Sie sind auf Seite 1von 8

Datum: 24.10.2011.

BURGUNDIJA - jedna od regija koja odgovara arhitektonskim rje enjima romanike - prostor Francuske pripadao Frana kom Carstvu podjela na Zapadnu Frana ku ( dana nja Francuska ), Isto nu ( Njema ka ) i Srednju Frana ku - dijeljenje na vojvodine, kne evine, manje dr ave - kralj slabi, a feudalna vlast ja a; burno i nemirno vrijeme - postoji vanjska opasnost nadiranja naroda: s morske strane NORMANI u 9./10. st.; sa juga tokom rijeke Rhone ulazili SARACENI; sa istoka od kraja 9./ pol. 10. st. MA ARI u li do prostora sredi nje Francuske - ljudi se osje aju nesigurno te nije bilo lako pre ivjeti feudalci uzimaju imovinu, porez na va nosti dobiva UTJEHA VJERE; nada u bolji ivot nakon smrti, nada u raj, vje no bla enstvo s Bogom, nada u pravednost; vjera postaje va an dio svakodnevnog ivota - provoditelj vjere CRKVA sve enici kao Bo ji posrednici ovozemaljskog ivota i raja; po tivanje zapovijedi; - Crkva prodaje pri u o spasenju 2 paralelne pri e: 1. PRI A O BISKUPIJAMA, DIJECEZAMA podjela na nekoliko upa 2. a) REDOVNI TVO samostani ( benediktinski ); redovnici: Ora et labora. ( Moli i radi. ) moliti za spasenje bli njih ** postoje bra a redovnici koji nisu sve enici, no polo ili su zavjet b) SVE ENICI - samostani popularni i brojni ( u cijelom r. s. vijeku ) tijekom 11. st.; ljudi odlaze u njih zbog sigurnosti, da mole za sebe i svoje bli nje - osniva i samostana osnivaju samostalne zavisne priorate - vladari, kraljevi ili lokalni feudalci brinu se za naseljavanje redovnika, uzdr avanje samostana; osnutkom se iskupljuju grijesi!! - nije bio na posjedu inicijalan; oko samostana - donacijom samostanima dolazi do njihova boga enja; samostani kao sredi ta zarade osniva koj obitelji ona koristi sve prihode, posjede i uzima porez - nekog iz obitelji proglasili opatom feudal ev sin, ne mora biti sve enik ili moralna, pokorna osoba; ne mora ni ivjeti u samostanu jako lo a disciplina - u samostanima zavr avaju ratni ljudim siroma ni sinovi, vitezovi lutalice - samostani su neovisni jedni od drugih; autonomni opat odre uje pravila, a opat zavisan o lokalnom feudalcu ili, ako nema on novaca, o biskupu (preko veze, ak i djeca iz bogatih obitelji) - po . 10 st. akvitanski vojvoda (Akvitanija prostor ju ne Francuske) osnovao na posjedu u Burgundiji samostan u CLUNYJU; vojvoda je pobo an, stalo mu je do spasenja i bitno mu je da redovnici ive po pravilu osniva a reda; samostanu dao posjed i ODREKAO SE POREZA, a sav prihod ostaje opatu tog samostana; da opat ne bude ovisan o biskupu, vojvoda je tra io dozvolu pape da opat bude odgovoran samo njemu (papi) te ravnopravan biskupima i autonoman - Cluny se po inje bogatiti ve nakon 20 godina ( 920. g ) morali izgraditi novu crkvu - prostor Burgundije u to vrijeme bio je podijeljen na grofoviju, kraljevinu ( pripadaju Njema kom Carstvu, vazali njem. cara ) i vojvodinu ( njome se bavimo )

prva polovica 10. st. - nakon ma arskog napada gradi se CLUNY II uz samostan otpornija na po are zbog kamenog svoda - 2. faza trobrodna, apsida i 2 bo ne apside, transept u kri i tu, stubovi, stepenasti kor APSIDE ISTURENIJE PREMA GLAVNOJ - zajednica u Clunyju odlu ila se malo druga ije odnositi prema benediktinskom pravilu po inju zapo ljavati radnu snagu za poslove u samostanu i oko njega; redovnici se grupno mole; pove ava se broj bo nih kapela kako bi odr avali misu - novo u benediktinskom samostanu: OSNIVANJE VLASTI PRIORATA zavisni o Clunyju priori bili odgovorni opatu u Clunyju - benediktinska mre a samostana briga o rasporedu ivljenja; voditelji samostana - irenje samostana po Europi Francuska, panjolska, Engleska, dok u Njema koj manje ST. PHILIBERT, TOURNUS primjer ranoromani ke crkve s podru ja Burgundije po . 14. st. dolazi do po ara pa do ivljava pregradnju iz prve pol. 11. st. najraniji primjer deambulatorija s radijalnim kapelama irenje utjecaja na prostor Francuske i panjolske ; nastala iz anularne, zaobljene, prstenaste kripte (zavojitim hodnicima se dolazi u sredi te) pove anjem zna aja relikvija i hodo asnika koji ele u kontakt s relikvijom javljanje KAPELA posve enih svecima u 11. st. iz kripte u razinu kora; apsida iza koje je hodnik s kapelama; isti raspored u kripti i u gornjoj zoni narteks obnovljen nakon po ara 1020-1030.; ima prizemlje i gornji kat (s kapelom Sv. Mihaela) o PRIZEMLJE 3 traveja, sredi nji brod i 2 bo na broda; kri ni svod nad glavnim brodom nizak, taman, nose ga niski, zdepasti nosa i (zidani od kamena) o bo ni brodovi presvo eni plitkim ba vastim svodom o kri ni svod poma e nositi pojasnice koje se oslanjaju na stupove o KAT IZNAD ni i, svjetliji i u sredi njem brodu se nosa i podudaraju s donjim o ba vasti svod u glavnom brodu, a kri ni u bo nim brodovima o cilindri ni nosa i o pojasnice se produ uju u lezene tek od kapitelne zone o relativno veliki prozori svjetlost je bitna o otvaranje prozora (rupa u zidu) perforiranjem zida se slabi tektonika o prostor je uzak, a raspon ba vastog svoda nije bio tehni ki zahtjevan

KAPELA SV. MIHAELA - raspored svodova, nosa a ima utjecaj u St. Martinu, Chapaize blago za iljen svod ( prvi svod uru en ) kasnije datacije

cilindri ni nosa i, zaobljene lezene u kapitelnoj zoni, oblikovani kubi ni kapiteli iz cilindra bo ni brodovi presvo eni kri nim svodom uski, mali prozori nema okvira, samo rupa u zidu; stranice su isko ene rje avanje debljine zidova i otvora

Obnova crkve u Tournousu - ba vasti svod u glavnom brodu, kri ni u bo nim brodovima ( isto u Clunyju II ) - nosa i u samoj crkvi vitki i visoki i pretanki za ba vasti svod uru avanje zadr avanje istog rasporeda i veli ine nosa a nad glavnim brodom izgradili niz popre nih ba vastih svodova koji su se oslanjali na DIJAFRAGMATSKI LUK na ravnu gredu se oslanja ba vasti svod; omogu ilo otvaranje ve ih prozora - nije za ivio ovaj na in jer su eljeli glatki pogled prema koru - sustav nosa a visoki okrugli stupovi, a iz kapitelne zone izlaze kratki lukovi - luk u ravnini sa zidom plo an zid; rub prozorskog okvira i sve u istoj ravnini - gra evine okolo crkve izgra ene na prostoru bedema; benediktinski samostani se nalaze izvan grada, no bilo im je bitno odra vanje (hrana, odje a, ...) pa su postali stjeci ta predgra a - pro elje visoko, plo no; vise i lukovi, 2 tornja (jedan nadogra en(, plo ne lezene koje se vertikalno di u; glatka masa, malo otvora Na istoku grofovija Burgundija PAYERN, 1040.-1050. ( crkva gra ena kad i glavni brod u Tournusu) - primjer s najstarijim ba vastim svodom, pojasnice se nastavljaju u lezenu koja ide DO PODA - nosa i vi e nisu pravokutni ili kru ni, ve sve njasti, snopasti - svaki od pridodanih elemenata na jezgru ne to nosi - lezene nose pojasnice svoda (u glavnom i bo nom), polukru ni lukovi nose luk - u glavnom brodu kontinuitet prema koru; lezene se di u po zidovima ve a nosivost + dekoracija postizanje RITMA i JASNE STRUKTURE, razlike izme u traveja (znamo gdje po inje, gdje zavr ava) utjecaj za crkvu iz Tournusa: CHAPAIZE - eksterijer masivno, zatvoreno zi e, plitki vise i lukovi, jaki kontrafori (dekoracija), lukovi prozora (rupa), ravni glatki zid, plitke lezene CLUNY najja i benediktinski centar, najbogatiji i nautjecajniji; dobiva novce od kralja Leona i Kastilje 1050-ih godina opat Clunyja postaje HUGO DE SEMYR; redovni ka zajednica brojna; on eli izgraditi ve u, bolju, rasko niju crkvu od prija nje; novce i radne snage ima, no nema ideju tehnike kako posti i tako velik prostor obnavlja okolne crkve i razvija ideje

y y

SAINT- ETIENNE, NEVERS, 1063.-1097. - deambulatorij s radijalnim kapelama

PATULJASTA SLIJEPA GALERIJA kontinuiranje dekoracije friza koji lu no prati oblik prozora *ispod vijenca mogu biti vise i lukovi ili konzole bo ni zid crkve friz se nastavlja i u gornjoj i u donjoj zoni; slijepe arkade usitnjavanje zidnog pla ta lezene nose izbo ene lukove konzole u obliku ivotinja, udovi ta; lukovi iz srednjeg vijek tlocrt trobrodna, nad bo nim brodovima kri ni svodovi, nosa i su slo eni, deambulatorij s radijalnim kapelama; transept, a u kri i tu je kupola presjek trodijelna elevacija arkade, galerija i zona prozora oblikovanje zidova izme u arkada i prozora nije plo no, glatko zi e !! sredi nja zona galerija unutar jednog luka su 2 manja luka; uvu eni za jednu stepenicu svaka zona s perforacijama (romani ke crkve imaju dvodijelnu i trodijelnu elevaciju, a goti ke etverodijelnu) KOR u sredi njoj zoni ima triforij smje ten izme u arkada i ispod prozora; nije prohodan, ve slijep no, ponekad prohodan u smislu uskog prostora ( ne galerijski! ) stepenasto razgra ivanje zida 2 luka, a unutranji luk stepenasto uvu en u gornjem tu stepenastu strukturu vidimo i u sredi njoj zoni zid s upisanim lukovima (kasnije se pojavljuje jo vi e) prozori su i dalje rupa u zidu

ST. BENOIT-SUR-LOIRE, 1070.-1080. - od romani ke crkve o uvan kor s deambulatorijem i kapelama; bo ni brodovi goti ki - narteks najstariji dio, 1020-ih g. (prije Hugoa) - Ivanova vizija Nebeskog Jeruzalema - sna na simbolika arhitekture proporcije, mjere, dekoracije - povezivanje s Biblijom; brojevi 3,7,12, 24; - pro elje: 12 vrata, 3 na svakoj str.svijeta, jednake du ine i irine - narteks podsje a na Nebeski Jeruzalem stepenasto uvu en luk, sve njasti nosa (lezene, polustup) - kapiteli ranoromani ka skulptura - "Ivan prima knjigu", Jaha i apokalipse RANOROMANI KA SKULPTURA - dio gra evine u luneti, luku; horror vacui, plo nost se razvija u volumen, stiliziranost ili pojednostavljenost - nabori stilizirani poput vorova; proporcije nisu to ne; pokret je uko en i tvrd - likovi slijepljeni niz pozadinu; nema psihologizacije; lica s urezanim o ima i ustima, a nos izbo en - zakon kadra (ne uvijek); OBOJANA SKULPTURA! - jednostavna naracija ivotinje, fantasti ne ivotinje alegorije - alegorije napasti - plo nost, nema to nih proporcija; krupne, grube ake

bezizra ajno lice, debljina Marijinog rupca derivacije korintskog kapitela potpisivanje UMBERTUSA

HUGO DE SEMYR - uvodi triforij, a iznad su prozori iji se rub zasijeca i u njega se stavlja stup koji nosi vanjski luk - triforij u prostoru krovi ta bo nog brod - *primijenjeno na sve crkve - pol. 11. st. u kompoziciji se javljaju kapiteli s figuralnim prikazima malo odmaknutiji, zaobljeniji pri e iz Starog zavjeta i legendi o Sv. Benoitu CLUNY III - opat Hugo izgradio tre u crkvu vrhunac romani kog stila; - prva crkva zrele romanike najsjajnija, najrasko nija, najvi a - utjecala na druge crkve - gradnja zapo inje 1086. g. - prigra en je narteks; Cluny II je jako mala u odnosu na Cluny III - peterobrodna gra evina, bo ni brod nadsvo en kri nim svodom - transept s 2 kapele, dalje manji transept s 3 kapele - kor s deambulatorijem i radijalnim kapelama - 2 kri i ta, na zapadnom transeptu se di u 3 tornja (srednji u kri i tu, a bo ni nad travejem bo nog broda) - tornjevi i na ulazu itkost romani ke arhitekture, unutra njost koncipirana smanjivanjem volumena ( manji tornjevi od zapada prema istoku ), hijerarhija veli ine - ogroman prostor, brojnost kapela odogovara potrebama redovnika - 2 kora za redovnike bra u i sve enike - brojne kapele brojni oltari - benediktinci samo mole organizacija prema horama (satima) bu enje, molitva, ... - svaka hora se najavljivala zvonom - intelektualni rad itanje spisa, prepisivanje - o uvan samo sjeverni krak transepta - zatvorena 1790-ih godina, a pol. 19. st. uni tena jer se kameni blokovi prodavaju - unutra njost trodijelna elevacija, snopasti stubovi, luk unutar luka, triforij, prozorski zid, ILJASTI LUK, trodijelni veliki prozori brojniji zid ispod razine svoda rastvoren prozorima - razvoj kontrafornog sustava; izgradnja novog ba vastog svoda - 1125. g. prvi put upotrijebili LEBDE E KONTRAFORE izdigli iz svoda ILJASTI LUK - lak e raspore ivanje horizontalnih sila, potisak prema dolje ja i - utjecaj preko Arapa migracije, graditelji; opat Hugo putovao u Italiju i posjetio benediktinski samostan u Monte Cassinu (najstariji samostan) gdje je opat bio

Deziderije koji poduzima obnovu okupljaju i razne umjetnike iz ju ne Italije, Konstantinopola (Bizant ili utjecaj B.) Hugo vidio iljasti luk i poveo sa sobom jednog od graditelja iljasti luk kao dekoracija, ne struktura (kao u gotici) elocirao anti ku tradiciju kanelirani pilastri, korintski kapiteli, figuralni kapiteli, skulpture na oltarima, namje taju; skupocjene tkanine; stupovi presvu eni; prozori vitraji s figuralnim prikazima crkva kao galerija pri a pri u o povijesti, vjeri rje enje sredi njeg portala (kasnije unutranji zbog narteksa) ogroman, itava irina gl. broda, arhivolti stupnjeviti, zabat stepenasti stupovi nose arhivolte ulaza rije en pomo u trimeaua (trimo) luneta Krist u mandorli ( druge crkve smje taju Posljednji sud, a Cluny predstavlja Krista u slavi jer je bio manje hodo asni ki)

CLUNY III UTJECAO NA: PARAY LE MONIAL, kraj 11. st. - manja od Clunyja, preuzela transept s kapelama, deambulatorij s radijalnim kapelama; - interijer preuzet od Clunyja,tako pretpostavljamo izgled interijera Clunyja III - potpuno ra lanjena unutra njost, pilastri prate nosa e, u kapitelnoj zoni pilastri i polustupovi prekinuti vijencem; lezene ra lanjene prema zonama elevacije - jasno gdje zapo inje i zavr ava no eno i nosivo (naisturenija lezena nosi pojasnicu svoda, druga lezena samu jezgru nosa a, tre a lezena nosi vanjski luka arkade, polukru ni stup s unutarnje strane nosi unutarnji luk arkade) - ba vasti svoj je za iljen - kapiteli, konzole i dr. prekriveni skulpturalnom dekoracijom - vanj tina friz prati luk prozora; konzole nose vijenac - stepenastije uvla enje prema rubu prozora - kor prozori; triforij u gl. brodu - vanjska stepenasta ra lamba odgovara unutarnjoj ST. LAZARE, AUTUN, 1120. 1146. nije benediktinska opatija, ve katedrala pod utjecajem Clunyja III, no ne ponavlja oblik Clunyja III trobrodna crkva, transept, 3 apside unutra njost iljasti lukovi, trodijelni triforij sa perforiranim lukom, prozorski red (nije itav zid) monumentalna arh.- stepenasta ra lamba lukova dekorativno, ne strukturno kanelirani stupovi PORTAL uzor u Clunyju III; prikaz Posljednjeg suda; na zadnjem arhivoltu zodijakalni znakovi i prikaz mjeseca u godini u medaljonu  vegetabilna vitica, trimeau  stupovi koji nose arhivolte su pleterni, ornamentalni, kasnije ljudske figure

Krist u sredini, s jedne strane su bla eni, s druge prokleti, a ispod svega su du e koje ekaju na red  ispod Kristovih nogu je upisano ime naru itelja ili skulptora GISLEBERTUS  pripisuju mu se i kapiteli iz unutra njosti; on je do ao iz Clunyja u Autun pa Vazelay figure na kapitelima izme u li a, vegetabilnih ukrasa pokrenutost figure zaobljenog volumena, osloba aju se dijelovi tijela od pozadine ( npr. probu en lakat; u predromanici slijepljeno!!) likovi proporcionalniji, glave s aureolom gotovo 3D, izlaze iz prostora, pokret realno prikazan, prikaz ake pr. krilo koje se izdi e izvan okvira nabori prili no stilizirani linearni, grafi ki, no ispod se vidi volumen nogu pr. Navje tenje Marijino narativnost, sa imanje Poklonstvo kraljeva Isus se igra s poklonima; narativnost Josip vu e magarca za u e, slobodno u prostoru "Smrt Jude" strah se utjeruje udovi tima, avlom psiholo ko djelovanje na ljude eksplicitni seksualni prikazi ra ierene noge i grimase lica jedan od najranijih putenih akata na bo no dijelu EVA ljepu kaste o i, elegantno lebdi prostorom, hvata jabuku grijeh 

ST. MADELEINE, VZELAY - crkva na hrptu brda i cesta vodi do nje - pregra ena 1120. g. - portal oblikovan pod utjecajem Clunyja - Gislebertus radio na unutranjem portalu - zrela romanika, usitnjenost elemenata, svaki element na nosa u ne to nosi! - kri ni svod - unutarnji portal "Duhovi" plamenim jezicima alje apostole u svijet - unutarnji arhivolt zodijak + mjeseci - unutarnji luk alegorije zemalja koje treba pokrstiti - BO NI PORTALI u donjoj luneti Marija Vizitacija, Ro enje Krista; druga dva su Krist s Tomom i Krist s dvoje apostola samostani ovisni o Clunyju moralni ivot opada, javlja se rasko u hrani (velike nepotrebne koli ine mesa i sl.) i odje i; freske i mozaici; glavni zadatak molitva i inteletualni rad grupi redovnika je to smetalo htjeli se vratiti na staro pravilo (Ora et labora) osnivanje novog samostana u Citeauxu osniva i CISTERCITI povratak radu, jednostavnosti; izolacija, obrada zemlje, mu nja krava cistercitski samostani nisu ukra avani samostan je mjesto za molitvu, a dekoracija odvla i od Boga prozori bez figuralnih vitraja

y y y

iz Clunyja iskustvo gradnje : iljasti luk, oblikovanje kasnoromani ko, ba vasti svod, kri ni u bo nim brodovima, slo eni nosa i ; nema rasko i,ni tornjeva, samo 1 zvono na ulazu pravokutno sveti te i transept s upisanim kapelama refektorij, parlatorij (mjesto za dru enje,imalo grijanje), dormitorij,skriptorij + sakristije,klaustar,kapitularna dvorana stepenasti portal bez lunete, skulpture; kapiteli glatki, kubi ni