosila njihova mornarica pa nisu mogli dopustiti da se zadre na jednom mjestu due vrijeme. Gotovo pouzdano se zna kako je Kserkso dao Grcima ultimatum od 5 dana da se povuku. Nakon to su se Grci odbili povui poslao je vojnike u napad. Herodot tvrdi kako su Perzijanci vie puta odbijeni uz velike gubitke i kako je bitka trajala tri dana. Kao dokaz tim navodima spominje da su grki hopliti imali dua koplja, za razliku od Perzijanaca koji su bili naoruani kratkim kopljima istrijelama. Prema jednoj od legenda, nakon kraja drugog dana borbi lokalni grki pastir Efijalt je prebjegao Perzijancima i rekao im za drugi prolaz paralelan sa Termopilom, koji je branilo 1.000 Grka. Kada su Perzijanci napali taj dio prolaza, Grci su se nakon slabog otpora povukli poslije ega su Grci ostali zarobljeni na prolazu. Uoi opkoljavanja Leonida je zakljuio kako daljnja obrana nije mogua pa je naredio povlaenje, meutim 700 Tespijanaca pod vodstvom Demofila odbilo se povui s ostatkom grkih trupa, ve su ostali zajedno s oko 300 Spartanaca, Leonidinih osobnih tjelohranitelja i oko 400 Tebanaca. Razlozi zbog kojih su ostali nisu poznati, navodi se kako su se ostali boriti zbog asne pogibije i slave, no takoer postoji scenarij prema kojem

se nisu ni mogli povui budui da su ih Perzijanci okruili. Na posljetku bitke Tebanci su se predali, dok su se Spartanci i Tespijanci suoili se elitnom perzijskom jedinicom Besmrtnika protiv kojih su svi Grci izginuli. Paralelno sa bitkom kod Termopilagrka mornarica sastavljena od 271 trirema branila je prolaz kod rta Artemizij gdje se bitka vodila tri dana, nakon ega su primili vijest o kopnenom porazu Leonide i grkih saveznika. Budui kako je grka flota bila teko oteena i kako vie nije bilo potrebe za obranom tjesnaca, odluili su se povui do otoka Salamine.

BITKA KOD SALAMINE - Perzijska pobjeda kod Termopila znaila je pad cijele Beotije pod perzijsku vlast,
dok je put prema Atici bio otvoren. Ostatak atenske populacije evakuiran je uz pomo saveznike mornarice na otokSalaminu. Peloponeski saveznici poeli su sa pripremama obrambenih linija na Korintskoj prevlaci gradei zidine, unitavajui cestu od Megare, te potpunim naputanjem Atene. U gradu je ostala nekolicina ratnika koji su pokuali obraniti atensku akropolu, no Perzijanci su ih ubrzo porazili. Nakon pada Atene Kserkso je odluio kazniti grad spaljivanjem do temelja, no navodno se pokajao zbog tog ina. Spaljivanje osvojenog grada bio je neprimjeren porez nekarakteristian za Kserksove prethodnike Kira Velikog i Darija Velikog koji su se prema pokorenim gradovima odnosili sa velikim potovanjem; ukidajui ropstvo i tolerirajui lokalne religije. Kserksovo spaljivanje Atene smatra se odmazdom za atenskoj potpori Jonjanima koji su spalili perzijski grad Sard u satrapiji Lidiji. Perzijanci su sada imali pod kontrolom veinu Grke, i Kserkso je imao u planu to bre zavriti vojnu ekspediciju. Da je Kserkso porazio grku mornaricu, bio bi u izglednoj prilici natjerati ostale Grke na predaju, dok se Temistoklo nadao kako e perzijskim pomorskim porazom odvratiti Perzijance od daljnjih napada na ostatak Grke. Saveznika grka mornarica spremno je ekala dolazak perzijske flote ispred obalaSalamine, stacioniravi se u uskom Saronskom zaljevu koji je dijelio poluotok Peloponez od ostatka grkog kopna. S obzirom na navedene geografske karakteristike, perzijska brojano superiornija flota nije mogla ostvariti premo, budui kako nisu mogli manevrirati niti su poznavali krajolik. Grci su iskoristili priliku i napali perzijsku mornaricu, te ostvarili veliku pobjedu te osigurali Peloponez. Oko 200 od 1200 perzijskih brodova bilo je potopljeno ili zarobljeno.

BITKE KOD PLATEJE I MIKALE


- Marodnije je pokuao podijeliti grke saveznike nudei Atenjanima mir preko posrednika Aleksandra I.(makedonskog kralja). Atenjani su kao preduvjet traili da na pregovorima sudjeluju i Spartanci, no zahtjev je odbijen. Nakon propalih pregovora Atenjani su ponovo evakuirali grad, dok je perzijska vojska sastavljena uglavnom od njihovih grkih saveznika napredovala prema jugu da zauzme naputene poloaje. Mardonije je tada ponovo ponudio mir atenskim izbjeglicama na otoku Salamini, nakon ega je Atena zajedno sa Megarom i Platejom poslala pregovarae uSpartu i zaprijetila prihvaanjem perzijske ponude ako im se ne pridrue u borbi protiv Perzijanaca. Nakon toga, Spartanci su okupili golemu vojsku hoplitai poslali je u susret Perzijancima. Kada je Mardonije uo kako su grki saveznici krenuli u pohod, povukao se u Beotijupokraj Plateje gdje je pokuao Grke dovui na otvoren teren gdje je morao iskoristiti svoju konjicu. Grci

su se pak pod zapovjednitvomPauzanija odluili stacionirati na terenu iznad visoravni Plateje kako bi se zatitili od navedene perzijske vojne taktike. Nakon nekoliko dana mirovanja i manevriranja dviju vojski, Pauzanijeje odluio nono povlaenje na prvotne poloaje. Ovaj manevar proveden je nespretno pa su Atenjani, Spartanci i Tegejci ostali izolirani na pojedinim breuljcima, dok su ostali dijelovi vojske bili razbacani diljem visoravni. Uvidjevi kako Perzijanci nee imati bolju priliku za napad, Mardonije je naredio svojim trupama puni napad na protivnike poloaje. Meutim, perzijsko pjeatvo i njihovi grki saveznici nisu bili teko oklopljeni kao njihovi protivnici (hopliti), pa su spartanske trupe probile crte Mardonijeve osobne strae i ubile ga. Nakon toga perzijske trupe bile su dezorganizirane pa se ostatak od 40.000 trupa odluio na povlaenje u Tesaliju, dok su ostali bili potpuno poraeni. Tijekom popodneva nakon bitke kod Plateje, Herodot tvrdi kako su glasine o grkoj pobjedi dosegle savezniku mornaricu koja je u to vrijeme boravila uz obale planine Mikale u Joniji. Njihov borbeni moral je navodno porastao pa su pobijedili perzijsku mornaricu u bitci kod Mikale, to je oznailo kraj perzijske dominacije u Egejskom moru. --Pobjeda koju su izvojevali Grci 480-479.g. u stvari je odluila konaan ishod grko-perzijskih ratova. Na teritoriji evropske grke uskoro nije bilo nijednog neprijateljskog vojnika, a slobodu su stekli i maloazijski Grci. Istina, sukobi sa Perzijom su nastavljeni i u narednom periodu, i potrajat e do 449.godine P.n.e. ali oni vie nee imati ovkavav intezitet. Ratovi sa Perzijom, pokazali su grkim polisima da se ujedinjeni mogu suprostaviti i daleko nadmonijem neprijatelju. Stoga su zahtjevi za ujedinjenje postali sve glasniji, to e rezultirati stvaranjem saveza grkih polisa. Koristei se ugledom steenim u ovom ratu Atina je sve vie preuzimala vodstvo meu grkim polisima, potiskujui Spartu u drugi plan.

ZAVRNI DIO (5-10 MIN)


Nakon svog izlaganja sa uenicima u ponoviti lekcije kroz nekoliko postavljenih pitanja: -Pitanje 1: Koji je uzrok grko-persijskih ratova i od kad do kad su oni trajali? -Pitanje 2: Koji su perzijski carevi predvodili pohode na Grku? -Pitanje 3: Koje su najvee bitke ovog rata? -Pitanje 4: Koje su posljedice ovih ratova? Nakon toga istaknut u najaktivnije uenike. Na samom kraju asa uputit u uenike da se dananja lekcija koju smo obraivali nalazi na stranama 106 i 107 njihovog udbenika i da su obavezni da je naue do slijedee nastavne jedinice. Za domau zadau da urade pitanja koja se nalaze na kraju njihove lekcije. Ukoliko ele da proire znanja iz ove oblasti uputit u ih na knjigu V.V. Struve, Stara Grka, str od 174 do 200, i preporui u im da pogledaju film 300 reisera Zacka Snydera.

PLAN TABLE -Ratovi traju od (500-449.g.P.n.e)

- Satrap od staroperzijske rijei xavrapava to znai zatitnik provincije,


odnosno spoj je dviju rijei; xavra (provincija) i pava (zatitnik). -Povod za rat je ustanak grka u maloj aziji(jonski ustnak) 500.g.P.n.e. -Bitka na Maratonu 490.g.P.n.e. -Pohod Kserksa 480.g. P.n.e. -Bitka kod Termopila i Artemesija 480.g.P.n.e. -Bitka kod Salamine 480.g.P.n.e. -Bitka kod Plateje i Mikale 480-479.g.P.n.e. -Vodea uloga Atine i stvarnje vojnog saveza.