SEMINAR BENEDIKTINSKI SAMOSTANI

Sv. Stjepan na Sustjepanu

Staro splitsko groblje uni tilo je po . 19.st. dijelove bazilike i samostana, te sprje avalo provo enje istra ivanja > zbog toga je do nedavno nekoliko fragmenata ugra enih u maloj crkvici predstavljalo jedine materijalne ostatke SV bazilike Izme u 1959 1962.g. uklanja se staro groblje, pa Urbanisti ki biro u Splitu, zajedno sa Institutom za nac arh JAZU u Splitu provodi istra ivanja na lokalitetu 1961 1962.g. se vr e sistematska iskopavanja kojim je istra eno itavo podru je stare bazilike i samostana 1963 1964.g. neki prona eni ostaci uklopljeni u sustipanski park

Izvori i literarura: Sustipanska opatija se mnogo spominje u izvorima, pod imenom Sanctus Stephanus de Pinis/ sub Pinis (dakle taj prostor/poluoto i je stolje ima bio u po umljenom prostoru, pod borovima) ili imenom Sanctus Stephanus Spalatensis ili ..extra muros Spalati/ ante Spaletum/ territorii Spalati/ propre civitatem Spalatum s obzirom da je opatija bila svega 1km od gradskih zidina Splita A) Pisani izvori; arhivske podatke o Sustipanu objelodanili su D. Farlati, F. Carrara, A. Theiner, I. Kukuljevi Sakcinski, F. Ra ki i S. Ljubi sa ispravama od 11. 15.st. T. Smi iklas donosi dokumente sa kompletiranom arhivskom gra om od isprave iz 1020.g. gdje se samostan 1. put spominje, do podataka koje daje Toma Arhi akon u 13.st. o odnosu opatije i grada. U knji nici sv. Marka u Veneciji se uvaju prijevodi lat originala dokumenata sa odredbama o samostanskim privilagijama itd. - Na temelju takvih dokumenata saznajemo i o arhitekturi; npr. Gradnja zvonika datirana u 1229.g. prema oporuci Spli anke Stane; postojalo je vi e vrata jer se spominje kako je nadbiskup Guncel 1242.g. pokopan do glavnih vrata. Razni posjetioci (vizitatori, tipa biskpi itd) nam daju uvid u stanje crkve, i opise njenog namje taja. B) Grafi ki izvori; crte i grada Splita nastali prije 19.st. - Npr. Crte Giuseppea Santinija iz 1666.g. (venecijanski arhitekt): crkva orijentirana Z I, ve a gra evina sa nadvi enim srednjim dijelom, 3brodna bazilika, zvonik pripojen ua SZ ugao, te itav sklop obzidan zidom nedaleko crkve sa S i I strane! - Npr. 2. Crte Francesca Danza iz 1706.g. (geometra): kompleks u obliku pravokutnika, sa svih strana ogra en zidom sa kruni tem. Crkva je 1brodna sa zvonikom na preslicu (dakle ne poseban objekt, nego samo nado tuklan na vrh pro elja) uvrh pro elja, i ulazom na Z kome se pristupa stepenicama, te ima jo nekih objekata (pe za kruh, vrt, bunar) - Npr. 3. Veduta L. Clerisseau-a; crkva prikazana (velika 3brodna bazilika sa stupovima uz pro elje) je na krivom polo aju, tako da vjerojatno ne prikazuje sv. Stjepana -

C) Literatura; 1890 P. Kaer, 1932 G. Novak, 1935 LJ. Karaman; I. Ostoji , T. Marasovi , D. Ke kemet + jo kra e prikaze Klai , i i , Karaman, Mandi , Fiskovi , Petricioli - Nagla avana povijesna va nost benediktinaca; 1020.g. pri osnutku progla en slobodnim samostanom, ima posjede u Splitu i okolici (sv. Marija u Poljudu, sv. Nikola na Marjanu, sv. Mihovil u gradu, sv. Kuzma i Damjan I od grada, ku e za stanovanje uz gradske bedeme, zemlje i mlinice u Solinu, posjede na olti itd.). Posjede je samostan stekao kupnjom ili darovnicama, npr od hr narodnih vladara ( Petra Kre imira, Dmitra Zvonimira i Stjepana 2), te crkvenih i svjetovnih li nosti ( akona Petra, nadbiskupa Lovre), te prilozima gra ana. Od 14.st ulazi u sastav crkvenih institucija kao komeda (?), utjecaj joj opada, zemlji ta se rasipaju, redovnici na kraju odlaze. 1702.g. komeda ukinuta i sva imovina prelazi u ruke nadbiskupskog sjemeni ta. - Za vrijeme francuske uprave (1806 1813.g.) je odre eno da se napravi novo gradsko groblje, te je za to odre en Sustipan, i tro na crkva poru ena. 1814.g. je izgra ena nova crkvica; jednobrodna sa ba vastim svodom i kvadrati nom apsidom na I, a ulaz na Z u liniji zida groblja. Prije arh. Istra ivanja 1959 1962 su bili vidljivi neki arh predmeti: 1. 2 anti ka sarkofaga 2. 6 granitnih stupova s korintskim kapitelima (pripadali ranije bazilici, a prije toga Dioklecijanovoj pala i) 3. Reljef Maiestas Domini 4. 2 lava u plitkom reljefu, uzidani u pro elje crkvice 5. Nadvratnik sa natpisom, uzidan u prag crkvice 6. Krilata zvijer u punoj skulpturi i visoki reljef ovjeka u JZ uglu crkvice 7. Plitki reljef sa prikazom sv. Dujma u SZ uglu pro elja crkvice 8. Oltarna pala sa likom Madone 9. Mramorni kip sv. Stjepana Prvomu enika 10. Nadgrobna plo a po sredini plo nika crkvice, s renesansnim likom biskupa 11. Plo nik stare benediktinske crkve 12. 2 zvonare u dana njoj crkvici Arheolo ka istra ivanja: 24.9.1958. 19.2.1959 Sonda na istra ivanja; prve sonde na podru ju JI od crkvice; prona eni dijelovi zida smjera I-Z sa uvani samo u temeljima; kameni svod sa pro eljem, te etvrtasti povi eni otvor (u kojemu su uz kosti prona eni metalni ukrasni predmeti) > zaklju eno je kako se stara crkva nalazila I od dana nje crkvice, a samostan J od bazilike sve do kajnjeg J ruba terena; sastojao se od klaustra unutar kojeg je bio bunar i nekoliko samostanskih elija naokolo. 1.12.1961. 9.5.1962 Sistematska arh iskopavanja;  Uklanjanje groblja je omogu ilo istra ivanja na nekoliko pozicija; 1. Sam prostor bazilike, I od crkvice: otkriveni su vanjski obrisi bazilike + polokru na apsida na I strani; dijelove unutarnje podloge stupova kolonade, jasnije sa uvane na J strani, nego na S; podlogu prvobitnog crkvenog poda u

srednjem prostosu bazilike; sklop zidova po sredini glavnog broda bazilike i apsidi 2. Prostor postoje e crkvice: kako je sonda nim istra ivanjem utvr eno kako je Z pro elje circa po sredini crkvice, ali nisu prona eni nikakvi stariji zidovi, ergo 1814.g. se pri gradnji nove crkve uni tilo sve prethodne arhit elemente 3. Pred Z pro eljem crkvice; otkriveni JZ zidovi bazilike koji su se protezali jo na Z, to je upu ivalo da je bazilika imala narteks koji se protezao nakon Z pro elnog zida bazilike; otkriveni dalje na Z, dakle izvan Z zida groblja, 3 reda narteksa (?) + zvonik na SZ uglu 4. Predpostavljeni prostor samostana; izme u J zida bazilike i vanjskog ogradnog zida nad liticama iznad mora, te od poru ene uvareve ku e na Z do apside bazilike na I; prona en izolirani bunar na sredini samostanskog objekta, uzdu ni zidovi, i na prostoru uvareve ku e niz usporednih zidova (od elija?); u JZ kutu prostora uz more prona eno jo ne to zidova + polukru na eksedra okrenuta prema moru!! Prona eni ostaci arhitekture: Topografski podaci: poluotok Sustipan je greben na JZ strani splitske gradske luke, koji se prote e u smjeru Z I, dug je 500m, a visok najvi e 17m; arh lokalitet zauzima povr inu S-J 50m, te Z-I 47m Ostaci bazilike: * zidovi ostali sa uvani samo u najdonjim redovima kamena, ali se ipak mo e razaznati tlocrt y Rije je o 3brodnoj bazilici sa polukru nom apsidom na I + narteksom na Z. Uzdu na os crkve prati geog os poluotoka. y Najve a vanjska dunjina od narteksa do apside je 43,8m, a irina 23m. Unutarnja duljina bez narteksa + apside: 29m. y Bo ni brodovi su na Z skra eni za 4,5 5m, koliko otpada na ogra ene prostorije na tom dijelu y Tlocrt izrazito nepravilan; I zid je 23,3m, a Z zid 21,3m, te J i Z zid nisu paralelni. Unutra nji zidovi i stupovi su pratili smjer J zida (zakrivljenog), pa je do lo do razlike u irini izme u Z i I dijela S broda. Narteks tako er nema paralelan vanjski zid sa Z pro eljem, te je S zid iri od J. irina zidova tako er varira. y Gradnja: jednaka u svim dijelovima; priklesani ili neobra eni lomljenci bez pravilnih redova poslo eni u obilnoj koli ini, sa vezivnim malterom y Pro elni zid narteksa: prote e se dalje na jug, te ini i zid samostana. Prona eno 4 pravilna etvrtasta istaknuta dijela na njemu, me usobno udaljena 3m; vjerojatno podloge za stupove na vanjskom zidu. y U narteksu prona ena jo 2 groba polo ena S-J, uz S zid y Zapadni zid: o uvan jako slabo i fragmentarno: 1. U JZ kutu crkve, u spoju sa J zidom, i 2. Na spoju sa J pravokutnom prostorijom

Ju ni zid: o uvan samo na Z i I kraju (sredi nji dio uni ten gradnjom grobnica). Na I kraju se na njega prema J nastavljeju tanji zidovi; vjerojatno od neke prostorije? y Isto ni zid: o uvan samo na S i J uglu, te uz najisto niji pilon S reda stupova. y Apsida: relativno dobro i potpuno sa uvana. Zidovi su joj ne to deblji od ostalih u crkvi (1,20m, naspram 0,85m) y Sjeverni zid: jako lo e sa uvan zbog grobnica. Samo na 2 mjesta: na SI uglu, te na Z kraju gdje se spaja sa zidom S pravokutne prostorije, te zidom (predpostavljenog) zvonika y Pravokutne prostorije: J je sa uvana bolje od S. U J je prona en grob. y Podloga stupova u bazilici: prona ena podloga stupova izme u sredi nje i J la e u duljini 10m, u istoj gra evinskoj tehnici kao i ostali zidovi y Malterna podloga: na sredi njem prostoru bazilike (i sred broda) su ostaci malterne podloge: od kre a, pijeska, te velike koli ine tucane opeke (zbog ega je cijela masa crvenkaste boje) y Ostali zidovi; neki koji se ne uklapaju u sistem bazilike (16, 17, 18, 19); gra eni od sitnog kr a sa obilnim malterom sa zajedni kom zidnom strukturom, razli itom od one u bazilici y Jo prona en bunar (20) promjera 0,65m na prostoru S broda kraj reda kolonada; o ito nije pripadalo prvotnoj bazilici! Ostaci zvonika: Z zid o uvan u cijeloj duljini, a S i J samo djelomi no. J zid je ujedno i S zid narteksa, na kojeg su ostali zidovi neorganski pripojeni. Na Z strani zvonika se nalazi jo neka masa zida od 2m koja je mo da bila u nekoj vezi s njime? Ostaci samostana: y Naziru se osnovni elementi tlocrta; unutarnje dvori te s bunarom, okru eno stambenim prostorijama. Taj se kompleks nalazi J od bazilike, a prostorije su uz Z, J i I strane objekta. Orijentacija bunara i okolnih zidova nije paralelna sa zidovima crkve, nego su usmjerenja JZ SI, pa sa zidovima crkve zatvaraju trapezoidnu povr inu. y Duljina sklopa 47m, a irina 23m. Zidovi prosje no 0,65m debljine, gra eni kao i zidovi bazilike. Sa uvani samo u temeljima. y Zidovi 27 i 28, J od bunara su vjerojatno nosili stupove i zidove klaustra (hodnika) iz kojeg se ulazilo u stambene prostorije (pravokutne, prosje ne irine 3,50m) y U bunaru su prona ene ljudske kosti y Cijeli sklop je izrazito slabo sa uvan na I strani, zbog grobnica. y Na Z strani su ostali sa uvani paralelni zidovi sa vi e stadija gradnje kroz razdoblja (od rimskog/ranokr vremena, do nakon doba bazilike) y Na JZ je dodatak, s obzirom na tehniku gradnje, vjerojatno nastao nakon bazilike i samostana; tanki zid smjera Z-I, vezani uz polukru nu eksedru usmjerenu prema J/moru y

Ostaci ogradnog zida: ostali sa uvani samo u 1 segmentu sjeverno od bazilike (45), usmjerenja Z-I, relativno tanak (0,5m). Na drugim stranama nisu ostali sa uvani.

Grobovi: Nije ostalo puno sa uvanih grobova; prona eno je svega 7 (2 u narteksu, 2 u J pravokutnoj prostoriji) = uni teni zbog brojnih pregradnji i dogradnji tokom stolje a, te zbog groblja u 19.st. (1826.g.), vjerojatno su tada prikupljeni skeleti iz prethodnih razdoblja i pobacani u bunar. Ovih 7 grobova je prona eno isklju ivo u Z strani bazilike (gdje je bilo minimalno zahvata). Orijentacija je razli ita, ve inom diktirana postoje im zidovima crkve. Variraju i dubine ukopa (0,60 1,30m). Svi ukopani su odrasle osobe. Grobovi nisu imali poplo enog dna, te su bili prekriveni sa 1 ili vi e plo a. Skeleti su lo e sa uvani, sa rukama prekri enima ili uz tijelo, i nigdje nije bilo priloga. > Sve ove karakteristike odudaraju od tipolo kih karakteristika starohr. grobova u dalm. Hr.

Ostali nalazi: Kameni ulomci; a) Anti ki i starokr anski nalazi; ukupno 24 nalaza. Ti se nalazi mogu podijeliti na fragmente poklopaca, ili drugih dijelova sarkofaga, te na kapitele, sredi nje dijelove ili baze stupova. Na jednom od ulomaka sarkofaga je natpis: T SILICIO C....I O FIR MO FILIO DVLCISSIMO T SILICIVS TELEIVS ET VLPIA DA PHNE PARENTES INFELICISSIMI DE FVNCTO ANN VII MEN V DI XVI b) Srednjevjekovni nalazi; ukupno 19 nalaza. y 2 fragmenta oltarne pregrade, 1. se po ornamentici datira u 9/10.st., a 2. u 10/11.st. Na drugom postoji i natpis: .... RE SCE DI GENETRICIS MARIE ET.... .... NI ET CUM IUDA Q: DNM TRA.... (.... re s(an)c(t)e D(e)i genetricis Marie et... .... ni et cum Iuda q(ui) D(omi)n(u)m tra(didit)...) y Izuzev toga imamo jo i fragmente kapitela, dijelove stupi a (oktogonalnih ve inom), dijelove kamene posude ( kropionice vjerojatno), ulomak ciborija, akroterija, pilastra y Te kip Madone, koji je izra en jako rusti no i nespretno, ali se ipak po ornamentu na podno ju datira u kasnu goti ku fazu; 15.st. Keramika;

Prona ena u: unutar paralelnih zidova u Z dijelu samostana, u JZ dijelu kraj eksedre, u dubokom nasipu kod SZ ugla narteksa, u sredini bazilike, malo bli e apsidi Dijeli se u 2 kategorije; ona iz rimskog vremena (fina crvena ili crna, te lo ija tamnih boja), te iz kasnog SV ili novog vijeka (na lon arskom kolu); ta 2 sloja su ispremije ana zbog gradnje grobnica

Prvobitni izgleda bazilike i samostana: y Bazilika: Vanjsko zapadno pro elje bilo perforirano stupovima i pilonima (rje enje poznato jo iz starokr anskog razdoblja). Jeli imala 3 apside? Malo vjerojatno, tj najvjerojatnije ne. Jer su te bo ne apside obi no spojene sa sredi njom, a ovdje je to nemogu e zbog polo aja pilona koji odjeljuje sredi nji od S broda. Vjerojatno su brodovi bili podijeljeni redom pilona, po 5 na svakoj strani, udaljeni me usobno 3m, i koji nose 6 lukova. Sredi nji brod je nadvisivao bo ne, i u tom nadvi enom dijelu imao mnogo prozor i a. Srednji je brod prekriven dvostre nim krovom, a bo ni jednostre nim. Svi krovovi su drvene konstrukcije, izuzev apside, koja je presvo ena polukupolastim svodom. Zvonik je dodan u 13.st. Glavno, zapadno pro elje je bilo uz put koji je spajao kopno s poluotokom. Samostan: Ju no od bazilike. Zid oko bunara zatvara sredi nje dvori te klaustra i nosi stupove koji podr avaju konstrukciju krova. Raspored prostorija mo emo samo naslutiti. Mo da je u uni tenom I dijelu bila blagovaonica (refektorij). Redovni ke elije su uz J i Z rub klaustra, a pomo ne gosp. Prostorije vjerojatno jo dalje na Z.

Vrijeme gradnje opatije: y Najraniji pisani izvor spominje ve postoje u baziliku 1020.g., dakle to je terminus ante quem . Donja granica? Tipolo ki se mo e povezati sa starok anskim bazilikama iz Salone; 3brodni 1apsidalni tlocrt, dominira iroka polukru na apsida, skra eni bo ni brodovi, narteks sa pro elnim stupovima!!! Ipak nastala je u ranom SV (tehnika gradnje!), kako to?!? > To zapravo, mada neuobi ajeno u Hr, nije toliko udno vani, npr S. Maria in Trastevere, S. Clemente i dr u Rimu. Gradnja je vjerojatno potaknuta nastankom Splita kao grada, i dolaskom benediktinaca. Tome ide u prilog i pojava stupova iz Dioklecijanove pala e; dakle u doba kada se pala a preure uje i adaptira civilnom ivotu. Pomo u kamenih nalaza mo emo suziti dataciju; 1. Ulomak grede oltarne pregrade ukra en motivom kuka i pletenice; pripada karolin koj plasti noj renesansi ranoSV umjetnosti (kraj 9., najkasnije po . 10.st), 2. Ulomak grede oltarne pregrade ukra en motivom kuka i arkadica, s natpisom; kuke i ornament su vi e shematizirani, ali imamo izbo eno srednje polje, koje smje ta ovo iza (ali ne puno iza) karolin ke renesanse, dakle u 10.st. 3. Zabat oltarne pregrade sa prikazom Krista i dr likova u srednjem dijelu zabata, kao

karakteristi nim lozicama po rubovima = ranoromani ka plastika. Dakle ovo zadnje je ve 2. generacija crkvenog namje taja, u doba pregradnje u bazilici, krajem 11. ili ak po .12.st. Za datiranje samostana nemamo nikakvih podataka, povijesnih niti arheolo kih.

Razvitak gra evinskog sklopa na Sustipanu: 1. Ostaci iz rimskog perioda; nalazi anti kog groblja (sarkofazi, grobni spomenici), te svakodnevnog ivota (keramika) 2. Starokr anski ostaci: fragmenti sarkofaga (s prikazom kri a) mo da ukazuju na groblje, mo da vezano uz kakvu kultnu kr ansku gra evinu > na ijim je temeljima onda kasnije izgra ena bazilika (J zid bazilike se nalazi prislonjen uz dio jednog ranijeg zida, to je i uzrokovalo promjenu njegova pravca) 3. RanoSV benediktinska opatija: izgra ena u 9. Ili 10.st. 4. Dogradnja u doba SV komune: opatija dosti e najve i domet u odo doba, od po 12. do 15.st. kada sudjeluje u va nim povijesnim zbivanjima grada. Ima mnogo posjeda, pa i ekon snage raditi preure enja (u 12/13.st. dodane romani ke skulpture, 1229.g. dodan zvonik, drvena korska sjedala iz splitske katedrale su vjerojatno done ena upravo iz ove bazilike) 5. Opadanje u razdoblju 15 17.st.: benediktinci odlaze polovicom 15.st. 6. Ru enje bazilike: bazilika i dio samostanskog kompleksa razru en ve krajem 17/ po . 18.st. Tada je vjerojatno u srednjem brodu i smanjenoj duljini izgra ena nova 1brodna crkvica (2.faza).1814.g. izgra ena moderna crkvica na Z strani prvotne bazilike. Sustipan danas: * 1964. Marijan + Sustipan za ti eni objekti prirode; park uma 1972. Zavod za za titu spomenika kulture u Splitu za titio Sustipan, zbog arh, pov i kul umjetni kog zna enja > Ipak, danas je park bez odre ene namjene, i podosta zapu ten! Postoje planovi da se uredi kao gradski park, ali nije jo ni ta provedeno.

Sv. Eufemija u Splitu

Prvi je o njoj objavio Nijemac Rudolf Eitelberger von Edelberg u svojoj studiji o SV graditeljstvu Dalmacije; daje crte tlocrta i uzdu nog presjeka, ali su pogre ni Taj crte preuzimaju kasnije Karaman, Vasi i Bo kovi (krivo!) 1878.g. izbio po ar u kojem je gra evina potpuno uni tena 1946.g. Konzervatorski zavod za Dalmaciju zapo inje i enje pro elja Dioklecijanove pala e, u sklopu ega je do kraja poru ena crkva, koja je od 18.st. bila vojna bolnica, ostali su sa uvani samo neki dijelovi; zvonik, r evine crkve i Arnirova kapela U po etku se zvala crkva Sv. Benedikta

Spominje se 1. put 1069.g.; dakle sazidana je ve u 11.st. kao samostan benediktinki; Ostoji ju datira u 1060/61.g. Utemeljio ju splitski nadbiskup Lovro; suvremenik Petra Kre imira i Dmitra Zvonimira Samostan odr ava veze sa hr SV vladarima; 1078.g. im Zvonimir daruje zemlji te Pusticu u Ka telima 1735.g. je uklesano na nadvratniku obnovljenih samostanskih vrata (mleta ka vlast je ve slj god dana otu i natpis): DALATICAS REGERET DUM CRESIMIRUS ABENAS HOC TE LAURENTI PRAESULE SURGIT OPUS A. D. MLXIX ( Lovro, ovo je djelo podignuto za tvoga biskupovanja, Dok je Kre imir vladao Dalmacijom. G. G. 1069)

Karakteristike crkve: Ima: 3 polukru ne apside (na koju je kasnije dodana 1 pravokutna), empore (galerije na katu za redovnice), te joj je oblik s vremenom mijenjan Okrenuta je prema istoku, ima oblik 3brodne bazilike. La e su sastavljene od 6 stupova koji su dr ali svodovlje sa 6 odgovaraju ih lezena uz bo ne zidove Pobo ni zidovi imaju sa unutra nje strane lezene, a zidani su sitnim, nepravilnim kamenjem. U doba baroka (2.pol.17.st) je dodana: kupola oblog tambura, rastvorena prozorima (naglasak na to vi e svijetla), uni tene 3 apside zamijenjene sa 1 pravokutnom Eitelberger je uo io svod te anti ke stupove sa kapitelima (ranoSV zna ajke), ali ne i pobo nu kapelu i noviju apsidu (mada se po masivnom pilonu trijumfalnog luka u apsidi vidi da je iz mla eg razdoblja). Nije napravio to ne mjere. Goti ku pobo nu kalepu nije ucrtao, a baroknu kapelu i apsidu jest, smatraju i ih izvornima. >> Crkvica je va na jer predstavlja spoj dvaju specifi nih ranoSV stilova gradnje u Hr.; to su 1. Male starohr. crkvice sa kupolicom i centralnog tlocrta iz 9 i 10.st., te 2. Trobrodne uzdu ne bazilike bez kupole u 11 i 12.st. Sv. Eufemija ima i kupolu, i 3brodni bazilikalni tlocrt. U 15.st. je pro irena sa Arnirovom goti kom kapelom; rije je o splitskom biskupu Arnisu ubijenom 1180.g., i pokopanom u toj crkvi. Kasnije je progla en bla enim, i 1444.g. je pozvan Juraj Dalmatinac da izgradi novu kapelu!! Ona se sa uvala u po aru i u 20.st. je obnovljena. Prije rata je slu ila kao mrtva nica u sklopu vojne bolnice. Austrijska uprava je bila sru ila oltar, i zazidala mu plo u u plo nik, a 4 prednja stupa i sarkofag prodala upnoj crkvi Ka tel Luk i a. Polomljena oltarna plo a je sada sastavljena, i stupovi vra eni iz Ka tel Luk i a (sarkofag se i dalje tamo uva). Taj goti ki oltar je u obliku stola sa stupi ima.

Pri skidanju buke se utvrdilo da je Juraj nadozidao svoju kapelu nad zidom neke zgrade, od koje je ostao kameni ormar izdubljen u zidu. U okolini crkve su prona eni ostaci samostana i groblja; ulomci anti kih natpisa i sarkofazi su poslu ili za grobove; prona ena su 2 sarkofaga bez, i 1 sa natpisom 8 malih ranogoti kih kapitela upu uju da je samostan imao dvori te ogra eno stupovima U dvori tu je uz zvonik stajala velika pala a, dvokatnica, iz renesanse; u blizini samostanskog ulaza je bila gradska lo a iz 16.st. (slu ila stra i, kraj gradskih vrata). Zvonik: nastao u 16/17.st. ali zbog tada njih politi ko ekonomskih prilika nije u baroknom stilu, nego kombinacija romanike (ozna eni katovi), ki ene gotike (male tranzeme) i zrele renesanse (lukovi lo a, kosa baza i zavr ni akroterij); mogao poslu iti i kao kula za obranu grada, a tranzeme kao pu karnice

Nalazi: 3 anti ka kapitela, crkveni plo nik je o te en (vjerojatno u barokno vrijeme), podijeljen na 3 razine i pro upljen grobovima, prona eno 10ak ulomaka pleterne skulpture, ulomci kamenih greda i ograda, akroterij itd. Ulomci u kojima se pojavljuje oko u vorovima, te traka koja se oblikuje u bilje i ivotinjske glave, pokazuju da je ova crkva iz 11.st.! Sitna i nepravilna kamena gra a, 3brodni raspored sa stupovima i bazama i kapitelima iz anti kih spomenika, te pleterni ulomci dokazuju 1.pol.11.st! U grobovima nema zanimljivih predmeta. Tu se pokapaju redovnice i gra ani u 17 i 18.st.

Splitska radionica iz 11.st.: Tijekom 11.st. se predromani ki stil transformira u romaniku Elementi romanike: pojava ljudskog lika, nizovi narativnih scena, u dekoru sve e e kori tenje vegetabilnih motiva i mitolo kih bi a s orijentalnih tekstilnih predlo aka; u skulpturi dolazi do izra ene reljefnosti i volumena u odnosu na prija nju plo nost i linearne kompozicije, te je ve a individualnost izraza! Ova individualnost omogu uje rupiranje spomenika u odre ene (radionice tj proizvodne) grupe/krugove Poznate su nam grupe: zadarsko splitska, zadarsko kninska, te kninska Spomenike ovih radionica ne nalazimo izvan urbanih sredi ta, to zna i da su majstori nisu anga irani izvan svojih u ih sredina Materijal: nekoliko fragmenata iz crkve sv. Eufemije; svi imaju isto obilje je; Obrubljeno ukrasno polje ispunjeno troprutom stiliziranom lozicom unutar koje su umetnute trolisne virovite rozete, ili sa trolisnim zavr ecima perforiranih listi a. Listovi su u lijebljeni, kao i tropruta vrpca. Sli no sa cancellum u crkvici sv. Martina iznad Porta aurea Diok. pala e, kao i 4 ulomka iz jedne crkvice u Trogiru (nepoznate), te ulomak sa stambene ku e (bifora) Splitu. Sve ove nalaze mo emo povezati sa jednom specifi no kamenoklesarskom radionicom; SPLITSKOM!

Proizvode te radionice dijelimo u 2 skupine; arhitektonska plastika te crkveni namje taj (dijelovi oltarnih pregrada) Obilje ja radionice: tropruta stilizirana lozica, zastupljena u obje funkcionalne skupine, te cik-cak obrubi na pilastrima i prozorskim okvirima. Tradicionalne predrom. sheme su sasvim potisnute. Druga karakteristika jest variranje glavnog motiva u nekoliko ina ica, unutar kojih postoje sitne razlike u pojedinostima; 1. Ina ica: trolisni izdanci, ponekad probu eni stvrdlom, 2. Ina ica: ulomci na kojima je valovita lozica s izdancima u obliku virovite rozete, 3. Ina ica: lozica s razli itim zavr ecima listolikih izdanaka. Zmijske glave (novi ranorom motiv) su jako karakteristi ne za ovu radionicu (mada su na svega 2 pilastra?!?), pa ih mo emo uzeti kao pe at radionice, tj potpis glavnog majstora. Od predrom. elemenata koristi: troprute pletenice, u vorene uzlove, S-volute i obrubljene kri eve, te nizove troprutih pereca. Jo jedna mogu a karakteristika: nedostatak pluteja u pregradi; zamijenjen je zavjesom > to je mogu e u slu aju sv. Martina i sv. Eufemije Datacija: 1. pol.11.st.

Sv. Petar i Mojsije ( uplja crkva)

Nalazi se izme u rijeke Jadro i ceste za Majdan, s I strane potoka Rupotina, ili Ilijina potoka, na kli kom teritoriju 1. Arheolo ki zahvati 1927.g. pod dru tvom Biha (dru tvo za isra ivanje doma e povijesti); tragalos e za mauzolejem hr kralja > crkvom sv. Stjepana 1929.g. je otkriven dokument u splitskom biskupskom arhivu, koji locira crkvu sv. Stjepana na polo aj Gospu od Otoka, pa se obustavljaju istra ivanja Ipak, otkriveno je kako je na polo aju uplja crkva mo da samostan sv. Mojsija, iji se opat Urso spominje u darovnici kojom je obdaren taj samostan 1078.g. u prisutstvu Zvonimira 1931.g. opet po inju istra ivanja, pod vodstvom danskog arhitekta E. Dyggvea 1935.g. Lj. Karaman vodi manja istra ivanja 1990 1993.g se vode sustavna istra ivanja, te se sanira lokalitet Crkva sv. Petra se 1. put spominje u darovnici Petra Kre imira 4. iz 1069.g. 1076.g. god pak, se u njoj kruni kralj Dmitar Zvonimir pred narodom i papinskim izaslanikom Gebizonom

Karakteristike crkve: Trobrodna bazilika podignuta unutar starokr anske crkve (iz 6.st), te sa malim otklonom od osi vanjske crkve, zauzela malo vi e od njezinog sredi njeg broda. Bo ni brodovi su odvojeni od sredi njeg sa 5 kolona (stubova?) koji nose 5 rasteretnih lukova. Duboko u brodu su masivni blokovi sa uklesanim le i tima za pilastre i pluteje oltarnih pregrada. Crkva ima kombinaciju karakteristika starohr. graditeljstva, i ure enije (pred)romanike; to se vidi i u crkvenom namje taju Relativno je velikih dimenzija; 26,30m x 13,60m

U prostoru sveti ta je uklonjen plo nik, pa je u polukru nim ni ama prona en po jedan postament oltarnog stupa, a u srednjoj etvrtastoj po 2 me usobno spojene paralelne masivne plo e na koje je vjerojatno bila oslonjena i u vr ena nebnica (?) Apsida i sveti te ispred su uzdignuti u odnosu na ostatak crkve. Prezbiterij od crkvenog broda odvaja ograda. U sredini prezbiterija je kripta. Na I strani je crkva ravna, a na unutarnjoj zavr ava sa 3 apside (sredi njom pravokutnom, i 2 bo ne polukru ne) Pred pro eljem crkve je bio atrij, iji JZ dio ispunjava temelj robustnog zvonika (sa uvano nekoliko stuba) Zidovi crkve su utemeljeni na ravnini od pravilno uslojenih velikih kamenih blokova (preuzetih s neke rimske gra evine). Zidovi su ra lanjeni s unutra nje i vanjske strane lezenama. Starokr anska crkva je kri na gra evina, sa polukru nom, blago potkovi astom apsidom na I, oja anom sa 3 kontrafora i pastoforijama (transept?) s J i S strane Nalazi arhitektonske plastike; 1. Ulomak reljefne plo e s glavom sveca i natpis S(anctus) MOISE(s) 2. Ulomci zabata oltarne pregrade sa urezanim imenom sv. Petra 3. 30ak kamenih ulomaka kasnoanti ke i ranoSV skulpture; npr lu ni ulomak s natpisom ...P(ro)FETA... (vjerojatno se misli na Mojsija; titulara samostana) Utvr eno i postojanje nekropoloe; istra ena 22 groba sa prilozima Prona eno; par ve ih karika pripojednih krajeva, prsten, kari ica od dvije uvijene ice, prsten kari ica, te par eljeznih ostruga iz 11.st. Groblje se formira odmah nakon gradnje bazilike, te nema ukopa unutar nje Jo zanimljivost; S zid ranokr anske crkve je ostao sa uvan do visine 3,5m. Izme u tog zida, i SZ dijela S zida bazilike se nalazi uzdignut prag do visine S bo nih vrata bazilike > pokazatelj kako je S od crkve izgra en samostan sv. Mojsija (koji se prote e ispod dana nje ceste i sa druge strane); tu su dakle vjerojatno bila i glavna ulazna vrata u samostan Prostor izme u zidina nove bazilike, i stare crkve su mo da mogli slu iti kao svojevrsni ambulatorij

Ri inice
Smje tene na krajnjem I dijelu Kozjaka, SI od Solina, izme u solinskog i kli kog podru ja, uz potok Rupotinu (na Z strani) Otkri e ovog lokaliteta je potaknuo slu ajan nalaz ulomka zabata oltarne pregrade sa natpisom PRO DUCE TREPIME(ro) 1891.g. Iz Trpimirove darovnice (852.g.) znamo da je dao izgraditi samostan i dovesti redovnike, da mole za spas njegove du e 1895.g. dru tvo Biha zapo inje sa probnim iskopavanjima; iste god su istra ene prostorije J i Z od crkve 1930.g. Dyggve vodi istra ivanja

Kompleks se tuma i (Jeli ) kao utvr eni dvor hr vladara s pogrebnom kapelom; crkvica premala za smostansku kapelu? Natpis svjedo i o bliskoj povezanosti s Trpimirom? Mo da je ba tu sahranjen? Kompleks je sigurno benediktinski kompleks kojeg se spominje 852.g. u Trpimirovoj darovnici (dataciju potvr uje i crkveni namje taj); te su ovdje po eci samostanskog ivota u Hr 1. Benediktinski samostan kod nas

Karakteristike crkve: Jednobrodna crkva, duljine 16m, irine 7,40m, orijentirana S-J, i okru ena sa vi e zgrada oko nje Ima iroku polukru nu apsidu Na sredini crkve je bila oltarna pregrada koja dijeli prezbiterij od prostora za vjernike; upu uje da je bila prvenstveno namijenjena samostanskom bogoslu ju redovnika Uz zidove crkvenog broda su postavljena kamena sjedala Dyggve smatra da je rije o starokr anskoj crkvi (oratoriju) izgra enoj na prethodnij vili rustici, koja je onda pod Trpimirom obnovljena u 9.st Z od crkve su 2 prostorije sa nalazima ugljena, keramike, te zemljanih posuda > upu uje na to da je bila kuhinja (1 od tih) I od crkve je bila prostorija koja se koristila kao pogrebna kapela; prona ena 2 zidana groba prekrivena razbijenim plo ama sa rimskih sarkofaga Prona eno je i u crkvi grobova, i svi su orijentirani S-J; od toga je 10 starohr. grobova; groblje slu i i okolnom pu anstvu za ukope, sve do dolaska Turaka Nalazi u grobovima su ve inom ukrasi; prevladavaju nau nice (obi ne kari ice, jednojagodne nau nice, par sljepoo ni arki, trojagodna nau nica) i prstenje Prona eno dosta fragmenata crkvenog namje taja; ulomci sa pleterom, arhitrav sa kukama Zabat s Trpimirovim natpisom; vidljiv dio repa pauna (2 koji su u sredi njem polju zabata okru ivali kri ), rub trokuta ukra en motivom troprutih arkadica (nastale linearnom stilizacijom anti kog motiva li a), s druge strane ruba je niz kuka koje zavr avaju volutama > sve to upu uje na dataciju u 9.st Natpis je nabo nog, a ne posvetnog karaktera Jeli rekonstruirao natpis pomo u jo 2 fragmenta (praga); PRO DUCE TREPIME(ro).... (prec)ES XPO (Christo) SVBMITA(tis).... (et incli nata hab)ETE COLLA TREME(ntes) = Prika ite Isukurstu molitve za kneza Trpimira dr e strahopo itanjem prignute glave