Rimska knjievnost

Rimska knjievnost trajala je od 3. st. pr. Kr. do 5. st. n. e. Osnovna karakteristika rimske knjievnosti je da se nije razvila iz domaih zametaka (odreene pjesme, tubaljke, slavljenje junaka...)Kao poetak svoje knjievnosti Rimljani su uzimali godinu 240, kada je Livije Andronk, Grk iz Tarenta, iznio na Rimsku scenu prvi latinski prijevod odnosno preradu jedne Grke drame. Rimska knjievnost, koja obuhvaa gotovo osam stoljea, dijeli se na tri razdoblja: Doba republike, 43. pr. Kr. do 14. n.e. (smrt Augustina) Doba carstva, 14. do 524 (smrt Boetrijeva) Kasnije razdoblje pripada Latinskoj knjievnosti.Cjelokupna rimska knjievnost obuhvaa dvanaest stoljea:od pojave pisanih spomenika pa do propasti zapadnoga rimskog carstva 476. g.Prema razvoju latinskoga jezika knjievnost se obino dijeli na pet razdoblja: 1. prvo ili uvodno razdoblje (od prvih pisanih spomenika do 240. pr. Kr.) 2. drugo ili Arhajsko razdoblje (240 do 80 pr. Kr.) 3. tree ili zlatno razdoblje (od 80. pr. Kr. do 14.) unutar kojega poznajemo: a) Ciceronovo doba (80. pr. Kr. do 30. pr. Kr.) b) Augustovo doba (30. pr. Kr. do 14.) 4. etvrto ili srebreno razdoblje (od 14. do 117.) 5. peto ili razdoblje propadanja Kod Rimljana razlikujemo tri vrste knjievnih djela pisanih u stihovima: a) dramsko pjesnitvo b) Epsko pjesnitvo c) lirsko pjesnitvo Prvo Uvodno razdoblje O ovom se razdoblju, koje neki nazivaju i pretknjievnim, poznato je vrlo malo podataka. Obiljeava ga veinom usmena narodna knjievnost i tek poeci pismenosti. Drugo ili Arhajsko razdoblje Istiu se povjesniari koji u svojim djelima pokuavaju opisati opstanak i razvoj rimske drave, te ciljeve rimske politike.Jedan od najpoznatijih proznih autora ovog razdoblja je Katon koji je ujedino bio i povijesniar i govornik. Prvi poznati rimski pjesnik bio je Lucije Livije Andronik, podrijetlom Grk, koji je preveo s Grkog na Latinski Homerovu Odiseju. On je takoer 240. pr. Kr. prvi u kazalitu prikazao jednu Grku komediju ili tragediju u Rimskoj obradi.Prvi originalni rimski pjesnik je Gnej Nevije koji je napisao prvi rimski nacionalni Ep.

Tree ili zlatno razdoblje Ovo se razdoblje naziva zlatnim jer je u njemu dolo do najveeg razvitka rimske knjievnosti. Najvei Rimski govornik bio je Marko Lucije Ciceron, po kojem je poznato razdoblje i nazvano. U Epskom stvaralatvu najvie se istaknuo Publije Vergilije Maron koji je napisao nacionalni junaki ep Eneidu u kojem govori o trojanskom junaku Eneji koji je doavi u Italiju po nalogu bogova postaje praotac Rimljana.Uz Eneidu Vergilije je napisao i didaktiki ep Georgile. U kojem obrauje neke grane poljodjelstva. etvrto ili srebrno razdoblje I u ovom je razdoblju prozno stvaralatvo slabije od pjesnikog. Zbog irenja Rimskog carstva mnogi autori potiu iz provincija,a u knjievnosti se osjea prevlast forme nad sadrajem te mjeanje knjievnih rodova.Od poznatih pisaca potrebno je spomenuti Kornelija Tacita koji u svojim djelima obrauje povijest Rima za vrijeme carstva te obiaje nekih naroda. Peto razdoblje Rimsko se carstvo nalazi u krizi, a to se oituje u knjievnosti.U poetku ovog razdoblja u knjievnosti se javlja tenzija za oponaanjem arhajskih pisaca, a mnogi knjievnici se ne sluelatinskim nego grkim jezikom. Kasnije, pojavljuje se kranstvo koje postaje, poto su progoni prestali, i vladajua vjera u rimskoj dravi. Na taj nain propada ideja rimskog duha rimska poganska knjievnost. Znaenje i utjecaj rimske knjievnosti i poezije I iz ovog kratkog pregleda rimske knjievnosti moemo zakljuiti da je ona sagledana, u perspektivi tisuljea,zbog dva razloga vrlo bitna za razvoj europske poezije. S jedne strane rimska je prenjela ne samo niz oblika nego i pjesnike poruke i pouke grkog pjesnitva.Dakle, s pravom moemo rei da ne bismo u tolikoj mjeri poznavali grku knjievnost da nije bilo Rimljana.S druge strane,Rimljani su nam preko svoje knjievnosti koja zakljuuje i poeziju,prenijeli svoj poseban nain doivljavanja svijeta. Mi smo danas zahvaljujui Rimljanima batinici izvanrednog spoja grke kulture i rimske civilizacije.