POREMEAJI U PONAANJU

Dijete je linost u razvoju. Odmah po roenju ima potrebu za sigurnou, ljubavlju i toplinom. Ono ima potrebu da se hrani, da bude isto, da se igra, da nekome pripada, da ga okolina cijeni i voli, da njegova linost doe do izraaja. Svako dijete treba rasti u emocionalno stabilnoj sredini, u atmosferi ljubavi i povjerenja. Djeca su kao zvijezde za koje je rimski filozof Seneka rekao: Kad bi se zvijezde vidjele samo s jednog mjesta na Zemlji, ljudi ne bi prestajali tamo dolaziti i diviti se toj udesnoj pojavi... Dakle, svako je dijete svojevrsno udo, a poneko je i udo od djeteta. Djeca sa poremeajima u ponaanju su ona djeca ije ponaanje uzrokuje konfliktne situacije. U tom slucaju govorimo o emocionalno oteenoj ili o socijalno neprilagoenoj djeci. Ako ponaanje linosti u odreenoj okolini dobije oblik prekraja onda se govori o delinkventnom ponaanju. Delinkvencija je zakonski pojam i odnosi se na onu djecu i omladinu koja su zbog svog ponaanja dola u sukob sa zakonom. Djeca odrasla u tekim uvjetima obiteljskog ivota, zbog ega su bila zapostavljena, maltretirana i nevoljena, kasnije u ivotu imaju tekih problema u drutvenom ivotu i lake usvajaju kriminalno ponaanje. Naglo buenje osjeajnosti, nastanak osjeajnih kriza i duevnih previranja pogoduju stvaranju nestabilnosti mlade osobe koja teko moe kontrolirati svoje agresivno ponaanje. Mladi doivljavaju u sebi suviak energije koja ih sili na djelovanje. Ako se ta energija ne troi za ostvarenje vrijednih ciljeva, ona se lako moe okrenuti u destruktivno nasilniko ponaanje. U traenju svoga identiteta i potrebne samostalnosti mladi su skloni prkositi svakom autoritetu, a ponekad se prema njemu i agresivno ponaati. Do frustracije najee dovode interpersonalni i intrapsihiki konflikti. U stanju frustracije ljudsko je djelovanje i ponaanje obino loe prilagoeno jer emocionalno stanje osobe tada ima prevagu nad racionalnim. U takvom stanju snien je prag tolerancije za razrjeenja neugodnih situacija, pa mladi lako prihvaaju agresiju kao obranu.

Mladi koji se uputaju u kriminalne radnje ine to esto upravo zato to nemaju izgraen i usvojen pravi sustav vrijednosti koje bi mogle osmisliti ivot mlade osobe. U program zdravog odgoja mladih obvezno bi trebalo uvrstiti i moralni odgoj koji navijeta istinske vrednote, formira ispravnu savjest i tako stvara u mladima osjeaj odgovornosti za svoj i tui ivot. Poremeaji u ponaanju podrazumijeva sva ona ponaanja koja na neki nain ometaju dijete ili mladog ovjeka u redovnom funkcioniranju, te mogu biti tetna i opasna za tog pojedinca i/ili njegovo okruenje. Mladenaka delinkvencija je danas velik problem u svijetu. Mnogobrojni su uzroci ove pojave. Najee se navode: opa svjetska nestabilnost, ugroavanje opih ljudskih moralnih i etikih vrijednosti, devijacije u formiranju drutveno prihvatljivog pogleda na svijet, problemi obiteljskog ivota, psiholoka previranja mlade osobe, siromatvo... Istraivanja pojave delinkvencije i poremeaja u ponaanju utvrdila su da tijekom odrastanja na djecu djeluju dvije vrste faktora. To su faktori rizika i faktori zatite. O njihovom omjeru ovisit e stupanj otpornosti djeteta da se odupre negativnim utjecajima ili da se sa njima konstruktivno suoi. Faktor rizika je bilo koji utjecaj koji poveava mogunost pojave, pogoranja ili odravanja nekog problemskog stanja (Coie et al., 1993., prema Fraser, 1997.), a moe se pronai od prenatalnih biolokih obiljeja djeteta preko obiteljskih do irokih uvjeta okoline koji utjeu na dijete (StouthamerLoeber et al., 1993., prema Fraser, 1997). Snage djeteta da se odupre faktorima rizika nazivamo zatitni faktori. To su one unutarnje i vanjske snage koje pomau djetetu da se odupre ili umanji rizike, one pozitivne snage koje pridonose poeljnim posljedicama u situaciji rizika.

NASILJE/AGRESIVNOST
Nasilje meu djecom i mladima smatra se svako namjerno tjelesno ili psihiko nasilno ponaanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vrnjaka uinjeno s ciljem povreivanja, a koje se, neovisno o mjestu izvrenja, moe razlikovati po obliku, teini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje ukljuuje ponavljanje istog obrasca a odraava neravnopravan odnos snaga (jai protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca). Djeca koja iskazuju agresivnost u igri su ustvari ona koja su fiziki zlostavljana u obitelji. U obiteljima gdje su este zabrane, fizika kanjavanja, prodikovanje, autoritativan stav roditelja prema djeci, gdje se sputava sloboda djece da iskau svoju linost, ee se javlja agresivno ponaanje kod djece. Teorije o porijeklu agresivnosti: Prema biologistikoj teoriji agresivnost proizilazi iz filogenetskog, programiranog instinkta koji je uroen i trai rastereenje i povoljne situacije da se iskae. Agresivnost je uroena energija nagomilana u ivanim centrima. Kad se nagomila dolazi do eksplozije. Po njemu je agresija slina nagonu smrti i slui da osigura preivljavanje jedinke i vrste. U nastavnom procesu mora se voditi rauna da postoje agresivne situacije koje potiu na agresivno ponaanje u koli: - socijalna prezasienost, tj. kada je mnogo djece u malom prostoru, pretrpana uionica u koli sa velikim brojem uenika; - kad djeca mnogo i mirno sjede poslije ega dolazi na odmoru do eksplozije motorike to je esto praeno agresivnim ispadima. Da bismo umanjili mogue izvore agresivnih ponaanja kod djece, pogodna su natjecanja uenika. Ona stvaraju emotivno oduevljenje i velika su pokretaka snaga ako se pravilno postave smjernice, a to znai da natjecanje mora imati elemente igre i da svi moraju imati ansu za uspjeh.

HIPERAKTIVNOST
ADHD (attention deficit/hiperactivity disorder) skraeni je naziv za niz ponaanja koja nazivamo poremeaj panje i hiperaktivni poremeaj. Odnosi se na skupinu raznih simptoma koji najee obuhvaaju smetnje panje, praene nemirom i impulzivnou.

LA KOD DJECE
Lai su svjesni, pogreni iskazi kojima se postie odreeni cilj. La se pojavljuje izmeu etvrte i pete godine starosti. Klasifikacija lai: - la u igri; - la zbog zabune (nesposobnost da se precizno objasne detalji nekog dogaaja); - la zbog tatine (posljedica elje da se privue panja); - la iz osvete; - la iz opravdanja zbog straha (kruta disciplina); - sebina la; - lojalna ili konvencionalna la (da bi se zatitio neki prijatelj)

BJEANJE I IZOSTAJANJE S NASTAVE

Bijegom smatramo nedozvoljeno i neprikladno udaljavanje iz odgojne sredine na krae ili na due vrijeme. Najei uzroci bjeanja su: - bjeanje zbog neuspjeha u koli; - bjeanje neurotinog djeteta iz nepovoljne situacije; - bjeanje kao posljedica psihikog oboljenja. Najvei broj djece koja bjee potjeu iz loe obiteljske sredine. Ova djeca i u uenju postiu neuspjeh. Istraivanja su pokazala da je izostajanje sa nastave uestalije kod djeaka, nego kod djevojica, da se poveava u periodu izmeu jedanaeste i dvanaeste godine starosti. Izostajanju s nastave pribjegavaju djeca koja postiu slab uspjeh u uenju u koli. Izostajanje s nastave se najee povezuje sa kraama.

DJEJE KRAE I PLJAKE

Kod djejih kraa se radi o prisvajanju predmeta za koje dijete zna da mu ne pripadaju, a koja prisvaja veinom potaknut eljom za snanim osjeajnim interesom, tei da zadovolji svoju tjelesnu ili duevnu potrebu ili tei da nakodi osobi prema kojoj ima negativan emocionalni odnos. Pljake i krae djeca esto vre u skupinama.

UZROCI NASTANKA POREMEAJA U PONAANJU

Svako zlo, a posebno delinkvenciju mladih, daleko je lake a i pametnije pokuati spreavati nego lijeiti. U tom odgovornom poslu moraju suraivati svi: obitelj, kola, dravne institucije, Crkva, strunjaci, itavo drutvo. U rjeavanju problema mladenake delinkvencije treba pristupiti multidisciplinarno. to se tie pomoi s psiholoke strane potrebno je djeci i mladima osigurati toplinu, prihvaenost, ljubav i sigurnost u obiteljskom krugu, zatim pametnu brigu i zanimanje za mlade za vrijeme njihova boravka u koli. Pravodobna pomo pruena mladima moe promijeniti njihovo agresivno ponaanje i prekinuti njihovo pribliavanje delinkvenciji. UZROCI NASTANKA POREMEAJA U PONAANJU - bioloki faktori (od poetka razvoja embrija, a djeluju i poslije roenja) - odgojni faktori (uvjeti u kojima dijete raste i koji ga pripremaju za ivot) Prema Stevanoviu, 1988. poremeaji u ponaanju mogu se pojaviti kod sljedee djece: - prvo dijete; - jedinac i najmlae dijete u porodici; - neeljena i odbaena djeca; - suvie lijepa i suvie runa djeca; - umno zaostala i suvie bistra djeca; - djeca siromanih roditelja; - vanbrana djeca i djeca iz nesretnih brakova; - djeca bez jednog ili oba roditelja;

- usvojena djeca; - djeca razvedenih roditelja; - usvojena djeca; - djeca kod ijih roditelja postoji velika razlika u godinama starosti; - djeca sa tjelesnim manama i nedostacima;

KARAKTERISTIKE DJECE S POREMEAJEM U RAZVOJU

Drutveno loe prilagoena djeca (odgojno zaputena djeca i maloljetni delinkventi) esto skitaju, bjee iz kole, sklona su prijestupima: krai, prostituciji, pljaki, unitavanju imovine, laima. Na koli i odgoju lei odgovoran zadatak nauiti djecu da se prilagoavaju. Ako se ima u vidu da su ta djeca ivjela u vrlo tekim i nepovoljnim uvjetima za razvoj i odrastanje, da su im esto bile uskraene osnovne potrebe i da su due vremena ivjela pod negativnim utjecajima, onda se moe rei da su se ta djeca prilagodila takvim uvjetima. Nitko ih nije uio kako se treba ponaati, nitko ih nije ni upoznao sa etikim normama zajednice u kojoj ive. Uzrok odgojne zaputenosti i neprilagoenosti djeteta, znai, lei u uskraivanju i neispunjavanju odreenih potreba. Osnovni simptomi ovakve djece su: anksioznost, neprijateljska agresija (posljedica doivljene frustracije) i povuenost u sebe. 1. Teko se motiviraju za rad i potrebno ih je stalno poticati ih da bi zavrili posao koji su zapoeli. 2. Ne vole kolu i esto su odsutni s nastave. 3. esto su nepaljivi, indiferentni, nezainteresirani, lijeni. 4. Iskazuju nervozne reakcije kao npr. esto grickanje noktiju, uvrtanje kose, upkanje odjece, eanje, duboko i esto uzdisanje, uznemirenost i vrpoljenje. 5. Odvajaju se od druge djece kad god to mogu. 6. Ne uspijevaju u kolskom radu i postiu manji uspjeh nego to bi trebalo s obzirom na svoje sposobnosti. 7. esto su neraspoloena i izgledaju nesretnija od druge djece.

 PREVENCIJA I RAZVIJANJE OTPORNOSTI DJETETA

NITKO NIJE HTIO ZNATI ZA MENE, POMOI MI. SADA NEKA SVI ZNAJU ZA MENE. NEKA ME UJU I ZAPAMTE. To su rijei jednog od onih kome na vrijeme nije ukazana pomo. Kanjavanje i progoni iz kole, udaranje iga na uenika zbog loeg ponaanja to ne rjeava problem. Uloga kole je mnogo odgovornija i mnogo sloenija u profilaksi ovog problema. Njena efikasnost doi e do izraaja u preventivnom djelovanju u spreavanju ili bar ublaavanju pojava nepoeljnog ponaanja. Prevencija je postupak ili ukupnost radnji koje se poduzimaju da se sprijei radnja koja e proizvesti kao posljedicu zatitu od ega. U prevenciji delikvencije od neprocjenjive je vanosti dobro i pametno organiziranje slobodnog vremena mladih. Kad mladi nemaju dobro organiziran ivot u svom slobodnom vremenu, upast e u dosadu i ljenarenje, a to esto pogoduje nasilnikom ponaanju. U prevenciji prestupnitva neke zemlje na prvo mjesto stavljaju razvijanje rekreativnih aktivnosti. Mnogo nakupljene agresivnosti mladi bi mogli na prirodan nain abreagirati, odnosno potroiti bavei se aktivno raznim sportskim aktivnosti. Da bi se otpornost kod djeteta razvila potrebna je: Emocionalna briga i toplina (osjeajne veze i kohezija u obitelji, te dostupnost i koritenje podrke) Ekstrovertiranost i prihvaenost djeteta od strane njemu bitnih osoba Samostalnost, sa strukturom i nadzorom (vrlo jasna pravila i posljedice te permanentan nadzor izvravanja obveza, doputanje djetetu da samostalno obavlja zadatke u skladu s njegovom dobi) Realizacija svojih ciljeva (dijete ima ciljeve koje on eli ostvariti, zna kako ih moe postii i uz podrku ili samostalno ih ostvaruje) Razvijanje prihvaenih normi i vrijednosti (roditelji i djeca poznaju zakonske i drutveno prihvaene okvire ponaanja i ponaaju se u skladu s time, roditelji su primjer potenih i odgovornih graana)

 KAKO IVI TVOJE DIJETE?

Ako dijete doivljava kritiku, ono ui osuivati. Ako dijete doivljava neprijateljstvo, ono ui napadati. Ako dijete ivi u strahu, ui biti plaljivo. Ako dijete okruujemo samilou, ui saalijevati samoga sebe. Ako dijete ismijavamo, ono se stidi. Ako je dijete okrueno ljubomorom, ui to je zavist. Ako dijete posramljujemo, uimo ga da osjea krivnju. Ako dijete ohrabrujemo, bit e samopouzdano. Ako smo prema djetetu tolerantni, bit e strpljivo. Ako dijete hvalimo, bit e zahvalno. Ako dijete prihvaamo, nauit e voljeti. Ako dijete doivljava odobravanje, prihvatit e samoga sebe. Ako dijete doivljava priznanje, zna da je dobro imati cilj. Ako dijete ivi u zajednitvu, ui biti nesebino. Ako dijete doivljava iskrenost i potenje, ui to su istina i pravda. Ako dijete ivi u sigurnosti, vjerovat e u sebe i druge. Ako dijete doivljava prijateljstvo, zna da je svijet lijepo mjesto za ivot. Ako ti ivi spokojno, tvoje e dijete imati mirnu savjest. Kako ivi tvoje dijete? (Doroty Law Nolte: Dijete ui kako e ivjeti, Istarska Danica, 1990, str. 128)
PEDAGOG VRNJ. DELIKV. REDOVNI VRNJ.
OBITELJ

CENTAR ZA SOC. RAD KOLA