Sie sind auf Seite 1von 227

Ivo Matanovi Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Svjedok naeg vremena

PRODAJA KNJIGE SVJEDOK NAEG VREMENA Klikom na korice knjige na naslovnici, otvorit e vam se ova stranica, a potom i cijeli tekst knjige. Barem letiminim pregledom teksta osvjedoit ete se o sadraju knjige, a time, dakako i njenoj vrijednosti. Knjigu moete kupiti; kod izdavaa, kod autora knjige gospodina Ive Matanovia - naruiti ju brzoglasom (telefonon) na: 00385 (023) 214-523 (ured) 214-300 stan izdavaa i 098-171-3697 te Elektronski na mail adresu uznik2@gmail.com Cijena knjige je: -za itelje RH 150.- kn. + potarina -za inozemstvo: 25.- eura + potarina ili adekvatan iznos u nekoj drugoj stranoj valuti. Plaanje preko banke: Splitska banka Tekui raun: 2330003-3200990623 (za Republiku Hrvatsku) Za inozemstvo Raun 401 000 18003 IBAN HR41 2330 0033 2009 9062 3 SWIFT CODE SOGEHR 22

Ivo Matanovi Svjedok naeg vremena Nakladnik Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika Za nakladnika Ivo Matanovi Recenzenti Dr. sc. Tomislav Dragun Prof. Filip orluki Dr. sc. Stjepan Murgi Akademik Vladimir Biondi IsbN 978-953-57049-0-4

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Grafika priprema i tisak Grafikart d.o.o., Zadar Naklada 500 komada Murter, 2012.
CIP-Katalogizacija u publikaciji Znanstvena knjinica Zadar UDK 323(497.5)19/20 MATANOVI, Ivo Svjedok naeg vremena / Ivo Matanovi. - Murter : Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika, 2012. - 439 str. ; 23 cm ISBN 978-953-57049-0-4 140117050

Uvod

Vidla aba gdje se konji potkivaju..... pa si velim - hajd da i ja pokaem svoje ubojito pero. Od kad znam za sebe bavim se pisanjem - to u uredima kao neki inovi, a to po raznim novinama i asopisima kao suradnik, a ponajvie u rubrikama reagiranja, pisma itatelja i sl. Sve u svemu do sada sam javno objavio preko 5 tisua kartica formata A/4. Dakako puno je toga napisano a neobjavljeno, poglavito u vremenu Hrvatske okupacije od 1918. g. pa do 1990. g. kada su samo hrvatski pojedinci, odani poretku, mogli malo vie pisati. Kao djeai od desetak godina pisao sam privatna pisma seljacima u selu koji su imali nekoga svoga u vojsci ili negdje na radu u tuini. Ponajvie u ratnim danima kada su svi mukarci bili na bojinicama, a njihove supruge i djevojke kod kue na seoskim imanjima. Bile su to mahom nepismene osobe koje nikada nisu ile u kolu. Bila su to surova vremena u kojima niti kola nije bilo u dijapozonu od 15 km. Samo imuniji ljudi mogli su svoju, ve odraslu djecu, slati negdje u najbliu kolu i to pod uvjetom da za zimskih vremena smjesti svoje djete negdje kod prijatelja u blizini kole. I sam sam u toj pirilici bio da kao ve odrasli devetogodinjak poem u kolu, ali ne zadugo jer je poeo rat, a mene su na daljnje kolovanje prihvatili trapisti u Banja Luci. Jedino to iz djetinjstva lijepoga pamtim bilo je to vrijeme provedeno kod Trapista. Ni ovdje ne za dugo, nakon par godina kao ve odrasli djeak sa navrenih 15 godina otiao sam kao dragovoljac u vojsku, u postrojbe Ustake mladei. Nedoekavi slobodu u tzv. slobodi za mene kao i za sve Hrvate opet nastaju crni dani..... Moram ovdje prekinuti, jer e o mom ivotopisu neto vie biti rijei u pogovoru ove knjige. Kako je ovdje rije o uvodu ili predgovoru knjige red je da neto vie o tome kaem. Knjiga je nastala, ili sastoji se od nasumice izabranih objavljenih i neobjavljenih tekstova koje sam od 1971. g. pa sve do dananjih dana objavljivao u raznim asopisima i dnevnim listovima. Kako su tekstovi nasumice, kako ve rekoh, izabrani, nisam vodio rauna o tome, da to kronoloki po nadnevcima poredam. Izabrao sam samo one tekstove za koje smatram da su aktualni i dan-danas. Radio se, naime, o politikim polemikama i mom obraunu sa njima, a oni su, vidjet ete, moji zakleti
~5~

Ivo Matanovi

neprijatelji - komunisti, Jugoslaveni, i razni antihrvatski birovi - kriminalci, sa kojima se nikada neu pomiriti. Isto tako u knjizi sam koristio i puno lanaka iz novina koje sam doslovce prenio u knjigu, a radi se, uglavnome, o tekstovima na koje sam ja odmah iza toga reagirao - kako gdje u pozitivnom ili negativnom smislu. S toga ova knjiga ne moe se iitavati kao jedna cjelina, jer ona to doista nije. Radi se o tekstovima kroninog sadraja, dakle dnevnim dogaanjima koje je na tisak obiljeavao kao neto to se je doista tih dana dogodilo ili pak, nagovjetali to e se dogoditi. Do devedesetih godina prologa stoljea, osim Hrvatskog tjednika nisam se mogao nigdje pojavljivati. I ono malo teksta to sam objavio u Hrvatskom tjedniku kotalo me je 7 mjeseci uza, a od toga puna 3 mjeseca u istranoj samici u Istranim uzama u ibeniku - bez etnje i posjeta. Ta tri mjeseca bila su mi gora nego sve ostale robije koje sam prije toga odrobijao u raznim uzama irom povijesne Hrvatske, odnosno tadanje Socijalistike nenarodne republike Hrvatske. Skreem pozornost itateljima ove knjige da neizostave i poglavlje o Hrvatskim pravoslavcima, o kojima dosta piem na portalima irom Hrvatske i inozemstva. Otvorio sam i poseban portal pod imenom www.hrvatskipravoslavci.com koji je svakim danom sve posjeeniji. Uz to jo izdali smo i prvi broj asopisa pod imenom HRVATSKI PRAVOSLAVAC kojeg smo tiskali u 2000 primjeraka. Naravno slijedit e i drigi, trei itd. brojevi - sve ovisi o financijskim sredstvima i milodara od itatelja i potovatelja lanova sljedbe Hrvata pravoslavaca koji ih je svakim danom sve vie i vie. Stoga, i preko ove knjige upuujem zamolbu svih onih koji nas podravaju da nas svojim milodarima daruju, jer nam je to jedini izvor prihoda. Na iro raun je: - u Hrvatskoj : 2340009-1110465973 - u Inozemstvu: IBAN: HR73 2340 0091 11046597 3 otvoren kod PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d. 10000 Zagreb, Rakoga 6, Croatia SWIFT CODE: PBZGHR2X Zadar, prosinca 2011. g. Ivo Matanovi - Ivina
~6~

Dr. sc. Tomislav Dragun

BESKRAJNE vIZIJE doBRoSTIvoG IvE MATANovIA

U vrijeme kad na starim, prastarim, ali jo uvijek vrstim vratima ovjeanstva i ovjenosti, uporno grebu gladni i pobjenjeli vuci, postoje od Boga dani ovjek i kraj, koji su za njih oduvijek bili i zauvijek ostali nedostupni. Ivo Matanovi i Hrvatska. Bolje bi bilo, zapravo, rei da se radi o neosvojivom i neunitivom duhu Ive Matanovia i njegove domovine. Jer, on je zaista to: duh. Sve je duhovno u onome to ga ini i to on ini. Dobri duh hrvatstva. Vjeni duh hrvatski i Hrvatske. Drei u rukama rukopis ove njegove knjige, i pozorno ga itajui nisam se mogao izmai tome dojmu. Nisam mogao, a nisam ni htio. S uitkom sam ga prihvaao, kreui se od stranice do stranice, ove na hrvatski nain pruduhovljene uljudbene enciklopedije. Uin mu je posvemanji, irok, ne rijetko nedokuiv za obino ljudsko oko. Dok se s njim tako uspinjemo uz jednu, preesto, strmu planinu hrvatskog bia, on se ve zna nai za drugom gorom, u nalazu rjeenja, prikladnih rjeenja, koja donose boljitak naoj opstojnosti. Istodobno, ostavljajui nama, obinim smrtnicima, nadu da emo i sami sve to s vremenom spoznati Zna Ivo Matanovi, ne bojte se, uvijek i do sri, to je to komunizam, odakle jugoslavenstvo, zato se dogodio Bleiburg, kuda smjeraju Srbi, tko su pljakai hrvatskog gospodarstva, a poznat mu je i put, onaj pravi put, kako izai iz te pogubne more. Lijek koji nam beuzvjetno nudi, jednostavan je i spasonosan. Ime mu je: Hrvatska. Ne bilo kakva Hrvatska, nego ona velika i ista, dugovjena, a mlada kao rana proljetna rosa.
~7~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Do krajnosti ozbiljan, iako ga, ponekad, moemo susresti kako ispod oka blago namiguje, pokuavajui nam rei: Jest, pred nama je teak put. Na sve strane su straila i ugroze, obijesni vranci zla i nevolje. Ali, sve je to za nas maji kaalj. Mi smo nepobjedivi! Hrvati, hrvatstvo, Hrvatska, za njega su jedno tijelo, jedna dua. Neupitno. Tako i nikako drugije. Bez obzira na ivotne javke i uke s kojih neprestance vrebaju zavidni zlopoglednici Hrvata, oguglali protivnici Hrvatske, zakleti neprijatelji Hrvatstva. Pa to onda, rei e bez uvijanja Ivo Matanovi. itajui raspre i osvrte posloene u ovoj knjizi, nisam ni malo bio iznenaen kad bih hodajui hrvatskim umama iznenada nabasao na bana Josipa Jelaia. Ili kad bih izlazai iz njih i sputajui se prema hrvatskim panjacima naletio na stare Hrvate, dok prte prema Jadranu. Hrvatska prolost i hrvatska sadaanjost, dakako i hrvatska budunost, stapaju se trajno u jedno, skoro pa bez poetka i kraja. Boansko. Na korak, dva, evo nas s Paveliem u partizanima. Za Ivu Matanovia sve je mogue i dostupno. Sve, osim izdaje. Jer, izdaje hrvatstva kod pravih Hrvata nikada nema, ne moe i ne smije biti. Pa, kad smo ve kod Pavelia u partizanima pogledajmo kako on vjeto i lukavo plete tu svoju mreu: Ante Paveli, od oca Ante, roen 1922. g. u Sisku. Otac mu se doselio iz okolice Gospia. Ante sin, kasnije u partizanima promijenio ime u Jovo, a prezime u Pavlakovi. Poslije 1945. g. ponovno mijenja ime Jovo u Ivo i vraa prezime Paveli. Po njegovu vlastitu priznanju sve je to radio po nalogu partije i drugova iz taba Banijskog odreda ure Kladarina, Srbina koji potjee iz sela Borojevia u opini Hrvatska Kostajnica. Imena je morao mijenjati, sam o tome pria, samo zato jer je Hrvat i to jo s ozloglaenim prezimenom i imenom kojeg nosi i Poglavnik dr. Ante Paveli. Nisam vie mogao trpjeti, pa sam se malo izletio, rekavi
~8~

mu: Moda bi bilo bolje da si izgubio glavu kao Ante Paveli, tada bi se bar proslavio meu mrtvima, a da si kojim sluajem poginuo kao Jovo, onda danas za tebe nitko ne bi znao. Sono i kristalno jasno. Udbeniki. Antologijski. Imao sam i sam priliku susresti jednog takvog Pavelia, koji je postao visoki jugo-komunistiki funkcionar kao - Ivan Bukovi. Tvorac zdruene sjetve, red penice, red kukuruza. Vrag na kraju sa sobom odnio i njega i njegovu zdruenu sjetvu. Plau ume za umarima, Plau umari za umama. Bilo je i bit e to tako sve dok tamo neki Simo Dubaji u naoj hrvatskoj domovini sue svoje olinjale smrdljive brke. Ipak, vjerujmo Ivi Matanoviu: ne zadugo! Oko mu je sokolovo, a um svedokuiv. U osvrtu Komunistika srboetnika okupacija bila je okrutnija od talijanske! on e, ne dvoumei se nimalo, bezpogovorno ustvrditi: Ni sada kao ni ranijih godina nisu se precizno izrazili koga su to oni u Zadru 1944. g. oslobaali? Da li Hrvate Zadrane od Hrvata Zadranina? Ili pak preostali dio talijanskih civila, staradi i djece, jer se vei dio talijanskih civila povukao jo 1943. godine, kada je talijanski faizam ustvari i kapitulirao. Nije taj dan (31. 10. 1944.) u Zadru bilo ni Nijemaca, jer su se i oni, deset dana prije, povukli iz Zadra prema Pagu i Karlobagu. Simo, Simo, vrijeme ti je. Vrati se ve jednom svojoj kui. Bit e to dobro za nas, ali i za tebe. Odmah do komunista, drei se jedni drugih ruku pod ruku, rairili se po svemu hrvatskom: Jugoslaveni. Samo malo dalje iz trave izviruju etnike kokarde. Ne promie to Ivi Matanoviu, pa i onda kad se dogoaji odvijaju, donekle, recimo tako s obzirom na Badinterove mee, izvan kunog mu praga.
~9~

Ivo Matanovi

Gotovo rugajui se on odnekud izvlai Oivjelu jugonostalgiju na tri hektara u subotikom prigradskom naselju: Gabria smo, proavi granicu bez ikakvih formalnosti i predoenja putovnice, zatekli u uredu, kojim dominira nemala Titova bista od bronce. Najvei ovjek kojega smo ikad imali - rei e s vidljivom sjetom za svoga pokojnog kolegu, ije fotografije krase i druge uredske prostore u tiskari. ... Vidio sam to znai kad izgubi domovinu, kada doe u bijeli svijet s kuferom i dva para gaa i arapa, dvije majice i dvije koulje, i onim to je na tebi. Meni je dozlogrdio kapitalizam iako sam i sam bio kapitalist. Imao sam pune depove para, i prazno srce. Ja sam bio u svome ivotu kao navija na devet olimpijada, koje po pravilu traju po dva tjedna, a u kapitalizmu ona se produi na 365 dana - kae Gabri. Dobro ree. Stvarno. Da ga njegov Tito nije otjerao u svijet s dva para (vjerojatno usranih) gaa, ne bi mogao parama napuniti depove. Nita bez Tita. Tito poslije Tita. U nevrijeme obino propupaju Gabrii. Eh, brate Ivo, dobro nas na njih podsjeti. Shvatio sam Tvoj savjet: Budala je bilo, a i bit e ih. Bezopasnih, ali i onih zlih, posebno kad puu u jugo-komunistike diple. Zato, brao Hrvati oprez! I tako redom. Stranica za stranicom. Komunizam, Jugoslavija, Bleiburki zloini, Nezavisna Drava Hrvatska (iznad svega), hrvatski politiki zatvorenici, Srbi, partizani, etnici, privatizacijska pljaka, branitelji ... Dobro poznato Ivi Matanoviu, a nama podastrto kao na tanjuru. Otvoreno. Dostojanstveno, pomalo pripovjedaki, ali vrsto i argumetirano, s jasnim ciljem. Tue potuj, svoje ne daj! Bog i Hrvati! Dr. sc. Tomislav Dragun
~ 10 ~

Prof. Filip orluki

Recenzija rukopisa gospodina Ive Matanovia

Rukopis za knjigu kojoj autor jo nije odredio naslov, ima obim od neto preko 400 stranica, a sastoji se od niza lanaka objavljenih u novinama i asopisima u periodu od 1971. do 2003. godine. No, mnogi lanci nisu datirani. Sadraj rukopisa nudi vrlo dobar i zanimljiv prikaz ozraja politikog ivota u RH. U nastojanju da prikae, moglo bi se rei shizofrenu podijeljenost politikog korpusa, autor je u rukopis uz svoje lanke uvrstio i nekoliko lanaka drugih autora, pa ak i one u kojima drugi autori s njime polemiziraju, pokuavajui pobiti njegove tvrdnje. U svakoj reenici njegovih lanaka Ivo Matanovi potvruje svoje bezkompromisno hrvatsko nacionalno opredjeljenje i zastupa interese Hrvatske drave. S druge pak strane viekratno navodi zloine u Titovoj Jugoslaviji i otro osuuje ponaanje ovovremenih titoista, odnosno titovskog partizanskog klana koji se infiltrirao u sve struktire vlasti, a koje on sustavno naziva komunistima - to je kod nas uobiajeno. Zanimljivo je da autor na poetak rukopisa nije stavio neki od svojih brojnih lanaka, nego lanak eljka Kruelja koji je objavljen u Veernjem listu pod naslovom: Razgvor s Junoafrikancem Bernardom O`Sulivanom, Bleiburki, koji je usmjeren na podlost britanske politike prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Drugi u nizu je njegov lanak pod naslovom Anti ameriki prosvjedi protiv rata u Iraku, koji je 26. veljae 2003. objavljen u Regionalu. No taj mu je lanak samo povod da otro polemizira s Mesievom i Raanovom politikom Tree Hrvatske: I pojam trea Hrvatska nije potpuno jasan i zbunjujui je, jer ovdje se ne radi o treoj Hrvatskoj, ve o etvrtoj ili moda petoj. Prva je bila kralja Tomislava, druga Poglavnika Dr. Ante Pavelia, trea drugog po redu Poglavnika Dr. Franje Tumana i etvrta je, koja je jo u tijeku,

~ 11 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

komunistiko - Raan - Mesieva, ako se uope moe tako nazvati. Dakle Alijansa bi mogla svoju nazvati tek petom po redu, a nikako treom. Ovim je autor potpuno jasno definirao i svoj politiki credo, ne ustruavajui se suprotstaviti i nekim ponaanjima vodstva Katolike crkve. Tomu se jasno oituje u priloenom pismu Damira arca: OKANTNO PISMO DIJELA UPNIKA IBENSKE BISKUPIJE msgr. JOSIP BOZANIU koje je 03. 03. 2000. objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji. Ovo su krai izvodi: NA VLAST STE DOVELI LJEVIARE KOJI E SRUITI SVE NAE SVETINJE Dalje slijedi zakljuak kako nadbiskup nema profetskog duha, jer je tjerajui lisicu istjerao vuka, koji na kraju ni njega samog nee potedjeti. - Jeste li se zapitali to e poslije konstituiranja novog komunistikog Sabora isplivati na povrinu? Sav bezboni i nemoralni talog stare komunistike ideologije (oficiri, udbai, Jugoslaveni, ateisti, frustrirani umiljenici) iji je neprijatelj Katolika crkva. Ve gledamo: epire se razni tipovi amoralnog ponaanja, za njih je nastupio njihov as, as tame, i oni to ne skrivaju () Pretpostavljate li kako e ove promjene odjeknuti u kolama, gdje je odreda ostao komunistiki kadar... Ne moemo svi misliti jednako, pa se i ne moramo moi suglasiti sa svime to zastupa i kako zastupa gospodin Ivo Mataniovi, ali se moramo sloiti da on jasno uoava i izlae promlematiku dananje Hrvatske. U tomu je njegova veliina. to se pak tie ovog rukopisa, prema datiranim lancima star je itavo desetljee i teta je to knjiga nije objavljena ranije. Meutim, osim par zastarjelih lanaka (npr. o Tomcu) koje treba izbaciti sadraj rukopisa i danas je izrazito aktualan. No da bi se knjiga sadrajno i vremenski itateljima jo vie pribliila, gospodin Ivo bi trebao priloiti i nekoliko novih lanaka, a on je u zadnjih par godina uz pisanje hrabro pokrenuo realizaciju jednog za Hrvatsku ivotno vanog projekta realnog uklanjanja jedne politike anomalije koja ve preko sto godina izrazito tetno djeluje na politiku, ali i sigurnosnu stabilnost. To se odnosi na Srpsku pravoslavnu crkve u Hrvatskoj. Hrvatsko je pravoslavlje stotinama godina starije od srpskog, ali u Hrvatskoj ni nakon stjecanja neovisnosti nije iskoriteno kanonsko pravo PC za
~ 12 ~

uspostavom Hrvatske PC, nego su pravoslavni vjernici u sastavu Srpske PC. To nije vjerski problem, nego je to za RH izraziti politiki problem, jer se SPC ponaa kao izrazito nacionalistika, koja se aktivno ukljuivala u krvave ustanke u prethodnom, ali i u ovom, oslobodilakom Domovinskom ratu. Hrvatski su pravoslavci podvrgnuti Srpskoj PC tek kad je Hrvatska na prijevaru ukljuena u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca - kasnije Jugoslaviju. Ve od prije zapoeti proces politikog uvjeravanja hrvatskih pravoslavnih vjernika da su oni u nacionalnom pogledu Srbi u Jugoslaviji je snano intenzivira. No, hrvatske su vlasti slijepe na te probleme. I vjerske organizacije se moraju registrirati, pa ne treba puno pameti da se shvati da se crkva pravoslavnih vjernika u Hrvatskoj i u skladu s kanonskim pravom PC ne moe nazvati Srpskom. To nema veze s nacionalnou. Pojedini poteni graani upozoravaju na opasni presedan, ali se nae vlasti ponaaju kao da problem ne postoji. Meutim, na temelju podataka da je u RH registrirano oko 11.000 pravoslavnih vjernika koji se osjeaju Hrvatima, Ivo Matanovi je shvatio da bi se i te neodgovorne dravne strukture mogle nekako zaobii organiziranjem Hrvatske pravoslavne zajednice. Bila je to genijalna ideja, ali koja je naila na panino reagiranje vodstva SPC, kako u Beogradu tako i onog u RH. Bili su kod predsjednika RH, kao i kod predsjednice Vlade. Podnesli su tubu, ali nisu mogli nita uiniti. Prema pozitivnim zakonima RH Udruga, ili Zajednica hrvatskih dravljana ima se pravo registrirati. To je sad realna osnova da se u dogledno vrijeme uspostavi i HPC, a SPC bi se tada morala poeti postupno povlaiti u Srbiju Ovo sam spomenuo zato jer smatram da gospodin Matanovic svakako treba dopuniti lancima o ovim svojim aktivnostima, jer bez obzira to je sve uinio u prolosti, ovo njegovo djelo e ostati zapameno. U Puli 03. 11. 2011. Filip orluki Umirovljenik, fiziar, znanstveni istraiva i publicist

~ 13 ~

Svjedok naeg vremena

Dr. sc. Stjepan Murgi Markov

oSvRT

Zadovoljstvo mi je dati kratak osvrt na zbirku lanaka auktora Ive Matanovia, objavljenih u periodu od 1971. do danas, koja uskoro izlazi u formi knjige. lanci predstavljaju niz kritikih prikaza politikog ivota u Republici Hrvatskoj. Njegova kritika je prije svega odreena interesima Hrvatske Drave i Hrvatskog naroda, a usmjerena prema svemu to ugroava opstojnost Hrvatskog naroda i Drave. Tako su pod otro Ivino pero doli: Raan, Mesi, Velika Britanija, Komunisti i titoisti, Katolika Crkva, Srpska Pravoslavna crkva i mnogi drugi. U kritici politikog ivota u Hrvatskoj Ivo Matanovinije usamljen sluaj. Meutim, ono to Ivu Matanovia kao auktora ini osobitim jeste snaga i moralna vrstina poruka koje on priopava a koje se naziru u dubljim slojevima njegovih tekstova. Upravo te poruke s jasnim etikim uporitem postavljaju nam pitanja: to to nama Ivo Matanovi poruuje? i tko i kakva je osoba koja nam te poruke odailje? Ivo Matanovi je moda jedini ovjek kojeg znam, koji se moe bez ikakvog upitnika okiti hrvatskim svetim slovima 3 M, koja on ivi cijeli svoj ivot od roenja do svojih 82 godine ivota: MOZAK - zapanjuje njegova sposobnost baratanja uzrono-posljedinim sljedovima pojmova i pojava, tako da s velikom lakoom uoava skrivene namjere neprijatelja hrvatskog naroda i posljedice njihova djelovanja. MORAL - u borbi za svoj narod on se ponaa dosljedno pojmu asnik - asno i poteno, bez ikakvih zlih primisli prema bilo komu drugome. Dapae, pun je dobronamjernosti. MUDA - njegova hrabrost je nevjerojatna. On se ne libi suprotstaviti najveim osobnim i institucionalnim autoritetima. To se moe shvatiti jedino njegovom totalnom utemeljenou u moralnim i etikim principima.

Ivo Matanovi, predsjednik i generalni tajnik i dr. sc. Stjepan Murgi

Ivo Matanovi je dosljedno veliki protivnik svake ideoloke farse. U ii njegovog zanimanja je ovjek, ali ne apstraktan ovjek koji je uvelike pred~ 14 ~

met svih moguih vrsta ideolokih manipulacija. Njegov ovjek je konkretan ovjek - Hrvat, odreen u vremenu i prostoru, odreen svojom zemljom Hrvatskom, svojim ljudskim okruenjem - obitelji i Hrvatskim narodom - produenom obitelji. Taj i takav ovjek je odreen i kulturom svog naroda i tisugodinjom njegovom povijesti. Drava je nuan alat ili institucionalni okvir za opstanak jednog naroda. Don Anto Bakovi je svojevremeno volio citirati jednu staru bosansku poslovicu: Narod bez drave je ko govno na kii. Svaki pokuaj da se taj i takav ovjek, taj i takav narod i njegova drava ugrozi silom ili bilo kojim oblikom politike i religijske manipulacije, meta je Ivinih kritikih tekstova. Ivo Matanovi je inicijator utemeljenja Udruge hrvatskih pravoslavnih vjernika kao poetnog institucionalnog okvira za ponovno obnavljanje Hrvatske pravoslavne crkve. Time je Ivo opalio amarinu svim liderima (velikim i malim) hrvatske politike od 90-tih do danas. Nacionalna je sramota da tako vaan strateki dravniki in ne dobije potporu od nijedne hrvatske vlasti (HDZ, ) ili nacionalne institucije (HAZU, Matica i sl.). Nu, to nimalo ne spreava naeg Ivu da u svojoj ivotnoj dobi daje svaki i zadnji atom snage za ostvarenje te, za Hrvatsku tako vane ideje.
~ 15 ~

Ivo Matanovi

Ivo Matanovi je jedan od rijetkih ljudi koji je prozreo ispraznost fraze pravda koju su narodu kao prainu u oi ubacili ljeviari u proloj predsjednikoj kampanji. Danas tu frazu pravdati isti ljeviari ne spominju. Naime, nema pravde bez istine. O kakvoj pravdi mogu govoriti komunisti, titoisti i ini ljeviari kada sunce istine nije obasjalo stotine tisua nevinih rtava Blajburga, krinih putova i komunistikih progona za vrijeme SFR Jugoslavije, i zloina iz vremena kraljevine Jugoslavije. Polazei od svojih aksioma: ovjek -Hrvat -obitelj - hrvatski narod Drava hrvatska, Ivo Matanovi uspostavlja vrlo jasan sustav vrijednosti i njega suprotstavlja svim oblicima sotonske pojavnosti - svim oblicima lai. On to ini bez imalo zadrke, taktike i sl. Hrabro i nepokolebljivo: nije normalno da narod slavi one koji su se borili protiv tog istog naroda i njegove drave (partizani i komunisti), nije normalno da narod pljuje po svojoj dravi koju je ekao stoljeima (NDH). To su notorne injenica koje Matanovi zastupa. Zato je tomu tako? Zato to je Hrvatska jo uvijek najkomunistikija drava u Europi, gdje je ideologija iznad naroda, njegove drave i njegovih bitnih interesa. I to ideologija u raznim vidovioma: komunizam, socijalizam, antifaizam, liberalizam, demokracija, EU Dok se ne shvati da iznad ovjeka - Hrvata i naroda - Hrvatskog i njegove drave ne smije postojati nita izuzev Boga samoga, nee biti za na narod sree. Odstupanje od ovih aksioma koje Matanovi apostrofira uvijek otvara prostor za manipulaciju raznim ideologijama i veleizdajnicima. Ukupan rad Ive Matanovia je sjajan putokaz svim buduim hrvatskim generacijama u svakom pogledu. I njegov rad i on osobno na svoj nain predstavljaju ideale koje treba slijediti. Kamo sree da u naem malom narodu ima vie Iva Matanovia. Buje, 06. 12. 2011. g.

Akademik Vladimir Biondi

Moj osvrt

Posebna mi je bila ast zamolba mojeg prijatelja Ive Matanovia da napiem osvrt na njegovu knjigu - Svjedok vremena. itajui zbirku lanaka vrlo uspjeno pretoenu u knjigu koja budi uspomene i vraa nam sve slike prohujalih dogaaja koji su za nau Domovinu imali presudan znaaj predstavlja povratak Hrvatskoj juer. Danas, kada nam se ponovno preuzevi vlast nad glavu nadvila crvena opasnost ovi tekstovi postali su vie nego aktualni, a mogli bi nas neto i pouiti. Posebnu zanimljivost predstavljaju kutevi iz kojeg su ovi dogaaji promatrani. Autor nas u prvom dijelu knjige upoznaje sa dogaanjima u 1971.-oj godini - godini Hrvatskog preporoda i njezinim odrazima na ivot Murtera kao mjesta male relativno zatvorene sredine, sredine daleko od centralnih dogaaja, ali ipak mjesta koje kao da se nalazi u samoj ii dogaaja. Bila su to vremena kad je Hrvatska disala jednim pluima i kucala jednim srcem. U nastavku autor preskae razdoblje uvene hrvatske pomirbe koja je moda u prvih pet minuta i bila dobro rjeenje no nakon toga je rezultirala gotovo nepremostivim problemima. Danas je jasno, a trebalo je biti i u tim vremenima, vremenima ostvarenja vjekovnog hrvatskog sna kako stvaranje nove drave i njezin put u budunost ne moe imati nikakve perspektive ukoliko nisu u potpuno razrijeeni svi tereti prolosti i ukoliko nije obraunato sa svim njezinim avetima. Meutim, ova tema zahtjeva posebnu sveobuhvatnu obradu i zato je dobro to je autor to vrijeme i komentare u svezi s tim vremenom vjeto preskoio. Drugi dio knjige moemo podijeliti na dva dijela - razdoblje od zavretka HOOR-a (hrvatskog obrambeno-oslobodilakog rata) i razdoblje od preuzimanje vlasti od strane jarko crvene opcije do njezinog strmoglavog pada 2003. godine. Ovdje je akcenat autora na dva vrlo interesantna momenta - na preuzimanje i na pad crvene vladavine to jest na vrijeme koje moemo vrlo uspjeno komparirati sa situacijom danas nadajui se, kako e se povijest u cijelosti ponoviti.

~ 16 ~

~ 17 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Autora trebam posebno pohvaliti to je u svojim zapisima dao veliki prostor i osobama sa suprotnim miljenjem od njegovog koji primjer emo u naoj literaturi teko nai. Uz to nam je ostavio i punu mogunost vlastite analize predstavljenog materijala ne optereujui nas svojim razmiljanjem i drei se one latinske uzreice - Audiatur et altera pars (Neka se saslua i druga strana). Na kraju knjige autor nas upoznaje sa svojim vrlo znaajnim i vrijednim ivotnim djelom - Osnivanjem Hrvatske pravoslavne crkve. Kroz cijelu knjigu osjeamo svu punina domoljublja autora i njegovu brigu za malog ovjeka ohrabrujui ga velikom dozom vjere u budunost hrvatskog naroda. Ovaj osvrt ne bi bio cjelovit kad ga ne bi upotpunili sa par interesantnih isjeaka iz knjige. Navodim U lanku Dodigov povratak na mjesto zloina Matanovi konstatira - Da nije bilo Hrvatskog proljea ne bi bilo ni hrvatskog opredjeljenja za nezavisnost i konanog osloboenja svih Hrvata od veliko-srpske i hrvatske Orijune od njihove sedamdeset-petogodinje tiranije. Mislim da, papagajski, vie nije potrebno nikome ponavljati ovu istinu jer ona je, ma koliko se komunistiki recidivisti danas trude da Hrvatima dokau suprotno, neoboriva. U lanku Duhovna agresija nad Hrvatima proroki se ukazuje na tkz. Alijansu za prosperitet i na pojavu Don Ivana Grubiia pojavu koja danas dobiva svoj puni izriaj. Autor tu iznosi opasnost povratka u TREU Jugoslaviju i govorei o slijedeim izborima iznosi - Daj Boe da se to i dogodi, jer bolje je za jedno kratko vrijeme trpjeti i crvenog Raana nego da nam se, za neko dulje vrijeme, na vrat popnu Crveni masoni, te nas nakon to stvore treu Hrvatsku, iz nje iskrcaju i utovare (ukrcaju) u TREU Jugoslaviju, a to im je na kraju krajeva i glavni cilj. - Koliko li je samo ovaj tekst aktualan danas! Vrlo je interesantan izriaj fra Ante avke nadbiskupu Bozaniu koji izgleda kao da je pisan danas - Zaboraviti e Vas jedino Hrvati i Katolici. Trebali ste im biti Nadbiskup. Vi ste im veliko Nita. Ipak e te biti kanjeni: narod komu ste nadbiskup ne e Vas NIKAD (naglasio autor osvrta) voljeti.
~ 18 ~

U lanku Postizborno razmiljanje autor navodi - Komufobija (strah od komunizma) je logina i oekivana, pa ju za to ne treba ignorirati. Jer, dozvoliti ete mi, koga su zmije ujedale i guterica se plai. Naime, postavlja se pitanje, je li mentalni sklop u Hrvata jo na razini kmetstva iz devetnaestog stoljea ili je, pak, sotona kroz 5o godina svoje vladavine toliko ovladao njihovim duhom, da si vie ni sami ne mogu pomoi, ili je, moda svemu, opet, kriva tkz. hrvatska dekadencija. Imamo li tomu DANAS to dodati? Tako bi malo po malo mogli izvui jo pregrt autorovih navoda, ali to ostavljamo itateljima Na kraju knjige nas na autor u kratkim crtama upoznava sa svojim ivotnim projektom- projektom osnivanja Hrvatske pravoslavne crkve i ukazuje na materijale s kojima se svakako treba upoznati. Isto tako nalazimo i vrlo interesantan popis materijala vezanih za porijeklo Hrvata. Zavravajui ovaj tekst pohvalio bi autora za uloeni trud i doprinos i pozvao bi sve domoljubne Hrvate da si nabave ovu knjigu kao vrijedno svjedoanstvo jednog vremena jer ona je to u potpunosti.

Ivo Matanovi, tajnik i iguman Jelisej Lalatovi, predsjednik

~ 19 ~

oToCI

PISMA S oToKA (2)

Ovog asa imam pred sobom i trei broj Hrvatskog tjednika. Start je izvanredan. Nemam zamjerku ni na jednu temu o kojoj ste do sada pisali. Isto tako nema ni rijei sa kojima bi Vas pohvalio. Ukratko, za sada je sve izvanredno. Ali, kada emo i mi otoani doi na red da se i o nama pie. Imam osjeaj da je cjelokupni hrvatski tisak zaboravio na stanovnike (ne ba mali broj)sa otoka. Kada kaem da se o nama otoanima vrlo malo ili skoro pa rnita ne pie, moram rei da smo zaboravljeni i od drugih hrvatskih struktura. Nije mi poznato da li djeluje ijedan ogranak Matice Hrvatske na otocima. Jedino to primjeujem; to su zadnje vrijeme uestali gosti (sumnjivi emisari pojedinih otoka koji dolaze iz Srbije i ubacuju parole kao to su: nestalo teletine zbog osamostaljenja pojedinih republika, pojedini rukovoditelji Socijalistike Republike Hrvatske prenaglaavaju hrvatstvo, vi otoani i ranije ste znali uz koga treba stajati, (centralizam), od ega ete ivjeti ako mi jednoga dana prestanemo dolaziti kao turisti itd, itd.... Da ne duljim jer vam je prostor ogranien i dragocijen, jo samo jedan prijedlog. elio bi u Vaem urednitvu ili ureivakome vijeu proitati i neko visoko politiko ime. Tada ete meu nama puanima odstraniti svaku sumnju da se snage (kultura i politika) polariziraju. Ivan Matanovi - Murter 14. svibnja 1971. g.. Opaska urednitva: Svojim pismompreduhitrili ste naa nastojanja. Zaista smatramo da se na naem 1001 otoku ne ivi kao u bajci i da je sudbina otonog ivlja bolna tema itavog naeg politikog i kulturnog ivota. To je tema koja trajno obvezuje na list.

Potovano urednitvo! O unitarizmu i unitaristima u zadnje vrijeme pie se i govori puno.: Meutim, koliko je unitarizam opasan po hrvatski narod to se najbolje moe vidjeti na naim otocima. Dok se u gornjoj Hrvatskoj (ovdje kau samo Hrvatska) odvija pravi preporod, sa pravom nazvan II. HRVATSKI PREPOROD, ovdje na otocima, a naroito u Murteru jo uvijek carujuunitaristi. Oni su na vlasti u svim resorima; u prosvjeti, kulturnoportskim institucijama i svim drugim (osim asni iznimaka) politikim strukturama. Od X. sjednice pa do danas OOSK Murter nije odrala ni jedan sastanak posveen X. sjednici CK SKH. Isto tako u savez komunista ve dvije godine nisu primili niti jednoga omladinca. - Nije rijedak sluaj da se na ulici, gostionicama i na drugim javnim mjestima uje javno negodovanje i nezadovoljstvo protiv rukovodstva CK SKH, i to od ljudi koji su takorei na kormilu u Murteru. Tko su zapravo unitaristi i koji su to ljudi (apostrofirati - i ako bi to mogao neu nikoga). Dovoljno je spomenuti da su to uglavnom stariji ljudi, mahom predratni radikal-nacionalisti i neki mlai, uglavnome iz obitelji ovih prvih. Kako su doli na vlast i jo i danas dre sve konce u svojim rukama, to nam je dragi itatelji, svima jasno. Ali, omladina u Murteru sa zabrinutou se pita, dokle e unitaristi jo vladati sa malim mistima!!! Dok je u gornjoj Hrvatskoj takorei sve na nogama, ovdje je takvo stanje, kao da se u politikome i gospodarskome pogledu Hrvatske ne dogaa nita. Na nogama su jedino emisari (o kojima sam ve pisao) koji su u zadnje vrijeme utrostruili svoju aktivnost.. Kao povjerenik MH prikupljam nove lanove i nije rijedak sluaj da me pojedinci (mlai) pitaju, da li mogu biti i lanovi SK ako se ulane u MH.

~ 20 ~

~ 21 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Ili, rado bi bih bio lan MH ali to se kosi s mojim lanstvom u SK. I jo kojeta drugo. I ovoga puta mi otoani skreemo pozornost drutevno-politikim i kulturnim radnicima Hrvatske da nas ne ostavljaju po strani. Mi smo eljni Vaih emisara, a ne onih drugih koji nam truju ve prilino zatrovanu sredinu. Molim cijenjeno urednitvo da nae malo prostora za ovo pismo u naem dragom HT, jer e nam i samo objavljivanje u HT biti od velike koristi. S potovanjem! I. Balentovi (pseudonim za Matanovi) Murter Objavljeno u HT 16. srpnja 1971. g.

duboko smo uvjereni da to nije nikakav unitarizam, kako nam to sugerira Ivica Matanovi, autor spomenutog napisa u HT. Murter je hrvatsko mjesto, a mi Murterani Hrvati. Ako svoju pripadnost hrvatskoj naciji ne izraavamo onako buno i bezobrazno kako to ini Ivica Matanovi, onda to nije dovoljan razlog da nam se priije etiketa unitarizma. Samo toliko o tom Matanovievom unitarizmu u Murteru. Jer, Matanovi je bacio rukavicu, duboko smo uvjereni, da nas sa glavnog skrene na sporedni kolosijek, a to mu neemo priutiti. Prihvaanje ponuenog dijaloga znailo bi, naime, braniti se od optube koja ne stoji i koju mi odbacujemo i osuujemo. Umjesto obrane mi emo prijei u ofanzivu pa emo rei da Ivica Matanovi nema pravo da daje politiku kvalifikaciju Murteru i njegovom rukovodstvu. Matanovi je doseljenik iz Like koji, dozvoljavamo sebi malo ironije, jo nezna niti hodati po Murteru, ne zna mjetane po izgledu, a kamoli po imenu i prezimenu, odnosno politikom uvjerenju. To je ovjek koji u vremenu od 5 - 6 godina koliko boravi u Murteru nije bio ukljuen u drutveno politiki i gospodarski ivot mjesta, a stavovi su mu, to vrlo dobro znaju mjetani, vrlo bliski nacionalistikim i ovinistikim. Pa zar da takav pojedinac daje politiku ocjenu sadanjeg murterskog trenutka? Zar da takav ovjek prebrojava mjetane, da unosi nemir, da sije razdor u mjestu koje je u svojoj bogatoj povijesti uvijek bilo protiv hegemonije pa ma sa ije strane ona dolazila, u mjestu koje je sa 134 svojih najboljih sinova i keri platilo svoju slobodu, svoju slobodu u slobodnoj Socijalistikoj Republici Hrvatskoj, u slobodnoj SFRJ, u bratskoj zajednici ravnopravnih naroda i narodnosti. Ne, to ne moemo i neemo dozvoliti. Ako je potrebno da se prebrojavamo, to nam sugerira Matanovi, onda emo mi to sami uiniti bez pomoi Matanovia i njemu slinih. I dosad smo se mi prebrojavali pa emo to znati i danas, ali ne na osnovi koju nam nudi Ivica Matanovi. Prebrojavat emo se: tko hoe, a tko nee da radi na drutveno-ekonomskom razvoju mjesta, to smo i dosad inili. U posljednjih 26 slobodnih godina prebrojavali smo se i okupljali na realizaciji, to s ponosom istiemo, elektrifikaciji mjesta, na asfaltiranju cesta, na izgradnji vodovoda i brojnim drugim zadacima. Rezultat takvog i jedino prihvatljivog prebrojavanja je realizacija zadataka i vrlo mali broj onih koji su se ogluili na poziv rukovodstva ili svoje radne i druge obaveze nisu izvrili u cijelosti.
~ 23 ~

PISMA S oToKA (3)

U Hrvatskom tjedniku broj 14. od 16. srpnja, u rubrici Pisma itatelja, a pod naslovom Pisma s otoka, objavljeno je niz neistina i insinuacija koje vrijeaju svakog potenog Murteranina, a posebno drutveno - politiko i privredno rukovodstvo ovog hrvatskog ustanikog mjesta. Stoga na osnovu Zakona o tampi i drugim sredstvima javnog informiranja molim da objavite slijedei odgovor: Rukovodstvo Murtera je u napisu Pisma s otoka oklevetalo (uz asne iznimke, kako se navodi u napisu) kao unitaristiko, prikazano je kao protivnik politike koja je trasirana na povijesnoj Desetoj sjednici CK SKH, itd. Sve u svemu, od strane pojedinca (pitanje koliko dobronamjernog!) bezobzirno je baena ljaga na mjesto koje je dalo ogromne rtve za osloboenje zemlje i njen poslijeratni razvoj, a rukovodstvo dovedeno u situaciju da se brani od kleveta i dokazuje kako nije unitaristiko. Najprije, ne moemo opovri (a nema ni razloga) da u Murteru, ba kao i na svakoj toki ove zemlje, kod pojedinaca nema osjeaja jugoslavenstva, ali
~ 22 ~

Ivo Matanovi

Duni smo ovom prilikom skrenuti panju Urednitvu da pismo Pisma s otoka, o kojemu je rije, nije bilo potpisano Matanovievim inicijalima ili imenom ili prezimenom. Meutim, odmah autor, i kad mu je skrenuta panja na to, onda je to negirao, ali sreom HT je u narednom broju nam je bilo jasno da je Matanovi tiskanjem notice o autoru Pisma s otoka demantirao njegovo negiranje. Ova napomena, svakako, ipak neto govori o moralnom liku tog povjerenika Matice Hrvatske, o njegovom moralnom liku o kojem nemamo namjere pisati, a o kojem bi se moglo tota kazati. No, to je ve njegov problem, ali problem koji dovoljno jasno ukazuje zato njegove inicijative za osnivanje ogranka Matice Hrvatske u Murteru nisu prihvaene od dobrog dijela mjetana. Umjesto daljnjeg demantiranja Matanovievih injenica o murterskom unitarizmu, na kraju izraavamo aljenje to je Hrvatski tjednik, vrlo itani tjednik u Murteru, bez ikakve provjere objavio njegov prilog i na taj nain mu pomogao u klevetanju hrvatskog ustanikog mjesta i njegovog rukovodstva. Ovom mjestu, to moramo rei, nisu potrebne Matanovieve usluge. Mi smo ga primili otvorena srca kao i mnoge druge, ali to ni njemu ni nikome drugome ne daje za pravo da zloupotrebljava nae gostoprimstvo. Zahvaljujemo na ustupljenom prostoru i drugarski pozdravljamo. ZA POLITIKI AKTIV MURTERA Sekretar OOSK - Murter Petar Papea (Hrvatski tjednik, 15. 10. 1971.)

PISMA S oToKA (4)

Nazoio sam sjednici politikog aktiva u Murteru koja je odrana dana 9. rujna 1971. g.. Na sjednici se raspravljalo o mom napisu u Hrvatskom tjedniku br. 14 koji je HT objavio pod naslovom Pisma s otoka. Politiki aktiv Murtera na istoj sjedn ici osudio je moj napis i povodom istoga uputio vam sv oj prosvijed. Napominjem da je prosvijed na jednoj od ranije odranih sjednica sastavlje te je sjednici politikog aktiva kao gotov in, prezentiran prisutnima..... Prije svega, nekoliko rijei elim uputiti mojim dragim sugraanima iz Murtera. ao mi je da je jedan dio mojih sugraana pogreno shvatio moj napis.Pisma s otoka tako da se sstjee dojam d a sam tim napisom uvrijedio cijelo mjesto. Moram odmah rei da ja to nigdje nisam rekao niti u spomenutom napisu napisao. Napis je vrlo jasan i odreen. Dakle, etiketu unitarizma prilijepio sam samo pojedincima koji se jo uvijek nalaze ili su se nalazili na rukovodeim poloajima u politikim i privrednim strukturama u Murteru. Oni su malobrojni, ali su zato grlati. Svojim ponaanjima, oni su uspjeli nametnuti Murteru svoj stil rada, a samim tim i svoju politiku. Ja ovog puta istiem da se ovdje radi o pojedincima, a nikako o cijelom mjestu, kako mi se eli pripisati. Zato se ponovno obraam svojim sugraanima da jo jednom paljivo proitaju moj ranije objavljeni napis, pa e se uvjeriti da je istina na mojoj strani. Da bi lake doli do prave istine, vratimo se na odgovor politikog aktiva. Autori odgovora spominju kako sam oklevetao cijelo mjesto i njegovo rukovodstvo, te kako sam to rukovodstvo proglasio protivnicima povijesne X. sjednice CK SKH. Ja to nisam rekao niti napisao.! Doslovce, u vezio s ovim napisao sam: od X. sjednice pa do danas OO SK Murter nije odrala ni jedan sastanak posveen X: sjednici CK SKH. Isto tako u svaez komunista nisu primili niti jednoga omladinca. Nije rijedak sluaj da se na ulici, gostionicama i

~ 24 ~

~ 25 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

na drugim javnim mjestima uje javno negodovanje i nezadovoljstvo protiv ruzkovodstva CK SKH i to od ljudi koji su na kormilu u Murteru. Ovu injenicu politiki aktiv u svom odgovoru nije pobio, ali su je zato neki diskutanti u svojim diskusiji doslovce potvrdili. Tako je, na primjer, sekretar OO SK Petar Papea rekao: Tono je da u Murteru ima unitaristiki orjentiranih ljudi, kao to je tono da ima i nacionalistikih elemenata, ali to ne daje pravo Ivici Matanoviu da on kao doseljenik daje sud ovom mjestu. Koliko su ovdje povrijeena moja graanska prava, kao socijalistikog samoupravljaa i graanina uope, to ostavljam itateljima neka prosude sami. Prigovara mi se da sam osjeaje jugoslavenstva poistovjetio s unitarizmom; to moe, a ne mora biti istina, ali ja ni ovo nisam nigdje napisao. A o tome da je Murter hrvatsko mjesto a Murterani Hrvati, o tome nema ni govora. Meutim ja ni o ovome nisam napisao ni jednu rije. U svojim izmiljanjima i insinuacijama autori prosvijeda su dosljedni. Po njihovu ja svoje osjeaje hrvatstva istiem bunoi i na bezobrazan nain, a oni to ine na nekakav drugi nain. Kakav? Da se bolje razumijemo: da sam svoje nacionalne osjeaje i isticao na buan nain, ne bi se toga sramio, a kakav je to bezobrazan nain, to mi je zaista nepoznato. Dakle, jo jedna velika neistina (da ne kaem i la). Matanovi je doseljenik iz Like koji jo nezna ni hodati po Murteru... Ovome komentar nije potreban. Jedino to mogu rei: poruujem Lianima da prije dolaska u Murter trebaju pohaati teaj hodanja. Inae, tko to nezna, nema mu pristupa u Murter. To svakako vai i za ostale doseljenike, poruuju sastavljai prosvijeda. Na sreu to su elje jende male aice ljudi, inae duboko sam uvjeren ovo njihovo miljenje ne dijele i ostali moji sugraani Murterani. Sastavljai odgovora na moje pismo uzimaju sebi slobodu da me okarakteriziraju kao nacionalistu i ovinistu; naravno
~ 26 ~

i ovoga puta bez argumenata. To obino rade svi oni koje pogodi istina, pa se u nedostatku argumenata nabacuju svakojakim blatomn, da bise, eto, nekako i sami oprali. Sluaj je htio da je pogrekom urednika moje famozno pismo potpisao tuim imenom, to svakako nije moja krivnja, pa je i to dalo povoda autorima odgovora na moje pismo da razglabaju o mojem moralnom liku kao lanu i povjereniku Matice hrvatske, dovodei to u vezu sa slabim odazivu Murterana u lanstvo MH. i 8NE9prihvaa njem moje inicijative za osnivanje ogranka Matice hrvatske u Murteru. Naprotiv, odaziv u lanstvo MH u zadnja etiri mjeseca poveao se za pet puta, a oekuje se da e u lanstvo pristupiti do kraja godine jo preko 100 lanova. Za Murter je to zavidna brojka. to se tie (ne)prihvaanja moje inicijative za osnivanje ogranka MH od jednoga dijela graana to je takoer velika neistina. Osim toga, inicijativa za osnivanje ogranka nije samo moja, nego svih lanova MH na otoku Murteru. Njeni su pokretai, kako sam ve pisao u HT uglavnom studenti i ostali intelektualci s otoka Murtera.... Zanimljivo je da je od 29. kolovoza 1971. pa do danas u Murteru odrano (koliko je meni poznato) 6 sastanaka, na kojima se uglavnome raspravljalo o mom moralnom liku, kao i o tome da li treba ili ne treba dozvoliti osnivanje ogranka MH. Meutim nitko se nije sjetio da se bar uspotno raspravlja i o nedavnim napadima u nerkim sredinama u sjevernoj Hrvatskoj na narodnog heroja Ivana ibla. Na kraju napominjem da se sastanci u Murteru jo odravaju i da je na dnevnom redu samo jedna toka: politika situacija u mjestu, odn osno napis Ivice Matanovia u HT. Ivan Matanovi Murter objavljeno u HT br. 27 - 22. listopada 1971.

~ 27 ~

Svjedok naeg vremena

Prijavili ga mjetani

SKH onemoguavala im je energian obraun s autorima tih dogaaja. Usprkos tome nasrtaji nacionalistikih snaga nisu imali osobitog uspjeha, to ne znai da u tome ne bi bili uspjeli da nije pravovremeno dolo do istupa druga Tita i 21. sjednice Predsjednitva SKJ. Autor napisa o unitaristikom Murteru Ivica Matanovi, doseljenik u Murter, pritvoren je zbog svog rada i ponaanja, a nastavnik Osnovne kole Stipe Kraljevi iskljuen je iz SK zbog svoga angairanja u inicijativnom odboru za osnivanje ogranka Matice hrvatske, dok je Kree Skrai podnio ostavku na funkciju predsjednika Izvrnog odbora Mjesne zajednice zbog obrane ponaanja Matanovia i svog lanstva u crkvenim vlastima. Akcionim programom OO SK stavila je u zadatak rukovodstvu Mjesne zajednice da preispita svoje dosadanje djelovanje, a to je zatraeno i od ostalih drutveno - politikih organizacija. Zakljueno je, zatim, da se iz rukovodstva Mjesne zajednice opozovu pojedinci kojima Murter nije mjesto stalnog boravka, a komunisti su se obavezali da e ubudue vie raditi s omladinom, te maksimalnu panju posvetiti idejnom uzdizanju komunista i ostalih graana. O. J.

IBENIK - Na zahtjev Okrunog javnog tuilatva istrani sudac Okrunog suda u ibeniku otvorio je krivinu istragu uz primjenu istranog pritvora protiv Ivice Matanovia (37), tehniara sa stalnim mjestom boravka u Murteru na istoimenom otoku. Na osnovi dosad prikupljenih dokaza postoji osnovana sumnja da je Matanovi u posljednje vrijeme vrio krivina djela neprijateljske propagande i raspirivanja nacionalne mrnje i ovinizma. Zahtjev za krivino gonjenje Ivice Matanovia podnijeli su Okrunom javnom tuilatvu, kako smo saznali, mjetani Murtera. Pg. O.
NAKON SASTANKA KOMUNISTA MURTERA

BEZUSPJENI PoKUAJI NACIoNALISTIKIH SNAGA TEHNIARU 7 MJESECI ZATvoRA


M u r t e r, 19. I - Nakon vie sastanaka komunista Murtera napravljen je i prihvaen nacionalni program na ijoj e se realizaciji angairati svi komunisti i ostali drutveno - politiki radnici u toku ove godine. Poput Vodica, Primotena i ostalih veih mjesta na podruju ibenske opine, istakli su komunisti, Murter je bio izloen nasrtajima nacionalistikih snaga. To se manifestiralo jo 29. studenog 1970. godine na masovnom sastanku to ga je organizirao dio studenata, neto kasnije prilikom izbora rukovodstva Mjesne zajednice, napisom o unitaristikom murterskom rukovodstvu u Hrvatskom tjedniku i konano inicijativom za osnivanje ogranka Matice hrvatske. Sve te dogaaje murterski su komunisti odmah nakon njihovog zbivanja ocijenili politiki negativnima, ali politika koju je vodio dio rukovodstva
~ 28 ~ ~ 29 ~

Zbog poinjenog krivinog djela izlaganja poruzi najvieg organa SFRJ, juer je krivino vijee Okrunog suda u ibeniku osudilo na sedam mjeseci zatvora 42 - godinjeg IVICU MATANOVIA, umarskog tehniara iz Gospia, nastanjenog u Murteru. Prilikom odmjeravanja kazne sudsko vijee je okrivljenom uzelo kao olakotne okolnosti injenice da je nezaposlen i otac jednog maloljetnog djeteta i to je navedeno krivino djelo poinio pod utjecajem alkohola, dok mu je kao oteavajuu okolnost uzelo to je krivino djelo poinio u povratu. Matanovi je naime isto krivino djelo poinio 1956. i tada bio osuen na est mjeseci zatvora. J. V.

Svjedok naeg vremena

OEVI I MAJKE ETNIKA NISU IH MOGLI DOSTII U BIJEGU PRED OLUJOM, PA JE S TIM STARCIMA USPIO RAZGOVARATI NOVINAR ZORE

- Ah, to me pita kad sve zna. Bilo je jedni i drugih. Svi su se razbjeali, mili moji kuda koji - Ali u kojem pravcu? - Ne znam ti ja to. Jedni su nastavili dalje preko Une za Bosnu, a drugi u stranu - po umama - jebli majku svoju - A gdje su vaa djeca?

Pie: Ivo Matanovi

dvA SATA MEU ETNICIMA

Konano mi se ostvarila elja vidjeti etnike uivo. Poetkom rata 1991. godine dragovoljno sam se javio da idem u rat, odnosno da budem u djelatnim postrojbama na prvoj crti. Naalost elja mi se nije ispunila zbog jednostavnog razloga, kako su mi rekli, to sam prestar (66). No, ipak ja sam se kradom tu i tamo douljavao do bojinica-ali samo nakratko. Svaki puta bi me nai bojovnici potjerali govorei kako im ne mogu biti puno od pomoi. Moda su bili u pravu. Sad im sve opratam, tim vie jer mi se elja na neki nain ispunila. Vidio sam ive etnike - u zarobljenitvu, iako bih od srca elio da sam ih vidio mrtve, barem neke od njih. Ovu jedinstvenu prigodu valjalo je racionalno iskoristiti pa sam se dao u razgovor s onima koji su to eljeli. Prva mi se javila postarija ena (60) Jovanka Gnjatovi iz Ratevia koja se u zadarskom stacionaru nala zajedno s muem Bogdanom Gnjatovi (65). Neka ona govori, veli uplaeni Bogdan. - Gdje ste se predali Hrvatskoj vojsci? - U Suvaji kod Srba - Bili ste sami ili vas je bilo vie u koloni? - Ili smo u grupama, govori Jovanka. Mi stariji nismo mogli brzo hodati pa smo tako malo zaostali iza mlaih i kada smo vidjeli da smo ostavljeni na milost i nemilost, nije nam nita drugo preostalo nego da se predamo. - A tko su ti-mlai, civili ili etnici?
~ 30 ~

Na trenutak je zastala, inae govorljiva Jovanka, pogledavi na supruga Bogdana i druge koji su nas okruivali pa nastavlja. Moj dragi gospodine - gle uda i etnikue se nauie uljudbeno ophoditi - otila su skupa sa ostalima preko Une u Bosnu. Hajde ti neto reci (obraa se suprugu Bogdanu i drugima oko sebe). Nemamo to vie rei, dodaju skoro svi okupljeni oko nas. Eh kada ste kukavice (dodaje Jovanka) ja u vam ispriati pravu istinu o etnicima Samo izvolite! Zapiite i sve slobodno objavite. Ja sam lino na mrtvo pretuena od poznatog zlikovca i etnika Sinie Vrinia, koji je takoer iz mog sela i to samo zato to nisam htjela sa ostalima ii u hrvatska sela u pljaku. Zatim, izmeu ostalog, pokazuje lijenika uvjerenja i otpusnice iz banjaluke bolnice. A gdje je sada taj Sinia? Je li on tukao, osim Hrvata jo i druge Srbe? Jest, boga mi, sve redom koga nije htjeo sluati. Samo slobodno zapiite, nastavlja Jovanka, da je to najvaniji zlikovac u Rateviu i ako ga ikada vidim ja u mu suditi. Govorljiva etnikua Jovanka ispriala je jo puno toga. as Vukovim rjenikom, to nije za objaviti, a as malo uljudbenije to u skraenom obliku navodim. Poslije Jovanke govorili su i drugi. Neki otvorenije, neki uplaeno, tek po koju rije (biografski) o sebi. Najee svi pitaju za preo-

~ 31 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

~ 32 ~

~ 33 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

stali dio svoje obitelji koja se kretala drugim pravcima, ili su se kod zarobljavanja izgubili. Naime, svi koji su govorili pokuali su zaobii istinu i rei kako su im djeca, braa ili blii roaci, a radi se o mlaima ispod 60 godina, svi ili barem svi, negdje u Srbiji i Njemakoj. Kau, otili su jo na poetku rata kako ne bi u njemu sudjelovali. Na pitanje, a tko je onda ratovao na ovom terenu? Odgovaraju da su to inili neki drugi i da su sada oni prvi sa ratita pobjegli. Budui da sam dobar poznavatelj likog terena, jer sam tamo puno godina radio u umarstvu i drvnoj industriji, zanimali su me oni umoviti tereni gdje se jo uvijek skrivaju odmetnici. Adekvatan odgovor, naravno, nisam dobio. Svi su okoliali kao da nikada nisu uli za, recimo, Karlovi Korita koja se nalaze samo desetak kilometara iznad udbinskog aerodroma, ili Jelovih Tavana udaljeni tek 5-6 km od Srba, pa zatim eljezno Polje na Pleevici. Zar i to dovoljno ne govori samo za sebe koliko je ugroeni srpski narod (ne) jedinstven. Moda je ipak bolje posluati njih same. Branko Vuleti (70 god.) iz Benkovca. Ima etvero djece. Tri sina i jednu ker i svi su u Banja Luci i to od poetka rata. Kau da je zarobljen negdje oko Donjeg Lapca. Ratko Despot (75 god.) iz Benkovca govori da ima troje djece - sina i dvije keri, a sada ne zna gdje su. Bili su s njim u Benkovcu i Kistanju do polaska (5. 08. 1995), a poslije su se negdje u koloni izgubili. Pitam da li kao civili ili naoruani etnici? Ma kakvi etnici, sin mi je bio uvar dravnih uma, a zetovi i keri bavili su se stoarstvom. Bez oruja? Da bez oruja, moda su imali neto od lovakog nastavlja Branko. Zna kako je to u umi Milan Ili (60 god.) iz Srba kae da je ivio u Benkovcu sa enom Savom, pa u istom stilu nastavlja. Za dvoje djece (keri) ne zna gdje su. On se sam sa enom, kako kae, probijao preko Zrmanje i Popine i tako stigao do Suvaje, gdje se, ako mu je vjerovati, sam predao. Kako to sam, pitam se? vidio sam da nemam kuda pa sam apnuo eni Savi da malo zastanemo iza kolone i dignemo bijelu maramu. na upadicu, zar ste imali pripremljenu bijelu mara-

micu i kome da ju u danom momentu dignete, odgovara da je primijetio jo na Popini da su im s lijeva i s desna hrvatska vojska i da nemaju kuda. - A jesu li pucali na vas? - Jok, njesu, to jest, jest, tedjeli su civile. - A po etnicima? - Bogme, njesu ni po njima, to jest, ali samo dok su se nalazili sa nama u koloni. tu i tamo pala je po koja minobacaka granata u blizini nas, ali nas nisu pogaali. Pa, kakva je to vojska koja uzima civile kao taoce, a uz to jo i svoju vlastitu djecu i stare roditelje? Nikakva, j..i m. svoju. Jad i bijeda i nita vie. - Pa ipak ste 5 godina, odvojeno od svijeta, ivjeli s njima i gajili nadu kako ete jednoga dana na tuoj zemlji stvoriti veliku Srbiju? Ostaje bez odgovora. Na trenutak okree se lijevo-desno, a zatim se gubi u masi, mrmljajui s pola glasa. - Njesam ti trebao nita rei.. Dok sam jo razgovarao, vidio sam kako jednu postariju enu odvode u bolnika kola. Vele mi da je jutros lagirana pa ju vode u bolnicu, a kako se zove, pitam dalje? Bepina Suboti iz Zemunika Gornjeg. Ona je Hrvatica, ovdje iz Zadra a mu joj je Srbin. I on se tu negdje nalazi samo ga je sramota da ga se vidi, jer ga svi Zadrani poznaju. U razgovor se ubacuje neka postarija ena, orava na jedno oko, ali dobra prialica. Bosiljka Obradovi (50 god.) iz Srba govori kako se upravo spremala da sa svekrvom krene prema Suvaji, ali je u tome omela neka vojska. Najprije sam mislila da su to nai, al sam u zao as primjetila da njesu, jer govore nekim drugim govorom-kajkaju. Jo nas je tu bilo oko desetero gdje su nas potrpali u kamion i odveli natrag u neku umu. Mislim da je to bila Ljeevica iznad Mazina. - A kuda su vas dalje vozili? - Tu smo noili a tek su nas drugi dan dovezli u Zadar
~ 35 ~

~ 34 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Milan Krtini (50 god.) iz Bruvna kod Graaca pria kako je cijeli rat uvao ovce, te da ima 150 ovaca koje je ostavio na Mazinskoj Previji iznad Bruvna, te da je zarobljen u D. Lapcu skupa sa suprugom Stojankom, a za djecu kae, kao i veina ostalih, da su u Njemakoj. Na pitanje kako to da je ipak bjeao, a bio je obini obanin. Odgovara, poput ostalih, da ga je bilo strah, a njegova ga vojska tjerala da bjei prema Bosni. Govorili su da je to samo privremeno, a da e se potom skupa sa bosanskim Srbima i Srbima iz Srbije vratiti nazad i zauzeti sve do Karlovca. Posebno su nam spominjali prvi svjetski rat kada su svi Srbi, odnosno srpska vojska bila potjerani u Albaniju na otok Krf, pa su se ipak vratili i osvojili cijelu Jugoslaviju sve do Triglava. Ovaj obanin uinio mi se posebno zanimljiv pa sam pokuao izvui iz njega da kae, tko su ti komesari - po imenu i prezimenu ali odgovor nisam dobio, jer Boe moj, on je samo obini obanin i nije nikoga poznavao. Petar Krajanovi (86 god.) kroja iz Graaca kae da nije nikuda bjeao ve da se predao sa bijelom maramom u samom Graacu. Zanimljivo da su svi imali pripremljene bijele marame. Za dva odrasla sina kae da su u Beogradu jo od prije ovog rata ali, ipak, opet zanimljivo, nije znao rei to su djeca po zanimanju i to ustvari rade u Beogradu. Ili su, kae, prije rata u milicijsku kolu u Zagrebu, a poslije o njima ne zna nita. Napominje da bi se rado s djecom opet sastao u Graacu, pa makar imali samo za kruh za jedan obrok dnevno. Bez obzira to je ovaj starac u godinama uinio mi se dosta bistrim pa sam ga pitao, srami li se imalo za sve ono to su njegovi Srbi uradili Hrvatima? Nije smogao snage odgovoriti, ali je ipak zaplakao i udaljio se. Poput spomenutih govorili su jo Ana i Ruica Matijevi iz Smrdelja, Mia Radoaj i Ratko Smiljani iz Udbine, Vojko Komazec i Borivoj Mra iz Benkovca te Duan Stojkovi i Neo Gagi (38 god.) iz Biljana Donji. S obzirom na godine posebno sam pitao Gagia je li on uvao ovce? Da to sam nego uvao ovce. I najzad, posebno me iznenadilo kad sam meu zarobljenicima vidio i dva Hrvata mlae dobi koji su zarobljeni zajedno s ostali etnicima Srbima u D. Lapcu.

Jure Miljkovi (41 god.), voza po zanimanju kae da je u hrvatskom selu Berievcu kod D. Lapcu, a bio je jedini Hrvat koji se jo 1985. godine s ocem Stipom, doselio iz Slavonije. Naime, vratio se u svoje selo odakle mu je otac, sa svim ostalim seljanima protjeran 1941. godine. Ovdje treba rei da je isto hrvatsko selo Borievac prije drugoga svjetskog rata brojilo preko 2300 itelja i da je to prvo selo u tadanjoj Hrvatskoj koje je iz temelja spaljeno, a puanstvo protjerano i preko 300 itelja ubijeno. Jure nije mogao decidirano odgovoriti zato je sve do kraja rata ostao sa etnicima. Dodue, kae da poslije 1992. godine i poetka rata u Bosni nije ni mogao pobjei jer su na njega dobro pazili, a moda i mazili, dodajem, jer se radi o krnom etrdeset godinjaku kojega su Srbi dobro znali iskoristiti. Stoga me malo zauuje kako to da sam ga naao meu starcima tzv. slobodnjacima, a ne recimo, meu onima drugima pravim etnicima koji su se nalazili u drugoj dvorani na policijskoj obradi. Drugi Hrvat meu etnicima zove se Stipe Nikoli (22 god.) iz Udbine koji kae da mu otac ima 89 godina i umro je prije par mjeseci. I ovaj podatak, izgleda mi, nije pouzdan, a to govori razlika u godinama izmeu oca i sina. Svakako ovo ne treba uzeti previe ozbiljno, jer se radi o mladom ovjeku koji je poetkom rata imao manje od 18 godina, pa je to samo jedan od sluajeva i sudbina ovog rata. Odgovorio je, i ako ga dalje nisam nita pitao da mu se otac prije 25 godina vratio iz Slavonije u Udbinu i da se on tamo rodio. Za majku kae da ne zna kamo je krenula jer je kod zarobljavanja nije primijetio. Oito, majka etnikua, ostavila sina ustaama da ga kao svojega spase, a ona e pak, svojima preko Drine. Dodajmo jo da je i Udbina za vrijeme drugog svjetskog rata doivjela istu sudbinu kao i Borievac gdje je itavo selo spaljeno i protjerano preko 1.500 itelja Hrvata. I tako unedogled, etnici priaju prie kako kome odgovara. Svi, ama ba svi, ele umanjiti svoj udio u ovom krvavom ratu, kojega su upravo oni izabrali - da bi ivjeli u jednoj dravi koja bi se zvala velika Srbija. No Oluja je, hvala Bogu, pomela sve to je mirisalo na veliku Srbiju, a ponadajmo se da e uskoro nadolazei tajfun pomesti i posljednje ostatke u Istonoj Slavoniji i Dubrovakom zaleu i time zamiljenu veliku Srbiju pretvoriti u veliku Hrvatsku u svojim povijesnim granicama.

~ 36 ~

~ 37 ~

Svjedok naeg vremena

RAZGOVOR S JUNOAFRIKANCEM BERNARDOM O`SULLIVANOM, BLEIBURKIM SVJEDOKOM I NEHOTINIM IZVRITELJEM (2)

Pie: eljko KRUELJ Veernji list

ganju relevantnu dokumentaciju, u njemu su svjesno prekrivene sve bitnije informacije, pa i ona koja mene najvie zaokuplja: tko je bio bojnik koji me je u stoeru Osme armije prijetnjama prisilio za nastavak puta Radtstadt? Zacijelo je on kasnije bio neka velika zvijerka. Na koncu konca, unato svih tih mojih tekoa i neuspjeha, uvjeren sam da e cjelovita istina o zbivanjima na austrijsko - jugoslavenskoj granici ipak biti obznanjena. Jako bi me radovalo da doivim takvu moralnu satisfakciju.

BRITANSKo ZATAKAvANJE ZLoINA

Moram priznati da sam sve do pojave Tolstoyeve knjige bio uvjeren da je ratni zloin ijim sam nesvjesnim sudionikom bio i ja osobno, proizlazio iz nesretnog spleta okolnosti, kao i neizvravanja slubenog stava da se hrvatski, slovenski, kozaki i ostali vojnici ne mogu izruivati protivno njihovoj volji - kae B. O`Sullivan. Drugim rijeima, mislio sam da je to samo jedan izolirani incident. Tek sam iz Ministra i pokolja shvatio da je iza zavjese bila rije o prljavoj politikoj igri, koju je ivotima platilo tisue nevinih ljudi. Ja sam desetljeima bio i tuitelj i odvjetnik, tako da mi je jasno to znai poslati nekoga bez suenja u smrt. - Smatrate li se rtvom britanske beskrupuloznosti? to ste sve poduzeli da istina napokon izae na vidjelo? - Pokuao sam mnogo toga, ali rezultatima nisam zadovoljan. Hou rei, da su moja svjedoanstva bila svjesno preuivana ili marginalizirana Ja sam, inae, u vie navrata pisao i bivem britanskom premijeru Johnu Majoru, a i sadanjem Tonyju Blairu. Rezultat je ravan nuli, a prljavtina se i dalje mete pod tepih. - Primijetili smo da se Vae ime nalazi na popisu osoba iji su iskazi navodno koriteni u sastavljanju kontraverznog izvjetaja Cowgillove komisije, ija je oita svrha bila da ospori Tolstoyevu knjigu. Jeste li doista suraivali s brigadirom Cowgillom? - Uvjeren sam da je Cowgillov izvjetaj napravljen radi obmanjivanja meunarodne javnosti. Iako je ta komisija imala na raspola~ 38 ~

Ivo Matanovi Regional, 26. veljae 2003.

ANTI AMERIKI PRoSvJEdI PRoTIv RATA U IRAKU

Iznenadio me prosijed Zagrepana protiv najavljenog rata Amerike u Iraku, jer sam oekivao da e se na prosijedu pojaviti vie Hrvata i ostalih graana Hrvatske, jer kad je u pitanju rat, ma gdje se on vodio - tko ne bi protiv njega prosvjedovao? Meutim, na malom ekranu vidio sam neke druge ljude, a ne Hrvate i Hrvatice, kako sam oekivao. Naime, na prvi pogled tako mi se barem uinilo. No, samo nakratko, jer sam ubrzo shvatio da se ipak radi o Hrvatima koji su na prosvjed doli sa nekim drugim nacionalnim zastavama, a ne i hrvatskim, kako to i dolikuje kad se radi o Hrvatima i mjestu gdje se prosvjedi odravaju. Upravo rekoh da se ipak radi o Hrvatima, ali nisam bio jasan o kojim se Hrvatima radi. Radi se o tkz. hrvatskim graanima Mesi - Raanove provenijencije, na ijem je elu, u ovom sluaju bio, a tko e drugi nego na vrli devedeseto godinjak (88) akademik Dr. Ivan Supek koji se posebno isticao sa crnom Brenjevom ubaraom iz Oktobarske revo-

~ 39 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

lucije. Nisam primijetio tko mu je pomogao da se popne na tribinu, ali se je dobro vidjelo da se jedva na nogama drao. Malo je udno kako to da se ovaj drevni starac nije pojavio ni na jednoj govornici prije, recimo, 12 godina, da prosvjeduje protiv srpskog agresora koji je ruio njegovu vlastitu Domovinu. Tim vie jer je tada bio puno mlai (76)?? I u drugim gradovima bilo je nekih manjih prosvjeda po narudbi Alijanaa, ali oni su bili toliko mali da nisu vrijedni ni spomena. Primjerice, u Zadru na glavnom trgu nismo vidjeli nikoga, osim par njih koji su sakupljali potpise od sluajnih prolaznika. Dapae, trg je bio neuobiajeno prazan iako je bio neradni dan - subota i vrlo lijepo vrijeme, kada je trg inae pun. Nije ovdje zgorega i (ne) spomenuti kakova je uope bila nakana organizatora prosvjeda? Da li se tu radi o iskrenoj pomoi bratskom irakom narodu ili pak njihovoj bratskoj odmazdi koja bi nakon amerikog napada uslijedila po itavom nemuslimanskom narodu, kako je i sam Osama Bin Laden - Alkaida nedavno najavio. Najvjerojatnije ima i toga, ali u naem sluaju to nije tako, jer mi nismo plaljiv narod. Kod nas je ovaj, za alijanae zgodan trenutak izabran samo zato da se prije izbora testira nacija, kako bi se vidjelo sa koliko ansi ulaze u izbornu trku., a briga o eventualnom irakom ratu njih zanima isto toliko koliko i mene lanjski snijeg. Svakako ovdje jo treba jednom spomenuti i podsjetiti itatelje da su Supekovi alijanai jo poetkom prole godine najavili treu Hrvatsku, a sada u dovedeni u situaciju da brane i ovu Mesi - Raanovu, kako oni kau drugu Hrvatsku. Bili, kako bilo, nije im lako. Neizbjeni rat u Iraku na velike e im pomrsiti raune ka putu na stvaranju tree Hrvatske, preko koje su namjeravali stvarati ponovno neku treu Jugoslaviju. S obzirom da ovdje stalno spominjem neku treu Hrvatsku i Jugoslaviju duan sam to jo jednom pojasniti o emu se zapravo radi. Kad su nakon godinu dana svoje vladavine Mesi - Raan uvidjeli da oprobanom starom diktaturom proletarijata nee ponovno moi ukrotiti Hrvate i laima ih
~ 40 ~

namamiti u Jugoslaviju, izmislili su tkz. Alijansu sa odabranim lijevim intelektualcima i podmetnuli ih narodu kao spasitelje (mesije) od neobuzdanog hrvatskog nacionalizma i trulog kapitalizma koji je, po njima, kriv za sve nedae u kojima se Hrvatska nala. Dakako da su za voe takvog pokreta birali izabranike iz redova lijeve tkz. inteligencije svih profesija, meu kojima su ukomponirali i nekoliko retorikih sveenika kao to su Don Dr. Ivan Grubii iz Splita i Don Branko Zbutega iz Kotora i jo neki drugi, sa kojima manipuliraju i zbunjuju svekoliko hrvatsko puanstvo koje, naalost, ne zna razluiti ito od kukolja. Sam akademik Supek slui im kao karizmatini akademik koji je i za Titovog reima bio u sukobu sa nekim iz Korulanske kole tkz. praksisovaca 8lijeva inteligencija koja je traila jo lijeviju Jugoslaviju, na ijem je elu bio Dr. Gajo Petrovi i brat Ivana supeka dr. Rudi Supek). On je, kako tada, tako i danas uvijek bio u sukobu sa nekim iz svoje sredine, ali ponajvie, bio je u sukobu sam sa sobom. Ba zbog toga elim upozoriti Hrvate da ne uzimaju za ozbiljno ovog oronulog starca, jer on vie nije u stanju hodati, a kamoli stvarati treu hrvatsku. I pojam trea Hrvatska nije potpuno jasan i zbunjujui je, jer ovdje se ne radi o treoj Hrvatskoj, ve o etvrtoj ili moda petoj. Prva je bila kralja Tomislava, druga Poglavnika Dr. Ante Pavelia, trea drugog po redu Poglavnika Dr. Franje Tumana i etvrta je, koja je jo u tijeku, komunistiko - Raan - Mesieva, ako se uope moe tako nazvati. Dakle Alijansa bi mogla svoju nazvati tek petom po redu, a nikako treom.

~ 41 ~

Svjedok naeg vremena

APEL HRVATSKOJ JAVNOSTI (2)

Pie: Ivo Matanovi - Zadar Zadarski list, 11. prosinca 1997.

NEPoMIRLJIvI ANTIFAISTI SIJU NESPoKoJ!

Da su neke lijeve politike stranke, na elu sa SDP-om, u bliem srodstvu sa tvz. antifaistima Hrvatske, nije vie nikakva novost i zanimljivost, ali da su ovi potonji uvijek u ofenzivi, kada prvi polue bilo kakav izborni pozitivni rezultat vie je nego oito. Apel hrvatskoj javnosti pod kojim naslovom je objavljen tekst Saveza atifaistikih boraca RH, a proslijeen preko zadarske skuptine antifaista, sa zamolbom za objavljivanje u Zadarskom listu, govori da obrambeni Domovinski rat u Hrvatskoj jo nije zavren, barem ne u onom dijelu gdje jo uvijek nepomirljivi antifaisti ne mogu nikako da shvate da su oni samo bolna prolost ije su zablude odavno odbacili - u prvom redu njihova vlastita djeca i unuci, a zatim i svekoliki hrvatski puk, pa ipak oni se, poput lipsale i oronule kobile jo ritaju, sijui nemir i nespokoj meu hrvatsko puanstvo. Svojim apelom oni se po niemu ne razlikuju od Hrvatima neprijateljske stranke SNS-a na elu koje stoji srpski samoizabrani vod gospodin Milan uki. Recimo to odmah, uki je samo nekoliko dana, prije tvz. antifaista, uputio svoje otvoreno protestno pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu, optuujui ga za sve nedae srpskog naroda - iako nam je svima dobro poznato kako su one nastale. Poubijano preko 2000 ljudi O sprezi izmeu, upravo, spomenute, dvije udruge ne treba puno troiti rijei, jer su one oite i u kontinuitetu jo od 1945. g. pa je zato, moda, potrebitije neto rei o sve naglaenijem antifaizmu, odnosno antifaistima koji su svoje nekadanje ime borci NOB-a promijenili u gore spomenuto. Nije to sluajno ili moda pod pritiskom napravljeno, ve
~ 42 ~

spoznajom da oni to nisu nikada ni bili, naprosto zato jer nikoga, osim sebe samih, nisu oslobaali. Naprotiv, oni su se, rekao bih, okupatorski nametnuli hrvatskom narodu i to tako da su Hrvati njihovim dolaskom na vlast dobili krueg i surovijeg okupatora - od svih proteklih (austrougarskih, talijanskih, srpskih i inih). Izmeu ostalih spomenut u samo jedan primjer. Dolaskom partizana (1944.) u Zadar (izmeu 30. 10 i 5. 11. 1944.) poubijano je preko 2000 ljudi koji nisu bili faisti, jer su faisti blagovremeno pobjegli, nego nevini civili koji su tako eljno oekivali svoje osloboditelje. Primjera ima na pretek pa bi nas to daleko odvelo te se stoga zadrimo samo na ve spomenuto u apelu. Prvo o uklanjanju spomenika borcima NOB-a. jo su stari Latini zapisali i obznanili - da svima onima kojima se za ivota podigne spomenik, posmrtno mu se rui, pa se tako neto slino dogodilo i naim partizanima. Drugo, da se ne moe oteti dojmu da netko eka bioloki nestanak aktivnih sudionika u antifaistikom ratu iji je ivotni prosjek ve preko 70 godina. udnoga li uenja, gospodo antifaisti! udite se neemu to je sasvim normalno. Nestati bioloki, to je boanstveno ili po Bojoj volji, kako hoete, a nikako neiji hir. Obespravljeni ustae i domobrani Tree, govorite o pomirbi koja je, eto, i za vas (antifaiste) prihvatljiva jer su to, kako velite, i vaa djeca dokazala, sudjelujui u borbama od 1991. g. Jedina istina koju ste do sada izrekli pa Vam na tomu velika hvala, po pri izreci ove istine zaboravili ste spomenuti da su u ruenju spomenika antifaistima, pored ostalih sudjelovala vaa djeca i unuci, a to onda implicira i dovodi u pitanje vau istinu o borbi NOB-a. Dakle, dogodio se svojevrstan paradoks, zbog kojeg u opet ponoviti, da su stari Latini ipak imali pravo kad su rekli, naprijed spomenuto, jer da su, u vaem sluaju, umjesto vas, a u spomenik dizala vaa djeca i unuci, danas ne bi, u dobrom dijelu, bili porueni. to ete, udna je hrvatska povijest a stari Latini bi opet rekli: Sors est sua cuique ferenda (svatko mora snositi svoju sudbinu). Dobro ste rekli da je pomirba izvrena samo mi nije jasno tko za koje zloine treba odgovarati. Kad ovako teke rijei izgovarate onda morate biti eksplicitni, jer ne mislite li, valjda, da bi mrtvi zloinci trebali odgovarati svojim, takoer, mrtvim rtvama? To je, dragi moji antifai~ 43 ~

Ivo Matanovi

sti sve u Bojim rukama (ma koliko vi u njega ne vjerovali), pa e i presuda boanstveno biti pravedna. to se, pak, tie jo ivih zloinaca (ako ih uope ima), njima su, takoer, dani odbrojani, pa o tome sada i u ovo vrijeme raspravljati bila bi obina tlapnja i mlaenje prazne slame. Vi, gospodo antifaisti, spominjete kako prema vama nisu ispunjene sve zakonske obveze glede vaih steenih prava - mislim da ste u pravu, jer do dana dananjeg, svim sudionicima Drugog svjetskog rata nisu poravnate mirovine. Antifaisti jo uvijek primaju veu mirovinu od antikomunista (ustaa, domobrana i dr.) za preko 25% u prosjeku, a dobar dio ustaa i domobrana do dana dananjeg su obespravljeni i ne primaju ni kune na ime sudionitva u Drugom svjetskom ratu i svom doprinosu za Nezavisnu Dravu Hrvatsku, za koju se jedinu borili, a ne za Jugoslaviju, Srbiju i komunizam, na ijoj strani ste vi bili. Kad smo ve kod nepravde, navodno, uinjene naspram antifaista, onda ste vi u krivu, jer se obraate na krivu adresu. Vi ste ta prava, o kojima govorite, stekli u nekoj drugoj dravi pa se tamo trebate i obraati, a mi - domobrani i ustae, koji smo takoer obespravljeni, saekat emo neka bolja vremena, kada e Hrvatska biti bogatija. Mi smo stojici i askete, naueni na izdrljivost pa emo jo malo saekati. ekali smo 45 godina u vaem srpskom ropstvu i kazamatima ovu hrvatsku slobodu i kako vidite hvala Bogu i doekali ju.

BAHATI HIPOVCI I CRVENI PRAVAI (3)

Pie: Ivo Matanovi, Zadar

oKANIMo SE SUKoBA

Htio sam preutjeti napis stanovitog gospodina Ferda aria koji se okomio na legalnog i legitimnog predsjednika HSP-a g. Antu apia u Hrvatskom slovu od 5. travnja 2002. Meutim kad sam proitao ovaj posljednji broj HS od 12. travnja vidim da to nije zanemariva tema, naprotiv. Naalost, uvijek polarizirani pravai nikako da se pomire s injenicom da je g. Ante api legalno izabran HSP-ov predsjednik, koji je uspio, nakon Kutine, sauvati stranku na okupu i odrati je u parlamentu. Ma to o njemu gospodin Kreimir Paveli rekao: runo, tuno, alosno i sramotno, on je jo uvijek, na sreu svih Hrvata, a na alost K. Pavelia i njemu slinih, legalni i legitimni predsjednik HSP-a koja je, uz to jo, i parlamentarna. Sve objede i otrovne strelice koje dolaze od nekih bivih pravakih pojedinaca, samo su jo jedan od dokaza vie da je politika g. A. apia, uz sve pogreke koje on u hodu zna napraviti, ispravna. Njemu se, primjerice, spoitava popijena kava s M. ukiem u D. Lapcu; no, svialo se to nama ili ne, to su politiki razgovori koji su neizbjeivi, kad je o politici rije. Dakle, apiev D. Lapac nije nikakav politiki gaf, ve naprotiv politiki trik koji neki, poput Pavelia i Ferde aria, ne mogu prepoznati. Osobno ne poznam ni jednog od spomenutih apievih kritiara, ali ih, iitavajui tisak, nije teko prepoznati. Jedan je apriori (Paveli) teki apiev protivnik, a drugi (Maglica) pristaa i oboavatelj; tako bi se, barem, mogao stei dojam, kad se iitavaju oba teksta koja su ova dvojica upravo objavila. Meutim, iz citiranih tekstova moe se zakljuiti i neto jo gore - crni dim koji se nad Hrvatskom ovih dana nadvio kao Damoklov Ma, i to opet zbog sve izraenije hrvatske nesloge.

~ 44 ~

~ 45 ~

Ivo Matanovi

I dogaanja u HDZ-u, na alost, ne govore dobro. Mislim na sve Hrvate koji hrvatski diu, jer ako se i HDZ-u dogodi to i, ne tako davno, pravaima, onda mi Hrvati stvarno nismo zasluili da budemo svoji gospodari. Sad kad su komunisti i njima slini najranjiviji, mi to ne koristimo, da ih se malo gurne pa da se stropotare u svoju ropotarnicu, tamo odakle su i doli, ve radimo sve obrnuto - sami sebi noge podmeemo i nemilosrdno se gloemo kao da smo u demokraciji sto godina, a ne tek desetak i to jo tekih ratnih godina. Spomenut u jo samo usputno da i mi u Zadru imamo, na alost, onih koji ne vide dalje od nosa. Upravo je ovih dana dolo do osipanja lanstva u HSP-u i to sve, opet, samo zbog bolesne tatine i umiljenih veliina onih koji se nikako ne mogu pomiriti da nisu prvi. Zato se pridruujem g. Stipi Vukoviu iz Splita koji poziva sve Hrvate da ne izazivaju razdor ve jedinstvo i slogu, a ja dodajem, sada, kao nikad do sada, jer su komunisti vrlo, vrlo slabi. Neka se svatko obrauna sa svojom tatinom jer upravo je to onaj maligni dio u hrvatskom tkivu koji razara.

Goran Borkovi

BIvI PoLITIKI UZNICI ZAHTIJEvAJU oBJAvU IMENA SURAdNIKA UdB-e I KoS-a

Maskirani komunisti i jugonostalgiari ne smiju biti hrvatski izbor, poruili su sudionici 5. sabora HDPZ-a / Predlaemo da se zagrebaki trg koji nosi Titovo ime nazove Trgom rtava faizma i komunizma / U ovo predizborno doba, kad se nude razna socijalna obeanja, uznici ne smiju zaboraviti da im je mjesto uz dravotvorne stranke demokranske orijentacije, istaknuto je na skupu HDPZ-a ZAGREB, 24. listopada - Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika bit e i dalje na jasnom pravcu dravotvorne misli od koje nas ne mogu odvojiti ni stranaki ni materijalni interesi. Zato, u ovo predizborno doba, kada se nude razna socijalna obeanja, uznici ne smiju zaboraviti da im je mjesto uz dravotvorne stranke demokranske orijentacije. Maskirani komunisti i jugonostalgiari vie nikada ne smiju biti hrvatski izbor. To je na 5. izbornom saboru HDPZ-a kazala predsjednica HDPZ-a Kaja Perekovi, poruivi bivim zatvorenicima da ne zaborave na pokret koji je jedini imao snage sruiti komuniste s vlasti. Indoktrinirani komunisti ele vratiti staro ime Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu. Mi predlaemo da se trg koji nosi ime najveeg zloinca, koji je kriv za smrt vie od 500.000 Hrvata - Josipa Broza Tita, nazove Trgom rtava faizma i komunizma, naglasila je. Pohvalivi suradnju s Ministarstvom rada i socijalne skrbi pri izradi izmjena Zakona o pravima politikih zatvorenika, ona je traila i donoenje lustracijskog zakona te otkrivanje svih tajnih arhiva da se konano doznaju imena UDB-e i KOS-a. To su nazoni popratili dugotrajnim pljeskom. Traimo da se pronau krivci za zloin koji se dogodio kraj Maribora. Istraivanja dokazuju da je rije o najveoj masovnoj grobnici iz Drugog svjetskog rata u kojoj je za-

~ 46 ~

~ 47 ~

Ivo Matanovi

kopano oko 50.000 ljudi. Svi znamo da je za to odgovoran Tito i njegova KP. Mi jesmo za oprost, ali ne moemo oprostiti onima koji se ne kaju za svoje zloine, ustvrdila je Perekovi, dodavi da se jo ekaju rezultati prijave koju je HDPZ podnio zagrebakom okrunom tuiteljstvu protiv onih koji su izvrili zloin. Perekovi je upozorila da elnici HDPZ-a - rtava komunizma, koji su na elu sa urom Pericom napustili HDPZ, i dalje kre zakon, nelegalno koristei znak i adresu HDPZ-a. Perici i jo trojici visoko pozicioniranih ljudi je nelegalno isplaen novac predvien za rad nae udruge, na to smo upozoravali, pa i digli tubu elei da se taj sluaj ispita. Na alost, ta tuba jo nije rijeena, ustvrdila je Perekovi. Saboru je nazoio i velik broj uglednika meu kojima i novoizabrani ustavni sudac Vice Vukojevi. Ministar rada i socijalne skrbi Joso kara je izrazio zadovoljstvo to su doneseni zakoni koji tite prava uznika. Time su vaa prava zatiena, bez obzira tko e ubudue sjediti u Saboru i Vladi, kazao je kara, najavljujui da e slijedee godine traiti vie novca iz prorauna za poboljanje poloaja politikih zatvorenika. Predsjedavajui Slavko Metrovi je, opravdavajui se potrebom za malo ale, rekao kari da je stariji, mogao bi biti robija. Ali, nikad se ne zna, budui da su komunisti vrlo aktivni, kazao je Metrovi, zatraivi od kare da se komunistima uzme imovina koja im ne pripada. Ne morate je poslije dati nama, samo je njima uzmite, zatraio je Metrovi. Sudionike sabora su pozdravili izaslanici iz vie europskih drava koji e sudjelovati na 8. kongresu Meunarodne asocijacije bivih politikih uznika i rtava komunizma, od 25. do 28. listopada u Dubrovniku. Veselica: Kaja Perekovi ne govori istinu Kaja Perekovi opet govori neistine, komentirao je za Vjesnik Marko Veselica, dopredsjednik konkurentskog HDPZ - rtava komunizma. Tvrdi da nitko iz HDPZ - rtava komunizma nije otuio nikakav novac te da se o tome ne vodi nikakav sudski postupak. Kada bi ga Perekovi i povela, ne bi ga mogla dobiti, kae Veselica, dodajui da bi se trebalo pozabaviti sumnjivom prolou Kaje Perekovi, koja je unijela razdor meu politike zatvorenike.
~ 48 ~

Ivo Matanovi, Zadar 08. 06. 2003. Narodni list

BoBETKovA SAHRANA

Bojkotiranje odavanja posljednje poasti pokojnom hrvatskom vitezu i generalu Janku Bobetku od strane najviih dunosnika Hrvatske, a poglavito bojkot predsjednika Stipe Mesia je vie nego neastan, tuan i alostan. Kakvo je to obrazloenje vrlog nam predsjednika, da on na sahranu ne moe doi zbog protokolarnih razloga, jer mora neizostavno otputovati u svoje selo Orahovicu, a potom u Brodsku upaniju gdje je, kako je rekao, ve ranije dogovorio svoju posjetu. Kad je u pitanju posljednji ispraaj na vjeni poinak svojih najbliih, kod nas Hrvata je obiaj da se za tu prigodu odlau svi poslovi, kako bi se pokojniku ukazala i odala poast koju on, kao ljudsko bie i kranin, zasluuje. Pobjedonosno je vodio dva rata koja su se kod nas dogodila, i u njima je pobjeivao upravo nedavno umrli na dragi Janko Bobetko, kojeg e generacije jo stoljeima iza njega pamtiti. Ako su i bile u pitanju osobne sigurnosne mjere, kako se dade naslutiti, to jo uvijek nije valjani razlog za nedolazak predsjednika drave i Vrhovnog zapovjednika oruanih snaga svome prvom generalu i junaku Domovinskog rata. Takovih primjera nigdje u uljudbenoj Europi jo nismo primijetili, pa nas udi s kojim ljudima na predsjednik misli ii k Europi!? Ne, ne. Ne misli on ni na kakvu uljudbenu Europu, ve na Istok - na Balkan i to zaobilazno, preko Zapadne Europe, s kojima je jo mnogo ranije ugovorio svoj povratak k Balkanu i stvaranju neke tree Jugoslavije ili Balkanije, svejedno je, jer poslije Miloevia on je, za sada, jedini kandidat za prvoga predsjednika, a to nije mala stvar, priznat e te. No, to je ve zasebna tema o kojoj e biti jo puno polemike. Osim Mesia, zabrinjavajue je to su Bobetkov sprovod bojkotirali i visoki dunosnici iz vladajue alijanse. Primjerice, Ministrica oruanih snaga
~ 49 ~

Ivo Matanovi

Hrvatske, drugarica eljka Antunovi izjavljuje: Da je Bobetkova smrt ispolitizirana i da ona u tome ne eli sudjelovati, to e rei, i na sprovod ne ii. Zaista, izgovor hvale vrijedan, pa onda nije nikakvo udo to su ove primjere slijedili i drugi iz komunistike vrhuke, posebice drugovi i drugarice iz pravosua, pa nije nikakvi udo to je sutkinja rijekog upanijskog suda, drugarica ari zabranila svome osueniku za tobonje ratne zloine, generalu Mirku Norcu, da na pokopu svome bivem nadreenom stoernom generalu Janku Bobetku nosi kri na njegov posljednji ispraaj, a to je i sam pokojnik prije svoje smrti zaelio. Zaista, tuno, jadno i alosno. I bez komentara - svakako! No, ipak, i uz sva nastojanja vladajue vrhuke da minoriziraju sprovod pokojnog generala Janka Bobetka, sprovod je bio velianstven i dostojan jednog velikana, kakvog je Hrvatska iznjedrila. etrdeset tisua hodoasnika jo jednom je potvrdila da je Hrvatska jedinstvena i da se njezini redovi zbijaju i okrupnjavaju, uvijek spremni da se suprotstave svome klasnom neprijatelju cro - jugokomunizmu.

Ivo Matanovi Narodni list, 24. listopada 2002.

BoG E oZdRAvITI BoBETKA KoMUNISTIMA UPRKoS!

Sve loije zdravstveno stanje generala Janka Bobetka djeluje i na psihu obinih ljudi. Sam nain na koji izvjetavaju mediji izvjetavaju javnost nije nimalo, u ovakvim situacijama, primjeren. Sve je oitije da netko iz vrhuke vladajuih komunista eli ovu munu situaciju oko generala Bobetka dobro utriti - bez obzira kako e to djelovati na zdravlje generala, oni ne pristaju kalkulirati, ve naprotiv daju i takove izjave koje raslojavaju Hrvatski nacionalni korpus - na lijeve i desne. Sluajui strane komentatore, uoio sam da i oni primjeuju kako se u Hrvatskoj nita drugo ne radi, osim to se bori za vlast. Skoro svi daju prednost prepredenim komunistima koji e, kako jedan komentator iz Bea ree: Eventualnom brzom smru generala Bobetka, komunisti e i ovoga puta politiki nadigrati hrvatske nacionaliste. Drugi, pak, komentator iz Berlina komentira kako sam Bog spaava Hrvate pojedince uzimajui ih sebi, oslobaajui ih i haakog progonstva, a komunistima ostavljaju slobodan prostor da pekuliraju i obmanjuju javnost, kako su oni, eto, poduzeli sve da se general (ne) isporui u Haag. Tko zna, nastavlja on dalje, da su sva etvorica hrvatskih voa - dr. Tuman, Gojko uak, Mate Boban i sada bolesni general Bobetko ve odavno prije tajno optueni za tobonje poinjene zloine u raznim vojnim oslobodilakim operacijama. Oba ova komentatora su rekla, ustvari, istinu, pa ako se, ne daj Boe, dogodi ista sudbina i generalu Janku Bobetku, onda e zaista ostati dvojba o podijeljenim Hrvatima, koja nee donijeti nita dobroga, ve samo krizu, kojoj se ne vidi kraj. Zato, dragi Hrvati, ovo je krajnje vrijeme da zbijemo svoje redove i odupremo se komunistima, jer, u suprotnome, komunisti e nas, ovako razje-

~ 50 ~

~ 51 ~

Ivo Matanovi

dinjene opet nadigrati i sjesti nam na grbau za jo barem etiri godine, a to je, priznat e te, dugo vrijeme. Otarasiti se komunista moemo jedino izlaskom u to veem broju na izbore i glasovanjem protiv njih. Eto, dragi Hrvati, to je moja poruka svim domoljubnim Hrvatima i Hrvaticama, a mom dragom prijatelju jo od Hrvatskog proljea, generalu Janku Bobetku elim da mu Bog podari to skorije ozdravljenje - njegovim neprijateljima usprkos!

Ivo Matanovi - Zadar objavljeno u Zadarskom listu, 28. prosinca 2001.

BoZANIEv PREoKRET

U tradiciji je da se boine i novogodinje blagdane sumiraju svi uspjesi i neuspjesi u protekloj godini i preko istaknutih predstavnika prezentiraju narod, civilni ili tkz. civilisti to rade na svoj civilni nain, a crkveni visoki dostojanstvenici na svoj vjerski. Na prvi pogled reklo bi se kao da izmeu jednih i drugih nema razlika, ali njih ima i bit e ih, jer se radi o predstavnicima multinacionalnosti i konfeksionalnosti, a drava je i u materijalnoj i u duhovnoj krizi. Najprije na preuzvieni gospodin nadbiskup Josip Bozani, pored ostalog, naglasio da je hrvatsko drutvo u tekoj materijalnoj krizi, a time i duhovnoj, jer gladan ovjek ne moe razumno razmiljati. On poziva sve odgovorne i izabrane da vladaju, da se vie okrenu ovjeku, a manje jalovu politikanstvu jer je ugroen ovjek, a ne politika. Izmeu ostalog navijestio je i radosnu vijest da se ubudue katoliki crkveni dostojanstvenici nee odazivati pozivima predsjednika drave na zajedniki uobiajeni godinji sastanak, oliti domjenak, svih religijskih predstavnika zajedno, nego odvojeno - kako se prethodno protokolarno dogovore. Ovaj nadbiskupov potez posebna je radost za sve katolike Hrvate, jer je njime razrijeio neke i dileme meu katolicima Hrvatima, koji su dolazak preuzvienog Bozania na elo crkve u Hrvata doekali kao nekog crvenog biskupa, a i o tome se je javno ukalo. Poglavito se preko nekih medija pekuliralo kako je nadbiskupova osuda bive HDZ-ove vlasti bila usmjerena na socijalnu komponentu graana i poveanje sve veeg dijela siromaha, to je uvelike pogodovalo nadolazeim crkvenim vlastodrcima da svoju predizbornu promidbu usmjere upravo u tom pravcu, i tako prijevarom dou na vlast. Ipak su se, hvala Bogu, u svom nadbiskupu grdno prevarili. Oni su se u svom kalkuliranju prekalkulirali i tako zaboravili da u crkvi nema nepogreivih, pa makar se radilo i o nadbiskupima i kardinalima. Zoran i astan primjer je na visoko stolujui nadbiskup g. Bozani koji je nakon nepune dvije godine progledao i priznao urbi et orbi (sebi i

General Janko Bobetko i Ivo Matanovi (partizan i ustaa zajedno)

~ 52 ~

~ 53 ~

Ivo Matanovi

narodu) da je pogrijeio i da se sa neznabocima ne treba aliti. Oni su ga, a i sve nas Hrvate jednostavno prevarili. Zato, dragi Hrvati, oprostimo naem nadbiskupu to je, moda, u prvom naletu komunista, malo im i podilazio i tako i dobio pridjev crveni. On to, naravno, vie nije pa zato i od njega zatraimo oprost to smo ga (neki od nas) bezrazlono ateizirali. U proslovu neto rekoh o nadbiskupovoj radosnoj estitci, pa sad poujte neto i o onim drugim uvijek alosnim estitkama. Sva trojica: Mesi, Raan i Tomi - svaki u svom svojstvu i intelektualnoj razini uputie svekolikom hrvatskom puanstvu, ili kako oni kau, graanima Hrvatske sve dobre elje za iduu godinu uz jo jedno lano obeanje da e nam idua biti puno bolja i berietnija (Tomi), a da oni za prolu godinu nisu toliko krivi, jer su to, to naglaavaju u svakoj prigodi, grijesi prole diktatorske HDZ-ove vlasti, a koje emo jo dugo, naglaavaju prevaranti, osjeati. Dakako, nisu zaboravili svim vjernicima estitati Boi, a neke od njih, gle opet uda, vidjeli smo i na polnoki. Moda zato, da se vlasi ne dosjete, a moda i zato da se opetovanjem lai postie bri cilj. Eto, dragi itatelji, ja rekoh to sam na dalekovidnici i preko tiska uo i vidio, a posebice me obradovala nadbiskupova vijest da e raskinuti s Bratstvom i jedinstvom izmeu crkve i drave, tj. zajednikih sastanaka izmeu svih vjerskih zajednica, s predsjednikom drave. Naem preuzvienom nadbiskupu elim puno uspjeha u nastojanjima da i ostvari to nam je obeao, a onima drugima - prevarantima, to skoriji krah i silazak s hrvatskog vrata - tijela i due.

Ivo Matanovi Zadarski list, 24. rujna 2002.

BRANIMo GENERALA JANKA BoBETKA BRANIMo HRvATSKU

Sa alou i tugom primili smo vijest o podizanju optunice i uhidbenog naloga, od strane hakog suda, za legendarnog generala Janka Bobetka protiv kojeg najotrije protestiramo i stavljamo se u obranu, sad ve optuenog, generala Janka Bobetka. Tim vie jer se radi o Hrvatskom vitezu iz oba Domovinska rata koji je, uzdignute glave, do sada prebrodio sve Skile i Haribde, branei svoju Hrvatsku domovinu. Mi, iz Udruge bivih politikih uznika posebno smo uznemireni, jer znamo to je robija a poglavito robijanje za nezavisnost, samostalnost i slobodu svoga naroda. Pa ba zbog toga, za sve nas bive politike uznike, ova optunica i uhidbeni nalog je, ustvari, signal za sve Hrvatske domoljube, a poglavito za sve branitelje Domovinskog rata koje, prvo treba anatemizirati a potom izjednaiti sa agresorima. Ovaj scenarij stvoren je odmah po zavretku Oluje koja je, na iznenaenje itavog svijeta i domaih jugo - petokolonaa, briljantno oslobodila sve okupirane krajeve Hrvatske. Dakako da se to nekima iz vrhova dananje aktualne vlasti nije svidjelo, pa su se pourili da otputuju u Hag i optue Dr. Franju Tuman, prvog predsjednika hrvatske i sve njegove najblie suradnike - kako su oni vodili prljavi rat protiv tadanje socijalistike Jugoslavije i da su se, uz pomo hrvatskih nacionalista, popeli na vlast, a za Srbe su rekli da su se oni morali pobuniti i braniti od hrvatskih nacionalista pa je, tako, ispalo da je u Hrvatskoj voen graanski rat - a ne obrambeni od srbojugoslavenske vojske i domaih srpskih pobunjenika. Poslije se dogodilo sve ono to se dogodilo. Najprije su inkriminirali Domovinski rat i sve branitelje. Samo dragi Bog je spasio Dr. Franju Tumana i Gojka uka - uzevi ih k sebi.

~ 54 ~

~ 55 ~

Ivo Matanovi

Nije teko prozrijeti nakane aktualne komunistike vlasti, da pomou izruenja legendarnog generala Janka Bobetka Hakom sudu, osiguraju si ostanak na vlasti i dobivanje drugih izbora koji e uskoro uslijediti. Naime, pobjedu na prolim izborima (03. 01. 2000.) dobili su, takoer, uz pomo svjetskih imbenika koji su kao sponzori, financirali predizbornu promidbu a zatim dali im i direktna pojedinana zaduenja - kako da vladaju i kako da ponovno ujedine Balkan sa sjeditem u Beogradu. Svi smo to vidjeli, samo, na alost, veina biraa, zasljepljeni laima, nisu. Zato, za kraj ovog osvrta na posljednji komunistiki udar na generala Bobetka odgovaramo sa energinim NE! Hakom sudu i njihovim crvenim pomagaima sa Pantovaka i Banskih dvora. U ovom trenutku, ne preostaje nam nita drugo nego da pozovemo sve Hrvate i Hrvatice kao i sve dravljane Hrvatske, da otkau graansku poslunost i stanu u obranu legendarnog generala Janka Bobetka - posebice sada kad smo saznali i posljednju elju dragog nam Janka. Dragi Hrvati! ivot generala Bobetka je u opasnosti, a preko njega i ivoti svih Hrvata koji hrvatski diu, pa Vam, ovim putem, upuujemo javni poziv da se odazovete na obranu generala i cijelog Hrvatskog naroda. Ako zatreba ii emo i sa golim ivotima braniti krhko staro tijelo dragog nam Janka, a ujedno odgovoriti komunistima da emo im, ve u Zagrebu, minirati Balkan ekspres sa kojim nas, preko generala Bobetka, ele prevesti do Beograda. Sada je to vie nego oevidno. Iskoristimo ovu prigodu i recimo komunistima da im je doao kraj, ako im je toliko Balkan drag i mio, neka nas slobodno napuste i sami, bez nas, otputuju sa svojim Balkan ekspresom u svoj zaviaj. SVI ZA GENERALA BOBETKA I HRVATSKU!

Ivo Matanovi - Zadar 1. 02. 1999. g.

UZ NASLov BRUNo ZoRI - dA LI JE ILI NIJE LAN HdZ-a I IBEovCIMA E SE ISPLAIvATI NAKNAdE, NARodNI LIST ZAdAR

Narodni list, u pretprola svoja dva broja, objavio je - najprije oitovanje profesora Bruna Zoria, kako je on i dalje srcem i duom lan HDZ-a, pa zatim oitovanje Gradskog odbora HDZ-a Zadar koji potvruje da drug Bruno Zori vie nije lan HDZ-a itd., itd Koliko je to za itatelja vano, da li je netko lan ove ili one politike stranke neka oni sami prosude, ali ono to je vanije o drugu Zoriu rei, Narodni list je propustio objaviti. Da li i namjerno nismo sigurni, pa se stoga ponovno javljamo (ovog puta u svojstvu Udruge HDPZ - K), da Narodni list jednom shvati da u Zadru postoje dvije srodne udruge. Jedna sa starim nazivom HDPZ, a druga sa novim nazivom HDPZ - K. Na elu prve je drug Bruno Zori, a drugu predvode: Ivo Matanovi predsjednik, Ante ari tajnik i Ivan Zeli dopredsjednik - Sve je ovo obznanjeno preko masmedija, dan poslije utemeljiteljske skuptine 26. travnja 1998. godine. E, sad, ono to je najvanije! Zorieva Udruga ima jo osam lanova, a Udruga HDPZ - K 72 lana. Oekujemo da emo uskoro prei brojku od 90 lanova, a ova prva e se potpuno ugasiti, jer zato postoji vie subjektivnih i objektivnih razloga. Subjektivni razlozi su, izmeu ostalog, i ti, to je vodstvo u Zagrebu na elu s K. Perekovi duboko u kriminalu, a poglavito njihov predsjednik podrunice u Zadru drug B. Zori, koji je, izmeu ostalog, za svog sina Domagoja isposlovao, na raun Udruge, mjesenu plau od cca 2.000 DM i to sve na nain da je lanovima uskraivao Boinice i Uskrsnice, a popriline svote troio je iz donacija to je dobivao od upanijskog i gradskog poglavarstva, a i drugih.
~ 57 ~

~ 56 ~

Ivo Matanovi

Uz Zoria i oko Zoria ima toga jo puno, to emo ostaviti za drugu prigodu, a sada elimo komentirati i napis, takoer, objavljen u Narodnom listu pod naslovom: Ibeovcima e se isplaivati naknade. Jest, tono je, isplaivat e se i to u punom iznosu kao i ostalim lanovima, jer oni nisu robijai drugoga reda kako ih drug Zori naziva. Uostalom, njih u Zadru ima vrlo malo - svega 5 lanova i to osamdesetogodinjih staraca, pa emu onda dizati toliku prainu oko njih? U istom tekstu objavljena je i brojka od 220 lanova, to takoer ne odgovara istini. Na zadarskom podruju trenutno ima oko 90 lanova (ulanjenih u obije udruge). Zar i ovaj podatak dovoljno ne govori sam za sebe. Naime, s njim se manipuliralo, kako bi se to vie iskamilo novca od Gradskog i upanijskog poglavarstva - to im je, mora se priznati, do sada dobrano i uspijevalo. Dragi itatelji, primijetili ste da B. Zoria oslovljavamo sa drug. S razlogom, dakako. Evo, i zato. Drug Zori je jo davne 1964. g. primljen u SK (Savez komunista) u kojem je ostao sve do konca 1971. g. Dokaz partijska knjiica br. 841 - 197 od 3. 03. 1964. godine. Zatim molba za povezni prijem Biograd, Zadar - Duvno - spis br. 01 - 125/1 - 71. Ovo su samo neki od podataka koje za ovu prigodu dajemo, jer ima toga jo puno, to je vezano za njegov fingirani sudski proces i zatvor od nekoliko mjeseci u Turopolju. O tom, po tom! Dakle, sad vam je, valjda, jasno zato se drug Zori grevito bori da zadranima dokae, kako je on, ipak, i dalje lan HDZ-a. Bilo bi mu bolje da saeka nadolazee izbore pa da se vrati drugovima, tamo odakle je i doao. Moda mu oni budu oprostili i priznali kontinuirani partijski sta od 1964. g. Konano tu je i uvarov SRP pa nema potrebe, drue Zoriu da se lijepite za HDZ kojeg su ionako dokusurile partijske krtice.

Ivo Matanovi List, 5. rujna 2002.

dALMATINAC I vRELo MUdRoSTI

Ovog puta, ispriat u vam svetoroku legendu o Iki Lianki i Roku Dalmatincu. Neko davno, preko Velebita u Liku - u Riice doao neki Dalmatinac s namjerom da ispita teren i like panjake kako bi se i on sa svojim stadom mogao doseliti i eventualno utaboriti za jedno krae vrijeme, barem dok ljeto traje. Stigavi tako u Riie, negdje u daljini ugleda on ovee stado ovaca i obanicu s preslicom, zadjevenu oko pasa te vretenom u desnoj ruci, kojim je stalno vrtjela i na njega namotavala ispredeno vuneno ovje vlakno, kojeg je upravo ispredala od vune koja je bila uvrena uz preslicu. Sve je to radila u hodu, kreui se za ovcama, a uz to jo i glasno pjevuila: Velebitu veliki do neba, uprav tvoju sada pomo trebam. Podari mi lijepog junainu. Gledajui i sluajui to iz prikrajka, skriven u ikaru, zaueni i zbunjeni Dalmatinac, nije se mogao uda nauditi, kako ova lijepa djevojka Lianka, moe u isto vrijeme obavljati vie poslova. Presti, ovce uvati i k tomu jo lijepo pjevati. I dok su mu tako misli letjele kroz glavu, ipak se odvai, izae iz grma i krene prema lijepoj Lianki. Ugledavi ga, djevojka se dade u bijeg, a za njom, ve sada, kurani Dalmatinac, viui joj: Stan djevojko da te neto pitam! uvi to djevojka ko ukopana stane, pogleda ga od glave do pete i odgovori mu. Reci mome od kud ti ovdje? A on, ne ekavi do kraja da saslua njeno pitanje, odgovori joj. Ja sam onaj kog u pjesmi, od Velebita, planine nam drage trai., te dodaje:

~ 58 ~

~ 59 ~

Ivo Matanovi

I ja traim drago mi eljade da sa njime vrijeme Bogu kradem Nastavljajui tako s pitalicama i odgovorima, oboje su se brzo sprijateljili, pa tako i zajedno ruali jelo koje je Dalmatinac sa sobom u torbi nosio. Pria govori dalje, da su oboje, poslije obilatog jela, oednjeli i morali su negdje potraiti vode. Dakako, ubrzo su je nali, jer je Lianka, iako se pretvarala da ne zna, tono je znala gdje se vrelo nalazi te su u tom pravcu i krenuli. Napivi se hladne vode, ubrzo je meu oboma dolo i do fizikih promjena na njihovim licima, a dalje? Zna se, ilo je onako kako je ilo - do onog najljepeg. Dalmatinac se doepao besplatnog panjaka i lijepe druice, a Lianka lijepog momka kojeg joj je Velebit podario i kojeg si je u pjesmama ispjevala. Od tada, pria se dalje u prii, da je Dalmatinac po imenu Roko, postao Sv. Roko, a Lianka Ika, postoji Mudra Ikaa (ne ona koju oponaa N. Herinik) pa je tako, ve tada svetoroko vrelo, dobilo jo jedan pridjev mudro vrelo ili vrelo mudrosti po kojem ga i u toponimima prepoznajemo.

DIGNIMO GLAS PROTIV LOPOVLUKA (2)

Pie: Stanislav ing. Mileti, Zadar Narodni list

oTRovNE MISLI GoSPodINA IvE MATANovIA

U koncipiranju naslova mog dopisa djelomino mi je pomogao dio naslova teksta pisma datog ispod teksta gospodina Ive Matanovia s pretencioznim naslovom Dignimo glas protiv lopovluka. Kad takav atribut dajem tom lanku, onda mislim na injenicu da je njegov lanak sutinski sve prije nego to. Od demoniziranja oporbe (izuzev njemu drage HSP) na krajnje prizeman i uvredljiv nain, pa do vulgarnog razmatranja politikog djelovanja politikog vodstva Hrvatske stranke umirovljenika s gospodinom Rudolfom Mauranom na elu. Odgovoriti na sve nebuloze kojima bukvalno vrvi napis gospodina Matanovia, trebao bi znatno vei prostor od onog koji bi mi omoguio odgovorni urednik Narodnog lista, pa u se osvrnuti na samo onaj dio napisa gospodina Matanovia (u daljnjem tekstu kratica I. M.), koji se odnosi na problematiku i nain rjeavanja problema osiromaenja hrvatskih umirovljenika. Izgleda da je I. M. ta problematika veoma bliska (sam je umirovljenik, a i sam je, kako kae izvrio istraivanja nekih aspekata tog problema od Umaga do Dubrovnika), jer se njome ve pozabavio u jednom svom ranijem napisu u Narodnom listu. Tada je za mizeran poloaj umirovljenika I. M. optuio, nikog drugog, ve same umirovljenike, to, radei u fuu, zauzimaju mjesta nezaposlenih radnika, ime onemoguuju da se odgovarajui iznos sredstva uplati u Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja. Pri tome je upotrijebio sintagmu da umirovljenici sijeku granu na kojoj sjede, izraavajui u tom svom napisu posvemanje odsustvo razumijevanju za motive koji tjeraju umirovljenike da, umjesto da uivaju u plodovima svog minulog rada izraenog u iznosu mirovine, trae bilo kakav posao da koliko toliko saniraju materijalni poloaj svoje obitelji.

~ 60 ~

~ 61 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Sad se I. M. javlja s problemom sive ekonomije u hrvatskom gospodarstvu kao kljunog problema i uzronika osiromaenja najveeg dijela umirovljenika, navodei rijei predsjednika Vlade RH da se 40% radova obavlja preko sive ekonomije. Uz to I. M. predlae genijalan nain kako se taj problem elegantno rijei. Tu, po miljenju I. M. nisu glavni sudionici ni Vlada sa svojim resornim ministarstvima, ni poreski uredi i financijska policija i dr. kojima je to, meu ostalim redovni posao. Umjesto njih, po miljenju I. M. kljunu bi ulogu trebali imati umirovljenici (valjda to ih taj problem najvie ulji), i to tako da 400 tisua umirovljenika dignu svoj glas protiv lopovluka, ne na nain kakvim ih navodi rukovodstvo Stranke umirovljenika, ve da na obinoj dopisnici prijavljuju (moe i anonimno) lopove i to direktno alju na adresu Predsjednika drave, jer on ipak jo uvijek dri sve konce u svojim rukama. Zapravo, i sam Ustav mu to doputa, (pod navodima citiramo iz napisa Ive Matanovia). Ne ulazei, u svijetlu Ustavnih odredbi o trodiobi vlasti, u razmatranje i ove nebuloze I. M. o Ustavnim ovlatenjima Predsjednika RH, ovo to I. M. predlae, da nije smijeno, bilo bi alosno. itatelji Narodnog lista e mi oprostiti jedu malu digresiju koja smjera prema situaciji to bi bilo kad bi bilo. Da je NL malo vie nego lokalni tjednik i malo relevantniji medijski initelj nego inae, mogu zamisliti kako bi prijedlog I. M. na humoristian nain popratila novinarka tjednika Globus Tanja Torbarina u svojoj kolumni Sred puaka bajuneta. Moemo i zamisliti u kakvom bi se udu nale strune slube Predsjednika RH kad bi u relativno kratkom vremenu bile zasute sa 400 tisua dopisnica, osobito ako bi svoj osobni peat rjeavanju problematike iz dojava marnih umirovljenika, s obzirom na miljenje I. M. da Predsjednik dri sve konce u rukama. Vjerojatno bi se, s obzirom da su i neke krupne ribe, pa i one bliske Pantovaku, sudionici sive ekonomije, i umirovljenici, koji bi se dali napuntati na taj korak, i lopovi iz sive ekonomije, a bogme i sam Predsjednik RH nali u nekoj vrsti sred puaka bajuneta. Meutim, kako se radi o samo jednoj neozbiljnoj hipotezi, baziranoj na bezveznom razmatranju jednog ovjeka, koji je izgubio vezu sa stvarnim odnosima i dogaajima u drutvu (ili se takvim pravi), ostaje nam da se samo gorko nasmijemo. Ovu rije gorko naveo sam zbog toga, to je vie nego alosno da jedan ovjek, koji je uz to i sam umirovljenik zloupo-

trebljava krajnje lo materijalni poloaj umirovljenika da bi plasirao svoje opskurne stavove o svojim politikim protivnicima. Meutim, unato u osnovi loeg miljenja koje o umirovljenicima ima gospodin Matanovi (ako je 400 tisua umirovljenika, na koje apelira za svoju akciju pri zdravoj pameti, to su oni ostali?), svi oni koji znaju koji su pravi uzroci posvemanjeg osiromaenja umirovljenika i koje mjere treba poduzimati, u prvom redu, Predsjednik Vlade sa svojim resornim ministarstvima i drugim relevantnim slubama, a koji vidio je hvala Bogu, puno toga i pred svojim oima (sluaj novokomponiranog bogataa M. K. i najma saborskog restorana u kojem je posluzi isplaivao samo neto plau bez poreza i doprinosa u Fondove). Znaju oni i koji su drugi uzroci loeg priljeva novca u mirovinski i druge fondove, u prvom redu potpuno srozavanje gospodarstva, uz neopravdane steajeve i bacanje radnika, prethodno razvlatenih, na ulicu, ili na teret mirovinskih fondova. Znaju oni gdje se odljeva i tako tanak fond mirovinskog novca, od financiranja vojnih akcija u BiH i financiranja gotovo svih slubi Herceg - Bosne, od vojske pa do glamuroznih koncerata u Meugorju i drugdje u Herceg - Bosni. Revizija poslovanja svih ministarstava, izuzev obrane i policije, to nije sluajno, ako se zna da je u ta dva ministarstva skoncentrirana najvea potronja iz Dravnog prorauna, kao i bez revizije javnih poduzea, i to samo u jednoj godini, nala je iznos pljaki u visini od 10% od iznosa Dravnog prorauna. to bi tek bilo da je izvrena revizija za sve godine funkcioniranja ove vlasti i u svim ministarstvima i javnim poduzeima. Utvrdilo bi se najvjerojatnije da bi bilo vie nego dovoljno sredstava, ne samo za ono to udruge i Sindikat umirovljenika trai - 40% poveanja sadanjih mirovina (rauna se da ih ve ima od 30 do 38). Uz takve i itav niz drugih injenica, koje svakog dobronamjernog i potenog ovjeka bukvalno bodu u oi, a umirovljenike posebno, nije potrebna nikakva akcija Lenjinovom metodom odlaenja u narod, kako I. M. podmee oporbi, amenujui svoju dragu HSP. Na kraju, imam jedan prijedlog gospodinu Matanoviu.

~ 62 ~

~ 63 ~

Ivo Matanovi

Budui da zna osobno nekoliko tvrtki u Zadru koje radnicima isplauju i preko 1.500 DEM mjeseno, a u Fondove uplauju jedva 1.000 do 1.500 kuna i time potkradaju dravu za jo 3,5 puta vei iznos, ne bi loe bilo, ako to jo nije uinio, da na najobinijoj dopisnici, ili ako lopova ima vie u malo poduem pismu navede nazive tih tvrtki i uputi ga Zna se. Usput, pomoi u mu s podatkom da je posao preureenja biveg doma i isto tako bive JNA dobio vlasnik poduzea koji je tada trenutno imao od radne snage samo sebe, suprugu i moda i kerku ili sina. Pametnom ne treba bolji podatak o sivoj ekonomiji u naem gradu. Podatak je objavljen u Narodnom listu kad je problematiziran poloaj graevnih poduzea u Zadru, od kojih su dva ve pokojna. Bit e interesantno kako e reagirati oni na Pantovaku, a kako ovi u Zadru.

Ivo Matanovi Slobodna Dalmacija, 29. 05. 2001.

dodIGov PovRATAK NA MJESTo ZLoINA

Da je, ve sada, dravna Slobodna Dalmacija, i pored dejure, postala i defakto glasilo SDP-a, govore njeni novinari, gospoda Davor Krile i Ranko Dorotka u svom osvrtu u Slobodnoj od 29. 05. ove godine, na istup Dr. G. Dodiga na njegovo izlaganje na tiskovnoj konferenciji tzv., kako oni kau, Hrvatskog bloka. Prije svega, gospodo novinari, to nije nikakav tzv. Hrvatski blok ve uistinu, glavom i bradom, postojani Hrvatski blok jo od 1990. godine ili, jo preciznije, od Hrvatskog proljea 1969. godine. Da nije bilo Hrvatskog proljea ne bi bilo ni hrvatskog opredjeljenja za nezavisnost i konanog osloboenja svih Hrvata od veliko - srpske i hrvatske Orjune od njihove sedamdeset-petogodinje tiranije. Mislim da, papagajski, vie nije potrebno nikome ponavljati ovu istinu jer ona je, ma koliko se komunistiki recidivisti danas trude da Hrvatima dokau suprotno, neoboriva. Hvala Bogu da je tako, jer u suprotnom tiranija bi, za sve Hrvate, bila jo drastinija, a poglavito za nas politike bive uznike, koji smo viegodinje i viekratno, kroz svih proteklih 70 godina, tamnovali. Nisam ba siguran da e novo urednitvo Slobodne uvrstiti ovaj tekst u svoj dnevnik, pa u ga zato usmjeriti samo na jo neto. Obojica spomenutih novinara iz petnih ila se napinju, kako da se to vie dodvore vladajuoj petorki (hvala Bogu, esti se konano otrijeznio) a time, naravno, uvrstiti se u Slobodnoj kao njeni istinski borci za vraanje na neko njihovo davno prolo vrijeme. Dr. Dodig i Prof. Budia doli su im kao melem na ranu da i preko njihova dugogodinjeg robovanja, druenja pa i kumstva, ako hoete, pokuaju ih to vie oblatiti. Malograanski da primitivnije ne moe biti. Svojevrsna blasfemija, zar ne, dragi itatelji?

~ 64 ~

~ 65 ~

Ivo Matanovi

Spominjanje crnih imena, poput Eichmana, Rakovia, kriminalca Kutle, kojeg su, usput reeno, moralni istunci SDP-a upravo ovih dana oslobodili, vie je nego najnii novinski primitivizam kakvog doskora u Slobodnoj nismo vidjeli. Zato, tko je tunguzija, a tko Hrvatski blok neka itatelji sami prosude. Do skoranjih prijevremenih dravnih izbora - dovienja!

Ivo Matanovi Fokus, H. slovo

dRAvNA PLJAKA vLASTIToG NARodA

Opljakanu Rijeku banku pljakai ele obetetiti i to na nain, do sada ne zabiljeen u svijetu, transakcijom lanih i nevrijednih papira (i mjenice i dionice spadaju u lani papir). Pokuat u to objasniti pukim rjenikom ovako: Prvo su domai lopovi, u sprezi sa stranim lopovima, raznim tatskim transakcijama, iz Rijeke banke iznesli vani preko sto milijuna eura, ili dolara, svejedno, naravno sve u keu, a po tom, kad su ipak otkriveni, umjesto novca banci su vratili, a to drugo nego opet, lani i nevrijedni papir. Pitam jednog mog prijatelja, inae dobrog poznavatelja bankarskog poslovanja, da li je uope to mogue? Odgovorio mi je, da je kod nas to ve dobro uhodana praksa jo iz prolog komunistikog reima. Ranije se to radilo ak i sa znanjem pojedinih komunistikih glaveina. Uvijek, kad im je trebalo negdje sakriti neku politiku tvornicu, veli mi on dalje, komunisti su jednostavno fiktivnim kreditiranjem i nevrijednim papirima isfinancirali tvornicu, zatim pobrali politike poene, te dalje, iz odobrene im investicijske mase (pranjem novca) uzeli i za sebe. esto puta i ne tako male svote. Oit za to primjer je iz sedamdesetih godina, Laze Vraaria, koji je na taj nain opljakao dravu, opet svoju vlastitu, za preko pet milijardi dolara. Da, dobro ste proitali, upravo toliko. Pitate se, a to je bilo sa novootvorenim tvornicama? Gotovo pa nita. Mahom su zavravale u steaju. Primjer iz Obrovca najeklatantniji je primjer kako se to maherski radilo, a to je kasnije, poslije devedesetih godina, posluio kao primjer onim istim recikliranim komunistima da rade prljave rabote, na raun svog vlastitog naroda. Kad ovo kaem, onda ne mislim samo sada trenutno vladajue, ve i na one iz HDZ-a prije njih. Uvijek se, uglavnom, radi o komunistima, ma kako se oni u datom momentu zvali. Ne treba nam puno mudrosti i pameti da se oni na vrijeme otkriju - samo treba dobre volje i dravne kontrole, koje, naalost, kod nas uope nema.
~ 66 ~ ~ 67 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Sve se vrti u istom krugu. Devedesetih godina, kad su komunisti izgubili izbore, brzo su se prestrojili i ukrcali u sve tadanje dravne strukture tamo gdje se odluuje, pa je tako ispalo, da je HDZ otpoeo s pljakom. Da, recimo to odmah, tono je to, samo i ovog puta opet su to bili prijanji komunisti koji su se potajice ukrcali u HDZ, a kako su bili dobro izverzirani kroz 45 godina svoje vladavine, vie im nita nije bilo teko da nastave tamo gdje su 1990. godine stali, itd., itd., itd., a dokle? Sve dotlem dok im naivni Hrvati budu davali glasove! Svoj vlastiti narod drava, nakon to ga opljaka, umiruje sa tobonjim ulaganjima. Ovog puta, razjareni bijes naroda, umjetno su ugasili sa nekom mesijanskom bankom iz Austrije. Valjda da se vlasi ne dosjete, promijenili su Njemaku banku sa Austrijskom koja e, nakon to Hrvati, iz svog prorauna (izdvajanja poreznih obveznika) sanirajui ve nastalu pljaku. U ovom sluaju irelevantno je ija je banka, ali je itekako vano i iritantno da jedna i druga (Njemaka i Austrijska) rade po istoj metodologiji - u sprezi sa dotinom dravom koju pljakaju, a ne recimo, da sve kupovne transakcije obavljaju neposredno sa bankama koje kupuju. Vrlo je zanimljiva velikodunost banke iz Munchena koja je vratila (poklonila Hrvatskoj, odnosno banci u Rijeci 60% dionica, a zatim izrazila elju da e ponovo tu istu banku kupiti i dokapitalizirati. udno, zar ne? Odmah zatim, kao iz vedra neba, pojavljuje se Austrijska banka koja upada u Rijeku banku kao strvinar i kupuje neto to je jo uvijek nominalno veinsko vlasnitvo Njemake banke i tu se zaarani krug zatvara, a da se zapravo, hrvatskim poreznicima nije nita objasnilo gdje je isparilo onih sto milijuna eura koje e oni morati iz svog depa podmiriti? Sve me ovo podsjea na velikog Iljfa - Petrovieva junaka Ostap Bendera koji se na ovim prostorima nedavno pojavio u glavnom liku Fikreta Abdia, samo s tom razlikom to je Abdi i doslovce benderovski opljakao tadanju Jugoslaviju, za otprilike istu koliinu novca koliko je i sada opljakano u Rijeci i nedavno u Dubrovniku. Za tu rabotu Abdi je postao nacionalni junak svoje drave, a poto se naim junacima ne zna ni
~ 68 ~

broja, jo ih javno ne proglaavaju junacima, ali za oekivati je da e se i to ubrzo dogoditi. Fikreta Abdia spomenuo sam samo usputno, jer njegov sluaj nema nikakove izravne veze sa naim lopovima, ali ima veze sa metodologijom, pa je upravo zato on interesantan za usporedbu. Zanimljivo je i zauujue, da Hrvatima, koji sve to plaaju, nije glavni problem pljaka njihove imovine i rasprodaja nekretnina, strancima u bescjenje, primjerice zemlje i drugih stratekih resursa to im je u miraz dragi Bog ostavio, ve ih vie zanima tko e biti na elu neke stranke ili pak, tko e ih vie folklorno zabavljati, pa nije nikakovo udo to su si za predsjednika izabrali folk - zabavljaa gospodina Stevana Mesia. Moda e na slijedeim izborima to biti gospodin Miroslav Lili iz Beograda? Ve smo ga vidjeli u Zagrebu - vjerojatno sreuje pitanje hrvatske Domovnice. I dok Hrvati razmiljaju, njihovi im politiki idoli duboko zadiru u dep i to tako umilno da im za sve to, njihove rtve jo i pljeu i svojim glasovima na izborima nagrauju. Ironija je ovo, dragi itatelji, koje nigdje u svijetu nema. Razmislite malo o ovome. Zavrit u sa ve imenovanim Ostap Bendero Habdiem i njegovim hrvatskim komunistikim sljedbenicima da se za ostanak na vlasti ne trebaju puno brinuti jer to za njih tako uspjeno radi HDZ i, rekao bih, itav tzv. Hrvatski blok. Zato dragi komunisti, ne posustajte, svi su vam hrvatski depovi irom otvoreni i pri ruci. Svim ostalim Hrvatima - antikomunistima poruujem, pak, da se mane krunice i oenaa ve da svoju molitvu usmjere u drugom pravcu - da im dragi Bog im prije poalje to vie dobro educiranih psihijatara i psihologa, jer im je mentalni sklop potpuno blokiran

~ 69 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Fokus, 8. kolovoza 2002.

dUHovNA AGRESIJA NAd HRvATIMA

Utemeljenjem nove Udruge ili ti politike stranke tkz. Alijanse za prosperitet, kako njihovi tvorci kau, hrvatskog drutva nije nita doli stvaranje TREE Hrvatske, koju oni i ne nijeu, a koju treba produhoviti, opet njihov izraz, i determinirati prema graanskom poimanju Hrvatske, a ne prema nacionalnom i faistikom, u kome se Hrvatska trenutno nalazi tvrde alijanai. I kad bi ova tvrdnja alijanaa i bila tona, a izreena, recimo, od obinih politikanata, na nju se po obiaju, ne bi nitko ni osvrtao. Ali, kad se radi o ne tako maloj intelektualnoj skupini (125) u kojoj je ukomponirano i nekoliko popova sveenika na elu sa dr. don Ivanom Grubiiem onda je to zabrinjavajue. Tim vie to je kormilo ustupljeno upravo jednom obrazovanom popu koji bi im, sa svojom mantijom, trebao posluiti kao dimna zavjesa da sakrije ve kompromitirane (politiki) prave aktere i voe alijanse te da se pred hrvatskim narodom prikau kao spasitelji - Mesije. Ovaj trik Crvenih masona s kojim njihove voe izlaze, po prvi put, pred hrvatsku javnost nije bezazlen, jer on se dogaa u vrijeme recesije i sve vee bijede, kada obini ljudi ne mogu razlikovati kukolj od ita i kada obezglavljeni prihvaaju sve to im se nudi. Treba odmah rei, pa i kako bi, kad im ponuda, za bolje sutra, dolazi od visokih intelektualaca i dojueranjih duobrinika - sveenika? Ipak, ovog puta, mislim da je ujedinjena intelektualna ljevica sa svojim izlaskom iz ilegale i anonime u javnost malo preuranila. Naime, ponadali su se da su prijevremeni izbori na pomolu, te da e upravo oni biti na tim izborima ona alternativa kojoj e svoj glas dati, ve sada od komunista prevareni hrvatski narod. To se ipak nije dogodilo, kako su si zamiljali, ve neto neoekivano i za njih poraavajue - dogodilo se udo. Na hrvatskoj politikoj sceni dogodio se, kako ve rekoh neoekivani preokret. Budia,
~ 70 ~

sa dijelom svojih haeselesovaca beskompromisno i uz veliku cijenu, gubljenja desetak zastupnika, naputa komuniste, mislei tako da se okorjeli komunista Raan nee snai, te da su prijevremeni izbori neizbjeni. Ali, ne lezi vrae, za Budiu opet nastupaju crni dani, pa tako, indirektno, i za alijanae kojima je Raan pobrkao sve raune i produljio vrijeme za ustolienje, a samim tim inom izloio javnom linu, jer je hrvatskom narodu ve puna kapa - jednih i drugih, ali ipak mu je ostalo dosta vremena da proitaju spasonosnu Alijansu i na predstojeim izborima zaustave Crvene kmere - jedne i druge provijencije. Daj Boe da se to i dogodi, jer bolje je za jedno kratko vrijeme trpjeti i crvenog Raana nego da nam se, za neko dulje vrijeme, na vrat popnu Crveni masoni, te nas, nakon to stvore treu Hrvatsku, iz nje iskrcaju i utovare (ukrcaju) u TREU Jugoslaviju, a to im je, na kraju krajeva i glavni cilj. Jo se ne znaju tona imena iz popisa Alenijaa, ali ona koja se znaju govore dosta sama za sebe. Svi su redom iz tkz. Korulanske Praxisove kole iz sedamdesetih godina prolog stoljea, kojima su se jo pridruili i neki mlai nezadovoljnici sa hrvatskom stvarnou, jer su ih tako odgojili i odgajali njihovi partizanski oevi, da u Tumanovom establimentu nemaju to traiti, jer njihovo je mjesto tamo negdje drugdje gdje se rije hrvatski malo upotrebljava. Dodajmo jo ovomu, da im je u tome dosta doprinio upravo njihov lan - brbljavi dr. . Puhovski koji je, urei se da se im prije popne na politiki dravni tron, prerano izbrbljao i tako medvjeom uslugom usluio svoje istomiljenike. Doslovce je rekao: Hrvatska ima veliki intelektualni potencijal i upravo je sada idealno vrijeme za sve graane hrvatske da nam daju svoje povjerenje, mislei dakako na skoranje prijevremene izbore. Do prijevremenih izbora, na alost, nee doi pa je ovo idealna prigoda da ju Hrvati racionalno iskoriste i svoja razmiljanja usmjere prema internacionalistima, crvenim masonima, koji su, uz komuniste, daleko opasniji i pogubniji za opstojnost hrvatske drave. U svom programu oni nemaju poimanja - nacionalnog, ve samo internacionalno, a rijetko upotrebljavaju i pojam graanski, jer i ovom pojmu dodaju prefiks (malo) graanski i sve tako redom od a do intelektualno bombardiraju neuki hrvatski puk.

~ 71 ~

Ivo Matanovi

I za kraj, dozvolite mi dragi itatelji, da Vas upozorim da ALENIJAI, u sprezi sa komunistima, pripremaju intelektualnu agresiju na Hrvatsku, kojoj se moramo svim silnicama hrvatskog uma oduprijeti, jer ona e, jo jednom vas upozoravam, biti daleko vea i dugoronija, pogubnija za sve Hrvate i Hrvatsku, nego to je bila srpska 1991. godine, a koju smo, uz Boju pomo tako uspjeno dotukli. Takova nam je sudbina da se na vek obraunavamo sa izdajicama, pa se ponadajmo da emo i ovog puta smoi snage da odstranimo kukolj od ita.

EKSKLUZIVNO IZ CAPE TOWNA

Pie: eljko KRUELJ Veernji list, 26. 02. 1998.

NE ELIM vIE UTJETI: BRITANSKo IZRUENJE HRvATA TITovIM PARTIZANIMA NEoPRoSTIv JE ZLoIN

Bernard OSullivan bio je 1945. asnik britanske vojske koji je izvrio zapovijed da kod austrijskog Radstadta izrui hrvatske vojnike Titovim partizanima Junoafriki The Sunday Independent nedavno je objavio tekst o Bernardu OSullivanu, umirovljenom odvjetniku iz Cape Towna, koji je izjavio da je nesvjesni sukrivac ratnog zloina koji se dogodio prije pedesetak godina na tadanjoj austrijsko - jugoslavenskoj granici. To dramatino svjedoanstvo o okolnostima koje su ga, kao maladog asnika britanske vojske, prisilile da odvede u smrt poveu skupinu hrvatski vojnika, uglavnom domobrana, bilo je razlog da ga ovih dana potraimo u Junoafrikoj Republici. U tome nam je pomogao i Tvrtko Mursalo, hrvatski veleposlanik u Pretoriji, koji je s njim ve due vrijeme u kontaktu. Ispostvilo se, tovie, da OSullivana poznaje i dio Hrvata iz Cape Towna, jer ponekad prisustvuje nedjeljnoj misi u njihovoj crkvi. OSullivanov ratni put Bernard OSullivan stanuje u Bantry Bayju, jednom od najljepih obalnih dijelova Cape Towna, gdje je i roen prije punih 80 godina. Drugi svjetski rat doekao je kao student, svjestan nakaradnosti nacistike ideologije. To ga je i navelo da se pridrui netom stvorenoj Junoafrikoj vojsci, no nakon to je 1940. vei dio njegove regimente pao u njemako zarobljenitvo, ukljuio se u britanske postrojbe. Proao je nekoliko bojita, a potkraj
~ 72 ~ ~ 73 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

rata dospio je u Italiju. Otuda je poetkom svibnja 1945., kao obavjetajni porunik u 64. antitenkovskoj regimenti 78. pjeake divizije Osme armije, dospio u Austriju, gdje su se slijevale beskrajne kolone izbjeglica, meu njima i mnotvo Hrvata. Dana 24. svibnja dobio je zapovijed da na elu jedne postrojbe, kojoj je bilo prikljueno i 40 britanskih kamiona, na lokaciji oznaenoj na vojnikom zemljovidu pokupi oko 900 hrvatskih vojnika, kao i trojicu generala, i odvede ih u Rosenbach. Ispostavilo se, to OSullivan nije mogao znati, da su ih tamo preuzela Velka garda i odmah ih predala u ruke Titovih partizana. Iz asopisa saznao za likvidaciju Godinu dana kasnije iz amerikog asopisa Life saznao je da veina tih vraenih ratnih zarobljenika odmah likvidirana, a 1986. u poznatoj knjizi Nikolaja Tolstoja Ministar i masakri saznao je i politiku pozadinu te prie o moralnom posrtanju visokih britanskih asnika i politiara. Svoje je svjedoanstvo, ovjereno kod javnog biljenika, odmah poslao u London, no britanski su ga pravosudni organi potpuno ignorirali. Traei Istragu o svim tim traginim zbivanjima, u vie se navrata obraao i britanskim premijerima Majoru i Blairu, takoer bez ikakvog uspjeha. Smisao njegova ivota danas se ogleda upravo u toj pomalo sizifovoj borbi s britanskim establishmentom, koji mu ne eli vratiti nepravedno oduzetu ast. Desetljeima sam radio kao tuilac ili odvjetnik, zakljuuje OSullivan, tako da mi je jasno da je odvoenje hrvatskih vojnika u smrt bez ikakva suenja neoprostiv zloin, suprotan svim onim idealima koji su proklamirani u borbi protiv nacizma. Upravo zato ne elim utjeti, iako sam svjestan da mi vrijeme sve vie izmie. Prljavi rat nakon rata Gospodin OSullivan je, prema vlastitim rijeima, ve dvadeset godina rastavljen, a sin i ki odavno su se preselili u Australiju i na Novi Zeland. Veernjakov se novinar dva puta susreo s njim u hotelu President,
~ 74 ~

kojom prilikom je dobio na uvid dijelove njegove pozamane korespodencije, kao i kopije nekih hrvatskoj javnosti manje poznatih britanskih knjiga i dokumenata o Bleiburkom masakru. Zdravstveno stanje toga kljunog, moda i posljednjeg, svjedoka onoga to je meu Tolstoyevim istomiljenicima nazvao britanskom izdajom danas nije zadovoljavajue. Na njega je presudan trag ostavila teka operacija srca, nakon koje je, kae, prisiljen ivjeti uza aku sedativa dnevno i uz rigoroznu dijetnu hranu, bez pomisli na ikakvo pie. Lako se umara, tako da vei dio dana provodi spavajui, na trenutke se i teko prisjea pojedinih detalja svoje prie. Ipak, njegov je iskaz uvjerljiv i injenino dokaziv, pa uporno trai da ga ispita i neka neutralna meunarodna komisija, po mogunosti iz Meunarodnog suda pravde u Strasbourgu, koja bi napokon okonala polemike oko toga prljavog rata nakon rata.

~ 75 ~

FERAL O MATANOVIU

FERALov TRAJK MATER!


trajk eljezniara je ustvari trajk protiv hrvatskog naroda, a samim time eljezniari trajkaju protiv sebe samih.
Ivo Matanovi u Hrvatskom obzoru

Ivo Matanovi - Zadar Narodni list, 15. kolovoza

FINGIRANIM dRAvNIM UdARoM PRodULJILI vLAdAvINU

FERALovA HEREZA GANZA


Jest, gospoo zastupnice, priest je sastavni dio misnog obreda, ali samo za one vjernike koji se redovito prije priesti ispovijedaju. Vi o tome u svom uenju niste nita rekli, pa smatram da je preuzvieni nadbiskup Oblak pravilno postupio.
Ivo Matanovi o sluaju iz Paga, gdje je nadbiskup Oblak odbio priestiti zastupnicu HSLS-a Terezu Ganzu - Aras zbog navodnog divljeg braka, u Slobodnoj Dalmaciji.

Novo - stari primjer, komunistiki Jack, drug Ivica Raan, da bi se uvrstio na vlasti i u njoj ostao do kraja svog mandata, iskoristio je, a potom i izveo svojevrsni lani dravni udar protiv samog sebe te tako, opet, po ne znam koji puta, prevario hrvatski narod i nametnuo mu se kao tobonji spasitelj. Svata! Izveo je to vrlo lukavo. Najprije je natjerao poslunog i pijanog Bandia da se pospe pepelom i da privremeno odstupi s mjesta gradonaelnika, kako bi se stvorila politika kriza u gradu Zagrebu - u narodu poznata pijanika zagrebaka kriza. Zamiljeno-uinjeno, ali bez velikog odjeka, jer i s ovom farsom nije uspio isprovocirati Budiu koji mu je, od samog poetka suivota s njime, bio rak rana i problem broj jedan, kako da ga se, nakon to se ustolii, rijei. Zato mu nije trebalo puno vremena ekati pa da u parlament podmetne drugu podmetaljku. Podmetnuo je Hrvatskom saboru glasovanje o Krkom za koju mu je trebala dvotreinska veina, a koju on nije imao, jer razjedinjeni HSLS to nije mogao osigurati. I, eto, tako vam je na crveni maioniar jo jednom nadigrao prepametne liberale i nakon to ih je dobro proistio, otarasio ih se za sva vremena. Dakako, slijedila je potom tobonja i njegova ostavka, koju je odmah predao svom trabantu Mesiu koji je, ovaj potonji, jo i ranije u Budii vidio svog glavnog neprijatelja i rivala za mjesto poglavara drave. Osim toga, Mesi nije imao drugog izlaza, nego da za premijera imenuje ponovno starog - novog druga Raana i da tim inom vrati dug iz predizbornih vremena kada mu je, ako bude izabran za poglavara drave, vrsto obeao da e mu pomoi detumanizirati hrvatsku nacionalnu dravu te od nacionalne stvoriti graansku Hrvatsku u kojoj e obojica imati svoje mjesto. to
~ 77 ~

FERALovA CRKvENA NIT


Nije vama, gospoo Ganza - Aras, ni do kakve priesti, nego do stranake promidbe. Liberalna lukavost je oita, ali i u Crkvi njihovi dostojanstvenici znaju svoj posao.
Ivo Matanovi u Slobodnoj Dalmaciji

~ 76 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

rekoe, ne porekoe! Obojica se iz petnih ila napinju kao svoje obeanje pretvoriti u djelo. Nije zgorega da jo jednom ujemo Mesiev biser: Bit u predsjednik graanin svih graana Hrvatske. Ovaj banalizam, kojeg svakodnevno ujemo preko dalekovidnice i ostalih elektronskih medija - ne samo da iritira dravotvorne Hrvate, ve im ide na neku stvar ovo papagajsko ponavljanje. Pojasnit u. Samo one drave koje u svom nacionalnom sastavu nemaju autohtonu nacionalnu natpolovinu veinu, mogu se, donekle, nazivati i kao graanska drava (komunistiki sublimat za poimanje graanskog drutva), a sve druge drave nazivaju se po svom nacionalnom imenu, kojemu se, u pravilu, prilagouju i toponomastika i svo drugo relevantno nacionalno nazivlje. Svjesni su toga i nai izabranici pa su se i zbog toga udruili u tandem, kako bi lake mogli denacionalizirati hrvatski duh. Na vrli predsjednik i samo njegov premijer, drug Raan, izgleda da su zaboravili na zadnje popise stanovnitva (1991. i 2000.) u kojima, brojkom i slovima pie, da u hrvatskoj dravi ivi preko 85% Hrvata, a samo 15% ostalih - recimo tzv. graana Hrvatske. Dakle, predsjednik Mesi i premijer Raan su predsjednici samo onoj manjoj skupini od 15% - koji se, uvjetno reeno, mogu nazivati i graani. Kad to, ak, samo ele - da budu predsjednici graani, zato im to onda treba osporavati, jer to je njihovo ustavno i demokratsko pravo da se deklariraju onda kako to ele? Naprotiv, to to su prijevarom postali i predsjednici svekolikog hrvatskog puanstva, nitko im, pa ni Ustav, ne daje za pravo da prekrtavaju cjelokupnu naciju i trpaju sa sobom u isti ko - ko internacionale ili ti Alijansu Crvenih kmera. Izmeu jednih i drugih (Hrvata i tzv. graana) nema simbioze, pa je vrijeme da Hrvati ve jednom shvate to je to, te da se pri glasovanju na izborima znaju opredijeliti, odnosno znaju razluiti ito od kukolja. Onima, pak, kojima je kukolj jo uvijek sladak i ukusan, neka ga nesmetano i dalje konzumiraju. Nemojmo im to osporavati jer i kukolj je hrana, vele mi neki, i vrlo probavljiva za neka stvorenja. Treba im umjesto svakog sukoba uljudbeno odgovoriti s: Dobar tek! I jo malo ale: neka svatko kusa svoju hranu koju si je sam pripremio.
~ 78 ~

21227 PRIMORSKI DOLAC ZAGREBAKOM NADBISKUPU BOZANIU Kaptol ZAGREB

Predmet: Zahvala zagrebakom nadbiskupu za uspjean povratak komunizma u Hvatsku Gospodine nadbiskupe! Jednu jedinu estitku u povodu tako uspjene pobjede komunista u Hrvatskoj odluio sam poslati jedino Vama, ovjeku do kraja za to zaslunu. Svaka ast. Odsad e vam lijepo pristajati crvena boja na ionako nesretnoj bezlinosti. Ljude poput Vas, partizanskih zasada, s mnotvo zastavica u svim depovima, socijaliziranih na nacionalnome, smuenih kad treba biti Hrvat, Katolik i ovijek, hvalit e do neba prebojeni lenjinisti, masonisti svih boja i ljudi suvremene Europe. Nee Vas zaboraviti ni njean pogled velike gubernatorice gospoe Montgomeri. Ni njezina mua, naravno. Zaboravit e Vas jedino Hrvati i Katolici. Trebali ste im biti Nadbiskup, Vi ste im veliko Nita. A tu ste upravo da bi vas, po cijenu europskog prezira, upravo voljeli Hrvati i Katolici. Ako to niste sami znali trebali ste slijediti uhodan put mnotva vaih prethodnika. Kad bi ste znali i razumjeli to ste uinili i kad bi ste mogli shvatiti posljedice svoje bezlinosti, zamolili biste Papu da Vas premjesti. Vi to, naravno, neete uiniti, jer e Vam odsad ministrirati kumrovani, a lemoznu kupiti soroevci. Ipak ete biti kanjeni: narod komu ste nadbiskup nee vas nikad voljeti. Dosad sam Kaptol sretao s najdubljim potovanjem, sada potpuno beutno, bez trunka ljubavi i privrenosti. Tako e dugo biti. Fra Ante avka

~ 79 ~

Svjedok naeg vremena

GRAD JE VLASNIK KNJINICE, A ZA PEHARA VAI: VEI KONJA GDJE TI GAZDA KAE (2)

ARAS LAE KAd KAE dA SE BAJLo NIJE PRIJE JAvIo, NEGo TEK SAdA KAd BRod ToNE!

udbake komisije koje su nas pratile, a tebi su tvoj ivot doveli do ruba. Drago mi je da si u tim trenutcima utjehu traio u mojoj obitelji i naao si je. Barba Davor je bio najdrai gost i prijatelj mojoj djeci, a kasnije i mom unuku. Mnogi tvoji prijatelji tada te nisu htjeli ni pozdraviti. Vjerujem i kad se u politici ne budemo slagali i kad se radi politike budemo svaali, nae prijateljstvo nee biti upitno. Ne bih se javio na tvoj intervju da nisi izrekao jednu veliku la, a to je: zato se Bajlo nije prije javio nego sada kad brod tone. Toj tvojoj velikoj lai ne prepisujem zloestou ve vjerojatno sklerozu. Uostalom, u tvojim godinama ima potpuno pravo na sklerozu. Dragi Davore, izgleda da taj dar Boji, bar za sada je kod mene manje izraen pa u te podsjetiti na istinu. Ve tamo 1994. godine zajedniki smo pokuali dr. Tumanu skrenuti pozornost na neke pojave koje su i tada bile oite i bile nagovjetaj onoga to e se kasnije dogoditi. Tono je da smo morali biti oprezni, jer kako si ti rekao: Sova (tako si volio zvati naeg Predsjednika) e nam zakrenuti vratom. U tim materijalima koje smo skupa sastavljali spominje se Tehnika kola, Tustica, Adria, Poliklinika, Bagat, klanovi, pretvorba, plemenske veze, lopovi, karijerizam, itd. Ako ti te materijale vie nema, doi kod mene pa se uvjeri. Tko su hrvatski etnici? Je li vidi da si obmanuo javnost i na moj raun izrekao la? Meutim, u dosadanjim razgovorima bili smo uvijek na istim pozicijama i jednako otri. Uoi odlaska na operaciju srca bio si kod mene u kancelariji i u razgovoru sa mnom izrazio si ogorenje prema pojavama u naem zadarskom HDZ-u, ali nisi tedio ni naeg Predsjednika ni njegovu obitelj. A to si sve rekao na raun Canjuge i Paalia! I sada vidi! U tvom intervjuu Paalia hvali, a mene kudi. Lijepo nema to! Zamolio bih te da ode u Znanstvenu knjinicu i proita sve to sam izrekao prije nego to je brod potonuo na raun hadezeove vlasti u posljednjih nekoliko godina. Najotriji sam bio kad sam rekao da je naa vlast

Dragi prijatelju, ni u snu nisam mislio da emo na ovaj nain raspravljati o mom lanku tiskanom u Narodnom listu, jer zato nije bilo nikakvog razloga. Pitam se koji su zapravo bili tvoji motivi? Prije nego to je lanak bio objavljen u Narodnom listu ja sam ti ga dva puta proitao i uporko i u isto. Smatrao sam da je to normalno i potrebito jer smo se uvijek konzultirali kao dva stara prijatelja i traili miljenje ili podrku. Proitavi moj lanak ti si se sloio da sam iznio istinu o stanju u HDZ-u, a jedina tvoja zamjerka je bila: Ja za sada ne bi spominjao imena. Ja sam ti odgovorio: Davore, ostani onakav kakvog te poznajem cijeli ivot, spomenut u ona imena koja su nau stranku koristila za osobne, a ne za ope probitke. Dobro, uini kako misli da je najbolje, odgovorio si mi. Na neke dijelove lanka grohotom si se nasmijao. Prva tvoja javna izjava u Slobodnoj Dalmaciji o mom lanku kao to si i meni rekao. Tvoj intervjuu u Narodnom listu polazi od konstatacije da u lanku ima dosta istine. Meutim, traei bar jednu istinu koju e spomenuti u intervjuu nisam naao ni i od istine, sve same zamjerke. Zato? Takve zamjerke prosipa i po Kalelargi, to ti jako zamjeram. Ljudi te sluaju u udu, pa meni prenose s pripomenom evo ti tvog starog prijatelja. Ja se nadam da takve gluposti koje ti sada ini nee biti uzrokom prekida naeg dugogodinjeg prijateljstva. Mi smo bili dobri prijatelji u ona huda vremena, kada nas je biva partija proganjala od malih nogu, najprije optuivi nas za grijehe naih roditelja, a zatim radi nae ljubavi prema Hrvatskoj. Davala nam je otkaze, uzimala pasoe, stvarala
~ 80 ~

~ 81 ~

Ivo Matanovi

uspjeno obraunala sa etnicima, ali su hrvatski etnici (tako sam nazvao lopove) uz pomo ba nae vlasti pokrali Hrvatsku. Dobro zna da gotovo tri godine nisam bio ni na jednoj manifestaciji HDZ-a. Jednom si me pitao: Jesi li ti uope jo lan HDZ-a? Odgovorio sam ti: Nego to, ali ekam da se naa stranka obrauna s lopovima, pa u opet biti aktivan, a dotle ne elim da me ljudi svrstavaju meu lopove. Svoje neslaganje s politikom HDZ-a izraavao sam i na taj nain to ve dugo nisam htio otii na sastanke Kluba vijenika Zadarske upanije. Pred godinu dana, radi mog lanka u Zadarskom listu, upanijski odbor HDZ-a donio je odluku, a kasnije odustao, o pokretanju stegovnog postupka protiv mene. Prema tome, dragi moj Davore, nisam nezadovoljan naom strankom tek od izbornog poraza. Neu raspravljati o drugim tvojim zamjerkama, jer smatram da ima pravo slagati se ili ne slagati sa mojim stavovima, ali ne mogu preutjeti la, iako bih volio da su nam stavovi isti kao to su i do sada bili. Ne tie me se to o mom lanku misli gospodin Ivo Matanovi, zato mu nisam ni odgovorio. Njegovi Labradori i Vrane i ne znam to ne, su bijeli mievi koji se njemu esto priinjavaju. O Malti neu rei nita loe, ako utvrdim da je strunjak iz piritijere, a sluga od karijere. Korona pak kae da sam ja u HDZ-u primao komunistiki otpad. To nije tono! U naem kolskom centru upisivao sam u HDZ asne profesore kao gospodina Prgina, gospodina Pinjatelu, gospodina Banena i dr., a da nisam upisivao otpad potvrujem time to gospodinu Koroni ni u snu ne bih ponudio pristupnicu. Do njihovog miljenja mi nije stalo, ali nisam neosjetljiv na tvoja razmiljanja. S potovanjem, tvoj prijatelj Eduard Bajlo, prof. (Narodni list, 9. oujka 2000.)

ETVRTI URBICID ZADRA (3)

Pie: Ivo Matanovi Slobodna Dalmacija, 18. veljae 2003.

HdZ NIJE SMIo PoBIJEdITI

Oekivali smo da se dvoje Spliana, nakon to su naili na otru kritiku Zadrana, ispriaju Zadranima, zbog svog tendencioznog prikazivanja Zadrana kao urbicidnog naroda, koji su, nakon stranih osvajaa i ruitelja grada, nastavili i sami ruiti svoj grad. Istine radi, autori istraivai nisu izrijekom to rekli, ali su to doslovce rekli: a posljednje godine strane osvajae zamijenio je HDZ. E, sad, tko je taj HDZ? Jesu li to Marsijanci koji su s neba pali ili su to ipak ovozemaljski ljudi koji su se stjecajem raznih okolnosti nastanili u Zadru i njegovoj okolici pa onda 1990. godine opet, stjecajem okolnosti na demokratskim izborima preuzeli vlast od stranih osvajaa i postali gospodari vlastitog grada. Na alost, morali su ga krvlju braniti i napokon obraniti. Ti ljudi zvali su se Hrvati, a ne hadezeovci. Oni su se organizirali preko jedne partije, hrvatski reenije - stranke, kojoj su jo u pridjev stavili - Hrvatska. Dakle, svojoj stranci pridodali i svoje ime i s tim imenom pobijedili agresora i njihove domae pomagae, pa to je onda u tome problematino? Najvjerojatnije je, po miljenju istraivaa, problem u tome to HDZ nije smio pobijediti i to su s vlasti skinuli svoje bive baje. Kad smo ulazili u polemiku s mr. Suzanom Kunc i Damirom Piliem, nije nam ni na kraj pameti bilo da se struno uputamo u neto to uope ni ne mirie na strunost, a kamoli da egzaktno neto o strunosti dokazujemo to opet nije struno. U polemiku smo uli svjesno, itatelja radi, da ih upozorimo da ne nasjedaju zloestim ljudima koji pokuavaju, po ne znam koji put, obmanuli svekoliko hrvatsko puanstvo i oblatiti Zadrane kako su genocidni koji unitavaju vlastiti narod (prije grad, pa onda narod). Sve smo to iitali iz tekstova gore spomenute gospode, na temu zadarske genocidnosti pa se vie neemo na to osvrtati, jer bilo to da jo kaemo, bilo bi deplasirano.
~ 83 ~

~ 82 ~

Ivo Matanovi

Ipak emo, opet itatelja radi, jo neto rei o veleumnosti istraivaa pa emo vam citirati jo jedan njihov biser: Veliina uzoraka ponajprije ovisi o sloenosti i varijabilnosti pojave koja je predmet istraivanja te o potrebnoj preciznosti rezultata. Kako ni jedan od nas nije strunjak za hrvatski jezik, obratili smo se strunjacima za hrvatski jezik - da nam tekst splitskih veleumnika prevedu s hrvatskog na hrvatski i na nae iznenaenje dobili smo vrlo duhovit odgovor. Pa to vam je barem jednostavno. Presloite rijei od otraga i dobit ete isto znaenje. I zaista, odmah smo se u to uvjerili i dobili i drugi odgovor, koji zapravo nismo traili. Radi se, u ovom sluaju, o kukavijem jajetu koje splitski veleueni metodolozi podmeu Zadranima kako bi i u njemu neto, prije izbora, uiarili. I na kraju, zahvaljujmo se splitskim metodolozima na savjetima, kako da uimo iitavati tekstove iz metodologije. I mi za njih imamo jedan savjet. Kad budu opet pisali neto o Zadru i Zadranima, neka ne zaborave u svoj tekst uvrstiti jo jedan sufiks cid, recimo da na njega prilijepe prefiks Croato, moda bi s tom dopunom jo vie uvrstili svoj poloaj kod poslodavaca, a vjerojatno napisali jo koju knjigu na temu Croatocidije.

HRVATI OPET MORAJU PLAATI ONO TO SU SAMI IZABRALI

Pie: Ivo Matanovi - Zadar 2. sijenja 2001. u Zadarskom listu i Slobodnoj Dalmaciji

oBLJETNICA ESToJANUARSKE I TREESIJEANJSKE dIKTATURE

Ovih dana nai jugonostalgiari proslavit e 71. godinjicu estojanuarske diktature, a kako od pouzdanih izvora doznajemo njima e se pridruiti i neojugovii koji e proslaviti svoju prvu obljetnicu, popularno nazvanu, treesijeanjska. Istina, oni (neojugovii) ju ne zovu obljetnicom diktature, ali zato imaju neto sofisticiraniji izraz (Slavko Lini) obljetnica stege ili prava stegovna obljetnica. I jedna i druga, kako vidite, nisu jubilarne, pa ete se upitati zato e se ona ipak obiljeiti ili bolje reeno zato ih treba obiljeiti? Prije nego ujete obrazloenje, neto o estojanuarskoj (1929.) Aleksandrovoj diktaturi. Prvo ujedinjenje Hrvata sa Srbima dogodilo se 1918. g. Tada se tkz. zajednika drava formalno zvala drava Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a ustvari je bila proirena Garaaninova velika Srbija, pa kako ona ni kao takova nije mogla opstati, kralj Aleksandar Karaorevi proglaava diktaturu, odnosno suspendira ustav, a odmah iza toga odigrava se druga igra. General Petar ivkovi, na prijedlog, a koga drugog nego opet Hrvata, proglaava Jugoslaviju. I tada je nastala sintagma estojanuarska diktatura. Pitate se, pa kakove sad to ima veze, ova treosijeanjska (itaj dalje januarska) sa onom koja se dogodila prije 70 godina. Recimo to odmah - itekako ima. Ona prva dogodila se u reiji skupina hrvatskih intelektualaca koju je predvodio dr. Ante Trumbi, a ova druga dogodila se, takoer, u reiji Hrvata neojugovia, pa nije sluajno da je zagrebaki Summit Balkanskih zemalja odran upravo u Zagrebu i to opet sve sa eljom Francuza i Engleza da se stvori neka trea Jugoslavija. Dakle, nije se dogodila nikakova sluajna koincidencija, ve je to kontinuirani proces na zapadnoj strani

~ 84 ~

~ 85 ~

Ivo Matanovi

Balkana pa je i zbog toga potrebito hrvatsko puanstvo stalno upozoravati na tu opasnost koja nad Hrvatima i Hrvatskoj vie od 150 godina visi kao Damaklov ma. Ipak, vratimo se jo malo na elaboriranje ove najnovije treojanuarske diktature. Slubeno se ona, naravno, ne zove tako, ali zbog isitavanja tekstova i sluanja govornika - aktera vladajue garniture ili, budimo iskreni, samo govornika SDP-eovaca, tada to ime treojanuarska nametnulo samo od sebe, a jedan od njih, drug Lini, to je i izrekom rekao, da je minula godina bila godina stege i da e to morati ostati, kako on veli, jo za neko vrijeme. Dok ovo piem sluam kako nam na vrli predsjednik preko dalekovidnice obrazlae tobonji pripremani atentat na njega i drugove oko njega i to sve u maniri, samo njemu svojstvenom - puno reeno a nita doreeno. Odmah je bilo jasno da se ne radi o nikakvom atentatu niti o bilo kakvoj pobuni u vojsci i policiji ve u scenariju iz Pantovaka i Banskih dvora sa kojima nas ele zabavljati, skreui tako pozornost puanstva s vanih i za ivot neophodnih stvari, na neto to, dodue, golica itatelja, ali su za ivot nebitne, a pogotovo ako se radi o istim izmiljotinama i najbanalnijim laima. Ne budimo naivni, dragi itatelji, ve dobro otvorimo oi na predstojeim izborima, pa makar se oni zvali i lokalni, jer samo tako moemo se oduprijeti najezdi Crvenih Kmera, a dotle sluajmo najavu daljnih poskupljenja, otputanja radnika, fingirane svae na politikoj sceni itd., itd to ete, sve se plaa, pa e tko i Hrvati i ovoga puta morati platiti ono to su si sami izabrali - treosijeanjsku diktaturu. Ipak, ponadajmo se, sve je prolazno pa e tako biti i sa naim Crvenim kmerima. Diktatura se samo s diktaturom rui, a mi Hrvati uz to jo imamo i skoranje izbore - samo pamet u glavu!

Ivo Matanovi, Zadar 25. 04. 2002. Fokus

HRvATI voLE KAd IH dRAvA PLJAKA

Opljakanu Rijeku banku pljakai ele obetetiti na nain dosad nezabiljeen u svijetu - transakcijom lanih i nevrijednih papira (mjenice i dionice spadaju u lani papir). Pokuat u to objasniti pukim rjenikom: prvo su domai lopovi, u sprezi sa stranim lopovima, raznim tatskim transakcijama iz Rijeke banke iznijeli van vie od stotinu milijuna eura, ili dolara svejedno, u keu, a potom, kad su ipak otkriveni, umjesto novca banci su vratili - lani i nevrijedni papir. Pitam jednoga mog prijatelja, dobroga poznavatelja bankarskog poslovanja, je li to mogue? Odgovorio je kako je to u nas ve dobro uhodana praksa jo iz prolog komunistikog reima. Ranije se to radilo ak i uz znanje pojedinih komunistikih glaveina. Uvijek kad su trebali sagraditi neku politiku tvornicu, komunisti su jednostavno fiktivnim kreditiranjem i nevrijednim papirima financirali tvornicu, zatim pobrali politike poene te dalje, iz odobrene im investicijske mase (pranjem novca) uzeli dio i za sebe. esto puta i ne tako male iznose. Oit primjer za to je i iz sedamdesetih godina - Laze Vraaria - koji je na taj nain opljakao dravu, opet svoju vlastitu, za vie od pet milijardi dolara. Da, dobro ste proitali, upravo toliko. Pitate se, a to je bilo sa novo otvorenim tvornicama? Gotovo, nita. Mahom su zavravale u steaju. Primjer iz Obrovca najeklatantniji je primjer kako se to maherski radilo, a to je poslije, nakon devedesetih, posluio kao primjer onim istim recikliranim komunistima da rade prljave rabote, na raun svog vlastitog naroda. Kad to kaem ne mislim samo na sada vladajue, ve na one iz HDZ-a i prije njih. Uvijek je, uglavnom, rije o komunistima, ma kako se oni u danom trenutku nazivali. Ne treba nam mnogo mudrosti i pameti da se oni na vrijeme otkriju - samo treba dobre volje i dravne kontrole koje, naalost, u nas uope nema. Sve se vrti u istome krugu. Devedesetih godina, kada su komunisti izgubili izbore, brzo su se prestrojili i ukrcali u sve tadanje dravne strukture tamo gdje se odluuje, pa je tako ispalo, da je HDZ otpoeo s pljakom. Da to je tono, samo i ovoga puta opet su to bili prijanji komunisti koji su se
~ 87 ~

~ 86 ~

Ivo Matanovi

potajice ukrcali u HDZ a kako su bili dobro izverzirani tijekom 45 godina svoje vladavine, nije im bilo teko nastaviti gdje su stali 1999., a dokad? Sve dotad dok im naivni Hrvati budu davali glasove! Svoj vlastiti narod drava, nakon to ga opljaka, umiruje tobonjim stranim ulaganjima. Ovoga puta bijes naroda umjetno su ugasili nekom mesijanskom bankom iz Austrije. Valjda da se vlasti ne dosjete, promijenili su njemaku banku austrijskom. U ovom sluaju irelevantno je ija je banka, ali je itekako vano i iritantno da jedna i druga (njemaka i austrijska) rade po istoj metodologiji - u sprezi s dravom kojom pljakaju a ne primjerice da se kupovne transakcije obavljaju neposredno s bankama koje kupuju. Vrlo je zanimljiva velikodunost banke iz Munchena koja je vratila (darovala Hrvatskoj, odnosno banci u Rijeci 60 posto dionica, a zatim izrazila elju da tu istu banku ponovno kupi i dokapitalizira). udno, zar ne? Odmah zatim, kao iz vedra neba, pojavljuje se austrijska banka koja upada u Rijeku banku kao strvinar i kupuje neto to je jo nominalno veinsko vlasnitvo njemake banke i tu se zatvara zaarani krug a da se hrvatskim poreznim obveznicima nije nita objasnilo - gdje je ispario onih sto milijuna eura koje e oni morati podmiriti iz svojega depa? Zanimljivo je i zauujue da Hrvatima, koji sve to plaaju, nije glavni problem pljaka njihove imovine i rasprodaja nekretnina strancima u bescijenje, primjerice zemlje i drugih stratekih resursa to im je u miraz dragi Bog ostavio, ve ih vie zanima tko e biti na elu neke stranke ili pak ko e ih vie zabavljati, pa nije nikakvo udo to su za predsjednika izabrali folk zabavljaa Mesia. Moda e na sljedeim izborima to biti gospodin Miroslav Ili iz Beograda? Ve smo ga vidjeli u Zagrebu - vjerojatno sreuje pitanje domovnice. I dok tako Hrvati razmiljaju, njihovi im politiki idoli duboko zadiru u dep i to tako umilno da im za sve to i pljeu i nagrauju svojim ih glasovima na izborima. Ironija je ovo, dragi itatelji, koje nema nigdje u svijetu. Zavrit u porukom kako se hrvatski komunisti za ostanak na vlasti ne trebaju mnogo brinuti jer to za njih tako uspjeno radi HDZ i, rekao bih, cijeli tzv. Hrvatski blok. Zato dragi komunisti, ne posustajte, svi su vam hrvatski depovi irom otvoreni i pri ruci. Svim ostalim Hrvatima - antikomunistima - poruujem pak da se mane krunice i oenaa ve da svoju molitvu usmjere u drugom pravcu - da im Bog to prije poalje vie dobro obrazovanih psihijatara i psihologa jer im je mentalni sklop potpuno blokiran.
~ 88 ~

HRVATSKA U KOZMETIKOM SALONU LUSTRACIJE

Pie: Vinko Srhoj Narodni list, 30. sijenja 1998.

ZAMEo IH vJETAR PoMIRBE


Ovih dana Hrvatsku zapljuskuje val novo - starih ideja o ienju od grijehova prolosti uvodei u opticaj tajanstveni pojam lustracije. Svi govore o lustraciji kao da se radi o hitu dana, a ne zakanjeloj ideji koja vie nema puno smisla ni naina zaivljavanja. Podvrgavanje ispitu savjesti pojedinaca u nekom drutvu, to lustracija izvorno znai, ne moe se provoditi u trenutku kada su ti pojedinci duboko utkani u novo tkivo, jer bi njihovo kirurko odstranjivanje iz drutvenog tijela u kojem zakorijenjeni parazitiraju, neminovno znailo i njihovu smrt. No, uvijek treba obratiti panju na to tko neto predlae kako bi se, mimo (ne)opravdanosti prijedloga, uoili motivi zato ba sada i komu jedan nadasve potrebit zakon ba treba. Prijedlog da se u 1998. godinu krene s identifikacijom crvenih mangupa u naom redovima iniciran je od onih koji su svoju grlatost i do sada koristili kako bi politiku neprovedivost svojih ideja usklaivali s redovito nemogue odabranim timingom i retorikom koja iritira svojim nekonstruktivnim radikalizmom. Pogaate, rije je o apievim pravaima, stranci koja je svoj neuspjeh kod biraa obilno nadoknaivala uspjehom u dravno kontroliranim medijima i sekundiranjem kod onih prijedloga koji su poticani iz HDZ-a. Dajui vjetar u njedra ideji koju je nedavno i sam predsjednik Tuman iznio pronalazei krivce za sve hrvatske neuspjehe meu zaahurenim komunistima koji i dalje rade na restauraciji propalog socijalizma, api se jo jednom iskazao kao dobar sekundant vlasti, onaj koji joj ita misli i u radikalnoj formi iznosi ono to ova stavlja izmeu umivenih redaka. grijeh struktura kojim je nadbiskup Bozani izazvao oduevljenje svekolike javnosti, Tuman je preveo u grijehe komunista od kojih se drutvo jo nije oistilo i koji stalno koe i unazauju Hrvatsku. Strah od crvenih, stvarnih ili izmiljenih, zapravo je strah vladajue stranke od sve jaeg SDP-a u trenutku kada ni jedna druga oporbena stranka na politikom
~ 89 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

obzorju ne predstavlja stvarnu prijetnju monopolu HDZ-a. No, nadbiskup Bozani je bio jasan. Sedmogodinji teaj Grijeh struktura koji spominje ponajprije je grijeh vlasti, a ne fantoma komunistike prolosti, osim ako ne mislimo na one povijesne hipotekarnike koji su se snali u novim uvjetima i potajno, ulanjivanjem u HDZ, njih sedamdesetak tisua SKH-ovaca, ve oko 1990. osigurali kontinuitet komunizma s nacionalistikim licem. Uostalom, za promatraa s inozemnog vidikovca, izbor negdanjeg politikog kadrovika iz Generaltaba JNA za demokratskog predsjednika nove Hrvatske, bez obzira na njegovo razilaenje s ondanjim particijama, dokaz je u najmanju ruku sumnjive tranzicije u postkomunizam kamo Hrvatsku vode oni koji su odgajani i slubovali u strukturama ondanje nedemokratske vlasti. Takvih je u vrhovima politikog i gospodarskog ivota danas toliko da ih nikakve lustracije ne bi mogle iskorijeniti. Pritom im treba dodati i one koji su u ovih sedam-osam godina kod njih spekli zanat postajui vei nacionalisti i patrioti od svih koji od stoljea sedmog sanjaju hrvatski san. Takvi su na brzom sedmogodinjem teaju iz politikog lukavstva nadmaili sve svoje prethodnike koji su iz koljena koljeno prenosili plam hrvatstva i zbog njega doslovce gubili sve, dok su njihovi suvremeni na - sljedovatelji na tom istom hrvatstvu dobili sve to se moe dobiti, ak i u nesklono vrijeme rata i gospodarskog siromatva. Stoga je zakon o lustraciji pria za malu djecu postkomunizma, tj. one koji naivno vjeruju da je upravo sada, nakon prestanka rata, doao trenutak otvaranja fronte prema bivim komunistikim satrapima. Dakako, diskretno im se sugerira kako se ovi danas nalaze u SDP-u i meu Paulettinim ideesovcima, kako ih ima pritajenih u nevladinim udrugama, meu slubenicima Sorosova Otvorenog drutva gdje opstoje komunistiki ideolozi poput arka Puhovskog, ili u HHO-u kojim rukovodi Ivan Zvonimir iak (uzgred ovih dana dobitnik meunarodne nagrade za ljudska prava Dr. Bruno Kreisky), a koji je nakon Oluje na temelju neobinog dokumenta naenog u Krajini proglaen dugogodinjim suradnikom Udbe. Potiui donoenje zakona o lustraciji apiu se pridruio i dr. Zoran Boi u ime Hrvatske udruge rtava ko~ 90 ~

munizma, ime se nedvojbeno htjelo naglasiti u kojem e se smjeru kretati akcija do istrebljenja vaeg ili naeg. Tko ugroava moralnu supstancu Hrvatske? HDZ je, uostalom, na tragu Tumanove pomirbe ustaa i komunista i nastao kao melting pot ove dvije jednako nedemokratske strukture hrvatstva, ali u toj talionici izgarali su uglavnom komunisti i to neki (primjerice zakidanjem steenih mirovinskih prava ili primjenom spomenike damnatio memoriae), dok su ustae poteeni zbog beskrajnih hrvatskih patnji pod komunizmom i nagraivane u strukturama vlasti i dravnih prijatelja. Ideja Maksa Luburia koji je takoer zagovarao partizansko-ustaku pomirbu, time su konano afirmirane u novoj Hrvatskoj koja je, ba kao i luburievskoj strategiji, smiljena kako bi se odijum faizma skinuo s ustatva prikazujui ndehazijska nastojanja u pozitivnom svjetlu dravotvorstva koje nikada nije priznato komunistima. Tko je pritom idealniji zagovornik ovakve pomirdbe, osim neupotrebljivog i ridikuliziranog Schwartza, doli api koji bi lustraciju provodio u jednom smjeru: onom komunista ili esdepeovaca, svejedno. Bleiburg bi time odnio definitivnu pobjedu nad Jasenovcem. No lustracija koja je danas potrebnija Hrvatskoj trebala bi se odnositi na one koji su se tijekom Domovinskog rata, bez obzira kojoj stranci ili ideolokom sustavu pripadali, bogatili na patnjama drugih prisvajajui tijekom pretvorbe dobra stvarana generacijama onih Hrvata, koji ako su ve preivjeli rat, sada dre prosjaki tap u ruci. api - lustrator kako mu to dobronamjerno savjetuje Gojko Bori, umjesto bezizblednog lova na vjetice komunizma, ako mu je ve do morala, trebao bi se pozabaviti poplavom kriminala i prekononih bogaenja koji se izvode pod krinkom velikog patriotizma. Jer, upravo lani patrioti ugroavaju moralnu i materijalnu supstancu Hrvatske, a ne vie tamo neki pritajeni udbai i kosovci kojima nitko ne moe ui u trag, premda su postali otrcanom potapalicom politikih papiga kada god treba svrnuti pogled sa stvarnih problema koje smo u drutvu sami proizveli, na fantome koji nas iz sfere metafizikog zla neprestance ugroavaju i koe.

~ 91 ~

Ivo Matanovi

Kolegina potpora zagovornicima lustracije Kada zadarski prava Alojz Pavlovi iznosi svoje hvale vrijednu lustracijsku ideju HSP-a za udaljavanje sa znaajnih funkcija u drutvu onih koji su bili kosovci i udbai, kao da zaboravlja kako su mnogi suradniki dosijei ljudi koji danas obnaaju i najviu vlast u Hrvatskoj ostali izvan dosega javnosti upravo zbog kompromitantnih detalja o piuniranju i uhoenju i kako je tih suradnika bilo toliko da bi radikalna drutvena istka uzdrmala same temelje sustava. No, sustav vlasti ima naina da to u samoobrani sprijei jer sustari kadrovi preuzeti u nove slube i znaju kako se to radi. Ne misle li valjda pravai da e oni koji bi danas trebali pokrenuti istragu o jueranjem dounitvu to i uiniti okrivljujui sami sebe. S tim u vezi simptomatian je i nedavni govor na Izbornoj skuptini zadarskog HDZ-a u kojem je predsjednik Gradske organizacije ove stranke dr. ivko Kolega, upotrijebio istu vrstu ugrozbenog retorstva kako bi opisao stanje u Zadru. Po njemu protiv lokalnog HDZ-a udruili su se transformirani komunisti u SDP-u u suradnji s petokolonaima u drugim strankama, potom umirovljenicima lanovima bive partije i kao vrhunac svega u to je upregnuta u posljednje vrijeme aktivna mrea UDBE i KOS-a. jednom rijeju crveni vragovi iz one poznate predsjednikove filipike kontra oporbe, u Zadru ponovno mau paklenim trozupcima, a jedini vidioci su za sada u HDZ-u. pronalazei udbae i kosovce u lokalnom SDP-u i HNS-u, ali ne i u HSLS-u koji je u meuvremenu postao koalicijski partner vladajuima, Kolega je reklo bi se pruio potporu zagovornicima lustracije. Jer ako nije tako i ako se slae s, primjerice, ovjekom s dosjeom Vladimirom eksom da pronalaenje mrlja iz prolosti znai razbijanje ideje pomirbe u Hrvata, onda je kao predstavnik stranke koja u rukama dri poluge vlasti suodgovoran to Zadrom mirno etaju progonitelji Hrvata, ljudi koji su se ogrijeili o norme ljudskosti. Ako ve pokree to pitanje duan je izii s imenima, a ne paualnim ocjenama o jaanju kosovsko-udbake sprege u nekim strankama odakle dolaze najtee kritike HDZ-u. Ako to ne uini znait e da se olako razbacuje rijeima bez pokria i da svoju rasklimanu stranaku pouzdanost ne moe graditi na teoriji urote koje nema ili je zapravo i ima: njezino je sjedite u strukturama paranoje odakle se svih ovih godina, promiljeno ili spontano, kuju prie za naivnu djecu postkomunizma o tome da e nam izvan oinske stranke na vlasti zli ljudi dijeliti otrovne bombone koji e nam doi glave.
~ 92 ~

HRVATSKO DRUTVO POLITIKIH UZNIKA IVO MAINA

PRIoPENJE

Najotrije osuujemo napad na kuu gospodina Vladimira tengla, gradonaelnika herojskog Vukovara koji se sino (06. 09. 02.), bacanjem bombe, dogodio u Vukovaru. Iako slubenih izvijea o poinitelju ili poiniteljima jo nema, nije teko pretpostaviti o komu se radi, ali, bez obzira na poinitelje, mi iz Udruge hrvatskih politikih uznika Ivo Maina iz Zadra, kako ve rekosmo, najotrije osuujemo taj in. Tim vie, jer ovaj gnjusni napad na kuu Hrvata u Vukovaru povezujemo i sa nedavnim oruanim napadom Jugo - srpske vojske na mjetane arengrada, odnosno na teritorij Republike Hrvatske koji sve ee prave incidente u Lici - Udbini i Donjem Lapcu, gdje Srbi svakodnevno orgijaju s pjesmama iz albuma - etnikih borbenih pjesama, te na taj nain iritiraju (izazivaju) doseljene Hrvate iz Bosne, kako bi ih se im prije rijeili. Primjeujemo, takoer, da im ova aktualna komunistika vlast u tome u mnogome dosta pomae time, to blagovremeno i na vrijeme, stambeno, ne zbrinjavaju hrvatske prognanike iz Bosne. Primjeujemo, takoer, da ulje na vatru jo posebno dolijevaju srpski vodovi M. uki i M. Pupovac koji, pri obilasku Like, hukaju Srbe, govorei im, da im oni ne mogu puno pomoi, pa ih upuuju, da se svaki ponaosob, obraaju meunarodnim emisarima, koji svakodnevno obilaze Srbe povratnike, istraujui eventualne hrvatske propuste kod zbrinjavanja Srba povratnika. Primjeuje se oigledna naklonjenost meunarodnih lutajuih emisara prema Srbima, pa i zbog toga protestiramo - zato vladajui pred ovom injenicom zatvaraju oi? Zadar, 07. 09. 2002. Ivo Matanovi List, Narodni list, G. Slavonije, Zadarski list

~ 93 ~

Svjedok naeg vremena

HRVATSKO DRUTVO POLITIKIH ZATVORENIKA - RTAVA KOMUNIZMA PODRUNICA ZADAR PRIOPENJE ZA JAVNOST

SLoBodNA dALMACIJA - TRIBINA

pomirdbu, u prvom redu radi nae djece i unuka a poglavito narataja koji e tek doi. Mi smo ionako, da jo jednom podsjetimo, pri kraju svog ivota pa vie nema potrebe da prevremo kosti naih predaka, a jo manje da zavaamo nau vlastitu djecu, unuke pa i one koji e tek doi. Dakako to ne znai da smo mi protiv novog popisa svih rtava Drugog svjetskog rata, naprotiv, mi smo bili ti koji smo predloili da se jednom zauvijek izae sa istinom, ma koliko ona bila bolna, za neke. Znamo i to da su ovo predizborna vremena pa si pa si zastupnici dozvoljavaju malo vie slobode da blebeu kako kome odgovara, ali neka ne zaborave da i mi, koji ih sluamo, nismo blesavi i politiki nepismeni da ne znamo razluiti ito od kukolja. Uvredljivi i vulgarni istupi bivih komunista, sa najvieg mjesta u Hrvatskom saboru, podsjetila nas je da budemo jo budniji, kada su u pitanju komunisti i njihovi trabanti te da upravo nadolazee izbore iskoristimo u svoju korist i, konano, odstranimo sav komunistiki kukolj iz zdravog hrvatskog tkiva. Zato, poruujemo svim Hrvatima da izau svi na izbore i dobro otvore oba oka, kada se budu odluivali za koga e glasati - pa i ono tree Kiklopovo, jer e nam i ono dobro doi. U Zadru, 27. listopada 1999. g. Ivo Matanovi - Zadar

Ovih dana uli smo i gledali preko dalekovidnice neprimjerene i vrlo uvredljive rijei od pojedinih crveno obojenih zastupnika - primjerice od Damira Kaina iz IDS-a te Antuna Vuia i Ninia iz SDP-a, a s u svezi izvjea saborske komisije o rtvama Drugog svjetskog rata i poratnih godina - za vrijeme komunistike vladavine. Rijenik kojim je govorio Damir Kain odgovara onom iz 1945. g., kojim su govorili partizanski komesari, drzak krajnje neuljudan i nadasve vulgaran do te mjere da ga se, po naem miljenju, trebalo odmah udaljiti s govornice, a to to, na alost, od predsjedavatelja nije uinjeno. Radilo se, naime, o broju poginulih i prognanih svih rtava na obije strane zaraenih - partizana i Oruanih snaga NDH. Iz onoga to smo uli iz izvjetaja gospodina zastupnika Svibena razabrali smo da je posao oko ovog vrlo osjetljivog pitanja, iako nedovren, obavljen savjesno i vrlo dobro, pa mi iz Udruge Hrvatskih politikih zatvorenika - rtava komunizma svesrdo podravamo, a u isto vrijeme otro osuujemo istupe drugova iz IDS-a i SDP-a koji su, osim to su zlorabili najviu dravnu instituciju, Hrvatski Dravni Sabor, vrijeali i cjelokupni hrvatski narod. Poglavito se mi - bivi uznici i rtve komunizma ne moemo pomiriti sa injenicom da se i nakon deset godina, od propasti krvave komunistike vladavine, javljaju oni koji bi htjeli povratiti sve na staro, kako je bilo prije dvadeset godina, a svoje protivnike poslati na galge (vjeala). Multipliciranje brojki o poginulim i zatoenim svih graana Hrvatske u vrijeme koje je daleko iza nas, nije nita drugo nego prevrtati kosti svim mrtvima, bilo sa koje strane, a to, dakako boli i vrijea, u prvom redu, sve nae uznike i patnike iz njihova vremena, a zatim i sve one kojima je Hrvatska na srcu. Mi smo ti, koji smo prvi pozdravili svekoliku Hrvatsku
~ 94 ~

~ 95 ~

Svjedok naeg vremena

HRVATSKO DRUTVO POLITIKIH ZATVORENIKA - RTAVA KOMUNIZMA PODRUNICA Zadar d.o.o.

Priopenje za javnost - vezano za otvoreno pismo ibenskih sveenika upueno nadbiskupu Bozaniu

Sa radou smo proitali pismo nekolicine ibenskih upnika upueno preuzvienom Zagrebakom nadbiskupu Bozaniu, u kojem sa zabrinutou se kritiki obraaju svom nadreenom u pismenoj formi, to, priznat ete, u Hrvatskoj dosad nije bila praksa. Ovim pismom, kako ve rekosmo, mi bivi politiki zatvorenici obradovali smo se i zbog toga, to je uvijek u Hrvata ima hrabrih ljudi koji pred komunistima i svekolikim drugim ateistima i anti Hrvatima ne uzmiu, kad je u pitanju vjera a preko nje i ugroenost svekolikog Hrvatskog nacionalnog bia. Mi, bivi uznici i rtve komunizma, kako se sada i formalno nazivamo, posebno smo osjetljivi kada se samo spomene ime komunizam, a kamoli na njihovo ateistiko i anacionalno ponaanje, naspram osamdesetpostotnom vjernikom i hrvatsko - nacionalnom orijentiranom puku. Mi to dobro znamo, jer smo njihove batine i druge tiranije osjetili na svojim leima, u njihovim tamnicama i drugim mjestima, a mnogi od nas su i svoje ivote ostavili u tamnicama, a i na drugim znanim i ne znanim mjestima gdje su nas potajice ubijali ili toliko izmuili da smo kasnije tako izmueni vrlo mladi umirali. ibenski hrabri sveenici dobro su uoili, a mi im, u svemu to su rekli vjerujemo, da je vjera ugroena, samim time to se ve sada pojedini dravni dunosnici protiv nje i javno oituju. Za oekivati je da se u skoroj budunosti i vjeronauk u kolama zabrani. Sve je mogue, pa zato mi bivi uznici na vrijeme diemo svoj glas i upozoravamo sve dobronamjerne Hrvate i kranske vjernike da nam se pridrue. Napose upozoravamo nae Saborske zastupnike, koji misle kao i mi, da sa najvieg mjesta u Hrvatskom
~ 96 ~

Dravnom Saboru glasno progovore i suprotstave se komunistikom pokuaju da, s obzirom da su i formalno na vlasti, povrate ateizam na razinu u kojemu je prije deset godina bio. Moramo, meutim, i neto kritiki rei na pismo ibenskih sveenika, a to je netom i na vrli teolog agi Buni primijetio, da kada se govori o moralu pojedinaca ne treba biti pristran. Imputirati komunistu Raanu da se tri puta enio i uzimao drogu, samo smo zato to je komunista, a ne, recimo i Mateu ili bilo kojeg drugog slinom njima, nije na razini fer - pleja. Ovdje je, izgleda nam, i sam g. agi Buni krupno pogrijeio, jer je zaboravio spomenuti da je i gospodin Matea bivi komunista, koji je, kao komunistiki petokolona, zakamuflirano djelovao u HDZ-u punih deset godina. Posrnuli HDZ ne treba aliti, jer je upravo on u svojim redovima imao najvei broj komunista. Za alit je posrnuli HSS i donekle HNS. Posebice HSS - stranku koja je tradicionalno hrvatski orijentirana, a to se tie Budiinih liberala oni su, uzevi generalno, uvijek na vjetrometini, a nai hrvataski liberali slue nam na sramotu, jer su od komunista nasamareni i politiki i politiki nadigrani da vie ne znaju i tko im glavu nosi, a sve to, recimo to otvoreno, uz svekoliki blagoslov svog prepametnog voe. Neki nam prigovaraju, pa i u naim redovima, da smo mi staleka Udruga koja se ne treba brinuti puno o politici ili to je jo gore sa njom se baviti. Takovima javno odgovaramo, da mi nismo politiki mrtvaci jer smo se upravo zbog politike u prolom reimu bili proganjani. Politika je, recimo jo i to, nae drugo zanimanje. Sa njom smo se rodili, ivot ivjeli i sa njom emo i umrijeti. Dakako, sve za boljitak Hrvatske, hrvatskog bia i hrvatskog kranskog vjerovanja ili morala, ako hoete. Ovo to smo naprijed rekli nije samo radi zatite od objeda ibenskih sveenika ve i zbog toga, to smo i sami primijetili, da je revanizam u punom zamahu. Najprije u nekim sitnim segmentima nae svagdanjice, a poslije sve do cilja tamo gdje su bili 1989. g. Primjeujemo da se skidaju hrvatski simboli sa javnih mjesta. Imamo jedan najsvjeiji primjer. Sa naeg potanskog sanduia pred vratima ve trei puta skidaju nam na natpis HDPZ - K i natpis Civilnih stradalnika Domovinskog rata koji se nalazi tik uz na, jer su nam i kancelarije jedna uz drugu.

~ 97 ~

Ivo Matanovi

Hrvatsko se ime iz pridjeva premjeta ponovno u genitiv, a gdje se to moe pokuava se ak i potpuno izbaciti. Mi stariji, znamo to dobro uoiti, jer znamo kakove tekstove smo itali prije deset godina - u prolom stoljeu, a kakove sada iitavamo i to sve, opet, pod krinkom profesionalizma. Da ne bi bilo zabune, ovdje mislimo samo na novinarske tekstove koje nam nude, uvijek reimski novinari. I za kraj, svekolikoj hrvatskoj javnosti poruujemo, da mi bivi uznici i patnici nismo samo prolost, gdje nas neki ele smjestiti, ve sadanjost i budunost, a ako ustreba spremni smo, za ouvanje Hrvatskog imena, ponovno i u tamnice ii. Dakle, raunajte na nas! U Zadru, 05. 03. 2000. g. Ivo Matanovi

HRVATSKO DRUTVO POLITIKIH ZATVORENIKA - RTAVA KOMUNIZMA JUTARNJI LIST

JUGoZASTAvA U PREKU

Najotrije osuujemo dizanje na jarbol Jugoslavenske zastave, to se nedavno dogodilo u Preku, jer mi, bivi zatvorenici i rtve komunizma, velikog srpstva i Jugoslavenstva, u tome vidimo ponovno oivljavanje srbo - jugoslavenstva pa i velikog srpstva, ako hoete, jer ovdje se ne radi o nikakvom banalnom inu i nestalucima mladia koji su eljni isticanja preko javnih medija, kako su to sami priznali, ve o smiljenim provokacijama protiv Hrvata, hrvatske dravnosti i hrvatskog nacionalnog bia. Kada bi se radilo, u ovom sluaju, samo o, kako rekoe, skretanju pozornosti na sebe - da budu istaknuti preko mas - medija, onda su za tu prigodu imali izbor mali milijun drugih primjera da proslave svoj roendan (moda je neka druga obljetnica u pitanju) a ne da se za tu prigodu prizivaju aveti prolosti te uz to jo da uznemiruju poteno Hrvatsko puanstvo Preka i okolice. Zato mi bivi hrvatski zatvorenici i muenici, otro osuujemo, ponavljamo to jo jedanput, ovaj antihrvatski in i traimo od Hrvatske policije i ostalih nadlenih da postupe po zakonu i otro ga, primjera radi, primjene, jer ovo nije osamljen sluaj. Jugonostalgiari i dalje ne miruju! Kad god im se prui prigoda vjeto ju koriste, a kad to ne mogu sami uiniti onda vrbuju mlade i sa njom manipuliraju. Dragi Hrvati i hrvatski domoljubi budimo svjesni toga da e oni to i u budue initi, a nama rtvama komunizma i jugoslavenstva jedino preostaje da koristimo sva sredstva da ih u tome sprijeimo. Ivo Matanovi

~ 98 ~

~ 99 ~

Svjedok naeg vremena

IRoNIJA JE dA BIvI dELAT PoSTANE PoNovNo PREdSJEdNIKoM SvoJoJ BIvoJ RTvI

Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika - rtava komunizma, Podrunica Zadar, na svojoj proirenoj radnoj sjednici od 19. prosinca 1999. g., uvi vijest iz Zagreba da je na lan i predsjednik gospodin Marko Dizdar se ulanio u Manolievu HND stranku, otro osudilo taj in te jednoglasno svih deset nazonih lanova donijelo odluku i zakljuak slijedeeg sadraja: Iako je nae Drutvo staleko i vanstranako ono nije nikako i apolitino, dapae, zakljueno je da se budue Udruga vie politiki bavi na svim segmentima drutvenih zbivanja, poglavito kad su u pitanju predstojei izbori i politiko opredjeljenje svih lanova Udruge. Nije nam svejedno je su li nai lanovi stranaki opredijeljeni prema lijevo ili desno. Na kraju krajeva mi smo prve luonoe i obzorje ove dananje nae slobode, pa nam nije svejedno tko e sa nama vladati, rekao je jedan od nazonih lanova. Svojevrsna ironija je da bivi delat postane ponovno predsjednikom svojoj bivoj rtvi, kae se dalje u diskusiji nazonih. Bivi politiki zatvorenici jednoglasni su, kad kau, da sa bivim komunistima koji su se reciklirali, i danas pod nekim drugim zakamufliranim imenom, ponovno se namee svekolikom Hrvatskom puku, nemaju nikakve sveze ili, ne daj Boe, mogueg lanstva u tim strankama. Da bi bili jasniji, ovdje taksativno navodimo i koje su to stranke: SRP, SDP, u prvom redu, zatim SDA, IDS i sve iste socijalistike, koju vode dr. Branko Horvat i Silvije Degen. Naime, kae se dalje u reagiranju nazonih lanova da se spomenute stranke do sada nisu niim dokazale da su one i Hrvatske, a neke od njih, poput IDS-a se i javno oituju kao neke samostalne regije koje se zauzimaju za odcjepljenje od matice Republike Hrvatske te mogue prikljuenje nekoj drugoj asocijaciji - Istra Talijanima, a Dalmacija sa Talijanima ili ponovno sa Srbima, jer su u ovoj stranci zakamuflirani bivi Orjunai. Sve se ovo, implicite, moe primijetiti u javnim istupima njihovih elnika.

U sluaju sa ve reenim i sluaj gospodina Marka Dizdara ocijenjen je kao drastian i amoralan, jer se radi o dugogodinjem bivem robijau koji je 11 godina odrobijao najtee robije i sve to stoiki izdrao - bez aljenja ili traenja pomilovanja. Oni koji ga dobro poznaju i koji su sa njime sueni, s obzirom na njegovo dranje na sudu a i u kaznionici Lepoglava ne mogu se udu nauditi, to se to sa gospodinom Dizdarem dogaa. Na istom sastanku dogovoreno je da Zadarska podrunica hitno prosvjeduje prema sredinjici te da Sredinji odbor hitno sazove sjednicu svih lanova, odnosno elnih ljudi iz podrunica, kako bi se na nivou Sredinjice zauzelo jedinstveno stajalite o sluaju gospodina Marka Dizdara. Zadarska podrunica uzima si za moralno pravo, jer je po broju lanova i najvea, da reagira na nain kako je upravo gore reeno. U duhu sveope pomirbe svih Hrvata i naa Udruga se dri tih naela ali samo do tolerantne i snoljive granice, reeno je na kraju svih deset nazonih na sastanku. Pored ostalog, na istom sastanku zakljueno je da Udruga - Podrunica Zadar nosi ime legendarnog Ive Maine koji je muki ubijen u Staroj Gradici. I na posljetku izabran je Nadzorni odbor od 3 lana kao i Sud asti od, takoer, tri lana. 21. prosinca 1999. g Ivo Matanovi i Ante ari

~ 100 ~

~ 101 ~

IVO MATANOVI O BARIKADAMA U SIVERIU

IZ RADIOKLUBA ZADAR

Zadarski list, 19. prosinca 2000

o SIvERIU oZBILJNo RAZMISLITI


Nije uope iznenaujue da nam se u Hrvatskoj po drugi put dogodila Balvan revolucija, samo ovaj puta malo popularnije nazvana liper revolucija (naziv za pragove). to ete revolucije idu za svojim revolucionarima. Tako je bilo za vrijeme Francuske, Oktobarske, Titoistike i jogurt revolucije, pa zatim, nama Hrvatima upamene, balvan revolucije. I najzad ove najnovije Siverike prosinake liper revolucije. Dakako, tadanji, na izborima 1990. poraeni komunisti, zvali su to malo blaim terminom, balvan barikade. Sadanji, odnosno ondanji komunisti, radi se o istim ljudima, Siverike barikade nazivaju, takoer, samo barikade. Nije, dakle, teko zakljuiti da je njihov Lenjin imao pravo, kad je u svojem manifestu rekao da je pojam revolucija ustvari dijalektiki oblikovan pojam za sve nacionalne pobune protiv buruazije. I najnovija srpska prosinaka pobuna u Siveriu nije nita drugo doli kontinuitet one pobune iz devedesetih godina, a koju je najbolje, u razgovoru s potpisnikom ovih redaka definirao jedan zadarski lojalni Srbin, koji doslovce kae: Pa, sluaj ovjee, pa to ti sad tu nije jasno? Devedesete godine na izborima komunisti su hametice potueni, a sa njima i Srbi u Hrvatskoj koji su s gubitkom na izborima izgubili i sve povlastice koje su u Hrvatskoj jo od Austrougarske imali. E sad, dragi itatelji, prouite ovu ne ba sluajnu koincidenciju dviju pobuna. Devedesete HDZ je nazvan strankom opasnih namjera i to od istih ljudi koji su nakon to su doli na vlast, sa svojom politikom, sa sobom donijeli i drugu pobunu - skoro na istom regionu kao i tada. Obje upravo spomenute pobune vezane su sa izborima. Ona prva zbog izgubljenih, a ova druga zbog nadolazeih izbora, nadodaje mi, na moj komentar, inae priljivi prijatelj. I jo na kraju mi ree: Ona prva pobuna bila je poprilino primitivna - barikade sa balvanima, a ova druga je puno sofisticiranija pa je zato i nazvana lifer barikada. Na kraju razgovora nije mi preostalo drugo nego da se od srca nasmijem. ala na kraj, ove barikade u Siveriu nisu za alu nego za ozbiljno razmiljanje.
~ 102 ~

Pie: N. Vertovek Slobodna Dalmacija, 5. studenog 1999. g.

Zd RAdIovALovI SvE BUNIJI

I najnoviji teaj Radiokluba Zadar, ujedno i prigoda za obiljeavanje 51. obljetnice postojanja Kluba, samo je potvrdio jaanje aktivnosti, jo od lanjskog obiljeavanja pola stoljea zadarskih radiovalova. Tada su bili nazoni i mnogi najstariji zadarski radiotelegrafisti operateri poput Ivice Stamaa, pok. Mirka Pece, Mladena Baia i niza ostalih koji su dali svoj peat dananjem znaenju zadarskog pozivnog znaka 9A1BST 9A6W. Pet novih operatera znak je snage Kluba, kao i odluka Ministarstva pomorstva, prometa i veza da se tzv. P razredi polau u klubovima, pa se tako i u budue oekuje jo vie mladih zadarskih polaznika teaja. Prema rijeima Hrvoja Matanovia, predsjednika Radiokluba Zadar, i protekla je godina donijela sudjelovanje gotovo svih VHF, UHF i SHF natjecanja - proljetna natjecanja obavljena su iz Kluba, a jesenska iz terenske lokacije i lokatora na Murteru. Udarni Hrvatski ljetni kup odraen je s potpuno novog kvadranta s planine Potak izmeu Knina i Graaca. Zavidan broj veza na natjecanjima, uz niz akcija priprema i popravaka ureaja i antena, postavljanja nove vertikalke na Sv. Mihovilu doista je puno poteza i akcija koje je trebalo obaviti na vrijeme i korektno, ali i dugogodinje iskustvo i entuzijazam mlaih operatera pokazali su svoje pravo lice. - Posebna kratkovalna poslastica - istie Hrvoje 9A3EO - bila je ljetna eko - hrvatska ekspedicija IOTA 99 Murter - Kornati, koja je organizirana uz pomo Hrvatskog radioamaterskog saveza i ekih prijatelja, koja je radila i pod posebnim hrvatskim znakom. Zajedno sa ekom ekipom od 15 ljudi poeli smo raditi na Murteru, a ve na poetku aktivirani lokator donio je brojne radioveze sa svih strana svijeta. Moram naglasiti da smo
~ 103 ~

Ivo Matanovi

radili pod iznimno oteanim vremenskim uvjetima, od paklene vruine pa do orkanske bure u kojoj je cijela naa ekipa i ekspedicija pretrpjela teke trenutke - kae predsjednik Matanovi. Upravo je navedena ekspedicija pokazala pravu snagu hrvatskih radioamatera iz Zadra, a valja posebno napomenuti da je po ostvarenim rezultatima meu prvih pet u svijetu! No, kako to i biva u ovakvim radioamaterskim akcijama, zahvalnost za rezultat i druenje, po kojima su radioamateri i poznati, zadarski Klub duguje i Igoru Turinovu, upravitelju Nacionalnog parka Kornati, Nikoli Gamilecu, predsjedniku HRS-a, mornarima broda trajekta Purara, Goranu Jeliu, vlasnika restorana u Pikeri, efu ACI - jeve marine Pikera intiu Uz dojmljiv broj bodova iz natjecanja, rezultat je bio nesumnjiva promidba hrvatskog turizma meu ekim radioamaterima.

IZ UDRUGE POLITIKIH UZNIKA IVO MAINA ZADAR

Pie: Ivo Matanovi Regional, 7. 06. 2003.

URA AdLEI KAo HSLS-ov PINoKIo ILI URA HoMo dUPLEX

Zurei u dalekovidnicu popratio sam i nae jueranje prosvjede protiv rata u Iraku i to tek toliko, da vidim nekoga od poznatih politikih faca. Meu malobrojnim prosvjednicima, jedva njih stotinjak, primijetio sam i jednu poznatu politiku damu, a koga drugog ve i ovoga puta gospou uru Adlei. Kaem i ovoga puta, jer sam tu istu damu nedavno vidio i na prosvjedima homoseksualaca i lezbijki, kada sam taj sluaj i javno obznanio. Obznanio sam to samo zato jer sam sve do tada gospou uru Adlei smatrao ozbiljnom i moralnom hrvatskom damom. Budui me ona tada, u drutvu sa pederima, razoarala, nije sluajno to mi je i ovoga puta, zurei u dalekovidnicu, upala u fokus. Naime, ona za mene vie ne slovi kao ozbiljna dama, pa ni ovaj tekst ne posveujem njoj, ve njenoj politikoj stranci koju ona u Saboru jo uvijek predstavlja. U dananjim meunarodnim politikim prilikama, ne stati uz Ameriku je ravno samoubojstvu. Tim vie jer je naa dijaspora u 99% sluajeva stala uz Ameriku. Poglavito hrvatski Amerikanci diljem cijelog amerikog kontinenta pridruili su se Amerikancima, a mnogi od njih dragovoljno su otili ratovati protiv irakog monstruma i diktatora, koji je svoj vlastiti narod doveo do bijede - unato tome to je Irak jedna od najbogatijih zemalja svijeta sa rezervama nafte. Osim toga, ura nije politiki diletant pa da ne moe ocijeniti, na koju stranu treba da stane. Ma koliko dio tvz. nesvrstanog svijeta osuuje rat u Iraku, on je pravedan, ako se uope moe govoriti o pravednom ratu, jer se u ovom sluaju on vodi protiv ovjeka - monstruma i ovjeka koji prijeti ovjeanstvu sa unitavajuim orujem i terorizmom. Mi Hrvati posebno moramo biti za razoruanje Iraka i likvidaciju Sadama iz vie razloga. Kao prvo, ne smi-

~ 104 ~

~ 105 ~

Ivo Matanovi

jemo zaboraviti na nedavni rat sa Muslimanima u Bosni i Hercegovini, gdje je ne mali broj Iraana ratovao na strani Muslimana, a protiv Hrvata, ije se posljedice jo danas osjeaju. Sjetimo se samo nedavnog zloina u hercegovakoj Kostajnici gdje je muki ubijeno troje Hrvata. Ili, zato se jo uvijek Hrvati ne vraaju u mjesta gdje su Muslimani veinski naseljeni? Na ova pitanja nitko od hrvatskih politiara nije dao odgovor, ali kad su u pitanju politiki poeni, kako se odrati na vlasti, zato uvijek imaju spreman odgovor. urovati i sa crnim vragom, ako e za njega glasovati, a za sutranjicu Hrvata, puno ih nije briga. Sve smo to ve vidjeli, ali nikako da se opametimo i stanemo na pravu stranu. Uvijek nekako srljamo kao guske u magli. Daleko bi me odvelo da nabrajam sve nae veze sa Amerikom, ali ne mogu da ne spomenem i svu dosadanju potporu Amerikanaca Hrvatima, po zavretku Prvog i Drugog svjetskog rata, a poglavito ovog zadnjeg Domovinskog rata protiv srpskog agresora. Ne samo da su nam pruali financijsku pomo ve i direktnu vojniku. Sa amerikom tehnikom Oluja je uspjeno i pobjedonosno zavrila, a pet godina kasnije Amerikanci su uklonili i posljednjeg balkanskog diktatora zloinca Slobodana Miloevia, a sa njime, dakako, i sve nade veliko - srpskih megalomana ka stvaranju velike Srbije, na raun ostalih susjednih naroda - posebice Hrvata. Ovdje se vie nema to dodati, nego jo jednom osuditi sve one koji se protive pravednom amerikom ratu protiv irakog diktatora i njegovih pristaa, jer sloboda Irakog naroda, ma od kuda ona dola je i sloboda nas Hrvata. Jo jednom, po ne znam koji puta, upozoravam svekoliko hrvatsko puanstvo da ne nasjedaju komunistima i svima onima koji se veu za Nesvrstane, jer njih praktino vie nema. Ostala je samo njihova deva tehnologija sa kojom nas obdaruje na vrli predsjednik Mesi, putujui po njihovim zemljama i traei njihovu potporu za stvaranjem tree Jugoslavije ili velike Balkanije. Naravno, u kojoj e on biti prvi njen predsjednik.

Ivo Matanovi List i Narodni list, 26. rujna 2002.

IZMILJENI MESIEvI ATENTATI

Kad si ovjek, u naem sluaju predsjednik Republike, u narodu kojeg predstavlja, izgubi povjerenje, vanost i znaaj kojeg bi trebao imati kao obnaatelj visoke dravne dunosti koju obnaa, onda se za takovog ovjeka veli, da je ovjek bez autoriteta, a ovjek bez autoriteta, opet narodski reeno, nije ovjek. Onu antropoloku narodnu mudrost nedavno sam uo od jednog Liana, koji mi je, uz priu o Mesiu, ispriao jo nekoliko likih narodnih mudrosti koje se odnose na ovjeka kao osobu u pozitivnom smislu i neovjeka u negativnom smislu. Dakako da mi je, moj prijatelj Antia Lianin, s ovom priom ugodno iznenadio. Toliko smo se zapriali da sam na koncu izgubio autobus - iz Gospia za Zadar. Nita zato, velim mu, ostat e nam vie vremena da jo malo popriamo. A o emu smo najvie divanili, zna se, o politici i ljudima koji prezentiraju na narod. Naravno da je tako najvie razgovora bilo o naem vrlom predsjedniku gospodinu Mesiu, kojeg moj sugovornik Antia nikako da prihvati kao predsjednika, nego ga nazivlje, sa tkz. predsjednikom. Velim mu, opet, pa nemoj Antia tako, jer ipak su ga Hrvati i ona druga tkz. graanska kategorija ljudi sa uvjerljivom veinom, legalno na izborima, izabrali. Jest, srdito e Antia. Tono je to da smo ga legalno birali i izbrali, ali je, isto tako tono da nas je on sve skupa legalno lagao. Obeavao nam je sve i svata - kule u oblacima, nastavlja dalje Antia, te da e srediti pravosue i uvesti pravnu dravu u funkciju, a kako vidi - od toga nita. On se vie nego otaplerski ponaa. Skupa sa Raanom rasprodaje sve ivo i sve to se prodati moe, a umjesto pravne drave i suzbijanje katastrofalnog kriminala i korupciju, on razvlauje i zatvara nae hrvatske vitezove koji su svojom krvlju natopili ovu zemlju. Uostalom, naglaava Antia, i njemu su omoguili da bude izabran za poglavara ove zemlje, a on im, kako vidi, uzvraa sa otpustom iz slube i sa njima puni zatvore

~ 106 ~

~ 107 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Zato nije nikakvo udo da je izgubio povjerenje naroda i da je jedini predsjednik u svijetu bez autoriteta kojeg bi kao poglavar jedne zemlje trebao imati. Dodajem u ali, pa ni to nije loe, to vie ide stranputicom i lae narod, prije e se sam uruiti, a onda je na nama da kod glasovanja dobro otvorimo oi koga da, poslije njega, biramo si za predsjednika. Da, da, lako se je tebi aliti, a da si ti, kojim sluajem, u ovom ratu izgubio sina, a drugog ti po povratku iz vojske (rata) zatvore i optue kao zloinca, samo zato to je branio svoju zemlju, onda se ti ne bi alio, u suzama govori dalje Antia. Ipak ga smirujem i molim ga da mi malo prokomentira sve Mesieve tkz. atentate, prvo u zemlji pa zatim u austriji i ovaj posljednji u Rumunjskoj Ha, ha, ma, ajde molim te, ironino e Antia. Ma kakva je on faca da bi ga jo netko i upucao? On ti je nitko i nita u svojoj vlastitoj zemlji, a kamoli vani, pa ba zato izmilja tobonje atentate. U Hrvatskoj mu vie nitko nita ne vjeruje, pa je zbog toga izmislio atentate u inozemstvu s kojima eli skrenuti pozornost na sebe i upozoriti svjetsku javnost kako ga u zemlji progone hrvatski nacionalisti i neo faisti. A Raan? E, moj Ive! On ti je ovjek drugog soja. Iako nije iste hrvatske krvi, ipak je on, za razliku od Mesia, Skandinavac - germanskih gena i zna to radi. Opet ga prekidam. Znai li to da je on, ustvari, stranac koji se asimilirao u Hrvata? Upravo tako! On ti je kao i gospodin Mesi, asimilirani Hrvat, samo s tom razlikom to je Mersi mjeanac izmeu hrvatskih Roma i Hrvata, a Raanu je samo majka Hrvatica, pa onda nije nikakvo udo to nam je u dravi ovako kako jeste, jer ju stranci vode Opet ga prekidam Moda si u pravu, ali bitnije je to oni ustvari rade i to su do sada napravili. Nita osobito, ali su zato stvorili toliko kriza sa kojima se, vrlo vjeto, rjeavaju neposlunih antikomunista i svih drugih koji im stoje na putu ka
~ 108 ~

povratku u komunizam. Zar ne vidi da i dalje uspijevaju zavaravati naivni Hrvatski narod s parolom bolje svima, nego njima. Posebice se to odnosi na Raana koji je od Mesia preuzeo sve njegove prerogative vlasti, pa radi to hoe. Mesi mu slui kao fikus i estradni zabavlja sa kojim i uz pomo srpskih i bosanskih narodnjaka zabavlja kune pomonice A to je onda Mesi? Ma kakovi Mesi. On slui Raanu kao kvisko. Uporabljava ga samo po potrebi. Kad mu zatreba, skokne do Pantovaka po potpis i tako amenuje sve ono to je sam odluio. Uzmimo samo za primjer sve njegove ostavke. Sa Slovencima je stvorio krizu oko Krkog, zatim podnio ostavku sam sebi, pa da bi, opet, uz pomo kviska Mesia imenovao sam sebe za premijera i tako u nedogled z.. i zaluuje svekoliki Hrvatski narod. Nismo vie imali vremena akulati, a i za itatelje e biti dosta, da jo jednom sasluaju o svojim vrlim predsjednicima - ono to ve ionako sami znaju.

~ 109 ~

Svjedok naeg vremena

JUGOSLAVENSKA ZASTAVA NA OTOKU MURTERU - OBIJESNA IGRA MALOLJETNIKA ILI POLITIKI SLUAJ

B. Pavlov - E. Juraga Slobodna Dalmacija

PoLITIKI SLUAJ S MURTERSKoG SMETLITA

politikih zatvorenika u dogaaju vidi upletene prste mjesnih jugonostalgiara i bivih komunista, a neizravno i SDP-a. Predsjednica SDP-a za opinu Tisno Davorka Skrai na te insinuacije kratko je odgovorila: - Povezivanje nae stranke s ovim sluajem najobinije je podmetanje na koje je bespredmetno odgovarati. Ne znamo kome je uope potrebno prozivanje i podgrijavanje atmosfere na temelju neosnovanih optuaba. Da to nema veze s osnovnim normama demokratskog ponaanja, vie je nego oito. No, predsjednik Opinskog vijea Tisnog Drago Skrai ima poneto drukije vienje cijelog dogaaja, iako mu, odmah veli, ne pridaje previe pozornosti. Jer, veli, Hrvatska je stvorena i vrsta, pa jedan ovakav eksces ne znai nita. Postavio bih meutim pitanje zato se ekalo devet godina da se baci zastava bive drave? Moda je odgovor i u tome to se u vrijeme demokratskih promjena samo jedna djelatnica kole aktivno ukljuila u ta zbivanja. No, da bi razumjeli nestaluk maloljetnika, valja se vratiti pred novu godinu 1993. kada su maloljetnici takoer stavili jugoslavensku zastavu na jarbol, skinuvi hrvatsku. Bila je to oita provokacija prije izbora, a kako se sada i ovo dogaa pred izbore, upuuje na to da i nije sve sluajnost, kao ni nedavne optube na raun ravnatelja NP-a Kornati koji je lan Poglavarstva opine Tisno u kojoj vlast obnaa HDZ, veli Skrai. Dodaje kako e HDZ ovakve stvari opratati koliko je god mogue zbog sveopeg hrvatskog pomirenja i nee tome pridavati preveliku pozornost kao to nisu ni 1993., iako su znali da su to (tada) djeca uinila na nagovor ljudi koji nisu skloni hrvatskoj dravi. Kome je potreban sluaj s jugozastavom? Ivo Marui, predsjednik Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata opine Tisno, inae Murteranin, komentira: Nesmotrenost djelatnika kole prilikom ienja kolskog skladita iskoristio je djeji nestaluk. Miljenja sam da taj postupak nema nikakve politike dimenzije. Ako ima krivine odgovornosti, to je nadlenost policije. to se tie raznih tumaenja, stvar je pojedinca da stvar tumae na svoj nain. Pri tom bi ipak trebalo paziti na interes mjesta. Edo Juraga
~ 111 ~

Zadarsko drutvo politikih zatvorenika u dogaaj vidi upletene prste jugonostalgiara i bivih komunista, dok eljka Radaman, tajnica O u Murteru, kae da su zastave bive drave pronali u nekoj kutiju ropotarnici koja se sreivala nakon zavretka kolske godine. Zajedno sa drugim starim odbaenim stvarima bacili su je na smetlite. No, tamo su je pronali djeaci i naveer izvjesili na stup. Sutradan su je skinule istaice, a netko je izvjestio i policiju Podizanje jugoslavenske zastave s petokrakom pred osnovnom kolom u Murteru prije mjesec dana izazvalo je pozornost javnosti tek ovih dana zbog priopenja zadarske podrunice Hrvatskog drutva politikih zatvorenika rtava komunizma koje je upozorilo na taj sluaj. Pri tom je sve izraenija tenja za stvaranjem novog sluaja pri emu, kako to esto biva, stradaju injenice. A za injenice smo se obratili tajnici osnovne kole Murterski koji u Murteru eljki Radman koja nam je iznijela ovu kronologiju dogaaja: Nakon zavretka kolske godine sreivali smo improvizirano skladite u kome su godinama bile pohranjene stvari iz stare kole izgorjele u poaru. U jednoj kutiji je naena jugoslavenska zastava za koju nitko nije znao i koja je zajedno s nepotrebnim i dotrajalim stvarima baena na smetlite. Zastavu su, meutim, pronali djeaci pretraujui kutije i po svoj prilici naveer je izvjesili na stup. Sutradan ujutro zastavu su skinule istaice, a netko je tome izvijestio policiju koja je napravila uviaj. Mislili smo da je time stvar zakljuena kad, evo, netko je od svega elio napraviti sluaj. Na osnovi iznesenog rije je prije o djejem nestaluku negoli o politikoj provokaciji. Ipak u spomenutom priopenju zadarsko Hrvatsko drutvo
~ 110 ~

Svjedok naeg vremena

KAKO ZADRANI VIDE ZADAR

Suzana Kunac - Damir Pili Slobodna Dalmacija, 25. 1. 2003.

ETvRTI URBICId

Samo u posljednjih tisuu godina Zadar je imao etiri prekida urbaniteta: 1202. sruili su ga kriari, 1520. to su uinili Talijani, 1944. su ga teko izbombardirali saveznici, a posljednjih deset godina strane osvajae zamijenio je domai: HDZ Zadrani svome gradu tepaju da je petsto godina stariji od Rima, ali sadanji trenutak, ini se, jedan je od najteih u tromilenijskoj povijesti, bar to se privrede i standarda tie. Samo u posljednjih tisuu godina Zadar je imao etiri prekida urbaniteta: 1202. sruili su ga kriari, 1520. to su uinili Talijani, 1944. su ga izbombardirali saveznici, a posljednjih deset godina strane osvajae zamijenio je domai: HDZ. Istina, uvijek je Zadar pokazivao obnoviteljsku snagu, ali ostat e zapisano da upravo ovaj grad moda i ponajbolje zrcali svu teinu i vonj kloake koju je desetogodinji hadezeovski reim ponudio Hrvatskoj. Grad od sedamdesetak tisua dua pred sobom ima otoke pomalo zaleene u vremenu (posebno Paman, otok najblii kopnu koji nema hotel, ija se pojedina naselja jo nisu prikljuila na vodovod), iza sebe prazno zalee, a u sebi dvadesetak tisua nezaposlenih (od toga vie od 10 posto razvojaenih branitelja), prekrasan zalazak sunca (prema rijeima ispitanika) i havariranu privredu. Oba predratna zadarska giganta, SAS i Tankerska plovidba, posluju i danas, ali u osjetno manjem opsegu: SAS, inae procijenjen na 100 milijuna maraka, u meuvremenu je rascjepkan na nekoliko poslovnih jedinica.
~ 112 ~

Moe se rei da gospodarstvo Zadra danas u potpunosti dijeli anemiju itave Dalmacije, kojoj je sve do kraja Prvog svjetskog rata bio politikoupravno sjedite. Tvornica ivaih strojeva Bagat, jo jedan od bivih divova, s predratnih 3500 radnika u devedesetima je spala na jedva 300, a tekstilna industrija s 3000 radnika na 150. negdanji Poljoprivredni kombinat Zadar s 5000 zaposlenih i najveom proizvodnjom svjeeg voa i povra u Hrvatskoj odavno ne postoji (dok kupuju talijansko i panjolsko voe i povre, Zadrani se sjeaju kako su Ravni Kotari nekad hranili pola Hrvatske; danas je 85 posto zemljita u zadarskom zaleu neobraeno). Prema podacima ZAP-a s kraja devedesetih, na rang listi 100 hrvatskih tvrtki po ostvarenoj dobiti iz Zadra i itave zadarske upanije - nema nikoga. Nakon tekih stradanja u Domovinskom ratu Zadar se transformirao i vie ne ivi od onoga od ega je nekad ivio: metalopreraivaka industrija, koja je nekad bila najjai zadarski adut, potpuno je unitena. Sad je glavna fora trgovina, dakle neproizvodna djelatnost, a od onoga to je bilo ostala je samo Tankerska plovidba i Tankerkomerc. Logina posljedica tekog stanja zadarskog gospodarstva su socio - patoloki fenomeni, po kojima se Zadar nametnuo kao isturena utvrda socijalne patologije u Hrvata. Kako navodi dr. Slavko Sakoman u svojoj knjizi Drutvo bez droge, po svim raspoloivim i poznatim indikatorima grad s najveom pojavnou heroinskih ovisnika u Hrvatskoj je Zadar. Prije rata Zadar je imao samo 70 - 80 ovisnika o teim drogama i to uglavnom u gradu, a sad ih je deset puta vie; masovno se javljaju u prigradskim naseljima, a sve vie je i s otoka. Prema istraivanjima Vladine komisije za zloupotrebu droge Zadar je jo prije par godina preuzeo vodstvo na heroinskoj tablici: s gotovo 1000 registriranih ovisnika Zadar je prvi grad u Hrvatskoj u kojem se drogira vie od jedan posto graana. Takoer, na zadarskom podruju ve nekoliko godina raste broj suicida, a polovicu samoubojica ine razvojaeni branitelji. O Zadru na prijelazu milenija svoje su rekli i gradski likovi iz novinskih reportaa, poput Zdenka Morovia (U gradu je crnjak. Ljudi se drogiraju, ubijaju ili pljakaju duane, kriminal je otia u nebo. Ja to razumin:
~ 113 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

ljudi su se odvikli od rada. Deset godina nema posao i ajde ti sad radi.), Petar Peko (Neimatina. Besparica. Puno droge. Gnijezdo loega.) ili Nikola Kovaevi (Zadar? Zna to u ti rei? Sjea se ti kad je ono Nela Erinik na televiziji govorila: Nemojte Srbe klati ni ubijati, dajte im penzije. A to su penzije da taman ne moe ni ivit ni umrit. Samo ta su u Hrvatskoj svi ispali Srbi, to je problem i Zadra i Hrvatske.). Po emu je to Zadar grad? - upitao se tako u jednom intervjuu profesor na katedri za romanistiku zadarskog Filozofskog fakulteta Vlado Skrai. - Jedino po tome to se radi o poveoj nakupini ljudi na jednom mjestu. Zadar je devedesete bio meu vodeim gradovima u Hrvatskoj, a danas smo na dnu ili blizu dna. Svi smo mi tu i ekamo, kao na nekoj eki. U takvu gradu proveli smo terensko istraivanje, elei dobiti sliku suvremenog Zadra. U naem uzorku imali smo 101 Zadranina iz triju etvrti: Poluotok, Votarnica i Diklo. Od njih je 40 posto roeno u Zadru, svega 2 posto fetivih Zadrana, a doseljenika je 58 posto, od ega ih je 12 posto doselilo nakon 1990., to je postotak ravan ibenskome, a gotovo est puta vei od dubrovakog i splitskog. Kod vezanosti za razliita podruja ivljenja (kvart, grad, Dalmacija, Hrvatska, Europa, svijet) Zadrani su, u odnosu na stanovnike ostalih dalmatinskih gradova, iskazali veu privrenost Hrvatskoj: niti jedan jedini Zadranin nije sebe prepoznao u kategoriji onih koji su nimalo vezani za Hrvatsku (u Splitu i Dubrovniku po 7%, u ibeniku 3% anketiranih). Kada je rije o onima koji su za najznaajnije podruje ivljenja izabrali Hrvatsku, Zadrani su s 22 posto ponovno u vrhu (ibenik 17%, Split 16%, Dubrovnik 12%). Takva vezanost za Hrvatsku moe se objasniti s novijom povijeu Zadra, grada koji se od preporodnog arita Hrvata u 19. stoljeu prometnuo u grad koji je u 20. stoljeu bio najdue izvan matice zemlje (1918. - 1944.). Kod pitanja to je u nas danas najvie ugroeno? (gdje smo ispitanicima ponudili sljedee mogunosti: selo, grad, regija, etnike manjine, hrvatski narod, drava, neto drugo), graani Zadra se u dvije stavke
~ 114 ~

razlikuju od ostalih Dalmatinaca. Jedino u Zadru natpolovian broj anketiranih (54%) smatra da je u nas danas najugroenije selo (u Splitu 40%, u Dubrovniku 46%, u ibeniku 38%). Jo znaajnije istupanje ispitanici izraavaju kod kategorije regija, koju bira samo 11% Zadrana, za razliku od ak 30 posto gosparakoji smatraju da je upravo regija najugroenija (u Splitu 24%, u ibeniku 20%). U odnosu na druge Dalmatince u Zadru je najvie onih koji smatraju da se njihov grad ne nalazi u iznimnim tekoama, pose4bice u usporedbi sa Zagrebom: takav odgovor dala je ak petina anketiranih Zadrana (20%), to je viestruko vie nego u drugim gradovima (Split 11%, Dubrovnik 10%, ibenik 3%). I zadovoljstvo gradskom upravom je znatno vee u Zadru nego u ostalim Dalmatinskim gradovima. ak etvrtina graana Zadra (25%) smatra rad lokalne uprave uspjenim, dok u Splitu to izjavljuje 11 posto anketiranih, u Dubrovniku 5 posto, a u ibeniku samo 3 posto graana. To zadovoljstvo potvruje i podatak iz ankete da je etvrtina graana Zadra za najpotovaniju osobu suvremenog javnog ivota grada izabrala vie puta biranog prvog ovjeka gradske uprave - Boidara Kalmetu. Meu problemima grada najvie Zadrana (70%) istie nezaposlenost (to je bio najizraeniji problem i u ibeniku, dok su Dubrovani na prvo mjestu stavili prometnu izoliranost). Prvi put u naem istraivanju meu najizrazitijim problemima nala se droga, to je istakla ak polovina anketiranih (48%). To govori da su Zadrani osvijestili problem narkomanije u svakodnevnom ivotu grada, to ne iznenauje za grad koji u Hrvatskoj vodi u heroinskoj statistici. Oko etvrtine graana Zadra meu gradskim problemima navode infrastrukturu grada (28%) i prometnu izoliranost pojavljuje se irok dijapazon problema: nedovrena trajektna luka, loa kanalizacija, loa kvaliteta vode, nedostatak parkiralita, disperziranost institucija, divlja gradnja, nedostatak natkrivenog bazena (fali bazen, kako se izrazio jedan anketirani Zadranin) itd. prometna izoliranost najbolje se oslikava u izjavi jednog ispitanika: emu uope slui eljeznica koja dolazi do Zadra?

~ 115 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Slijedei problem, kojeg istie 17 posto Zadrana, jest propast privrede (nema proizvodnje, slab razvoj itd.). Zadrani jo navode nedostatak kulturnih i sportskih sadraja (16%), siromatvo (13%), nesreenost vlasti (11%), a po 5 posto Zadrana upuuje na problem u kolstvu i neprilagoenosti doljaka (doljaci se ne uklapaju, neprirodna imigracija zalea, nedostatak autohtonih Zadrana, ruralizacija nastala iza Domovinskog rata itd.). Za razliku od ibenika i Dubrovnika, Zadrani su uglavnom optimisti kad je rije o bliskoj budunosti njihova grada. ak tri etvrtine anketiranih (76%) budunost Zadra vidi pozitivno: Vidim blistavu budunost. Grad ima velike mogunosti (M, 40, SSS, roeni Zadranin), Dobro je ako se povee sa svijetom i susjedima (M, 63, SSS, doseljenik s otoka Ugljana), Pozitivno, ako doe cestovni promet, da nas povee s unutranjom stranom, ako proe ta cesta kroz tunel (M, 69, SSS, doseljenik iz Pakraca), Trebala bi biti dobra, ako se razvije industrija, ono to je bilo i prije: precizna mehanika, brodogradnja, tekstilna i duhanska industrija, kao i turizam (, 66, SSS, roena Zadranka). Negativnu budunost Zadra vidi 16 posto anketiranih: Dosta problematino. Teko (M, 72, VSS, doseljenik iz Novog Marofa), Ne moe gore (M, 21, SSS, doseljenik iz Bibinja), Bojim se da bi moglo biti loije, u smislu zapoljavanja, privatizacije (, 59, O, doseljenica iz Zemunika Gornjega), Kao slijepo crijevo i dalje (, 43, SSS, roena Zadranka), Nikako. Puno droge (, 70, SSS, doseljenica iz Uneia). Oko 5 posto Zadrana misli da e budunosti biti isto kao dosad: Bez velikih promjena (M, 19, SSS, roeni Zadranin), Stagnacija (M, 35, VSS, doseljenik iz Zagreba). Dakle, Zadrani su mahom optimisti, to mogue proizlazi iz kolektivnog sjeanja na SAS i zlatne osamdesete, a mogue i iz prkosnog i buntovnikog duha, prekaljenog kroz povijest u odranju evolucije grada. Kao to smo naveli na poetku teksta, Zadar je kroz stoljea imao tu obnoviteljsku snagu, a u ovom vremenu to je - osim u anketi iskazanom optimizmu - mogue pokazao kroz obnovu ratom unitene Gradske knjinice, koja je ponovno otvorena prije nekoliko godina, kao jedna od naj~ 116 ~

suvremenijih ustanova tog tipa u Hrvatskoj. Graena po uzoru na skandinavske knjinice, s mogunou koritenja raznih medija (od knjiga do CD-a i CD - Roma) i potpuno kompjuterizirana, s posebnim nonim trezorom u koji se knjige mogu vratiti izvan radnog vremena i irokim dijapazonom usluga koje prua svojim korisnicima - od itanja, sluanja glazbe i gledanja filmova (u multimedijalnoj dvorani sa 100 mjesta) do istraivanja u zaviajnoj zbirci i rada na kompjutoru - knjinica je postala prvi vjesnik budueg modernog, europskog Zadra. Paralelno s vizijom svijetle budunosti grada, Zadar vene prvenstveno od problema koji su graani precizno naveli (nezaposlenost, infrastruktura grada, izoliranost, propast privrede, siromatvo), kao i hiper izraene socijalne patologije, vidljive prije svega u crnim brojkama ovisnika o heroinu i samoubojica. No, prva tri urbicida Zadar je preivio. Budunost e pokazati hoe li, uz pomo svojih pozitivnih misli (i blagoslova mnogobrojnih svetaca zatitnika) preivjeti i etvrti.

~ 117 ~

Svjedok naeg vremena

KATOLIKA CRKVA U HRVATA NAKON 3. SIJENJA

Pie: Ivo Matanovi Zadarski list, 26. veljae 2002.

Na ovo pitanje dobili su od biskupa adekvatan odgovor. Po mom miljenju filozofski i puno uljudniji nego kako mu je pitanje postavljeno. Odgovorio je: Pa dao bih mu ipi - ips ili neto slino da se zabavi dok su mu vrnjaci na vjeronauku. Pitate se, to bi sada u ovom banalizmu trebalo biti zanimljivo i intrigantno? Odgovorit u vam odmah. Intrigantna je proporcija. Sto prema jedan (100:1) koja daje komunistima za pravo, da izjednauju nacionalne manjine ili druge manjinske konfesije s veinskim dravotvornim narodom pa da, onda, time briu nacionalno u korist meunarodnog, to smo, naalost, imali punih pedeset godina. Upravo zbog toga uklopljena je u ovu, popularnu Stankovievu emisiju, i tema - crkva - drutvo te da se floskulom o sekularnom drutvu (zamjenica za graansko) skrenu pozornost sluatelja i gledatelja na to, kako se, eto, opet Crkva mijea u politiku i civilno drutvo i to na, po njima, nedopustiv nain, jer propagira hrvatski nacionalizam. Svata! Za primijetiti je da se komunisti ponovno uzbuuju i zbog toga to im je u zadnje vrijeme bori pod petama, a posebno su ogoreni hrvatskog visokostolnika, zagrebakog nadbiskupa Josipa Bozania, za kojeg su, sve do nedavno, mislili da je on njihov te da je odlaskom HDZ-a s vlasti i uzoritog Kuharia u mirovinu, dolo njihovih pet minuta. Malo morgen, gospodo - drugovi crvendai! Preuzvieni Bozani ipak nije pocrvenio kako ste mu dolaskom na vlast 3. sijenja 2000. godine, sami priili etiketu. On je ipak, hvala Bogu, ostao onakav kakav je i dosad bio. Dobar katolik i dobar sluga Boji i dakako, dobar Hrvat, ma koliko se to nekom svidjelo ili ne. Mi, vjernici Hrvati to najbolje uviamo, a za ono, to je u poetku svoga stolovanja prema komunistima bio malo naivan i povjerovao im na njihovu laskavu obeanju, kako e oni rijeiti u Hrvatskoj socijalno pitanje, to se, naravno, nikad nije ostvarilo, nego naprotiv, narodu je sve gore i gore Zato komunistima otvoreno poruujem, hrvatski narod se konano osvijestio i kroz ova minule dvije godine uvjerio da su komunisti uvijek isti i da im vie ne treba vjerovati. Posebice nas Hrvate, vjernike, raduje to je i Crkva u Hrvata, na elu svih visokih dostojanstvenika zduno sa svojim narodom kao to je i kroz minula stoljea u povijesti bila. S vjerom u Boga uvrstit e se i hrvatska sloga!
~ 119 ~

PRoPAGIRA LI CRKvA HRvATSKI NACIoNALIZAM?

Nedavni javni istup naeg zagrebakog nadbiskupa preuzvienog gospodina Josipa Bozania koji je u svojoj propovjedi, prigodom 40. obljetnice smrti Blaenog Alojza Stepinca, izmeu ostalog, dosta kritiki govorio o naslijeenom komunistikom mentalitetu u vladajuim strukturama, izazvao pravu lavinu negodovanja u nekim javnim medijima, a posebice meu nekim novinarima, to i nije neko veliko iznenaenje - kad se radi o crkvi i crkvenim dostojanstvenicima. Meutim, iznenauje to to se kao antipodi, nasuprot crkvi, javljaju neki mladi ljudi - novinari koji se, katkad, okomljuju na crkvu i crkvene dostojanstvenike gore nego su to radili njihovi prethodnici - oevi i djedovi prije devedesetih godina. Evo, upravo sam odgledao i odsluao dananju emisiju Nedjeljom u dva na naoj, jo uvijek, komunistikoj dalekovidnici, u kojoj su se tri mlaa novinara (voditelj Stankovi i jo dva druga) ponaali prema gostu emisije, biskupu Gospiko - senjske biskupije, dr. Mili Bogoviu tako arogantno kako se nije moglo vidjeti niti uti u nekim, za Crkvu, puno gorim vremenima. Njih trojica postavljali su biskupu takva neumjesna i provokativna pitanja kao da se radi o nekom okrivljeniku, a ne o visokom dostojanstveniku, koji je i visoki intelektualac - povjesnik. Jedan od njih inzistirao je na tome, kako je ovo drutvo sekularno pa bi se, po njegovu, i crkva trebala po tome ravnati, iz ega, onda, proizlazi i da bi se sveenici svojim vjernicima trebali obraati samo sa vjernici, a ne, recimo, i s njihovim pravim nacionalnim imenom, Hrvati i Hrvatice. Oni to, dodue, nisu rekli, ali se to podrazumijevalo po njihovim rijeima. Usporedili su to s jednim banalnim, prozirnim pitanjem: to uraditi sa jednim Muslimanom, kad se nae meu sto katolika koji trenutno sluaju vjeronauk?
~ 118 ~

Svjedok naeg vremena

Hrvoslava Vuji Zadarski tjednik, 17. oujka 1998.

Nova straa na Staroj Strai Ne damo se pokolebati i nastavljamo dalje. Ispred vijadukta Stara Straa gomila ljudi i tri reda policajaca, iza kojih su vozila. Prilazimo okupljenom mnotvu koje dostojanstveno eka, bez ikakvih incidenata. Meu okupljenim ljudima prvaci su stranaka iz Zagreba, Osijeka, Siska i drugih gradova Hrvatske. Meu njima i Vlado Juki, zastupnik HSP-a u Saboru. - Iznenaeni smo i ogoreni onim to se dogodilo. Ministar Peni je izjavio da vjerski obredi ne mogu biti zabranjeni, a mi ne moemo ui u Knin i prisustvovati misi zadunici. Ovdje su stranaki prvaci HSP-a, invalidi Domovinskog rata, kao i sudionici u oslobaanju Knina od neprijatelja, a sada se opet nalaze pred barikadama i ne mogu ui u Knin. Ovo je presing na HSP, jer je procijenjeno da bi naa pojava na ovim podrujima mogla poljuljati ugled HDZ-a, a nama donijeti politike poene. Na zahtjev naeg predsjednika Ante apia razii emo se u miru, a u Knin emo ui drugom prilikom, mirno i dostojanstveno, kako i prilii, - kazao nam je saborski zastupnik Juki. Sudionici skupa, koji su krenuli iz Osijeka do vijadukata Stara Straa, zaustavljeni su maginih 13 puta, a zaustavljanja su trajala oko dvadesetak minuta. - Iz Osijeka smo krenuli u 3 sata ujutro, a prije polaska mi je policija dolazila u dvorite, zapovjednik policije me osobno molio da odustanem od puta, ali ja za to nisam vidio nikakvog razloga, - kazao je Milan ai, predsjednik HSP-a za Osjeko - baranjsku upaniju, dodajui: - Sretni smo to smo se probili i dovde, ali smo uasno razoarani to je dolo do ove situacije, po povratku u Osijek odmah emo odrati tiskovnu konferenciju, kako bismo obavijestili puanstvo to se dogodilo u Kninu. Meu nazonima se naao i dopredsjednik upanijskog vijea za Sisako - moslovaku upaniju, Miroslav Juri, koji nije krio svoje ogorenje postojeom situacijom. - alosno je da se Srbi vraaju u Hrvatsku bez policijskih koridora, a invalide, veterane i stranake elnike doekaju gomile policajaca. Ovo to se dogaa moe samo imponirati Srbima i nikome vie, - kazao je Juri. Uz mnogo muke probijamo se kroz policijski kordon na Staroj Strai. Kad se pred nama ukazala kninska Tvrava bili smo u uvjerenju kako je naim mukama s policijskim patrolama kraj, ali smo se opet prevarili. Ponovno momci u plavom, ponovno legitimiranje i zapisivanje. U gradu mirna atmosfera, ljudi bezbrino etaju i sjede ispred birceva i sve bi bilo kao i svake subote popodne da nije policijskih koridora, koji nam brane da prijeemo preko Trga Ante Starevia. Ljubazni momci nam govore kako im je ao, ali nareenje je nareenje i - toka.

KNIN - GRAd U KoJEM JE U SUBoTU BILo ZABRANJENo PoPITI KAvU!

Nakon skupa HSP-a u Vukovaru, ova stranka je odluila odrati skup u Zvonimirovu gradu. Poto je bio prisiljen otkazati skup u Kninu, HSP je odluio misu zadunicu za poginule branitelje u kapelici sv. Ante, to je za vae reportere bio dovoljan razlog da potegnu od Zadra do Knina. Ne oekujui nikakve probleme na cesti, kreemo na vrijeme da stignemo na misu zadunicu. No, kako u ivotu stvari ne idu ba jednostavno, tako je bilo i ovoga puta. Neto malo dalje od Kravlje Drage zaustavlja nas policija. - Prilaz Kninu je blokiran, dalje ne moete proi, vratite se u Zadar, - rekao nam je jedan od momaka u plavom. Dajemo mu nae press - iskaznice, objanjavamo kako samo elimo napraviti par fotografija, a on odgovara da se zna kada je bilo vrijeme za medije da uu u Knin. Na nae pitanje: Kada?, odgovara slijeganjem ramena i konano nas puta da proemo. Nedaleko od te policijske patrole nalazi se jo jedna, opet se ponavlja ista pria; mi smo predstavnici medija, moemo li proi, i slino. Uzimaju nam podatke i zapisuju ih u notes, a na entuzijazam splanjava nakon izjave jednog od naelnika: - Mi smo vas pustili, ali dalje od vijadukta Stara Straa neete proi.

~ 120 ~

~ 121 ~

Ivo Matanovi

vijenac poloen pred policiju Potujui nareenja, zaobilaznim putem odlazimo do zgrade HRT-a, gdje je u tijeku tiskovna konferencija Ante apia. - Zabrana skupa HSP-a u Kninu je oiti dokaz da se radi o strahu HDZ-a od jaanja nae stranke. Jednostavnije je zabraniti skup, nego izgubiti glasove na ovom podruju, rekao je api. Naa stranka namjerava prijaviti skupove u Glini, Topuskom, Kostajnici, a ako oni budu zabranjeni, to e biti dokaz da HDZ eli zabraniti rad nae stranke. ak ako se to i dogodi, neemo se aliti meunarodnim zajednicama, nego emo sami pokuati iznai rjeenje problema i nastaviti dalje funkcionirati, koliko to bude u naoj moi. Nai lanovi i simpatizeri, koji su krenuli u Knin, zaustavljeni su na svim prilazima gradu, a po mojim procjenama vraeno je oko pet do est tisua ljudi i deset autobusa iz Bosne, - kazao je predsjednik HSP-a. Anti apiu i suradnicima nije bilo dozvoljeno poloiti vijenac na plou dr. Ante Starevia na istoimenom trgu, te ga je api poloio na cestu pred kordon policajaca. Misnom slavlju za sve poginule u kapeli sv. Ante, koje je predvodio fra Bernard Duki, prisustvovalo je oko 500 ljudi, a zavreno je izvoenjem crkvene pjesme Rajska Djevo, kraljice Hrvata. Provokacije od strane srpskog puanstva i psovanja majke ustake, dogodile su se na Trgu Oluje, no elnici i ostali sudionici povorke se nisu dali isprovocirati, tako da je sve prolo bez ikakvih incidenata. - Koridori policajaca nisu bili nuni, mi nismo doli u Knin izazvati nerede, nego pruiti potporu kninskim Hrvatima i pokazati im da ih HSP nije zaboravio, - kazao je api.

Ivo Matanovi Narodni list, 15. kolovoza 2002.

KoMUNISTI FINGRANIM dRAvNIM UdARoM PRodULJILI SI vIJEK vLAdAvINE MANJINE NAd vEINoM

Novo - stari premijer, komunistiki Jack drug Ivica Raan, da bi se uvrstio na vlasti i u njoj ostao do kraja svog mandata, iskonstruirao je, a potom i izveo svojevrsni lani dravni udar protiv samog sebe te tako, opet, po ne znam koji puta, prevario hrvatski narod i nametnuo mu se kao tobonji spasitelj. Svata..! Izveo je to vrlo lukavo. Najprije je natjerao poslunog i pijanog Bandia da se pospe pepelom i da privremeno odstupi s mjesta gradonaelnika, kako bi se stvorila politika kriza u gradu Zagrebu - u narodu poznata kao pijanaka zagrebaka kriza. Zamiljeno - uinjeno, ali bez velikog odjeka, jer i sa ovom farsom nije uspio isprovocirati Budiu koji mu je, od samog poetka suivota s njime, bio rak rana i problem broj jedan, kako da ga se, nakon to se ustolii, rijei. Zato mu nije trebalo puno vremena ekanja pa da u parlament podmetne drugu podmetaljku. Podmetnuo je Hrvatskom Saboru glasovanje o Krkom za koje mu je trebala dvotreinska veina, koju on nije imao, jer razdijeljeni HSLS to nije mogao osigurati. I, eto, tako vam je na crveni maioniar jo jednom nadigrao prepametne liberale i nakon to ih je dobro proistio, otarasio ih se za sva vremena. Dakako, slijedila je potom tobonja i njegova ostavka, koju je odmah podnio svom trabantu Mesiu koji je, ovaj potonji, jo od ranije u Budii vidio svog glavnog neprijatelja i rivala za mjesto poglavara drave. Osim toga, Mesi nije imao drugog izlaza, doli da premijera imenuje ponovno starog - novog druga Raana i da mu tim inom vrati dug iz predizbornog vremena kada mu je, ako bude izabran za poglavara drave, vrsto obeao da e mu pomoi detumanizirati Hrvatsku nacionalnu dravu te od nacionalne stvoriti graansku Hrvatsku u kojoj e obojica imati svoje mjesto. to
~ 123 ~

~ 122 ~

Ivo Matanovi

rekoe, ne porekoe! Obojica se iz petnih ila napinju kako svoje obeanje pretvoriti u djelo. Nije zgorega da jo jednom ujemo Mesiev biser: Bit u predsjednik - graanin i predsjednik svih graana Hrvatske Ovaj banalizam, kojeg svakodnevno ujemo preko dalekovidnice i ostalih elektronskih medija - ne samo da iritira sve dravotvorne Hrvate, ve im ide na neku stvar ovo papagajsko ponavljanje. Pojasnit u. Samo one drave koje u nacionalnom sastavu nemaju autohtonu nacionalnu natpolovinu veinu, mogu se, donekle, nazivati i kao graanska drava (komunistiki sublimat za poimanje graanskog drutva), a sve druge drave nazivaju se po svom nacionalnom imenu, kojemu se, u pravilu, prilagouje i toponomastika i sve drugo relevantno nacionalno nazivlje. Svjesni su toga i nai izabranici pa su se zbog toga udruili u tandem, kako bi lake mogli denacionalizirati hrvatski duh. Na vrlipredsjednik i (samo) njegov premijer drug Raan izgleda da su zaboravili na zadnje popise stanovnitva (1991. i 2000.) u kojima, brojkom i slovima pie, da u Hrvatskoj dravi ivi preko 85% Hrvata, a samo 15% ostalih - recimo tkz. graana Hrvatske. Dakle, predsjednik Mesi i premijer Raan su predsjednici samo onoj manjoj skupini od 15% - koji se, uvjetno reeno, mogu nazivati i graanima. Kad to, ak sami ele - da budu predsjednici graani, zato im to onda treba osporavati, jer je to njihovo ustavno i demokratsko pravo da se deklariraju onako kako to ele? Naprotiv, to to su prevarom postali i predsjednici svekolikog hrvatskog puanstva, nitko im pa ni Ustav ne daje za pravo da prekrtavaju cjelokupnu naciju i trpaju sa sobom u isti ko - ko internacionale ili ti Alijansu Crvenih kmera. Izmeu jednih i drugih (Hrvata i tkz. graana) nema simbioze, pa je vrijeme da Hrvati ve jednom shvate, to je to, te da pri glasovanju na izborima znaju se opredijeliti, odnosno da znaju razluiti ito od kukolja. Onima, pak, kojima je kukolj jo uvijek sladak i ukusan, neka ga nesmetano i dalje konzumiraju. Nemojmo im to osporavati jer i kukolj je hrana, vele mi neki, i vrlo probavljiva za neka stvorenja, pa im zato, opetovat u se jo jednom, nemojmo to osporavati. Treba im, umjesto svakog sukoba, uljudbeno odgovoriti, sa dobar tek! I jo malo ale, neka svatko kusa svoju hranu koju si je sam pripremio.

Ivo Matanovi Zadarski list, 8. studenog 1999.

KoMUNISTIKA SRBoETNIKA oKUPACIJA BILA JE oKRUTNIJA od TALIJANSKE!

Proitali smo na stranici 10 Vaeg lista i naeg Zadarskog lista (6. i 7. studeni) pismo Udruge tzv. antifaista koje su uputili Predsjedniku Hrvatske dr. Franji Tumanu i kojem, po ne zna se koji put, trae svoja navodno izgubljena ili steena kako kau, prava. S obzirom da je ovo ve otrcana lamentarija i bljuzgarija drugova antifaista, nismo se ni namjeravali osvrtati na njih, ali kada smo primijetili da su isti tekst objavili u vie dnevnih i tjednih listova, i to ba u ovo vrijeme kada je Predsjednik u dosta tekom i bolesnom stanju, odluili smo i mi iz Udruge bivih Hrvatskih politikih zatvorenika - rtava komunizma, stati na drugu stranu - stranu uljudbe i ljudskog morala te dii svoj glas. Zvati u pomo ovjeka koji lei u postelji teko bolestan u bolnici i traiti, toboe, neka svoja uskraena prava, nije nita drugo doli cinizam i niskost kakova se moe vidjeti jo samo u nekim ruralno primitivnim sredinama, gdje se teko bolesnima dovode u bolnice ak i odvjetnika, kako bi se jo za ivota od bolesnika neto uiarilo, u vidu ostavtine i sl. S druge, pak strane dobiva se dojam da se drugovi plae predstojeih izbora i, daj Boe da se to posrei i po trei puta, pobjede desne opcije (neu rei i samo HDZ), ve pobjede svih onih stranaka koje su dravotvorne i koje hrvatski diu. Takozvani antifaisti SDP, SRP i IDS to sigurno nisu. Gospoda - drugovi i ovoga puta nisu propustili da to kau uz svoj tzv. jubilej 55. obljetnice osloboenja grada Zadra. Ni sada kao ni ranijih godina nisu se precizno izrazili koga su to oni u Zadru 1944. g. oslobaali? Da li Hrvate Zadrane od Hrvata Zadranina?
~ 125 ~

~ 124 ~

Ivo Matanovi

Ili pak preostali dio talijanskih civila, staradi i djece, jer se vei dio talijanskih civila povukao jo 1943. godine, kada je talijanski faizam ustvari i kapitulirao. Nije taj dan (31. 10. 1944.) u Zadru bilo ni Nijemaca, jer su se i oni, deset dana prije, povukli iz Zadra prema Pagu i Karlobagu. Za nas, hrvatske bive uznike i rtve tzv. osloboditelja, grad Zadar je osloboen prve polovice studenog 1991. g. tj. dana kada je posljednji srboetniki i JNA tenk otiao iz epurina, ili jo preciznije reeno - onaj isti tenk sa kojim su ga tzv. osloboditelji 1944. g. ponovno okupirali. Dakle, dan 31. listopada 1944. godine je dan zamjene okupacije - srboetnike i komunistike s talijanskom, s tom razlikom to je ova druga srboetnika bila daleko okrutnija od talijanske. Ovdje jo treba pridodati da su tzv. osloboditelji istog dana po ulasku u Zadar likvidirali 25 Hrvata iz Arbanasa, a zatim narednih 10 dana - kada su im pritekli u pomo i druge partizanske jedinice na ijem elu su bili Srbi, pogubljeno je jo 2114 Zadrana civila, Hrvata i Talijana, u omjeru pola - pola. Kau neki oevidci da je Talijana bilo neto vie. I za kraj recimo jo i to to su to, zapravo, steena prava? Prava privilegija ili bilo koja druga prava graanin ostvaruje u svojoj domicilnoj dravi koja ima, takoer, pravni legitimitet i meunarodni subjektivitet, a kada drava ova dva, upravo spomenuta atributa izgubi onda i graanin gubi sva steena prava, osim naravno prava na rad i slobodu. Ovo posljednje, mi bivi uznici u Vaoj komunistikoj, dragi drugovi Jugoslaviji nismo uivali. S padom Berlinskog zida, dragi nai drugovi, palo je i vae komunistiko carstvo, pa e te se morati pomiriti sa injenicom da sada ivite u nekom drugom carstvu - carstvu demokracije i slobode za sve ljude, a ne samo za odabrane, kakvima elite postati i ovoga puta Malo morgen! I jo neto, dragi drugovi, nemojte biti tako drski i traiti izjednaavanje vaih prava sa pravima sudionika Domovinskog rata, jer tu podjelu ste upravo vi prvi napravili, a zorno se to vidjelo i ovih dana na Zadarskom groblju - na jednoj strani su zdruene sve Hrvatske udruge, a na drugoj ste vi, na sramotu svih Zadrana.

Ivo Matanovi Narodni list, 5. rujna 2002.

KoNANo PodIGNUT SPoMENIK USTAAMA I doMoBRANIMA U vISoANIMA Kod ZAdRA

Podizanje spomenika poginulim Hrvatima u Prvom i Drugom svjetskom ratu te Treem Domovinskom ratu, u selu Visoane kod Zadra poprilino je uzdrmalo dravnu - komunistiku dalekovidnicu, pardon, televiziju, da su taj sveani in nazvali, ak, skandaloznim, pa su odmah izvijestili hrvatsko gledateljstvo o nedopustivoj faistikoj manifestaciji koja je uznemirila sve nazone graane (a oni, eto, ovom vijeu uznemirie svekoliko gledateljstvo), a poglavito ih je uznemirila ikonografija koju su vidjeli na pojedincima. Treba odmah rei da su se ovoj TV osudi, odmah sutradan, pridruili i neki novinari iz jo uvijek podravljenih novinskih kua, kako i oni ne bi kasnili za svojim kolegama iz TV, jer im je naredbodavac isti. Neki poseban komentar uznemirenim komunistima, u ovom trenutku, nije potreban, osim to im treba zahvaliti na besplatnoj reklami koju su nam dali. Pojasnit u, da kojim sluajem TV nije snimila ovaj velianstven skup, onda za sve nas - Ustae, Domobrane i bive politike uznike nitko ne bi ni znao, pa se stoga, umjesto da reagiramo na njihovo zgraanje - mi im se zahvaljujemo. Imamo za to debelog razloga, jer, inae, kad ih se pozove da objelodane neke nae druge skupove i hodoaa, jedva da se od pozvanih netko javi, a kada se to i dogodi, napiu tek toliko da koliko - toliko opravdaju izgubljeno vrijeme i prikau se kako su i oni demokratski medij. Ipak nam nije jasno, koje to graane uznemirava povijesna ratnika odora iz pojedinih minulih ratova hrvatskih domoljuba? Moda one malobrojne anacionalne graane koji se nikada nee pomiriti sa stvarnou, da je njihovo straho-vladarstvo prolost Da je po njihovom onda se ovaj spomenik u Visoanima ne bi nikada ni podigao, koji, usput reeno, govori
~ 127 ~

~ 126 ~

Ivo Matanovi

vie o njima, nego o nama, jer on argumentirano i slikovito razotkriva sve komunistike zloine to su poinjeni za vrijeme njihove tiranije koje nikako ne mogu sakriti, pa se, upravo zbog toga i bune. Nekoliko odora sa amblemima iz tog vremena neka tkz. Mesieve graane ne zabrinjava jer oni nam poslue samo u pojedinim prigodama da se sa sjetom i nostalgijom podsjetimo na te tragine dane i nita drugo. Inae, 90% Hrvata jo davne 1991. godine tu staru ikonografiju je i slubeno zamijenila, rekao bih i plebiscitarno prihvatila, sa drugom modernijom, koja je prilagoena ovom vremenu. Zato, dragi crveni drugovi, nemojte vie plaiti malu djecu sa Ustaama i Domobranima jer time postiete negativan efekt, jer, dozvolite mi, ta djeca koju elite sa naom povijesnom odorom i znamenjem poplaiti - ne zaboravite da su to unuci i praunuci svih poginulih kojima su Visoani spomenik podigli. Dakako i svih jo ivuih domoljuba koji e i dalje sa svojim unucima i praunucima oivljavati uspomene na sve poginule u minulim ratovima - svialo Vam se to, drugovi ili ne! I za kraj, po prvi put sa radou obznanjujem hrvatsku javnost, da nekoliko Udruga proizalih iz Prvog i Drugog Domovinskog rata pripremaju se da organizirano i uljudbeno prenesu iz panjolske posmrtne ostatke pokojnog Dr. Ante Pavelia i da ga sahrane u njegovom rodnom mjestu. Tim vie to se to dozvoljava i da se ak uz pompu dravnih medija hodoasti u Kumrovec i odaje poast bravaru Josipu Brozu Titu - pa zato onda to pravo ne dati i onim ostalim 90% Hrvatima da hodoaste svom pokojnom poglavniku. ivi bili pa i to vidjeli.

Ivo Matanovi

KRATAK oSvRT dJELovANJA PodRUNICE ZAdAR

Od utemeljenja Zadarske Podrunice travnja 1998. g. pa do danas, novoulanjenih ili prelih iz stare Podrunice, tkz. Kajine Podrunice ulanjeno je oko sto lanova koji su ve ostvarili status politikog zatvorenika, jo uvijek ne i materijalizirali svoja zakonska prava. To, dodue, nije u nadlenosti nae Podrunice ve najee zapinje kod invalidsko - mirovinskog osiguranja ili pak drugih institucija koje trebaju popuniti spis, ako se radi o lanovima koji tek odlaze u mirovinu, a ako se, pak, radi o lanovima koji su ve umirovljeni tada se problem bre rjeava, ali ga, ipak, treba vie puta pourivati (urgirati), jer, Boe moj, birokracija ne bi bila to, da upravo nije to to jeste, pa zato i preko naeg Uznika elimo skrenuti pozornost svim lanovima na ovaj problem i zamoliti ih da se po ovom pitanju vie obraaju nadleni slubama a manje nama, smo kao Udruga nemoni, a samim tim i nenadleni. Dakle, HDPZ - K ima ogranienu mogunost, glede potpunog rjeavanja prava politikih zatvorenika iz Zakona o politikim zatvorenicima. Ono to je u nadlenosti Udruge je to: da prikuplja sve lanove na jednom mjestu (udruivanje u Udrugu), da daju strune upute svim potencijalnim lanovima - koju dokumentaciju trebaju priloiti zahtjevu, uputiti na ustanove gdje to sve mogu dobiti, pruiti i drugu administrativnu pomo koja je lanu potrebna i napokon sve druge pravne savjete koji su lanu potrebni. List Uznik, bar mi tako u Zadarskoj Podrunici smatramo, nije samo politiko staleki asopis, preko kojega emo sluati samo o naim prolim patnjama, ve i glasilo preko kojeg emo se, izmeu ostalog, i meusobno informirati o bitnim stvarima iz djelokruga rada Podrunica, drugim rijeima reeno, izmjenjivati meusobna iskustva, a to onda u konanici znai i kohezivno jedinstvo svih naih Podrunica.

~ 128 ~

~ 129 ~

Ivo Matanovi

Skreemo pozornost svim potencijalnim lanovima da svoja prava iz Zakona o politikim zatvorenicima ne pokuavaju rjeavati individualno, a to nije zakonski zabranjeno, ve preko Udruge, jer e tada bre i kvalitetnije rijeiti svoj problem. Posebice se to odnosi na one potencijalne lanove koji su poslije izdrane kazne boravili u inozemstvu ili moda u samom inozemstvu zaradili kaznu koja se po naim zakonima pozitivno sankcionira. Primjerice udruivanje u razne antijugoslavenske Udruge s ciljem ruenja Jugoslavije i komunizma uope. Za ovu kategoriju politikih zatvorenika tkz. inozemaca, utvrivanje statusa je poprilino oteano, s obzirom na dvojno dravljanstvo i na stalno mjesto boravka, pa je upravo iz ovih razloga potrebito da se zainteresirani obraaju izravno na Udrugu HDPZ - K. Ovaj problem sa ulanjivanjem Hrvata iz dijaspore mogu nam puno pomoi ve ulanjeni lanovi, na nain da obavijeste sve svoje prijatelje i poznanike o njihovim pravima te da ih upute na nau Udrugu. I najzad, molimo sve nae lanove da se malo vie posvete Udruzi - da dolaze u Udrugu, ak i onda kad nemaju posebnog nekog materijalnog razloga. Mi nismo institucija koja po pravilu samo neto materijalno rjeava ve i vie od toga. U prvom redu mi smo staleko drutvo preko kojega se druimo i bolje upoznajemo, a ako hoete, i ispraujemo na vjeni poinak. Ovo potonje Bojom pomoi pokuajmo si to vie odgoditi, jer nam je svaki dan u slobodnoj Domovini sve drai i drai!

Ivo Matanovi, Zadar

KRITIKI oSvRT NA TEKST oBJAvLJEN Pod NASLovoM: MJESTo I ULoGA U IvoTU NACIJE U TREEM TISULJEU

Osvrt na objavljeni tekst u Uzniku br. 1 pod naslovom: Mjesto i uloga u ivotu nacije u treem tisuljeu, a koji je potpisan po autorima; Anti Bariiu i Marku Dizdaru - Drnianima (susjedima) po roenju, a po svjetonazoru dva dijametralno suprotna tipa. Prvi Apolo(a)gent (A. Barii) i drugi Apologet (M. Dizdar). Tekst su zajedniki potpisali ali nisu naznaili kome to od objavljenog pripada. Tko ponovo isita tekst primijetit e da je tekst apologetski pisan, ali ga, ipak, nije pisao Apologet M. Dizdar, ve suprotno sutini teksta pisao ga je Apologet A. Barii. Kakve li ironije i to, opet, sve u jednom stalekom drutvu kakovo je nae HDPZ - K, za koje smo, sve do juer vjerovali da je to Hrvatsko istunsko drutvo, bez primjesa prolosti, oli ti optereeno komunistikom hipotekom, jugounitarizmom, panslavizmom, ili, Bog te pitaj, jo kojekakovim panistima i internacionalistima. Izgleda, ipak, da se varamo. U konkretnom sluaju imamo svojevrsnu kohabitaciju (pojam aktualiziran na prolim izborima) izmeu muitelja i muenika ili bolje reeno, izmeu delata i rtve. Moda neki od naih lanova i ne znaju o emu je, zapravo, rije pa sam upravo zbog njih duan i to objasniti. Jedan od autora je gospodin - drug Ante Barii, visokokolovani bivi udba koji je u toj slubi radio od 1979. g. pa sve do 1990. g. I, gle opet uda, na toj dunosti nastavlja i dalje raditi sve do 1995. g., ali ovog puta pod drugim imenom - radi u tkz. hrvatskoj udbi ili tonije SUZP. U prvoj udbi imao je jedan od najsloenijih zadataka, a to je da nadzire kler, poglavito hrvatski. Njegovo ime protee se i preko stranog tiska - Beogradskog i nekih listova sa zapada, ali ovog puta neemo vie o tome.

~ 130 ~

~ 131 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Drugi potpisnik teksta je, svima nama znani na asni i poteni predsjednik gospodin Marko Dizdar - dugogodinji bivi politiki robija (11godina) koji je svu svoju robiju stoiki izdrao, bez da je traio pomilovanje iako je tada bio mlad, a po prianju njegovih kolega, koji su sa njime osueni na Zadarskom sudu, on se je i tamo hrabro drao, to je za svaku pohvalu, ali nekim naim lanovima ne ide u glavu - to se to sa naim Markom sada dogaa? Nita neobino, rei e drugi. Obina metamorfoloka pojava koja se kadkada i kod ljudi dogaa to je sad ovdje zbunjujue, rei e netko od Vas? Zbunjujue je i dozla boga zabrinjavajue je to, to je naa Udruga, koja je tek nedavno utemeljena, postala tema raznoraznih politikanata i to sve na tetu Udruge. Govori se kako su nam bivi i sadanji komunisti, dakle nai muitelji, razbili do te mjere da si vie ne znamo ni tko smo ni to smo te da emo se opet morati sramiti naih, toboe, poinjenih antikomunistikih djela. Pojedinci se ve sada, s obzirom na netom prole izbore, pribojavaju doi u vlastiti ured, dodajui pri tome, da koga su zmije ujedale i guterica se plai. A ja, pak, dodajem, pa kako i ne bi kad nam bivi udbai svoje tekstove objavljuju u naem asopisu Uznik. Nije mi bila namjera da ovog puta vie piem o osobama i njihovim ivotopisima - to ete izmaklo mi se, ve o tekstu o kojem se u proslovu ovog teksta govori. Tekst me vie zagolicao svojom dijalektikom ekvilibristikom, nego samim sadrajem. Naime, on sadrajno nije nita ni rekao. ak to vie, nije pokrijepio ni sam naslov, jer se iz njega (naslova) kao i samog konteksta ne moe nita razabrati. Ipak, moram pri tom priznati da sam, isitavajui tekst, i sam se zbunio pa sam si u pomo pozvao svog starog znanca i prijatelja leksika, kako ga, s pravom, mnogi nazivaju, da mi on Bariiev i Dizdarev tekst pokua sa hrvatskog prevesti na hrvatski. Nakon to je tekst proitao, iako ne znajui o kojim ljudima se radi, pa ovo ti je najobinija papazjanija s tom razlikom, dodavi, da se radi o intelektualnom pokuaju rei neto to ni sami ne razumiju. Umjesto strunog objanjenja proitajmo jo jednom, barem jedan pasus iz inkriminiranog teksta, a oni su, recimo jo i to, na dlaku svi isti.

Kako mudrost lei jedino u istini, potrebno je proiriti obzore imajui na umu da su impulsi to ive u ovjeanstvu objektivne injenice i datosti koje povijesna dogaanja dovode na dnevni red. Ono to pojedinac nosi u sebi, a to pripada ovjeanstvu u cjelini - onaj dio koji nije specijaliziran i subjektiviziran s obiljejima pojedine nacije, je ono ega postajemo u cijelosti svjesni preko osvijetenog znanja. Najgora je pogreka po analogiji primjenjivati koncepte pravde i slobode, osim na odnose meu pojedincima i meu nacijama, itd., itd.,.. Neu vie o tekstu, jer on sam o sebi vie govori nego bi bilo tko drugi o njemu mogao rei, pa zato zakljuimo: - Da se u budue tekstovi za Uznik ipak biraju i da budu pisani razumljivim rjenikom kojeg svi razumiju, u prvom redu nai lanovi jer se Uznik za njih i pie. Ovu kritiku piem u dobroj namjeri samo zato da se uje i druga strana ili kako bi stari Latini rekli: Adiatur et altera pors. Ostavimo, dakle, nae autore neka i dalje ive u svom trinaestom futuru, a mogu si malo skoknuti, ako im je to elja, i do Martina u oblake, tamo e vjerojatno biti razumljiviji. No, ostavimo alu na stranu, a malo vie uozbiljimo se da nam budui broj Uznika bude sadrajno kvalitetniji i zanimljiviji - razumije se.

~ 132 ~

~ 133 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Ante ari Zadarski list, 24. srpnja 2001.

KUdA IdE HRvATSKA?

Malo morgen. Istina je, ustvari, sasvim drugaija. Nakon to hrvatske vitezove isporue Hakom sudu, a sve ostale Hrvate koji hrvatski diu, proglase nacionalistima i ustaama, tada e ih ponovno strpati u ispranjene balkanske mije rupe - Raanova retorika i politika ekvilibristika sa netom odranog Hrvatskog sabora. Jo jasniji je bio javni istup naeg vrlog predsjednika gospodina Mesia koji je doslovce rekao: Ako bude potrebno optuenika u osloboditi vojne stege i vojne tajne. Provedeno na prosti laiki ili puki, kako hoete, to znai da optuenik u momentu psihike napetosti i sloma, za vrijeme istrage, optuenik moe i sve svoje nadreene, od kojih su dobivali zapovijedi, optuiti takoer, i sve ukupno tadanje Hrvatsko vrhovnitvo. A ako se zna da su inkriminirani generali na hijerarhijskoj zapovjednoj piramidi tek negdje na petnaestom mjestu onda nije teko zakljuiti kakova je nakana aktualnog predsjednika Republike Hrvatske Za sada su to, da se vlasti ne dosjete, dvojica generala vitezova, a poslije njih i preko njih u Hag e otii i svi drugi kojima komunistima nisu po volji. Zakljuimo, dakle, da su komunisti i ovoga puta, na izvanrednom Hrvatskom Saboru nadigrali tobonji Hrvatski blok i tako jo jednome dobili na vremenu da se zadre na vlasti te da i dalje uz pomo naivnih biraa, oni koji su ih doveli na vlast, blefiraju i iza sluajeva tzv. hrvatskih zloinaca prikrivaju svoj gospodarstveni kolaps. I to jo rei nego da jo jednome pozovemo sve Hrvate koji se hrvatski osjeaju da nam se pridrue i zajednikim snagama vratimo Hrvatsku vlast, a tada e se sa hrvatskom vlau biti povraen i hrvatski identitet i subjektivitet, ma to o tom uljudbena Europa mislila. Imamo za to puno sredstava, primjerice odbijanje graanske poslunosti, iznuivanje prijevremenih izbora itd., itd Pourimo jer vie nema vremena za oputenost i oportunizam.

Otro se suprotstavljamo vladinim mjerama, kako toboe moraju udovoljiti zahtjevima Hakog suda te uhititi i isporuiti spomenutom sudu dva hrvatska generala, za koje ve sada znamo da se radi o istaknutim hrvatskim vitezovima - generalima Anti Gotovini i Rahimu Ademiju. Naime, ovim inom aktualna hrvatska vlast ili bolje reeno, komunistika Raanova vlada Republike Hrvatske, koja je do sada sve inila, da umjesto da sprijei odlazak u Hag hrvatskih vitezova, ona je, jo prije dolaska na vlast 3. sijenja 2000. godine, svojim tajnim kanalima inila sve kako da i meunarodno optue bivu ustaku hadezeovsku vlast i dakako, preko tih istih meunarodnih imbenika domognu se vlasti, a to im je, mora im se priznati, treeg sijenja prole godine to i uspjelo. Sad je i slijepcu jasno da komunisti nikada ne spavaju i da vrlo teku gospodarstvenu krizu u zemlji itekako znaju politiki poentirati pa i pod cijenu rtvovanja svojih vlastitih graana. Ovog puta odlinika vitezova generala. Sada, kada smo pozorno pogledali i posluali Hrvatsku dalekovidnicu odnosno davanje ponovne saborske potpore vladajuoj garnituri, vidjelo se je da ova vlada, ipak, od svojih silnih predizbornih obeanja, jedno ipak ispunila, a to je to je u potpunosti udovoljila meunarodnom pritisku i preko Haga, dozvolite nam i malo ironije, Hrvatsku pribliila zapadu. Zlobnici kau, a to nije daleko od istine, da e komunisti preko Haga dovesti sve viene Hrvate, prvo u Hag pojedince, a potom, to oiste Hrvatsku od ustakih zloinaca ostatak e Hrvata biti i geopolitiki naslonjen na zapad i eto nam blagostanja u izobilju.

~ 134 ~

~ 135 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi - Zadar Regional, 3. srpnja 2002.

Dragi moj Rajko, nemoj blatiti dojueranje svoje prijatelje Srbe, kao to su uki, Pejnovi i dr., jer si i sa njima, u samoj ari Domovinskog rata, trgovao. I kad si me ve povukao za jezik navest u ti samo jedan primjer. Zar nisi bio posrednik kod kupovine kue za svoga dojueranjeg duhovnog vou gospodina ukia u tadanjem Srpskim Moravicama i to jo u tijeku najeeg rata 1992. godine? Koristim ovu prigodu da itateljima istaknem jo jednu vrlo relevantnu injenicu iz popisa od 2001. godine, a koju nisam u svom tekstu u pretprolom broju Regionala rekao, a radi se o svojevrsnoj fluktuaciji Srba u Hrvatskoj. Knjigovodstvenim rjenikom reeno; kada se na jednoj strani pokae manjak, onda se na drugoj treba pokazati viak, a ako toga nema, onda to spada u krimi priu. U naem sluaju, ne radi se o nikakvoj krai Srba, ve o, ponovit u se, fluktuaciji Srba ili, metaforiki reeno, tek onda o krai. Dakle, Srbi su se sami meusobno pokrali i to na nain, da su se kod popisa izjanjavali kao Cigani (Romi) pa je tako i nastao viak Cigana za 50%. Prostom raunicom izraunao sam da ovaj podatak od 50% viak Roma odgovara broju manjka Srba, otprilike 3,5%. Dakle, u slubeno objavljenom popisu stanovnitva otklonjene su sve dvojbe o manjku Srba jer ih se je upravo toliko vratilo svojim korijenima - iskonima.

MANJAK SRBA ILI KAKo SRBI vARAJU SvoJ NARod - 2

U prolom broju od (03. 07. 02.) Regional je objavio pismo Rade Milanovia koji mi spoitava, izmeu ostalog i to, da sam ja osvjedoeni antisrbin te da ja laem, kad kaem da on R. Milanovi bivi prijatelj pokojnog psihijatra Rakovia. Spoitava mi i jo kojeta drugoga, koje mene osobno ne zanima, a posebice ne zanimaju me njegove nebuloze o tome, u kojoj se on plejadi Srba nalazi sada. itatelja radi, ovog puta, duan sam jo jednom potvrditi ve izreenu istinu. Naime, u pretprolom broju Regionala Rajkovo ime spomenuo sam sa inicijalima (R. Milanovi), a on, eto, ipak se zove drugaije. Moda mu to trenutno odgovara pa neka mu i bude. Usput, samo, spomenut u jo i Rajkov zaviaj, a on se zove Gomirje kod Ogulina, a jedno vrijeme prije Domovinskog rata, ivio je u Lici u Udbini. Tamo smo, ustvari i razgovarali o stvarima o kojim piem. Inae, Rajka sam poznavao jo od prije rata kao dobroga vercera i umokradicu dravnih uma. Da li je Rajka Milanovi onaj koji jeste ili, pak netko drugi, irelevantno je, kad su u pitanju Srbi kalibra Milanovi, a tebi Rajko ili Rade preporuam da se ne mora skrivati iza drugog imena a istog prezimena, jer zato nema potrebe, jer ionako dvojnik Rade, pravi Lianin, ti je dobar prijatelj i kolega po vercu. Neu rei i krai uma, jer u to vrijeme, Srbi lopovi po Hrvatskoj tretirani su samo kao verceri, kojima su uvijek, za razliku od Hrvata, izricane blae kazne. Starom zanatu, gospodine Rajko, ti si se, izgleda mi ponovno vratio. Pored prodaje srpskih kua, svojih sugraana, na kojima si se dobro obogatio. Kao lojalnom Srbinu posao ti dobro ide, a poglavito sada kada si svoju djelatnost proirio i na Hrvatske dravne ume.

~ 136 ~

~ 137 ~

MARKO VESELICA NA SKUPTINI POLITIKIH ZATVORENIKA RTAVA KOMUNIZMA U ZADRU

Rudi Tomi

F. . Veernji list, 18. 07. 1999.

UvodNA RIJE

NIJE ToNo dA JE U KoMUNIZMU BILo BoLJE

Ivo Matanovi: Politiki zatvorenici pretvorili su se u pogrebno drutvo ZADAR - Bolesnik na Moravi konanim udarima NATO-a dobio je udarce koje je zasluio. U Srbiji je danas pakao, ali je sada najavljen masovniji povratak Srba i to ne staradi ve mlae populacije - rekao je na jueranjoj radnoj skupini Hrvatskog drutva politikih zatvorenika - rtava komunizma, dr. Marko Veselica. Dodao je kako se vie ne smiju zanemarivati prava oko 150.000 Hrvata koji su robijali za hrvatstvo i za razliku od protivnika hrvatske drave nisu dobili gotovo nita. - Danas se na politikoj sceni govori o promjenama, da je HDZ leglo kriminala i da je u komunizmu bilo bolje. To nije tono, a hrvatskoj vlasti treba ukazati na sve pogreke - zakljuio je dr. Veselica, dodajui kako se hitno moraju rijeiti prava Hrvatskih politikih zatvorenika, istinskih boraca i zaetnika dananje neovisnosti. Politike zatvorenike je pozdravio i predsjednik Udruge Marko Dizdar, a kritiku zbog nebrige za njih, najbolje je oslikao komentar predsjednika zadarskog ogranka Drutva Ive Matanovia. On je rekao da su se politiki zatvorenici pretvorili u pogrebno drutvo koje ispraa svoje lanove na posljednji poinak - a oni nisu ostvarili ikakva prava zasluena viegodinjim robijanjem za hrvatsku dravu.

Ova 2001. godina ima nekoliko opih jubilarnih znaajnosti kao to su: poetak novog desetljea, stoljea i tisuljea. Godina 2001. u svom poetku ima dva posebna jubilarna znaenja za hrvatski narod: ezdeseta obljetnica uspostave Nezavisne Drave Hrvatske (10. travnja 1941.) i Deseta obljetnica uspostave Neovisne Republike hrvatske (30. svibnja 1991.). Dravotvorno opredijeljeni Hrvati su diljem svijeta proslavili deseto travanjsku revoluciju i tridesetosvibanjsko proglaenje hrvatske samostalnosti.*1 Hrvati u svojim domovima, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na nadnevak 10. travnja uglavnom su u crkvama komemorirali rtve iz Drugog svjetskog rata, doim nije bilo nikakvih slubenih proslova u Hrvatskoj i BiH. Deseti travanj nije za komemoracije nego za proslave, ega nije bilo ni prije ni kasnije. Svibanjska, odnosno Bleiburka tragedija je nadnevak za komemoracije, jer su tada veinom platili svojim ivotima utemeljitelji NDH, kako vojnici tako i civili. No, slubeno je u hrvatskoj proslavljen 30. svibanj - dan osamostaljenja sadanje Republike Hrvatske. Bilo je mnogo potekoa i nerazumijevanja u odvajanju Republike Hrvatske iz Jugoslavije. Osamostaljenje Hrvatske su podjednako osporavali i ruili njeni neprijatelji (Srbi) i saveznici (velike sile), a takoer i neki Hrvati. S isto mrnjom kao i Srbi, protivili su se utemeljenju nezavisnosti ili neovisnosti Hrvatske! Vie su bili zaneseni idejom jugoslavenstva i panslavenstva, tj. bratstvom i jedinstvom sa Srbima i ouvanjem Jugoslavije nego stvaranjem vlastite drave! Mnogi Hrvati, partizani, jugoslaveni, komunisti, koji su u to vrijeme navodno ruili ustaki reim, zbilja su ruili Hrvatsku dravu iju propast s time i danas opravdavaju jer su u tom bratoubilakom ratu uinili zloine
*Vidi moje opirnije izvjee u kanadskom Glasniku HSS-a, godina 72., broj 5, 15. svibanj 2001., str. 10.

~ 138 ~

~ 139 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

nad svojim narodom. U svezi s uspostavom neovisne Republike Hrvatske tobonje hrvatski saveznici na Zapadu sada trae izruenje hrvatskih generala, hrvatskih vitezova i trustavojnikih mozgova koji su predvodili hrvatski narod u borbi protiv srpske okupacije i zloina. Naalost opet im pomau neki Hrvati i izvjesni tisak u Hrvatskoj. Stoga nee biti mogue ni u ovom stoljeu povijesno obraditi stvaranje Nezavisne Drave Hrvatske, moda ni stvaranje ove sadanje Hrvatske drave, jer e hrvatsku povijest opet pisati neprijatelji NDH, odnosno neprijatelji hrvatske dravotvorne ideje. Jedan od dokaza ove tvrdnje vidimo i u velebnim proslavama Dana antifaizma kojeg su ove godine u Hrvatskoj proslavili bolje nego u bivoj Jugoslaviji; bolje nego vjerske blagdane - Boi i Uskrs! Ako je NDH bila (1941. - 1945.) Hrvatska u nacistikoj Njemakoj, onda je bila (1945. - 1990.) Republika Hrvata u nacistikoj Srbiji, zvanoj Jugoslavija - u ijem je reimu bila dulje i sa veim posljedicama: ono to Srbi nisu ubili i sruili u Hrvatskoj tijekom osloboenja i stvaranja velike Srbije. Gdje je ovdje matematika, ili logika, ili politika pamet - zdrav razum? Hrvati u Bosni i Hercegovini - nakon svih napora i rtava u uspostavljanju Nezavisne Drave Hrvatske, neovisne Republike Hrvatske i neovisne Republike Bosne i Hercegovine - nemaju sada nita slaviti, imaju samo za im tugovati. Ipak su sveano, makar i neslubeno, proslavili ovaj 10. travnja. U borbi za stvaranje NDH Hrvati iz Bosne i Hercegovine dali su proporcionalno vie rtava nego Hrvati iz Republike Hrvatske. Uz tolike rtve hrvatskih katolika nestalo je oko 344.309 muslimana. To je prilog muslimanima Bosne i Hercegovine borbi hrvatskog naroda za nezavisnost i slobodu. (dr. Asaf Durakovi: Od Bleiburga do Muslimanske nacije, Hrvatski islamski centar, Toronto, 1974., str. 39.) Nakon Referenduma u BiH gdje je 90% puanstva glasovalo za neovisnost od Jugoslavije, predsjednik Alija Izetbegovi proglasio je 3. oujka 1991. samostalnost BiH, premda Srbi nisu sudjelovali na Referendumu. U samostalnoj BiH, za koju su listom glasovali i Hrvati, morali su se ti isti Hrvati boriti protiv njih s kojima su zajedno glasovali (s Muslimanima) isto kao i protiv Srba - za svoj opstanak. Danas jo uvijek Bosna i Hercegovina ne postoji kao drava, jer ima dvije drave u sebi. Nije ni slobodna, jer
~ 140 ~

oni koji su pomogli njeno osloboenje od Srbije postali su novi okupatori. Srbi su se opet snali - dobili su u Daytonu svoju Republiku Srpsku. Muslimani su se takoer snali kao Bonjaci u svojoj Bosni, a Hrvati su ostali ni na nebu ni na zemlji u - Bosanskom ardaku. Nije sluajno na proslavu ezdesete obljetnice travanjske revolucije bio pozvan akademik Mirko Vidovi, koji u svojim pragmatinima pristupima znanosti ocrtava logike zakljuke koji nekima mogu izgledati intrigantni ili kao usamljeno miljenje, ali s njegovom filozofskom i politikom logikom dobivaju odreeni sadraj. U osamdesetim godinama dok je profesor Vidovi obnaao dunost predsjednika Hrvatskog narodnog vijea bio je u Torontu u vie navrata. Svaki put je dolazio sa snopom papira, s neim novim to je bilo izazovno za ovu Hrvatsku zajednicu. Sve donedavno Hrvatska zajednica u Torontu bila je poznata kao arite hrvatskih zbivanja u dijaspori. Meutim, nakon stvaranja samostalne Republike Hrvatske - Hrvatska zajednica u Torontu je stagnirala. Ponekad ju je iz tromosti trgnuo dolazak nekog pjevaa ili igraa. Ljudi koji dolaze iz Hrvatske s politikim, pa i domoljubnim motivima, mogu sresti u polupraznim dvoranama indolentne i oputene starije osobe na ijim se licima vidi njihovo nepovjerenje. Dolazak profesora Vidovia u Toronto vratio je ljudima dio onog povjerenja u Hrvatsku kojeg su prije imali kao i u ljude koji su budili hrvatsku dravotvornu ideju. Tema predavanja profesora Vidovia bila je akademski obraena s mnogo, nama manje poznatih, povijesnih natuknica. Stoga sam u dogovoru s profesorom Vidoviem, g. Stankom Baraem, te Livnjacima u Torontu i okolici doao do zakljuka da objavim tekst predavanja u posebnom izdanju Hrvatskog puta. Knjiica e ostati kao uspomena na znaajnu Obljetnicu uspostave Nezavisne Drave Hrvatske; ostat e njegovim susjedima - Livnjacima kao trajna uspomena na jednog od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca iz njihovog kraja i jednog od vodeih iz naih domovina, te konano kao uspomena akademiku Mirku Vidoviu u povodu njegovog dolaska u Toronto, proslavljanja ezdesete obljetnice NDH - i njegovog ezdesetog roendana.
~ 141 ~

Ivo Matanovi

Ova e knjiica biti pravi izazov znanstvenicima, odnosno povjesniarima koji se budu zanimali za jedno od najslavnijih i najtraginijih vremena u povijesti hrvatskog naroda: od 1941. do 1945. godine - razdoblje koje je bilo presudno za hrvatsku opstojnost te dalo nove oblike i Hrvatskoj i svijetu. Ovaj Memorandumnee biti manje senzacionalan u svojim posebnostima od nedavno objavljene Vidovieve knjige Ban Kulin i krstjanska Bosna koju je tiskala nakladna kua Napredak u Sarajevu. Akademik Mirko Vidovi je zbog svojih slobodarskih i znanstvenih gledita bio zatvoren u Jugoslaviji. Bio je izgnan iz svoje domovine za koju se i kao emigrant borio cijeli ivot - diljem svijeta, ali nije mogao sebi nai mjesto u slobodnoj Hrvatskoj, kao ni mnogi od nas. I dalje se iz dijaspore - iz daljine - borimo za slobodu u slobodnoj Hrvatskoj i slobodu u okupiranoj Bosni i Hercegovini.

Ivo Matanovi Vjesnik, Fokus, Regional, G. Slavonije, Zadarski list, Hrvatski list, 07. 09. 2002.

MESI - RAANov BALKAN EKSPRES ZA JUGoSLAvIJU

Promjenom nekih nepodobnih urednika na Hrvatskoj dalekovidnici, pardon, televiziji, sa bivim urednicima iz ex Jugoslavije te kasnije Jutela, Hrvatska se polako ali sigurno opet vraa u okrilje Jugoslavije. Kako se to radi perfidno i polako - mic po mic, pokuat u vam to objasniti ovako: Prije prolih izbora 2000. godine najprije su vanjski Masoni, uz pomo i suradnju naih crvenih Masona, pronali meu Hrvatima svoje ljude, dobro ih platili, odnosno financirali predizbornu kampanju i sruili HDZ, do tada najmoniju vladajuu stranku. Time je, zapravo, bila zavrena misija stranaca a njihovu ulogu preuzimaju komunisti, potpomognuti sa nekim zabludjelim Hrvatima - Budiom i Tomiem, te su sa svim silnicama krenuli u akciju, kako bi reinkarnirali oli ti obnovili propalu i milu im Jugoslaviju. Za ove, skoro, protekle tri godine svoje vladavine, dosta su toga i napravili. Prvo su organizirali Zagrebaki Summit koji je po narudbi Mesi - Raanova mentora organiziran tako da su na njemu sudjelovale samo one zemlje kojima je jo uvijek na srcu biva Jugoslavija ili ti neka druga asocijacija u kojoj bi Srbija imala glavnu ulogu ili, kako su doslovce rekli glavni faktor stabilnosti na Balkanu. to rekoe, to i uinie. Ohrabljeni ovim skupom nai jugonostalgiari, uz svekoliku pomo drage nam Srbije, ubrzo organiziraju niz drugih biletarnih balkanskih skupova, pa zatim, opet, veliki meunarodni, (zainteresiran za Balkan) skup u Sarajevu i tako redom do dananjih dana. to se, pak, tie meunarodnih asocijacija ili bolje reeno pokrovitelja, kojima je isti cilj - staviti Balkan pod meunarodni protektorat, a to je sa Bosnom, Makedonijom i Kosovom ve uinjeno.

~ 142 ~

~ 143 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Naravno da Srbiji i donekle Bosni taj koncept nove Balkanije odgovara jer, Boe moj, kako i ne bi kad e Srbija u toj novoj patvorini opet postati glavni imbenik. Zauujue je da veina naih politiara slijepaca to ne vide, ve se, opijeni vlau, meusobno natjeu, tko e se bolje ulizati vladajuim komunistima, kako bi im ostalo barem malo mrvica to padne sa vlastodrakog stola. Meutim komunisti se ne daju smesti, i dalje revnosno rade svoj posao i kao da se nita oko njih ne dogaa, predosjeaju da e na iduim izborima izgubiti, ipak ubrzavaju tempo da barem rijee sve kadrovske pretumbacije - to vie iz vlasti izbaciti nekomunista i rasprodati to vie dravne imovine. Moram im priznati da u nakanama poprilino uspijevaju. Rijeivi se Budie i sa njime nekolicine Budiinih pristalica, tako oieni uvode novu metodologiju - metodologiju zbliavanja zavaenih naroda, Mesiev izraz. Kako on kae, treba najprije obnoviti kontakte meu kulturnjacima, a pod tim pojmom on podrazumijeva, sve estradne zabavljae, sportae, zatim glumce, pa tek onda ostale koji bi se mogli ubrajati meu kulturnjake. Osobno on je na sebe preuzeo zadatak da priblii srpsku i hrvatsku estradu i kako vidimo u tome dobro uspijeva. Prvo mu je, kao goa bila Esma Redepova, koja mu se, kako neki iz Mesieva establimenta tvrde, posebno zahvalila s rijeima: Hvala Bogu da i mi Romi iz svog roda imamo oveka na tako visokom poloaju i sa razumevanjem za svoj narod. I da dalje ne zamaram itatelje, jer im je ionako sve poznato, spomenut u samo koncert Miroslava Lilia, srpskog narodnog zabavljaa, kojeg smo svakodnevno sluali i gledali na srpskoj televiziji kako zduno zabavlja etnike oko Knina i cijele tzv. Srpske Krajine. Za njega su nedavno Zagrepani organizirali koncert u dvorani Kului sa preko 5 tisua gledatelja E, pa da ti mozak stane! Za drugu skupinu kulturnjaka pobrinuo se drug Raan koji je, kao i njegovi pretpostavljeni sa uspjehom i zadovoljstvom, kako sam
~ 144 ~

kae, obavio svoj dravniki zadatak. Na Brijunima je ugostio srpskog glumca Radu erbediju i njegovu pratilju Medeju Furlan sa ostalom glumakom druinom iz erbedinog cirkusnog tabora. I, kako vidite, obojici (Stipi i Ivi) posao dobro ide. I odmah da kaem, ni ravnatelj HTV-a gospodin Gali za njima ne zaostaje. I on se pourio da jo za mandata svojih naredbodavaca oisti sa televizije sve nepodobne antikomuniste i antijugoslavene i da na njihova mjesta dovede provjerene jugovie Gorana Milia, Silviju Luks sa jutela, a ve se uka po televizijskim kuloarima da e im se uskoro pridruiti i Gordana Sua, nezaboravna im kolegi(ni)ca sa Jutela, pa kad se i to dogodi, tada emo imati Jutel u Zagrebu. I sve tako redom, zbliavanje jugovia u punom je zamahu. Hodogramski reeno, treim korakom ide se u TREU Jugoslaviju, a kad im se pridrui (i o tome se uka) famozni privrednik iz ex Jugoslavije, posljednji predsjednik vlade, kojeg su ex jugovii drali za eksperta za jugoekonomiju, drug Ante Markovi, tada e nam, opet, potei med i mlijeko koje je izgubljeno 1990. godine, nadaju se jugovii. I da ironija bude vea, ovakve ekperte, neki zalueni Hrvati, biraju si za vladare, iako znaju da je devedesetih godina, zbog ekonomije palo itavo istono komunistiko carstvo.

~ 145 ~

Svjedok naeg vremena

MIT O ZLOESTOM KRITIARU (X)

Pie: Ivo Matanovi, Zadar Narodni list

LJEvICA, dESNICA CENTAR

Lackovia i HDZ-a uperiti i na drugi nain. Recimo da je saekao slubenu izbornu kampanju - gdje je doputeno sve. Ovako, ispalo je kako je ispalo. Recimo jo da su gospodin Lackovi - Croata, Raguz, Generali i dr., svjetska imena koja zasluuju respekt, kad se o njima pie pa makar oni pripadali i nekoj stranci koja se ne svia g. Srhoju i njemu slinima. Ipak, eljeni uinak je postignut ali u obrnutom smislu, u pravcu HDZ-a i gospodina Derossija. HDZ dobio besplatnu reklamu i samim time to se njegovo ime spominje, a g. Derossi skalu vie na hadezeovskoj hijerarhijskoj ljestvici - s treeg mjesta promaknut je na prvo. ini mi se, ipak, da g. Srhoju, kad je ispisivao spomenutu kritiku nije ni na kraj pameti bilo to ide ili ne ide u reklamne svrhe, ve da se osobno iskua u kritiarstvu, odnosno da se malo poigra I. Mandia - otrog i otrovnog pera hrvatske kritike. Moram mu priznati da mu je to donekle, na lokalnoj razini, i uspjelo. Sebe je digao na rang likovnih kritiara. HDZ-u i Derossiju besplatnu reklamu. I tako vuci siti i sve ovce ostae na broju. Nisam ba siguran da e i itatelji dragog nam Narodnog lista ostati na broju ako i dalje budu itali ve proitane tekstove objavljene u nekom drugom dnevnom ili tjednom listu. Mene osobno, naravno, nee izgubiti jer ubogi umirovljenici ionako su prisiljeni itati stare novine. Skoro da i zaboravih da sam u pretprolom broju Narodnog lista proitao i osvrt, neu rei i kritiku na istu temu od Z. Itkovi koja se je poprilino potrudila da obrani slona u staklenoj radnji a da i sebe osobno reklamira kao filozofskog retoriara. Moram joj odati priznanje da je u tome u potpunosti uspjela. Mene je natjerala da potraim prevoditelja da mi tekst sa hrvatskog prevede na hrvatski. Moj dobar prijatelj, kojeg neu sada upletati u ovu filozofsku ekvilibristiku, nije mi mogao pomoi pa sam posegnuo za librima iz engleske knjievnosti (naravno prevedene na hrvatski) poput H. D. Thoreana i R. W. Emersona pa mi ni to bogzna to pomoglo pa sam se ponovno vratio nezaobilaznom Aristotelu koji mi ree da je to neto to ni on - Aristotel ne razumije i da mogu mirno spavati. Jo mi je, onako usputno, apnuo da se ipak priuvam guje u hrvatskim njedrima jer su one, dodaje on, jo uvijek meu nama.

Nisam sklon upadati u procijepe gdje su stijene krhke, previe lomljive ili pak namjerno namjetene kao klopka za naivce. Ovoga puta inim to svjesno jer me zagolicala kritiarska pisanija g. Vinka Srhoja - kritiara, polemiara, kolumniste ili pomalo svata, pa nita. Ipak u tekstovima g. Srhoja ima neega i previe, a to su plagijati. On vrlo vjeto jednu petinu svog vlastitog teksta ukomponira u tekstove iz drugih dnevnika i tjednika (ne daj Boe i iz knjiga) i to nama, povrnim itateljima, svaki tjedan po jednu stranicu servira. Sva srea da to pie na itavoj stranici pa samim time unaprijed oslobaa itatelje od iitavanja cijelog teksta. Kako, pravila radi, iznimki uvijek ima, u tu zamku, kako ve rekoh i sam sam upao, a najvie poradi Srhojevog duela s profesorom Julijem Derossijem, zastupnikom u upanijskom domu Sabora. Budui da sam s g. Derossijem poznanik i prijatelj skoro 40 godina, a s g. Srhojem tek toliko - samo preko novina (u kojima i sam povremeno suraujem), mislim da u barem donekle biti objektivan. Imamo puno razloga za to. Prije svega i poradi toga to sam poprilino udaljen (u politikom smislu) od obojice. Jedan od nas je na umjerenoj desnici, drugi na, takoer, umjerenoj ljevici i onaj trei zna se, negdje u centru. Dakle, za ovu prigodu imamo potpunu sintezu. No, alu na stranu, rei u neto o ve spomenutom kritiaru Srhoju i njegovom osvrtu na Lackovievu izlobu u humanitarne svrhe. Nimalo mi se nije svidjelo na koji nain i kojim se jezikom g. Srhoj osvre na izlobu naeg - hrvatskog i svjetskog velikana naivne umjetnosti gospodina Ivana Lackovia - Croate i to jo namijenjene u humanitarne svrhe. Nije dopustivo ovakve prigode koristiti u politikantske svrhe, pa makar se radilo o jednoj banalnoj izlobi. Svoje otre bodlje g. Srhoj mogao je naspram

~ 146 ~

~ 147 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi - Zadar


MRNJA S EKRANA SLOBODNA DALMACIJA 27. prosinca 1997. g.

na ijem elu ste i sami stajali - sve dotle dok niste zarobljeni u sjajnom Bljesku 1995. g. Zar vas osobno nije nimalo sram to ste sve uinili u prolom ratu, kao jedan od lidera srpskih pobunjenika u Pakrakom kraju a i ire? Govorite o nekakvom Fulgosijevom (urednik emisije Misa u Iloku) podmetanju kolektivne odgovornosti. Nije to g. Dakula nikakvo podmetanje jer Hrvati vrlo dobro znaju kolika je srpska odgovornost pa ih to vae trabunjanje toliko i ne zanima, ali ih itekako zanima i zabrinjava srpska kolektivna utnja. Od balvan revolucije pa do dananjeg dana niti jedan Srbin nije se javno oglasio, i ne daj Boe, osudio srpsku agresiju, pa je vaa utnja tim vie zabrinjavajua jer koincidira s sadanjim dogaajima u Srbiji i Crnoj Gori. Nadalje, vi se g. Dakula, gle opet uda, lukavo pokuavate nametnuti svekolikom hrvatskom itateljstvu emocijskim artikulacijama pojedinih pojmova. Primjerice s frazom svaki prognanik je ovjek, kranin sa istim patnjama i eljom - povratkom u svoje. Moda bi vam netko i povjerovao da ste ovakvo stajalite i imali, 1990/1995. g. Uostalom, a to je barem sada svima jasno, da Srbi uope nisu prognanici ve dragovoljne izbjeglice koji su pred Bljeskom i Olujom, zajedno sa svojim zloincima bjeali pred snagom Hrvatske vojske, i ako su viekratno sa najvieg mjesta pozivani da ne naputaju svoja ognjita. Kako sada stvari stoje, vama Srbima nije uope stalo do nikakvog povratka radno sposobnog stanovnitva ve samo do socijalnog zbrinjavanja svojih staraca, a to jo dodatno optereuje hrvatski proraun. Zar i ovaj detalj ne dokazuje dokle srpska perfidnost dopire? Vae (srpsko) srce prazno a pogled ugaen je vaa tekovina, jer ste na to trebali misliti jo od 1990. g. kada je hrvatski narod na slobodnim demokratskim izborima dobio jedinstvenu ansu - i iskoristio ju, dakako, da se rijei, za sve vijeke - vjekova sedamdeset godinjeg srpskog ropstva. To su via facta, dragi moj gospodine koje Srbi htjeli to ili ne moraju respektirati.

Slobodna Dalmacija - Split

TRIBINA

Nakon oglaavanja Milana ukia, samo - izabranog predsjednika SNS-a s otvorenim pismom predsjedniku RH Dr. Franji Tumanu javio se i drugi srpski, samo - izabrani, lider gospodin Veljko Dakula predsjednik SDF-a, s neto zatvorenim ali zato i puno opasnijim prosvjedom na raun HTV-a koja, eto, kako on kae, glorificira mrnju prema Srbima s emisijom Misa u Iloku. Kada bi ovo i bila istina ne bi to posebno nikoga trebalo iritirati a poglavito ne odbjegle Srbe jer je emisija Misa u Iloku samo jedan fragment od svih ivih istina - to e se jo trebati rei hrvatskim sluateljima i gledateljima, u prvom redu, a potom i tkz. lojalnim Srbima koji se, toboe, nisu ogrijeili u ovom besmislenom ratu (Dakulin izraz). Nebuloze o kojima g. Dakula trabunja su samo usputne podvale svekolikom hrvatskom itateljstvu, a implicite on, kao i njegov prethodnik M. uki poziva, ponovo, Srbe na pobunu. Izmeu ostalih podvala citirat u samo jednu: Uz najiskrenije osude rata u Republici Hrvatskoj itd., itd., on, eto, suosjea s patnjama hrvatskih prognanika, kako bi odmah zatim spomenuo i srpske prognanike i izravnao ih sa prognanim Hrvatima, to naravno nije istina. Dakle, ovo gospodine Dakula nije bio nikakav apstraktni rat u Republici Hrvatskoj ve srpska agresija, pa ste stoga trebali kad se ve oglaujete, osuditi srpsku agresiju a ne tamo neki besmisleni rat. Gospodine Dakula i sve ine Dakuletine, u Hrvatskoj se nije vodio nikakav besmisleni rat ve itekako dobro smiljeni rat s srpske strane
~ 148 ~

~ 149 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Murter, 01. 06. 2002.

MURTERSKI MEMENTo ILI PovRATAK SRPSKIH PISACA U HRvATSKU

I kada bi bila sluajna koincidencija, u to ne vjerujem, smatram da si Murterini ne bi trebali dozvoliti da se dokazuju i identificiraju sa raznim srbendama, jer ogromna veina Murterina to ne ele. Pa kad ne ele, nastavljam dalje, zato onda to prihvaaju? I ovog puta odgovorili su lakonski. Iz jednostavnog razloga to jo uvijek puani ne razlikuju, to je kultura a to politika, izmeu ostalog priaju da su, manje obrazovani puani, uglavnom svi redom oportunisti i da se ne ele zamjeriti jedni drugima. Dobar odgovor zlata vrijedi, ali ovog puta me nisu ba razuvjerili, jer sam sedamdesetih godina svoju lakovjernost platio zatvorom. Ondanji a i donekle dananji Jugosrbofili optuili su me za Hrvatski nacionalizam, samo zbog toga to sam ve tada detektirao murterske orjunae - tada zvane Jugounitariste, i obznanio u Hrvatskom tjedniku. Za ovu rabotu zaradio sam 7 mjeseci zatvora koje sam, sa dodatkom jo dva dana, sve izdrao, a od toga polovicu u ibenskom zatvoru, stalno u samici kao najobiniji kriminalac. Pa ipak, svekolikom itateljstvu dragog nam FOKUSA, moram naglasiti da u Murteru nije ba sve crno i prljavo, kako se to jo uvijek od zlobnika moe uti. Upravo ovih dana na lokalnoj dalekovidnici sa radou sam uo i vidio murterskog gradonaelnika gospodina Ivo Marui kako obeaje da e uskoro, jo za njegova mandata, Murter biti istiji i pokrenuti se sa zadnjeg mjesta u ovom dijelu Jadrana. Iz njegovih usta u Boje ui, samo da se i ovoga puta ne dogodi, obeanje ludom radovanje. No, valjda nee biti tako, ali svakako bi me vie obradovala vijest da, napokon, netko u Murteru, konano i duhovno oistiti od natruha, ne ba slavne im prolosti, jer Murter je Hrvatsko mjesto sa velikim uljudbenom tradicijom koju to zasluuje i koji je u Domovinskom ratu dao primjeran obol.

Vjerovali ili ne, srpski pisci ponovno, i to na velika vrata, ulaze u Hrvatsku i sve to, opet, pod maskom umjetnosti a njihovi ih oboavatelji (itaj srbojugofili) ele nametnuti Hrvatima kao protagoniste - kulturnjake koji, kako oni kau, s politikom nemaju blage veze, naprotiv, vele oni dalje, to su umjetnici koji su i do sada bili vrlo omiljeni u njihovoj sredini. O emu i o komu se, zapravo, radi rei u Vam, dragi itatelji, odmah. Radi se, naime, o poznatom srpskom, partizanskom piscu Branku opiu, koji je, uz to jo, i veliki srpski nacionalista i bivi originalni etnik (jedno vrijeme) iz Drugog svjetskog rata, ija su djela, prije Domovinskog rata, vie puta, to kao obvezatna kolska lektira u kolama, a to kao dramski igrokazi, prikazivani u Murteru - istoimenom mjestu na otoku Murteru. Kako se je opi ponovno udomio u Murteru, pitao sam nekoliko uglednih Murteranina, a koji su na to odgovorili, da se radi o pojedincima koji su zadueni za kulturu i koji su iskoristili Jubilej 80. obljetnicu svog amaterskog dramskog rada. Dakle, osamdeset godina kontinuiranog rada amatera. A na pitanje, kako je uope dolo do toga da se upravo ovaj znaajan jubilej obiljei sa Jeevom kuicom B. opia - srpskim nacionalistom, odgovoreno mi je, da je opi njihov omiljeni pisac bio i ostao, a osim toga, da su murterski amateri, od svih do sada izvedenih djela, jedino njega najbolje uvjebali. Dodajem, pa kako i ne bi, dragog im pisca dobro uvjebali, kad uz isti, ve opisani jubilej, murterini (neznatna manjina) proslavljaju i Osamdesetu obljetnicu osnivanja ORJUNE - organizacije jugoslavenskih nacionalista (1922.)

~ 150 ~

~ 151 ~

Svjedok naeg vremena

MIT O ZLOESTOM KRITIARU (4)

Pie: Julije Derossi Narodni list

dobrotvorni spektakli ak na portskim stadionima pred sto tisua ljudi. Zbog toga je i njegova zamjerka aukciji za djecu Hrvatske samo sastavnica njegove mrnje na HDZ. alosno je to Vinko Srhoj svoj odgovor zainio nizom uvreda na raun i moje zastupnike dunosti i moga knjievnog kritiarskog rada iako ja nigdje nisam nepovoljno govorio o njemu kao likovnom kritiaru. Ja sam zamjerio njegovu postupku, a ne kakvoi njegove kritike. Nikad se ne bih javio da je on ocijenio Lackovia na temelju uobiajene slikarske izlobe. Bez blage veze s onim o em smo raspravljali on pie da ja uim u Saboru (iako su u Saboru engleski zahodi, a ne uavci), da sam priueni politiar (Srhoj je po toj logici nepriueni politiar), da nisam niata uinio za Zadar, da uporno utim u pozi mudrog tibetanskog Lame (mogao mi je bar dobrohotno dodijeliti titulu Dalaj - lame), da o umjetnosti snivam u tapeciranim saborskim klupama i razraujem strategiju njezina promicanja na stranakim sesijama i meu tajkunima ivo zainteresiranim za umjetnost shvaenu kao zurenje u arena vrata. Moj knjievni kritiarski rada za njega je na niskom stupnju kritiarske vokacije i ja zapravo prigodno laskam najbeznaajnijem i najbeznadnijem trudu pisaca za kunu upotrebu itd., itd. Dobro, Srhoj je rekao o meni to misli, dakle, bio je iskren, ali ujedno ponovno pokazao da je nepristojan i dokazao kako mnogi od onih kojima su puna usta demokracije i slobode misli pobjesne kad ma i najmanje takne u njihovu osobu. To su oni kojima je Zapadni ovjek uzor i koji kao ni Srhoj ne ele u dananjim hrvatskim dravnim simbolima vidjeti stoljetnu hrvatsku tradiciju, ne ele vidjeti elemente hrvatske stoljetne dravnosti, koji su injenica bez obzira na to to stoljeima nismo imali svoju dravu. Po prilici u doba kad je pisana Baanska ploa Vilim Osvaja iskrcao se u Britaniji, Engleska se ujedinila u 17. stoljeu, Njemaka i Italija takorei juer, i njihovi dravni simboli nemaju veu tradiciju od hrvatskih. Meutim, briga Srhoja i njegove istomiljenike za hrvatsku tradiciju i likovna rjeenja dravnih simbola! Druge su to stvari iza kulisa, gospodo! Zato emo pljuvati po Medvedgradu i Oltaru Domovine, ali Boe sauvaj da makar i pljucnemo na onu piramidalnu nakazu pred Louvreom ili da priznamo kako npr. U Americi ima daleko vie kia nego u Hrvatskoj. Sve emo to raditi pod prilikom principijelnosti, kritiarske soroevske nepotkupljivosti i pripadnosti idealnom svijetu gdje su drave nuno zlo i gdje u parlamentima ne sjede (ili ne ue) priueni Derossiji, nego principijelno i nepotkupljivo sjede nepriueni Srhoji!
~ 153 ~

MRNJA I NEPRISToJNoST

Vinko Srhoj odgovorio mi je u Narodnom listu od 7. veljae o. g. (arena vrata) na moju zamjerku to je nepovoljno ocijenio Lackovievu slikarsku donaciju (40 slika) zadarskom HDZ-u s uvjetom da se prihod od prodaje slika namjeni u humanitarne svrhe. Ja sam napisao kako je kritiki nedopustivo, a uz to i nepristojno, nepovoljno pisati o humanoj donaciji, i to o donaciji meunarodno priznatog slikara. Vinko Srhoj sada tvrdi da je to u redu jer je Lackovieva izloba prireena kao i svaka druga regularna izloba s dokumentacijom o autoru i nema sumnje da e kao takva biti zavedena u popisu samostalnih nastupa. Moj osvrt na izlobu tie se radova datih na uvid javnosti a nikako humanitarne donacijske svrhe za koju mi Derossi spoitava nedovoljan sluh. Uvaeni profesor zaboravlja na jednu injenicu koju dobro uoavaju primjerice crkveni krugovi kada istiu da je darivanje u funkciji samo - promidbe neetino, tj. da se pokloni u humanitarne svrhe ne bi smjeli koristiti za promociju donatora i stranke koja na tuoj nevolji i potrebi gradi svoj dvojbeni image dobrotvora. Ovaj navod iz Srhojeva odgovora djeluje dosta zgodno, ali samo dotle dok se ne prisjetimo da je Lackovi darovao slike HDZ-u, a HDZ je izloio taj dar da opinstvo vidi to e se prodavati, odnosno kupovati. Lackovi je na tu izlobu bio pozvan kao gost. Bila je to napokon prva Lackovieva izloba u Zadru. Zar je HDZ trebao te slike sakriti u neki mrani podrum i tamo potajno dovoditi potencijalne kupce pod maskama, a onda noi o ponoi na nekom skrovitom mjestu predati utrak naslovniku? Ponovno tvrdim da je Srhoj nepovoljno ocijenio Lackovieve slike zbog svoje mrnje prema HDZ-u, jer nije mogao probaviti injenicu da je HDZ izveo jednu uspjelu, dobru i plemenitu akciju uz pomo velikog slikara. Kako god gledali na stvari, oni kojima je to potrebno dobili su 286.000 kuna, a tolika svota ne bi se skupila da izloba i aukcija nisu imale i promidbeni znaaj. Srhoj dobro zna kako se i u onim zemljama gdje je drava nuno zlo (a koje su njemu uzor za razliku od kiaste Hrvatske) prireuju
~ 152 ~

Svjedok naeg vremena

NA TISKOVNOJ KONFERENCIJI U PROSTORIJAMA HDPU IVO MAINA

Narodni list, 24. listopada 2002. godine

Hrvatska, ova dananja Tumanova, a iza programa tih alijansi krije se, vjerojatno, tenja za treom Jugoslavijom., istaknuo je Hrvoje Matanovi. Kao to je poznato, i on i Vice Profaca istupili su iz HDZ-a 1997. godine, a trenutno nisu lanovi niti jedne druge politike stranke. Inae, oskarovci su neformalna skupina, naglaeno je na konferenciji za tisak, a njihov je cilj bila, u prvom redu, samostalna Hrvatska. Stanjem u dravi, za iju su se neovisnost borili, danas nisu zadovoljni, no na pitanje hoe li se ponovno aktivnije ukljuiti u politika zbivanja, Profaca diplomatski odgovara: Oskarovci su poetkom devedesetih doveli do okupljanja hrvatskog puka, a iz te stare jezgre uvijek postoji mogunost za novi pokret. Ipak, konkretnijih naznaka niti planova za takvo neto jo nema na vidiku.

ZAdARSKI oSKARovCI PodSJETILI NA PoETKE HdZ-a

U utorak je u prostorijama Hrvatskog drutva politikih uznika Ivo Maina odrana tiskovna konferencija povodom trinaeste obljetnice ilegalnog osnivanja zadarskog ogranka HDZ-a. novinarima su se, u ime ostalih, obratili Vice Profaca i Hrvoje Matanovi, dvojica oskarovaca koji su u listopadu 1989. godine na sastanku s Josipom Manoliem i Pericom Juriem, s jo dvadesetak Zadrana ulanili u Hrvatsku demokratsku zajednicu. Mi smo bili inicijativna skupina za osnivanje HDZ-a, no veina nas danas ne igra nikakvu ulogu u politikom ivotu grada i drave. Uz Zadar, tih su dana osnovani jo ogranci u Ploama, Vodicama te Sv. Filipu i Jakovu, i to za tadanju opinu Biograd., kazao je Profaca. Od prvih hadezeovih ilegalaca okupljenih u gostionici Oskar, po kojoj su se i prozvali oskarovcima, politiki aktivni jo su samo Drago Krpina i Radovan Dunatov. Ipak, na sastanku uprilienom dan ranije u restoranu Oaza, na kojemu su se pojavili gotovo svi nekadanji osnivai zadarskog HDZ-a, nala su se jo neka poznata imena, poput akademika Dalibora Brozovia i profesora Julija Derossija. injenicu da listopadsko osnivanje Hrvatske demokratske zajednice nije slubeno obiljeilo dananje vodstvo te stranke u Zadru, oskarovci tumae posljedicom njihovog nepoznavanja okolnosti vezanih uz formiranje ogranka krajem osamdesetih. Dananji hadezeovci su ve trea generacija. Neki u vodstvu te stranke doli su tek poslije akcije Maslenica, a tvrde da su tu od prvog dana. U Hrvatskoj trenutno nema osobe poput pokojnog predsjednika Franje Tumana koja bi povela naciju iz krize. Sve stranke su postale interesne skupine, a ujem da se sada osnivaju i nekakve alijanse za treu Hrvatsku. Osobno smatram da je trea
~ 154 ~

~ 155 ~

Svjedok naeg vremena

NADBISKUP MARIJAN OBLAK ODBIO MI JE DATI PRIEST (2)

Pie: Ana Maria Grunfelder, Zagreb Slobodna Dalmacija, 04. 10. 1999.

TEREZA U RALJAMA INKvIZICIJE

Ono to se dogodilo liberalnoj zastupnici Terezi Ganzi - Aras prigodom Sv. Mise u Pagu, zaprepastilo je i mene: podjednako zbog postupka umirovljenog biskupa Oblaka koji radi mira svoje savjesti ne ustee se izvrgnuti javnoj sramoti osobu o kojoj tek iz glasina zna to on misli da zna - ali i zbog njegova kolege po dunosti, biskupa Prene, koji postupa po geslu Vrana vrani ne iskopa oi. Postupak jednog drugog crkvenog dostojanstvenika zasluuje prosijed vjernika - i ja to inim kao vjernica, ali i kao ena: Izraavam solidarnost s gospoom Ganzom - Aras koja se s pravom osjea povrijeenom i kao osoba i kao politiarka; prosvjedujem kao vjernica protiv javnog igosanja vjernika i protiv toga da druga osoba, ma da je i biskup, uzima sebi pravo suditi vjernicima samo na osnovi svojih informacija, odnosno, kako ga brane: na osnovi svoje savjesti. Da time moe nanijeti nepravdu, nije mu oito dolo do pameti - ali ni njegovu branitelju. Imam dojam, kao i uostalom sama gospoa Ganza - Aras, da su dvojica biskupa nala pravu priliku iskazati svoj stav, svoje duboko neslaganje, svoju odbojnost prema liberalizmu, ma to oni pod time podrazumijevali. Dovoljna je sama pomisao na liberale, potkopae autoriteta, razarae morala i starih dobrih obiaja. Da se omraeni liberal prometnuo u Crkvu, i to jo u vidu ene - u to gore. U odnosu na enu oito prestaju vaiti pravila uljudbe - ja osobno nikad nisam mnogo davala na uzviene epitete koje crkveni dokumenti rado pridodaju eni o nekom posebnom dostojanstvu i poslanstvu; radije bih voljela da se crkveni dostojanstvenici trude za temelje uljudnog ponaanja. U tom sluaju treba ipak ustvrditi da je veliki korak od neotesanosti do svjesno nanesene uvrede i bezobrazluka, a jo vei korak prema oholosti

samozvanog suca. Takvima poruuje evanelje Ne sudite, kako se Vama ne bi sudilo! (Mt. 7,15). Svjetovno sudstvo polazi od naela Indubbio pro reo da bi zatitilo i presumnjivog krivca od presude i osuivanja bez osnove, bez dokazane krivnje. Vlastita savjest - svaka mu ast, ali kako da savjest nije proradila prije i apnula mu da i ta ena koju upravo eli osramotiti pred javnou ima savjest i zna to joj je initi. Za okrivljenje ima odreeno mjesto i vrijeme: ispovjedaonicu i as ispovjedi, u troje - ne pred zajednicom. Pred zajednicom je Crkva uvijek molila za grenike i nakon tihoga kajanja ponaosob dijeli im oprost. Sada smo svjedoci mogunosti da si svaki upnik uzima pravo samo na osnovi rekla - kazala ili ak samo na osnovi svoje vlastite procjene i informiranosti prosudili tko je dostojan, a tko nije pristupiti sakramentima? Lijepo - denuncijanti u Crkvi. Sveta inkvizicija vas pozdravlja!

~ 156 ~

~ 157 ~

Svjedok naeg vremena

NAdBISKUP MARIJAN oBLAK odBIo MI dATI PRIEST


Slobodna Dalmacija od 24. 09. 1999. / Tribina / Split

primjedbu na reagiranje vjernika u samoj crkvi - mislim na samo sjedanje ili stajanje u prvim redovima. Po obiaju, a to, na alost nije teko primijetiti da u svim crkvama u Hrvata u prvim redovima sjede politiari, a primjeuje se i ne mali broj i onih koji tamo do nedavno nikad nisu bili. Miljenja sam da prva mjesta u crkvi pripadaju svim onim vjernicima koji u crkvu prvi dou, a ako je, pak, politiarima stalo da budu u prvim redovima neka u crkvu dou barem jedan sat ranije (alim se) ali ipak da je ala na mjestu. Primjeujem da poput liberala i istaknuti komunisti se esto viaju u crkvi i to u prvim redovima (eljka Antunovi i dr.). dobro bi to bilo kada bi bili istinski pokajnici te poput Sv. Pavla postali Convertiti, no, na alost, nije njima do obraenja ve, naprotiv, suprotno od toga, do preobraenja pravih vjernika na njihovu stranu i za njihovu stranku. Dakle, dragi vjernici dobro otvorite oi kada ste u crkvi i pazite s kime u klupama sjedite. I sotone su samo duhovi i nikada ne spavaju.

Da se agresivni Gotovevi liberali u gru predizborne utrke pokuavaju i u crkvu uvui, odnosno i sa njom manipulirati, doznajemo to od Saborske zastupnice gospoe Tereze Ganza - Aras koja preko Slobodne Dalmacije (vijest objavljena kao ekskluziva) ne moe se iuditi udu kako to da ju je Preuzvieni nadbiskup Marijan Oblak nije htio priestiti. Ona, dodue navodi da nije novopeeni vjernik i da priest smatra sastavnim dijelom misnog obreda. Jest, gospoo zastupnice, priest je sastavni dio misnog obreda ali samo za one vjernike koji se redovito prije priesti ispovijedaju ili barem jednom godinje - ako vjernik kroz godinu smatra da nije grijeio. Vi o tome nita u svom uenju niste rekli, pa smatram da je Preuzvieni nadbiskup Marijan Oblak pravilno postupio. Uostalom Preuzvieni nadbiskup Marijan Oblak je dugogodinji stanovnik grada Zadra iji je, takoer, i viegodinji visoki crkveni dostojanstvenik, pa nema potrebe da mi vjernici sumnjamo u njegove postupke. Osim toga, gospoo zastupnice, Vi kao praktina vjernica, kako za sebe sama kaete, prieivati se moete svakodnevno u samom gradu Zadru, dakako ako ispunjavate sve predradnje za primanje Svete priesti, pa zbog same priesti niste trebali putovati ak do grada Paga. Nije Vama do nikakve priesti ve do stranake promidbe, a pogotovo kad znate da, kuda se kreu Visoki crkveni dostojanstvenici da su tamo, po obiaju, i TV kamere, pa zato, zaboga, ne i tu prigodu, sjedanjem u prve redove, politiki racionalno ne iskoristiti. Iz ovog primjera - primjera g. Ganza - Aras liberalna lukavost je oita, ali i u crkvi njihovi dostojanstvenici znaju svoj posao. Moda je i dobro to je brzopleta zastupnica uletjela u prazan prostor pa mi je to jedinstvena prilika da kao vjernik uputim svoju dobronamjernu

~ 158 ~

~ 159 ~

Svjedok naeg vremena

NAKON NAPISA U TISKU O RASKOLU U ZADARSKOJ UPANIJI I GRADU ZADRU

Pie: Ivo Matanovi Zadarski list, 11. 04. 2002.

pa u im zbog toga, kako ree i predsjednik g. api, poeliti sretan put k svom idolu g. Gabelici koji je, u neku ruku, i sam svojevremeno bio bjegunac i desperados u HSP-u, pa nakon toga i politiki kriminalac jer je, na prevaru ponovno uao u matinu stranku HSP, ishodio zastupniki mandat, a potom se opet vratio od kuda je i doao. U ovom trenutku nemam namjeru opirnije obrazlagati svoje ogorenje na zbivanje u Zadarskoj upaniji, tim vie jer sam i sam, u neku ruku, suodgovoran - kao obian lan i lan Nadzornog odbora. Neto opirnije javno u rei uskoro, a dotle, poruujem svim lanovima HSP-a iz nae upanije da ne nasjedaju mastidontima (rilaima) ve da jo vie ojaaju i sauvaju jedinstvo legalno temeljene stranke i, takoer, podre stajalita Glavnog stana, jer inom smjene, kako ve rekoh, nije povrijeen Statut stranke. to se, pak, mene i mog osobnog statusa u stranci tie, ostaje i dalje nepromijenjen - iskonski prava i dajem punu podrku legalno izabranom predsjedniku g. A. apiu.

SMIJENJENI ZAdARSKI ELNICI HSP-a TRAE UToITE U HSP

O rasulu, prebjegu, smjeni ili raskolu u Zadarskoj upaniji i gradu Zadru uo sam preko tiska i dalekovidnice, a koja me kao tkz. Fus novinska vijest nije iznenadila, jer sam jo od ranije bio upoznat sa razmiricama meu pravaima u Zadarskoj upaniji, poglavito u Zadru, ali i ire. No, iznenadila me vijest o potpisu mog sina Hrvoja koji je, naalost, nasjeo zadarskim desparadosima i mastodontima te potpisao sa ostalom osmoricom razlaz sa, kako oni kau, politikom predsjednika stranke g. Ante apia koji je, kako oni opet kau, privatizirao Stranku prava i koji je skupa s g. Roiem najvei krivac za neuspjeh na prolim izborima, a ne oni koji su bili neposredni kreatori i stratezi pravake promidbe i pravaa u Hrvata uope. Odmah da kaem da se apriori ograujem od zadarskog osmerca koji je svoje nezadovoljstvo izrazio na nain upravo onako kako je to uinio. Tim vie jer se radi o ljudima koji ni trunka krivnje nisu nali meu sobom, a tek onda uputili svoju kritiku i prema Glavnom stanu, koji, takoer, nije imun od zadarskog politikog neuspjeha. Ne, barem u tolikoj mjeri koliko su zato odgovorni gore ve spomenuta osmorica. Gospodin Ante api, kao demokratski legalno izabrani predsjednik stranke, sasvim je ispravno i statutarno postupio kada je raspustio zadarsku podrunicu i upanijski odbor, samo, ini mi se, malo prekasno, zato bi, jedino, trebao snositi barem onu, uvijek upitnu, moralnu odgovornost. No, to je, tu je. Za odbjeglima ili bolje reeno, bjeguncima, na treba aliti. Otili su tamo gdje, po svom mentalnom sklopu, i pripadaju. Ili, kako bi to stari Latini rekli: Similia similibus curantur ili pak, Similis simili geudant, a najplastinija mi je ona naa hrvatska narodna; krpa trai zakrpu
~ 160 ~

~ 161 ~

Svjedok naeg vremena

NAKON OBILJEAVANJA 56. OBLJETNICE BLEIBURKE TRAGEDIJE IVO MATANOVI I ANTE ARI IZ ZADRA KAU:

JEdINo ZAdAR I IBENIK NISU oRGANIZIRALI PoSJET BLEIBURGU


Pie: Ivan Staglii Narodni list, Zadar

No Zadrani su ipak stigli na ovaj sveani skup i tom prigodom poloili vijenac u ime udruge Hrvatskih politikih uznika Ivo Maina, a to su uinili i lanovi Hrvatskog domobrana koji su putovali u svojoj reiji. Treba jo napomenuti da je autobus bio pun, i to svih generacija, od preivjelih sudionika Bleiburga i Krinog puta, do srednje i mlae generacije, sve do najmlaih sestre i brata Kaeli, dvanaestogodinje Katarine i devetogodinjeg Ivana, to svjedoi da tradicija prisjeanja na bleiburke rtve nee tako skoro zamrijeti.

BLEIBURG - Na 56. obljetnicu bleiburke tragedije to najvee gubilite Hrvata posjetila su izaslanstva Hrvata iz itavog svijeta. Bili su meu njima i zadarski predstavnici, lanovi udruge Hrvatski politiki uznici Ivo Maina, kao i lanovi zadarske podrunice Hrvatskog domobrana. Prema procjenama oevidaca, okupilo se tada, 13. svibnja na bleiburkom polju, blizu trideset tisua ljudi. - Ja samo znam da sam svojim oima vidio naslagane autobuse, a to je bilo kao od Zadra do Sukoana, kazao nam je Ante ari, tajnik udruge HPU Ivo Maina, koji je bio jedan od sudionika komemoracije na Bleiburgu. Bilo je autobusa iz svih krajeva Hrvatske, ispriali su nam i tajnik ari i predsjednik Udruge politikih uznika, Ivo Matanovi, a najvie iz Hercegovine. No, bivi politiki kanjenici nisu zadovoljni kako se prema njima odnosila gradska vlast. - Osim Zadarske upanije koja nas je pomogla s dvije tisue kuna sve je ovo drugo napravljeno o naem vlastitom troku. Jedino to tu valja posebno pohvaliti Vladu Deranju, prijevoznika koji nam je dao poseban popust, tako da smo to mogli sve isfinancirati. Svi su gradovi imali organiziran prijevoz u Bleiburg. Svi osim Zadra i ibenika, kazao nam je ari, koji kao i Matanovi ne krije nezadovoljstvo takvom nebrigom grada prema onima koji su svoju vlastitu slobodu rtvovali opoj.

~ 162 ~

~ 163 ~

Svjedok naeg vremena

RASKoL IZMEU HdPZ I UdRUGE HdPZ - K

U pretprolom broju Narodni list objavio je kratak osvrt sa tkz. Godinje skuptine HDPZ - Podrunice Zadar. Iako je osvrt poprilino mali, puno toga smo u njemu primijetili i to je to. U prvom redu na skupu je bilo samo 12 lanova, a ne pedesetak kako je to Narodni prezentirao, a kao drugo, Kata Perekovi, predsjednica preostalog dijela HDPZ - Republike Hrvatske izrekla je, u svojem stilu, nekoliko notornih lai. Posebno je naglasila kako u njenim redovima nema SDP-ovaca oliti komunista te u tom smislu otro se okomila na komuniste - to u potpunosti mi iz Udruge HDPZ - K podravamo. Meutim, ona je to izrekla samo farse radi, jer odmah, iza toga, na istoj skuptini ponovno je izabran staro - novi predsjednik podrunice Zadar, stari komunista profesor Bruno Zori. Da jo jednom podsjetimo itatelje Narodnog da je Bruno Zori lan Saveza komunista od jo davne 1964. g. pa sve do 1971. g. kada nastupa mali prekid, a zatim ponovno ulanjenje negdje koncem sedamdesetih godina, kada mu se, zapravo, ukida i kazna koja mu je, zbog tobonjih politikih ispada izreena. Za ovaj dokaz imamo preslik i broj njegove partijske knjiice, a on je: 841197 od 03. 03. 1964. evidentirano pod brojem 01 - 125/1 - 71. Sam preslik partijske knjiice, za ovu prigodu, ne elimo dati, jer to smo otavili kao predizbornu poslasticu za neku drugu prigodu - moda pred same izbore. Iz Zorieva dosjea doznajemo da je njegova presuda od 1972. g. od tadanjeg Vrhovnog suda ponitena, odnosno osloboen je kazne (1980.) to e rei da slijedom izreene pa zatim ponitene presude drug Zori uope nema statusa politikog zatvorenika, a ako ga moda i ima onda je to veliki propust Administrativne komisije koja radi pri Hrvatskom dravnom saboru. Nadalje, neto i o Kaji Perekovi. Ona je najprije osuena na smrtnu kaznu, zatim pomilovana na 20 godina, a nakon izdrane 3 godine putena

na slobodu i postavljena za rukovoditelja Seljake radne zadruge u svom novogradikom kraju. Dakle, nije toliko upitno zato je Kaji smanjena kazna, ali je upitno kako to da ona odmah po izlasku iz zatvora postaje rukovoditeljica Seljake radne zadruge. U jednoj od televizijskih emisija, poetkom ove godine, sama je izjavila da su tada bile takove prilike i velika potranja za kadrovima pa je ona na nagovor poznatog zloinca i tadanjeg generala i tadanjeg generala Ivana Krajaia putena na uvjetni otpust itd. i itd. O kakvim se ovdje rtvama radi neka to itatelji sami prosude, a ovaj osvrt ili bolje rei ispravak netonog navoda piemo vie radi njihovih lanova, koji moda i ne znaju kakve su sve kvalitete njihovih predvodnika i kakvim se sve laima slue da bi ostali na elnim mjestima gdje im je, s obzirom na nikakvu dravnu kontrolu, omogueno da kradu koliko im drago. U ranijim mojim napisima i o krai je bilo puno rijei, ali o tom drugom zgodom. Kako ve rekoh, mi iz Udruge HDPZ - K ovaj osvrt piemo upravo zato da bi konkretno obavijestili njihove lanove o kraama u njihovoj udruzi - zbog ega smo se prije tri godine i razili. U Zadru, 27. 09. 1999. g.

~ 164 ~

~ 165 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi - Zadar

NASTAvAK PRIE PRoF. BAJLo - EFIK NAdAREvI


Narodni list od 27. 01. 2000g.

Nee biti ba tako, dodaje Meho. Zna Ti da on, skupa sa efikom organizira osnivanje novog - starog HDZ-a u samom Zadar? Zaueno upadam u rije. Nee li, valjda, i efik prei u HDZ? Ma jok, bolan, on e mu samo pomoi oko organizacije, a poslije e, kako ujem, na predstojeim izborima koalirati sa njime. Pria je, naravno u istom stilu, tekla dalje i tko zna koliko bi trajala da nisam mog prijatelja upozorio da ne bude prevelik pesimist, jer ipak, Hrvati nisu toliko bedasti da se okreu istoku, a poglavito ne Alijinih fundamentalistima. Eto, vidi, u tom jest glavna poanta, odgovara mi Meho, pa nastavlja. Zar ne primjeuje da se i sredinjica HDZ-a u Zagrebu podijelila na dva dijela, na hadezeovce - komuniste istonjake proviniencije i one druge koji su, u ovom trenutku, izgubili glavu i vie ne znaju, tko su i to su i tko im glavu nosi. Znai li to, veli Mehi, da prof. Bajlo, pored efikove svesrdne podrke, oekuje i podrku Izetbegovia, Muhameda Gadafija iz Damahirije, Said - Eb - Albaha - Husein - Sauda iz Arabije i drugih islamstava? Dakako, bolan, ivi bili pa to doekali, zavrava Meho svoju uvijek iskrenu priu.

Obino ne nasjedam glasinama, ali jednu takvu, ovih dana, ispriao mi je moj stari prijatelj, Musliman koji se oduvijek deklarira kao Hrvat - Musliman. Odmah, im sam ga ugledao, pitam. Mehmede, kako ti zdravlje, pa nastavljam dalje pitati. Daj molim te, reci mi za koga si sada glasovao? On kao iz topa, pa zato me to uvijek poslije izbora pita, kad dobro zna, da ja, od kada znam za sebe (74) uvijek glasujem samo za Antu, pa ma kako se on prezivao. Drago mi je to uti, ali mi ipak reci, pitam ga dalje, koliko Vas Muslimana ima u Zadru, koji su ostali vjerni Anti senioru i, razumije se, Anti junioru? Odgovara mi, naalost, jo samo 20, a toliko nas je bilo i prije deset godina i ne ekajui moj komentar, nastavlja dalje. Reci ti meni, dragi moj prijatelju, to se to kod Vas katolika dogaa? Sad ste na lijevoj strani, pa onda, opet, na desnoj, a nikako da se jednom usidrite na stalnom vezu pa da budete ono to u stvari, skupa sa nama Muslimanima, i jeste - HRVATINE za koju sam u onom Domovinskom ratu ruku izgubio. Veli mi zatim, dobro si ono u Narodnom listu za prof. Bajla napisao. Sad se, ustvari, vidi njegovo pravo lice. Podravaju ga jo samo Alijini fundamentalisti iz SDA koji se i ovdje u Zadru koopere, kao da su u nekoj Damahiriji, a ne u Hrvatskoj, u kojoj uivaju sve blagodati kao i Hrvati. ak daleko vie nego bi to imali u svojoj Muslimaniji. Poglavito se to primjeuje poslije minulih izbora. A kako i nee, nastavlja, Meho, kad i u samom Zadru imaju svoju filijalu na elu sa efikom Nadareviem, a koji je u svojoj stranci visoko poziciran - dopredsjednik je SDA za Hrvatsku. Smijui se, velim mu. To je samo jedinka, a jedna lasta ne ini proljee, osim toga, Bajlo je Zadranima poznat kao obini eret i nikoga ozbiljno ne shvaa.
~ 166 ~

~ 167 ~

Svjedok naeg vremena

NEDOREENOST KRITERIJA ZA STJECANJE STATUSA POLITIKOG ZATVORENIKA DISKRIMINIRA KANJENIKE

Pie: Silvana Srdo Novi list, 11. sijenja 1999.

INFoRMBIRovCI, RoBIJAI dRUGoG REdA?

Draen Franoli, tajnik Vladine komisije kojom zajedniki predsjedavaju ministri rada, kulture i pravosua, opovrgava navode da Informbiroovci ne dobivaju rjeenja i napominje da je rok za prijavu produen do 31. sijenja tekue godine. U Udruzi Goli otok koju ini dvjestotinjak okarakteriziranih ibeovaca, robijaa zatoenih mahom zbog suprotstavljanja reimu Josipa Broza Tita, nisu, meutim, sasvim naisto s postojeim pravnim kriterijima i obiajima. Kako bi i bili kada je, primjerice, predsjedniku udruge Anti Zemljaru svojedobno u istoj komisiji bukvalno reeno da rjeenje ne moe dobiti, jer je Inrofmbiroovac. Niti tjedan dana kasnije, potar mu je pak uruio - pozitivno rjeenje. - Mnogo je Golootoana koji jo uvijek nisu dobili odgovor, ili su dobivali negativne odgovore. Uzmite samo sluaj biveg zatvorenika koji je robijao u dva navrata i nije dobio rjeenje, dok je njegov sumjetanin, koji je zatvoren iz istih razloga ak tri puta, rjeenje dobio Veina Inronbiroovaca, uostalom, nema ni potrebne zatvorske dokumente, ve se robijanje dokazuje izjavama svjedoka - svjedoi Zemljar, knjievnik koji je kao neprijatelj drave i naroda to u zagrebakoj Savskoj ulici, a to na Golom otoku, u zatvoru proveo 4,5 godine, jer ga je u ime naroda izdao prijatelj. Perekovi: nisu hrvatski politiki zatvorenici Zakonom koji se primjenjuje od poetka godine zadovoljstvo i zahvalnost izraavaju, meutim, Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika na elu s Kajom Perekovi, ba kao i od njih odmetnuto Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika - rtava komunizma na elu s Markom Dizdarom, te lanovima urom Pericom i Markom Veselicom. Udruge koje meu svoji lanstvom nemaju bivih Informbiroovaca danas se pak spore oko toga iji je bio prijedlog izglasanog zakona radi kojeg e, konstatirati Perekovi, politiki zatvorenici iji su dani odbrojeni smireno otii s ovoga svijeta, zadovoljni to im je drava za koju su cijeloga ivota borili, to i materijalno nadoknaditi.
~ 169 ~

Velikoj veini od oko 150 tisua ljudi koji su, od 1945. godine do ustolienja Republike Hrvatske, za tu istu republiku platili cijenom robijanja u hrvatskim zatvorima, najnovije izmjene i dopune zakona o bivim politikim zatvorenicima nee nadoknaditi izgubljeno. Neki su, naime, u meuvremenu umrli ili su pogubljeni u zatvorima, neki su emigrirali zbog katastrofalnih uvjeta zapoljavanja, a neki jednostavno ta prava nee moi ostvariti jer su, eto, zatvoreni kao - Informbiroovci. Zbog ega se, prema nekim dananjim procjenama, nisu borili za samostalnu hrvatsku dravu. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravima bivih politikih zatvorenika zasad je, naime, obuhvaeno svega neto vie od 11 tisua bivih robijaa, onih koji imaju pravo na naknadu tete to su je uslijed nepravednosti osude, progona, zlostavljanja, te drutvene i svekolike diskvalifikacije pretrpjeli. No, ni u tim odredbama, meutim, nisu naznaeni kriteriji na osnovu kojih se odreuje status biveg politikog zatvorenika - prema zakonu iz 1995. godine, ta je hrvatski dravljanin koji ima prebivalite na podruju RH, a koji je radi svojih politikih uvjerenja ili politikog otpora i borbe za samostalnu hrvatsku dravu bio lien slobode. Borba za Hrvatsku - uvjet Borba za samostalnu hrvatsku dravu uvjet je, dakle, prema kojemu e Administrativna komisija RH odbijati ili priznavati rjeenja o statusu koja e u iduih nekoliko godina omoguiti nadoknadu tete od 54 kune po danu robijanja, kao i izraun mirovine na osnovi vremena provedenog u zatvoru.
~ 168 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Predsjednica HDPZ-a koja dri da Informbiroovci jesu politiki zatvorenici, ali nisu hrvatski politiki zatvorenici, zadovoljna je to su novim zakonom - radi ije su odgode lanovi drutva umalo izili na ulice u studenom prole godine - zbrinuti i bivi zatvorenici koji do tada nisu ostvarivali prava jer nisu imali osnovnu mirovinu. Osim toga, naknada koja bi se u etiri rate trebala isplatiti najkasnije do 2002. godine, prebacuje se u sluaju smrti na nasljednike - branog druga i djecu. No u ime viegodinje borbe za ovakav zakon, Kaja Perekovi poruuje Marku Dizdaru da se, u svojoj prepotentnosti, izgubio u vremenu i prostoru te zaboravlja da je upravo on, prilikom prvog posjeta premijeru Matei, govorio kako je postojei zakon dobar te ga ni u kom sluaju ne treba mijenjati. To je isto, u svojoj replici saborskom zastupniku Ivanu Gabelici kao i vie puta ranije, izrekao i uro Perica. A sad, gle, sebi pripisuju zaslugu to e eto i Marko i njegovi sljedbenici koristiti nae napore oko ovog zakona, precizira predsjednica, dodajui da je Dizdar tom lai i sebi i prozvanom dvojcu dugogodinjih politikih zatvorenika uinio medvjeu uslugu jer politiki uznici znaju to je prava istina. Marko Veselica, proljear koji je u istranom zatvoru, Staroj Gradici i Lepoglavi proveo ukupno 11 godina i 46 dana, uistinu e tek sad ostvariti svoja prava. Razlog je jednostavan: dosada od drave nije nita traio jer je, kae, drao da prednost trebaju imati starije generacije zatvorenika. Za razliku, izgleda, od lanskih kolega koji su HDPZ - K osnovali, jer su za razliku od Kaje Perekovi smatrali da se naknade trebaju isplaivati ovisno o - godinama robijanja. Predsjednik HKDU-a koji dri da su Infofmbiroovci rtve progona i terora, ali i vlastitih uvjerenja, za svoje e rtve tako iduih godina primiti skoro 220 tisua kuna, to je ipak manje od 276 tisua kuna koliko je prije dvije godine dobio uro Perica. Njemu je jo tada, za razliku od veine robijaa kojima se prema godinama starosti uglavnom isplaivala samo prva rata, naknada za drutvenu i svekoliku diskvalifikaciju isplaena - u cijelosti.

Ne moemo sebi pljunuti u lice - Udruga Goli otok ne moe pripadati postojeim drutvima bivih politikih zatvorenika. Ne odgovara nam atmosfera: mi ne moemo, a to mnogi danas mogu, sebi pljuvati u lice i kazati da nismo bili komunisti. Borili smo se protiv profaistikog Brozovog poretka i 40 godina bili smo graani drugog reda, jer smo protivnici eksploatacije i internacionalisti po uvjerenju. Izvjesne ideale smo, naravno, zadrali - poruuje Amrudin Filipovi, profesor koji je na Golom otoku i Sv. Greguru, susjednom kanjenikom otoiu na kojem je dvjestotinjak Informbiroovca i hrvatskih nacionalista zajedniki robijalo bez ikakvih sukoba i politikih rasprava, odradio 6 godina zbog bacanja neprijateljskih letaka po Sarajevu i posjedovanje broure Kud vodi nacionalizam Titove grupe. Letke, napominje Filipovi, nije bacao. Desetljee zatvora udvostruava mirovinu Poviica mirovinske osnove od 25 posto oekuje bive politike zatvorenike koji su u zatvoru ili pritvoru proveli est mjeseci do godinu dana, 40 posto za jednu do dvije godine, 50 posto za dvije do tri godine, 65 posto za tri do pet godina, 80 posto za pet do sedam i pol godina,, te 90 posto za robijanje u razdoblju od sedam i pol do deset godina. Stopostotno poveanje osnovice dogodit e se pak onima koji su u zatvoru proveli vie od desetljea. Bivi politiki zatvorenici koji e svoje zahtjeve za naknadu tete i, prije svega, rjeenjem o potrebnom statusu, poslati na adresu Administrativne komisije Vlade RH najkasnije do 31. sijenja, moraju priloiti preslik domovnice i presude, uvjerenje o izdravanoj kazni iz Ministarstva pravosua, naznaeno vrijeme robijanja (otpusnica ili bilo kakav dokument obrazloen u zahtjevu). Ukoliko pak nemaju potrebnu dokumentaciju, komisija e nakon zapremljenog zahtjeva, uvjerava tajnik Draen Franoli, sama provesti potrebnu istragu.

~ 170 ~

~ 171 ~

NEZADOVOLJSTVO BIVIH POLITIKIH ZATVORENIKA NA MURTERU

Pie: I. Staglii

Ivo Matanovi Narodni list, 19. prosinca 2002.

TKo ISTIE JUGoSLAvENSKU ZASTAvU?

NIZoZEMCI KAo USTAE

Mi bivi politiki robijai ponajvie dobro znamo kako nam je bilo za vrijeme jugo - reima pa smo zato najvie osjetljivi, kada se samo spomenu komunizam, ili ne daj Boe Jugoslavija Murter - Zadarska podrunica Hrvatskog drutva politikih zatvorenika rtava komunizma, pod koju spada i otok Murter, obratila se medijima, zbog uestalih pojava isticanja jugoslavenske zastave s petokrakom u mjestu Murteru na istoimenom otoku. Dva puta je zastava bive SFRJ isticana na glavnom jarbolu u samom centru grada, a nedavno i na zgradi osnovne kole. - Akteri su i ovoga puta maloljetnici koji su, od strane bivih komunista, oliti sadanjih socijaldemokrata, lukavo izmanipulirani kako bi sa sebe skinuli odgovornost, nasjeli i podmetnuli svoja lea, a da zapravo s obzirom na njihove godine i ne znaju to rade. Ovo su stoga oite SDP-ove podvale uz, dakako, svesrdnu pomo njihovih trabanata DA, SRP-a, IDS-a te Horvatovih socijalista. Hrvati bi trebali energinije odgovarati na ove, sve uestalije antihrvatske pojave, a tu u prvom redu mislimo na vladajuu stranku HDZ te i sve ostale kojima je Hrvatska na srcu. Primjerice to radi murterski HSP? Mi bivi politiki robijai ponajvie dobro znamo kako nam je bilo za vrijeme jugo - reima pa smo zato najvie i osjetljivi, kada se samo spomenu komunizam, ili ne daj Boe Jugoslavija. Jo zanimljivije, tvrde u HDPZ-u da se ovaj zadnji dogaaj sa zastavom zatakavao, kako u samom mjestu tako i na policiji. Naime, policiji smo na vrijeme preko naih lanova dojavili, a isto smo to pokuali i tiskovno obznaniti preko Slobodne Dalmacije ali bezuspjeno, stoji u priopenju kojeg je potpisao predsjednik drutva, Ivo Matanovi.
~ 172 ~

Ovog puta ispriat u vam priu, kako su Nizozemci nautiari doekani kao ustae na naem dijelu Jadrana, ut ete je iz dogaaja koji se dogodio sedamdesetih godina prolog stoljea - tonije, prve nedjelje srpnja mjeseca 1971. godine na dan Gospe od Tarca, zatitnice svih kornatskih otoka, kao i svi vlasnici Kornatskih otoja slave taj dan kao svoj zavjetni svetkovni dan ili dan od fete, kako ga jo Murterani jo nazivaju. Na taj dan svi vlasnici Kornatskog otoja skupe se na misi u crkvi Gospe od Tarca, a koja je kao zavjet Gospi sagraena jo poetkom prolog stoljea. Poslije sveane mise, po obiaju uz jelo i pie slavi se sve do povratka u svoja mjesta, odakle su, kako koji doli na svoju svetkovinu. Kako se radi o pici ljetne sezone, tada se i svi nautiari koji se tog dana zateknu na Kornatskom otoju, prikljue slavljenicima, pa su tako tog dana i Nizozemski nautiari usidrili na Kornatima da i oni, skupa sa domainima, proslave taj za njih jedinstveni, svearski dan. Tek to su se iskrcali iz jahte, ne slutei nita runoga, bili su opkoljeni od policije (tadanje milicije) i podvrgnuti strogom pretresu jahte i njihovih osobnih dokumenata, a sve samo zato, to su imali na krmi jahte izvjeenu svoju nacionalnu zastavu, koja je trikolorna kao i Hrvatska - crven, bijeli, plavi. Uzalud su Nizozemci uvjeravali milicajce da je to njihova nacionalna zastava i da sa njome plove po itavom svijetu, pa ih udi kako ne mogu ploviti i hrvatskim Jadranom. Da, moe se takovom zastavom ploviti kuda god elite, ali ne moete po jugoslavenskom Jadranu, strogo su im odgovorili uvari hrvatskog Jadrana. A ako ba toliko insistirate onda stavite u sredinu zastave crvenu zvijezdu petokraku pa emo vas pustiti da isplovite iz jugoslavenskog Jadra-

~ 173 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

na, a osim toga moramo vam preko vaih dokumenata utvrditi va stvarni identitet, ustrajali su milicajci. Uvidjevi da se sa komunistikom murijom nije aliti, Nizozemci su se brzo snali pa su od jednog Murteranina kupili malu jugoslavensku zastavu i tako isplovili iz Kornata, ali ne za dugo, jer su i sa tom zastavom, u rijekom zaljevu, zaustavljeni i detaljno pregledani i jo k tomu platili mandatnu novanu kaznu, zato to na brodu nisu imali izvjeenu, uz jugoslavensku, i svoju nacionalnu zastavu. Dakle, onu istu koju su im murterski murijai prethodno skinuli i zadrali za sebe, radi navodnog strunog ispitivanja. Sad ve uzrujani, inae hladnokrvni Nizozemci, traili su od murije da ih se radio vezom povee sa njihovim Konzulatom u Zagrebu, kako bi ih ovi zatitili od bezrazlonog ikaniranja jugoslavenskih pomorskih policajaca. Za nekoliko sati sve je, ipak, razrijeeno. Diplomati su uvjerili glupe jugo - policajce, da je nizozemska nacionalna zastava istog trikolora i rasporeda boja kao to je i hrvatska republika i da nije ustaka, te da na jahti plove pravi Nizozemci, a ne ustae, kako su u prvi mah posumnjali jugoslavenski uvari hrvatskog Jadrana. Pria ovdje ne zavrava, jer vam elim jo rei, kako su, zapravo, jugo - murijai bili nasamareni. Kao povjerenik Matice hrvatske, za junu Hrvatsku, tada sam bio zaduen da kroz hrvatski puk promiem hrvatsku rije i da ulanjujem to vie Hrvata u lanstvo Matice hrvatske, preko koje smo tada dobrano koristili inteligentne komuniste i nama naklonjeni njihov vrh iz Centralnog komiteta - Savku, Tripala i druge. Zbog takvog rada, a i ranije politikog progonstva, Udbi nisam bio nepoznat, a to sam ja vrlo dobro znao i dakako, tako se meu mjetanima Murtera i ponaao, a katkad i zabavljao na raun mojih tjelohranitelja. Ovo poigravanje sa uvijek budnim komunistima, neto kasnije, kotalo me je mog zatvaranja i osuivanja za neprijateljsku propagandu i to sve ne jo drugo, to su mi prilijepili za ovaj sluaj.

Igrajui se tako sa komunistikim gujama oko sebe, istog dana, kroz Murter sam proirio glasinu, da se na Kornatima nalazi usidrena ustaka jahta na kojoj se nalaze politiki emigranti koji su doli u svoj rodni kraj da izvide teren, kako bi se pripremili za neku buduu invaziju na Jadran, odnosno oslobaanje hrvatske od jugo - srpskog komunizma. Za tu podvalu dobro mi je dola vijest od jednog murterskog ribara, inae lana MH, sa Kornata, sad ve pokojnog Nevena Konstatina ikia, koji je uz to, jo dobro znao njemaki jezik. Javio mi je doslovce: Sluaj Ive, ovo nam je idealna prilika da podmetnemo uri Pjevcu i Anti? policajcima iz Tisnog, koji su pratili brodice iz Murtera do Kornata i natrag da uhite nizozemske ustae jer na svojoj zastavi nemaju petokraku zvijezdu. Naravno da sam odmah prihvatio ovu fenomenalnu dosjetku prijatelja Nevena i odmah ju realizirao. Nije mi to bilo teko, jer sam u svom susjedstvu imao dva svoja uvara koja su me budno pratila na svakom koraku. Uvjereni da o njima ne znam nita druili su se sa mnom, kao da sam im najbolji prijatelj. Jednome od njih dvojice rekao sam u povjerenju, da se na Kornatima nalazi jedna strana jahta na kojoj se nalaze i ubaene ustae, meu kojima se, da podvala bude uvjerljivija, nalazi i jedan Murteranin zvani erif (jo je iv i nalazi se u New Yourku), a poslije je ilo sve glatko. Nisam puno ekao, ve pred veer rekli su mi Murterani da je Udba na Kornatima vrila raciju i da su otkrili ubaene ustae. Dakako da su prie bile koje - kakove, ali svakako takove, koje su me od srca nasmijale, ali moram vam priznati, i skupo kotale. Ve u prosincu iste godine uhien sam i osuen na 7 mjeseci zatvora.

~ 174 ~

~ 175 ~

Svjedok naeg vremena

enol Selimovi Zadarski list, 7. oujka 2000.


Nakon otrog pisma koje su ibenski sveenici uputili msgr. Josipu Bozaniu okrivivi ga za povratak komunistike i ateistike opcije na vlast, zadarske smo politiare upitali:

Predsjednica gradskog SDP-a Zadar, Omerka ari, kae da se njezina stranka uvijek zalagala za princip odvojenosti Crkve od drave. - udi me takav stav sveenika iz ibenske upanije koji u politikim promjenama vide povratak komunizma i ugrozbu vjernikog ivota. Takvo to se zasigurno nee dogoditi. SDP nema nikakve veze sa komunizmom, naprotiv, a to je ovih dana naglasio i premijer Raan, SDP je jamstvo da se komunizam nee vratiti na ove prostore. Uostalom veina lanova SDP-a su vjernici - kae Omerka ari. Miljenko Perii, predsjednik upanijskog HSS-a, takoer je miljenja da se Crkva ne bi trebala mijeati u politiku, a u konkretnom ibenskom sluaju on dri da nije rije o crkvenoj instituciji nego o pojedincima u njoj. Kada je poeo proces demokratizacije u zemlji, Crkva je dala svoj doprinos u moralnom i duhovnom smislu, posebice u vrijeme rata. Tada je, to je razumljivo, i nazonost crkvenih institucija i ljudi bila intenzivnija i u medijima i u javnom ivotu. Ali sada, u zreloj demokraciji, treba principijelno odvojiti vjerski od politikog ivota i prekinuti s praksom sjedenja politiara u prvim redovima za vrijeme sluenja mise to je predstavljalo stranaki imid HDZ-ovaca na vlasti - kae Perii. Davor Aras, predsjednik Gradskog vijea Zadra (HDZ), na nae je pitanje odgovorio ovako: Stvar odnosa u Katolikoj crkvi je iskljuivo njezina briga i njezin problem. Ali, neosporna je istina da je uloga Katolike crkve u ivotu Hrvata nezaobilazan imbenik za opstojnost naroda. Kroz hrvatsku povijest, posebice noviju, hrvatski katoliki kler bio je luonoa, moralna vertikala bitna za opstojnost naroda kojemu pripada. Osobito se to pokazalo u razdoblju od kardinala Stepinca do kardinala Kuharia. Stav Crkve u odgovarajuim politikim situacijama iskljuivo vidim kao njezin problem i ona e ga sama rijeiti na najbolji mogui nain, kako za sebe tako i za svoj narod. Tako sam doivio i Bozanievu poruku o grijehu struktura i reakciju dijela klera o ugrozbi od komunizma, rekao nam je Aras. Ivo Matanovi i Ante ari, predsjednik i tajnik Hrvatskog drutva politikih zatvorenika - rtava komunizma u Zadru, oglasili su se o ovome
~ 177 ~

Hoe li SdP ugroziti vjerski ivot u Zadarskoj upaniji?

SDP-ova gradska vijenica Omerka ari kae da je udi takav stav grupe sveenika iz ibenske upanije koji u politikim promjenama vide povratak komunizma i ugrozbu vjernikog ivota, te da se takvo to zasigurno nee dogoditi - Predsjednik Gradskog vijea HDZ-ovac Davor Aras kae da je stvar odnosa u Katolikoj crkvi iskljuivo njezina briga i njezin problem - Ivo Matanovi, predsjednik zadarskog HDPZ-a tvrdi da je vjera ugroena od nove vlasti i da je za oekivati u skoroj budunosti ukidanje vjeronauka u kolama Ovih dana hrvatska javnost ostala gotovo okirana protestnim pismom koje je msgr. Josipu Bozaniu uputila grupa sveenika ibenske biskupije, a u kojem ga okrivljuju za povratak komunistike i ateistike opcije na vlast u Hrvatskoj nakon zadnjih parlamentarnih izbora. Sveenici ovog bombastinog pisma dre da je zagrebaki nadbiskup svojim dranjem u vrijeme predizborne kampanje, svojim poslanicama i porukama, utjecao na ovakav ishod izbora. Do ovih politikih promjena u Hrvatskoj, tvrde ibenski sveenici, vjerski se ivot u Hrvatskoj preporodio i vratio u obitelji, a sada je Crkva opet izloena opasnosti koju je proivljavala prije demokratskih promjena 1990. Prosvjednici iz ibenske upanije, vidljivo je iz njihova pisma, boje se novog premijera Ivice Raana za kojeg kau da se javno hvali kako je probao marihuanu i da je imao tri ene. Nadbiskup zagrebaki msgr. Bozani jo se nije javno oitovao o ovom pismu, a kako je rije o otvorenom komentiranju politikih pitanja od strane sveenika, zamolili smo zadarske politiare da nam kau svoje miljenje o ovom neobinom vjerko - politikom prosijedu.
~ 176 ~

Ivo Matanovi

rijeima: Sa radou smo proitali pismo nekolicine ibenskih upnika upueno preuzvienom zagrebakom nadbiskupu Bozaniu. - ibenski hrabri sveenici dobro su uoili da je vjera ugroena, samim time to se ve sada pojedini dravni dunosnici protiv nje i javno oituju. Za oekivati je da se u skoroj budunosti i vjeronauk u kolama zabrani - kau elnici zadarskog HDPZ - K istiui kako nije fer samo Raanu imputirati komunizam, a ne recimo i Matei koji je bivi komunista.

O PAVLETIU POPIRKIVANJU VJETRA ISTONJAKA I AMERIKOM ZAUNJAKU MATI GRANIU

Pie: Vinko Srhoj

HRvATSKI JUNAK I HRvATSKI TERET

Je li proslava predsjednikova roendana ba morala jednu privatnu injenicu pretvoriti u dravni hapening, sa svim oblicima glorifikacije i ritualizacije dana za sjeanje kojemu je mjesto u obiteljskom albumu. Uobiajena torta sa svjeicama u nas je ovih dana zamijenjena objaviteljskim fanfarama o liku strogog ali pravednog oca, kako je predsjednika prepoznao akademik Pavleti u golemoj divinizacijskoj freski o njegovu ivotu, zasluan djelima i Isusovim mukama, na kazalinim daskama HNK-a Svi su tjedni za nama gotovo kao po nekom pravilu raspolueni na dva dogaaja koji se natjeu na pozornici politikog manihejstva. S jedne se strane nudi dobra, a s druge loa vijest, s time da je za neke, u virtualnoj stvarnosti politike, rije o jednako dobrim ili loim vijestima ovisno o kutu gledanja i dioptriji gledatelja. Dakle, dobra je prolotjedna vijest 75. roendan predsjednika Franje Tumana, a loa ponovno uzimanje na zub hrvatske politike u najutjecajnijem amerikom listu - New York Times-u, kao i otar start amerike administracije prema ministru Mati Graniu koji je pozvan u Washington radi iznoenja amerikog nezadovoljstva provedbom hrvatskih obveza iz Daytona. No, nekima se proslava roendana predsjednika Republike uinila samo potkrijepom kako se u nas jedna privatna i obiteljska injenica pretvara u dravni hapening, sa svim oblicima glorifikacije i neprimjerene ritualizacije danas za sjeanje kojemu je mjesto u obiteljskom albumu. Uobiajena torta sa svjeicama u nas je ovih dana zamijenjena objaviteljskim fanfarama o liku strogog, ali pravednog oca, kako je naeg predsjednika prepoznao akademik Vlatko Pavleti u golemoj divinizacijskoj
~ 178 ~ ~ 179 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

freski o njegovu ivotu, zaslunim djela i Isusovskim mukama, na kazalinim daskama HNK-a. 75. roendan naeg predsjednika nije, dakle, mogao proi kao i svaki drugi jer je, po rijeima akademika Pavletia, Tuman jedina povijesna osoba u Hrvata koja je odabrani narod dovela u obeanu zemlju, ili drugim rijeima, on je hrvatski narod poveo iz beznaa i rezignacije prema ostvarenju tisuljetnog sna bezbrojnih narataja. (V. P.) Umalo je ugledni akademik (moda se prije toga ugrizao lagano za jezik) zamislio prizor u kome otac nacije poput Mojsija rastavlja vode Crvenoga mora da bi mogli proi onuda kamo nas je nakanio povesti hodei, tvrdi Pavleti, po ledu nepoznate debljine od jedne do druge opasnosti, kako bi prosvijetljen spoznajnim obasjanjima, uvrivan proienjima u neprestanom traenju sebe u drugima i otkrivanju drugih u sebi (V. P.), izveo svoj narod iz jugoslavenskog suanjstva u slobodni Kanaan. Lijeporijek Slaui sagu o Predsjedniku Pavleti je kako to i biva u mihanovievsko - pavletievskim tiradama koje kao da su izvuene iz Kovaieva romana U registraturi gdje je potanko opisan prvi hrvatski slatkorjeivac Bombardirovi ajkovski, ustvrdio kako svaki ivotopisac Tumanov treba poi od injenice da je prije 75 godina, 14. svibnja 1922. ugledao svjetlo u Velikom Trgoviu Franjo, sin Stjepana Tumana i Justine roene Gmaz. Od te prvorazredne injenice poao je i Pavleti, da bi dospio do biografskih injenica vieg ranga po kojima je staza predsjednika Tumana prepuna najodlinijih detalja, od partizana kojima je pristupio kako bi poveao njihovu brojnost i tako onemoguio osvetu nad hrvatskim narodom zbog ndehazijskog beaa, pa sve do povijesno - politikih studija i knjiga u kojima je primijenio jedno od najdomljivijih sredstava umjetnosne proze, sadrano u oteanoj recepciji napisanoga kako bi se produbila percepcija prikazanog ili opisanog predmeta.

Tako prvi puta iz ustiju Pavletia saznajemo da je Franjo Tumana i umjetnik, pa se na ovome mjestu udim kako ipak takav umjetniki potencijal nije uvrten u neku od knjievnih antologija akademika Pavletia. Pozivam stoga Pavletia da ispravi povijesni propust i tako izbrueni stil pisanja, kojemu se tek sada divi, okruni primjerenom prezentacijom u povijesti hrvatske knjievnosti, makar mu u tome morao pomagati drugi akademik s dna kace knjievnih panegirika, tovani Nedjeljko Mihanovi. Od Pavletia smo saznali kako je na predsjednik i filozof povijesti, ali i strateg i vizionar koji zna da s vukovima valja urlati, a s lisicama lisiiti, to umalo djeluje kao citat treeg akademika sa HDZ-ovskog panteona Ivana Aralice, sklonog augmentativima kao to je onaj nedavni o komunistima u oporbi koji nisu trun nego kopito u oku (I. A.) i koji se ritaju kako bi nas ponovo stavili pod sebe. Pavleti se, meutim, sasvim pribliio mihanovievskom zovu lijepo - rijeka bez semantikih brana, a sa obiljem filozofstvujuih rokoko vinjeta, izjavljujui kako se je Tuman odluio na Bljesak poradi neprestanog palucanja mrnje i terora, dok je Olujom htio prekinuti popirkivanje napuhano prijeteeg vjetra istonjaka. Zaborav svearskog zanosa Nadalje, opisujui predsjednika Tumana kao jedinu osobu koja je mogla izvesti Hrvatsku na put samostalnosti, Pavleti kao da u svearskom zanosu zaboravlja kako su raspadom jugoslavenske federacije, ali i realsocijalistikog bloka nastale i druge samostalne drave. Nema tog predsjednika od Slovenije do Makedonije, od Rusije do Ukrajine, koji nebi mogao biti slavljen kao realizator vjekovnih tenji svoga naroda za samostalnou. Nije teko zamisliti bilo kojeg hrvatskog politiara na kormilu drave koji ne bi proveo, svjesno ili po inerciji, plebiscitarnu volju 97 posto hrvatskih graana koji su optirali za samostalnost. Ba kao to su tu volju kako svoga naroda tako i meunarodne zajednice proveli primjerice Kuan ili Gligorov, dok se je BiH konstituirala kao meunarodno priznata drava, a da to nije ni traila, arbitraom meunarodne zajednice oslonjene na rezultate Badinterovog izvjea o prestanku postojanja Jugoslavije. Je li mudra taktika odugovlaenja koju kao Tumanovu ratnu strategiju spominje Pavleti, ba i urodila odgovarajuim rezultatima budui da je
~ 181 ~

~ 180 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

rat trajao pet godina, a i do dan danas dijelovi hrvatskog teritorija ekaju svoje prikljuenje matici. Bi li pegeljeva doktrina blitz - kriega bila uspjenija provodei rat kraju 1991. na 1992. godinu? Moe li se u tom smislu rasputanje Teritorijalne obrane Hrvatske sa kompletnom zapovjednom strukturom pripremljenom za rat, smatrati nunou ili stratekom pogrekom? Nije li rat za Hrvatsku trajao tako dugo jer je trebalo vojevati i za Herceg Bosnu i dijeliti efektive na dva fronta, da bi washingtonskim i daytonskim pranjem uiju hrvatskoj politici dospjeli u federaciju s naknadno steenim bonjakim neprijateljem koji je decimirao treinu hrvatskog stanovnitva u susjednoj dravi. vrsta ruka za politiki pubertet I na kraju, uza sve Pavletieve zanose slobodom koja je napokon dola pod jednim ovjekom i njegovom nepogreivom politikom, nije li hrvatska samostalnost plaena preskupo u ivotima i bezizlaznom poloaju dananjeg prosjenog Hrvata, da bi bilo razloga za veliko veselje i trijumfalistike povike koji se mogu uti samo iz politikih mikrofona, od ljudi koji su svoje gospodarsko - politike ambicije mogli realizirati samo u ovoj i ovakvoj Hrvatskoj. Nije li Pavletievo oduevljenje osobom predsjednika Republike, na to ima puno pravo, samo jedna strana medalje, zaboravljajui ono to primjeuje Koelner Stadt Anzeiger, piui kako je Tuman autoritarni vladar (kojega Pavleti naziva autoritativnim) i nacionalni simbol istovremeno - hrvatski junak i hrvatski teret. Nije li Pavletievo svjedoenje o Predsjedniku uvjetovani refleks onih intelektualaca koji su pristali uz vlast iz straha kako je za opstojnost Hrvatske uvijek potreban voa koji e sve drati u svojim rukama, podsvjesno gajei elju da i poslije Tita bude Tito, a poslije komunizma jedna druga jaka homogenizirajua ideja hrvatskog korporativizma roenog iz straha od poputanja individualizmu - nacionalizam. I samo zato, smatra njemaki list, Tuman je oinska figura nacije, strogi otac koji miluje i kanjava, Tuman je najvii zakon u Hrvatskoj (H. J. Deckert), sve dok je ona, (a malo je izgleda da to nee uvijek biti) u politikom pubertetu koji zahtijeva vrstu ruku starosti i iskustva.
~ 182 ~

Arogancija koja ide na ivce Drugi vaan dogaaj za Hrvatsku u proteklom tjednu zbio se je podalje od nas, u Americi gdje je utjecajni provladin New York Times, nastavio sa negativnim ocjenama hrvatske stvarnosti, ovog puta zaokupljen temom povratka sviju na svoja ognjita, pa tako i hrvatskih Srba na podruja osloboena akcijama Bljeska i Oluje. Zadnji broj amerikog lista tako donosi na naslovnoj stranici sliku iz Kistanja i naslov koji dovoljno pojanjava sadraj, odnosno intonaciju napisa, i glasi: Hrvatska useljava Hrvate u kue konfiscirane od Srba. Dok su se prethodni vrlo kritiki napisi o slubenoj hrvatskoj politici u NYT-u jo mogli smatrati subjektivnom optikom nekih novinara, ovaj je i domau javnost definitivno uvjerio kako iza tekstova koji se neuobiajenim ritmom iz broja u broj bave Hrvatskom, ipak stoji miljenje amerike Vlade. Naime, ameriki je State Department pozvao ministra Grania na slubeni razgovor s dravnom tajnicom Madeleine Albright, koja je naemu ministru prenijela otre prigovore SAD-a glede pruanja utoita osumnjienima za ratne zloine i loeg odnosa prema Srbima u Hrvatskoj. I dok je za domau javnost na ministar govorio o ustrom i poleminom susretu dviju kooperirajuih zemalja, dotle je glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns izjavio kako se ne sjea da je ikada prisustvovao teem susretu izmeu dravne tajnice i nekog stranog ministra. Ministrica Albright dala je ministru Graniu do znanja kako SAD nisu zadovoljne hrvatskom politikom odmahujui rukom na Graniev odgovor o tome gdje se nalazi Kordi, koji je tobo van domaaja organa hrvatske vlasti. Prema pisanju tiska Kordi je u Zagrebu ne jednom vian s obitelji u etnji ispred svoga stana na Trenjevci, kojega mu je dodijelio MORH. Nicholas Burns je sasvim decidiran: optueni za ratne zloine, prema povjerljivim amerikim izvorima, borave na teritoriju Hrvatske. Uostalom, kako bi rekao Mate Boban, bivi prvi ovjek HB-a, funkcioniranje cjelokupnog ivota hrvatske paradrave u BiH dirigirano je iz Zagreba, i nema toga Hrvata u BiH koji nije dostupan Zagrebu i lako isporuiv Haagu. Izjava jednog visokog zapadnog diplomata, koja je navedena u tisku, stoga se svodi na zakljuak kako zapad u cjelini nije zadovoljan hrvatskim rjeavanjem onih pitanja koja su njemu bitna, dodajui: uzmemo li u obzir da je rije o dravi s manje od pet milijuna stanovnika ta arogancija poinje ii na ivce.
~ 183 ~

Ivo Matanovi

Rajski oblaii New York Times je pokuao istraiti i stavove hrvatskih vlasti o pitanju opstruiranja povratka graana Hrvatske srpske narodnosti, pa je njegov novinar dobio odgovore kako se prema istim pitanjima jednako odnose i Sarajevo i Beograd. To je istina. No jedino je Hrvatska lan Vijea Europe i kandidat za lanstvo u Europskoj zajednici. Ako Hrvati ele biti dio Zapada, ako tvrde da su demokratska drava, moraju promijeniti stav, zakljuuje NYT. Drugim rijeima, Nicholas Burns iz amerikog SD-a zakljuio je kako hrvatsko integriranje u Europu ovisi samo o njoj, no za sada Hrvatska ne ispunjava nade Zapada, pa ne moe oekivati ni veu kreditno - gospodarsku pomo. to se tie nada Zapada, odnosno New York Timesa kao njegova pokazalo se autentinog glasa, u svezi sa hrvatskim antifaizmom stvari koje stoje dosta klimavo. Akademik Dubravko Jeli u svojstvu izaslanika predsjednika Sabora, upravo je ovih dana na komemoraciji rtvama Bleiburga, revidirao i slubena miljenja ministarstva vanjskih poslova, primjerice ona ministra uula u pismu NYT-u, kako NDH uope nije bila faistika tvorevina, kako je na Bleiburgu i Krinom putu pobijeno 200 tisua Hrvata (to je brojka ukupnih rtava 2. svjetskog rata u Hrvatskoj), koji su zapravo bili istinski antifaisti, kako su Hrvate na Bleiburgu ubijali i bivi etnici, premda su ovi bili na koncu saveznici NDH i sudionici zajednikog zbjega Krinog puta. Naravno, akademik Jeli, bliski sumiljenik patera Lasia koji tvrdi kako je siguran da Paveli sada prebiva u raju zajedno s nevinom djeicom, zaboravlja da je meu rtve Bleiburga pribroijo i one koje su neki bleiburgovci prethodno otpremili na drugi svijet, da bi se eto po njegovim rijeima svi sada zajedno nali na bleiburkom oblaiu s nevinom djecom. tovani akademik nikako da se u svojoj idealizaciji muenika Bleiburga sjeti i nekih drugih krinih putova, na primjer onoga hrvatskih idova koje je iz njihovih stanova ravno u smrt poslala antifaistika NDH, revnou na kojoj bi joj pozavidio i voa Reicha. Brojke su naprosto neumoljive: Nezavisna drava Hrvatska odgovorna je za smrt 27 tisua idova ili 80 postotni holokaust svih idova u Hrvatskoj.

O UMIROVLJENIKIM PROBLEMIMA NA DRUGI NAIN

Pie: Ivo Matanovi, Zadar Narodni list, 18. listopada 1996.

dIGNIMo GLAS PRoTIv LoPovLUKA!

Za kakvu se to demokraciju, osim ove koju imamo, oporbene stranke trebaju boriti - zaista je nepoznato. Moda za onu koju smo izgubili 1990. g. Ili moda za neku drugu neomeeljviku. Bilo koju samo da bude onakva u kojoj e ih neposluni Hrvati sluati i slijediti tekovine upravo krepalog socijal - komunizma. Sve je ovo prepoznatljivo da prepoznatljivije ne moe biti, pa u svezi s tim recimo neto vie. Budui da se pribliuju i trei hrvatski demokratski izbori valja se za njih i dobrano pripremiti, glasno i sve glasnije u zadnje vrijeme zbore elnici poraenih. Kako su se na prolim i pretprolim poprilino tehnoloki i metodoloki istroili, ovoga puta odluie mijenjati taktiku. Posegnue za starom isprobanom Lenjinovom metodom. Ii meu narod i to na siromanije slojeve i objanjavati osiromaenima, a umirovljenici to zaista jesu, tko su krivci za, gle opet uda, kaotino stanje u dravi Hrvatskoj. Tko dobro prati njihova izlaganja uoit e da im je svima, ama ba svima, retorika u dlaku ista. Nehotice upravo rekoh, ama ba svima ipak nije tako. Ovdje trebamo izdvojiti pravae i poneke asne iznimke iz seljake, pa tek onda donositi zakljuke. Ponadajmo se da e i ovoga puta na izborima popuiti pa makar manipulirali i sa sve siromanijim umirovljenicima i studentima naprosto zato jer su samozvane i samoizabrane voe na elu umirovljenika, sindikata i drugih lijevih asocijacija bivi komunisti (dodue malo presvueni) koji vie meu hrvatskim osvjeenim puanstvom nemaju to traiti. Mogu jo za neko vrijeme raunati na petnaestak do dvadeset posto preostalih starih partizana i njihovih batinika.

~ 184 ~

~ 185 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Rudolf Mauran, predsjednik stranke umirovljenika (tko ga je uope izabrao, kad se zna da umirovljeniki sabor do sada nikada nije sazvan) u SD od 1. listopada 96. doslovce kae: Spremni smo se boriti svim doputenim sredstvima za umirovljenika prava kao i za sva steena graanska prava itd., itd. Ovo doputenim ubacio je tek tako da se Vlasti ne dosjete, pa zato, itajmo to svim sredstvima, a to se onda zna na to Mauran, uvaeni socijalistiki zadrugar cilja. To je ruilaki poziv gospodine Mauran, a ostvariti ga kako ve rekoh, sa svojih petnaestak posto staradi - partizana neete uspjeti, pa se stoga okanite orava posla. to se pak tie oskrnavljenih umirovljenikih prava, oni to mogu postii i na drugi - uinkovitiji i uljudbeniji nain. Da podignu recimo svoj glas protiv mita i korupcije, a poglavito protiv pljake i lopovluka. Zar nije nedavno i sam premijer javno izjavio da se preko 40% radova obavlja preko sive ekonomije, a to onda znai da su i fondovi mirovinskog i zdrastvenog osiguranja za isto toliki iznos opljakani. Jednostavnije reeno, ve sad bi se mirovine mogle povisiti za preko 40% a da se time ne uzme niti kune iz Dravnog prorauna. Da ne duljimo, jer je ovo manje - vie svim umirovljenicima dobro poznato, pa zato s rijei preimo na djela. Umjesto izlaska na ulice - izaimo s konkretnim prijavama. Prijavimo sve lopove za koje tono znamo da kradu, ne prijavljuju radnike, kako i za prijavljene ne prijavljuju konkretne iznose koje isplauju radnicima u keu. Osobno znam nekoliko tvrtki u Zadru koje radnicima isplauju i preko 1.500 DEM mjeseno, a da u fondove plaaju jedva 1.000 do 1.500 kuna. Dakle, potkradaju dravu za jo tri i pol puta. Ovo su stravine brojke za koje bi se u nekim zapadnim zemljama vie godina robijalo. Dovoljno bi bulo da samo 50% umirovljenika otkrije po jednoga lopova pa da se dobije broj preko 400 tisua lopova. Toliko ih u dravi radi neprijavljeno, to stoji. Stoga poruujem svim umirovljenicima koji su jo pri zdravoj svijesti, da na obinoj potanskoj dopisnici prijavljuju (moe i anonimno) lopove i to direktno alju na adresu Predsjednika drave, jer on jo uvijek dri sve konce u svojim rukama. Zapravo, i sam Ustav mu to doputa.

Apostrofirana imena u netom objavljenom lanku SD dobro su znana hrvatskim umirovljenicima, a potjeu jo iz doba tzv. real - socijalizma, preko kojih se poraeni komunisti ele ponovno vratiti na vlast. Lijepo je, od sve slobodnijeg tiska da uz tekst objavljuje i slike komunistikih surogata jer ih tako i po faci lake prepoznajemo. Zato dragi umirovljenici i moji supatnici (i pisac ovih redaka je umirovljenik s mirovinom ispod tisuu kuna) ne dajte se smesti i nasjedati komunistikim floskulama. Ovo isto vrijedi i za sve lanove sindikata, ako ih uope jo ima, jer i oni su od svojih samozvanih elnika dobrano izmanipulirani. Zanimljivo je primijetiti kako se prerueni socijalisti i komunisti i neki drugi antihrvati deklarativno izjanjavaju kako je u dravi kriminal u porastu i za to optuuju vladajuu stranku, a upravo je obrnuto. Terene koje dobro poznajem, od Pule do Dubrovnika, u njima su u kriminalu najvie sami oni koji papagajski opetuju se s drte lopova, kako bi se lake mogli iza ove otrcane sintagme dobro maskirati. Tko dobro poznaje zadarske prilike, primijetit e da su trenutno najbogatiji bivi komunisti. Da paradoks bude vei, jo uvijek su na rukovodeim poloajima i to sve uz, dakako, blagoslov korumpiranih hadezeovaca. Jedina je, recimo to jo jednom, Stranka prava koja se javno oglaava i osuuje sve vrste kriminala, ali na alost, ona je mala, pa ispada kao da je i nema. Zakljuimo dakle, ako netko od umirovljenika i nasjedne na komunistike trikove samozvanih voa neka okrene parolu s natpisom: komunisti i socijalisti van iz naih redova!

~ 186 ~

~ 187 ~

OBAVIJEST IZ HRVATSKOG DRUTVA POLITIKIH UZNIKA IVO MAINA Ovim putem obavjetavamo sve graane Zadarske i ibensko - kninske upanije da i ove godine naa Udruga organizira jednodnevno tradicionalno HODOAE ZA BLEIBURG u Austriju - na Bleiburko polje - Sveto mjesto gdje su jugoslavenski partizani 1945. godine masakrirali i muenikom smru poubijali preko 10 tisua Hrvata i Hrvatica, a i drugih naroda i to samo zato to su se oni zvali Hrvatima i to su bjeali pred partizanima da potrae spas kod pobjednike vojske anti - hitlerovske koalicije. Na put se kree autobusom iz Murtera dana 10. 05. 20003. g. (subota) u 24.00 sata, a iz Zadra, 11. 05. 2003. (nedjelja) u 1.30 sati. Autobus e ii rutom: Murter - Zadar - Zemunik - kabrnja - Benkovac - Obrovac - Udbina i dalje preko Maribora do Bleiburga. Svi hodoasnici autobus mogu saekati u navedenim mjestima u navedeno vrijeme, a s obzirom na vrijeme polaska iz Murtera. Sveta misa na Bleiburkom polju poinje u 12.00sati. I ovoga puta ponovit emo, da je na samom Bleiburkom polju ubijeno samo u jednom danu (15. 05. 1945.) oko 10 tisua ljudi, a poslije kad su ih bezduni Englezi predali partizanima, na KRINOM PUTU od Bleiburga do evelije poubijano je jo 100 tisua Hrvata i Hrvatica, to je najvei broj hrvatskih rtava u povijesti svoga postojanja na ovim terenima. elja nam je da se na hodoae odazove to vie mladih ljudi, kako bi se na licu mjesta uvjerili na sve one strahote koje su njihovi oevi, djedovi i pradjedovi doivjeli na kraju Drugog svjetskog rata koji je neslavno zavrio, a sve Hrvate ponovo bacio u jugo - srpsko - komunistiko ropstvo za jo daljnjih 45 godina - sve do 1990. g. Bleiburg, kabrnja, Vukovar, Gospi, G. Podgradci i sva ona vea i manja mjesta hrvatskih stradalnika je naa svetinja i zavjet kojeg ne smijemo ostaviti zaboravu. Za sve informacije moete se javiti na brzoglase: 023/319 - 422, 023/214 - 523, 022/435 - 227, 022/435 - 373 i 098/171 - 3697.

OBILJEEN BLAGDAN SVIH SVETIH

Pie: M. Kalaji Slobodna Dalmacija, 2. 11. 1999.

MoLITvA ZA dUE UMRLIH

Blagdan Svih svetih obiljeen je u ponedjeljak irom Zadarske upanije. Cvijeem, upaljenim svijeama i luminima obitelji su okitile grobove svojih najmilijih, poginulim hrvatskim braniteljima odana je poast uz polaganje vijenaca na grobljima u kabrnji, Benkovcu i Pagu. Pred sredinjim kriem Gradskog groblja u Zadru, u organizaciji Odjela hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji Zadarske upanije, uprilieno je polaganje vijenaca i paljenje svijea u spomen na sve poginule branitelje i civilne rtve Domovinskog rata. U ime Udruge roditelja poginulih branitelja Zadarske upanije u Domovinskom ratu vijenac je poloila delegacija na elu s predsjednikom Franom Franiem, vijenac Udruge udovica poginulih hrvatskih branitelja poloila je delegacija predvoena Sofijom Bui, upan ime Prtenjaa uz doupane Boidara Longina i Ivu Grbia poloio je vijenac u ime Zadarske upanije, dok je delegaciju grada Zadra predvodio gradonaelnik Boidar Kalmeta uz dogradonaelnika Radovana Dunatova, Marija Peuta i Josu Maltu. Vijenac specijalne i temeljne policije poloio je naelnik Policijske uprave zadarske Svemir Vrsaljko, pukovnik Darko Bani poio je vijenac predstavnika Hrvatske vojske. U ime Udruge politikih zatvorenika - rtava komunizma vijenac su poloili predsjednik Ivo Matanovi i tajnik Ante ari, u ime Ministarstva hrvatskih branitelja vijenac je poloio Jakov Vidovi. Predstavnici politikih stranaka odali su poast poginulim braniteljima i civilnim rtvama Domovinskog rata: Boo olak predvodio je delegaciju upanijskog odbora HDZ-a, ivko Kolega Gradskog odbora HDZ-a, Josip Vlahovi predvodio je delegaciju HNS-a, a Stanko Zrili HSLS-a. Vijence su poloili i predstavnici Hvidre, UHDDR-a,
~ 189 ~

~ 188 ~

Ivo Matanovi

Udruge civilnih rtava iz Domovinskog rata, Udruge Hrvatski domobran i Udruge veterana Domovinskog rata. Komemorativni skup zavrio je zajednikom molitvom za due poginulih, prigodnim rijeima bojnika Ivice Mateia i poasnim pozdravom postrojba Hrvatske vojske uz zvuke Tiine. Na svetkovinu Svih svetih u katedrali Sv. Stoije sveanu euharistiju predvodio je nadbiskup zadarski msgr. Ivan Prena. - Neka nas ovaj blagdan uvrsti u ponosu to smo lanovi tako velike zajednice ija je sudbina zajednitvo s Ocem, Sinom i Duhom svetim. Neka ova svetkovina ojaa elju da ostvarimo svoj zemaljski ivot na sliku onih koje danas spominjemo, za koje se molimo, na koje mislimo. Svetkovina Svih svetih ujedinjuje Crkvu Boju u molitvi s onima koji su na putu u Oevu Domovinu preli prag ivota. Neka ta svetkovina u nama uvea elju da budemo dostojni budueg ivota - kazao je u svojoj propovjedi nadbiskup Prena. U ponedjeljak poslije podne na Gradskom groblju u Zadru odrana je i sluba Rijei sa odrjeenjem za pokojne.

Ivo Matanovi Vjesnik, 2000.

oBMANA RAZvoJAENIH BRANITELJA doMovINSKoG RATA

Sluajui i preko dalekovidnice gledajui pojedine aktere novopeene vladajue strukture, gledajui ih ovjeku se doimlje, kao da svaki od njih sa sobom nam donosi zemaljski raj i vraaju nam uskraena prava iz svih domena drutvenog ivota. Lijepo je za uti, samo jo nije obznanjeno kako e to uiniti i s ijim novcima obetetiti oteene. Kau da e kroz dvije godine zaposliti sve nezaposlene te e umirovljenicima za isto vrijeme povratiti sve zaostatke otete im mirovine (govore neki ak 36 otetih mirovina). Da e malim obrtnicima smanjiti poreze, da e privredu staviti na zdrave noge, tako to e im se, takoer, smanjiti drutvena optereenja itd., itd Fenomenalno, dragi itatelji, zar ne?! A sad, proanalizirajmo sa aspekta gospodarstva i aspekta trita - trine ekonomije, u to se i oni gromoglasno zaklinju. Zaposliti sve nezaposlene, odmah da kaem, je iluzija, jer to nije postignuto nigdje na svijetu. Poveanje zaposlenja u trinoj privredi mogue je jedino poveanjem proizvodnje i to samo onih proizvoda koji se mogu na tritu utriti i po, takoer, trinim cijenama. Dakle, treba postii i svjetsku produktivnost. Gdje smo u svemu ovome mi Hrvati i to sve moemo od strogih ekonomskih zakonitosti ispuniti, da bi se, barem, pribliili zapadnoj Europi? Za sada smo tamo gdje smo i bili i 1990. g. s tom razlikom to smo umanjili akumulaciju za preko 50% u odnosu na 1990. g., a to je, moramo biti iskreni, otilo u obranu zemlje, to se nikako ne smije smesti s uma. Jo ja-

~ 190 ~

~ 191 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

snije reeno, mi smo sada u 2000. g. u startu na nivou ukupne akumulacije koju smo imali 1985. g., s im treba raunati i tako objanjavati ljudima. Iz ove upravo citirane pretpostavke mogu se praviti raunice, a one objektivno izgledaju ovako: Ako ne bude pritjecanja svjeijeg inozemnog kapitala sa dugogodinjom otplatom i kamatom ne veom od 5% privreda Hrvatske, u budue, jo e vie padati, a time i nezaposlenost, a to onda u konanici znai pad i osobnog standarda u istom ekvivalentu kao i privreda. Drugog arobnog tapia nema! Izuzmemo li iz ovih parametara turizam, postoji mogunost, a to u ovom momentu zovemo i slamkom spasa, ublaavanje pada osobnog standarda jer on se bazira i na izvoz prirode, mora i sunca koje nam je Bogom dato, ali i tu moramo biti oprezni i fleksibilni u cijenama i prilagodljivi prema susjednim pomorskim zemljama - ravnati se sa Italijom, Grkom i panjolskom. Postoje objektivne mogunosti da, ako se poravnamo sa cijenama sa spomenutim zemljama, ve ove godine moemo turistiki bruto promet dosei i do tri milijarde dolara. Ovdje mislim samo na inozemne turiste, jer prihod od domaeg turizma je samo prebacivanje novca iz unutranjosti u Primorje i otoke, a to je u konanici na nivou drave uvijek na pozitivnoj nuli ili, kako bi aljivine rekle, zamjena gemita sa bevandom. Spomenute tri milijarde dolara treba podijeliti sa dva, pa emo onda dobiti omjer rada i robe. to e rei da naa poljoprivreda, preko turizma, moe izvesti hrane za 1,5 milijardi dolara, dakako opet samo ako budu s cijenama poravnati sa cijenama susjednih zemalja. Ovdje sam elio, ukratko, pojasniti itateljima, kuda nas mogu odvesti razni demagozi koji nam obeaju brda i doline, a u stvari su u takvoj dolini i do vrata u glibu, da si od gliba ne vide ni svoju vlastitu glavu. to ete, u demagogiji je sve dozvoljeno pa i obmana naroda. Govoriti o umirovljenicima, s kojima novopeeni vlastodrci najee manipuliraju, u ovom sluaju je izlino. Njima se, ubudue pie jo crnje, jer kako ve rekoh, ako nema poveanja proizvodnje onda sve strmoglavo pada pa e tako i umirovljenici, ni krivi ni duni, proi jo najloije, jer zbog svoje poodmakle dobi i bolesti vie si ne mogu dodatno priskrbiti
~ 192 ~

nita. Postoji, dodue, jedna stara komunistika formula, kako s umiruju umirovljenici i openito radnika klasa, a to je, nama starijima dobro poznata inflacija. Tiskanjem bezvrijednog novca za jedno kratko vrijeme obetete oteene, a potom kad dou do trocifrene brojke, tada idu jo dalje. Brisanjem nekoliko nula, toboe, revalviraju ionako nevrijedan novac za 100 ili tisuu puta i tim trikom produljuje si vladavinu za jo jedno neizvjesno vrijeme. Kaem neizvjesno, jer u ovakovim situacijama nikad se ne zna kraj agonije, ali ona jednog dana ipak doe do ponora i u njemu i zavri. Prisjetimo se, jer to nije bilo toliko davno, prije desetak godina palo je cijelo istono komunistiko carstvo samo zato to su ignorirali trinu ekonomiju, a sa laima vie nisu mogli nastaviti, pa je tako jedna treina ovjeanstva pokorena bez rata. Dogaaj milenija, jer svjetska povijest ovako neto jo nije zabiljeila. I za kraj, elim se osvrnuti na komunistike lai - kako se oni udvaraju razvojaenim braniteljima. Svi do jednoga, u predizbornoj kampanji govorili su i obeavali kako razvojaenim braniteljima treba pomoi i kako e ih oni, ako dou na vlast, sve zaposliti. Sad kad su vlast ve preuzeli povlae se, a branitelje skoro da i ne spominju. Obeanje, ludom radovanje, govori se u narodu. Kako vidimo, ne u prazno Recimo to odmah, i za branitelje vrijedi ista paradigma kao i za sve ostale, kad je u pitanju zaposlenje, a osim toga oni (komunisti) zaboravljaju da su borci Domovinskog rata, s obzirom na sve strahote koje su doivjeli, posebna traumatizirana kategorija ljudi iji se status posebno mora rjeavati. Po mom osobnom miljenju za njih se treba primijeniti ameriki model obeteenja ratnika, a to je jednokratna isplata. Dakako da su nae mogunosti za ovako neto slabe, ali, ipak, vrijedi razmisliti o njima. Ne isplatiti u novcu, nego u naturi. Seljacima dati besplatnu zemlju, koje, hvala Bogu imamo dosta, a onim drugim beskamatne kredite da si mogu kupiti potrebite alatke za mali obrt ili malu privredu, kako se to popularno kae. Ispisujui ovaj tekst pada mi na pamet da ja u stvari radim donkihotski posao, pa u zato bez posebnog zakljuka i zavriti.

~ 193 ~

Svjedok naeg vremena

ODRAN PETI SABOR HRVTASKOG DRUTVA POLITIKIH ZATVORENIKA

Silva Pavi - Stazi Marija Brni

krili ljudska prava, jednako tretirajui sve zloine protiv ovjeka i pojedinih naroda. HDPZ ujedno prosvjeduje protiv zlouporabe Meunarodnog suda za ratne zloine u Haagu za politike pritiske i ucjene, te upozorava hrvatsku javnost na opasnost recidiva poraenih nositelja bive jugokomunistike vlasti koji u bezonoj mrnji protiv hrvatske drave i pod platom antifaizma unose razdor meu hrvatski narod. Zahvalivi Vladi i Saboru na dosadanjem rjeavanju problema bivih politikih zatvorenika, HDPZ zahtjeva donoenje zakona kojim bi se, meu ostalim, toj kategoriji graana osiguralo besplatnu zdravstvenu zatitu i lijeenje u toplicama, oslobodilo plaanja zdravstvene participacije, dalo prednost kod smjetaja u umirovljenikim domovima, povlaten ili besplatan javni prijevoz. Uz to, HDPZ trai i usklaivanje mirovina za sve bive politike zatvorenike-umirovljenike koji su pravo na mirovinu ostvarili do konca 1998. godine i imali su plau niu od hrvatskog prosjeka, te da se na politike zatvorenike ne primjenjuje minimum od 15 godina radnog staa za stjecanje prava na mirovinu, ve da im se po hitnom postupku bezuvjetno da mirovina, navodei kako je za to u proraunu osigurano 12 milijuna kuna. HDPZ zahtjeva i da se politike zatvorenike kao borce za hrvatsku dreavnu samostojnost u pravima izravna s hrvatskim braniteljima, te da se njihova pitanja rjeavaju u Ministarstvu hrvatskih branitelja. Sabor HDPZ-a je pozdravio ministar rada i socijalne skrbi Joso kara, kazavi kako je malo onih koji su vie patili za svoje hrvatstvo i enju da ive u slobodnoj Hrvatskoj. Saboru HDPZ-a, meu ostalima, nazoni su bili sudac Ustavnog suda Vice Vukojevi, predsjednik Hrvatskog populacijskog pokreta don Ante Bakovi, te predstavnici slinih asocijacija iz bivih socijalistikih zemalja. LUSTRACIJSKI ZAKON - Politiki zatvorenici e svoj glas na slijedeim izborima dati dravotvornim strankama. Znamo da nee glasati za SDP, a zabrinuti smo i za stranke koje se veu oko tog centra - odgovorila je Kaja Perekovi na novinski upit kako e se HDPZ postaviti prema skorim izborima.

PoLITIKIMA STATUS BRANITELJA

HDPZ trai da se donese lustracijski zakon, otkriju tajni arhivi i s odgovornih mjesta u dravi ukloni sve one koji su suraivali s Kosom i Udbom, te da se politike zatvorenike u pravima izravna s hrvatskim braniteljima ZAGREB - Kaja Perekovi ponovno je izabrana za predsjednicu Hrvatskog drutva politikih zatvorenika na Petom redovnom saboru HDPZ-a, koji je u nazonosti 252 delegata iz cijele zemlje odran u nedjelju. Uz Kaju Perekovi, kojoj je to ve trei predsjedniki mandat, izabrani su i Juraj Knezovi, Ljubomir Gotovac i Andrija Vuemil za dopredsjednika, te lanovi Nadzornog odbora HDPZ-a. - HDPZ trai da se donese lustracijski zakon, otkriju tajni arhivi i s odgovornih mjesta u dravi ukloni sve one koji su suraivali s Kosom i Udbom - u svom je uvodnom govoru istaknula Kaja Perekovi. Politiki zatvorenici podravaju izvjee Dravne komisije o rtvama rata i poraa, te dre da je ono napravljeno dobro i objektivno. Kaja Perekovi posebice se osvrnula na zloine poinjene u vrijeme komunistikog reima, podsjetivi na pronaeno grobite kod Maribora u kojem se prema procjenama, nalazi od 40 do 42 tisue kostura ubijenih ljudi. Istaknula je i zahtjev HDPZ-a da posjete hrvatske zatvorenike u Haagu. U zakljucima HDPZ podsjea da je znanstveno dokazano da su komunisti tijekom svoje vladavine u svijetu ubili vie od 100 milijuna ljudi, te trae da meunarodna zajednica pokrene proces osude reima koji su
~ 194 ~

~ 195 ~

Svjedok naeg vremena

OPASNE USTAVNE PROMJENE (2) - ODGOVOR MILANU UKIU

Pie: Ivo Matanovi - Zadar Slobodna Dalmacija, 24. studenoga 1997.

druge. Ostali se njemu mogu pokoravati, jer tako je to u svijetu, pa e tako biti i u Hrvata. Nadalje, vi i dalje, pored ostalog, u prijeteem tonu spominjete gornju granicu srpske izdrljivosti, o kojoj u vam odmah rei da je ona Hrvatima vrlo dobro poznata iz svih ratova, a poglavito iz upravo minulog. Pa zaboga, zar ste zaboravili na Bljesak i Oluju? Sa svojim prijetnjama vi, g. ukiu, malo i pretjerujete. Kaete da e te se boriti svim raspoloivim demokratskim (sic) sredstvima. Pa vi ste to i do sada inili. Pored demokratskih inili ste to svim i svaim. Od zrakoplovstva, dalekometnih raketa, tenkova pa sve do kemijskog naoruanja. Bolje bi bilo, g. ukiu, da se kanite orava posla, jer su vas i sami Srbi ve odavno otpisali.

MoEMo MIJENJATI USTAv KAdA God NAM SE To PRoHTIJE

Otvoreno pismo Milana ukia, samoizabranog predsjednika SNS-a, predsjedniku RH Franji Tumanu, koje je i va list netom objavio, ponukalo me da na njega, takoer, otvoreno reagiram. Dakako, istom mjerom kako se on obraa najviim hrvatskim dravnim dunosnicima, a preko njih i svojim sljedbenicima (ortodoksnim Srbima koji ele ivjeti u jednoj dravi). Milan uki, koristei svoj zastupniki imunitet, ili bolje rei zlorabei ga, samoinicijativno se stavio na elo srpskih nezadovoljnika, kako je to inio i poetkom devedesetih godina, kada je kao jedan od potpredsjednika SDS-a zajedno s Jovanom Rakoviem bunio Srbe protiv Hrvata i drave Hrvatske. On kae: Jasno vam dajem do znanja da ste najodgovorniji za unitenje minimuma statusa srpskog naroda u RH, iji je ostanak i opstanak jo uvijek krajnje upitan. Prije svega, gospodine ukiu, vi vie, niti ste to ikada bili, uope niste legitimni da takve ultimativne upite upuujete bilo kome u dravi Hrvatskoj, a najmanje Predsjedniku hrvatske drave naprosto zato jer vi niste od samih Srba legalno izabrani njihovi predvodnik. To je, izgleda mi, i vama jasno, pa ste se zato i pourili da u preostalom mandatu uinite to se uope uiniti moe. Vi, gospodine ukiu, skreete panju da je opasno zadirati u Ustav RH, a da pri tome ne mislite da je i postojei Ustav jednoglasno izglasao hrvatski narod, koji ima puno pravo da ga mijenja kad god mu se to prohtije - naprosto zato jer je to hrvatski Ustav koji je donio hrvatski narod, naravno za sebe, a ne za neke

~ 196 ~

~ 197 ~

Svjedok naeg vremena

Stjepan Lozo, Split Slobodna Dalmacija, 04. 10. 1999.

oPRoSTI, SESTRo ARAS

Ovaj dogaaj poziva nas na oprez, na razmiljanje i promjenu. Upozorava nas na neevaneosko ozraje u krilu Crkve koje treba nadvladati, jer to je drugo, pored niza drugih incidenata, kada jedan klerik nedavno s oltara govori da je Vlado Gotovac sotona. A Kutle je poduzetnik. Nije li, dakle, upitati se tko je od nas iz opozicije sljedei?

Dogaaj na Pagu poziva nas na oprez, a upozorava na neevaneosko ozraje u krilu Crkve koje treba nadvladati jer to je drugo, pored niza drugih Incidenata, kada jedan klerik nedavno s oltara govori da je Vlado Gotovac sotona. A Kutle je poduzetnik. Nije li, dakle, opravdano upitati tko je od nas iz opozicije sljedei? Kao vjernik i graanin drim opasnim za Crkvu i drutvo neutemeljen in nadbiskupa Oblaka, kojim je uskratio priest gospoi Ganzi - Aras, koja je, gle sluaja, i istaknuti opozicijski politiar, jer da je nauo kako ne ivi u crkvenom braku. Da je nadbiskup bio siguran u stanje injenica na temelju kojih se odluuje za tako znaajan in, kanonski bi postupio onako kako treba. Ovako, imajui u vidu sve to nam se dogaalo posljednjih godina, nije mogue oteti se dojmu da je u pitanju neto sasvim drugo. Koliko toga su, naime, biskupi preuli kada su u pitanju politiari vladajue stranke? Nije li to u oku jednoga brata traiti trun, a u drugog ne vidjeti brvno? Nadbiskup Oblak morao je po svojoj savjesti biti oprezniji, jednako kao to je morao imati u vidu da ovaj neodgovorni postupak prema gospoi Terezi Ganza - Aras, u kontekstu ponaanja crkvenih slubenika posljednjih godina, moe pokazati Crkvu kao zajednicu koja njeguje licemjerje. Na kraju, u ovom nemilom dogaaju koji otvara mnoga crkvena i drutvena pitanja, na poseban nain je znaajna drama konkretne osobe. Srce me boli proitati da je gospoa Aras nakon tog nemilog dogaaja plakala. Koga e biti briga to je gospoa Aras estita katolkinja i to ako je u cijeloj toj prii potpuno nevina? Tko e joj kazati: - Oprosti, sestro!

~ 198 ~

~ 199 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Zadar, 28. 10. 2002. g.

desperadosi, kako ih se do sada krstilo, ve pravi jurinici na vraanje povjerenja Hrvatskog naroda u stranku, ovog puta, ozbiljnih namjera. Da se oskarovci ne ale, moe se zakljuiti i po tome, da sve to u pripremama rade - rade bez pompe i u ilegali. Oito da im lei ilegala. Polo mi je za rukom da detektiram jo i to, da oskarovci, ovog puta obrauju seljake i radnike, ali one, bez srpa i ekia, to bi, po mome, trebalo znaiti da su na pravom putu da se uinkovito suprotstave raznim intelektualnim Alijansama koje, u zadnje vrijeme, u nas bujaju kao gljive iza kie. S obzirom na srodstvo nekih oskarovaca, ne mogu puno toga vie rei, jer su mi zabranili da previe ne brbljam po novinama, ali u vam zato otkriti svoje stajalite o svemu tome to o njima mislim. U dvije upanije - Zadarskoj i Liko - Senjskoj proveo sam svojevrsnu privatnu anketu meu obinim ljudima koji su mi na pitanje: kojoj stranci na sljedeim izborima ele dati svoj glas? Veina ih je odgovorila, da nee niti jednoj, a to znai da e apstinirati, ali su zato odmah dodali, da ako se HDZ konsolidira i oisti svoje redove od lopova, kojih je najvie u vrhukama od opina do vlade, onda bi svoj glas dali samo potenim ljudima, bez obzira na strunost i intelektualnu razinu koja je na svim segmetima druva zatajila. Hrvatsku mogu spasiti, dodali su na kraju, samo poteni Hrvati. I jo dodaju, da ovakove, upravo, vide u odbaenim hadezeovskim pobunjenicima koji su napustili stranku. U ovom sluaju ak i oni koji su je sami osnivali. Stranku su, veina njih, naputali zbog toga to su pojedinci (dosta njih) utonuli duboko u kriminal i korupciju, a koji se ni dan - danas ne srame toga. Dapae, i dalje se bore samo za mjesta gdje mogu dobro krasti, a obinim ljudima i sa lijepim rijeima obraaju se samo neposredno pred izbore. I za kraj, ispriavam se oskorovcima, to sam se malo vie izbrbljao na njihov raun, jer im, ipak, ne elim nita runog. Naprotiv, sve najbolje i sa preporukom da se poure u svojim nakanama jer izbori su blizu i koji e se odrati slijedee godine u znaku njihovog sretnog znaka - brojke 13. kojeg mjeseca, ostavljam itateljima da sami odgonetnu.

oSKARovCI

U Zadru, je ovih dana, proslavljena jedna malo udna, kako su je i sami slavljenici nazvali, obljetnica - trinaesta obljetnica. Zato ba jubilarna, a uz to jo i trinaesta? I zato su njeni slavljenici dali odgovor. Kau da je brojka trinaest za njih sretna brojka. Naime, vele jubilarci, 20. listopada 1989. godine u Zadru je grupa Hrvata utemeljila Inicijativni odbor za utemeljenje stranke HDZ-a, koji je tada djelovao u ilegali, a utemeljen je u gostionici OSKAR na Boriku, po kojoj su njeni prvi utemeljitelji i dobili nadimak Oskarovci, ili ti prvoborci, ve sada rasparanog im HDZ-a. dakle, ne radi se o filmadijskim oskarovcima, ve o pravim, pravcatim oskarovcima iz politikog i drutvenog ivota, koji su imali, tada, snage i hrabrosti da pred nosom Udbe i Policije utemelje stranku, kasnije po komunistu Raanu, nazvanu stranka opasnih namjera. Vratimo se, za trenutak, jo malo brojci trinaest (13) i ilegali: Ova grupa, tada hrabri deki, poela je u ilegali, a njen prvi jubilej odrali su, takoer u ilegali, jer su tek sutradan na svojoj prvoj presici javno obznanili da oni jo postoje i da nisu politiki mrtvaci. Ovo politiki mrtvaci nisu, dodue, izrekom rekli, ali se iz Profacinog (voditelja presice) izlaganja moglo iitati da se mrtvaci bude i da bi Zadrani uskoro trebali na politikoj sceni dobiti jo jednu stranku desne, desnije ili najdesnije provijencije, a to bi trebalo da znai da u Hrvatskoj desnica jaa. Logino je tako, ali? Ostaje da se vidi, jer velik broj desnih patuljastih stranaka, jo uvijek ne znai da desnica jaa. I jo neto! Po prvi puta otkrivam itateljima, da se oskarovci ve odavno pripremaju da iznenade Zadrane a i ire, kako oni nisu HDZ-ovi otpadnici i
~ 200 ~

~ 201 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi - Zadar

oSvRT NA NAPIS G. E. BAJLA U Narodnom listu od 13. 01. 2000. g.

vie moralnog prava od g. Bajla, da kaem istinu. Iz stranke sam otiao onda kada je ona bila u svojem najveem usponu, ali, na alost, i onom drugom usponu - usponu kriminala i korupcije. Dakle, poslije izgubljene bitke, dragi moj prijatelju gube se i inovi, fotelje i sve druge steene politike privilegije, ega ti, oito, jo nisi svjestan, pa se poput malog djeteta veseli pobjedi svog protivnika. Sluaj za psihoanalizu, a moda i za psihijatra. Ma koliko se pepelom posipao ti e i dalje ostati Zadarska kontraverzna osoba sa poprilino jo kojekakvih enigmatskih privjesaka, primjerice Labrador i dr. tvoje prozivanje Zrilia, hrvatskog Dolanca - Ivia Paalia, nije nita drugo do li prizivanje nekih drugih duhova koji bi ti u ovom sluaju mogli pomoi. Stari Latini bi to, od prilike, ovako rekli: Similia similibus cognoscuntur - Slino se po slinome prepoznaje ili, moe i ovako, Slian je slinom slian. I za kraj, itatelja radi, moram ponoviti Bajlove kontraverze: Glavu gore. Niste Vi izgubili ove izbore. Narod je glasovao protiv karijerista, lopova, tajkuna. E, sad, pazite ovo: I ja sam glasovao protiv (podvukao I. M.) Da bi zatim svoj mamutski tekst zavrio sa : Ja koji sam protiv Vas ne govorio nego grmio i ako nisam glasovao za Vas, itd. veselio sam se vaoj pobjedi kao malo dijete. Ovdje nije jasno za koga je g. Bajlo, ustvari glasovao?

Ispovijest Gosp. Prof. Eduarda Bajla koju je glasno ispovjedio preko jednog zadarskog lista natjerala me je, da mu kaem da je on obian laov i pokvarenjak. Dok mu se jo pokojni Predsjednik stranke i drave dr. Franjo Tuman nije poteno ni ohladio on ga se odrie te poput Pilata pere ruke od svega to bi mu eventualno moglo nakoditi, a moda i otkriti u njegovom pravom svjetlu, pa je onda, bre - bolje uhvatio se one narodne: drite lopova. Sve bi mu se, moda, moglo i oprostiti kad bi to uinio samo u svoje ime, jer, Boe moj, treba sauvati ravnateljsku fotelju koju si je priskrbio, upravo, pomou onih koji se sada odrie. Ne bi se moda u ovu polemiku sa Bajlom ni uputao da nije, sve redom, svoje dojueranje stranake kolege prozvao na vrlo drzak nain - nazivajui ih LOPOVIMA. Radi digniteta tih ljudi koji jo uvijek svoju dunost obnaaju asno i poteno, a to se odnosi, u prvom redu, na gospodina B. Kalmetu, dr. . Kolegu, Josu karu, Radovana Dunatova, pa i druge, moram rei da oni nisu lopovi, jer im lopovluk sudski nije dokazan. A ako, pak, jesu lopovi, ovdje u se malo naaliti, onda si to i TI gospodine Bajlo, jer si drei im ljestvice pomogao u kraama. Gdje si, g. Bajlo, svih ovih 10 proteklih godina bio, dok su tvoje stranake kolege krale? Za mene si ti vei lopov od gore prozvanih, jer pravniki reeno ti ima u svojoj raboti dva krivina djela - ortatvo u lopovluku i sakrivanje lopova. Usput moram spomenuti da je potpisnik ovih redaka nekada davno i sam bio lan HDZ (do 1994.) kojoj je besplatno ustupio svoj stan na koritenje i sastanenje, pa i u tom pogledu smatram da imam malo
~ 202 ~

~ 203 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Narodni list, 4. srpnja 2002. godine

oTvoRENo PISMo doN dR. IvANU GRUBIIU

I, gle uda, njihovo i Vae vrijeme, gospodine Grubiiu, konano je dolo, te opet uz blagoslov Crvenih Kmera Vi se pokuavate nametnuti Hrvatima kao spasonosna alternativa i Mesija. Nije teko primijetiti paradigmu i u akciju krenuti malo sofisticiranije. S promijenjenom metodologijom, u svoje redove primili ste i nemarxiste i neke druge poput Vas crvene desperadose i klerike, to e jo vie kod obinog puka stvoriti zbrku i zbunjenost, a to Vam je, na koncu - konca i glavni cilj. I za kraj, jer na alost ne mogu dobiti vie prostora moram Vam kao i svim drugim dragim itateljima otvoreno rei, da ste Vi i Vaa bratija od 125 (sami ste ovu cifru obznanili) crvenih masona, od hrvatskog puka ve davno proitani i da se, tako - lako, neete Hrvatima ponovno popeti na vrat, pa makar se radilo i o tzv. kulturnoj alijansi, koja sebe, kakve li ironije, nazivlje jo i hrvatskim progresistima. O, Boe, sauvaj nas od samozvanih progresista pa makar neki od njih i mantiju nosili! Poglavito skreem svim hrvatskim biraima pozornost da pri glasovanju na izborima, koji uskoro slijede, dobro otvore oi, jer e ovog puta pred sobom imati vrlo opasnu intelektualnu skupinu koja bi nas, ne daj Boe da pobijede, ponovno mogla strpati tamo negdje na Balkaniju, gdje nam ni u kom sluaju nije mjesto. Ovog puta sjetio sam se one intelektualne skupine iz prolog stoljea koja nas je 1918. godine utrpala u Srbiju u kojoj smo dragovoljno robovali punih 72 godine, a da bi nam se opet to moglo dogoditi, samo je jedan korak. Ili, jo razboritije reeno, samo jednim zaokretom olovke na glasakom listiu, moete si staviti jaram oko vrata i da teglite jo daljnjih 4 godine i tako redom.

Gledajui i sluajui dananju (30. 06. 02.) TV emisiju Nedjeljom u dva koja je namijenjena Vama i Vaoj tzv. Alijansi, natjerala me je da Vama se, po prvi put, i osobno javim. Naravno, ne toliko zbog novoosnovane Alijanse, iji ste Vi, uz akademika Supeka, glavni akter i inicijator skupina - jo jedne u nizu ve proteklih antihrvatskih intelektualnih skupina koja se je, da, dobro ste proitali - antihrvatskih, razoarana s Petokrakom vladajuom koalicijom, ubrzano prestrojila i nastavila tamo gdje je sedamdesetih godina, prolog stoljea stala. I dok jo nisam, za Vas i vau skupinu, uporabio grube rijei, rei u Vam da ste Vi i vaa 125-petna (ne ba mala) intelektualna bratija, ustvari nastavak Praxisove tvz. Korulanske crvene kole iz sedamdesetih godina prolog stoljea, koja je u to vrijeme intelektualno djelovala kao tobonji oponent tadanjoj vladajuoj Titovoj garnituri. Tada im to nije bilo teko jer su pred sobom imali podijeljene komuniste, s jedne, Savkinu i Tripalovu frakciju i s druge strane Bakarievu ortodoksnu boljeviku. Treba odmah rei da je Praxisova intelektualna bratija u to vrijeme, ipak, djelovala poluilegalno zato su i dobili nadimak Crveni masoni. Njihov vijek nije bio dug, neto oko deset godina, a kad su doivjeli, na neki nain, istu sudbinu kao Savka i Tripalo, tada su se povukli u ilegalu i mastodonti djelovali sve do 1990. godine. to se je, pak, dalje dogaalo, mislim da Vam nije potrebito opetovati. Hrvatski nacionalisti zavrili su u tamnicama, ovi prvih, a Vaa prikrivena skupina - Crveni masoni odbaena je, po sugestiji Bakaria, negdje u stranu, da saeka svoje vrijeme, tako je tada javno govorio, po zlu upameni, Dr. Bakari.

~ 204 ~

~ 205 ~

Svjedok naeg vremena

Zadarski list, 1. prosinca 1999.


OTVORENO PISMO STANKA ZDRILIA IZ RUPLJA, PREDSJEDNIKU I UPRAVNOM ODBORU HRVATSKOG DRUTVA POLITIKIH ZATVORENIKA

MoJ IvoTNI MoTo BIo JE RUENJE SvAKE JUGoSLAvIJE, A dANAS BIH, dA MoRAM BIRATI IZMEU HdZ-a I SdP-a, IZABRAo SdP!

vlasti ili reima onda i sada. Ako pogledamo oko sebe i potraimo bive lanove SK vidjet emo da ih je ogromna koliina u HDZ-u. Zar vam to neto ne govori. Ja sam bivi politiki emigrant lan HOP-a i HRB-a pa su mi mnoge stvari poznate i iz emigracije. Ja se nisam vratio avionom 1990. godine kao neki dananji Veliki Hrvati. Proveo sam 7 godina na robiji od toga 2 godine u samici. Zato mi teko pada kada me se danas ui rodoljublju, ja se nikad nisam osjeao Jugoslavenom, niti su moja djeca navijala za Partizan i Zvezdu. Vidite, gospodo ovakvih iz naeg grada ima danas na visokim poloajima, a vi utite. Okrivljavati danas zapad, masone, a napose idove, a to je vie od samog primitivizma. Ne znam tko je spomenuo izmeu ostalog da su na sukrivci idovi. Zato se nitko iz izabranog Predsjednitva nije ogradio od toga, nego se uo i aplauz. Svatko ima pravo izraziti svoje stavove o bilo emu pa tako i o idovima, ali je dunost R. P. da upozori na posljedice takvog istupa. Ja sam duboko uvjeren da za nau prolost, sadanjost i budunost nije kriv ni zasluan nitko drugi doli mi sami kao narod. udo kako se pojedinci nisu nauili drugaije ponaati sada kada imamo dravu, za razliku od onda kada je nismo imali. udi me kako nitko nije bio prisutan od gradske i upanijske vlasti, to moda govori o znaaju naeg drutva ili moda o samoj vlasti. Gospodo, alite se da niste dobili odlija, odnosno da partizani ne daju ustaama odlija, pa ste mogli o tome otvoriti raspravu. Vidite, ja iako skroman u Zadru i meu vama nepoznat ipak sam dobio odlije Reda Stjepana Radia. Svi koji su sueni sa mnom, a ive u Hrvatskoj dobili su isto to odlije, moda i to govori samo za sebe. Meni je veoma ao to uz najbolju volju nisam mogao doi do rijei kako bih iznio svoje stavove. Stalno mi se govorilo da u dobiti rije na kraju, pa od svega nita. Moj ivotni moto bio je ruenje svake Jugoslavije, pa kako se ona zvala. Ja sam seljaki sin i radnik, te sam se cijeli svoj ivot borio za radnika prava. Nije mi nikada palo na pamet da se borim za tajkune i divlji kapitalizam (mislim na one koji su opljakali ovu zemlju). Zato nije ni udo to sam na kraju za svoj dugogodinji rad dobio odlije od Predsjednika drave. Ne znam tko je pozvao dvojicu gostiju, koji su umjesto da odre pozdravne govore (ako je uope bilo za to potrebe) odrali propagandne predizborne govore u korist koga - zna se Stanko Zdrili Rupalj 18 Polinik
~ 207 ~

tovana gospodo, ako smo nestranako i nepolitino drutvo odnosno interesno druenje, a svi se javno izjanjavamo, pitam se od kuda pravo predsjednici gospoi Perekovi rei kako se nada da meu nama nema lanova SDP-a. Ja joj postavljam pitanje, javno pitanje koliko lanova bive partije sjedi s njom u njezinoj stranci. Ja nisam lan SDP-a, ali sam iz inata izjavio da jesam. Naime, kad bi morao birati izmeu SDP-a i HDZ-a ja bih izabrao SDP. Mene udi da se na Izbornoj skuptini nije otvorila rasprava o socijalnom, materijalnom i drutvenom poloaju lanstva. Moda veina zadovoljava, pa valjda nije potrebno ni raspravljati o ovim pitanjima. O samom predlaganju i izboru lanova Upravnog odbora i delegata za Sabor, da su bili u najboljoj maniri socijalistikog saveza. Naime, udno je, a elio bi da objasnite kako to jedna te ista grupa ljudi stalno sama sebe predlae i bira u sve organe drutva. Nije li malo previe da su svi lanovi Upravnog odbora ujedno i delegati za Sabor. to se tie vae inicijative za promjenama imena ulica, mislim da za to nismo kompetentni ni nadleni. Zato postoji izabrana vlast i politike stranke. No, kad ste ve povukli maka za rep bilo bi interesantno da ste izili ako imate hrabrosti, s imenima i prezimenima kao to sam ja postavio pitanje Krlee, Hebranga i Nazora, hoete li i njih mijenjati. Ovo sam uinio ne bi li potaknuo diskusiju. Svi oni su ruili hrvatsku dravu, a ne kako sada pojedinci vole govoriti da su se borili protiv reima. Ja se za Hrvatsku dravu borim od svoje 20 godine. Za mene je NDH bila neupitna za razliku od nekih danas velikih Hrvata. No, ja za razliku od mnogih znam razlikovati dravu od
~ 206 ~

Svjedok naeg vremena

ODRANA PRVA GODINJA SKUPTINA DRUTVA HRVATSKIH POLITIKIH ZATVORENIKA U ZADRU

Pie: Ivan Staglii

- Dolaze nam ljudi iz drugih upanija, a naroito iz Like i lanstvo je u porastu., obavijestio je nazone Ivo Matanovi, a svoje izvjee iznio je i tajnik Ante ari. - Mi nismo prosjaci, mi samo traimo da nam se priznaju naa prava, a ja imam dokaze, imena, prezimena i matine brojeve iz kojih se jasno vidi koliko je lanstvo nae udruge i trait u kod ministra kare i u zadarskom Gradskom poglavarstvu da se novac koji sad odlazi drutvu Kaje Perekovi preusmjeri nama. No isto tako ja molim da se ostavimo starih pria i okrenemo se novome, pozvao je okupljene tajnik ari, nakon kojeg su se ovome skupu obratili gosti. - alosno je da partizani koji su veinom bili protiv Hrvatske imaju danas penzije i stanove koje su jeftino otkupili, a i druge privilegije. Bjeali su u Srbiju, a sad se ele vratiti i to etnici i ratni zloinci, ali mi za sebe neemo traiti privilegije, jer nas pokreu drugi motivi, prije svega rodoljublje i ljubav za Hrvatsku. Takoer moramo biti svjesni da se jo uvijek govori da je svaki oblik hrvatske drave zloin, to se vidi i iz suenja Dinku akiu, kazao je dr. Marko Veselica, koji je na kraju svog izlaganja zakljuio i ovo drutvo mora dati svoj doprinos nekim procesima u Hrvatskoj. - Sad se stvara neki stav da je HDZ nositelj kriminala i da je komunizam bio bolji, a to nije istina, to ne znai da u HDZ-u nema kriminala, ali u njemu ima i komunista. Hrvatske probleme neemo rijeiti izvana, nego samo iznutra, naglasio je dr. Veselica Okupljene je pozdravio i predsjednik sredinjice Marko Dizdar koji je govorio o najnovijim saznanjima o djelovanju protuhrvatske organizacije Podzemna Hrvatska, koja je i danas aktivna, a skup je pozdravio i Davor Aras, kao i predstavnici ogranaka iz Vinkovaca, Rijeke, Murtera i Graaca. Nakon toga uslijedila je rasprava u kojoj se izmeu ostalog zakljuio da se pomogne bolesnom lanu Ivi Drakoviu, a upozorilo se na neke pojave na Murteru gdje je u nekoliko navrata bila izvjeena jugo-

RTvE KoMUNIZMA KoNANo U SvoJIM PRoSToRIJAMA

Sad se stvara neki ustav da je HDZ nositelj kriminala i da je komunizam bio bolji, a to nije istina, to ne znai da u HDZ-u nema kriminala, ali u njemu ima i komunista. Hrvatske probleme neemo rijeiti izvana, nego samo iznutra, naglasio je dr. Veselica, pozdravljajui zadarske lanove HDPZ-a U subotu je u Domu hrvatske mladei odrana 1. Godinja skuptina Drutva Hrvatskih politikih zatvorenika rtava komunizma, ogranak Zadar. Kao posebni gosti na Skuptini su bili nazoni dr. Marko Veselica, i predsjednik drutva Marko Dizdar, kao i predstavnici ogranaka iz Rijeke i Vinkovaca. O radu kroz proteklu godinu prvo se osvrnuo predsjednik zadarskog ogranka Ivo Matanovi. - Mi smo dosada radili bez i jedne lipe pomoi, sve smo plaali iz svojih depova i telefon i putovanja i sve, a ima naih lanova dobro ustolienih, ali slabo se o nama brinu. Mislim na zastupnike u Saboru, koji bi se trebali vie zauzimati za nas jer mi smo stari ljudi, jedni umiru, drugi su bolesni, a od nas je poelo sve. Jo od 1918. godine i prve okupacije srpske pa druge komunistike. Mi stoga molimo da nas se uvrsti tamo gdje nam je mjesto i da budemo izravnati u pravima s braniteljima oba Domovinska rata, onog 1941. - 45. i ovoga 1990. - 95. jer tu ne bi trebalo praviti razliku, kazao je Matanovi, koji se osvrnuo na rad Drutva politikih zatvorenika koje vodi Kaja Perekovi iz ijih podrunica ljudi odlaze i pridruuju se Drutvu rtava komunizma.

~ 208 ~

~ 209 ~

Ivo Matanovi

slavenska zastava to se u medijima zatakalo. Pjesnikinja Katica imi proitala je svoju pjesmu posveenu borbi dr. Marka Veselice. Sudionici skupa su zatim otili do svojih novoureenih prostorija koje e sada biti na usluzi svim njihovim lanovima i za koje je naroito zahvaljeno Davoru Arasu. - Nije moja uloga tu nikakva, nego grada Zadra, koji je uvijek bio stoerni grad kad god je trebalo braniti Hrvatsku, odgovorio je Aras, nakon ega su prostorije i slubeno otvorene te su ih obili svi sudionici i njihovi gosti i druei se na prigodnom domjenku prisjeali se tekih zatvorskih dana.

OIVJELA JUGONOSTALGIJA NA TRI HEKTARA U SUBOTIKOM PRIGRADSKOM NASELJU

Pie: Zoran agolj Slobodna Dalmacija, 8. oujka 2003.

PRoGLASIo JUGoSLAvIJU USREd SRBIJE I CRNE GoRE

Dok je prolog tjedna u beogradskoj Skuptini zakucavan i posljednji avao u lijes pokojne SR Jugoslavije, 190 kilometara sjevernije u predgrau Subotice svoj prvi mjesec navravala je jedna nova Jugoslavija. Proglasio ju je poetkom veljae na svom imanju Subotianin Blako Gabri, ogoren nestankom jugoslavenskog naziva iz nove dravne zajednice Srbije i Crne Gore, a samoga sebe imenovao njezinim predsjednikom. Blakina Jugoslavija stanuje u Ulici Otmaraja Majera na kunom broju 10 u subotikom prigradskom naselju Ker i zapravo je tiskara u Gabrievu vlasnitvu s okolnih tri hektara oranice i vonjaka. Naravno, te nove drave jo nema na autokartama, a za nju zahvaljujui agencijskoj vijesti koja je obila svijet vie znaju ljudi izvan susjedne Subotice. Narod se ne pita U to smo se uvjerili kada smo se, siavi sa autoceste koja vodi prema oblinjoj maarskoj granici, pokuali raspitati za preac do nove Jugoslavije. Od lokalnih mljekara u prvi mah dobili smo slijeganje ramenima, a klikeri su mu se upalili tek na spominjanje tiskare i predsjednikova imena i prezimena. Ipak se lako prepoznaje, jer se na proelju dvokatnice, u ijem su produetku proizvodni pogoni, vijori zastava SFRJ, trobojnica s petokrakom. Gabria smo, proavi granicu bez ikakvih formalnosti i predoenja putovnice, zatekli u uredu, kojim dominira nemala Titova bista od bronce.

~ 210 ~

~ 211 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

- Najvei ovjek kojega smo ikad imali - rei e s vidljivom sjetom za svoga pokojnog kolegu, ije fotografije krase i druge uredske prostore u tiskari. Blako Gabri, inae vitalni 60 - godinjak, nije neki anonimus u Subotici, a ni na prostorima bive Jugoslavije. Ispriao nam je da je bio i dravni prvak u preskoku, pobjedivi u tri navrata i legendarnog Miroslava Cerara. - Da je Ceraru bio moj preskok, sigurno bi bio apsolutni svjetski prvak u gimnastici - veli Gabri. On nije, kako bi se moglo oekivati za priu ovakve vrste, ovjek biveg sistema. Naprotiv, SFRJ je napustio kao 18 - godinjak i otiao trbuhom za kruhom u Kanadu. Na sjeveru Amerike napravio je solidnu poslovnu karijeru i stekao vlastitu tiskaru, da bi se nakon 13,5 godina vratio u Jugoslaviju poetkom 80-ih i unato brojnim birokratskim preprekama otvorio pogone u Subotici, i to prve te vrste u Vojvodini i Srbiji. - Vidio sam to znai kad izgubi domovinu, kada doe u bijeli svijet s kuferom i dva para gaa i arapa, dvije majice i dvije koulje, i onim to je na tebi. Meni je dozlogrdio kapitalizam iako sam i sam bio kapitalist. Imao sam pune depove para, i prazno srce. Ja sam bio u svome ivotu kao navija na devet olimpijada, koje po pravilu traju po dva tjedna, a u kapitalizmu ona se produi na 365 dana - kae Gabri. Slubeno se deklarira kao bunjevaki Jugoslaven ili jugoslavenski Bunjevac, pa mu nimalo ne smeta da je - jugonostalgiar. I zbog toga nije dao da nestane i sam naziv bive drave jer, kako e objasniti, ne mogu se gumicom tek tako obrisati 84 godine neije povijesti. - Nikome ne dam da mi dira srce, nikome ne dam da mi dira i oduzima ono to ja volim. Ni jedna zemlja nije imala takav sistem, nigdje nije radniku i obinom ovjeku bio omoguen tako lagodan ivot kao u Jugoslaviji. Tko je, uostalom, pitao narod slae li se s ovom zadnjom promjenom, brisanjem njezina imena? Nitko, ve su politiari napravili kako m pae i kako im je nareeno - tvrdi Gabri i odmah upire prstom, po njegovu miljenju, u najodgovornije: Amerika je najodgovornija 100 posto.
~ 212 ~

Pa ako ste gledali kanal Discovery, mogli ste i vidjeti da su se sami Amerikanci hvalili kako su godinje ulagali 5,5 milijardi u ruenje socijalizma - istie Gabri. Kada govori o projektu svoje Jugoslavije, sugovornika grevito eli uvjeriti kako nije sve jedna velika ekshibicija, nego da u nj vrsto vjeruje. Ve je naruio etiri granina kamena dimenzija 110 puta 35 centimetara kod svojeg prijatelja, subotikog kamenoklesara Karla Racpetina. Osim toga, za 2. svibnja sazvao je svejugoslavenski miting u granicama nove drave, pozvavi na njega sve svoje istomiljenike od Vardara pa do Triglava. Kae da oekuje ak do 30 tisua dua, a tada e podijeliti i prva dravljanstva, za koja su zahtjevi stigli samo nekoliko dana nakon proglaenja dravnosti. Velika mu je elja da tada nastupe Brena, Bajaga i Balaevi, a od hrvatskih im kolega Mio Kova, Kio Slabinac i, posebno mu dragi Oliver Dragojevi. - Svi na jednu - rei e - ali Oliver na drugu stranu. Poruite mu da bi ga, ako doe, ugostio kao nikoga svoga. Ipak, razmilja da dravljanstvo ne bude besplatno, nego s nekom simbolinom cijenom. - Puno toga je u onoj Jugoslaviji davano tek tako i vidite kako je zavrilo - objasnit e svoj naum, dodajui kako mu je uzor zemlja vedska. Takoer mu je u planu viestranaki sustav, ali e priznati da ne bjei ni od diktature i jake ruke. - Ja sam pristaa diktature jer u njoj zna to moe, a to ne moe. Ovo sada moe sve, a u biti nita. Gabri nije sam u projektu drave. Podravaju ga i skulptor i prijatelj Mihalj Silai i njegova supruga Vesna. U podrumu njihove obiteljske kue u subotikom naselju Zorka izrauje se drvorez u orahu s motivom granica bive SFRJ, njezinim grbom i granicama. - Nije sluajno izabrano ovo drvo jer orah nije nikada gladan, a u naoj Jugoslaviji uvijek je bilo hrane, ogrjeva i svega drugog - pria nam Vesna dok joj se suprug i Blako dogovaraju oko posljednjih finesa. Drvorez e biti prvi put javno predstavljen upravo na mitingu 2. svibnja.
~ 213 ~

Ivo Matanovi

YU - Disneyland Gabri kae da mu se javljaju brojni otkako je iziao sa svojom idejom. U samo nekoliko dana, stiglo mu je 50 pisama i nazvalo ga 700 ljudi. Mnogi su meu njima iz Hrvatske, ali i iz Slovenije, BiH, inozemstva. Dolazile su mu i TV ekipe iz Maarske, Francuske, Rusi Kao dokaz nudi pristojnu hrpu s pismima, meu kojima je ono stiglo od Marinka Stipia Kepe, zatvorenika iz KPZ-a u Srijemskoj Mitrovici, koji mu od srca eli da ustraje. Za jaanje svoje Jugoslavije Blako je izradio dvije strategije: jedna je da bi se irila na susjedna zemljita, pa je tako spremnost na kupnju jo dodatnog hektara i njegovo pripajanje matici izrazio jedan njemaki prijatelj, dok s druge strane Gabri intenzivno razmilja i o fotelji subotikoga gradonaelnika, odakle bi svojim sugraanima ponudio refeBlako Gabri rendum o proglaenju Jugoslavije. Gabri je punih dvanaest godina, i to u ime Stranke Jugoslovena u Subotici u samo nekoliko godina s 20 i vie tisua smanjio na njih oko 8 tisua koji se tako izjanjavaju. Ipak, susjedne zemlje ne moraju biti zabrinute zbog njegovih planova jer razmilja o irenju iskljuivo unutar dananjih granica Srbije i Crne Gore. Po glavi mu se mota i ideja svojevrsnog YU - Dsneylanda, gdje bi jugonostalgiari mogli nai svoj kutak. - Mnogi mi kau da je ovo utopija, ali i ne mora biti jer sgdje u svijetu postoje mini drave, poevi od San Marina i Andore pa do Vatikana - uvjerava nas na kraju Gabri.

Ivo Matanovi Zadar, 21. 01. 2003. g.

PAvELI U PARTIZANIMA

Mislim da nema odraslog ovjeka u Hrvatskoj, a i ire u svijetu tko jo nije uo za dr. Antu Pavelia, dakako misli se na biveg poglavnika Nezavisne Drave Hrvatske, koji je, naalost, samo kratko bio Poglavnik, a ostale druge godine svoga ivljenja proveo je van svoje Hrvatske domovine, za koju se rodio, ivio i kojoj je sve do svoje smrti 1959. godine bio odan. Meutim, malo je poznato ili, skoro pa vie nikome nee biti poznato da je iz plemena Pavelia bilo i hrvatskih izroda i zloinaca kojima nje bilo premca u Europi. Jednog takvog osobno sam sasvim sluajno upoznao u Karlovcu davne 1955. godine. Dolazei u Karlovac na neki seminar iz normiranja, a koji se odrao u DIP-u (Drvno industrijsko poduzee), odmah na prijemnom odjelu priao mi je jedan ozbiljan ovjek, osrednjeg rasta, smee koce i namrgoenog bezbojnog lica. Sve u svemu, sliio mi je na ofureno turopoljsko prase iz pasmine imira koja jo i danas jedino u Turopolju postoji. Da, skoro, pa zaboravih, imao je na glavi naheren eir, kakvog svi posavljaci svakodnevno nose. Imao je i crvenu kravatu vezanu oko vrata sa lastikom, kakovu su, inae, nosili svi policajci i svi oni koji su doli sa sela. ini mi se da je bio ogrnut sa konim kaputom i cigaretom utaknutom u mutiklu, koju je stalno drao na strani usnica i tako, ne vadei je iz usta, razgovarao sa svojim sugovornicima. im mi je priao i pozdravio se sa mnom, upitao sam ga, ne mislei nita podrugljivo, gospodine, jeste l vi moda nakupac iz Gavrilovia firme? I dok jo nisam zavrio sa pitanjem, srdito mi je uzvratio. Kao prvo, ja nisam gospodin, to se je, oito, vidjelo i po njegovu izgledu, nego drug, nastavio je ponosito dalje, a osim toga, ja sam vam sekretar umskog gospodarstva koji ima zaduenje da vam bude domain, dok budete boravili kod nas u Karlovcu. S nekim rustikalnim osmjehom poeli nam da se dobro osjeamo dok budemo u njegovoj firmi boravili. Zaudo, pomisli, pa i nakupci stoke po katkad znaju se uljudbeno vladati. Ali, to je, tu je,

~ 214 ~

~ 215 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

prisiljeni smo ga trpjeti punih sedam dana, koliko trebamo ostati u Karlovcu. Dodue, on sa nama seminarcima nije, na nau sreu, boravio cijeli dan, ve samo ujutro, na kavi u restoranu. Katkad je i naveer zajedno sa nama veerao i priao svoje partizanske viceve, koji su nalikovali vie na bljuvotine nekog rustikalnog pijanca nego na iole neki masni vic iz seljakih birtija. Iz pristojnosti, ipak smo ga pozorno sluali, a neki od nas, uz gemit, i po nekoliko sati ostajali smo sa njime do kasno u no. to iz znatielje, a to uz podrku Pljeevikog rizlinga, ostao sam sa naim drugom sekretarom sve do dva sata poslije ponoi i nasluao se svega i svaega. Ali ni u snu, normalan ovjek, ne bi mogao sanjati o uasima koje mi je ovaj, na izgled, normalan bivi partizanina ispriao. Izmeu ostalih, posebno su me se dojmile druga sekretarove prie o tome, kako je ratovao u jedinici pukovnika, po zlu poznatog Milana Baste, Srbina iz Kosinja u Lici i majora ime Dubajia iz okolice Benkovca, takoer monstruma kakvog hrvatski narod ne pamti, da je ikada u ovim krajevima postojao. A on, Ivan Paveli, kako mi se u Karlovcu predstavio sa ushienjem mi je ispriao da je u Bastinoj diviziji, odnosno u Siminom bataljunu bio lini Simin autant, a kasnije i komandir voda, jer je ve kod prelaska Drave u Dravogradu prema Bleiburgu dobio in vodnika. Dolaskom u Bleiburg, pria mi dalje drug sekretar Paveli, odmah smo dobili zadatak to emo raditi sa zarobljenim ustaama i domobranima, a to sa njihovim enama i djecom, koji su se skupa sa svojom vojskom povlaili prema zapadu u zagrljaj Engleza, kako bi kod njih zatraili utoite. Utoite kod Engleza, naravno, nisu odbili, jer smo mi partizani zaprijetili Englezima da emo i njih napasti, ako udome hrvatske faiste, hvali mi se moj sugovornik drug sekretar, a na moju upadicu, a to se je sa hrvatskom vojskom i civilima dalje dogaalo, odgovorio mi je, da su se uplaeni Englezi odluili predati nama (partizanima) sve opkoljene ustae. Za sve hrvatske vojnike i civile moj sugovornik, sad ve poprilino pijan, uporabljava samo rije ustaa - ustae, pa nastavlja. Odmah nakon predaje ustaa, razdijelili smo civile od vojnika i u odvojenim kolonama sprovodili smo ih natrag prema Jugoslaviji. Ne uporabivi ni u jednom trenutku rije Slove~ 216 ~

nija ili Hrvatska - Hrvatsku govori dalje: kad smo doli do jugoslavenske granice u Dravogradu u kolonama je bilo sve manje i manje ustakih zarobljenika Pa gdje su nestali, dodajem? Veli, nestali? Sa osmjehom mi odgovori drug sekretar. Pa kad me ve otvoreno pita, otvoreno u ti i odgovoriti. U ancima i rijeci Dravi koja je cijelim putom pored nas prolazila. Sa njima (ustaama) smo nahranili ribe u vodi i ivotinje u umi. Zna, mi smo ti partizani, humani ljudi prema ivotinjama, pa smo s ustakim ivotinjama hranili druge ivotinje - one prave u umi i vodi Tko zna koliko bi mi drug sekretar priao jo, da ga nisam iznenada prekinuo i naprasito napustio, otiavi na kat hotela na spavanje, koje je sve do zore, bilo sve vie, osim spavanja. Pod dojmom sekretarovih pria nisam zaspao do sedam sati ujutro. Nisam iao ni na zajutrak, ve pravo u sobu gdje se odravao seminar. Ni tamo nisam bio pribran, pa sam ubrzo morao napustiti predavanje i uputiti se u oblinju ambulantu potraiti neki lijek za smirenje. Ne znam kakve su mi tablete u ambulanti dali, ali znam da sam umjesto jedne tablete uzeo etiri i odmah zaspao kao top. Prespavavi tako cijeli dan i pola noi, uao sam i siao dolje u restoran, gdje je jo uvijek svirala glazba i pjevala pevaljka za stolom druga sekretara. Ugledavi ga, skrenuo sam u drugu sobu, ali ne za dugo, jer je za mnom odmah doao i drug sekretar i ne upitavi je l slobodno, sjeo je za moj stol i ponudio me rizlingom kojeg je sa svog stola prenio na moj stol. Pun gorine od prole noi, nije mi se pilo, a pogotovo ne od njega, koji mi se sve vie gadio i liio na najodvratniju ivotinju. Osim toga bio sam i gladan, pa sam prvo zatraio da mi pripreme evapie. Dok sam ekao evapie, drug sekretar mi je nastavio priati sinonju neisprianu priu o svojim partizanskim podvizima. Uinilo mi se, u tom trenutku, da je ovog puta moj partizanina puno sabraniji, jer je sa priom nastavio tono tamo gdje je prethodne noi stao. Nisam imao izbora pa sam ga nastavio sluati. Ovog puta, puno sabranije, nego no ranije, sluao sam ga, ne bi li ga nekako namamio da neto vie kae i o imenima svojih rtava, koje je sprovodio od Austrijske granice prema Hrvatskoj, a meu kojima je bilo, sasvim sigurno i mojih bliih i daljih roaka. Nisam puno ekao, odmah je nastavio, prisjeajui se pojedinih imena i prezimena koji su odgovarali nekim prezimenima iz mog kraja - imica i Ivanj~ 217 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

ske kod Banja Luke. Priajui mi tako imena svojih rtava, najednom se trgnuo i strogo me pogledao, upitavi me, zato se ja toliko zanimam za imena ustakih zlikovaca? Nije li, moda, netko od tvojih roaka bio u ustaama? O, ne, ne, odgovorio sam sabrano. Moj otac je umro jo prije rata, a stric Ante nije nikamo iao, jer je sakat u nogu. Da bude uvjerljivije, nastavio sam lagati i rei mu, da je stric Ante odmah poslije rata umro, vie od gladi nego od starosti. Brzo sam se snaao i prebacio na razgovor na drugu temu - o uzgoju i eksploataciji uma, to mi je, ustvari i struka. U tom sam uspio, ali sam zato i ovoga puta bio zarobljen od druga sekretara do kasno u no. Na moju sreu nastavili smo priati samo o umama. Nastavljajui tako avrljati o umama, moram priznati, i ovdje me je iznenadio moj sugovornik o svojem strunom izraavanju o umama i drvnoj industriji, pa sam ga, onako usputno, priupitao, koju je on kolu, osim mesarstva, jo uio? Nikakvu posebno, odgovorio je. Nas su u komitetu odabrali po sklonostima i tako nas rasporeivali na ovakove dunosti, sekretare, kadrovike i druge administrativne poslove preko kojih se mogu kontrolirati ljudi. Kako kontrolirati, opet se ubacujem u razgovor? Po odanosti partiji i drugu Titu, jer oko nas su svugdje neprijatelji koji jedva ekaju da srue ovu dravu i vrate kapitalizam. Sad ve raspriani i u svom elementu, sekretar se toliko raspriao da ga vie nisam mogao zaustaviti. Jednostavno sam se morao snalaziti. Na brzinu sam izmislio priu kako mi je pozlilo i da hitno moram uzeti lijek. Dobro kad je tako, veli mi, ali prije toga moramo se dogovoriti za drugi dan, kad da se mi opet naemo. Rekao sam mu, bilo kada, jer mi seminarci ionako imamo slobodan dan, pa mi je svejedno. Neka to, onda bude oko deset sati, ree mi. Moe i u deset, samo me pusti da idem popiti lijek i spavati Dogovoreno, uinjeno. Sutradan, negdje oko deset sati, nastavio sam svoje istraivanje sa drugom sekretarom Ivanom, ali na moju alost, ni ovoga puta nisam nita istraio, jer je drug sekretar postajao sve ozbiljniji, a ja sve oprezniji. Bilo je ve oito da smo se meusobno i obostrano proitali pa je na razgovor skrenut u drugom pravcu, u pravcu direktnih pitanja i odgovora.

Bez trunke saaljenja ili kajanja, govorio mi je sekretar, kako je on osobno postupao sa ustakom bandom. Ispriao mi je da su oni u okolici Siska, u umi Brezovica - tamo gdje su braa Bobetko, Capo Janji, Mika piljak i jo njih desetak 1941. godine dizali ustanak, kasnije nazvan Prvi partizanski ustanak, poubijali preko 2.000 ustaa. A koliko se ih, onda, poubijali na putu od Bleiburga do Siska? Ne znam tono, ali pet - est tisua sigurno i to samo u mojoj jedinici. Kako to jedinici, pitam opet? Ma, ne, jedinici nego je toliko moja jedinica (eta) poubijala njih. Malo udno, pravim se naivan. Trebali ste ih sve poubijati na jednom mjestu. Njima biste skratili muke, a sebi truda i municije? E, moj kolega, sad smo ve kolege. U tome i jest poanta. Sa njima se tako trebalo postupati, a moda jo i gore, jer oni su jugoslavenski izdajice i faisti, a mi smo narodni osloboditelji. Ne uoivi zato ga to pitam, ponosito mi odgovori. Da, ima ti pravo. I ja sam bio takvog miljenja, ali su drugovi iz taba Koste Naa naredili da se zloince treba goniti sve do kraja jugoslavenske granice i usputno ih ubijati u zato odabranim mjestima. Primijetivi da moj sekretar sa uitkom pria o svojim zloinima, vie ga nisam prekidao, jer sam se bojao da ne upadnem u klopku. Pustio sam ga da pria. Nastavljajui tako ispriao mi je, da je on, sad ve kapetan (zamislite, od vodnika, za samo mjesec dana napreduje do ina kapetana), skupa sa majorom Jovom Kataraninom i kapetanom urom Borojeviem, do Gornjih Podgradaca u Kozari poubijali preko 5.000 ustaa. Ostale od 3.500 - veli mi, da su ih predali na Kozari domaim partizanima, jer su njima trebali za sjeu ume - osim toga imali smo strogo nareenje da sve one koji nisu Hrvati, ne smijemo ubijati jer oni su pod meunarodnom kontrolom. A koji su to bili, usuujem se pitati? Uglavnom, svi su domai Nijemci iz Vojvodine i Slavonije, a ostalih je bilo oko pet stotina, Hrvata iz okolice Banja Luke. Ove Hrvate iz Banja Luke, namjerno smo ih pomijeali sa Nijemcima, jer smo znali da e ih domai partizani sa Kozare prepoznati i kazniti onako kako oni samo to znaju. Za ovu grupu zarobljenika, sve do dananjeg dana, kada ispisujem ovaj tekst, nisam nigdje proitao, to se sa njima sve dogodilo, ali po prianju mjetana Hrvata ispod Kozare i nekih preivjelih zarobljenika, doznao
~ 219 ~

~ 218 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

sam da su svi redom potueni toljagama i eljeznim polugama i zatrpani u jednom usjeku, jarku iznad samog mjesta Podgradaca. Znaju se ak neki od ubojica koji su se najvie isticali tj., koji su bili najkrvoloniji. Spominju se imena Save Tenderia, Rajka Tenderia, Bore iria i jo nekih iz sela Tenderia, jer se to selo nalazi pokraj rijeke Podgradice, koja je, nakon to se izlila iz korita, provalila u jarak gdje su ranije bili zakopani zarobljenici i tako njih otkrila. O ovim detaljima jo prikupljam podatke, pa to ostavljam za neku drugu prigodu. U proslovu ove prie spominje se samo ime glavnog aktera, a stvarni njegov ivotopis je slijedei: Ante Paveli, od oca Ante, roen 1922. g. u Sisku. Otac mu se doselio iz okolice Gospia. Ante sin, kasnije u partizanima promijenio ime u Jovo, a prezime u Pavlakovi. Poslije 1945. g. ponovno mijenja ime Jovo u Ivo i vraa prezime Paveli. Po njegovu vlastitu priznanju sve je to radio po nalogu partije i drugova iz taba Banijskog odreda ure Kladarina, Srbina koji potjee iz sela Borojevia u opini H. Kostajnica. Imena je morao mijenjati, sam o tome pria, samo zato jer je Hrvat i to jo sa ozloglaenim prezimenom i imenom kojeg nosi i Poglavnik dr. Ante Paveli. Nisam vie mogao trpjeti pa sam se malo izletio, rekavi mu. Moda bi bilo bolje da si izgubio glavu kao Ante Paveli, tada bi se bar proslavio meu mrtvima, a da si kojim sluajem poginuo kao Jovo, onda danas za tebe nitko ne bi znao. Nije mu ova ala godila pa mi je, onako smrknuto, odgovorio. Da ga ne zajebavam, jer ni njemu nije bilo lako ubijati po nalogu, kad se kome prohtije. Tad sam, sam sebi rekao, dobro da me na vrijeme upozorio, jer tko zna to bi se i sa mnom dogodilo jo da sam nastavio biti znatieljan Moda bi ovjek i povjerovao ovom hvalisavcu, da pisac ovih redaka nije uo i drugu priu o naem partizanskom junaku, drugu sekretaru Paveliu, koji, ne samo da je bio veliki monstrum iz roda hrvatskog ve i veliki laov. Kako kada, sam o sebi, je priao razliite prie, ovisno o sugovorniku sa kojim bi razgovarao, a najvie i o brlji kako je nazivao domau rakiju od kukuruza, koju je lokao kao turopoljska svinja, kada joj se rakija u melo ulije. Pred Hrvatima priao je priu o svojoj pripadnosti partiji. Sve to je
~ 220 ~

u ivotu radio, nastavlja moj prialica dalje, radio je po nalogu partije, pa je tako morao raditi i one zloine, koji se njemu nisu sviali. Kad se, pak, naao u drutvu Srba, onda je priao sasvim obrnuto. Srbima je priao o svojim podvizima i da je on lino osvetio sve banijske Srbe koji su pali branei svoju dragu im Jugoslaviju. A za mijenjanje svoga partizanskog imena Jove u Ivo, Srbima bi govorio da je sa imenom Ivo skidao svaku odgovornost Hrvata, ustvari sa samog sebe. I tako vam va junak iz prie, Ante, Jovo i Ivo, sa zajednikim imenom monstrum Ivo, opet optuie Hrvate kao zloince koji kolju svoj vlastiti narod. O Anti, Jovi i Ivi ispriana pria bila bi sakata, kada bi se iz nje izbacilo i zanimanje. Kao Ante bio je mesar, a mesarski zanat uio je kod mesara Duana Borojevia u Hrvatskoj Kostajnici a uio ga je 1935. - 1938. sa samo dva razreda osnovne kole. Sa dva razreda puke kole u Sisku nije mogao pohaati nikakav drugi zanat, pa ga je zato otac Ante poslao na zanat svome prijatelju mesaru Duanu da ga malo poui mesariji a poslije e se, kad malo poraste, ve nekako snai. I zaista, sad ve mesar Ante 1941. g. najprije odlazi u domobrane, a kada kao domobran od partizana bude zarobljen negdje u okolici Jabukovca kod Petrinje, brzo se, uz pomo svog nekadanjeg majstora Borojevia preimenuje u Jovo Pavlakovi i tako si osigurava sigurno mjesto meu svojima. S ovim imenom drug Jovo harai i pljaka po Baniji sve do konca 1944. godine kada, kako se sam hvali, odlazi u neprijateljsku pozadinu u okolicu Siska da prikuplja podatke o neprijateljima iz redova hrvatskog naroda. Dakako, ovdje je ponovno promijenio ime - iz Jove u Ivo, a prezime Pavlakovi zamijenio je sa svojim pravim prezimenom Paveli, jer samo sa njim moe dalje ostati neotkriven. Poetkom 1945. godine u veljai mjesecu partija ga ponovno vraa u operativnu jedinicu ime Dubajia sa kojim putuje do Dravograda i Bleiburga kako bi sudjelovao u masakrima hrvatskih civila i vojaka na samom Bleiburkom polju, a zatim sprovodei zarobljenike na krinom putu sve do Gornjih Podgradaca u Podkozarju.

~ 221 ~

Ivo Matanovi

Nisam ba siguran da e itatelji odgonetnuti u ovoj prii troimenog zlikovca - tko je to, od njih trojice, pa u stoga olakati im posao. Kao Ante Paveli bio je mesar. Kao Jovo Pavlakovi partizan Banijskog odreda u jedinici ure Kladarina i Jove Gaee, a kao Ive Paveli bio je veliki hrvatski zlikovac kojeg ne pamti cijela hrvatska Banovina i Lika. S olakanjem i sa ovom priom mogu izvijestiti svekoliko itateljstvo ovih redaka, da se reenog monstruma vie ne treba nitko plaiti. Umro je prije dvadeset godina u Novom Zagrebu Bojom zaslugom bez svog roda i poroda, pa je i to dobar znak da im se je (zlikovcima iz plemena mesara Paveli) zametnuo svaki trag i, ponadajmo se, oistio i sve druge mrlje sa prezimena Paveli. Ovo je samo djeli prie o prezimenima Pavelia sa kojim se zlonamjernici mogu sluiti i manipulirati, a da ni po dobru ni po zlu, meusobno se ne mogu izjednaavati. Ipak, obojici poelimo spokojan ivot u njihovom Nebeskom Bojem i vrajem, ne znam kojem carstvu - prvome dr. Anti Paveliu kod Mihovila Arkanela, a drugome kod Lucifera ex arkanela. Boe, oprosti mi! Nisam ja taj koji presuujem.

PIJANI KoMUNISTI vLAdAJU HRvATSKoM

U samo par dana naa dalekovidnica i skoro sve krugovalne postaje izvjeuju nas da nam je drava totalno pijana, zapravo njeni visoki dunosnici. Najprije se pojavio pijani Milan Bandi, gradonaelnik grada Zagreba, zatim bjelovarski naelnik policijske uprave, i evo upravo sluam preko TV dnevnika, da je i ibenski doupan sa 1,1 promila alkohola u krvi izgubio vozaku dozvolu, a uz to napravio i drugi, jo tei prekraj, skinuo tablice s vozila, koje je ve bilo u jarku, i pobjegao u nepoznato. Podsjeam da je to samo ona brojka koja je sluajno evidentirana, a o kolikom se broju dravnih pijanaca radi, trebat e egzaktnije ispitati. Rekoe mi neki moji znanci, inae vrsni poznavatelji narko - alkoholiara, da se sve to moe utvrditi po metodi - jedan naprama deset (1 x 10), zatim mnoenik dalje pomnoen ili podijeljen sa brojem pijanih dana, ili dana kada se snima uzorak, dobije se stvarni broj pijanaca. U naem sluaju raunica je slijedea: 3x10/7 je 4,3 pijanca dnevno, dakako u onom totalnom stanju. Daljnjim aritmetikim raunom dobije se brojka od 40% pijanaca koji su svakodnevno pijani ili totalno (mortus) pijani, poput ve imenovane komunistike trojke. I kad sam ve kod ove pjanake elaboracije, nije zgorega spomenuti i narodne hrvatske epove koji se ve na lokalnim krugovalnim postajama uju: Bandi pije, Ni briga ga nije, to mu Ive Gorke suze lije. A Stipe mu s Pantovaka vie, Do` ovamo drue narednie Da sredimo uplje pjane glave, Jer `vako se ne moe ii dalje

~ 222 ~

~ 223 ~

Ivo Matanovi

Ispriavam se itateljima to ih gnjavim s ovakvim perfomansama o alkoholiarima, jer mi to nije glavni cilj, ve sasvim neto drugo, a to je da upozorim sve one naivne graane - glasae koji su 3. sijenja 2000. godine glasali za pijane komuniste i njihove trabante, pa je tako ispalo da su i sami birai bili u pijanom stanju, jer su svoj glas dali onima kojima su dali. Moram odmah rei da ni oporbenjaci na elu s HDZ-om, nisu imuni od alko - sindroma, ali su zato vrlo dobro znali, dok su vladali, to vjeto prikrivati, ili su se sluili drugim metodama, primjerice zabranom prometnim policajcima da ih po pitanju alkohola inkriminiraju. Ovoga puta crveni policajac Luin nije se dao smesti, ali je zato dobio nadimak Bruto. Drugi cilj ove prie je da jo jednom upozorim nae naivne birae, da je itavo komunistiko carstvo sa prijestolnicom u Moskvi palo, pored ostalog zbog pijanih svojih vladara. Poevi od Staljina pa do posljednjeg Jelcinja. Svi su redom bili najobinije pijandure. To to su pijani komunisti takvi kakvi su i nije veliko iznenaenje, ali je svakako iznenaenje svrgnuta HDZ-ova oporba jo uvijek ne moe prozrijeti ove, upravo spomenute, komunistike defekte i to racionalno i politiki poentirati u svoju korist. Ili, moda, oporba eka negdje u zasjedi kako bi bez puno, vojniki reeno, gubitaka u jednom mahu sruila pijanog protivnika i tako se jeftino domogla vlasti, koju je izgubila 3. sijenja 2000. godine po istoj paradigmi, kako e, moda, i crkveni kmeri izgubiti ovuVjerovanje ludom radovanje. Sa komunistima se ipak mora igrati druga sofisticiranija igra, jer, ne zaboravimo, njihovo pedesetogodinje prevarantsko i lano iskustvo nije za podcjenjivati. No, alu na kraju, jer u Hrvatskoj su socijalni i politiki problemi daleko vei nego to ih moja pria prepriava, pa zato preporuujem da na predstojeim izborima, ponadajmo se i prijevremenim, dobro otvorimo oi kada budemo zaokruivali kandidate, jer u demokraciji i pluralistikom izraavanju svoje misli ovjek (glasatelj) automatski i na sebe preuzima dio odgovornosti, za prosperitet, ili ne daj Boe sraz drave. U naem sluaju, zakljuimo dakle, da dvojbe izmeu pijanih biraa i njihovih izabranika i dalje, ipak nema.

Ivo Matanovi List, 10. 10. 2002.

PLAU UME ZA UMARIMA PLAU UMARI ZA UMAMA!

Nakon nekoliko politikih priica, ovog puta pokuat u vam neto rei o likim umama i umarima, a na to me je, da vam pravo velim, naveo moj nezaobilazni Antia. Veli mi Antia. Sluaj Ive, nemojmo vie troiti energiju na crvene politike laove, nego, hajde da malo popriamo o Likim umama i kolegama umarima, o vitalnoj privrednoj grani privreivanja u Likoj regiji. Zato da ne, uostalom, obojica smo u njoj proveli radni vijek i zasluili mirovinu. Da, ima pravo, odgovaram mu. To mi je rekao i glavni urednik Lista, primijetivi kao i ti, da politiari nisu toliko vrijedni da stalno trabunjamo samo o njima. Poglavito ne politika vrhuka. Evo, recimo na primjer itateljima, koliki je etat (prirast) likih uma na godinu, koliko se od toga eksploatiralo prije rata, a koliko danas? Dobro, dobro, uzvraam mu, samo ti nastavi. Samo u umarskom gospodarstvu Gospi koje gospodari sa likim umama od Srba do Brinja, ukljuivi i Nacionalni park Plitvika jezera, godinje se sjeklo oko 200 tisua kubika, a to je samo 6,5% prirasta na godinu. Prostom raunicom moe se izraunati sa kojim umskim potencijalom Lika raspolae. Moda nije zgorega da itatelje podsjetimo na jo jedan pokazatelj koji je s gospodarstvenog aspekta, zanimljiv. Po dananjim trnim cijenama, jedan kubni metar vrijedi (na panju) cca 200 kuna, a ako se sve to preradi u domaim tvornicama od balvana (trupca) do finalnog proizvoda, tada se ukupni prihod uvea za jo tri puta. Ili, jo jedan pokazatelj, jedan kubik drveta na panju zapoljava oko 0,4 radnika ili, drugaije reeno, Lika ve sada moe zaposliti, samo u umarstvu i drvnoj industriji oko 8 tisua radnika. Dakako, uz pretpostavku da se sva drvna masa preradi od stabla do finalnog proizvoda.
~ 225 ~

~ 224 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Ovo su samo podaci koji se odnose na gospodarenje Uprave dravnih uma Gospi. Meutim, Liko - Senjska upanija gospodari sa daleko veim koliinama koje se nalaze na gospodarenju u Ogulinskim i Senjskim umarijama. U ovom trenutku nemamo tone podatke pa emo o tome izvijestiti i prokomentirati nekom drugom prigodom - kad e na ovoj stranici, nadam se, progovoriti umari - strunjaci, zadueni za gospodarenje i preradu likih uma. Vraam se opet mom kolegi Antii, upitavi ga, a to ti ono znai onaj slogan, kojeg si mi, nevezano za ovaj tekst, na poetku razgovora spomenuo? Plau ume za umarima, Plau umari za umama. E, moj kolega, pa to nije teko odgonetnuti. ume plau jer su ostale bez uvara i uzgajatelja. I ako su ume i dalje u vlasnosti Drave, o njima se, ustvari, kao i do sada nitko ne brine. umarije se brinu samo toliko koliko im treba za eksploataciju, a uzgoj je preputen majci prirodi. Ne veli se uzaludno u narodu, da je rat zaustavio prekomjerno iskoritavanje uma, pa je tako za etiri godine ratovanja, uma mirovala, odnosno, vrlo malo je sjeena - daleko manje nego je njen godinji etat. Da, velim mu u ali. To kau tvoje personificirane ume, a zato plau umari? I to u ti objasniti. Ti, kao i ja, zna da su umari sami sebi zloinci. Jedni uzgajaju, drugi eksploatiraju, ponekad i nemilosrdno, a trei mehaniki i finalno prerauju. Nita neobino, dodajem. To je svojevrsna simbioza umara. Ne, ne, uskae Antia. ume su ti kao i lovita za divlja. Na odreenom Reviru tono se zna koliko koje divljai moe obitavati, a isto tako i koliko lovaca moe ju loviti, uvjerava me Antia, a kad se dogodi da jednog zeca lovi vie lovaca, tada se dogodi da lovci, esto puta, upucaju jedan drugoga, a zec se nae negdje u loncu nekog krivolovca. Tako ti je to i sa umarima. Na jednu bukvu dolazi vie umara, ili bolje reeno, sa jednom bukvom gospodari vie umara, pa se kao i sa zecom, esto puta dogodi da se bukva nae negdje na preradi u privatnoj pilani. Naravno bez potrebitih dokumenata.

Moda je to sluaj sa jelovinom i smrekom, dodajem. Ima pravo, jelovina je najvie na udaru raznih vercera, ali nije ni bukva zapostavljena, poglavito sada kada je ogrijev, nakon poskupljenja struje, toliko traen. Budui smo obojica iste struke i profesionalno deformirani, tko zna do kada bi o ovoj temi raspredali, da se nisam sjetio da mi je prostor u Listu ogranien, to ostavljam uredniku na duu.

~ 226 ~

~ 227 ~

Svjedok naeg vremena

Regional, 30. listopada 2002.

Ivo Matanovi

PoLITIKA I PRoSTITUCIJA

dru i njenoj okolici nema prostitucije, a poglavito je nema u Liko - Senjskoj upaniji. Ili, barem nema je u tolikoj mjeri to bi bilo zabrinjavajue. Toga su, dakako, svjesni i anketari pa su se upravo zato sjetili, kako ju treba izmisliti i potai rulju na legalno pederiranje, lezbiranje i sve druge perverzne naine, legalno dozvoliti da se na tritu ljubavi utruje. Idealno vrijeme upravo je sada, dok imamo na ovom terenu puno stranaca (Behtelovaca) na izgradnji auto ceste Zagreb - Split, ija trasa sa svojim veim dijelom prolazi kroz ve spomenutu regiju. Da bi bio sigurniji i uvjerljiviji u svojoj tvrdnji, da na ovim prostorima nema prostitucije, kao i obino, posavjetovao sam se sa svojim starim poznanicima - Antiom iz Gospia i Hrvatinom Mehmedom iz Ogulina. Ovaj potonji se u Ogulinu udao jo za vrijeme Drugog svjetskog rata i tako se naturalizirao u Hrvata, gdje je i dobio nadimak Hrvatina. Ogulinci ga, od milja, zovu jo i sa, suneeni Mujo ispod Kleka. Kad smo ve kod prijatelja Liana, moram vam rei da mi je Antia odbio da sa mnom prokomentira ovu kurvanjsko - politiku anketu i to s obrazloenjem, da sa komunistikim kurvama ne treba zboriti ni onda kada nam socijalu dijele. Rekao mi je, usput, jo kojeta drugog, to ovaj tekst ne moe podnijet5i, pa sam se stoga odluio na prijatelja Muju ispod Kleka koji je, za razliku od Antie, pristao da na temu iz spomenute ankete govorimo koliko nam drago. Proitavi anketu, Mujo je odmah kao iz puke, u svom stilu, zapjevao Oj Hrvatsko, to si doekala Da te kurve sa porezom hrane. itd, itd, Potom me je odmah upozorio na nedavni pederski skup koji je odran u Zagrebu, a kojem su nazoovali i neki istaknutiji politiari iz vladajue vrhuke i pridruene im, nedavno novo utemeljene Alijanse. Sa uenjem i zabrinutou mi je naglasio, da je na tom skupu vidio i liberalku gospou

Jedan na tjednik nedavno je objavio vrlo zanimljivu anketu, ili kako je oni nazvae, blic anketu s ulice, sa sluajnim prolaznicima. Pitanje je glasilo: to mislite o prostituciji u Hrvatskoj i dali ju treba legalizirati? Odgovorilo je dvadesetak, toboe sluajnih, prolaznika koji su dali odgovore upravo onakove koje su istraitelji javnog mijenja traili. Veina ih se izjasnilo za legalizaciju prostitucije, a troje ih je, skoro identino, odgovorilo, to daje naslutiti da je anketa izmiljena i objavljena nekome po narudbi. Odgovor je, otprilike, bio slijedei: Ja sam za potpunu legalizaciju prostitucije iz dva razloga. Prvo to e se time sprijeiti zarazne spolne bolesti, a drugo je, to e drava znatno popuniti dravni proraun i time rasteretiti porezne obveznike Svata!!! Ne treba puno biti pametan za rastumaiti ovu politiku anketu narudbenicu. Svima je jasno da se blie izbori. Prijevremeni ili redoviti - svejedno je. Vano se je udvoriti biraima, pa zato ne i prostitutkama, kau vladajui komunisti. Dakako da e vladajui komunisti nadglasavanjem izglasovati onakav izborni zakon kakav im trenutno odgovara. Ovomu treba nadodati jo, da se ne radi samo o klasinoj enskoj prostituciji ve i o mukoj, koja, na alost, i kod nas uzima sve vie maha. Kako su, jedni i drugi, jo uvijek u ilegali, treba ih, prvo privoliti za sebe, a za uzvrat e biti i zakonski pokriveni i tako e vam, po onoj narodnoj, vuci biti siti i sve ovce na broju. Poznavajui dobro mentalitet i moralnost ljudi u Zadarsko - Liko - Senjskoj regiji, vrlo brzo sam odgonetnuo ovu komunistiku podvalu sa anketom i zato se ona provodi upravo u njoj. Odgovor je jednostavan. U Za~ 228 ~

~ 229 ~

Ivo Matanovi

uru Adlei koja, inae, u javnosti slovi kao moralna hrvatska dama barem do tog vremena je tako glumila. Obojica smo se sloili da nas Hrvate ova vlast eli to vie hrvatski amoralizirati i prikazati Europi da smo u njihovom trendu, a to, to se udaljujemo od naih tradicionalnih uljudbenih vrijednosti - nikoga ne boli glava, pa ni neke katolike sveenike (Grubii, Zbutega i dr.) koji u korak s komunistima unitavaju u nama sve ono hrvatsko, to u sebi kao nasljee nosimo. Ako mi urednik dozvoljava, pozivam i sve nae itatelje dragog nam Likog LISTA da se i oni ukljue u polemiku na ovu temu. Bit e zanimljivije, vidjet ete.

Ivo Matanovi - Zadar

PoSTIZBoRNo RAZMILJANJE JEdNoG oBINoG HRvATA

Nakon neslavnog pada hadezeove vladavine oekivao sam burnije politiko vrijeme, ali po svemu sudei to se jo ne dogaa. Hvala Bogu da je tako, jer nema niti ozbiljnijeg razloga za to, barem ne za jo neko vrijeme - vrijeme primopredaje i ustolienje novih mesijanaca koji su na vlast doli, zahvaljujui svom ve uhodanom socijalistikom mesijanstvu iz prolih vremena, dakako i praznim, da ne kaem i lanim, obeanjima. Bilo je i takovih koji su se suprotstavili postojeoj hrvatskoj ikonografiji, a u isto vrijeme zagovarali neku drugu, kako oni kau, prikladniju koja odgovara hrvatskom graaninu. Dakle, oni ponovno zagovaraju graansku opciju kakvu zagovara i Milan uki. No, to je - tu je. Sve je to steevina demo(n)kracije, govore mi moji stari poznanici, inae viestruko educirani demagozi. Da, odgovaram im, zaista je to steevina demokracije, ali ona se u mnogoemu kod nas Hrvata razlikuje od demokracije drugih naroda. Drugi su je dobili civilizacijskim putom - na izborima ili, ak, ukazima monarha (careva i kraljeva), a mi Hrvati smo, nakon izbora 1990. g. svoju demokraciju kroz petogodinji rat, krvlju zalili, a to, onda, nije sve isto kao i kod drugih naroda. Eto, zato je kod mnogih Hrvata i nastupio strah od recidiva, starog komunistikog, jer smo to za vrijeme predizborne kampanje mogli zapaziti i kod javnih istupanjapojedinih govornika. Usiljeni HDZ, kroz deset godina vladavine se toliko osilio da si je sam sebi zaslijepio vlastiti trasirani put u budunost, a uz to jo i kriminalizirao se do te mjere da si vie ni sam nije mogao pomoi. Vidimo to ovih dana kako se bezglavo ponaaju i meusobno optuuju. ude se kako to da oni nisu bili u stanju pozatvarati barem one kriminalce koje su sami policijski procesuirali a nisu imali hrabrosti da ih pozatvaraju. A, kako i bi, kad su za vrijeme ranijih izbora radili upravo suprotno - putali ih na uvjetne kazne i opratali im samo zato kako bi zadobili i njihove glasove. Nije zato nikakvo udo to ga je stigla zasluena biraka kazna. Ne kae se u narodu sluajno, da tko

~ 230 ~

~ 231 ~

Ivo Matanovi

lopovima ljestve dri, prvi sa njih pada. Kazna sama po sebi ne bi znaila nita poglavito, kada bi se samo radilo o hadezeovcima iz vrhuke, ali ona je, usudio bi se rei, kaznila i sve istinske Hrvate domoljube koji su 50 godina robovali pod srbokomunistikom vladavinom. Ovdje ne mislim samo na one Hrvate koji su tamnovali i po zatvorima, ve i cijeli Hrvatski narod koji su se antikomunistiki i antijugoslavenski ponaali a to je 70% svih graana Hrvatske. Komufobija (strah od komunizma) je logina i oekivana pa ju zato ne treba ignorirati. Jer, dozvolit ete mi, koga su zmije ujedale i guterica se plai. Vratimo se jo malo birakoj kazni kojom je HDZ kanjen. Ona je, kako ve rekoh, zaista zasluena, ali je, ipak, za 180 stupnjeva promaena. Zato se, primjerice, birai nisu opredijelili za neku drugu s desna i umjerenog centra, a ne na lijevo, kako su uinili. Ovo to se na ovim izborima Hrvatima dogodilo je svojevrsni paradoks. Godine Gospodnje 1990. Hrvati nekomunisti hametice su porazili komuniste, da bi se 10 godina kasnije, ti isti birai opet vratili svojim starim delatima. Naime, postavlja se pitanje, da li je mentalni sklop u Hrvata jo na razini kmetstva iz devetnaestog stoljea ili je, pak, sotona kroz 50 godina svoje vladavine toliko ovladao njihovim duhom, da si vie ni sami ne mogu pomoi, ili je, moda svemu, opet, kriva tkz. hrvatska dekadencija? Recimo jo, da nai kmeti nisu ni malo, ili nikako politiki educirani, jer su pozitivnih primjera iz susjednih tranzicijskih zemalja imali napretek. Primjer Poljske, Slovake, Maarske, Makedonije i Ukrajine bio im je dovoljan da se znadu ravnati, jer se i njima dogodio isti komunistiki recidiv. Dodue samo na kratko - nekoliko mjeseci do godine i pol dana. Daj Boe da tako bude i kod nas. U protivnom eka nas osveta hrvatske Dolores - Ibaruri - Lapasionarie, novo ime za nau mladu hrvatsku komunistkinju eljku Antunovi, koja je to nedavno i javno, poslije izbora, izjavila. Dodue ne izrekom, ali implicite toliko razborito da bi to i obinim bogecima, konano trebalo biti jasno. U svakom sluaju upravo minuli izbori e otvoriti oi, nadajmo se, i znanstvenicima - psihoanlitiarima koji e ovaj hrvatski fenomen ekzaktnije prouiti i podastrijeti nam kao pouak za neke druge izbore, a dotle smognimo snage i stisnimo zubima kohabitirajmo sa komunistima, jer nam je to sudbina dodijelila.
~ 232 ~

Ivo Matanovi

PoToP SvEToG ANTE

Ovog puta palo mi je na pamet da vam priam priu koja je stopostotno istinita, to e rei da se dogaaj zaista dogodio, a dogodio se drugom polovicom ezdesetih godina u prolom stoljeu na sjeveru Like - u Ogulinu. Ili, kako Liani ovo mjesto jo zovu, grad tromee, Like - Korane i Gorskog kotara. Ova pria ostala mi je i danas u dobrom sjeanju, jer sam u tom vremenu tamo ivio sa obitelji, a stanovao tik uz kuu gdje je pria i nastala, u koju sam esto svraao, s razlogom, dakako. Pored ostalih stanara u reenoj kui je sa obitelji stanovala izvjesna Lianka Manda, zvana Manduka iz Bruana. Bila je, kao i preteno sve Lianke pobona. Posebice je tovala Svetog Antu pastirskog, kojemu je svaki dan izmolila po jednu malu krunicu, a jednom mjeseno molila je i veliku krunicu. Uz to je jo i jednom tjedno, (utorkom) postila. Nisam primijetio da ide esto u crkvu, vie zbog svoje kilae a manje zbog lijenosti jer je do crkve morala pjeaiti oko 500 metara, a za nju - stokilaicu ipak bi svakodnevni odlazak u crkvu bio naporan. Nita neobino u Mandukinoj molitvi nije se primjeivalo, osim to je bila iskljuiva i molila se samo Sv. Anti. Kad sam je u ali priupitao, zato je u njenom ivotu, pored toliko svetaca, vaan samo Sv. Ante? Odgovorila mi je da joj je Sv. Ante, jo dok je bila djevojica, spasio ivot, njoj i njenim ovcama koje je uvala na padinama Takalica iznad Bruana. A kako se to dogodilo, odgovorila mi je, da je itala neku zanimljivu knjigu o dvoje zaljubljenih, a to bi drugo i mogla itati djevojica od 12 godina? Dok je itala, u meuvremenu su ovce negdje odlutale, a kako je hodala i u hodu itala i sama se nala na nepoznatom dijelu ume. Sva oajna, na glas je plakala i prizivala Sv. Antu da je odvede kui - barem nju, ako ve ne moe i njene ovce i to jo za dana, jer se bliio mrak, a sa njime i strah koji ju je inio jo oajnijom.

~ 233 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

I dok je tako plakala i prizivala Sv. Antu, na jednom joj se, na obzoru ume ukae jedan ovjek, kojeg nikada do tada nije vidjela, kako joj za sobom vodi ovce i to ba njene ovce. A to je dalje bilo, pitao sam ju? ovjek koji mi je za sobom doveo ovce nita mi nije rekao nego me uzeo za ruku i izveo iz ume na neki puteljak i pokazao mi rukom kuda trebam ii i da vodim za sobom ovce. Naravno da sam ga posluala i razabrala sve ono to mi je rukom pokazao. Pa zar ti nije nita drugo jo rekao? Ne, nije uope govorio. Kad sam stigla doma ve je bio mrak, a otac i mati poeli su spremati da idu u potragu za njom. Umjesto da se raduju to sam im iva stigla, oboje su na mene navalili s ukorima - da sam se sigurno izgubila, zato to sam itala, a ne pazila na ovce. Nije mi preostalo drugo nego da im priznam sve onako kako se uistinu dogodilo. A kad sam im rekla da mi je ovce pronaao i doveo do mene neki nepoznati ovjek koji je bio neobino obuen, kao fratar. Kao fratar, veli, upita ju mati? Da, majo - kao pravi pravcati fratar, odgovorila joj je Manduka. E, kerce moja, dodala je mati. Ti si sretnija nego pametnija! Pa to ti je bio Sv. Ante pastirski, koji uvijek u nevoljama pomae ljudima, pa je tako pomogao i tebi da te ivu i zdravu vrati kui. Samo njemu treba da se zahvali to te ivu i zdravu vratio kui. Eto, tako sam ti ja, od tada poela da tujem Sv. Antu, odgovorila mi je, sada ve postarija gospoa Manduka, a koju je njen suprug Stipan, od milja jo zvao, moja obanica, ispod Takalica. Manduka, obanica ispod Takalica, sada sam ju i ja poeo tako oslovljavati, ispriala mi je, u to vrijeme, toliko toga iz svog ivota i ivota svojih suseljana da se ih jo i danas rado sjeam. Posebice je zanimljiva mudrost ove obanice koja je, proitat ete dalje u ovoj prii, nadmudrila svoju priju Munibu, zvanu Melau iz Banja Luke, a iji je sin Fahrudin, zvani Fair - Turin iz Bosne oenio kerku obanice Manduke. Sada ve prije obanica Manduka i bula Melaa, nakon enidbe njihove djece poeljele su da se sastanu i da se kao svojte, kako to i dolikuje prijama, sprijatelje i svojski popriaju. Prvi sastanak uprilien je kod Manduke u Ogulinu, a drugi u Banja Luci.

Tijekom svibnja 65. godine Fair - Turin pozove mater Melau da ga posjeti i da tako upozna njegovu punicu Manduku koju, godinu prije, za vrijeme svadbe nije mogla upoznati, jer se, iz nekih razloga, nisu ni sastale. Nakon to su se upoznale, sada ve rodbinske prijateljice, Melaa bosanka zamolila je priju Manduku da joj dozvoli da se u njenoj kui klanja (moli) po svom muslimanskom obiaju, a to joj pobona Lianka Manduka odmah dozvolila, a uz to jo zamolila ju, da li ona moe gledati i sluati, kako se muslimani mole, jer to, uivo, nikad prije nije vidjela. Iako nevoljko, Melaa je pristala na to s napomenom da ju puno ne gleda, jer to po Kuranu nije dozvoljeno da nemuslimani, osobito kauri, nazoe molitvama muslimana, ali, ipak, njoj e dozvoliti jer joj je svojta, a moda i budua muslimanka, dodala je u ali. Manduka se s ovom poalicom bule Melae nije dala smesti pa joj je odmah, zajedljivo, odgovorila. Pa, dobro, kad je tako ja u te odmah napustiti, a ti, ako eli gledati i sluati mene, kako se ja molim, po katoliki i hrvatski, mom Sv. Anti, moe gledati koliko ti drago, a osim toga ja u te povesti sa sobom i u Katoliku crkvu da vidi kako se mi katolici molimo. Moe, ak, obui i te svoje iroke gaetine i preko sebe prebaciti krpetinu, tako je Manduka dala ime za dimije i zar koje muslimanke nose u svim prigodama, kada se mole i klanjaju. Na, ovaj izazov prije Manduke, Melaa nije odoljela, ve je odmah sutradan, a bio je utorak kad je po ustaljenom obiaju prija Manduka molila, dola u sobu prije Manduge gledati kako se ona, pred upaljenom svijeom i slikom Sv. Ante, na nonom ormariu, aptom moli i prebrojava zrno po zrno na krunici, koju u ruci dri. Ovog puta, za razliku od prije Manduke, Melaa je prijinu molitvu do kraja odgledala. Prija Manduka, poto je zavrila sa molitvom, obrati se priji Melai. Kao da ju prije toga nije vidjela, pa i ti si dola da vidi i gleda mene, kako se ja na svoj nain, molim Bogu i preko njega Sv. Anti. Da, prijo, odgovara joj Melaa. Bilo bi zanimljivo gledati te kako se skrueno i pobono moli, tako da se na nikoga ne obazire, pa nije ni udo to me odmah nisi primijetila kad sam ula u tvoju sobu. Molila si se upravo tako kao da si prava muslimanka, jo jednom je zajedljivo bocne Melaa.

~ 234 ~

~ 235 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

E, moja prijo, odgovara na upadicu Melae, prija Manduka. Bolje bi ti bilo da se i ti tako ponaa, a ne da dobacuje sa tom svojom muslimantinom. Melaa, primijetivi da se prija ne ali, prekida sa dobacivanjem i pozove u svoju sobu da popiju kahvu, ispeenu u ibriku, na njen nain, i natoenu u fildane te sve to skupa servirano na prostom omanjem ilimu na sredini sobe - kojeg je Melaa, za ovu prigodu specijalno iz Bosne donijela. Dobro da si me na kavu pozvala, uzvraa joj prija Manduka. Samo da zna, odgovara joj, ja ti neu sjediti sa prekrienim nogama na podu, kakav je obiaj kod vas muslimana, nego ti meni donesi onaj moj stol i stolicu kojeg si uklonila, a ako se tebi tako ne svia, moe i za vratima sjediti. Isto tako, jo joj dobacuje nemoj mi servirati te svoje kockice od eera, ve mi ukuhaj eer u kavu i nali mi u alicu, a ne u fildan, jer ja to sve ne znam drati u ruci. Uvidjevi prija Melaa da sa prijom Magdom nee izai na kraj, pristade da kahvu servira na njen nain. Jer tko zna, to bi se jo dogodilo, da su obje prije ustrajale na svome adetu, a osim toga i ve skuhana kava ohladila se, pa su je morali ponovno prokuhavati. I tako, dok su pile kavu nastavile sada malo leernije i mirnije razgovarati. Kako je koja bila na redu, priale su jedna drugoj svoje doivljaje iz svog rodnog mjesta i mladosti. Uglavnom, o obiajima, o ratovima - Prvom i Drugom svjetskom ratu. Priale su, dakle, o svemu i svaemu to, obino, dvije postarije ene mogu priati. Osobito, njihove prie bile su utoliko zanimljivije, jer se radi o prvom susretu dviju ena iz razliitih krajeva i razliitih religija, koja ih sada mora spojiti, na neki nain, a to, mora se priznati, ne ide ba tako lako. Nakon nekoliko dana, to su se upoznale, prije su postale sve prijaznije, ali i odmjerenije u zapitkivanjima. Ipak se Bosanka Melaa prva usudila priupitati Magdu Lianku, to joj njen Sv. Ante za njezinu molitvu uzvraa i to je od njega, u zadnjoj molitvi, konkretno dobila? Kad me ve direktno pita, direktno u ti i odgovoriti, odgovori joj prija Magda. Juer sam se, na primjer molila Sv. Anti da nam svima Ogulincima kod Boga izmoli kiu koja nam je sada u mjesecu sjetve itekako potrebna. Pa hoe li ti se molitva usliiti, upita ju Melaa?

Ja mislim da ovoga puta, hoe. Eno vidi one crne oblake koji se naziru iznad Kleka, a kad se oni vide onda kia sigurno dolazi, odgovori joj samouvjereno prija Magda. Vidim, vidim, draga prijo, samo nisam ba sigurna da si ba ti ta koja si od Alaha izmolila kiu. Misli ti kako hoe, kia e ipak uskoro pasti, a osim toga, moram ti i to rei, da se ja nisam molila za kiu od tvoga Alaha, ve preko moga Sv. Ante - od naeg Boga. I gle uda, kroz nekoliko sati nad Ogulinom se prolomio onaj crni oblak i palo je toliko kie da je, skoro, poplavila pola Ogulina, jer rijeka Dobra koja protjee kroz Ogulin i u njemu ponire - u ulin ponor, jer ju ponor nije mogao svu primiti pa se je voda tako izlila sve do kue prije Manduke gdje je stanovao i Melain sin Fair, zvani Turin. Sva usplahirena i zastraena prija Melaa, obrati se priji Manduki s rijeima. Molim te draga prijo, hajde se odmah pomoli tom svom Sv. Anti neka odmah zaustavi kiu, jer emo obadvije skupa sa naom djecom biti potopljene, ako kia bude i dalje padala! Znajui da takve nevere obino malo traju, prija Manduka odgovori Melai. Ne brini ti nita, kia e jo danas prestati padati, a voda e se brzo povui u korito rijeke pa e se i ti moi vratiti u svoju Bosnu. Zar sam ti ve dosadila, brzo joj uzvrati Melaa? Ne, ne, samo sam ti to tako rekla. Poslije par dana, prija Melaa ipak se vratila u svoju Bosnu - u svoju Banja Luku, gdje je jo danima udom se udila, to je sve u Lici - Ogulinu doivjela. Dakako da je to sve to je ula i doivjela u Ogulinu ispriala svojim najbliim komijama koji su je, tako zduno svi skupa sluali te zakljuili, da bi bilo dobro da Melaa pozove svoju priju - kaurkinju u uzvratni posjet u Banja Luku, kako bi se i oni mogli uvjeriti da je njena prija Manduka tako udotvorna i Bogu mila, koji joj i kiu daje - kad god mu se ona pomoli. to zakljuie to i uinie. Prija Melaa, u dogovoru sa svojim komijama, nakon nekog vremena pozove priju Manduku da joj uzvrati posjet. Da bi je zaista udobrovoljila da ju prija posjeti, obeala joj je da se kod nje moe moliti svome Sv. Anti koliko hoe, a moe moliti i za kiu, ako im ona u tom trenutku bude potrebita.

~ 236 ~

~ 237 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Primivi poziv, kojeg Manduka nije tako brzo oekivala, poprilino ju je iznenadio ali i zabrinuo. to se to Melai uri? Moda mi sprema neku zamku, zabrinuta Magda je odgonetala, a kad se odmah nije mogla dosjetiti nieg pametnijeg, ostavila si je malo dulje vremena da na Melain poziv odgovori. Osim toga, predosjeala je, da bi ju prija Melaa mogla zatraiti da se moli Sv. Anti i za kiu, kako je to inila i u Ogulinu. Znajui dobro, da kia ne pada poslije svake molitve i kad se kome prohtije, Manduka se odlui da svoj uzvratni posjet priji Melai odgodi za neko vrijeme, negdje u jesen, kada je bila sigurna da e kie i onako i bez njene molitve padati, a priji Melai podvalit e da je to kia koju joj alje njen Sv. Ante. Negdje kasno u jesen Manduka se odluila uzvratiti posjet priji iz Banja Luke, a ujedno da, po prvi puta, vidi Bosnu i ljude u njoj, koji ive nekim drugim ivotom i obiajima kakvih kod nje u Lici nema. I zaista, sve je bilo kako je i oekivala. Lijepo su je primili, poastili sa svojim specijalitetima - erbetom, gurabijom, raznim pitama i jo, Bog te pitaj, koje kakovim istonjakim poslasticama, kakve ona u Lici nikada nije kuala. Ipak, neoekivano, prija Melaa htjela joj se dodvoriti, pa joj je, umjesto na svoj nain, skuhala kavu na Medukin nain - sa ukuhanim eerom i serviranu u alicama, a ne u fildanima. Dakako, prija Melaa potrudila se za stol i stolicu, kako njena prija ne bi sjedila na podu. Stol i stolica, za Manduku je svakako bilo najvee iznenaenje, pa je priupitala priju Melau - nije li ona stol i stolice posebno kupila samo za nju. Ma, ne, odgovori joj Melaa, to sam ti ja, bolan, posudila od jedne susjede Srpkinje, koja ima obiaj kao i vi u Lici.

za nju bili strani. Osim toga, nije se usudila ni Bogu se pomoliti, na nain kako je to svakodnevno kod svoje kue radila, pa je njena enja za povratkom kui, iz sata u sat bila sve izraenija. Primijetivi tu promjenu na priji Manduki, Melaa se nala u udu. Postavljala si je sama pitanja - pa to sam ja to priji Manduki naao uinila, kad me tako brzo eli napustiti? Moda zato to se ve heftu (tjedan) dana ne moli svome Sv. Anti, odgonetala je Melaa No, ipak se ohrabrila te priju Manduku upitala. Bolan, prijo, reci mi otvoreno to sam ti ja naao uinila? Primjeujem da se vie i ne moli svom Sv. Anti, kako si to svakodnevno u Ogulinu inila, a dobro zna da sam te ja upravo zbog toga pozvala da doe u Banja Luku i da pokaem svojim komijama i prijateljima kako ja imam pobonu priju Lianku. Nita, nita, draga prijo. Sigurno se loe osjeam radi klime na koju nisam navikla, izmiljala je Manduka, a to to me pita zato se Bogu ne molim, to je samo zato jer sam se bojala da te ne uvrijedim - diplomatski se ovog puta izvukla Manduka. Ma kako, bolan uvrijedila, odvrati joj, sad ve vesela Melaa. Pa ja sam ti ovdje u Banja Luci svim svojim prijateljima razglasila kako si ti estita i blagoslovljena ena koja, ak, sa svojim molitvama od Boga moe i kiu izmoliti. Nastavljajui priu o molitvama, kii, Sv. Anti, Alahu, Bogu i jo puno drugih svetaca opet su se dvije prije zbliile. Kod Manduke je nestalo nostalgije za njenom Likom, a kod Melae je poraslo samopouzdanje da e joj, konano, prija Manduka ispuniti sve elje, koje je od nje, ustvari i oekivala. Zna ti prijo, opet e Melaa. Ve par mjeseci na desnoj strani Vrbasa ne pada kia, a tamo mi u elincu ivi moja kunada (jetrva) koja se bavi poljoprivredom, pa ako ovako nastavi sua, sve e joj u polju i bati propasti. A ja znam, nastavlja dalje Melaa, da ti to sa svojim molitvama moe sve rijeiti. Pa hajde, bolan, pomoli se malo i za moju kunadu. Ona ti je plaho dobra ena, kao oek joj Sulejman. Njima sam o tebi priala sve najbolje.

KIA ZA KUNADU ( JETRVU) Nakon to se dobro odmorila, upoznala sa prijinim komijama, Manduka se ve poela dosaivati, pa se poalila priji Melai i zamolila ju, da njen sin, tj. Mandukin zet Fair iz Ogulina doe po nju u Banja Luku, jer da se ne osjea dobro, lagala je priji Melai. Ustvari, Manduka se nikako nije mogla uklopiti, ni u divanu ni u bilo emu drugome, sa ljudima koji su
~ 238 ~

~ 239 ~

Ivo Matanovi

Pa kad je tako, ja u se pomoliti za sve vas, a ne samo za tvoju, kako ono ti kae, kunadu. Ali, zna prijo, opet e Melaa. Moli se samo za kiu da pada na desnu stranu Vrbasa! Zato ba na desnu, na prvi trenutak Manduki nije bilo jasno, ali se ipak dosjetila da bi to mogla biti neka podvala i osveta Melae prema svojoj kunadi Muniri, koja je ivjela s obitelji na desnoj strani Vrbasa. Pa ako je tako, kako prija Melaa govori, onda u se pomoliti Bogu i Sv. Anti isto onako kako sam se i do sada molila, a to se pak tie kie, ona e ionako brzo poeti padati, jer je jesen dobrano poodmakla. I zaista. Kia je odmah drugi dan poela padati i to tako jako da je, na trenutke, izgledalo da se je oblak prolomio. Skoro identino kao prije godinu dana kad se zaepio i prelio ulin ponor u Ogulinu i potopio pola grada, tako se je i Vrbas izlio van iz korita i potopio neke dijelove grada, ali s lijeve strane Vrbasa - suprotno od Melaine elje, koja je, sva u bijesu, ukorila priju Manduku s rijeima: Da zato nije potopila onu rospiju (pogrdna rije za ene u Bosni) preko u elincu, a ne nju koja joj je svojta i prija. E, moja prijo! To nije bila moja elja ni elja Sv. Ante, ve Boja elja, koji uvijek pravedno sudi. Na kraju joj je jo dodala. Zna prijo, ti nemoj vie drugome zlo eljeti i pripremati ga drugome, jer e te to isto zlo samu stii! To kae Biblija, a uvjerena sam i tvoj Kuran.

Ivo Matanovi
POVODOM BLAGDANA SV. MARKA NA MISI U UDBINI BISKUP MILE BOGOVI NAGOVIJESTIO:

NovA CRKvA U UdBINI

Udbina: Povodom Blagdana Sv. Marka danas je (26. travnja 2003.) na Krbavskom polju, u podnoju Udbine, odrana tradicionalna Sv. Misa koja je posveena 290. obljetnici smrti poznatog i uzvienog hrvatskog sveenika i likog junaka Marka Mesia 420 obljetnici osloboenja ovih krajeva od Turaka. Svetu misu je predvodio Liko - Senjski biskup Mons. Dr. Mile Bogovi. U kapelici na Grobu Sv. Marka Svetoj misi prisustvovalo je preko 250 vjernika iz svih krajeva Like, a ponajvie izbjeglica Hrvata iz Bosne. I ako kapelica moe primiti tek stotinjak ljudi, vie od polovice nazonih sluali su misu na otvorenom, to je ovom sveanom misnom inu dalo jo dodatno uzvienje. Naime, Hrvatima je poznata Krbavska bitka koja je pod vodstvom bana Emerika Derenina neslavno zavrila i u kojoj je pogubljeno nekoliko tisua ljudi. Brojke o poginulima se razlikuju, jer su kroniari tog vremena taj dogaaj razliito i zapisali. Po jednima je bilo oko 3000, a po drugima, preko 5000, pa je sa dananje distance, ovako novinarski, to teko utvrditi. Jedino, to je povijesno tono utvreno, da je ovaj krbavski poraz i tragedija u crno zavio itavo plemstvo Hrvatske a i sva Hrvate stavio u tursko ropstvo za jo daljnjih 220 godina, sve do dolaska velikog hrvatskog sveenika Marka Mesia koji kao kanonik i arhiakon Senjskog kaptola 1678. i kao povjerenik karlovakog generala 1692/93 sudjeluje u obrani Like od ponovnog zauzimanja Turaka, nakon to su Turci 1683. pod Beom doivjeli poraz. Kako vidimo na veliki sveenik Marko Mesi, pored svojih velikih vjerskih odlika, odlikovao se je i kao veliki junak za obranu i osloboenje svoje hrvatske Domovine, to sa sadanjeg stajalita pojedinih ljeviara, koji se jo uvijek na hrvatsko bie okomljuju koje - kakovim svetogrem. Dakako, katoliki sveenici su im uvijek prvi na meti. Ovih dana vidjeli

~ 240 ~

~ 241 ~

Ivo Matanovi

smo to i proita li i kod nas u Zadru. U jednom djejem asopisu, ak i djeca srednje kemijske kole vrlo runo se izraavaju prema hrvatstvu, a poglavito prema hrvatskim katolikim sveenicima. No, to je tema koja zahtjeva posebnu obradu i koju treba da obradi, nadam se, netko kompetentniji od mene. Pored nadahnute propovjedi preuzvieni Dr. Mile Bogovi nagovijestio je da e se uskoro poeti graditi nova, vea crkva u Udbini, to je, dakako, obradovalo sve vjernike ovog kraja, a i nas sve druge Hrvate, jer e Udbina doivjeti svoj ponovni preporod kakav je imala do 1918., odnosno 1942. g., kada je iz Udbine prognano i poubijano sve hrvatsko puanstvo (1850.). Da e tako i biti, veliko jamstvo su doseljeni Hrvati iz Bosne, koji su mi rekli (Marko Kleina, Zvonko Matoevi i dr.) da ele tu ostati. Ovo je ujedno i poruka svim ostalim Hrvatima koji potjeu iz ovog kraja da se vraaju na svoja ognjita, siju svoje sjeme i svoj porod, naglasio je preuzvieni Senjsko - liko - krbavski biskup Dr. Mile Bogovi. Zamijetili smo da su na misi nazoovali i nekoliko politikih zvaninika i predstavnika raznih udruga (prof. slavko Degoricija i dr.), pa i ta znaajka ulijeva nadu da e se u Udbini neto dobroga dogoditi. Ponadajmo se da to bude im prije. I mi iz udruge politikih uznika Ivo Maina iz Zadra dajemo im punu podrku - u prvom redu moralnu a zatim i svu drugu koju za sada moemo dati. Stjecajem okolnosti i potpisnik ovih redaka predstavnik je naprijed spomenute udruge.

PREdIZBoRNo PRIoPENJE ZA JAvNoST

Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika - rtava komunizma - Podrunica Zadar ovim se javljanjem, povodom predstojeih izbora za Hrvatski Dravni sabor, te i predsjednike izbore eli svekolikom Hrvatskom puku uputiti i svoju izbornu poruku, a ona glasi: Sestre Hrvatice i brao Hrvati za nekoliko dana Vi izlazite na izbore gdje e te svaki po svom svjetonazoru dati svoj glas za onu stranku koja vam je na srcu ili, pak, stranku preko koje ete i Vi artikulirati svoj subjektivitet. Nita novo, rekli bi neki, ali ipak nije ba sasvim tako. U naim hrvatskim prilikama gdje se blagodati demokracije tek ue, nai graani u grotlu punom stranaka i stranica, ili bolje reeno puno grupica ljudi koji, eljni slave i osobne promidbe, da se barem na trenutak pojave na televiziji ili radiju, predstave javnost kao mesije, a u stvari se blesiraju - sebe i druge, a to nisu ni svjesni. Svi obeavaju med i mlijeko, a u stvari su u govnima do koljena. Primjeujemo, takoer, da mnogima nije do nikakvog boljitka Hrvatskog ovjeka, ve do ruenja Hrvatske drave. To se poglavito primjeuje kod lijevog bloka koji se iz petnih ila napinju kako da dokau kako u ovoj dravi ne valja nita, ama ba nita. ak to vie, oni se okomljuju i na sam suverenitet Hrvatske koji je krvlju steen. Ba zbog toga mi iz Udruge bivih politikih zatvorenika elimo se suprotstaviti tom nasrtaju na Hrvatsko nacionalno bie. Mi jo nismo politiki mrtvaci, neka se i to zna, ili neko pogrebno staleko drutvo, kakvim nas neki iz naeg okruenja ele prikazati, ve znaajan politiki imbenik koji itekako zna razluiti ito od kukolja. Istina, mi smo po svom habitusu staleka vanstranaka Udruga kojoj kao instituciji nije dozvoljeno da se stranaki opredjeljuje, ali nam zato, kao individualcima dozvoljeno sve kao i ostalim graanima, pa zato poruujemo svim hrvatskim ljudima da izau na izbore i da budu oprezni kod stranakog opredjeljenja za koga e glasovati. Ve smo rekli, to je itav lijevi blok kojeg predvode bivi komunisti. Za nas, bive uznike, je ova rije komunist uasavajua. Dovoljno je da ju netko samo spomene pa da nam se krv u
~ 243 ~

Crkva hrvatskih muenika - hrvatskih pravoslavaca ~ 242 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

ilama sledi, a kamoli kada to javno preko mas - medija svakodnevno ujemo i gledamo. Jer, dozvolit ete nam, mi si uzimamo moralno pravo da otro reagiramo na svako skretanje ovog drutva sa puta svehrvatsva kojeg smo krvavo utabali, ne samo kroz ovaj upravo minuli Domovinski rat ve i kroz 70 godinje robovanje pod srbojugoslavenskom vlau, odnosno i dodatno optereeno sa 45 godinjom komunistikom tiranijom. Nismo mi imuni, kako to neki misle, ni na anomalije i bezvlae koje svakodnevno gledamo oko sebe, posebice kriminal i korupciju koja je uzela toliko maha da se ovoj Hrvatskoj nametnuo kao paradigma legalne vladavine i koja e nas, ako joj se ne slomi kima skupo kotati. Naa pozornost upravo je na gore izneeno usmjerena jer i antihrvatska lijeva oporba na ovom segmentu gradi svoju strategiju, kako da to prije i to lake srue Hrvatsku dravu i ponovo sve usmjere u pravcu Balkana i Beograda. Koristimo ovu prigodu da se kritiki, obratimo i javnim masmedijima, kako nas zaboravljaju ili pak namjerno zaobilaze, a neki od njih ak ne znaju da mi postojimo, iako smo utemeljeni prije dvije godine i uredno registrirani. Imamo uoljiv poslovni prostor (ured) na vrlo atraktivnom mjestu na Poluotoku gdje su skoncentrirane, skoro, i sve ostale Udruge i stranke. Pismeno i usmeno smo se, da i to spomenemo, nekoliko puta obraali pojedinim akreditiranim novinarima u Zadarskom podruju da nas medijski malo vie prate i predstavljaju u ovom prostoru, jer i mi bivi uznici znamo i imamo to rei. Primjerice, zar Vam nije zanimljiva tema o naim patnjama i robijama? Meu naim lanstvom su i oni koji su preivjeli Bleiburku tragediju. Posebice su zanimljivi materijali iz presuda bivih krvnika pa i same presude u svom originalu su gotovo napisane knjige koje samo treba netko prezentirati graanima - poglavito mladim ljudima koji mnogi od njih jednostavno nee da vjeruju da li se to uope dogaalo Hrvatima pod komunistikom vlau, a kada su u pitanju mladi iji su oevi i djedovi bili glavni akteri u progonstvu i muenjima svog vlastitog naroda onda ova

problematika postaje jo zanimljivija ali i kakljivija pa je moda i to jedan od razloga, ega smo i mi svjesni, zato nas novinari zaobilaze. Svidjelo se to nekome ili ne, mi emo Vam i ovog puta rei da u stvaranju Hrvatske drave sebe smatramo Hrvatskim luonoama i obzorjem svekolikog Hrvatskog puka, na to smo posebno ponosni. I za kraj, otro osuujemo zabranu emitiranja drugog dijela etveroreda na HTV-u jer i ovaj in je jedan od dokaza kako se komunisti boje istine o sebi samima i Bleiburgu, pa zato sve birae pozivamo da glasuju, ako hoe, i za crnog vraga, samo ne za komuniste i njihove prepoznatljive trabante.

~ 244 ~

~ 245 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Zadar, 25. 09. 2002.

PREdLAEMo oPoZIv MESIA

U samoobrani ubiti napadaa, nije zloin, kae se u pravnikoj masimi, a na vrli predsjednik, koji je i sam pravnik, zaboravlja tu injenicu, koja ga moe, ako se i dalje bude javno blesirao, glave stajati. Sve glasine koje smo o njemu do sada sluali, kao tuibabi i meunarodnom potkazivau vlastitog naroda, sada vie t nisu. Vie je nego oito da se gospodin Mesi sam prokazao, tko je on i sa kakvim namjerama se kandidirao za poglavara drave. Moda je upravo ovaj njegov sramni istup jedinstvena prigoda da ga birai opozovu sa mjesta predsjednika drave, a da za predsjednika si biraju drugu osobu - osobu iz svoga roda - roda Hrvatskog. A kako e to uiniti, preporuamo im Ustav i Hrvatski Dravni Sabor na kojem e pod hitno zatraiti opoziv gospodina Mesia, jer Hrvati mogu bez jednog Mesia, a dali Mesi moe bez Hrvata neka sam odlui. to se, pak, tie meunarodnih sankcija, u sluaju da se general Bobetko ne izrui Hagu, to e biti strailo za malu djecu. Sankcijama, ako one budu primjenjivane, Hrvatskoj ne mogu, Bog zna to nakoditi, jer je Bog stvorio Hrvatsku na takvom mjestu ovog planeta da joj ne moe nitko nita. Ne kae se uludo da je Bog Hrvatsku za sebe napravio. Dapae, sankcije e jo vie uvrstiti Hrvatsku i Hrvate i prisiliti Hrvate da ponu misliti svojom glavom. Konkretno, seljacima e se otvoriti njihovo slobodno Hrvatsko trite. Hrvati e jesti zdravu hrvatsku hranu, a ne uvezenu i zagaenu pesticidima. Nee se vie izvoziti sirovina iz naih uma, a potom uvoziti od te iste sirovine gotovi proizvodi, ve se balvani preraivati u vlastitoj zemlji, a trite podmirivati sa vlastitim finalnim proizvodima. S druge, pak, strane Hrvatska, s obzirom na svoj Bogom stvoren poloaj, ima to malo koja zemlja na ovom svijetu ima. Ima turizam. Izvozom sunca, mora i ostalih usluga hrvatska ve sutra moe dostii 8 milijardi dolara, da dobro ste proitali - osam milijardi dolara, to e daleko premaiti sadanji sveukupni izvoz - kad nemamo sankcija. Uostalom, zar nismo pod svojevrsnim sankcijama ivjeli i preivjeli cijeli prokleti rat, kojeg smo, na divljenje cijelog svijeta, rijeili u svoju korist. To su samo neke od natuknica o famoznim eventualnim sankcijama s kojima nas na predsjednik plai. Zakljuimo, dakle, da se Hrvati trebaju im prije rijeiti svog zabunom izabranog predsjednika, oli ti poglavara, a samim tim inom rijeit e se i svih Hakih mora koje ga u ovom trenutku more.
~ 247 ~

Javni istup predsjednika Stjepana Mesia sluali smo sa velikom pozornou jer smo ve ranije slutili da e, na alost jo uvijek na predsjednik, na neprimjeren nain, okirati svekoliki hrvatski narod a time, dakako, i nas bive politike uznike koji smo ponajvie na vlastitoj koi osjetili komunistike robijanice u koje nas, recimo to otvoreno, ponovno eli strpati onaj koji je i sam u njima nekada robijao. O Boe, kakve li ironije? Umjesto da sluaj generala Bobetka iskoristi za homogenizaciju naroda, na predsjednik suprpotno od toga - od ponuene mu prilike, zlorabei svoju funkciju, javno poziva svoju vlastitu Vladu i optuuje ju, kako se je stavila na krivu stranu - na stranu branitelja svoga narodnog junaka generala Bobetka, koji, kako on kae, ne smije biti iznimka pred Hakim sudom. Uz ostalo, vrlo otro osudio je i i sve one druge koji podupiru Vladu u njenoj nakani da sprijei izruenje legendarnog generala i hrvatskog viteza Janka Bobetka Hakom sudu. Ovo je svojevrsni svjetski presedan i granii sa veleizdajom vlastitog naroda, koji ga je, u dobroj namjeri legalno izabrao za svog poglavara. Do samo prije nekoliko sati (20.05h) mislili smo da e sluaj (koji to vie nije) bobetko biti onaj ujediniteljski imbenik koji e homogenizirati Hrvatski narod, kakav je bio i 1991. godine i tako ujedinjenog usmjeriti na rjeavanje gospodarskih i inih problema u zemlji a koji nisu tako mali. Dok ovo piem, a sada je 23 sata, sluam preko dalekovidnice javne istupe elnika svih oporbenih stranaka koji su jednoglasni u osudi predsjednika i njegovog sramnog govaora koji je, takorei, osudio sve oko sebe, koji ne misle kao i on, a kako stvari stoje sa njegovim mentalnim sklopom, nije iskljueno da uskoro, kad vie ne bude imao koga, ne osudi i samoga sebe Mi iz Udruge politikih uznika ne moemo si uda nauditi, da netko koji je i sam robijao u komunistikim robijanicama za samostalnu i nezavisnu Hrvatsku, okrene toj istoj Hrvatskoj lea i stane na stranu onih koji je inkriminiraju i optuuju za zloine koje ona nije poinila.
~ 246 ~

Svjedok naeg vremena

Pie: Ivo Matanovi Regional, 12. veljae 2003.

PREdSJEdNIKov doEK RUKoMETAA

Kako su Hrvati, gledajui u male ekrane, doivljavali doek naih Zlatnih deki - Prvaka svijeta u rukometu u Zagrebu, miljenja su podijeljena? Jedni su u sav glas urlikali, od radosti naravno, a drugi su se stidjeli to na ekranu dalejovidnice nisu na aerodromu vidjeli i svoga predsjednika gospodina Mesia. On, kako se vidjelo, on nije doao u Zranu luku da doeka Prvake svijeta, kako to i dolikuje svim predsjednicima njegova ranga, ve je to uradio naknadno - priredivi za njih prijem u svojim dvorima. Sve bi, opet, i sa svim inom prijema u svojim dvorima prolo (ne) zapaeno a moda i oproteno mu, to nije doao na Pleso, da nije u svojim dvorima, bacajui maglu svojim gledateljima pred malim ekranima, formirao glistu i toboe se i on, eto, ukljuio u sveope veselje rukometaa i ostale dvorske kamarile koja se ponaala u stilu svog cara. Ovu priu ne bi vam priao samo tako, da se neto ispria o Mesievom doeku, prvaka svijeta jedne male zemlje, iji je on predsjednik, ve vam ju priam zato, to jo jednom elim upoznati svekoliko hrvatsko puanstvo o veliini naeg vrlog predsjednika i o njegovoj lukavtini kako se svojim tosovima prikriva pred narodom kojega je debelo na izborima 3. sijenja 2000. godine prevario. Osim toga on vrlo dobro zna kako nai sportai nacionalno diu, pa se je i za tu prigodu valjalo dosjetiti kako im se dodvoriti, a da na drugoj strani (ne)povrijedi svoje graane koji su ogoreni na Thompsona koji se iznenada pojavio na Trgu bana Jelaia. Kad smo ve kod Thompsona, on nije iznenada doao doekati drage mu Prvake svijeta, ve je on od njih samih neposredno pozvan, da im se pridrui na Jelaievu trgu, kako bi ih sa ostalim pjevaima zabavljao. Thompson je, dakako, vrlo dobro znao da ga protokolarno od strane komunistike vlasti u Zagrebu nee pozvati. Ali je, isto tako vrlo dobro znao da ga svi zlatni rukometai, ele vidjeti na doeku, a poglavito ga ele svi

Hrvati i Hrvatice vidjeti meu slavljenicima, pa i neki Mesievi graani, ma koliko se to zagrebakim komunistima svialo ili ne. Mesiev nedolazak na Pleso minimalno mu ne slui na ast. Naprotiv, jo jednom je dokazao svu svoju rustiklaliju kojoj nema premca u svijetu, tim vie jer je tog dana bio u Zagrebu i nikojim vanijim zadatkom nije bio sprijeen da osobno na Plesu doeka ZLATNE DEKE - prvake svijeta, kako to dolikuje jednom poglavaru drave. U ovom sluaju on je osramotio Hrvatski narod, a i samog sebe, ako hoete. Najprije se okomio na Kostelie od kojih je dobio nadimak dikobraz, koji mu je bezazleno priiven zbog svoje frajerske frizure a ne zbog neke druge identifikacije. Malo udno, da se ovjek sklon vicevima i dosta duhovitim poalicama vrijea, kada se na njegov raun tako neto slino izvali. U ovom sluaju ne radi se ni o jednom ni o drugom (tatini i poalicama) ve o Mesievom strahu od vlastitog naroda, pred kojim se ne smije izai kad se okupi u veem broju, a ne smije izai, jer je i sam svjesan da ga je debelo na izborima prevario. Okruen tako sa velikim brojem uvara kree se samo tamo gdje je potpuno siguran. Osim toga i sam si je kriv to se je doveo u takav poloaj croatofobije. Vele mi neki, a kako i ne bi, jer nije poznato u svijetu da vrhovni zapovjednik svoje vojske optuuje vlastite generale i alje pred Meunarodni sud, samo zato to mu se nekolicina njih usudilo napisati svoj prosijed, o tome da se ne slau sa tretmanom svojih ratnika i osloboditelja zemlje o srpskih agresora. Govore mi dalje, moji anketari, da bi gospodin Mesi moda i doao na Jelaiev trg, da prije toga nije bio obavijeen od svojih savjetnika da tamo ne ide, jer e se tamo pjevati samo domoljubne hrvatske pjesme koje su politiki iritirajue a za masu gutantne sa kojima e se uveseljavati nai proslavljeni Zlatni deki. I to rei o svemu ovome to smo uli i vidjeli na malim ekranima osim, jedino. Gospodine predsjednie, nije li vas sram izbjegavati svoj vlastiti narod? Ne mislite li da ste tim inom uvrijedili sve svoje birae koji su vam nasjeli na vae predizborne toseve i dali vam svoj glas. Ili ste, moda, ve sada pomirili s injenicom da vam je ovo zadnji mandat i da ga trebate odraditi korektno onako kako ste svojim svjetskim predizbornim mentorima obeali?

~ 248 ~

~ 249 ~

Ivo Matanovi

I za kraj, poruujem Vam gospodine Mesiu, da ne izmiljate nikakve atentate jer njih niste vrijedni. Hrvatski narod vam nee uiniti nita na ao, osim, to e na slijedeim izborima malo bolje otvoriti oi i dobro razmisliti koga e si izabrati za predsjednika, to se, pak, vae ekselencije tie, strpite se malo i sluajte pjesme ore Balaevia i Esme Redepove - moj petao i aje ukarije. Ipak i za svaki sluaj, preporuujem da si nabavite sigurnosni Mesiomobil, poput onoga to ga Sv. Otac ima, tada vas vie nee moriti more, barem ne one Croato - Thompsonofobine. I jo samo neto, gospodine predsjednie! Hrvatska je svakim danom u svijetu sve popularnija - zahvaljujui naim sportaima, a i u zemlji, takoer - zahvaljujui, opet, Thompsonu, kori i mnogima drugima i glumcima, koji jo nisu zaboravili da su Hrvati.

PRIOPENJE HRVATSKIH POLITIKIH UZNIKA IVO MAINA ZADAR

Pie: Ivo Matanovi, Zadarski list, 23. lipnja 2001.

SUENJE NoRCU JE PoETAK PRoGoNSTvA SvIH JUNAKA doMovINSKoG RATA

Pridruujemo se svim prosvjednicima koji e u ponedjeljak 25. 06. 2001. godine prosvjedovati u Rijeci protiv nepravednog i sramnog suenja jednom od najslavnijih vitezova Domovinskog rata, legendarnom generalu Mirku Norcu, jer suenje generalu Norcu je ustvari poetak suenja i progonstva i svim onim znanim i neznanim junacima Domovinskog rata koji su svojim golim tijelima branili i, na sreu svih Hrvata, obranili dragu nam i jedinu Hrvatsku. Znaaj Domovinskog rata nama, bivim politikim uznicima, ne treba posebno objanjavati. Sve smo to kroz dugogodinja tamnovanja i robovanja osjetili na vlastitoj koi pa smo i zbog toga ogranieni na vladajuu komunistiku garnituru koja je nakon to se izbornom prevarom 3. sijenja 2000. godine ponovno nametnula svekolikom hrvatskom narodu te za samo godinu i pol dana svoje vladavine uspjela nametnuti Hrvatima onaj isti teror i progonstva kakva su provodili do slobodnih izbora povijesne godine Gospodnje 1990. Ima naznaka, koje nam svakodnevno stiu iz njihovih tiskovina i dalekovidnice, da nam se svim Hrvatima, koji hrvatski mislimo i osjeamo, loe pie. Sve vie raznih revizija i restrikcija u pogledu ve steenih i ozakonjenih prava. I, sve se to, da jo jednom podsjetimo, odnosi na hrvatske branitelje, hrvatske bive politike uznike pa i sve druge koji hrvatski diu. Posebno je uoljivo da hrvatska vlada uurbano priprema prijedlog zakona kojima bi se sve mirovine bivih politikih uznika revidirale i svele, kako oni kau, na razumnu mjeru, odnosno na hrvatski prosjek i sve to,

~ 250 ~

~ 251 ~

Ivo Matanovi

opet, na 5.910 umirovljenika (politikih) koji imaju tek nekoliko stotina kuna viu mirovinu od prosjene mirovine ostalih umirovljenika. Nigdje ni rijeju ne spominju se mirovine bivih tzv. antifaista iji je broj daleko vei. Jo uvijek ih je vie od 70 tisua, a njihove mirovine su, takoer, daleko vee od mirovina politikih uznika, domobrana i ustaa, pa smo tim vie, zbog ove nepravde, ogoreni. Posebno naglaavamo da emo se svim dopustivim i manje dopustivim sredstvima boriti da obranimo sramni plan komunistike vrhuke kojim se minorizira Domovinski rat i sve ono to je iz njega proizalo, a naa borba, kao antikomunista, komunistima je dobro poznata jo iz njihovih slavnih vremena, pa im zato, i ovom prigodom, poruujemo da se ne bojimo tamnica koje nam pripremaju. Za sada, dodue, ne otvoreno, ali implicite da, jer smo sve to vidjeli preko predsjednikova sluaja u Splitu, istupa . Antunovi (itaj hrvatska Dolores - Ibaruri La Pasionarie) protiv sudaca, Raanovog arobnog prstia kojima prijeti svojim kritiarima da paze to rade, te posebice Linieve arogancije prema sudstvu itd., itd. I ovoga puta pozivamo sve Hrvate, koji hrvatski razmiljaju, da nam se pridrue i uporabe sve svoje duhovne i fizike silnice kako bi nam pomogli u ruenju komunistikog terora. Imamo zato puno razloga, pa zato ne oklijevamo! Izvanredni i prijevremeni izbori su na pragu, a oni su nam i najbolja prilika da povratimo to smo 3. sijenja 2000. godine izgubili.

PRIOPENJE HRVATSKOG DRUTVA POLITIKIH ZATVORENIKA RTAVA KOMUNIZMA - PODRUNICA ZADAR

Zadarski list

oSUUJEMo ZABRANU EMITIRANJA ETvERoREdA


Koristimo ovu prigodu da se kritiki, obratimo i javnim masmedijima, kako nas zaboravljaju ili pak namjerno zaobilaze a neki od njih ak ni ne znaju da mi uope postojimo, iako smo utemeljeni prije dvije godine i uredno registrirani. Imamo uoljiv poslovni prostor (ured) na vrlo atraktivnom mjestu na Poluotoku gdje su koncentrirane skoro sve Udruge i stranke. Pismeno i usmeno smo se, da i to spomenemo, nekoliko puta obraali pojedinim akreditiranim novinarima na Zadarskom podruju da nas medijski malo vie prate i predstavljaju na ovom prostoru, jer i mi bivi uznici znamo i imamo to rei. Primjerice, zar Vam nije zanimljiva tema o naim bivim robijama i patnjama? U naem lanstvu su i oni koji su preivjeli bleiburku tragediju. Posebice su zanimljivi materijali iz presuda bivih krvnika, pa i same presude u svom originalu su gotovo napisane knjige koje samo netko treba prezentirati graanima - poglavito mladim ljudima, od kojih mnogi ne vjeruju da se to dogaalo Hrvatima pod komunistikom vlau, a kad su u pitanju mladi iji su oevi i djedovi bili glavni akteri u progonstvu i muenjima svog vlastitog naroda, onda ova problematika postaje jo zanimljivija ali i kakljivija pa je moda i to jedan od razloga, ega smo i mi svjesni, zato nas novinari zaobilaze. Svidjelo se to nekome ili ne, mi emo Vam i ovoga puta rei da u stvaranju Hrvatske drave sebe smatramo luonoama i obzorjem svekolikog Hrvatskog puka, na to smo posebno ponosni. I za kraj, otro osuujem zabranu emitiranja drugog dijela etveroreda na HTV-u jer i ovaj in je jedan od dokaza kako se komunisti boje istine o sebi samima i Bleiburga, pa zato sve birae pozivamo da glasuju, ako hoe, i za crnog vraga, samo ne za komuniste i njihove prepoznatljive trabante. U Zadru, 30. 12. 1999. godine Predsjednik Podrunice HDPZ - K Zadar Ivo Matanovi

General Mirko Norac

~ 252 ~

~ 253 ~

Svjedok naeg vremena

PRIOPENJE UDRUGE HPZ - K IVO MAINA ZADAR:

Zadarski list, 19. prosinca 2001.

g. Svilanovia zadovoljavajua - moda za njih, ali za sve ostale Hrvate one su, kako je ve reeno, zgraavajue. S obzirom na sve gore izneeno, posebice elimo za svekoliku hrvatsku javnost izjaviti da smo mi, bivi politiki uznici, u dananjoj slobodnoj Hrvatskoj znaajan politiki imbenik na koji ovo drutvo mora ozbiljno raunati. Nikako se ne moemo pomiriti sa marginalizacijom naih lanova od strane slubene vlasti, jer to nismo zasluili. Naprotiv, nai su uznici vie godina robijali po raznim kazamatima bive jugokomunistike vladavine, te s pravom nosimo atribut savjest ovog drutva. Predsjednik Udruge Ivo Matanovi

UJEdINITI SE U JEdNU UdRUGU

Dana 16. prosinca 2001. u prostorijama Hrvatskih politikih zatvorenika - rtava komunizma Ivo Maina Zadar odrana je redovita godinja skuptina Udruge na kojoj se, pored tekue problematike, opirno raspravljalo o aktualnoj politikoj zbilji u Republici Hrvatskoj. Doneseni su sljedei zakljuci: 1. Postojanje dviju udruga politikih zatvorenika, lanovi zadarskog ogranka HDPZ - K smatraju neprihvatljivim i tetnim za ope hrvatske interese i interese bivih politikih uznika. 2. lanovi zadarske Udruge predlau spajanje dviju udruga u jednu, a u cilju prihvatljivog poetka rada jedinstvene udruge dre da sadanji predsjednici Jure Knezovi i Marko Dizdar u dobroj namjeri odustanu od kandidature za predsjednika zajednike udruge, a ukoliko se to ne dogodi sadanja Podrunica HDPZ - K izdvojit e se i registrirati kao samostalna udruga pod nazivom hrvatski politiki uznici Ivo Maina Zadar. 3. Ne prihvaamo da se udruge politikih zatvorenika izjednaavaju sa udrugama antifaistikih boraca, jer njima zadaa nije bila ista kao nama - slobodna i nezavisna samostalna Hrvatska. 4. Odbacujemo licemjernu izjavu ministra vanjskih poslova SFR Jugoslavije koji za strahote nastale u Domovinskom ratu okrivljuje strah Srba od hrvatskih vlasti i hukanje politiara na rat. Poglavito je zgraavajua njegova izjava kako e se Srbi ispriavati Hrvatima, ali pod uvjetom da to uine i Hrvati, i gle opet uda, poziva hrvatskog predstavnika da se sastane sa njime u Srebrenici pa da se tamo zajedniki ispriaju Muslimanima. Ne misli li gospodin Svilanovi da su u Srebrenici u pokolju Muslimana sudjelovali i Hrvati? Isto tako zauujue su blage izjave slubenih predstavnika aktualne hrvatske vlasti o tome, kako je izjava
~ 254 ~

~ 255 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi List, 19. rujna 2002.

PRodAJA MRTvACA

osveti prijatelju Duanu, zvanom Bava i dakako da se domogne novca, kad otkrije i podvali Nijemcima da se u grobu, gdje ustvari lei otac njegovog prijatelja, nalazi otac od Nijemca koji je traio svog poginulog oca iz Drugog svjetskog rata. Nijemcu nije preostalo drugo doli da povjeruje mesaru Srbendi. Sav sretan Nijemac odmah ponudi mesaru 100DM. Ne, gospodine, odgovori mu Srbenda ljutito! Ovo je moja privatna zemlja, a osim toga, taj tvoj Fric, za kojeg kae da ti je otac, on je lino ubio mog oca Stevana, pa se tvoj otac Fric ba zato nalazi tu gdje se nalazi. Pa dobro, ako je tako, kako ti kae, ja sam spreman da vam, koliko, toliko ublaim bol i novano vas obetetim. Kad to u, Srbenda se odmah sloi i odgovori mu. Dobro, pristajem da se nagodimo obeteenju. Ali, sasluaj me dobro jo jednom, dodaje Srbenda. Ove su sada dvije cijene. Jedna za moje dobroinstvo to sam ti pokazao gdje ti je ukopan otac Fric, a druga je, ubojstvo mog oca, kojeg je ubio tvoj otac Fric. Nijemcu nije preostalo drugo doli da mesaru Srbendi isplati 20.000 DM, za koliko su se ranije ve pogodili i jo 2000 maraka za iskop i stavljanje mrtvaca u sanduk - naknadna mesarova ucjena. Dakako, sve su to, na zahtjev Srbende, radili po noi, jer je Srbendi prijetila opasnost da ga otkriju mjetani a i sam prijatelj bava, ijeg oca treba iskopati i prodati Nijemcu. No, ipak je sve prolo u redu. Nisu otkriveni. Nijemac je umjesto kostiju svoga oca, odvezao u Njemaku kosti nekog nepoznatog srbende, odnosno kosti Bavinog oca, a mesar srbenda doepao se na jeftin nain 22.000 maraka. Kraj ovoj prii ipak nije zavrio sa iskopom i odvozom Frica. Kasnije se ipak doznalo o ovom sluaju, koji je samo Srbima svojstven. Sve je na koncu zavrilo na sudu i vrlo udnovatom presudom. Presuda je glasila da mesar Srbenda i Duan Bava moraju podijeliti novac kojeg je Srbenda primio od Nijemca i da se njih dvojica meusobno izmire.

U pretprolom broju Lista (1) ispriao sam priicu o Dalmatincu Roku i Vrelu mudrosti koja spada u dugovjene narodne legende Ovoga puta ispriat u priu, koja nikako ne spada u legendarnu. Radi se, naime, o dogaaju koji se je, ezdesetih godina prolog stoljea, stvarno, dogodio u Korenici - tadanjoj Titovoj (srpskoj) Korenici. Kako rekoh, ezdesetih godina, prolog stoljea, tadanje komunistike vlasti dozvolile su Talijanima i Nijemcima - saveznicima iz Drugog svjetskog rata, da mogu iskopati posmrtne ostatke svojih poginulih i prenijeti preko granice, u svoje zemlje. Kako partizani nisu imali nikakvo svoje groblje, mrtve su pokapali tamo gdje su ih i ubijali, a najee su ih ostavljali nepokopane. Ostavljali su ih, ustvari, ivotinjama da ih pojedu. Takova vam je bila slavna partizanija Ubij, opljakaj, zapali i bjei preko brda, do druge prilike Takovi je ivot bio svih partizana - drumsko - razbojniki, uostalom, kao i svih bandita svijeta. Kad su, po dogovoru izmeu Jugoslavije, Italije i Njemake, Nijemci mogli dolaziti po svoje mrtve u Jugoslaviju, doli su tako i u Liku - u Korenicu, gdje su, po svojim saznanjima, doznali da i u okolici Korenice ima njihovih, koji su tamo ubijeni tijekom rata i po ve dogovorenom protokolu, dooe u Korenicu. Odsjeli su u Plitvicama, jedinoj slobodnoj zoni za strance. I dok su se Nijemci tamo odmarali, srbi su smiljali plan, kako da i ovu za njih jedinstvenu priliku dobro ne unove. Brzo su se sjetili glavnog junaka iz Gogoljevog romana - Mrtve due, iikova, a dalje je ilo kao po loju. Mesar iz Korenice, zvani Srbenda, sjetio se da u okolici Bjelopolja ima jedan grob, obiljeen samo sa jednim oveim kamenom u kojem je pokopan otac njegovog gostionikog prijatelja s kojim je imao, jo od ranije, neke neraiene raune, pa mu se uinilo da je ovo idealna prilika da se
~ 256 ~

~ 257 ~

Svjedok naeg vremena

PRoGLAENA TREA JUGoSLAvIJA

Vjerovali ili ne, ipak je proglaena trea Jugoslavija i to, niotkog drugog ve opet od Hrvata - Bunjevaca iz Subotice. Kako piu jedne nae dnevne novine iz Hrvatske, ovaj Subotianin zove se Blako Gabri koji stanuje na svom imanju u predgrau Subotice na vlastitom gruntu od samo 3 hektara zemljita. Tona njegova adresa je: Prigradsko naselje Ker - u ulici Otmaraja Majera 10. U prvi mah pomislio sam da se radi o nekoj ali ili podvali Srbima kako smo mi Hrvati dosjetljiv narod i moemo si stvoriti dravu bilo gdje i kad god nam se prohtije. No, ipak, nije tako. Iitavajui dalje tekst utvrdio sam da se radi o ozbiljnom pothvatu ovog Bunjevca - Hrvata iji su predci jo prije par stoljea u ove krajeve doseljeni iz Hercegovine, od rijeke Bune, po kojoj rijeci su i dobili ime Bunjevci. Ovaj podatak o osnivau nove Jugoslavije ne bi bio potpun da se jo neto ne kae i o svjetonazoru ovog hrvatskog odmetnika, koji se ni do sada nije nikada, u popisima stanovnitva, izjanjavao kao Hrvat, ve Jugoslaven, a kad kada svom jugoslavenstu dodavao bi i ime Bunjevac - ovisno o trenutanim politikim prilikama, sluio se i ovim toponinom. Prije nego opirnije neto reem i o detaljima budue Gabrieve Jugoslavije, duan sam vam rei i o autorima (stvarateljima) prve i druge Jugoslavije. Prva je utemeljena odmah iza Prvog svjetskog rata 1918. g., odnosno 1929. g. iji su osnivai bili Hrvati. Naime, odmah po zavretku Prvog svjetskog rata, tonije 20. srpnja 1917. g. osnovan je tkz. Jugoslavenski odbor na ijem su se elu mahom nalazili Hrvati i to: Dr. Ante Trumbi, Frane Supilo, Hinko Hinkovi, dr. Franjo Potonjak, dr. Josip Jedlovwski, dr. Ivan Gmajner, Rudolf Giunio, dr. Milivoj Jambriak, dr. Ante Biankini, don Niko Grkovi, Pako Baburica, Vjekoslav Mitrovi i jo neki Hrvati. Uz petnaest Hrvata u Odboru je bilo i nekoliko Srba i to : Nikola Stojanovia, Jovo Banjanin i duan Vasiljevi, a sa Slovenske strane bili su, dr. Gustav Gregorin i dr. Bogumil Vonjak. Kako vidite, sa Hrvatske i Slovenske strane bili su mahom svi visoki intelektualci, a sa srpske, sva trojica, bili su opanari i arapini, pa ipak, nadigrali su intelektualne preane, kako su Srbi tada nazivali sve one sa desne strane Dunava, i podinili ih srpskom opanku.
~ 258 ~

Kako tada, tako sve do dananjih dana Srbi nadigravaju, u politikom smislu reeno, Hrvate i to, ne bilo koji koje Hrvate - obine puane, ve visoke intelektualce koji nisu u stanju da vladaju sami sobom, a kamoli da vladaju nad nekim drugima. Sve to, opet, govori da su Hrvati jo od Tomislavovih vremena izgubili smisao za upravljanje, pa i onda kad je u pitanju njihova opstojnost na ovim prostorima. O tome su napisane mnoge knjige i upozorenja na hrvatsku dekadenciju, ali kako vidite, sve je ostalo u knjigama, a nikome u glavi. U tome je na hrvatski problem a ne u okruenju i infiltraciji istonjaka sa kojima je teko vladati, jo uvijek govore neki nai istaknutiji intelektualci. Kako je ovo neka druga tema, ostavimo je za drugu prigodu, a za sada usredotoimo se na stvaranje tree Jugoslavije i na genezu stvaranja svih dosadanjih Jugoslavija. O prvoj smo ve neto rekli, pa preimo na utemeljenje druge po redu, a to je Avnojska - Titova Jugoslavija. I nju su 29. studenog 1943. g. u hrvatskom Jajcu utemeljili opet Hrvati na elu sa ve reenim Titom i Ivanom Ribarom i jo nekim Hrvatima. Istina bilo je neto Srba preana i domicilnih Muslimana i samo dvojica Slovenaca - Kardelj i jo neki anonimus. Kako vidite i kod stvaranja druge Jugoslavije originalnih Srba opanara i arapana iz Srbije nije bilo. Ne zato to su bili sprijeeni, kako su se poslije pravdali, ve naprosto zato to nisu mogli podnijeti da im jedan Hrvat postane poglavar. Tito je dakako za sve to dobro znao, pa im je ba zato pozvao njima drage Ruse da ih 1944. g. oslobaaju iako tada Nijemci u Srbiji nisu davali nikakav otpor. Drugu podvalu Srbima je u osloboenom Beogradu hrvatski odmetnik Tito priredio, oenivi se Srpkinjom Jovankom i okruivi se sa srpskim generalima - preanima u koje je imao vie povjerenja nego u Srbe iz Srbije. Dakle igra sa Srbima nije bila laka ni za dobro izvjebanog ruskog obavjetajca - bravara Tita, a kamoli za neke druge hrvatske mlakonje, koji su prije toga 900 godina bili kmeti i radili za neije druge interese a ne za sebe. Neka mi u ovom dijelu teksta itatelji ne zamjere, to i za hrvatskog zloinca Josipa Broza Tita izgovori nekoliko pozitivnih rijei. To su fakta koja su u elaboriranju teksta ovakve vrste neizbjena. A tko je bio sam Tito, to mi, njegove preivjele Bleiburke rtve najbolje znamo. O tome jo nije sve reeno, jer nam ova vlast na svakom koraku to onemoguava da reemo o njemu istinu. Ponadajmo se jo ne za dugo, jer su na pragu izbori pa emo se, ponadajmo se, za sva vremena rijeiti njegovih sljedbenika.

~ 259 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Tako vam je to bilo sa stvaranjem Druge Jugoslavije, a sa ve proglaenom, odnosno najavljenom treom Jugoslavijom stvari su se poprilino iskomplicirale. Najprije se je Mesi - Raanova koalicija nametnula meunarodnim imbenicima kao reinkarnatorska neke tree Jugoslavije oliti Zapadnog Balkana (da se vlasti ne dosjete) i to sve uz pomo, opet, vanjskih imbenika. U tu svrhu ve do sada su odrana dva Summita. Jedan u Zagrebu, drugi u Sarajevu i jo nekoliko drugih manjih i veih sastanaka balkanskih zemalja, a kako se doznaje ubrzo e se u Zagrebu odrati i trei Summit na ovu temu. Pouzdani izvori govore, taj bi trebao biti odluujui. Naravno ako se odri prije izbora ili ako, kojim sluajem, komunisti ponovno osvoje vlast. Pojavom izvjesnog gospodina priuenog tampara Blaka Gabria kao koautora - stvaratelja - obnovitelja ili utemeljitelja tree Jugoslavije, pomrsila je sve Mesi - Raanove raune samim time, jer je on na vrlo originalan nain stvorio vlastitu paradigmu, kako obnoviti staru ili stvoriti potpuno neku treu Jugoslaviju. Njegova se originalnost oituje u tome, to on nudi vlastiti grunt (teritorij) za novu dravu, a kako je po meunarodnim pravnim regulama privatna svojina neotuiva i nepovrediva, sve su anse na njegovoj strani da on to i vrlo lako i ostvari. Ako bi se, pak, sve ovo ubrzo i dogodilo, tek tada e u Srbiji nastati veliki problemi, oko toga, ija e to Jugoslavija biti. Da li privatna Gabrieva ili njihova srpska?Ako bi se gospodin Gabri zaintaio, kako je i najavio, da e se ona jednostavno vati Jugoslavija, u kojoj e imati svi mjesta, odnosno kojoj e se moi svi pridruiti, onda je sasvim sigurno da e bijes Srba navui na sebe. Jednostavno zbog toga to on, iako privatnik, na njihovom dravnom teritoriju ne moe imati svoju privatnu dravu. Osim toga on je Hrvat kojega oni ni u snu ne mogu si zamisliti. Drugi, pak, problem je u tome to e Mesi - Raan ostati bez i jednog kljunog mjesta u Gabrievoj Jugoslaviji i to opet samo to se Subotica nalazi u Srbiji. Kako doznajemo gospodin Gabri je i o predvidio, pa je kao alternativu predvidio, da umjesto Republike proglasi Kraljevinu Srba, Hrvata i ostalih naroda iz bive Titove Jugoslavije. Ova druga alternativa, ini mi se, je realnija, jer nee trebati sazivati referendum, to je za utemeljenje Republike po meunarodnim regulama obvezatno. to se pak tie veliine teritorija budue Republike ili Kraljevine, tri su hektara zemlje sasvim dovoljna, jer tako malih dravica u svijetu ve ima. Primjerice, San Marino,
~ 260 ~

Andora, Vatikan i jo neke, glasno naglaava budui Predsjednik ili Kralj gospodin Gabri. Bilo kako bilo, osobno sam ipak skeptian, naprosto zato jer mu to srbi nee dozvoliti, pa mu osobno nudim treu realniju alternativu, a to je. Neka se g. Gabri ponudi jednom od ve postojeih prineva iz dinastije Karaorevi da ga posine ili crkveno pobrate, to je kod pravoslavaca dozvoljeno, tada e tim inom stei pravo i na plemiku titulu, a s tom titulom moe postati i kraljem njemu drage Jugoslavije. Dakle, kako vidite, sve je mogue, pa ak i to da i mi Hrvati konano obnovimo kraljevstvo sa kraljem nae krvi, pa makar i na tuem teritoriju. Dodue i dalje e ostati jedan mali problemi sa naim buduim kraljem, a to je to e ubrzo, nakon kratkog kraljevanja na Kralj, po ve ustaljenom srpskom obiaju, biti ukokan. I jo neto. Ne zaboravite, dragi itatelji, da je proglaenje tree Jugoslavije zakazano za 2. svibnja 2003 g. na imanju gospodina - budueg Predsjednika ili Kralja Blaka Gabria. Svakako, nemojte zaboraviti na ovaj datum, jer to vam je jedinstvena prigoda da dobijete i drugo dravljanstvo i tako postanete optant jo jedne drave, to se inae, u normalnim prilikama teko postie. I kad upravo zavrih ovaj tekst (12. 03. 2003.), sa radija ujem da je jojedan srpski voa gospodin Zoran ini ukokan pred samom zgradom srpskog parlamenta, to dovoljno govori o mojim ve izreenim insinuacijama na raun Srba, sa kojima treba i gospodin Gabri ozbiljno raunati.

~ 261 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Zadarski list, 23. studenog 2001.

Konano je progledao a i sluh mu se vidno popravlja, pa je za oekivati da e tradicionalna Hrvatska seljaka stranka (HSS) ponovno postati samo HRVATSKA. Bojom providnou moemo oekivati da e i Soc. Liberali progledati i preselit e tamo gdje im je mjesto - meu Hrvate, jer oni i u svom pridjevu imena stranke imaju barem slovo H. I jednima i drugima, gore spomenutima, poelimo to skorije ozdravljenje, a mi, svi ostali, ve od sada pripremajmo se za skoranje prijevremene izbore, jer samo na njima moemo Hrvatsku imati u svojim rukama, a dalje, kako budemo radili i upravljali tako e nam biti.

PRoGLEdAo ToMI

Ovih dana i u vie navrata preko dalekovidnice i krugovalnih postaja vidjeli smo i uli oitovanje naeg vrlog predsjednika Hrvatskog Sabora g. Zlatka Tomia, a u povodu Vladinog odgovora na Poslanicu Biskupske Konferencije, sa kojom, precizno veli Tomi, se ne slae, jer stanje u dravi Hrvatskoj je toliko kritino u kojoj je stanovnitvo na rubu egzistencije, te u nastavku kae: Postavit u ovo pitanje na sastanku petorice, a ako ne bude koncenzusa oko ovih osjetljivih pitanja i odnosa sa crkvom, petorka e prestati biti petorka, a kolika e poslije biti, ovisi o ostalim partnerima. Vladajua svakako nee biti. Neto poslije njega pojavio se i drugi partner iz petorke, uvijek zagonetni i mistini g. Draen Budia. Prvo je najavio svoju kandidaturu za elnika Soc. Liberala, a potom, kako on doslovce kae: i mijenjanje petorke. Kakovih odnosa, kao i uvijek to nije pojasnio. Dakle, ostaje nam da pekuliramo i nagaamo sa ime e nam, jo uvijek vladajua petorka zagorati ivot. Bilo kako bilo, za oekivati je da e se petokrakina petorka ipak raspasti, a to e onda zaista biti dar Boji za sve Hrvate. Kaem samo Hrvate jer upravo oni su u ovom momentu najugroeniji. Posebice kad je u pitanju njihov nacionalni identitet i ponos. Mi iz Drutva bivih politikih uznika smo posebno osjetljivi, a poglavito kad se radi o ugroavanju hrvatskog imena, ali smo zato, to posebno naglaavamo, po tradiciji ustrajni i izdrljivi, kad god smo napadnuti. Zato poruujemo svim Hrvatima i onima drugima koji su dobronamjerni graani Hrvatske da ne oajavaju. Samo uz Boju pomo Hrvati e i ovog puta izii iz mrane petokrakine ulice, a to se da naslutiti i po onom ozdravljenju gospodina Tomia, ponadajmo se i trajnom.
~ 262 ~

~ 263 ~

Svjedok naeg vremena

PROMETNI PREKRAJ MILANA BANDIA

Ivo Matanovi Zadarski list, 08. 01. 2002.

vlastitih redova. Kad im gori pod petama, jer su sa svih strana pritisnuti uza zid, oni vjeto koriste i najobinije banalnosti i politiki poentiraju onako kako su radili punih 45 godina. To to komunisti od mia prave slona i klaunovski zabavljaju itavu naciju i nije neko veliko iznenaenje, jer im je i njihov vrhovnik s Pantovaka u tome maher i priznati folk estradni zabavlja. Svakako je iznenaenje da i dananja oporba jo uvijek nasjeda otrcanim komunistikim metodama i javno se oglaavaju (HDZ u Zagrebu) i zahtijevaju bezuvjetnu ostavku gospodina Bandia, mislei, valjda, da e se doepati gradonaelnikova radnog mjesta u gradu Zagrebu. Malo morgen, rei e crvendai. Izborni rezultati su jedino mjerilo za ustolienje gradonaelnika, a ne mogui politiki pad Bandia. Otii e Mujo, ali u priuvi uvijek postoji Alija i karoca gre dalje Zato zakljuujem ovo svoje tlapljenje o sluaju Bandi, s preporukom oporbi s desnog Hrvatskog bloka da od crvendaa naue kako treba zabavljati narod, a ne da se bore sami sa sobom. Naem narodu jo uvijek je vie potrebitije igara i neto kruha, nego recimo, zaposlenja, jer oni ionako rade, samo ih nema tko registrirati da su zaposleni, dakako - na crno.

TRESLA SE BRdA - RodIo SE MI

Tresla se brda - rodio se mi, zavrit e pria o bajci koja se ovih dana smiljeno vodi protiv jednog najbanalnijeg sluaja i jednoga, takoer, banalnog gradonaelnika, koji se dogodio usred nae metropole dana 5. prosinca godine Gospodnje 2002. sve bi prolo nezapaeno, kao i svi ostali prekraji ovakve vrste, da se ne radi o naem popularnomzagrebakom crvenom Hercegovcu, a kojeg e i ovog puta njegovi stariji crvendai vjeto iskoristiti i politiki utriti. Moram odmah primijetiti da se kojim sluajem ne radi o osobi o kojoj se upravo radi, javnost nikad ne bi ni saznala o ve reenom prometnom prekraju, a kamoli da ve dva dana iz sata u sat sluamo preko svih medija, kako se, eto, dogodilo udo, jer je prometni prekraj napravio jedan gradonaelnik u pripitom stanju. Pitam se, a to bi se tek dogodilo da je kojim sluajem prometni policajac bio policajka pa da ju je na - da ju na sad jo popularniji gradonaelnik M. Bandi pipnuo malo i za guzicu? Vjerojatno nita, ako se stvar gleda s one druge strane. Moda bi proao jo gore nego to je nedavno proao ameriki predsjednik Clinton, kada je sa svojom tajnicom Levinski vodio, kako je sam priznao, oralni seks. S ovim osvrtom na sluaj M. Bandia, nije mi ni na kraj pameti da ga branim ni u jednom segmentu o ve reenom prekraju, jer je on samo jedan od obinih graana koji svakodnevno na desetke i stotine ine iste i jo drastinije prometne prekraje, a da se o njima nita ne zna. elim rei kako se i najbanalniji sluaj u politici moe dobro iskoristiti za svakodnevnu politiku ekvilibristiku i time zabaviti itavu naciju za jedno podulje vrijeme, a time, svakako, dobiti na vremenu i odloiti ono glavno na sporedno - za neko bolje vrijeme. U naem sluaju, naim crvendaima sluaj Bandi pao im je kao sjekira u med, pa makar se radilo i o osobi iz

~ 264 ~

~ 265 ~

PRVA GODINJA SKUPTINA HRVATSKOG DRUTVA POLITIKIH ZATVORENIKA

JUGoNoSTALGIARI NA dJELU

TRAIMo STATUS HRvATSKIH BRANITELJA

ZADAR - Ordinirana je la da je Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika ustaki pokret. Moramo uvati dostojanstvo onih koji su robijali za Hrvatsku u vrijeme kad su padale glave i postojala silna muenja i poniavanja zbog projekta hrvatske drave - naglasio je predsjednik HKDU-a dr. Marko Veselica, sudjelujui u subotu u Zadru na prvoj godinjoj Skuptini HDPZ - rtava komunizma, podrunica Zadar. - U hrvatskom smo drutvu, za koji smo rtvovali vei dio svojega ivota, jo uvijek zapostavljeni i marginalizirani, kako u pogledu drutvenoga statusa, tako i u materijalnom pogledu. Od dravnog vrha oekujemo da ispravi nepravdu po kojoj ni jedan na lan u Zadru, a ima nas 82, nije odlikovan, a uz to traimo da nas se u svim pravima izjednai sa statusom hrvatskih branitelja - kazao je predsjednik zadarske podrunice HDPZ-a Ivo Matanovi. Zadarski HDPZ tek odnedavno raspolae prostorijama koje im je dodijelio Grad Zadar. Tajnik podrunice Ante ari naglasio je da se lanove HDPZ-a tretira kao pogrebnike koje tek treba ispratiti, kazavi da podrunica u Zadru nikada nije ni od koga dobila ni jednu kunu pomoi. Ne smijemo biti prosjaci, ali trebamo traiti svoja prava, istaknuo je ari na skuptini, kojoj je prisustvovao i predsjednik HDPZ-a Marko Dizdar. L. K. Godinja skuptina i oko nje - 1999. god. Zadarski list - Zadar (za g. Ivana Stagliia)

Prije tri tjedna - tonije 30. 06. 1999. g. u Murteru, na istoimenom otoku, ponovno je dignuta Jugoslavenska zastava bive Jugoslavije sa petokrakom, ali ovoga puta zastava je dignuta na zgradi osnovne kole, a u ranija dva navrata zastavu su dizali na glavni jarbol u samom centru grada. Akteri su i ovoga puta maloljetnici koji su, od strane bivih komunista, oliti sadanjih socijal - demokrata, lukavo izmanipulirani, kako bi sa sebe skinuli odgovornost, nasjeli i podmetnuli svoja lea, a da zapravo s obzirom na njihove godine i ne znaju to rade. Ovomu treba odmah nadodati da sve uestalije prie koje nam dolaze od strane naih visokih dunosnika, a o tome kako nas neke strane silnice guraju, opet, u neku treu Jugoslaviju, ne stoje. Jer, najsvjeiji primjer iz Murtera i prije godinu dana iz Preka, sa otoka Ugljana, to opovrgavaju. Plaenje ljudi sa nekim, kako ve rekoh, stranim silnicama je potpuno deplasirano. udi nas, zapravo, zato se nai visoki dunosnici ne spuste malo na zemlju pa na licu mjesta vide tko je tko i tko nas to sve vodi u neke tkz. balkanske asocijacije? Hrvati su pismen narod i dobro obavijeten, kako izvana tako i iznutra, pa mu ne moe nitko podmetnuti rogove za svijeu. Ovo su oite SDPove podvale, uz, dakako, svesrdnu pomo i njihovih trabanata, DA, SRP, IDS-a te Horvatovih socijalista. Hrvati bi trbali energinije odgovarati na ove, sve uestalije antihrvatske pojave, a tu, u prvom redu, mislim na vladajuu stranku HDZ-a, te i sve ostale kojima je Hrvatska na srcu. Primjerice, to radi murterski HSP? Mi bivi politiki robijai ponajvie dobro znamo kako nam je bilo za vrijeme jugoreima pa smo zato najvie osjetljivi, kada se samo spomene komunizam ili, ne daj Boe Jugoslavija. Spomenuti dogaaj u Murteru nije sluajan. On se na ovome otoku viekratno ponavlja, a uz to, ovo mjesto zanimljivo je i po politikoj strukturi stanovnitva, pa zato istiemo one najzanimljivije.
~ 267 ~

~ 266 ~

Ivo Matanovi

U mjestu je jo davne 1922. g. osnovan ogranak ORJUNE (jugonacionalista) koji su se kasnije lukavo prilagodili Titovoj Jugoslaviji i transformirali u jugounitariste, a zatim, dakle u slobodnoj Hrvatskoj, u neke moderne, kako sami za sebe kau, svjetske socijaliste. Mi ih, (mjetani Murtera) dobro znamo po imenu i prezimenu te im preporuamo da svoje kukavije jaje ne prenaaju sad na ovu, sad na onu stranu. Oni su, zapravo ono to jesu, pa neka se tog imena korektno dre. Jo zanimljivije je, da se ovaj zadnji dogaaj sa zastavom zatakava kako u samom mjestu tako i na policiji. Naime, policiji smo na vrijeme, preko naih lanova, dojavili ovaj dogaaj, a isto smo to pokuali i tiskovno preko Slobodne Dalmacije, obznaniti. Bezuspjeno dakako, pa zato molim urednitvo zadarskog lista da nam ovaj tekst, po mogunosti, bez kraenja, objavi. eljeli bi smo, takoer, da se u vaem listu nae malo vie mjesta i za stanovnike otoka Murtera, tim vie to je ovo mjesto zanimljivo i po broju lanova HDPZ - K koji ima preko 30. Do sada ih je ukupno ulanjeno 25. Podsjetite nas i piite o nama biti emo vam zahvalni. U Murteru, 19. 07. 1999. g. Ivo Matanovi, Predsjednik Podrunice HDPZ K zadarske upanije

ZADAR: PETERO OSNIVAA HDZ-a ISTUPILO IZ STRANKE

Pie: . Selimovi

Prvoborci odstupili

Zadar - Na skupu koji je u organizaciji skupine utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice na zadarskom podruju odran u ponedjeljak naveer u Domu mladei u Zadru, ostavku na lanstvo u stranci potpisali su dr. Nikola Jaki, prvi predsjednik opinskog odbora zadarskog HDZa, Vice Profaca, lan prvog opinskog odbora stranke i aktualni lan upanijskog poglavarstva, Martin Draina, jedan od osnivaa HDZ-a i prvi predsjednik opinske vlade u Zadru nakon demokratskih izbora 1990., Hrvoje Matanovi i Antun Brkan, lanovi prvog opinskog odbora HDZ-a, Gojko Pintur, administrativni tajnik upanijske organizacije HDZ-a i jo nekoliko lanova koji su od prvog dana sudjelovali u stvaranju ove stranke na irem zadarskom podruju. - Komunistiki model funkcioniranja HDZ-a doveo nas je pred zid, u postojeim okvirima vie ne moemo nita uiniti, a naa dosadanja nastojanja da se sredi stanje u stranci i povrati njezin ugled u javnosti nisu naili na nikakve reakcije u vrhu stranke - naglasio je Profaca obrazloivi prethodno u irem izlaganju razloge potpisivanja prvog javnog i sveanog grupnog istupanja iz HDZ-a.

~ 268 ~

~ 269 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Narodni list, 27. prosinca 2001.

na njihovu mladenaku naivnost. I eto, dok jo uvijek ovo piem, sjetih se onog starog, revolucionarnog, partizanskog deseterca jo iz 1945. godine, pa ako mi dozvolite, rado u ga i ovog puta ponoviti: Budi se istok i zapad, Budi se sjever i jug. Naprijed drugovi seljaci, Uz druga je drug. Ili pak Seljak do seljaka, Junak je u Hrvata. Samo tako zbijeni, samo e biti Hrvata I najzad jo jedna moja boina poruka. Prije svega, estit Boi elim svim katolicima uz poruku hrvatskim liberalima i naim vrlim seljacima da ne vjeruju komunistima ni kad im med donose.

RASPAd CRKvENIH KMERA

Najradosniju Boinu vijest podario je ovih dana hrvatskom narodu gospodin Draen Budia, pa vjerujem da dijelim miljenje svih domoljubnih Hrvata koji misle da je Budiin javni istup, a o tome kakovo je stanje u vladajuoj koaliciji, u ovom trenutku doao svim Hrvatima kao svojevrsni dar Boji, jer nam ga je Gospod podario preko ovjeka, biveg uznikog muenika koji je odrobijao vie godina u kazamatima ondanjih komunista, a iji se repovi kao jaram nad hrvatskim glavama jo i dan danas itekako osjeaju, pa je time Budiina najava o naputanju koalicije dola kao iz vedra neba i u pravo vrijeme. Sad je na oporbi sa desnog bloka da izbije i uvrsti svoje redove i da se pripremaju za skoranje prijevremene dravne izbore. Sad ili nikad, jer vremena je zaista malo. Onaj neprirodni trei krak (HSS) u Pentagonovom sustavu, koji jo uvijek egzistira kao priljepak crvenih Kmera, ponadajmo da e se i on odlijepiti i prikljuiti se tamo gdje im je i mjesto meu osvjedoene Hrvate. Tomi to, uvjeren sam, moe, jer i njegovo lanstvo je nezadovoljno, a poglavito ono veinsko u ruralnim sredinama. Sa svih strana naeg bogatog sjevera uju se radosne vijesti od seljaka da u proljetnu sjetvu u ovakvom sastavu sa komunistima nee ii. Daj Boe da im se elje ostvare, pa zato im jo jednom poelimo svako dobro i dajmo im svekoliku potporu da u tome i ustraju, jer proizvoditi, primjerice crveni luk za samo jednu kunu, a ujem i za jo manje od toga, je vie nego sramotno. A to e ih u budunosti kad se europeiziraju jo stii, moemo si za sada samo zamisliti. Mi stariji, koji se jo prisjeamo komunistikih seljakih reformi jo od 1945. godine, vrlo dobro znamo to to znai jer komunistima je uvijek vano da se to dulje zadre na vlasti, pa makar i preko razno raznih reformatorskih blefova. Oni jednostavno, da jo jednom podsjetimo one starije, zaboravne Hrvate, lau. Poglavito najvie lau mlau hrvatsku populaciju, jer raunaju
~ 270 ~

~ 271 ~

Svjedok naeg vremena

RAZGOVOR MARKO DIZDAR, PREDSJEDNIK DRUTVA POLITIKIH ZATVORENIKA RTAVA KOMUNIZMA

Razgovarao: ime Boi Zadarski list, 2. studenog 1999.

doi u obzir. Nama nije potrebna kategorija politikog ubojstva jer je ubojstvo-ubojstvo, a politiko ubojstvo ista je manipulacija despocija koje nekome nabijaju kategoriju politikog krivca koji zbog toga mora biti ubijen, bez kazne za onoga koje je izvrilac tog ubojstva. Zloini na putovima novca - Tko to onda i dalje pokuava ucijeniti ljude manipulirajui nekompletnim arhivima Udbe i Kosa? - Zna se i iz povijesti da su se zloini uglavnom dogaali na putovima novca. To je iskoristila i sadanja glavna tuiteljica Haakog suda Carla Del Ponte koji je pratei trag novca stigla do traga zloina talijanske mafije. Jo iz povijesti Jugoslavije poznat je nastanak orijunaa, koji su nastali kada je Karaorevi sasjekao Crnu ruku (koja ga je dovela na prijestolje). Jugoslavija je bila predviena kao parlamentarna monarhija, ali kralju nije bilo dovoljno vlastitih ovlast, te je krenuo u razbijanje parlamentarnog okvira. To je ostala jedina konstanta i prve i druge Jugoslavije, ali i NDH. Dakle Orjuna se formira da bi difamirala vlast parlamenta, sve do njegova dokinua. Orjunai su stvarali kaos i u parlamentu, ali i na terenu, gdje su drali reket, organizirali none provale, ubojstva, razbijanja, prikupljajui pri tome ogromna crna sredstva za dalje irenje moi Karaorevia. Zbog toga su ih i zvali Karaoreva kesa. U isto vrijeme u simbolu poveanja kraljeve moi imamo raspad parlamenta. U istu priu ulazimo i stvaranjem NDH, kao i u Novoj Jugoslaviji, kada je neoporezovani crni novac nastavio kruiti, uz nestanak parlamentarizma i demokracije. One koje vidimo na tim tragovima, pouzdano moemo povezati, s orjunaima i podzemnom Hrvatskom. Oni koji su se uspjeli snai i u novoj situaciji, imaju jedan cilj umreiti se u hrvatski sustav. - Kako za tragom novca ii u situaciji objavljivanja kodnih imena navodnih suradnika Udbe? - Definitivno da su ta imena nabacana u zloj namjeri. Difamiranje ljudi i sjea politikih glava stvari su o kojima treba raspravljati Sabor, a ne da se grupice ili pojedinci igraju takvim stvarima.

onaj tko je objavio imena suradnika Udbe moe i sam postati rtvom tog ina!

Lavina pokrenuta objavljivanjem kodnih imena suradnika Udbe ne prestaje intrigirati javnost, bez obzira na sve politike dogaaje koji su uslijedili. Namjera nam je bila istraiti to o popisu, moguem djelovanju recidiva Udbe misle ljudi koji su bili rtve Udbinih progona. Stoga smo porazgovarali s Markom Dizdarom, predsjednikom Drutva politikih zatvorenika rtava komunizma koji tvrdi da na hrvatskom politikom prostoru djeluje tajna organizacija Juta - Jugoslavenska tajna armija. Loe upotrijebljeni arhivi - Kako komentirate prie o tome tko je bio suradnik Udbe i reakcije nekih koji su se, ini se, osjetili prozvanima? - To su frustracije povezane s tek djelomice otvorenim i loe upotrijebljenim arhivima. Od stvaranja Hrvatske proao je ipak znaajan period, a mi kao da se nismo makli od poetka. Ni jednoj od postaustrougarskih tvorevina nismo konzumirali niti jedan oblik demokracije, pa sad imamo nabijenu atmosferu jer smo devet godina neto oekivali, a nismo doekali nita. Naime, ovi prijedlozi o lustracijskom zakonu - po miljenju naeg drutva - mogu se istraiti i eventualno sankcionirati jedino putem pravosua, a ne nikako preko nekakvih tenzija koje pokuavaju opteretiti hrvatski politiki prostor. Predloeni zakon o lustraciji koncipiran je tako da moe pogoditi bilo koga, da ovjek ne zna zato je okrivljen. Mi smo stoga stali na stajalite da lustrativnost kroz politiku formu progona na moe
~ 272 ~

~ 273 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Dvosjekli ma - Kome je to odgovaralo? - Onaj tko je to objavio i sam moe postati rtvom svog ina, bez obzira o kome je rije. Pametan politiar liste moe otricu usmjeriti protiv onog tko je tako neto objavio. Tu, naime, nema prie o dobroj namjeri. Ovdje postoji samo podvala, a tko e kome bolje podvaliti - vidjet e se. - svehrvatska pomirdba zamiljena je onako kako je zamiljena. Kako na to gledate vi koji ste bili rtve nekog sistema - sreete li danas svoje progonitelje? - Sreem ih. Mi i dalje tvrdimo da zloin ne zastarijeva, a pravosue e kad - tad morati rei svoje glede zloina poinjenih pod stigmom politikog ubojstva. A to se tie politike tete koje smo imali, osobno smo definitivno oprostili, a konanu ocjenu dat e a povijest. Lane Ustae - to najvie prijei da bi se te stvari mogle procesuirati na sudu? Naime, iz Komisije za istraivanje rtava rata i poraa na pitanje o zastari nekih djela Vinka sindiia, odgovoreno je da ih je pravosue pogreno informiralo o zastari, pa ih stoga nisu uvrstili u optunicu. - Ta Vicina komisija je uope upitna. Ona je iz svog djelovanja izbacila, meu ostalim, i nae lanove koji su marljivo prikupljali dokaze i povijesnu grau, a uvela sistem roakih veza. Ona ne moe konstatirati da neto nije znala, ve je pitanje upotrebe te komisije, kao to je na primjer snimanje prvog filma o Bruni Buiu, pa do skoranjeg nosanja kostiju pokojnog Bruna, kao da su moti cara Lazara! Bio sam na Buievu grogu na groblju u Parizu, to je bio prekrasan humak, a ovaj frustrirajui teatar prenoenja kostiju pitanje je morala onih koji su se time bavili. Tu smo vidjeli balkanski politiki recept u punom svjetlu: Nakon grobnice u Parizu koja je imala estetsku dimenziju, doli smo na Ujevikina rjeenja s kamenom iz abe koja (bez uvrede tovanim Muslimanima) predstavljaju
~ 274 ~

narugivanje pokojnom Bruni. Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika tvrdi da je pod njihovom egidom Bui prenesen, bez pitanja onih koji bi po logici stvari trebali biti pitani, pa Bui ne bi poslije leao u preporodnoj ilirskoj dvorani, ve u katedrali. Dakle, u moj opis Vicine komisije ulazi i prijevara sa Sindiievom odgovornosti za smrt Brune Buia isto kao i maceljski kosturi u podrumu alate. - spomenuli ste film o bruni buiu - to nije u redu s njim? - Smeta nam stigma onih koji se lano predstavljaju ustaama. To je isto podvaljivanje, jer je poglavnik Ante Paveli (koji ih je osnovao) ustaki pokret dokinuo 1956. na svibanjskom zasjedanju u Buenos Airesu. Sadanji novokomponirani ustae u biti su velika podvala koja ima za cilj djelovati u duhu organizacije Podzemna Hrvatska koja je postojala od 1941. do 1945. godine i koja se ponovno javlja (ali pod drugom formom - Organizacija B - nakon Drugog svjetskog rata). Nakon proglaenja neovisnosti Republike Hrvatske, javila se u novim okolnostima kao organizacija JUTA. Ova je organizacija svojevrsna programska sjednica Orjune, a izvorita su joj u Musolinijevom faistikom pokretu - od koga su prepisali temeljna naela i statutarne odredbe. Tajne organizacije - Kako prepoznati djelovanje JUTA-e i to je njezin osnovni cilj? - Naroiti izraz ovakvih tajnih tvorbi jest uin u difamiranju i obeshrabrivanju svim poslovima javnog karaktera i parlamentarnih formi djelovanja. To su obino ljudi ve etablirani u tajnim organizacijama koji obino djeluju iz sjene, a tek u sluajevima krajne nude iskau na pozornicu u ibicarskoj maniri. - Je li moda i objavljivanje ove liste s kodnim imenima navodnih suradnika Udbe djelo takvih ibicara? - Nije navodno, ve je tono djelo takvih ibicara. A to se liste s imenima suradnika Udbe tie, on je prenesen doslovno.

~ 275 ~

Ivo Matanovi

Referendum za i protiv izruenja Tute - Kako komentirate ovo otezanje izruenja Mladena Naletilia Tute Haakom sudu? - Vae pitanje bi bilo smisleno samo u sluaju da je raspisan referendum za ili protiv Tutina odlaska u Haag. Ovako smo i vi i ja samo pasivni dionici i razloga odlaska, te pravnog i moralnog odbijanja tog odlaska. Posao je zavren po nekom drugom i ne moemo ga mi mijenjati.

RAZGOVOR S JUNOAFRIKANCEM BERNARDOM O`SULLIVANOM, BLEIBURKIM SVJEDOKOM I NEHOTINIM IZVRITELJEM (1)

Pie: eljko Kruelj Veernji list

odvEo SAM U SMRT 900 HRvATA!

Punih jedanaest godina traju oajniki pokuaji Bernarda O`Sullivana, umirovljenog odvjetnika iz junoafrikog Cape Towna, da istinu o bleiburkoj tragediji predoi najiroj meunarodnoj javnosti. Kad je kao mladi britanski asnik poetkom svibnja 1945. upuen u Austriju, nije ni mogao pretpostaviti da e nesvjesno sudjelovati o ratnom zloinu koji je trajno obiljeio njegov ivot. - to se, zapravo, dogodilo tog za hrvatske vojnike fatalnoga 24. svibnja 1945.? - Toga jutra dobio sam vojni zemljovid s uputama o privoenju povee grupe Hrvata, koji su se tih dana predali naim postrojbama. Naredba je bila natipkana na pisaem stroju U naredbi je pisalo da hrvatske vojnike treba predati Wallekoj gardi kod gradia Rosenbacha, jugoistono od Villacha U mjesto oznaeno na karti stigao sam oko 10 sati ujutro. Tamo sam zatekao trojicu hrvatskih generala i oko 900 njihovih vojnika. Sva su trojica generala bila jae grae i prosjene visine. Moj odnos s njima bio je srdaan, jer mi nisu ostavljali dojam opasnih ljudi, kakve sam tih ratnih godina susretao Iz Spittala smo zaokrenuli prema istoku. Tek u tom trenutku dvojica generala su me zaueno upitala: Kuda to idemo? Prilino nevino sam im odgovorio da je odredite Rosenbach Generali su se istoga trenutaka jako uznemirili i pokuali objasniti da je Rosenbach na jugoslavenskoj granici i da ih zapravo predajem u partizanske ruke, nakon ega e svi biti streljani!.. Meni je bilo nepojmljivo da bi britanska vojska bez dokazivanja krivnje nekoga poslala u sigurnu smrt. Ne bi li sam sebe uvjerio da je rije o nekoj sluajnoj pogreci, odluio sam potraiti prethodnicu stoera Osme armije, stacioniranog pokraj Spittala Deurni me odveo do ovje~ 276 ~ ~ 277 ~

Ivo Matanovi

ka etrdesetih godina, srednje visine. Imao je, koliko se sjeam, in bojnika. Rekao sam mu koga dovodim i da oni ne ele ii u Rosenbach, tvrdei da e ih strijeljati Titove snage. Na moje iznenaenje, bojnik je istog trenutka postao neprijateljski raspoloen. Povienim je glasom napomenuo da dobro zna koje su moje naredbe, odnosno da Hrvate bezpogovorno moram u Rosenbachu predati Wallekoj gardi Oko 22 sata stigli smo u Rosenbach. Tu je ve ekala Walleka garda Naredili su Hrvatima da stanu u krug koji su osvjetljavali kamioni i da poloe svoje oruje. Hrpetina je bila visoka gotovo dva metra. Titovi partizani bili su udaljeni nekoliko metara izvan osvijetljenog prostora, ali su iz daljine bile vidljive crvene zvijezde na njihovim kapama. Walleka je garda zatim potjerala sve hrvatske vojnike prema njima. Dalje nisam mogao vidjeti to se dogaa, ali sam iz daljine uo mnogo vike i jauka (zavretak u subotnjoj SD).

REAGIRANJE

Ivo Matanovi - Zadar objavljeno u Narodnom listu, 22. studenog 2001. godine

TURSKA oBRANA ZAdRA (2)

U upravo izalom Narodnom Listu od 15. studenog o. g., zagolicao me lanak glavnog urednika gospodina Nevena Pavia, objavljen pod gornjim naslovom. Naime, i osobno sam se pripremao oitovati na, jo uvijek aktualnu, temu o dodjeli visokog talijanskog odlikovanja tzv. zaratinskom gradonaelniku iz doba talijansko - faistike vladavine nad Zadrom, gospodinu Ottaviju Missoniju. Budui se radi o vrlo osjetljivoj politikoj temi na relaciji Hrvatska - Italija, skoro sve tiskovine koje izlaze u Hrvatskoj (osim dakako, Zaratinskog regionala) reagirale su onako kako su, osudivi talijanskog predsjednika gospodina Ciampija za provokativan in naspram Republici Hrvatskoj. Jer, dozvolit ete mi, gospodin se Ciampi samo mjesec dana ranije cmokao sa naim vrlim predsjednikom g. Mesiem, da bi potom, kako ve rekoh, par mjeseci kasnije dodijelio odlikovanja tzv. gradonaelniku g. Ottaviju Missoniju koji sebe jo uvijek naziva gradonaelnikom grada Zadra, oli ti Zare (itajte kako vam drago). Zar ovo nije svojevrsna ironija koja vrijea i poniava sve Hrvate, a poglavito Zadrane. Zli jezici glasno se oglaavaju kako dodjela odlikovanja nije tek tako sluajno nastala, jer je za njega dobiveno crveno svjetlo na Pantovaku i sve to, opet, sa samo jednom pusicom dobivenom od vrlog nam predsjednika Mesia. Nadalje, gospodin Pavi, ini mi se, jedini je koji vidi nesretni problem Esula, koji se u samom Zadru skoro i ne primjeuju, ali se zato itekako primjeuju potalijaneni doljaci sa Istoka koji su preko tursko - albanske, bonjake, jugoslavenske, srpske i hrvatske nacionalnosti doli direktno u talijansko dravljanstvo i tako stvorili problem kojeg ustvari ne bi trebalo biti.

~ 278 ~

~ 279 ~

Ivo Matanovi

Recimo jo i to da fenomen nacionalne pretvorbe Hrvata ili kod Hrvata nije nita novo. Dakle, ovo je svojevrsni osobni hrvatski fenomen koji je nadmaio sve pretvorbe u tranzicijskim dravama. Neki od njih su tu svoju metamorfozu dobro i unovili. Ovakvih homodupleksa samo na zadarskom okruju ima preko 400, a imam pouzdan podatak da takovih u Istri (bez Rijeke) ima preko 3.000, a koliko ih jo ima u cijeloj Hrvatskoj trebat e se ispitati. Vele mi neki da ih je isto tolik broj koliko ima autoktonih Esula, to sve skupa samo olakava talijanskoj desnici da ojaaju tendenciju kako bi, kad im se za to ukae prilika, ponovno juriali na, po njima okupirana talijanska podruja, a to je Istra sa Rijekom te Zadar sa jo nekim otocima. Uz svekoliku pomo hrvatskih janjiara, to im nee biti teko. Na svaku pojavu suradnje talijanske desnice, Esula i drugih sa hrvatskim odmetnicima ili potalijanenim hrvatskim graanima, Hrvati moraju biti posebno osjetljivi i upirati svoje obrambene strelice na pravi cilj, a ne samo na talijansku manjinu koja nam, mora se to priznati, ne pravi nikakve probleme. Nadodajmo jo ovomu da se na Hrvatsku obino juria za vrijeme unutarnjih politikih previranja i turbulencija u samoj zemlji, a to se upravo sada dogaa kada je Hrvatska napadnuta sa svih strana na unutarnjem planu. Recimo to otvoreno, s jedne strane od recikliranih komunista, s druge od odnarodnjenih Hrvata i raznih doljaka sa istoka i onih, pak treih, koji bi za aku Judinih kuda prodali i vlastitu mater. Okrenimo se malo oko sebe pa emo vidjeti da talijanskih i nekih drugih stranih napisa na svojim firmama nemaju u nekom veem broju Talijani, ve, na alost, Hrvati i jo neki drugi kojima Hrvatska nikada i nije bila u srcu. S ovim osvrtom, naravno, ne umanjujem gnjev svekolike hrvatske javnosti na dodjelu visokog odlija tzv. zaratinskom gradonaelniku g. Missoniju, ve naprotiv, otro osuujem. Takoer poruujem svim Zadranima da se ne plae talijanskih Esula, ve hrvatskih Talibana koji su se infiltrirali i meu same Hrvate.
P. S. Koristim priliku da u ovaj tekst ukrcam i neto to tematski moda ne spada. Va podatak, g. Paviu, da se Zadarski Regional tiska u neto vie od 1.000 primjeraka nije toan. Zadnji im je broj prodan tek u neto vie od 700 primjeraka. A to se tie vaih 8.000, malo ste pretjerali jer i taj podatak znam, ali je ipak daleko vei nego to ste imali prije dolaska novinara Marijania. S Marijaniem ste postigli pun pogodak, pa ako jo kojim sluajem sa stranica Narodnog Lista maknete ve odavno istroenog komentatora, onda e te imati jo vei tira, to e, uvjeren sam, sve itatelje posebno obradovati i tek tada e list s pravom nositi naslov ZA INTERESE HRVATSKOG NARODA. ~ 280 ~

Rije je o neslanoj ali s bolesnim ovjekom i uglednim Zadraninom

U broju od 4. listopada ove godine, objavili ste na posljednjoj stranici, kao poalicu - kako je naem lanu Davoru Arasu ugraen srani zalistak, prvo od obine svinje pa zatim od divlje, te tako e tek sad s njim izii na kraj i da vam je taj podatak rekao njegov zatvorski supatnik. Smatramo da je ovo vrlo neslana ala i molimo Vam da nam kaete od koga ste to uli, jer radi se o jo uvijek bolesnom ovjeku - i nadasve uglednom Zadraninu. U protivnom, ako ste sve to izmislili kao poalicu da je javno ispriate. Zadar, 10. 10. 1999. g. Tajnik HDPZ - K Ante ari Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika - rtava komunizma

~ 281 ~

Nedjeljni vjesnik, 1. studenog 1999.

SAvJESNo o RTvAMA

Ivo Matanovi Zadarski list, 31. srpnja 2001.

SIMBIoZA IZMEU PURGERA I FREZA

Ovih dana gledali smo preko Hrvatske televizije saborsku raspravu o izvjeu saborske Komisije o rtvama iz Drugog svjetskog rata. Radilo se, naime, o broju poginulih i prognanih svih rtava na obje strane zaraenih - partizana i oruanih snaga NDH. Iz onog to smo uli iz izvjea gospodina zastupnika Svibena razabrali smo da je posao oko ovog vrlo osjetljivog pitanja, iako nedovren, obavljen savjesno i vrlo dobro, pa ga mi iz Hrvatskog drutva politikih zatvorenika - rtava komunizma - podrunica u Zadru svesrdno podravamo. A u isto vrijeme osuujemo neprimjerene i uvredljive istupe pojedinih zastupnika iz IDS-a i SDP-a. Poglavito se mi bivi uznici i rtve komunizma ne moemo pomiriti sa injenicom da se i nakon deset godina, od propasti krvave komunistike vladavine javljaju oni koji bi opet htjeli povratiti sve na staro, kako je bilo prije devedesetih godina. Mi smo ti koji smo prvi pozdravili svekoliku hrvatsku pomirdbu, u prvom redu radi nae djece i unuka, a poglavito narataja koji e tek doi. Dakako, to ne znai da smo mi protiv novog popisa svih rtava Drugog svjetskog rata, naprotiv mi smo bili ti koji smo predloili da se jednom za uvijek izae sa istinom, ma koliko ona bila bolna za neke. Znamo i to da su ovo predizborna vremena pa si zastupnici doputaju malo vie slobode da govore kako komu odgovara, ali neka ne zaborave da i mi koji ih sluamo - znamo razluiti ito od kukolja. U ime zadarske podrunice Hrvatskog drutva politikih zatvorenika rtava komunizma: Ivo Matanovi - Zadar
~ 282 ~

Nakon to je nedavno stari - novi upan ime Prtenjaa uspio nadigrati komuniste Zadarske upanije to je u srijedu (18. 07. 2001), skoro na isti nain, uspjelo takoer i starom - novom gradonaelniku Boidaru Kalmeti. Ovom potonjem bilo je neto teejer je pred sobom imao puno opasnijeg protivnika - karizmatinog starog okorjelog recikliranog komunistu druga - gospodina Stanislava Antia. Ako se jo uzme u obzir da je gospodin Anti Zadranima vie poznat i kao dobroinitelj, jer je prije rata akom i kapom Zadranima dijelio (sportskim, humanitarnim i drugim organizacijama) novac, kojeg je, to ovdje posebno istiemo, preko klirinkog obrauna s tadanjim komunistikim divom SSSR-om dobivao, to mu se svakako u tadanjim izvoznim prilikama ne smije uzeti za grijeh, jer je i ondanja Srbija, u daleko veem obimu to isto uinila i to, opet, sve na tetu zajednike bilanse4 tadanje Jugoslavije. Upravo zbog ovih razloga naem Antiu svaka pohvala. Sve ovo elim ispriati mlaim Zadranima koji su tek dorasli da o starim - novim komunistima doznaju pravu istinu, a koju e u nekim drugim izborima, nadam se, znati iskoristiti. Ima jo jedna zanimljivost koja je hrvatske Zadrane kroz minulih deset godina, poprilino optereivala, a to je hrvatsko jedinstvo. Naime, odmah nakon pobjede nad komunistima 1990. godine poraeni komunisti i hrvatski unitaristi prestrojili su se i nastavili djelovati u ilegali te kao petokolonai propale im drave nastavili razarati hrvatsko bie. O em se zapravo radi? Prvo, HDZ se podijelio na dvije frakcije, ili bolje rei skupine. Jednu su inili tzv. zadarski purgeri, a drugu svi ostali, u Zadar doseljeni iz rurarnih sredina, pa smo tako za pojedince dobili pejo-

~ 283 ~

Ivo Matanovi

rativne nazive, kao to je freza (naziv za seljaka), bodulsko - gradski mentalitet ili purger, (to sam naziv sam za sebe govori). Ove podjele, kako ve rekoh, ile su tako daleko da se prilikom izbora tono znalo tko komu pripada. Bodulo - purgeri svrstavali su se, uglavnome, na lijevo, dakle uz preruene komuniste i liberale, a freze na desno, uz hrvatsko orijentirane hadezeovce i pravae. I dozvolite mi sad malo ale. Pirova HDZ-ova tijesna pobjeda, od jednog vjenika u oba sluaja, je tako mala da e Zadranima i dalje ivot biti zanimljiviji, rekao bi i aljiviji, jer e se do nekih slijedeih izbora nasluati raznih prepucavanja i podvala - tko e komu viepa ako nam jo Bog podari berietne urode u turizmu, uz obilje igara i kruha, kojega nam ni do sada nije nedostajalo, Zadrani e uivati u raju zemaljskomu. Ipak pobjednicima upuujem moje iskrene estitke uz obeanje da sam, kao i do sada uvijek uz njih.

Ivo Matanovi Slobodna Dalmacija, 4. rujna 2000.

SIMBIoZA USTAA I ETNIKA U UdBINI ILITI - SLovo U KAo STRAILo ZA SRBE

Neko davno (1890.) Udbina kao mjesto, slovilo je kao jedno od najuzornijih sela u Krbavskoj dolini, koje je sa okolicom na potezu od Korenice, Bunia, Podlapae pa okolo do Visua brojilo preko 50 tisua stanovnika - uglavnom Hrvata, a danas ih u tom kraju, skupa sa Srbima, ima jedva deset tisua, to dovoljno govori o politikim neprilikama i suivotu dvaju, do krvi zavaenih naroda. To je zbilja od koje se ne smije bjeati, naalost. Sama Udbina kao mjesto, prije Drugog svjetskog rata, imala je oko 2000 stanovnika, a od toga 1800 Hrvata. Odmah na poetku rata 1941. godine Srbi su se, kao i 1991. godine pobunili i digli ustanak protiv domicilnih Hrvata. Dakle, Srbi doljaci, koji su se doselili u ovaj kraj izmeu 1750. i 1800 godine navalili su na Hrvate i istjerali ih, sve do jednog - iz Udbine i Borievca kraj Donjeg Lapca, kako bi te krajeve, odmah poslije rata, naselili Srbima. Poglavito Udbinu, a Borievac su pretvorili u tkz. Dravno dobro. Sve do Oluje 1995. godine u ovim porobljenim krajevima ivjeli su samo srbi, kada ih je slavna Oluja popraila i natjerala u bijeg u pravcu starog im kraja - veliku Srbiju. Kako se u isto vrijeme dogaao egzodus Hrvata iz Bosne, kao odmazda za protjerane Srbe iz Hrvatske, nastala je sveopa seoba dvaju naroda, svaki prema svojoj matici. Ljudi su smjetavani tamo gdje je bilo mjesta, pa je tako i Udbina dobila nove stanovnike - Hrvate iz Bosne koji su do 3. sijenja 2000. godine u novim domovima ivjeli, ili bolje rei, ivotarili kako - tako, a poslije promjene vlasti, kada na vlast dolaze komunisti, za Hrvate opet dolaze crni dani, jer ih srbi, povratnici, istjeruju iz njihovih privremenih domova, a aktualna vlast ne ini nita da im se pomogne i osigura adekvatan smjetaj Dravni tisak - Slobodna Dalmacija, Vjesnik i neke druge novine pokuavaju ovu injenicu relativizirati i svesti samo na pojedinane sluajeve. Ne znam zato?

~ 284 ~

~ 285 ~

Ivo Matanovi

Na licu mjesta uvjerio sam se u suprotno. Jednom rijeju, u Udbini je grozno, a nije puno bolja situacija ni u Donjem Lapcu, o kojoj ovom prigodom samo toliko. Nekom drugom zgodom moda neto vie. U Udbini nisam vidio nikakvo famozno slovo U koje uzbuuje duhove i strai Srbe, ali sam zato vidio nekoliko Srba sa ajkaom, tradicionalnom kapom Srba iz ue Srbije i dakako nasluao se srpskih etnikih pjesama koje su davale poseban timung prolaznicima. Ostale prie do kojih sam doao, odnosile su se na novonastalu situaciju. Kako sam i oekivao, Srbi srbuju, a Hrvati strahuju, ustraeni strepe kako e no prespavati Veli mi jedan Banjaluanin, kad idem spavati prekriim se nekoliko puta i pomolim Bogu da iv osvanem, a kad se probudim, sav veseo, opet se prekriim i zahvalim Bogu to me ivog sauvao minule noi. velim mu, pa nije valjda dotle dolo? Pa, zaboga, krianje je kod nas katolika normalna stvar, pravim se naivan. Ne, ne, gospodine! Ovdje je to drugaije kod nas u Banja Luci, pa dodaje, kad bi ti stalno sluao kako iz naeg latininog pisma treba izbaciti slovo U onda bi ti neke stvari bile jasnije. Pisac ovih redaka i sam je bio izbjeglica u onom ratu, pa zato zakljuuje. Da se odmah, sada, sve udruge i politike stranke s hrvatskim predznakom ujedine te zajedniki idu u Sabor i zahtijevaju da se ovo pitanje suivota Hrvata i Srba postavi na dnevni red, ve na slijedeem sazivu, jer u protivnome, dogodit e se ono najgore, a to nam nije u interesu - posebno ne nama Hrvatima. Jedan mi je Srbin (ak i on) rekao, da put do pakla nije dalek, a u ovoj situaciji ne treba ga ni poploavati. Dovoljno je, nastavlja moj sugovornik, da kad izgladnjeli ugledaju komad kruha, pa makar i u paklu, odmah za njim krenu, a kamoli ne bi krenuli za jednim Milanom ukiem i Stankom Momiloviem koji ne kriju svoje zadovoljstvo sa sadanjim stanjem u Udbini. to gore, to je bolje za njih, jer na taj nain udvaraju meunarodnim imbenicima i pojedincima koji ih svakodnevno obilaze i prikupljaju podatke o ustaama, kako bi opet optuili Hrvatsku o njihovoj genocidnosti prema Srbima. Moram, zaista, priznati da meni, hladnom kao pricer, nije bilo ugodno sluati sve ispovijesti, sa obje strane, pa sam ih, nemajui im to rei, na odlasku utjeio sa poalicom: Pa, dobro, ako se Srbi toliko plae slova U, neka ga oni u komuniciranju sa Hrvatima izbace i neupotrebljavaju, a vi im, zauzvrat, iz svog govora izbacite slovo , pa ste onda fifti - fifti.
~ 286 ~

SPORAZUM O NORMALIZACIJI ODNOSA REPUBLIKE HRVATSKE I SR JUGOSLAVIJE

Pie: Ivo Matanovi Narodni list, 13. rujna 1996.

NAGRAdA ZA ZLoIN

Zar nismo sve do juer govorili da su Srbija i Crna Gora neke potpuno druge drave, pa makar se one zvale i Jugoslavija, a nikako Jugoslavija u kontinuitetu. Njihova je stvar kako e se zvati, ali po svim meunarodnim regulama zdruena Srbija i Crna Gora vie nemaju pravo na sve prerogative to proizlaze iz meunarodnog pravnog subjektiviteta koji je imala stara i prastara Jugoslavija Datum 23. kolovoza godine Gospodnje 1996. ui e u povijest, naalost, kao datum jo jednog spoticanja hrvatskih pregovaraa. Sve to smo na bojinici krvlju stekli - veliki su izgledi za to da izgubimo za pregovarakim stolom. Izgleda da smo potpuno zaboravili na 1102. g. (Pakta conventa) pa na, da ne nabrajamo sve, 1918. i 1941. - 1945. godinu. U prolosti su nam, moda, bili krivi loi, nepismeni i neuki pregovarai pa se time utjeimo. Ali? Koga sada okriviti? Akademika dr. Franju Tumana, koji je uz to jo i povjesnik s visokim dodatnim vojnim obrazovanjem, ili moda, akademika Vlatka Pavletia kao najodgovornijima u dravnom poglavarstvu. Potom sve one nie koji su, takoer, s visokom akademskom naobrazbom? Sramotan Sporazum Ne gospodo! Ovoga puta nemamo opravdanja bilo koga pojedinano okrivljavati jer su sve relevantne - unutarnje i vanjske pretpostavke ispunjene. Na bojinici
~ 287 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

smo dokazali tko smo i to smo. Cijeli svijet (osim nekolicine) nam je pomogao i jo uvijek pomae. A mi, eto, sami sebi ne moemo pomoi. to primjerice znai lanak 5. Sporazuma u kojemu se izmeu ostaloga kae: Republika Hrvatska konstatira postojanje dravnog kontinuiteta Savezne Republike Jugoslavije. Pa, zaboga, zar nismo sve do juer govorili da su Srbija i Crna Gora neke potpuno druge drave, pa makar se one zvale i Jugoslavija, a nikako Jugoslavija u kontinuitetu. Njihova je stvar kako e se zvati, ali po svim meunarodnim regulama zdruena Srbija i Crna Gora vie nemaju pravo na sve prerogative to proizlaze iz meunarodnog pravnog subjektiviteta, koje je, recimo, imala stara i prastara Jugoslavija. One su sada, potpuno nove ili nova drava, pa bi prema tome, ako ele ui u sve meunarodne institucije ili udruge, morale proi isti put koje su prole sve do sada novoosnovane drave iz raspada komunistikog istonog carstva. Ovako kako je netom sklopljeni Sporazum sroen, hrvatska im je skratila put do meunarodnog priznanja. Ili bole kazano, donijela im je na tanjuru u sred Beograda to priznanje i sve druge, koje e uslijediti, meunarodne atribucije. Da simbolika bude potpunija i ovoga puta kao i 1918. godine odoe nai velikai u Beograd kao guske u magli i darovae im oprost, to im inae nitko na svijetu, s obzirom na poinjene zloine, ne bi darovao. I lanak 7. osobito trei pasus za sve Hrvate i nehrvate u Hrvatskoj je neoprostivo sramotan pa ga zato i ovoga puta jo jednom ponovimo: Ugovorne stranke proglasit e opi oprost za sva djela poinjena u svezi s oruanim sukobima, osim za najtee povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zloina. Izjednaili se s agresorom Prije svega, Hrvatska u ovom sluaju nije niti jednog centimetra etvornog uzela srpske ili crnogorske zemlje niti je ratovala na njihovim teritorijima. Naprotiv, bila od njih brutalno napadnuta i u jednoj etvrtini okupirana punih pet godina. Uz to jo u jednoj etvrtini potpuno razorena gdje je poginulo i nestalo preko 20 tisua ljudi i preko 50 tisua teko ranjeno.
~ 288 ~

Uz sve ovo recimo jo - Hrvatska se samo branila i konano obranila pa nikako nije strana u sukobu. Samim time nije ni mogla poiniti nikakve zloine na srpskom i crnogorskom podruju. Zloine su, dakle, uz pobunjene Srbe iz Hrvatske, inili Srbi iz Srbije i Crnogorci iz Crne Gore. To je barem jasno cijelom svijetu, samo naim pregovaraima nije. Ovim smo se inom izjednaili sa agresorom i debelo osramotili u svijetu. Oprost u pravilu uvijek daje pobjednik, a to je u ovom sluaju Republika Hrvatska. Obrnuto ne moe biti. Oprost je human i milosrdan i dajemo ga svim onim zavedenim, jer emo time dokazati cijelome svijetu da su Hrvati uljudben i civiliziran narod. Primiti oprost Hrvati u ovom sluaju nemaju od koga, naprosto zato jer su nevini. I lanak 9. je katastrofalan a direktno e udariti po depu sve hrvatske djelatnike i umirovljenike, jer on precizira i isplatu mirovina, ako znamo da tu nema reciprociteta i da je omjer 10:1 u korist Srbije i Crne Gore. Preciznije reeno: Hrvatska bi morala Srbiji i Crnoj Gori isplaivati 10 mirovina za jednu to bi eventualno Hrvatskoj isplaivala Jugoslavija. Samo tranzit i nita vie Govori se, nadalje, i u lanku 13. da e ugovorne stranke bez odgode sklopiti Sporazum o kulturnoj suradnji. Nije, dodue, precizirano o kakvoj se suradnji radi ali nije teko dokuiti to nam Srbi mogu ponuditi. Bit e to svakako Lepa Brena, braa Baji, razni Dragani, pa Riblja orba, itd., itd.,koji e ponovno uveseljavat one Hrvate iz ex bratsva i jedinstva i naravno pokojega preostalog srpia. Daleko bi me dovelo da se kritiki ovom prigodom osvrem i na ostale lanke Sporazuma jer sam uvjeren da e to mnogo bolje i strunije uraditi drugi, poglavito ono ogoreni Hrvati koji su u ovom oslobodilakom ratu izgubili svoje najmilije. Zato zakljuimo: predstoji nam ponovna okupacija Hrvatske od strane Srba i Crnogoraca ali i onih drugih istonjaka - Albanaca s Kosova i Albanije, Makedonaca te napokon Roma koji se ve pojavljuju i uljepavaju nam plae - prosjaenjem i vercanjem.

~ 289 ~

Ivo Matanovi

Istina, iz poetka bit e to tiha okupacija s neto manje intenziteta. to vrijeme bude vie odmicalo i intenzitet e se poveavati pa emo za desetak - petnaestak godina imati opet neku vrstu Jugoslavije. Ima vie razloga za zabrinutost. U prvom redu to u Hrvatskoj bude vea razvijenost (neosporno je ona to i sada) to e i ekspanzija junjaka prema Hrvatskoj biti vea. Ponadajmo se da e svih 100 tisua bivih politikih zatvorenika i jo dva puta toliko bojovnika osloboditelja dii svoj glas protiv ovog sramnog i poniavajueg ina te preko hrvatskog Sabora, najvieg dravnog tijela, onemoguiti ratifikaciju istog. Jer, ovim Sporazumom dobitnik je samo Srbija, a Hrvatska osim to je poniena postat e i veliki gubitnik u ekonomskom smislu. Teko je i zamisliti to e se sve dogoditi kad srpska poljoprivredna roba preplavi hrvatske trnice i niskim cijenama ugrozi nae i onako siromane seljake. Zato ovaj Sporazum i nije trebao biti sklopljen sve dotle dok se Hrvatska gospodarski ne obnovi. Sporazum se mogao sklopiti samo u onom dijelu gdje su reciprociteti isti, a to je, uglavnom tranzit i nita vie od toga.

Ivo Matanovi Predsjednik Udruge politikih uznika Ivo Maina

STRAH KoMUNISTA od NACIoNALNIH oBILJEJA

Najava vladajuih komunista da e reformom u pravosuu i sudstvu, odnosno novim zakonskim propisima zabraniti javno isticanje znakovlja poraenih ideologija, a to bi se na prvi pogled moglo uzeti za normalno, jer bi tim Zakonom bile obuhvaene sve poraene ideologije - komunizma, faizma i nacionalsocijalizma. Meutim, nije tako. Za vladajue komuniste poraena je samo jedna ideologija - faizma i nacionalsocijalizma, a komunizam, oni ga i dalje batine kao Kult (Cultus), a Bogovi su im uvijek isti. Marx, Engels, Lenjin, Staljin, Tito i njima slini. U najavi pravosudne reforme oni su vrlo lukavo uporabili sintagmu poraene ideologije, kako bi opet zavarali svekoliki Hrvatski narod, s ovako sroenom reenicom u genitivu, a koja bi se trebala odnositi na sve ideologije, to podrazumijeva i komunizam, jer i on je 1990. godine poraen na ovim prostorima, a i ire na istok sve do Kine. Mi iz Udruge bivih politikih uznika otro se suprotstavljamo najavljenom Zakonu, jer za nas to znai ponovno kanjavanje verbalnog politikog delikta kojeg je Hrvatski sabor jo 1991. godine ukinuo. S druge, pak, strane - ako se u Hrvatskom saboru nadglasavanjem izglasuje Zakon s kojim bi se kanjavali graani samo zato, jer su u afektu ili nekoj zezanciji, kako se to u narodu kae, izrekli neku rije to asocira na vrijeanje nekog visokog komunistikog dunosnika ili, ne daj Boe, predsjednika drave - u naem sluaju predsjednika Mesia, kojeg ve sada Romi svojataju kao svog sunarodnjaka, onda bi takav poinitelj mogao biti kanjen i do tri godine zatvora. Ovakav Zakon imali smo sve do 1991. godine, do formalnog pada jugokomunizma, u kojem je, pored ostalih lanaka, KZ, najvie strio lanak 174.

~ 290 ~

~ 291 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Danas, kad iitavamo presude bivih komunista utvrujemo da je preko 50% svih politikih uznika kanjeno samo po gore spomenutom lanku, pa zakljuujemo, koga su se bive vlasti najvie plaile. Tadanja komunistika vlast uinkovito se branila od nezadovoljnika upravo sa ovim lankom, koji je bio tako sroen, da su po njemu mogli kazniti bilo koga. Istina, oni u prijedlogu zakona govore samo o znakovlju, a tek usputno i o, za njih neukusnim parolama i izrugivanju, a to se najvie odnosi na Mesiev sluaj iz Splita kada su ga iz mase nazivali Ciganinom. Bez obzira hoe li komunisti uspjeti proturiti najavljeni Zakon, on je u narodu ve sada osuen na propast, a kao bumerang, moe im se i o glavu razbiti. Pragmatski reeno to bi izgledalo ovako: Prije izbora izgrednik bude procesuiran, zatim na samim izborima, autori ovoga zakona izgube Izbore. Kada sa njihovim padom pada i Zakon, a s padom zakona i okrivljenik se oslobaa daljnjeg progona te slijedom daljnjih pravnih ekvilibristika, okrivljenik e biti slavljen kao politiki prognanik bive vlasti i jo k tome nagraen - s pravom dakako. Ako pak, za drugi primjer uzmemo u obzir sve veu nezaposlenost, tada e biti i onih koji e namjerno praviti verbalne delikte, jer e im to biti unosno. Dapae, daleko unosnije nego da budu nezaposleni i posluni deki, kojima se, ako ute, nee nita dogoditi, osim, naravno samo jedna sitnica i dalje e biti nezaposleni. Ima i drugih vrlo interesantnih razmiljanja pa u neka i za ovaj tekst spomenuti. Veli mi jedan otputeni policajac, da e se zduno zalagati za kanjavanje verbalnog delikta, jer e tada, za njih policajce jedino biti puno i sigurno zaposlenje. Na ovu temu i na slian nain, kao i otputeni policajac, odgovorili su mi jo puno njih, pa u stoga zakljuiti, da emo se i mi iz Udruge politikih uznika, zalagati da se ponovo ozakoni, progoni i kanjava verbalni politiki delikti, jer emo samo na taj nain rijeiti nezaposlenosti nekih kategorija nezaposlenih, a svi osueni e, slijedom pravnih regula, takoer biti zaposleni i, kako ve rekoh, materijalno obeteeni.
~ 292 ~

I za kraj, recimo jo, da se nitko ne treba bojati ponovnog ozakonjena i kanjavanja politikih delikata, jer kad neki reim posee za represijama, to je samo znak da je i sam u krizi i da je nad provalijom, odnosno u hipokrizija. Upravo, ba zato treba im pomoi da se sami strmoglave. I, jo samo neto! Vodite rauna, dragi itatelji, i o onim drugim desno - lijevim i udrobljenim hadezeovcima, koji bi, ako im se posrei pa osvoje vlast, mogli otvoriti sve zatvore i raspustiti lopove, koji bi mogli Ivo Maina, brat Krunoslava Maine, pokrasti sve ono to nisu mogli ubijen u zatvoru Stara Gradika 1961. g. do sada. Takovih primjera ve smo imali ranije, neposredno pred same izbore davani su oprosti lopovima od kojih su tada kupovani glasovi. Drastian takav sluaj imali smo u Dubrovniku gdje je pljaka banke puten na slobodu, a ukradeni novac iz te iste banke vratili ste, preko poreza, vi dragi itatelji. Dodue, i kod crvenih imamo jo drastiniji primjer iz Rijeke banke gdje je zdimljeno preko sto milijuna dolara, krivac jo nije jo poznat, pa je drava morala i ovu banku sanirati i poslije toga preprodati nekome drugom kupcu i to, opet, sve na teret hrvatskih poreznih obveznika. Pa si sad razmiljajte kome ete na slijedeim izborima dati svoj glas. Da li ovima koji vas kradu, ili ete se konano odluiti da svoj glas date onima koji e lopove drati on kraj brave, a vama i vaoj djeci osigurati miran i dostojanstven ivot graanina uljudbene Europe, koji e ivjeti od svog rada i biti gospodar svoje sudbine.

~ 293 ~

Svjedok naeg vremena

STUPAC KRUNOSLAVA MAINE

Narodni list, 13. rujna 1996.

RoBIJA SAvJESTI U NEW YoRKU

Proteklog je vikenda u ovdanjoj hrvatskoj zajednici boravio saborski zastupnik i elnik Hrvatske kranske demokratske unije, dr. Marko Veselica. Njegovi stranaki i osobni prijatelji, napose agilna Hrvatica iz zadarskog kraja, Marija Mievi roena Strui iz Koina, zamolie me da u njihovo ali i u ima cijele hrvatske zajednice u New Yorku, uglednog gosta pozdravim i ujedno budem moderator u njegovu predavanju, odnosno na javnoj tribini u Hrvatskom centru na Manhattanu. Kao to sam od 1990. godine naovamo, izrekao mnogo srdanih dobrodolica vodeim osobama gotovo svih domovinskih politikih stranaka, ukljuujui i samog Predsjednika HDZ-a (Republike Hrvatske) pozivu sam se istog srca i rado odazvao. Kao voditelj spomenute javne tribine, predstavio sam predavaa svim onim poznatim superlativima koji se uz ime Marka Veselice s punim pravom upotrebljavaju - hrvatski Mandela, hrvatski fenix, sinjski vitez, robija savjesti - a ja na tu listu nadodao jo i poten ovjek jer mi se inilo da od svih mirisavih tamjana to se Marku kade, njemu najbolje odgovara upravo takva titula koja, naalost, postaje sve rjea u svakodnevnoj politikoj areni. Nakon jednosatnog (i vie) u kojemu je na bijeli Mandela prokrstario Hrvatskom od Istre do Prevlake i sluateljstvu predstavio svoja vienja nedavno sklopljenog hrvatsko - srpskog Sporazuma u Beogradu, i bratskog rukovanja naeg Franje i njihovog Slobodana u Ateni, razvila se vrlo bogata rasprava s mnotvom pitanja nazonih sluatelja, pa da ih je bilo pustiti da im Marko podrobnije opie pljaku Hrvatske mi bi u dvorani Hrvatskog centra bili ostali do rujne zore. Zato sam, kao voditelj tribine, ljudima kazao da je vrime ugasiti svie i pojti doma. Bilo je, naime, ve blizu pono, a mi smo u Centru jo od sedam uri, plus toga, vi u Zadru morate znati, da kada mi u New Yorku kaemo ajmo doma onda to ni isto zo iz Poljane pojti u Preko, nego se tuka voziti autom uru a nekima ak i dvi za doma dojti. To je, eto, jedini razlog zato sam, nakon etiri sata pitanja i odgovora zakljuio tribinu i jo jednom(ovoga puta rijeima anonimnog Hrvata iz Los Angelesa) na pikniku Hercegovakog drutva 1. rujna 1996. pozdravio gosta:
~ 294 ~

Spomenik Ivi Maini u Preku. Na slici pjesnik Joja Ricov, Ivo Matanovi, predsjednik udruge Ivo Maina i Ankica Krpina

Predstavit u vam junaka, vjenog oporbenjaka, Veselicu Marka/netko ga voli, netko se na njega pomalo i ljuti/al` istinu o njemu valjalo bi uti/nema groma to ga nije bio, nema rvnja to ga nije mlio/ali Marko je uvijek ko hrast stao/i ostao uzorit i prkosit i ponosit, prema onoj latinskoj frangar non flectar (moe me slomiti, al` ti se neu pokloniti) u Markovoj krvi ne miruju crvi/u njegovoj ruci vjeno tinja baklja hrvatske borbe i oporbe/ neko protiv komunista, danas protiv oportunista i karijerista/to su rodoljubnim bojama prebojili lice, pa sjeli na svoje stare stolice/Markovo je geslo: Srbiju na koljena za sva vremena, pa tek onda ivila Hrvatska! Kao to sam ranije naveo, navedeni stihovi sroeni su od meni nepoznatog pukog pjesnika, ali ipak znam toliko da je rije o jednom sveeniku(fratru) i da su ti stihovi bili proitani na nedavno odranom pikniku Hercegovakog drutva u Kaliforniji. Istiem taj podatak samo zato, jer se posvuda poela iriti, meni, a i mnogima hrvatskim rodoljubima tako ogavna psovka da su svi Hercegovci Karaia sinovi(!), da im je jedino stalo do ne znam sve ega, samo ne do hrvatstva o kojemu punim ustima blebetaju i to zato jer ih slubeni Zagreb grli i ljubi, itd.
~ 295 ~

Ivo Matanovi

Govorei o Marku Veselici u naoj njujorkoj hrvatskoj sredini, valja rei da je pored informativnog i zanimljivog predavanja u ovdanjem hrvatskom centru, on takoer nastupio i pred mikrofonom hrvatskog radija Jadran u New Yorku (na njegovim emisijama redoviti izvjestitelj iz Zadra je novina Boidar Klari). Voditelj Radio Jadrana ime imunovi, omoguio je hrvatskom sluateljstvu itav jedan sat razgovarati s lanom hrvatskog Sabora Markom Veselicom. Sluao sam, ali i snimio na vrpcu cijeli jednosatni program s pitanjima ne samo Hrvata, nego i srpskih sluatelja, koji i dalje ive u totalnoj magli, iskreno pitajui ustau Veselicu zato je Hrvatska izvrila agresiju nad Srbijom!!! to bi otprilike, bilo isto kao da zavapi umri Boe da ti vidim sprovod! S obzirom da je spomenuti radio program pruio zaista zanimljiva pitanja i jo zanimljivije odgovore jednog od elitnih ljudi Hrvatske, nastojat u u mojim nadolazeim stupcima iz svega toga izvui najbitnije. Ako ba hoete, i najlue gluparije Mladievih, Arkanovih i Miloevievih sunarodnjaka. Moda to uinim ve sljedeeg tjedna, ukoliko prvenstvo ne pripadne demonstracijama u New Yorku i Zagrebu: prosvjedima HVIDRE na Markovom trgu i demonstracijama Amerikanaca pred Hrvatskim konzulatom u New Yorku.

STvARANJE PRvE JUGoSLAvIJE

Sama ideja i koncepcija jugoslavenske zajednice nastala je u Hrvatskoj. U njenom stvaranju upravo su hrvatski politiari, crkveni i svjetovni, i hrvatska inteligencija, duhovna i svjetovna, imali odlunu ulogu. Od Jurja Kriania (1618 - 1683), sveenika i pisca, prvog naeg panslavena i najranijeg ideologa junoslavenskog jedinstva, pa preko Ilira Ljudevita Gaja do biskupa Strossmayera, Rakog, Kvaternika, Supila, Trumbia, Metrovia i dr. nema, nijedne nae generacije koja nije bila zadojena idejom jugoslavenske zajednice i koja nije gledala u Rusiju kao zvijezdu Istonu. Slavenofili su pisali o Rusiji kao o slavenskoj materi kojoj su posebno slavenski narodi duni ono to im je kroz povijest uinila. Vjerovali su da poslije vjekova Helena, Latina, Germana i Romana najzad dolazi zlatni vijek Slavena. Ilirizam, temeljen na ideji jezinog i etnikog jedinstva junih Slavena, udara prve temelje zajednici junih Slavena i oblikovanju jedne junoslavenske nacije. itava Matoeva generacija bila je uvjerena dana Balkanu ivi jedan narod kojeg su Crkva i tuinci podijelili. Smatrali su da je zajednika drava izraz povijesne potrebe. Sam Mato, meutim, bio je nacionalno hrvatski orijentiran. Hrvatska inteligencija, prvenstveno Jugoslavenski odbor u Londonu, zalagala se da se od junoslavenskih zemalja, koje su bile u Austro-Ugarskoj monarhiji, te Srbije i Crne Gore stvori zajednika drava pod dinastijom Karaorevia. Mislili su da su Hrvatska i hrvatski narod previe slabi da bi se mogli odluno oprijeti germanskom, maarskom i talijanskom pritisku, kao i da e nam izlazak iz Austro-Ugarske i povezivanje sa Srbijom i Crnom Gorom stvoriti bolje i povoljne uvjete za politiki, kulturni, gospodarski i svaki drugi oblik ivota i da e konano voenje hrvatskih poslova biti u hrvatskim rukama.

~ 296 ~

~ 297 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Crkveni su, pak, oci bili zadojeni idealizmom da e u zajednikoj dravi vladati pamet i potenje, estiti i sposobni ljudi. Uvjeravali su da se Hrvati nemaju to bojati od Srba, jer su kulturno napredniji i ekonomski razvijeniji od njih, imaju naobraeniju i brojniju inteligenciju, pa e oni, Hrvati, voditi novu dravu. Ili su toliko daleko da e s vremenom doi do jedinstva srpske pravoslavne Crkve s katolikom Crkvom, to e imati uinka i druge pravoslavne slavenske narode, tako e zajednika drava postati uzor i most ujedinjenja cijelog kranstva - s prevagom katolitva, mogunost povratka pravoslavnih u katoliko jedinstvo Takvom stajalitu hrvatske inteligencije doprinijela je politika i Austrije i Maarske, koja nije ila za tim da Hrvatska bude jaka i razvijena. tovie, beki dvor je prijeio gospodarski razvoj Hrvatske, a maarska vlada kratila je Hrvatskoj nacionalni suverenitet. Austrija nije doputala ujedinjenje hrvatskih zemalja, namjerno ih je drala razdijeljene duhovno i teritorijalno, i tako je do danas ostavila trag u razliitosti naih provincijskih mentaliteta. Zato sad na povrinu izbija kulturna raznolikost meu Hrvatima, koja je plod povijesne podinjenosti drugim narodima. Kad je Austrija pri kraju 17. stoljea znatan dio hrvatskih zemalja oslobodila od Turaka, nije ih ponovno ujedinila s Hrvatskom, nego ih je stavila izravno pod svoju upravu, Vojnu Krajinu. Jednako je tako postupila s Dalmacijom i Istrom nakon Napoleonova poraza 1813. godine, zadravi ih pod svojom vlau sve do svoje propasti (1918. g.). To je bio razlog da je osjeaj hrvatske nacionalne jedinstvenosti slabio u korist partikularizma (regionalizma). Osobito je bila nasilna maarska politika prema Hrvatskoj. Maarski nacionalizam pod vodstvom istaknutog njihovog dravnika Kouta iao je za ti da stvori jednu maarsku centralnu dravu, veliku maarsku dravu od Karpata do Jadrana. Maari su htjeli uvesti samo i jedino maarski jezik, kao slubeni i nastavni jezik, u zemljama tzv. krune sv. Stjepana (Stjepan I. Arpadovi je prvi kralj Maarske (Ugarske) i osniva dinastije Arpadovia), kako se slubeno nazivao dravno - pravni okvir Ugarske, ukljuujui Hrvatsku i Slavoniju, te tako stvoriti od vienacionalne Ugarske iskljuivu nacionalnu dravu u kojoj e postojati samo jedan politiki narod - maarski narod.

Mora se, naalost, priznati da su Maari za svoju politiku maarizacije Hrvatske nali saveznike meu samim Hrvatima. Gotovo sve plemstvo, napose visoko plemstvo, prionulo je uz Maare i bili okosnica maarske unionistike stranke u Hrvatskoj, koju su Ilirci posprdno nazivali maaronskom, a njihove pristae maaronima. To je plemstvo smatralo da e u zajednici s Maarima stei sigurniju zatitu svojih stalekih i gospodarskih interesa, naroito nakon ukidanja kmetstva u Hrvatskoj Vrijedno je uzgred napomenuti, da znatan dio feudalne aristokracije nije ni pripadao hrvatskom narodu. Nakon sloma najjaih hrvatskih feudalnih porodica, Zrinskih i Frankopana, u 17. i 18. stoljeu, velika su imanja u Hrvatskoj dobili lanovi stranih aristokratskih obitelji. Isti sluaj je bio i u Slavoniji, kad su iz nje istjerani Turci. Vlasnici tih imanja od kojih su uzimali dohotke, a ivjeli su u Maarskoj ili Austriji. Takvoj hegemonistikoj i ugnjetavakoj politici Maara prema Hrvatskoj otro su se suprotstavili Ilirci (Ilirski pokret i Ilirska stranka). Ilirci su ustali u obranu osnovnih nacionalnih prava, a prije svega samog nacionalnog jezika, koji je - kako znamo - najvaniji dio svakog naroda. To su dobro znali svi oni koji su nas htjeli germanizirati, talijanizirati, maarizirati. Valja ovdje posebno naglasiti da se srpski jezik na sve mogue naine pokuao nametnuti kao dravotvorni jezik i u prvoj i u drugoj Jugoslaviji. U tome su im pomagali hrvatski jezini unitaristi (anko, uvar i dr.) stvarajui dojam da je bolje, kulturnije, pravilnije govoriti, rei, ono to nije hrvatsko. Bilo je to jezino nasilje kojemu se je hrvatska kulturna povijest uspjeno opirala. Nesumnjive su zasluge Iliraca za hrvatski narod na nacionalnom, kulturnom i jezinom podruju. To nas upravo potie da se s kojom rijeju vie upoznamo s postankom i djelovanjem Ilirizma, kao hrvatskog narodnog i preporodnog pokreta, s njegovim ciljevima i uspjesima u buenju narodne svijesti i stvaranju moderne hrvatske knjievnosti, ali takoer i s razlozima prestanka ilirskog pokreta. Ilirizam se kod nas Hrvata javlja u doba kad su se poele oblikovati hrvatska i srpska nacija u suvremenom smislu. Intenzivnije nacionalno osvjeivanje poelo je tek u drugoj polovici 19. stoljea : do tada veina pravoslavnog ivlja u Hrvatskoj nije ni znala za srpsko ime. Bili su poznati kao Riani.
~ 299 ~

~ 298 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Pod ilirskim imenom, za koje narod u Hrvatskoj do Napoleonove Ilirije (1809. god.) nije nikad ni uo, u hrvatskim podrujima se osnaio, a negdje i uskrsnuo osjeaj svijesti nae narodne i kulturne pripadnosti, kojoj je tek dr. Ante Starevi vratio hrvatsko ime. U samoj Hrvatskoj, u kojoj mnogi nisu ni znali da su Hrvati, taj pokret je poeo uvjeravati ljude da je hrvatsko ime jedno u nizu ilirskih pokrajinskih imena i da su Hrvati Iliri. U tome je bio izriit Ljudevit Gaj, voa ilirskog narodnog preporoda, njegov retor i organizator. Gaj je probudio i proirio u dijelu graanstva, malog plemstva i inteligencije svijest o narodnoj pripadnosti. Polazei sa simplistike pretpostavke da identitet jezini dokazuje identitet narodni, on vjeruje da su narodi slavenskog juga izravni potomci starih Ilira, da su svi jedan narod i da ih treba ujediniti u jedan Ilirski narod, u veliku Iliriju. Ilirizam po Gaju ide za politikim okupljanjem i jedinstvom Ilira, a to su svi Juni Slaveni, unutar i izvan Habsburkog carstva. On govori o jednom - ilirskom narodu, iako je morao iti svijestan posebnosti genetikih imena (hrvatskog, slovenskog, srpskog, bugarskog) U svojoj prvoj fazi Ilirizam je iao za obranom hrvatskog jezika i hrvatskog naroda od maarizacije. U daljnjem razvoju cilj mu je da povee sve Hrvate, a zatim i sve Slavene, gdje se god nalazili. Doprinijela je tome probuena slavenska ideja, kojoj bijahu glavni apostoli ehoslovaci afarik i Kollar. Vjera u veliinu slavenstva znaila je glavno oruje u borbi protiv Maara. U osjeanju vlastite snage Maari su prije Ilirizma drali da e lako asimilirati sve male nemaarske narode u Ugarskoj, pa i hrvatski. Ilirizam je, naprotiv, u Hrvata podigao uvjerenje da su upravo Maari malen otoi u slavenskom moru i da se oni moraju sami uvati. Ilirci su se pozivali na svijest o veliini i vrijednosti slavenstva, koje e u ovjeanstvu izvriti konaan zadatak: da u meusobnoj ljubavi poveu sve ljude. Pritom valja napomenuti, da je i Pukin, najvei ruski lirik, uvjeravao da je Zapad truo, da svjetlo dolazi s Istoka i da e majica Rusija preporoditi svijet! Uz misao o naoj brojanoj veliini Gaj je isticao i nau autohtonost i starinu u Europi. Po njemu Hrvati su, kao dio Ilira, stari europski narod, s tradicijama i kulturnom prolou i imaju u Europi vie prava nego kasniji doljaci Maari.
~ 300 ~

Oigledno je, da je Gajeva tvrdnja da su Hrvati dio Ilira povijesno neosnovana. Ovdje treba naglasiti, da je hrvatski narod ve u drevna vremena bio oblikovan kao poseban identitet i da je imao svoju dravu u drevnoj Bijeloj Hrvatskoj sa sjeditem u dananjem Krakovu, i to u V. stoljeu, kad se uzgred budi reeno, od svih slavenskih naroda jedino spominju Hrvati (Stjepan Srkulj, Hrvatska povijest, Zagreb 1937.). Svi se povjesniari slau s injenicom postojanja Bijele ili Velike Hrvatske, iz koje su Hrvati doli u sadanju domovinu. U novoj domovini, kojoj Hrvati daju svoje narodno ime, stvoreno je nekoliko hrvatskih drava, a meu njima bile su najjae Panonska i Primorska Hrvatska. Ova druga dijelila se na Bijelu i Crvenu Hrvatsku, prema staroj tradiciji obiljeavanja strana svijeta - crveno je oznaavalo jug, a bijelo zapad. Spomenute nae kneevine ivjele su as slobodno, a as pod vrhovnitvom Franaka ili Bizanta, sve do stvaranja jake Bijele Hrvatske pod ezlom hrvatskog kneza Trpimira. Trpimirova Hrvatska je bila potpuno neovisna drava, a to se vidi iz njegove povelje izdane 4. oujka 852. godine. Tu Trpimir, osniva dinastije Trpimirovia, sebe naziva pomou Bojom knez Hrvata (dux Chroatorum iuvatus munare divino). Taj dokument povjesniari dravno - pravne povijesti nazivaju rodnim listom Hrvatske drave na Jadranu. Gajevom zaslugom iziao je 1835. godine prvi broj Novina horvatskih, s nedjeljnim knjievnim prilogom Danica Horvatska, pisati kajkavskim narjejem. To je godina kada Gaj postaje najistaknutiji politiki ovjek, glavna linost hrvatskog javnog ivota. Ve poetkom 1836. godine Gaj, bez ovlatenja vlasti, uvodi ilirsko ime u napis novina i Danice, sa znaajnim geslom: Narod bez narodnosti jest tijelo bez kosti. I novine i Danica tiskaju se odsada novim, Gajevim pravopisom i tokavtinom. U poetku je Danica bila knjievni list, a zatim je vrila i politiku funkciju narodnog buenja i kulturnog uzdizanja u smislu ilirizma i slavenstva. Prihvaanjem tokavskog govora kao opeknjievnog jezika, te novog pravopisa i ilirskog imenakao oznake narodnog preporoda uini Gaj kao radikalnu promjenu i pravi korak narodnog preporoda. To je bio jedan od najznaajnijih dogaaja u povijesti hrvatskog naroda, kojim je nadahnuta
~ 301 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

u dotle nesvjesnim narodnim slojevima svijest dananjeg hrvatskog i politikog ivota. Prvenstveno je to bilo djelo Gajevo. U to doba u Hrvatskoj hrvatska knjievnost bila je gotovo sasvim potisnuta. U Hrvatskoj je vladao meu graanstvom njemaki jezik, a u Dalmaciji talijanski jezik, sve na tetu hrvatskog jezika. S druge strane, hrvatsko je plemstvo uvalo latinski jezik kao jezik meusobne komunikacije i politike, kako bi se i na taj nain odvajalo od ostalog dijela naroda, posebice seljatva. Godina 1835. znaila je poetak novog razdoblja u hrvatskoj knjievnosti, kad je mlae pokoljenje toj knjievnosti dalo nov polet i nov smjer i ujedno izgradilo temelje za cjelokupnu modernu hrvatsku kulturu, zadirui gotovo u sve grane hrvatskog kulturnog, politikog, gospodarskog i drutvenog ivota. Godine 1830. Ivan Kukuljevi je ustvrdio, da u Hrvatskoj osim molitvenika, kalendara i ivota svetaca - nema knjiga. Preporodni knjievnici stvorili su dramu, liriku, novelu, ep, feljton, kritiku, uglavnom sve to je oznaka prave literature, koja je - kako je ve reeno - od poetka bila djelo mladih ljudi. Mladi Ilirci znali su da se ideja Gajevog ilirizma da su Juni Slaveni Iliri upirala na pogrene povijesne pretpostavke, da Juni Slaveni nisu Iliri, ali je, unato tome, ta Gajeva ideja osvajala politiku svijest. Samo ilirsko ime posuivalo se sa stajalita koliko ono moe koristiti glavnim ciljevima narodnog pokreta. U tome je i bilo njegovo znaenje. Gajevo narodno djelovanje poteklo je izravno iz drutvenog odnosa njegova vremena. Feudalna Hrvatska bila je nemona da se odupre snazi njemakog i maarskog nacionalizma. Hrvatski su feudalci bili klasno ekskluzivni, drei samo svoju klasu narodom. Oni su bili jedini politiki predstavnici Hrvatske, politiki narod, koji mogao biti biran u Sabor. Pripadnik graanstva ili seljatva, koji nije bio plemikog roda, a takav je bio Gaj, nije sve do 1848. godine, do ukidanja feudalizma i kmetstva, mogao biti izabran za narodnog zastupnika u Sabor niti se uzdii do viih dravnih poloaja.
~ 302 ~

U hrvatskom narodnom preporodu, uz Gaja, grofu Janku Drakoviu pripada najznaajnije mjesto. Drakovi se smatra ideologom hrvatskog narodnog preporoda, prvim naim modernim politiarom i dravnikom i jednim od naih najobrazovanijih ljudi onog doba. U njegovom politikom spisu pod nazivom Disertacija, izdanom 1832. godine u Karlovcu, iznesene su prvi put na modernoj narodnoj osnovi politike ideje koje ostadoe sve do propasti habsburke monarhije hrvatskim narodnim idealom. To je prva naa moderna politika broura, idejni i praktiki program hrvatske politike utemeljen na kulturnim, gospodarskim i socijalnim elementima. U njemu Drakovi upozorava na prave probleme drutva. Sve kasnije politike stranke u Hrvatskoj grade svoje programe na programu koji je Drakovi sastavio. Politiki cilj iznesen u Disertaciji jest: ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu jedinstvenu teritorijalnu cjelinu, uspostava prve hrvatske vlade, neovisne od Maarske, i uvoenje hrvatskog jezika kao slubenog jezika i kao nastavnog jezika u kolama. Drakovi uvia da hrvatska politika mora podlei u borbi protiv maarizacije Hrvatske ne bude li znala na vrijeme osigurati svoje uporite u narodu, razviti njegove duhovne i materijalne snage, uskladiti socijalne odnose, ojaati iznutra. On je prvi na politiar koji shvaa vanost financijskih i gospodarskih pitanja i unosi ih u politiki program, svjestan da je gospodarsko blagostanje preduvjet u politikoj borbi. Zanimljivo je istaknuti, da Drakovi, iako pripadnik visoke feudalne aristokracije, u svom programu izriito otklanja sve staleke razlike i bio je veliki pobornik ukidanja kmetstva, esnaest godina prije negoli je kmetstvo ukinuto u Hrvatskoj(1848.). Ilirski pokret i Ilirska stranka prihvatili su Drakoviev program iznesen u Disertaciji. Vano je istaknuti, da je Ilirski pokret bio nacionalni, politiki i kulturni pokret, poznat i kao hrvatski narodni pokret, koji je trajao samo od 1835. do 1843. godine. Bio je to na autohtoni pokret (prof. Franjo Fancev).

~ 303 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

No, sama ideja hrvatskog narodnog preporoda izgraivala se preko stotinu godina: svaki od pojedinih narataja pridonio joj je udio, svoj i svoga vremena. Posebice treba naglasiti, da je prvi sija preporodne narodne misli bio Pavao Ritter Vitezovi, rodom iz Senja. Njegova je Croatia 1000. rediviva bila sjeme iz kojega e niknuti etva ilirizma ( Josip Horvat). Sva djela Vitezovieva, svi njegovi postupci i cjelokupni njegov ivot bili su motivirani iskljuivo hrvatskom narodnom preporodnom idejom. Ilirci su bili nositelji oslobodilakih tenji svih Junih Slavena, pa su za ostvarenje svoji ciljeva traili podrku stranih drava, u prvom redu Francuske i Rusije. To je bio razlog da su se protiv njih, Ilirskog pokreta i Ilirske stranke, ujedinili zajedno i Austrija i Maarska, jer su smatrali da Ilirski pokret i Ilirska stranka sa sveslavenskim idejama i tendencijama za ujedinjenjem u Veliku Iliriju pod okriljem ruske vladajue dinastije ugroava jednako njihove feudalce i nacionalne interese. U toj borbi protiv Ilirskog pokreta i Ilirske stranke osobito se isticala maaronska stranka u Hrvatskoj, poznata kao Unionistika stranka, kojoj je bio politiki cilj da se Hrvati pridrue Maarskoj u jednu maarsku dravu, s maarskim jezikom kao slubenim i nastavnim jezikom u cijeloj Ugarskoj. Maaronska stranka optuivala je Ilirce rusofile i veleizdajnike. Mora se rei, da im je Ljudevit Gaj svojim putovanjima u Rusiju dao obilan materijal za takve optube. Gaj proet idejama sveslavenstva nastojao je da za ilirsku koncepciju ujedinjenja svih Junih Slavena zainteresira ruske caristike krugove, pa je u tu svrhu predao etiri memoranduma ruskom caru Nikolaju I. preko grofa Benkendorffa, koji je bio intimni suradnik i prijatelj cara. Najinteresantniji i najvaniji je bio onaj memorandum, u kojem Gaj predlae ruskom caru i ruskoj vladi da e, ako mu budu stavljena na raspolaganje dovoljna novana sredstva - a za prvi mah je traio tri milijuna rubalja - organizirati vojni ustanak u Bosni i Hercegovini i Vojnoj Krajini i osloboditi te hrvatske zemlje od austrijske, maarske i turske vlasti, a Veliku Iliriju staviti pod vlast ruske carske krune.

Takva Gajeva politika djelatnost dola je do znanja austrijskoj vladi, koju je o Gajevoj djelatnosti obavijestila sama ruska vlada, pa je kraljevom naredbom od 18. sijenja 1843. godine odmah uslijedila zabrana ilirskog imena i ilirskog grba. Zabrana ilirskog imena u redovima Ilirskog pokreta i Ilirske stranke, koja je sada promijenila ime u Narodnu stranku, dojmila se kao politika katastrofa i predstavljala je prvu krizu hrvatske politike. Neupitno je, da je Ljudevit Gaj u svojim vanjskopolitikim koncepcijama bio romantik, bez ikakvog smisla za politiki realizam. ivei u ozraju sveopeg ilirskog entuzijazma, on je prosuivao politiku stvarnost prema svojim eljama i snovima, to je s njegove strane bilo pogreno i naivno. Zabrana ilirskog imena bila je i za njega teak politiki udarac. Iza toga nije igrao nikakve vanije politike uloge. tovie, vodstvo Narodne stranke ga je izbjegavalo. Svi njegovi suvremenici okrivljavali su ga za navedenu zabranu ilirskog imena. Isticali su, da se inae osramotio u nizu afera zbog njegove strasti za novcem, da je bio tat za slavom i veliinom, da je bio sklon luksuzu i ivljenju na visokoj nozi. Iako potisnut u pozadinu, Gaj je i dalje politiki djelovao sve do 1849. godine, kada su prestale izlaziti njegove novine i Danica. Njihovim prestankom izgubio je svakako znaenje u hrvatskom javnom ivotu. Prestanak izlaenja Danice znaio je kraj cijeloga jednog hrvatskog knjievnog razdoblja. Gajev put u Rusiju hrvatskoj politici nije donio sree. Svrio je i za njega kobno, s dubokim razoarenjem, kao i kasnija putovanja Kvaternika, Supila i Radia u Rusiju. Brojni protivnici Gaja priznaju mu izvanredne zasluge za hrvatski narodni preporod, napose do zabrane ilirskog imena 1843. godine. Ostaje, meutim, injenica da se Gaj stavio u slubu Rusije i njezine politike na Balkanu; da je potpomagao Iliju Garaanina, ministra policije u srpskoj vladi, u izradi zloglasnih Garaaninovih NAERTANIJA 1844., temeljnog akta svih kasnijih velikosrpskih pretenzija na Bosnu i Hercegovinu,
~ 305 ~

~ 304 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

te Hrvatsku, kao i da je radio na ujedinjenju svih Junih Slavena u jednoj zemlji i jednim pismom - irilicom, pod srpskom kraljevskom dinastijom. Treba znati, da se je Ilirski pokret razvijao po vrlo tekim okolnostima, jer su Ilirci bili veinom neplemii i kao takvi u ono vrijeme bez politikih prava. Osim toga su bili iu tekom gospodarskom i financijskom poloaju, bez mecena. Ilirska stranka, osnovana 1841. godine, prva naa moderna politika stranka, s istaknutim hrvatskim programom i organizacijom, bila je izrazito stranka inteligencije, bez utjecaja na seljake mase, koje su bile mnogobrojne u Hrvatskoj. Unato velikim tekoama, Ilirski pokret poluio je u kratkom razdoblju, kroz etrnaest godina, uspjehe koji zadivljuju. U tih etrnaest godina stvorena je nova knjievnost: Ivan Maurani napisao je svoj klasini junaki ep Smrt Smail-age engia; Petar Preradovi, Stanko Vraz, Antun Mihanovi, Mirko Bogovi stvaraju novu liriku; Ivan Kukuljevi i Dimitrije Demeter udaraju temelje modernoj drami i kazalitu; godine 1846. Hrvati prvi meu Junim Slavenima dobivaju svoju originalnu operu Ljubav i Zloba, koju je komponirao Vatroslav Lisinski; Stanko Vraz udara temelje naoj knjievnosti i drutvenoj kritici. Osniva se itaonica, iz koje je kasnije proizala Matica Hrvatska. Osnivaju se Gospodarska drutva, Prva hrvatska tedionica u Zagrebu, cijeli se graanski ivot organizira, a sav taj rad ima izrazito politiki znaaj ( Josip Horvat). Valja posebno istaknuti, da je Ivan Kukuljevi prvi u Saboru govorio hrvatskim jezikom 2. svibnja 1843. godine. To je bio prvi zastupniki govor izreen hrvatskim jezikom u Saboru. Kada ve znamo za hegemonistike tenje Maara protiv Hrvatske, onda je tim lake razumjeti da se je ban Josip Jelai 1848. godine zaratio protiv njih, kada su digli ustanak protiv Austrije s namjerom da se odcijepe od Austrije. Ban Jelai je Maare protjerao preko Drave i oslobodio Meimurje od njih. Ban Jelai je iskreno vjerovao da mona Austrija prua najbolje jamstvo za opstanak junoslavenskih naroda ugroenih od Nijemaca i Maara.
~ 306 ~

Hrvati su vjerovali da ratujui protiv Maara vode rat za svoje osloboenje, to je oito bila velika zabluda. Ban Jelai je digao Hrvate protiv Maara da spasi Austriju u trenutku, kada je bila u najveoj opasnosti. I umjesto vjernosti, odanosti i krvi, koju su Hrvati lijevali za austrijskog cara, umjesto oekivanih drutvenih i politikih sloboda, dobili su 1849. godine apsolutizam i germanizaciju. Austrija je doskora zabranila sve novine u kojima su se okupljali Ilirci. Time je bio i formalno zavren njihov (ilirski) pokret. Valja ovdje podsjetiti, da devetnaesto stoljee Hrvati doekuju politiki nespremni ne samo zbog niza objektivnih injenica, ve i zato to je tadanja hrvatska inteligencija politiara traila rjeenja hrvatskog nacionalnog pitanja u politikim kombinacijama sa susjedima, ne osjeajui i ne uviajui da se svi okolni narodi bude i misle iskljuivo na sebe. Tu treba traiti uzroke svih tadanjih i svih naih daljnjih nacionalnih potekoa. Dok Hrvati razmiljaju sveslavenstvu i jugoslavenstvu sa sjeditem u Srbiji, dotle su se srpska pravoslavna crkva, njihova znanost i politika stavili u bezrezervno u slubu srpske nacionalne i dravne ideje. Zbog toga su samo naivci i fanatici mogli oekivati da e svojim parolama o bratstvu kroz ilirizam i prihvaanjem irilice od nekih Iliraca udobrovoljiti Srbe da prihvate Ilirizam. U najvanije vrijeme oblikovanja hrvatske nacije, hrvatska inteligencija, Katolika crkva i politiari nisu bili nadahnuti hrvatskim duhom u smislu kao tadanji srpski krugovi srpskim. Tadanji hrvatski mentalitet bio je optereen nemoi u odnosu na Nijemce i Maare. Isticalo se da Hrvatska nema uvjeta za neovisnost, pa se izlaz traio u jugoslavenskoj zajednici. Razvoju jugoslavenske ideje osobito je pogodovala injenica to su neki utjecajni hrvatski prvaci doli prosuivanjem viestoljetne prolosti do zakljuka da su Hrvatima Maari i Nijemci neprijatelji kod kojih su svi ustupci diktirani potrebnom taktikom. Razoarenje u Habsburku zamjenjuje kod nekih Hrvata bezrezervna vjera u misiju Srbije.
~ 307 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Biskup Juraj Strossmayer, koji je do 1860. godine predlagao nacionalno rjeenje u preureenju Monarhije i dotle vjerovao u cara i njegovu dobronamjernost, dolazi do zakljuka da Srbiji pripada prvenstvo meu Junim Slavenima. On smatra da je za Hrvatsku najidealnije rjeenje u stvaranju jedne jugoslavenske zajednice pod vodstvom Srbije. I on vidi u Rusiji zatitnika i budueg osloboditelja svih Slavena. Bit programa jugoslavenstava, kako ga je formulirao biskup Strossmayer, je u potpunoj nacionalnoj ravnopravnosti. Bilo je to njegovo politiko sljepilo! Osjeaj jugoslavenstva, koji se nastavio na Ilirizmu, oituje se osobito u osnutku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, kojoj temelje udara Strossmayer darovnicom od 10. prosinca 1860. godine. Dr. Franjo Raki, zastupnik senjskog kaptola u Saboru 1861. godine i vjerni suradnik biskupa Strossmayera, postao je glavni ideolog jugoslavenstva. On smatra da su Hrvati i Srbi dva plemena jednog te istog naroda, a osnutak Jugoslavenske akademije shvatio je kao sredstvo za spajanje Hrvata, Slovenaca, Srba i Bugara u jedan narod. Godine 1861. u Saboru se donosi zakljuak da se hrvatski jezik nazove jugoslavenskim, a tako isto da se i hrvatsko sveuilite nazove jugoslavenskim. Smatrajui da Hrvati u Austro-Ugarskoj monarhiji ne mogu nita oekivati, Strossmayer je, nadahnut naivnim idealizmom i eljom da se istakne, svojim za due vrijeme bezrezervnim podravanjem gotovo svake politike koja je dolazila iz Srbije objektivno pomagao ostvarenje Garaaninove nacionalne i politike koncepcije, Velike Srbije. No, ve 1885. godine, kad je uvidio da vodei Srbi u Hrvatskoj daju potporu Khuenovoj diktaturi, otrim rijeima osuuje velikosrpsku koncepciju i ponovo razmilja trijalistikom preureenju Monarhije, istiui da bi katolika Hrvatska trebala na Balkanu igrati prvu ulogu. On istupa za federaciju Monarhije i trai da se u Hrvatskoj vrati hrvatski jezik u javni ivot i kolstvo, a napose izraava nadu da e se Dalmacija opet ujediniti s Hrvatskom. Iako je biskup Strossmayer na kulturnom planu mnogo zaduio Hrvate, u konkretnim politikim potezima oito se pokazao nedoraslim svojim po~ 308 ~

litikim ambicijama. Njegovo dugogodinje stajalite prema Srbiji treba tumaiti i kroz njegovo uvjerenje o mogunosti povratka pravoslavnih u katoliko jedinstvo (Ivan Mui). Ante Starevi i starevianstvo pojavilo se je u ozbiljnom trenutku praktinog odricanja od hrvatskog imena. On, u mladosti (1848.) vatreni Ilirac, ubrzo postaje protivnik slavenstva, jugoslavenstva, srpstva i svih politikih ideja koje nisu bile u hrvatskom interesu. Njemu treba zahvaliti da se odralo hrvatsko ime. Jedino se on suprotstavio tvrdnji da su Hrvati preslabi, a Hrvatska premalena da bi se mogli odrati bez oslonca na druge. Njegova je deviza: Makar Hrvatska bila samo uru dugaka i uru iroka, makar u njoj bilo samo pet Hrvata, neka ih to pet bude slobodno i sretno. Njegova je izreka: Vlastita kuica, vlastita slobodica. Stareviu, pokloniku klasinog Rima, ideal je bio Katon (rimski senator, poznat kao odluan protivnik Kartage) i rimsko pravo. On postaje prorokom hrvatskog prava. I Hrvatska i njezino pravo za nj je ideja, jedina ljubav njegova ivota. Za razliku od Ljudevita Gaja, on je u toj svojoj ljubavi za Hrvatsku stoik, za sebe osobno ne trai nikad nita. Materijalni svijet za njega nema ara, potenje mu je neokaljano. I to daje snagu njegovoj naelnoj i dosljednoj borbenosti, stvaranju borbenog hrvatskog borbenog nacionalizma, koji s njim dobiva neoekivani zamah. Starevi vjeruje da hrvatsku dravu mogu stvoriti samo Bog i Hrvati. Hrvati imaju raditi za se i to na temelju svoje povijesti, svoje narodnosti i svojeg javnog, domaeg i meunarodnog prava. U narodu je irio uvjerenje da je za Hrvatsku jednako poguban oslon na Be i na Petu i da je potreban jedino oslon na sebe samog, na drevno pravo, na veliku povijesnu uspomenu i na pomo jednog vanjskog sredita, koje je dumansko i Beu i Peti. To je u bitnosti ideja pravaka. Poput Katona u svakom svojem govoru prorie i zazivlje propast Austrije. Zajedno s Eugenom Kvaternikom, svojim politikim istomiljenikom i suradnikom, osniva Hrvatsku stranku prava, koja je tada bila trea politika stranka u Hrvatskoj.

~ 309 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Ni Kvaternik nije za Be ni za Petu, ne vjeruje ni Beu ni Peti, a cilj mu je stvaranje slobodne hrvatske drave, neovisne od Austrije i Maarske. Cijeli njegov ivot i sva njegova politika djelatnost odvijali su se u ekstazi domoljublja. Njegov je san o uskrsnuu stare hrvatske drave. Luta po svijetu traei saveznike koji e mu pomoi osloboditi Hrvatsku. Uspostavlja veze s apsolutistikom carskom Rusijom, iako duboko katoliki religiozan, pa nakon to se razoarao u Rusiju, odlazi u Francusku, vjerujui u cara Napoleona III. On, car Napoleon III. Njegov je idol, u njemu gleda mesiju Nove Europe. Ali sa pobjedom Bismarkove Njemake nad Francuskom najednom su se sruile sve njegove konstrukcije, doivio je slom svoga idola. Za nj je tada nastupio vacuum u kojem se vie ne moe snai. S Antom Rakijaem, dezerterom iz austrijske vojske, i Vjekoslavom Bachom, novinarom iz Zagreba, a bez znanja svoga prijatelja i politikog suradnika Ante Starevia, odlazi na Kordun, gdje je trebalo da se ustaki iskoristi latentno graniarsko nezadovoljstvo. Kvaternik podie 8. X. 1871. godine bunu u Rakovici nakon slube boje u pravoslavnoj Crkvi, udruen s nekim pravoslavcima. Meu njegovim borcima bilo je najvie pravoslavaca, koji su se inae osjeali kao nacionalni Srbi. On se nadao, da e pod parolom Sloboda, jednakost i bratstvo podignuti narod na ustanak, ali uzalud. Za ustanak nisu postojali ni materijalni ni psiholoki uvjeti da bi pobuna mogla uspjeti. A nisu postojali ni stvarni politiki preduvjeti. Ve 11. X. 1871. godine Kvaternik je ubijen u Ljuba planini blizu Rakovice. Ta buna je i danas zagonetka, ustvrdio je Milutin Nehajev u svojoj knjizi Zagonetka Rakovice. Ante Starevi je obiljeio bunu kao donkihoteriju, kao udaljavanje od stvarnosti. Kvaterniku se predbacivalo da je podigao bunu u najsudbonosnijem asu, kad se ostvarila odluka hoe li se Austrija federalizirati ili e ostati Austrougarski dualizam. Za tu odluku postala je Rakovaka buna sudbonosna, kao zastraljiv primjer caru Franji Josipu kuda vodi federalizam drave.

Kvaternik je kod nas poetak politiara koji su putovali po europskim kancelarijama u nadi da e spasiti Hrvatsku i njenu slobodu, a koji nisu znali procijeniti na koje meunarodne snage moe i mora se osloniti oslobodilaka borba hrvatskog naroda, ako hoe pobijediti. Pa, iako je Rakovaka buna u ono vrijeme liila na jednu nespretno izvedenu i uzaludnu vojno - politiku avanturu, nemajui realnih uvjeta da uspije i bez prave povezanosti s narodom, injenica da je dr. Eugen Kvaternik ivotom platio svoje slobodarsko uvjerenje, izazvala je u cijeloj Hrvatskoj veliko uzbuenje i suut. Svi su priznali da je on do kraja svoga burnog ivota bio veliki hrvatski rodoljub, kome je sloboda Hrvatske bila iznad svega i prije svega ( Josip Horvat). Uzgred se napominje, da je dr. Ivo Pilar (+ 1933.), kome je dr. Ante Starevi bio politiki uzor, bio kritian na Stareviev politiki rad spoitavajui mu da je uio hrvatski narod da ima svoju dravu, ali da je tragika da je negirao politiku vlast, jer da nije nikad iao na vlast. Onaj koji ih je uio politici, morao ih je uiti i vlasti. Starevi da je radio upravo protivno, on da je Hrvate odgojio za negaciju vlasti. Jo za ivota Ante Starevia njegova Stranka prava rascijepala se je na dvije stranke: ista stranka prava i matica stranka. Zanimljivo je ukazati, da se je narodni preporod u Dalmaciji u nacionalnom pogledu odvijao razliito od narodnog preporoda u Hrvatskoj, od Gajevog narodnog preporoda. U Zadru, tadanjem sreditu Dalmacije, u 1844. godini poeo je izlaziti knjievni nedjeljni list Zora Dalmatinska pisan u starom dalmatinskom narjeju. Izdavali su ga tampari braa Battara, a prvi joj je urednik bio dr. Ante Kuzmani. Stvarni joj je urednik prve godine bio Petar Preradovi. Zora Dalmatinska nije bila toliko knjievni, koliko prosvjetni list, namijenjen irim slojevima u Dalmaciji, dajui im pouke o gospodarstvu, povijesti, zemljopisu, vjeri, moralu i dr. U Dalmaciji nije bilo mogue izdavati izrazito knjievni asopis na hrvatskom jeziku, jer su u njoj intelektualci govorili i pisali talijanskim jezikom.

~ 310 ~

~ 311 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Hrvatski jezik u Dalmaciji bio je priznat tek 1911. godine kao jedan od slubenih jezika. Valja istaknuti, da Ante Kuzmani nije odobravao Gajeve jezine i politike poglede i koncepcije, da je otro ustao protiv svakog pokuaja da se hrvatstvo stopi u nekakvom ilirizmu, jugoslavenstvu, srbohrvatstvu, da se postepeno stvori nekakav artificijelni zajedniki jezik. Ime je svakom narodu temelj, pa Kuzmani zahtijeva da moramo imati i gajiti svoj hrvatski jezik, a niiji drugi. Uz Kuzmania, i don Ivo Prodan, knjievnik i publicist, utemeljitelj pravatva u Dalmaciji, takoer se je estoko opirao ideji velikosrpstva i poput svojih politikih voa Ante Starevia i Eugena Kvaternika odbacivao je Karadievo velikosrpstvo, ali i Gajev Ilirizam, kojeg je radikalno negirao, kao i sva druga nacionalna imena, osim hrvatskog. Vano je podsjetiti, da su dalmatinsko plemstvo i staro graanstvo podravali stanje to su ga stvarale tuinske vlasti. Te vlasti nisu doputale pravopisnoga jedinstva s Hrvatskom, da to vie sprijee politiko pribliavanje svih do tada razdijeljenih hrvatskih zemalja. Ve je reeno, da je dr. Franjo Raki, jedan od naih najznaajnijih i najzaslunijih povjesniara, osniva moderne historiografije, bio ideolog jugoslavenstva i prvi predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Vatroslav Jagi, nesumnjivi auktoritet, nekoliko decenija bio glava svekolike slavistike, 1881. izjavio da nije Hrvat. I na znanstvenom planu bio je na antihrvatskoj liniji. Tomo Mareti, slavist, autor velike gramatike hrvatskog jezika, napisao je u Vijencu 1889. godine da su nam svi slavenski narodi braa, ali da su Srbi krv nae krvi, kost nae kosti. Bio je zastupnik u Saboru na listi Unionistike (maaronske) stranke, a u prvoj Jugoslaviji isticao se je kao jugounitarist.

Unato injenici da su gotovo svi hrvatski politiari, osim starevianaca, stajali na naelu jugoslavenskog narodnog jedinstva, u kolovokom broju Srpskog knjievnog glasnika u Beogradu iziao je 1902. godine lanak pod nazivom Srbi i Hrvati, u kojem je bilo napisano doslovce sljedee: Hrvati niti imaju posebnog jezika, niti zajednike obiaje, niti istog jedinstva ivota, ni, to je glavno, nemaju svijesti o meusobnoj pripadnosti; stoga ne mogu biti posebna narodnost. Ta se borba mora voditi do izstrage (istrebljenja) nae ili vae. Jedna strana mora podlei. Da e to biti Hrvati garantuje nam njihova manjina, geografski poloaj, okolnosti to ive svuda pomijeani sa Srbima i proces ope evolucije, po kojem ideja srbstva znai napredak. Taj kobni lanak prenio je zagrebaki politiki list Srbobran, koji je od 1884. izlazio u Zagrebu kao glasnik Samostalne (srpske) stranke, bez i jedne rijei komentara, dajui time preutno na znanje da se identificira sa sadrajem lanka objavljenog u Srpskom knjievnom glasniku u Beogradu. Oito da su navedenim lankom Srbi htjeli da nas izbriu sa lica zemlje kao narodnost hrvatsku. To je bio prvi velikosrpski poziv na genocid i glavni uzrok izbijanju demonstracija protiv njih u Zagrebu iste godine, koje su trajale tri dana. Trebalo je da taj dogaaj bude upozorenje tadanjim hrvatskim politiarima da promijene politiki orjentir, da se oslobode kompleksa slavenstva, jugoslavenstva, srpstva, da vode brigu sami o sebi, da razvijaju hrvatsku dravotvornu svijest i ideju o uspostavljanju vlastite drave, poput ostalih okolnih naroda. Na alost, nisu imali snage, smisla i odlunosti da spoznaju bit i potrebu stvaranja vlastite drave. Demonstracije su se stiale, a u njihovom stiavanju i pomirljivosti sa Srbima najvie se isticao Stjepan Radi, to se politike tie, nastavilo se i dalje s nacionalnim romantizmom, u jugoslavenskom smislu. Stjepan Radi bio je u svojoj mladosti starevianac, da bi pod utjecajem ruskog i ekog panslavizma krenuo u panslavizam, smatrajui da su Hrvati i Srbi jedan narod (1902. i 1903.). Svoj politiki rad poinje u znaku junoslavenskog narodnog jedinstva iz kojega najee ne iskljuuje Buga~ 313 ~

~ 312 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

re. Isticao je, da su Juni Slaveni s etnografskog, geografskog i socijalnog gledita jedan narod, ali je mislio da su oni s kulturnog i povijesnog gledita i po subjektivnim osjeajima posebni narodi. Dosta dugo stajao je na pozicijama narodnog jedinstva Hrvata i Srba. Sve vrijeme Prvog svjetskog rata, za razliku od frankovaca, ostao je pristaa narodnog jedinstva Hrvata i Srba, ali na temelju potpune i stvarne ravnopravnosti, dok je, naprotiv, veina tadanjih politiara (dr. Trumbi, Ivan Metrovi, Supilo, dr. Josip Smodlaka, Janko imrak, dr. Ante Paveli (stariji) i dr.) bila za jedinstvenu centralistiku dravu pod dinastijom Karadorevia. Kad je, meutim, Radi uvidio da bi to narodno jedinstvo bilo pogubno za hrvatski narod, da bi veliki dio srpskog graanskog sloja unitio hrvatsku dravu i da se ne bi integrirali u tu dravu, bio je prvi koji je proroanskim govorom na nonoj povijesnoj i sudbonosnoj sjednici Narodnog vijea 24. studenog 1918. godine, prije glasovanja o ujedinjenju sa Srbima, rekao: Ne srljajte kao guske u maglu, naglasivi pritom da je ovo prigoda naeg naroda da sa sobom upravlja i vlada. Bio je to jedan od najvanijih hrvatskih saborskih govora, koji se rijetko citira, a sadri tadanje narodne interese. Fanatizirana ulina masa sastavljena od nekoliko tisua pobornika bezuvjetnog ujedinjenje sa Srbijom htjela je provaliti u Sabornicu i ubiti Radia smatrajui da je on protiv njihovog ideala - narodnog jedinstva. Frano Supilo, hrvatski novinar i politiar, 1913. godine isticao je da Hrvatska nema uvjeta za neovisnost i gledao je spasenje u junoslavenskom jedinstvu vjerujui da bi samostalna Hrvatska bila unitena od Italije. Godine 1914. odlazi u emigraciju gdje vodi veliku bitku za osloboenje od Austro-Ugarske i sjedinjenje svih Junih Slavena. Njemu se pripisuje da je u manifestu Jugoslavenskog odbora napisao: Srbija je rtvovala sve za nas Hrvate. to smo mi Hrvati duni Srbiji? Sve, ni manje ni vie! Jer mi to ne dajemo Srbiji za nju nego za nas same, pa je naa najsvetija dunost sudjelovati kod djela naeg osloboenja. To je bilo napisano 1916., a te iste godine je u Petrogradu otkrio postojanje tajnog Londonskog pakta (potpisan 26. IV. 1915.), kojim su sile Antante obeale Italiji, meu ostalim, i veliki dio hrvatskih zemalja pod uvjetom da prijee na stranu Antante. tovie, u travnju mjesecu iste godine Nikola Pai, predsjednik
~ 314 ~

srpske vlade u emigraciji, u Petrogradu je izjavio dopisniku Corriere della sera sljedee: Mi Srbi ne moemo ne priznati neosporno pravo Italije na hegemoniju na obalama Jadrana. Mi jedino nastojimo da dobijemo jedan ekonomski izlaz na more, a Italija se ovome ne protivi. Otkrivi protuhrvatsku i protujugoslavensku politiku srpskih politiara, on 5. lipnja 1916. u znak protesta istupa iz Jugoslavenskog odbora. No, to je pritom znaajno naglasiti jest, da je Jugoslavenski odbor, kojemu je na elu bio dr. Ante Trumbi, dao podrku Paiu a ne Supilu. Inae je Supilo bio branitelj federalnog ureenja budue drave i nije pristao da Hrvati uu u nju nikako drugaije nego samo uz puno potivanje svih njihovih povijesnih dravnih prava. lanovi Jugoslavenskog odbora nisu isticali posebnu hrvatsku individualnost, jer su smatrali da bi se u tom sluaju Hrvati smatrali pobijeenim narodom, iji bi teritorij zbog toga mogao biti podijeljen izmeu Italije, Maarske i Srbije, a to da je ideja hrvatskog - srpskog jedinstva barem naelno onemoguavala. Austria et Hungaria delendam esse! Bila je vea elja za ujedinjenjem sa Srbijom i Crnom Gorom pod dinastijom Karaorevia. A takvo pogreno hrvatsko miljenje moglo je nastati samo na temelju potpunog nepoznavanja velikosrpske politike. Srbi su prihvatili ideju i koncepciju zajednike drave shvaajui je kao okvir za proirenu veliku Srbiju. Kako je poznato, uza sve napore i upozorenja Stjepana Radia i nekolicine drugih protiv naina ujedinjenja, veina lanova Narodnog vijea, u kojem su prevagu imali unitaristiki elementi, izglasala je odluku o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u zajedniku dravu pod dinastijom Karaorevia. Proglaenje zajednike drave SHS izvreno je u Beogradu 1. prosinca 1918. godine. Vrijedno je uzgred napomenuti, da je Hrvatski sabor na svojoj sjednici od 29. listopada 1918. godine proglasio hrvatske zemlje posebnom dravom, pa zauuje da Narodno vijee nije steklo auktoritet dravne vlasti osnivanjem vlastite vojske od bivih austro-ugarskih jedinica, koje su se kapitulacijom Austro-Ugarske naoruane vraale s frontova u domovinu.
~ 315 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Naprotiv, povjerenik za narodnu obranu Narodnog vijea osobno je doekivao svaku pojedinu jedinicu na eljeznikoj postaji u Zagrebu s pozivom da se vojnici vrate svojim kuama, jer da u novoj dravi nije potrebna stajaa vojska. Narodno vijee, o kojem je rije, bilo je osnovano 6. listopada 1918. godine sa zadatkom da provede ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom u zajedniku dravu. Takva orijentacija s osloncem na druge, a ne na vlastite snage, bila je stalna konstanta hrvatske politike kroz prolost. Vrijedi istaknuti u tom smislu primjer bana Pavla ubia Bribirskoga, sa sjeditem u Skradinu, koji je jo prve godine 14. stoljea stvarni gospodar Hrvatske i Bosne (banus Chroatorum et dominus totius Bosnae), pa i Ugarske, da bi nakon smrti hrvatsko-ugarskog kralja Andrije III. (1301.), ijom je smru izumrla dinastija Arpadovia, umjesto da vlast realizira uzimanjem hrvatsko -ugarske krune, on dovodi kraljevia Karla Roberta Anuvinskog iz Napulja i dade ga u Ostrogonu (Maarska) za hrvatskog-ugarskog kralja, kao Karla I. Valja rei, da su i meunarodne okolnosti ile u prilog stvaranja prve Jugoslavije. Strane sile, Francuska i Engleska, prvenstveno od straha i prodora boljevizma na Zapad, dale su svoj pristanak na stvaranje Jugoslavije. Treba jo naglasiti, da je Srbija za Englesku bila Vrata Istoka i da je bit engleske geopolitike i geostrategije bio spreavanje gospodarskog i politikog utjecaja Nijemaca prema Istoku. Tako se, eto, dogodilo da je ujedinjenjem 1. prosinca 1918. godine Hrvatska bila istisnuta iz povijesne, gospodarske i kulturne cjeline i pripojena primitivnoj Srbiji, koju Engleska i Francuska postavljaju za andara na Balkanu protiv boljevizma i obnove habsburkog carstva, kao i protiv integracije Srednje Europe. K tome valja dodati, da smo mi Hrvati ujedinjenjem 1. prosinca 1918. godine po drugi put u svojoj povijesti dobrovoljno pristali na amputaciju Hrvatske. Prvi put je to bilo izvreno 1. I. 1527. godine, kada su narodni predstavnici Hrvatske u Cetinu (blizu Slunja) izabrali austrijskog nadvojvodu Ferdinanda za hrvatskog kralja. Hrvatski narodni predstavnici doli su u Cetin na Sabor i, prije ruka u blagovaonici tamonjeg Franjevakog
~ 316 ~

samostana, 1. sijenja 1527. godine izabrali nadvojvodu Ferdinanda za kralja. Izbor je bio uvjetovan slanjem vojne pomoi Hrvatskoj protiv sve jaeg nadiranja Turaka, koja je, meutim, izostala. To je ujedno bio dolazak Habsburgovaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje, koje e trajati do propasti Habsburke monarhije. Do izbora Ferdinanda za kralja dolo je nakon smrti hrvatskog-ugarskog kralja Ludovika II. Ali, ono to je znaajno za Hrvatsku je to, da je ujedinjenjem u zajedniku i centralistiku dravu pod dinastijom Karaorevia izgubila dravnost i dospjela 1. prosinca 1918. godine, odnosno donoenjem Vidovdanskog ustava bila zbrisana kao drava, izgubila svoju dravnost i suverenitet koji je imala i zadrala od 852., za vladanja hrvatskog kneza Trpimira, osnivaa dinastije Trpimirovia, pa sve 1918. godine. Prilikom dolaska srpskih vojnika u Split dr. Josip Smodlaka, deklarirani jugounitarist, pozdravio ih je rekavi da su nas svojim junakim djelima digli iz nitavila i da srpskim vojnicima dugujemo preporod i uskrsnue. U ime splitske opine srpske vojnike pozdravio je Ivo Tartaglia govorei da su nas uskrsli od mrtvih. U Katolikoj Crkvi su mnogi crkveni oci pozdravili ujedinjenje 1. prosinca 1918. godine. Neki su pojedinci ne samo s oduevljenjem pozdravili to ujedinjenje, nego su bili na braniku jugoslavenskog unitarizma, kao, na primjer, zagrebaki nadbiskup Antun Bauer, sarajevski nadbiskup Josip Stadler, krki biskup Josip Mahni, ibenski biskup Jerolim Mileta, a prednjaio je splitski biskup Josip Cari te Petar Grgec, najistaknutiji katoliki intelektualac, koji se kategoriki izjanjavao za jugoslavensku dravnu zajednicu pod dinastijom Karaorevia. Krki biskup Josip Mahni, podrijetlom Slovenac, pristaje na ujedinjenje uvjeren da su Hrvati katolici najblii u vjerskom pogledu pravoslavnima, plaei se pangermanizma koje izjednauje s protestantima. Hrvatska puka stranka, osnovana 17. svibnja 1918. godine u okviru Katolikog pokreta, bila je jugoslavenski orijentirana.

~ 317 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Drutvo hrvatskih knjievnika u Zagrebu, kao i Matica hrvatska, manifestirali su srpskoj vojsci prilikom njezina dolaska u Hrvatsku. tovie, Drutvo hrvatskih knjievnika na svojoj glavnoj skuptini od 7. lipnja 1919. godine, usprkos ve nastalim politikim krizama izazvanim od strane velikosrba, proglasilo je parolu: Jedan narod treba i jednu knjievnost da ima!. Ivan Ribar istie bojazan od Njemaca i Talijana naglaujui da smo nezreli za republiku i da se ne treba bojati srpske hegemonije. Odmah nakon stvaranja nove drave pokazalo se da su Srbi shvatili zajedniku dravu kao proirenu veliku Srbiju. Radikalna stranka ila je svjesno za stvaranjem velike Srbije u smislu sarajevskog govora Nikole Paia o Srbima triju vjera. U novoj, Karaorevoj monarhiji Hrvatska se poela maksimalno iskoritavati, a negirana je i sama hrvatska nacionalna individualnost. Brzo je postalo vidljivo da su svi dravni atributi i svi faktori u srpskim rukama i da se sva politika i sva uprava vodi za srpstvo, a protiv Hrvata. Vojska, diplomacija, ministarstva i sve vanije dravne institucije su u srpskim rukama. Jezik je srpski dravni, a irilica i ekavica gospoduju. Srpski zakoni proteu se na cijelu novu dravu. Dravna crkva je Srpska pravoslavna crkva. Vrijedi podsjetiti, da je ve 5. prosinca 1918. godine u Zagrebu dolo do pobune protiv ujedinjenja. Bunu su digli domobrani, zapravo 53. domobranska pukovnija, ali bez uspjeha. Ustanak je bio krvavo uguen, a u tome se osobito istakao zloglasni unitarist dr. Grga Anelinovi. Nakon te pobune poinje se energino provoditi politika likvidiranja svih protivnika novog (jugo) stanja. Zaveden je krajnji centralizam i reim srpske hegemonije u cijeloj zemlji. Ponaanje srpske vojske, a napose andarmerije, je arogantno, bahato. Mnogi Hrvati, dotle jugoslavenski orijentirani, nakon ujedinjenja poinju otvoreno pokazivati svoje razoarenje. Na djelu oni osjeaju da se u ime narodnog jedinstva vri nad njima, tj. nad Hrvatskom, pljaka morala i materijala. Pokuaji naturivanja jugoslavenske unitaristike misli nisu prihvaeni
~ 318 ~

od hrvatskih masa, kao ni pokuaj prihvaanja ekavice u nekih Hrvata (Krlea i Cesarec pisali su ekavicom u Borbi sve do 1924. godine). Valja uzgred podsjetiti da su Hrvati u svojoj prolosti - to je ve spomenuto - bili razjedinjeni duhovno i teritorijalno tako da mnogi od naih inteligenata nisu znali uope za glavne krajeve gdje su ivjeli Hrvati. Uli su u novu dravnu zajednicu, a da nisu u svim pokrajinama i drutvenim slojevima bili svjesni svog hrvatstva. Osjealo se to i u hrvatskoj politici. Takve ivotne prilike stvorile su u pojedinim dijelovima Hrvatske ue rodoljublje - regionalizam, to je naalost i danas razvijeno. Hrvati se tek stjecajem svoje neovisnosti suoavaju sa svojim nacionalnim biem. Prije su se uglavnom bavili s onima koji su ih ugroavali. Zato sada na povrinu izbija kulturna i regionalna raznolikost meu Hrvatima, koja je plod povijesne podinjenosti drugim narodima. Dapae, dugogodinja tradicija bez vlastite drave formirala odreeni politiki mentalitet ponaanja, a to je podanitvo, osjeaj inferiornosti. Stjepan Radi posebice je javno napadao i raskrinkava velikosrpsku politiku pljake nad Hrvatskom i kritizirao velikosrpsku vladu (reim) zbog korupcije i zlouporaba. Reim, naprotiv, nije priznavao da postoji korupcija, da je ona veliko zlo i da je treba iskorjenjivati. U svojim govorima Stjepan Radi je osobito isticao da u politici beogradske vlade nema ovjenosti, naglaavajui da u toj stvari nema kompromisa. Ako imamo vladu, govorio je, koja ne priznaje ovjenosti, zakonitosti i ustavnosti i ne dri se svoga Ustava, onda to nije vlada, to je banda. Isticao je takoer, da mi Hrvati ne traimo nita nego da ne bude sile, da se potuje zakon, traimo da ne bude pljake nego potenje. Meutim, svi pokuaji Stjepana Radia da izbori Hrvatskoj njezina prava propali su na otporu velikosrpske politike. Hrvati su do tada bili sami, bez vanjskih saveznika i vlastite vojske, dok su Beograd podravali London i Pariz. Radi se stoga odluuje traiti meunarodnu potporu za stvar Hrvatske u Londonu i Parizu, ali bez ikakva uspjeha. Razoaran neuspjehom u tim europskim prijestolnicama, u kojima se vodila europska politika, odlazi 1924. u Moskvu s istim ciljem.

~ 319 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

No, to Radievo putovanje i boravak u Moskvi bio je njegov veliki politiki promaaj. Prvo, on po naravi pacifist i demokrat, koji je samo0 na miran i human nain dozvoljavao statusa quo, koji je pozivao na mir, pisao i govorio u pomirljivom tonu, on, s velikom ljubavlju za selo i seljatvo, morao je znati da od Lenjinove boljevike diktature ne moe oekivati nita dobro za Hrvatsku. Morao je nadalje znati, da je komunizam to se tie ljudskih prava od poetka u bankrotstvu, da je to negacija svake pravde i istine. Drugo, odlaskom i boravkom u Moskvi izazvao je Obznanu (akt beogradske vlade od 29. prosinca 1920. donesen protiv komunista) nad Hrvatskom republikanskom seljakom strankom (HRSS), kako se tada zvala. Ne mogavi dobiti i iskoristiti rusku potporu i pred opasnou da beogradska vlada moskovski put iskoristi kao povod da uniti hrvatski seljaki pokret, Radi odlazi 1925. u Beograd sklapa sporazum s Paievom radikalnom strankom, kojim se je odrekao republikanizma i priznao Vidovdanski ustav i vidovdansku Jugoslaviju. Pritom je stranka promijenila naziv od Hrvatske republikanske seljake stranke u Hrvatsku seljaku stranku (HSS). Neki jugoslavenski orijentirani Hrvati idealistiki su vjerovali da e se sve pogreke popraviti. Tako Ivan Metrovi 1925. u New York-u izjavljuje, da vjeruje u trajan opstanak i lijepu budunost Jugoslavije, zaboravljajui na stvarnost koja je postojala na tetu Hrvatske. Pokuavali su smiriti Hrvate strahom od vanjskih neprijatelja i iskljuivali su svaku mogunost federacije Jugoslavije proglaavajui takvu mogunost najveom jugoslavenskom nesreom. Lujo Vojnovi, deklarirani jugounitarist, na izbornoj skuptini Demokratske stranke u Dubrovniku 16. oujka 1923. godine uvjeravao je publiku da postoji jedan jugoslavenski narod, da su naziv Hrvat, Srbin i Slovenac postali regionalne oznake na kakve se nailazi u Italiji i Njemakoj, da je federacija besmislica, a Radieva republika da je jedan djetinjast san. Stjepan Radi, meutim, i nadalje napada i kritizira velikosrpsku politiku, istiui da se pod jugoslavenskom formom u Jugoslaviji stvarno vodi velikosrpska politika, da se Jugoslavija stvarala i razvijala prema velikosrpskoj zamisli. On je 1924. godine javno naglasio, da Hrvatima nije nitko stavio

nogu na iju i ne e; da mi Hrvati nismo Balkan ni geografski, ni politiki, ni kulturno, nego da smo jadransko odnosno mediteransko podruje. Osjeajui u njemu smrtnu opasnost za velikosrpstvo, Beograd se odluuje likvidirati ga. Uinio je to Punia Rai, Srbin i pristaa Radikalne stranke, smrtno ga ranivi u Narodnoj skuptini u Beogradu 20. lipnja 1928. godine, od ega je 8. kolovoza iste godine umro. Tom prigodom prilikom atentator je ubio Pavla Radia, a teko ranio zastupnike HSS-a Pernara, Basarieka i Granu. Atentat je bio proraunato izvren s ciljem da se ukloni iz ivota Stjepan Radi i time obezglavi hrvatski narod. Po Zvonimiru Kulundiu, povjesniaru, atentat je bio pripremljen na Dvoru. Ubojstvo Radia doivjelo se kao atentat na hrvatski narod. Radievo ubojstvo djelovalo je na izmjeni stajalita u Katolikoj Crkvi. Nakon Radievog ubojstva Katolika Crkva se sve zapaenije priklanja HSS-u. Sarajevski nadbiskup ari se nakon atentata prvi od crkvenih velikodostojanstvenika stavio na stranu Radia (dok je Radi jo bio iv) smatrajui ga jedinim voom hrvatskog naroda. Kad smo ve kod ovog pitanja, mora se naglasiti da je Stjepan Radi, unato njegovim politikim pogrjekama, bio jedan od najveih politiara u povijesti hrvatskog naroda, jer je njegov politiki program ujedinio iroke slojeve hrvatskog naroda. Pripada mu povijesna zasluga da je dovrio oblikovanje hrvatske nacije u modernom smislu unosei u mase hrvatski osjeaj. Vano je jo naglasiti, da je Stjepan Radi prvi organizator seljatva. S bratom Antom osnovao je 1904. godine Hrvatsku puku seljaku stranku, koja dalje mijenja naziv u Hrvatsku republikansku stranku, da bi najzad dobila naziv Hrvatske seljake stranke. Ono to je vano pritom istaknuti je Radiev politiki program koji poiva na ovjenosti, socijalnoj pravdi, zakonitosti i ustavnosti. Njegova ideja ovjenosti trebala bi zauvijek ostati moralni imperativ svake politike.
~ 321 ~

~ 320 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Nakon atentata kralj Aleksandar htio je u prvo vrijeme nastalu dravnu krizu rijeiti amputacijom Hrvatske, ne prihvaajui naelo federacije Jugoslavije, kao ni njegova velikosrpska sredina, koja je u tome gledala ugroenost za srpstvo. Ovdje treba spomenuti, da je u Srbiji bio ukorijenjen centralizam da nisu mogli shvatiti autonomne tenje drugih naroda. Ipak, nakon duljeg razmiljanja odluio se za diktaturu, koju je uveo 6. sijenja 1929. godine smatrajui da su Hrvati mirotvoran narod, nesposoban da prui otpor. Diktatura je zapoela u znaku jugoslavenskog imena. Hrvati su, meutim, shvatili da je jugoslavensko ime samo ograda iza koje se krije nastavak stare velikosrpske politike. Neki hrvatski ideolozi jugoslavenstva podravali su velikosrpske reime, a neki su ak i teoretski priznavali da su Srbi, premda su podrijetlom bili Hrvati. Primjerice, Milan Marjanovi, knjievnik i publicist, vjerno je sluio estosijeanjskoj velikosrpskoj diktaturi, a negdanji prava dr. Ante Tresi-Pavii, koji je spadao u pravaku intelektualnu elitu, predstavljao se u Madridu kao veleposlanik Srbije, a ne Jugoslavije, izjavljujui jo da se zbog Radia stidi da je Hrvat! Nadalje, Ivan Metrovi 1929. godine predvodio je delegaciju iz Zagreba kralju Aleksandru u Beograd da mu zahvali na uspostavi diktature, iako je morao znati za Aleksandrovo sudjelovanje u atentatu na Radia. Dr. Vlatko Maek, nasljednik Stjepana Radia na elu HSS-a, pozdravio je estsijeanjsku diktaturu kralja Aleksandra smatrajui da e ona omoguiti preureenje drave na nain da e doi do rjeenja Hrvatskog pitanja. Taj je dogaaj pozdravio naivnom izjavom: Lajbek je raskopan!. Bila je to njegova politika pogreka. No, otrenjenje je uslijedilo vrlo brzo. Katolika Crkva nala se u novoj dravi u loijem poloaju od onoga koji je uivala u Austrijskoj monarhiji. Napose su se pogorali odnosi izmeu Katolike i Pravoslavne Crkve za estosijeanjske diktature, pa i kasnije, jer je vodstvo Srpske Pravoslavne Crkve novi reim shvaalo kao svoje pravo da radi na pravoslavlju katolika. U pravoslavnom vjerskom tisku dosta se pisalo protiv Rimokatolike Crkve, nazivana je sotonskom, a i sam patrijarh Varnava oekivao je od katolika da prihvate pravoslavlje.
~ 322 ~

Vrijedno je podsjetiti da je Svetozar Pribievi, negdanji velikosrbin iz Hrvatske, ivei u emigraciji u Parizu 1933. godine izjavio da je pod Aleksandrom hrvatska individualnost takorei pala na nulu, prosto je ukinuta. Unato tome, neki su crkveni dostojanstvenici prilikom atentata na kralja Aleksandra u Marseju 1934. godine ne samo osudili taj atentat s kranskog gledita kao ovjekoubojstvo, nego su iskreno alili za njegovim nestankom kao kralja Jugoslavije. Bol za Stjepanom Radiem, kojega su i njegovi protivnici za ivota smatrali voom hrvatskog naroda, nije bila toliko izraena. Zagrebaki nadbiskup Antun Bauer tugovao je za vladarom besprimjerne portvovnosti i ljubavi za domovinu, divei se njegovim najplemenitijim nastojanjima oko blagostanja drave. Biskup Klement Kvirin Bonefai ponosi se njegovim velikim djelom i velikom batinom koju je kao otac predao svojoj djeci. ibenski biskup Jerolim Mileta jadikuje kako narod nije pogodila tea nesrea i kako nikad jaa bol nije zahvatila nae due (Ivan Mui). Lojalno dranje Katolike Crkve razumljivo je kroz njezino tadanje uvjerenje da e se crkveni poloaj u Jugoslaviji konano povoljno za nju rijeiti konkordatom, koji je nakon dugog pripremanja bio sklopljen 25. srpnja 1935. godine izmeu Vatikana i vlade kraljevine Jugoslavije. Da bi konkordat stupio na snagu morala ga je prethodno ratificirati Narodna skuptina i Senat. Narodna skuptina ga je 1936. godine ratificirala, ali su velikosrpski krugovi, voeni od patrijarha Varnave, onemoguili ratifikaciju u Senatu. tovie, Pravoslavna Crkva anatemizirala je sve one sveenike koji su u Narodnoj skuptini glasovali za konkordat, a svjetovnjacima je uskraena krsna slava i pogreb, to je praktino znailo izopenje iz Crkve. Srpski politiki krugovi htjeli su sklapanjem konkordata pasivizirati Katoliku Crkvu i dezinteresirati i Crkvu i vjernike na hrvatskom nacionalnom podruju. Odbijanje prihvaanja konkordata izazvalo je potpuno i konano razoarenje u katolikim crkvenim krugovima i slom njihovih oekivanja dobra za Katoliku Crkvu u Jugoslaviji. Vlatko Maek je za gospodarsku, kulturnu i politiku slobodu i samostalnost Hrvatske, ali u okviru Jugoslavije. U tom smislu je bio sporazum Maek - Cvetkovi iz 1939. godine, koji je doveo do Banovi~ 323 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

ne Hrvatske, kao autonomne Hrvatske. Ali taj sporazum beogradski parlament nije prihvatio, kao to nije prihvaen konkordat. Jo prije beogradskog pua, i za vrijeme pua 1941. godine, srpski nacionalisti su govorili da e Banovina Hrvatska nestati i da e ponovno biti uspostavljena unitarna i centralistika kraljevina Jugoslavija. Pu od 27. oujka 1941. godine doveo je - kako znamo - do raspada versailleske Jugoslavije. Mora se ovdje istaknuti, da je razdoblje prve Jugoslavije do uspostave Banovine Hrvatske (1918. do 1939.) proteklo u znaku privilegija za Srbe, da je Jugoslavija dravotvorno i ekonomki funkcionirala na dominaciji Srba i da su oni bili vodea nacija. A sve to ne toliko njihovom zaslugom, koliko naom, Hrvatskom, krivnjom i naivnou. Iz ovog kratkog prikaza smijemo zakljuiti, da su vanjski faktori doprinijeli stvaranju prve Jugoslavije, ali sigurno ti vanjski krugovi ne bi nikad uspjeli da nije bilo zabludjele hrvatske inteligencije, zadojene nacionalnim romantizmom. Istine radi valja rei, da jugoslavenska ideja nije bila iva u irokim narodnim slojevima, seljatvu, bila je to - kako je ve spomenuto - ideja jednog djela ili veeg djela hrvatske inteligencije. U ono doba hrvatski se narod razlikovao od svoje inteligencije, koja je zapravo jedina vodila i bavila se politikom. Tu ideju nisu nam nametnuli stranci, nego Hrvati koji su mislili da su Hrvatska i hrvatski narod previe slabi da bi se mogli oduprijeti germanskom, maarskom i talijanskom pritisku. Naivno su vjerovali da e se u zajednici sa Srbima moi bolje odrati kao narod. Nisu, treba naglasiti, shvaali svu teinu takve pogrene politike, koja je hrvatskom narodu prouzroila velike ljudske i materijalne rtve. Oito nisu nita uili i nauili iz pogreaka prolosti! Hrvatski intelektualci, koji artikuliraju nacionalizam i koji predstavljaju naciju pred svijetom, a osobito pred Europom, bili su onda, kao i danas, politiki razdijeljeni u temelju. I onda, kao i danas, meu naim intelektualcima postojala je i postoji velika razlika u temeljnim odrednicama o tome emu tei hrvatski narod, to je najvanije za njegovu budunost.

Problem je bio tada, a moemo rei i jo danas, nacionalni identitet zbog podanikog mentaliteta. Potrebna nam je promjena mentaliteta, moramo se osloboditi kompleksa inferiornosti i varljive nade da e nam drugi pomoi! Najzad, valja imati na umu, a i upozoriti na mudru izreku: tko iz povijesti nije nita nauio, mora je ponoviti. Do kada? Literatura: Ferdo ii: Pregled povijesti hrvatskog naroda Sudland (dr. Ivo Pilar): Junoslavensko pitanje Antun Barac: Hrvatska knjievnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije Josip Horvat: Supilo, ivot jednog hrvatskog politiara Josip Horvat: Politika povijest Hrvatske Ivan Mui: Hrvatska politika i Jugoslavenska ideja Ivan Metrovi: Uspomene na politike ljude i dogaaje Jugoslavije Vladimir Koak: ivot i misao Stjepana Radia

~ 324 ~

~ 325 ~

Svjedok naeg vremena

SUZANA KUNAC I DAMIR PILI - REAGIRAJU NA NAPIS I. MATANOVIA DOBRO SROENA POLITIKA MUKIJADA

SD Magazin, 29. III. 2003.

HAJdE dA MUKAMo ZAJEdNo

Prije nego neto preciznije reem o podmetnutoj anketi, koja granii sa znanstvenom fantastikom, citirat u jo jednom dijalektiki dobro sroenu politiku mukijadu, a ona glasi: Suvremeno dalmatinstvo se najzornije gleda u snanom osjeaju regionalne pripadnosti, kao i u gotovo ljubavnom odnosu prema zaviaju, pri emu postoji jasna svijest da je dalmatinstvo samo dio ireg mediteranskog mozaika koji ima svoju tradiciju, mentalitet i temperament. Tu Matanovi dodaje i svoj komentar nae dijalektiki dobro sroene mukijade, pa kae: Za neuko ili polupismeno stanovnitvo sasvim dovoljno da nasjedne ovoj umilnoj politikoj floskuli. Hoemo od poetka, gospodine Matanoviu? Hajde da zajedno proemo kroz nau umilnu politiku floskulu, da izravno vidite kako to mi mukamo! Dakle, ta naa reenica o suvremenom dalmatinstvu koju citirate istaknuta je u podnaslovu teksta Imat srce lava, na vrhu 20. stranice (SD, subota, 08. oujka 2003.), i ima tono pet novinskih redaka. Imate li tu stranicu u rukama? Odlino. Sad svrnite pogledom nekih 7 cm nie, blago ulijevo, sve do sredine stranice, gdje e te vidjeti jednu tablicu. Ne moete je promaiti, jer je to jedina tablica na stranici 20. Vidite tablicu? Odlino. Kao to vidite, naslov tablice glasi: to za Vas znai dalmatinstvo? Jasno vam je da su u tablici izloeni odgovori naih ispitanika na to pitanje, grupirani u nekoliko kategorija. Sad idemo proitati nazive prvih pet kategorija, koje, kao to vidite u desnoj koloni tablice, zajedno pokrivaju 83 posto odgovora naih ispitanika! Evo, da se ne muite, ja u ih proitati naglas: Prva kategorija je Regionalna pripadnost, dobila je 31 posto glasova. To znai da je 31 posto naih ispitanika na pitanje to za njih znai dalmatinstvo dalo odgovore koji se mogu podvesti pod navedenu kategoriju. Idemo mi dalje na drugu kategoriju. Ona se zove, vidite, Emotivna vezanost za zaviaj i pokriva, vidite, 20 posto odgovora.
~ 327 ~

Upravo iitavamo tekst iz Slobodne od prole subote Dobro sroena politika mukijada, jednog Zadranina - gospodina Ive Matanovia, koji nam po drugi put pokuava podmetnuti svoje kukavije jaje i to sve, opet, potkrijepiti naom navodnom mrnjom prema Zadru i Zadranima. Da ne bi zamarali itatelje, moramo odmah rei da ovo Matanovievo reagiranje nema nikakve veze s naim tekstom Imat srce lava, a s kojim Matanovi navodno polemizira. Velimo navodno, jer ni uz najbolju volju, niti nakon viekratnih itanja i iitavanja, ne uspijevamo pronai vezu izmeu naeg teksta i Matanovieva reagiranja. U veem dijelu svoga reagiranja, naime, itatelj Matanovi izlae neku svoju autorsku priu iji su likovi franaki voa Karlo Veliki, bosanski filozof dr. Esad imi, hrvatski knez/kralj Tomislav i stanoviti dravljanin SRbije - Vojvodine Blako Gabri, te je oito da nae istraivanje budi u Matanoviu interesantne autorske potencijale. Vrlo je mali dio Matanovieva teksta posveen onome na to on navodno reagira, tj. naem tekstu. Ali, avaj! - i to malo injenica i brojki Matanovi do te mjere iskrivljava i falsificira da ovjek moe jedino podignuti obrve i rei: ovjee kojom je volebnom tehnikom miljenja doao do ovoga?! Nakon detaljnog iitavanja teksta Dobro sroena politika mukijada uspjeli smo pronai svega jedan jedini pasus u kojem se barem spominje ita to ima ikakve veze s naim tekstom. Radi lakeg praenja, taj Matanoviev pasus donosimo u cijelosti:

~ 326 ~

Ivo Matanovi

Trea kategorija je Dio mediteranstva. Koliko ona odgovora pokriva? Trinaest posto? Bravo, gospodine Matanoviu, vidite da nam ide. etvrta kategorija je Mentalitet/temperament, obuhvaa 10 posto odgovora. I konano, peta kategorija je Korijeni/tradicija. Devet posto odgovora, tako je. Evo ga, gospodine Matanoviu, pred samim smo krajem! Ostalo je samo da napiemo podnaslov, u kojem bi smo u pet novinskih redaka morali saeti to su nai ispitanici odgovorili na pitanje to za vas znai dalmatinstvo? Hoete probati sami? I? Jel kuite sad? Ma da, jednostavno je: uzmete pet najeih kategorija odgovora, sa strane nasjeckate par zareza i onda sve to mukate dok se dijalektiki dobro ne sroi i ne ispadne jeftina politika floskula. Onda servirate itateljima. S tim da morate raunati da e se meu itateljima zasigurno nai i poneki Matanovi. Suzana Kunac Damir Pili

SVEENICI, POLITIARI I RENDGENOLOZI

Pie: Baldo Jurii, Trpanj na Peljecu Slobodna Dalmacija, 18. 10. 1999.

ISPovJEdI SE, PA RECI - HoP!

Onaj tko tvrdi da smo mi, lanovi Liberalne stranke Vlade Gotovca agresivni i da elimo manipulirati Crkvom, ja mu od srca preporuujem da se to prije ispovjedi, pa onda neka ga priesti tko hoe U ovom presudnome predizbornom vremenu, prepunom politikih dogaanja i trikova, dogodio se jo jedan udan i neobian dogaaj. Nadbiskup Marijan Oblak odbio mi je dati priest (2) to je podnaslov a naslov glasi: Tereza u raljama Inkvizicije, SD Tribina 4. listopada 1999. godine. To se dogodilo zastupnici u upanijskom domu Hrvatskog dravnog sabora gospoi Terezi Ganza - Aras na misi u Pagu. Vjerojatno se zastupnica Aras i nadbiskup Oblak dobro poznaju pa ja ne bih ulazio u ocjenu njihovih meusobnih politikih i vjerskih odnosa. Samo mogu rei da sam ostario ali da za takav sluaj nisam nikada uo. Ono to ne mogu preutjeti to je tekst na istoj stranici i o istoj temi gospodina Ive Matanovia. On tvrdi: da se agresivni Gotovevi liberali u gru predizborne utrke pokuavaju i u crkvu uvui, odnosno i s njom manipulirati itd. Poto sam lan LS mogu rei da me ta netona, nepristojna, maliciozna i zloesta tvrdnja (mogu li vjernici biti zloesti) doista uvrijedila. Mogu rei i za gospodina nadbiskupa i za gospou zastupnicu da narodna mudrost govori kako jedna lasta ne ini proljee. Gospodin Matanovi generalizira kao da je vodstvo i sve lanove LS pregledao. Ako bi mu uspjelo i to ostvariti, uvjerio bi se da mu treba poi, na ispovijed i to moda ak do Vatikana.

~ 328 ~

~ 329 ~

Ivo Matanovi

Druga tvrdnja gospodina Matanovia je vrlo simptomatina, kojom on tvrdi: Gospoo zastupnice, nije Vama ni do kakve priesti, nego do stranake promidbe, a pogotovo kad znate da kamo god se kreu visoki crkveni dostojanstvenici da su tamo po obiaju i TV kamere , itd. Dakle stranaka se promidba obavlja i u crkvi (zato su tamo po obiaju TV kamere) a ja sam mislio da su se bivi komunisti, kada ih vidim najblie oltaru, obratili i postali iskreni vjernici i da se u crkvi skrueno mole Bogu. Moram priznati da sam krivo mislio zato to bi se ti ljudi u crkvi najblie oltaru na visoki dravnim funkcijama - kako pie gospodin Ivan Supek - morali voditi prvom biblijskom zapovijedi: ljubi blinjega svoga kao samoga sebe. Ja mislim da oni to ne rade. to gospodin Matanovi misli, ne elim tvrditi, ali bi se moglo rei - zna se. Zastupnica Aras je u zakonodavnoj vlasti drave, a nadbiskup Oblak u slubi Rimokatolike crkve i neka oni rade svoje poslove a ono to ja najvie elim jest da drava u funkciji slube svom narodu i graanima to obavlja demokratskim i civiliziranim metodama a svim vjerskim zajednicama omogui da slobodno djeluju. Onaj tko tvrdi da smo mi lanovi LS-a agresivni i da elimo manipulirati Crkvom ja mu od srca preporuujem da se to prije ispovjedi, pa onda neka ga priesti tko god hoe. Zato sam napustio vladajuu stranku Odmah u poetku bio sam lan HDZ-a, ne zato to sam nacionalist, ve zato to sam demokrat. U demokraciji se ostvaruju nacionalni interesi, potuju vjerski osjeaji i obiaji a u nacionalistikoj dravi za demokraciju mjesta nema. Kad sam doivio da sam na izbornom skupu naeg ogranka glasovale asne sestre i upnik, ja sam definitivno napustio HDZ. Naravno i radi svega onoga to se je tada dalje dogaalo i jo uvijek dogaa, to gospodin Matanovi dobro zna, LS je dizao svoj glas za demokraciju, za promjene i upravo radi toga sam postao lan LS. Jeli netko manipulira s crkvom u Hrvata i tko je taj, to vjernici i ostali graani birai dobro znaju kao to zasigurno znaju da to ne ini Liberalna stranka.
~ 330 ~

Ivo Matanovi Regional, 26. veljae 2003.

SvI NAI TRAJKovI

Enciklopedijski reeno trajk je kolektivno odbijanje rada kao oblik pritiska radnika na poslodavce u svrhu zadovoljavanja zahtijeva ekonomske ili politike prirode. Tako veli leksikon, koji ovoj definiciji jo dodaje, da je trajk i politika borba radnike klase i proletarijata koji se u svakoj prigodi moe suprotstaviti svome poslodavcu da ga sprijei da ga klasno ne iskoritava i materijalno ne obezvrjeuje njegov rad. Lijepo reeno, ali ipak klasno nedefinirano. Ovdje nije precizno objanjeno, tko kome pripada, jer mi imamo raznih profesija koje se staleki grupiraju i tako postaje klasa. U naem sluaju, posljednji trajk lijenika moemo svrstati pod kategoriju politikog trajka, a nikako radnikog klasnog jer je oito da su ga komunisti sami protiv sebe organizirali, kako bi urbi et orbi svojim vanjskim mentorima, prije 3. sijenja 2000. godine ispunili obeano, a kako svoja obeanja do ovog momenta nisu ispunili ni jednim ni drugima - mentorima i biraima, izmislili su unutarnjeg neprijatelja, (hrvatski nacionalizam) i tako, opet, njega pred biraima osudili da su upravo oni krivi za neispunjeno predizborno obeanje. Posljednji trajk lijenika je oit dokaz da je udar na dravu smiljen i precizno odabrana klasna grupacija koja e rasplakati bolesnike i sve one koji misle da su lijenici svete krave u koje se ne smiju dirati. Kako u nas, sudei po javnim reakcijama, ima vie bolesnih nego zdravih, nije bilo teko organizatorima da ovim bleferskim trajkom omekaju ucviljeni narod i od njega uzmu jo nekoliko milijardi kuna za poveanje plaa lijenicima, a sebi osiguraju sigurne birae na predstojeim izborima. Iz ijih e se depova sve to platiti, ucviljeni narod o tome nije puno razmiljao. Neka plati drava, a drava je netko drugi, pa to ih onda briga. To su, naalost, razmiljanja veine obinih ljudi koji ovakvim rezovima sami sebe pljakaju, a ne dravu, kako oni misle.
~ 331 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Interesantno ja da hrvatska desnica ili oporba sa desnice o svemu tome uti, ne reagira na vrijeme. Njima je, izgleda, stalo do toga da se narod pljaka, a sa neredom misle, valjda, da e se doepati vlasti. Malo morgen, sve e se dogoditi suprotno od oekivanog. Komunisti e i ovoga puta nadigrati Hlebince sa desnice i prevarom svog vlastitog naroda, sjesti mu na grbau za jo, barem, etiri godine. Zauujue je, da neki nai grlati govornici kojima je hrvatstvo zanimanje na sve to ute. ak to vie odobravaju sve uestalije nemire i trajkove, mislei, opet naivno, da e se komunisti sami uruiti, a njima na pladnju donijeti pobjedu. Takovo jedno razmiljanje uo sam nedavno od zastupnika Ante Kovaevia, a neto ranije i od Ante apia. I u grupaciji HDZ-a razmiljaju neto slino, ili nikako. Oni su preokupirani sa podjelom fotelja, ako na vlast dou, a na vlast e doi, prirodnim uruavanjem komunistike koalicije, vele mi neki nadobudni hadezeovci, koji su ve sada po selima poeli tamburati i pjevati bearce. Dok oni raunaju na euforiju svekolikog hrvatskog puanstva dotle im komunisti pred nosom ubiru politike poene, i to vrlo na perfidan nain - na nain to sve po njima organizirane trajkove najprije deklarativno javno osude, a zatim im isplate traeno. Narodskije reeno, iz jednog depa izvade im novac (putem poreza), pa zatim te iste novce preko trajka stave im u dep i tako u nedogled. Ovaj prikaz o hrvatskoj zbilji danas ne bi bio potpun, kada ne bi spomenuli i glavnog autora igara bez kraja, bravara Josipa Broza koji je punih etrdeset pet godina zabavljao narod sa izmiljenim unutarnjim neprijateljem i tako ga od glavnih problema usmjeravao u suprotnom smjeru. Mora mu se priznati, to je vrlo uspjeno radio. Dakle, neku novu paradigmu njegovi sljedbenici nisu trebali izmiljati, nego primijeniti onu staru koju im je veliki voa ostavio, pa nije nikakvo udo to i na vrli predsjednik, svako toliko, to isto radi. Ponovimo jo jednom, da nije problem u komunistima, to se snalaze, kako se snalaze, ve je veliki problem u mentalnom sklopu svih Hrvata i Hrvatica koji ne mogu shvatiti sutinu problema i da mu se adekvatno suprotstave.

Barem danas je to mogue, jer imamo ustavnu demokraciju i pluralistiko ustrojstvo drave. Izaimo svi na izbore i izaberimo najbolje stranke pa zatim i ljude u njima, tek tada emo moi slobodno disati i uivati u plodovima svoga rada i bogatstva to nam je dragi Bog podario. Ako ve trajkamo, onda to radimo u krajnjoj nudi. Najprije detektirajmo krivca (stvarnog poslodavca) i trajkajmo protiv njega, a ne protiv drave, to onda u konanici ispada da trajkamo protiv sebe samih. Dravu treba im prije, gospodarstveno, razdraviti. Njena je zadaa u kapitalistikom sustavu, sigurnost zemlje i zakonitost svih njenih dravljana, a ne biznis preko kojeg se razvija korupcija, nepotizam, pa onda i direktna pljaka vlastitog naroda.

~ 332 ~

~ 333 ~

Svjedok naeg vremena

SKUPINA UTEMELJITELJA OBILJEILA SEDMU OBLJETNICU HDZ-A

N. Pavi Ivo Matanovi

Mi nismo za to da 200 obitelji koje su se obogatile kao sluge jugokomunistikog sustava budu vlasnici drave, a da svi ostali budu raja meu kojom se nalazi i velik broj ljudi koji su od poetka sebe ugradili u HDZ, a koji danas nigdje nema, meu ostalim je rekao Profaca po kojemu bi narodu bilo jo gore pobijedi li na izborima nekvalitetna oporba. - Borili smo se za samostalnu dravu, demokraciju i uspostavu drave. Dravu bez sumnje imamo, ostalo - samo djelomice - rekao je dr. Nikola Jaki, koji je takoer ukazao na nerad temeljnih stranakih ogranaka to doputa stranakim forumima da se ponaaju kako hoe, te da stranku rastrojava borba za vlast. Opet ujemo jezik unutar kojega su svi drugi neprijatelji to je diskurs unesen u HDZ, a to omoguava da se ovaj skup proglasi - nelegalnim. ovjek koji je to izgovorio zarobljenik je tog jezika, on u sebi vidi inkarnaciju ukupne vlasti, kazao je Jaki ne vidjevi gotov recept kako pomoi HDZ-u. Nije najvaniji postotak na narednim izborima nego to da dobijemo stranku ijeg se djelovanja neemo sramiti, zavrio je svoje izlaganje Nikola Jaki. Hrvoje Matanovi je istaknuo kako su se stari kadrovi iz biveg reima ubacili u sve dravne strukture i naglasio kako pobjednicima pripadaju i stanovi i dionice i koncesije, a ne jugodirektorima. U raspravi su takoer sudjelovali i Boko Buljeta i ime Vuki koji su govorili o odnaroivanju HDZ-a kojemu treba pomoi da nae izlaz iz slijepe ulice. Vice Profaca je na koncu iznio zakljuak ovog skupa: treba ponititi prologodinje i odrati izvanredne stranake izbore. Slian je skup najavljen za sijeanj.

elimo vratiti ugled HdZ-u!

Mi nismo politika frakcija, nemamo bilo kakvih politikih pretenzija, ne elimo ruiti bilo koga, ve samo elimo pomoi HDZ-u, iji je ugled znatno poljuljan, da to uspjenije proe naredne izbore, jer je to jedina stranka koja moe voditi Hrvatsku. Pod tim motom prolog ponedjeljka skupina osnivaa HDZ-a predvoena Vicom Profacom, dr. Nikolom Jakiem, Antunom Brkanom, Brunom Fuzulom i Hrvojem Matanoviem obiljeila sedmu obljetnicu osnivanja HDZ-a u Zadru kojoj je bilo nazono pet od sedam lanova prvog Opinskog odbora HDZ-a. Podvukavi neosporne povijesne uspjehe HDZ-a, Vice Profaca je naglasio: - Na bi skup trebalo smatrati apelom da se pokua pomoi HDZ-u koji mora povratiti izgubljeno povjerenje u narodu jer jedino to jami izbornu pobjedu. Gubljenje ugleda HDZ-a kulminiralo je prole godine krivotvorenjem stranakih izbora koje je pokazalo kako ovakav HDZ u kojem temeljni ogranci ne rade, a rade samo upanijski i Gradski odbor slii radu glave koja nema tijelo. O svim svojim potezima informirao sam i Glavno tajnitvo, ali radikalnih reakcija nije bilo, samo je reeno kako bi to bila teta za stranku pred izbore. Mislio sam, ipak, kako je sad ba ovo vrijeme kada HDZ-u treba pomoi, jer ovakav HDZ u Zadru je lakrdija.

~ 334 ~

~ 335 ~

Svjedok naeg vremena

PRIICE SA PUTA PO LICI

Ivo Matanovi

SRBIN URo I PoGLAvNIK ANTE PAvELI

Za vrijeme mog nedavnog boravka u Lici, kako to obino biva, najprije sam posjetio moje stare prijatelje koje nisam vidio jo od prije ovog rata. Ovog puta cilj mi je bio samo do Gospia, ali eto, neplanirano, svratio sam i u Graac, gdje sam se zadrao nekoliko sati, s namjerom da nekoga od ranijih poznanika sretnem. I, etajui tako Graacem, uzalud sam se okretao na lijevo i desno, da vidim nekoga od mojih ranijih poznanika. Istina, na ulicama sam vidio puno ljudi, ali sve su to bili mlai i meni nepoznati. Znao sam odmah da to nisu Liani, ve doseljeni Hrvati iz Bosne i po neki stariji Srbin povratnik. Srbe nije bilo teko prepoznati, jer njihove face dobro su mi se uvukle u pamenje jo od ranije, osobito one koje sam, nakon nekoliko dana poslije Oluje, vidio u logoru-stacionaru u Graacu i u Zadru. Buljei tako u masu prolaznika primijetio sam jednog starca, koji mi se uinio dobro poznatim jo iz Olujinih vremena, pa sam mu odmah priao i upitao ga za nekoliko informacija, koje su me, tek tako, zanimale. Najprije sam se predstavio, a zatim upitao ga: Jeste li Vi uro Obradovi? Pogledavi me malo zaueno, odmah mi odgovori: Da, jesam, samo nisam siguran da li sam onaj koga vi traite. Ja mislim da si ti onaj (preao sam na ti radi starog poznanstva a i radi toga da ga malo otkaim da slobodnije govori), koga sam 1995. godine u stacionaru u Zadru intervjuirao. Sjea li se, tada si mi rekao, da si cijeli rat proveo u Bruvnu i Mazinu, gdje si navodno uvao oce? Jes, neelje mi. Sjeam se vrlo dobro. Tada si kuao hranu iz istoga kazana koju su nama davali i rekao si da nas previe dobro hrane. Jesam li lagao, odgovorim mu? Bogami, njesi. Bilo nam je bolje nego u Banja Luci, kamo smo poslije otili. A kako vam je sad, pitam ga dalje. Jeste li zadovoljni sa ustaama koje ste ovdje zatekli? Ma kakve ustae. To su jadnici kao i mi. Oni su beskunici - veina njih, a mi smo, i ako u vlastitim kuama, isto tako u nemilosti. Nemamo posla i svi zajedno ivimo od raznih humanitarnih donacija. Mlai Srbi ive, uglavnom od naih penzija, a kad mi poumiremo, ne znamo od ega e dalje ivjeti?
~ 336 ~

Starac se raspriao, ali ja ga nisam imao vremena vie sluati, pa sam ga morao napustiti, rekavi mu na odlasku, da u ga drugi puta posjetiti i malo vie popriati - moda i za novine, ako pria bude interesantna i ako ne budete lagali kao i 1995. godine. Ovo je samo usputno, to mi se nametnulo kao uvod u neku drugu priu o Srbima povratnicima, a glavni cilj mi je Gospi i posjeta dr. Anti Paveliu. Da, dobro ste proitali. Iao sam u posjet pravom pravcatom Anti Paveliu, kojeg nisam vidio jo od 1970. godine, kada sam morao napustiti Gospi i preselit se malo junije - u Zadar. Stigavi u Gospi, odmah na autobusnom kolodvoru priao sam jednom postarijem ovjeku, koji mi se, na prvi pogled, uinio poznatim, i pitam ga, gospodine da li vi znate Antu Pavelia doktora, koji ima, otprilike, isto toliko godina koliko i vi? Zaueno, najprije me ovaj starac dobro odmjerio od glave do pete te mi otro ree. Sluaj te vi, dragi gospodine, ja vam nisam za nikakovu zajebanciju, a tog gospodina kojeg vi traite neete nai u Gospiu. On vam je ve davno umro i to ne u Gospiu niti u Hrvatskoj, ve u panjolskoj, ponosito e starac. A ako ba njega traite i elite vidjeti, doite za koju godinu kasnije, tada ete ga vidjeti, barem njegove posmrtne ostatke koje mislimo prenijeti iz panjolske u njegovo rodno mjesto - u Krivi Put. Ubacujem se u razgovor. Ma kakovi Krivi Put, on je roen u Bradini, u Hercegovini. Jest on, ali nije mu otac tamo roen, ve u Krivom Putu. Znai, Paveli je Lianin? Da, moj gospodine, ustro mi uzvrati starac. On vam je nae gore list i mi ga se ne odriemo ni po koju cijenu, a kad se on vrati, sad ve pojaanim glasom govori mi, tad e Hrvatska opet imati pravu i pravnu dravu, il u suprotnome, nee je biti. Sluajte mene, Danu Dangubu iz Lovinca koji vam nikada ne lae, nastavlja dalje. I tko zna dokle bi jo veseli Danguba sa mnom dangubio, da ga nisam naprosto drsko zaustavio i preao na konkretno ono, zato sam ustvari i doao u Gospi. Danu sam ostavio da sam ide kod Marka na Pazariko pivo, kojeg ovog puta ne smijem besplatno reklamirati, a osim toga, Dane Danguba niti ne moe mi puno pomoi da pronaem koga traim - Antu Pavelia zvanog Tubicu, naprosto zato jer nije pravi Gospianin. I, da vam pravo kaem, nije mi se s Danom Dangubom ilo u gostionicu Kod Marke, kamo me je pozivao, i to ne zato, to ne bi posjetio poznatu u uljudbenu gostionicu Kod Marke, ve zato to sam ve godinu dana apstinent od svih poroka, a moram odrati i zadato si obeanje - da so sljedeih izbora ne konzumiram nita od opijata; alkohola, kave, cigareta i onog drugoga
~ 337 ~

Ivo Matanovi

Udaljivi se od mog, sad ve dobrog prijatelja Dane Dangube, malo dalje upoznam jo jednog drugoga Dangubu koji me je u trenu prepoznao i veli mi. Ma, gdje si ti meni, zete na. Zna da sam ti prezime zaboravio, a po imenu, mislim da si ti onaj Ive to je u DIP-u radio (Drvno industrijsko poduzee). Je, je, dragi moj Stipane, samo ni ja nisam ba siguran da si ti onaj Stipan iz Kanie. Ma kako da nisam. Zna da smo skupa u DIP-u radili. Ja sam klade valjao, a ti si efovao. Ma, nije vano to je tko u ono vrijeme radio, ve tko je sa kim prijateljevao. Eh, ova ti je dobra, brzo mi uzvrati Stipan. Sad znam da si onaj isti od prije trideset i kusur godina i zgrabi me ispod ruke da idemo negdje zaliti nae ponovno vienje i da malo poljudikamo, kako je znao uvijek rei, ali me upozorava da ne idemo Kod Marke, jer taj dan bio je petak, kada je gospiki sajamski dan i kad je Kod Marke sve puno veseljaka - mudraca iz Lovinca i Sv. Roka te Pazaritana koji se uvijek, kad se nau skupa, meusobno nadmudruju, tko e komu vie podvaliti. Dakako, radi se o trgovini, a kada se trgovina pogodi onda se, po obiaju, mora i zaliti pogoeno. A kad se dobro zalije, tada se, nerijetko, dogodi da kupac i prodavatelj ostanu praznih depova, jer kupljeno se mora ponovno preprodati, da bi se podmirili rauni Kod Marke i tako od vajkada pa sve do dananjih dana. E, kad je tako, velim mom Stipanu, neemo k Marki, ali neemo ni drugdje, jer ja sam apstinent, izvlaio sam se kod upornog Stipana kao i kod Dane Dangube, pa smo tako obojica obvezatno liko zalivanje odgodili za neku drugu prigodu. Jo smo neko vrijeme, etajui Gospiem popriali, a o emu drugom, nego u politici. Ovoga puta svoju misao usredotoio sam na Antu Pavelia. Ne vie na poglavnika Nezavisne Drave Hrvatske iz onih vremena, ve na Antu Pavelia zvanog Tubica, kojega su Gospiani, od milja esto oslovljavali i sa Poglavnie, a kojega je ta umilna titula na alost skupo stajala. Nakon to je od gospikih gadova dobro pretuen, zavrio je na psihijatriji u Zagrebu, a potom, kako sam od Gospiana uo, smjestili su ga negdje u staraki dom. Nisam uspio doznati gdje se nalazi tono, ali obeavam itateljima da u to ubrzo saznati i neto vie o njemu, nadam se ugodnijeg, rei. O naem dragom gospikom Poglavniku Anti Paveliu - Tubici, moda prije nego e moj sugovornik iz ove prie Dane Danguba i njegovi istomiljenici uspjeti iz panjolske prenijeti posmrtne ostatke pravog dr. Ante Pavelia, iji duh jo nije isezao iz srca Liana. Zadar, studeni 2002. g.
~ 338 ~

Ivan Matanovi - Zadar objavljeno u Narodnom listu

Stranka umirovljenika komunistika farsa

Briga o umirovljenicima, a u predizbornoj promidbi, dobila je takav odjek da ovjek, na trenutak pomisli da je Hrvatska jedina drava na svijetu gdje o umirovljenicima drava skrbi vie nego svi ostali ili bolje reeno, Hrvatska je najsocijalnija zemlja na svijetu a da pri tom po svojim dravnikim atribucijama nije socijalistika. Bilo bi to hvale vrijedno da je praksa takova. No, na alost, to je samo predizborno stranako blejenje, a maloumnom i bedastom utjeha. U tom smislu i Stranku umirovljenika (HSU) komunisti su osnovali kao farsu kako bi se preko nje ponovno domogli vlasti i krenuli opet Jovo nanovo uravnilovkom, kako su zapravo radili punih 50 godina. Zato, dragi hrvatski umirovljenici, ne nasjedajte komunistikim floskulama jer i ovog puta oni su vjeto, rekao bi i lukavo, pronali prazan prostor u hrvatskom izbornom Zakonu te osnivanjem stranke, u njihovo ime, nametnuli se umirovljenicima kao njihove mesije, a da ih (umirovljenike) uope nisu nita ni pitali. U Zadru, primjerice, postoji Stranka umirovljenika ve godinu dana i jo desetak ogranaka koji svi zajedno idu na lokalne u koaliciju sa recikliranim komunistima (ASH, DA, SDAH, SDP, SDU i dr.) Ovdje se postavlja neizbjeno pitanje, kako to da Stranka umirovljenika ne koalira, recimo, sa nekom drugom strankom s hrvatskim predznakom ili hrvatsko - nacionalnom strankom? Dakle, nije teko dokuiti, tko se komu dopada, samo je ostalo upitno zato se sami umirovljenici otrije i brojnije ne suprostave svojim samozvanim i samoizabranim mesijama?!

~ 339 ~

Ivo Matanovi

Teak poloaj umirovljenika nije rezultat i loa nebriga sadanje oficialne vlasti ve upravo obratno. Komunisti su za svojih 50 godina vladavine iscrpili sve to se iscrpiti u Hrvatskoj moglopa su tako 1990. g. predali (izgubili) vlast sa potpuno praznim fondovima. Ne pripadam vladajuoj stranci pa ju nemam ni posebnog razloga braniti, ali istinu i ovog puta moram rei. Sa potpuno naslijeenim praznim fondovima Hrvatska je uspjela odrati egzistencijalni optimum umirovljenika, a sada kada je rat pri zavretku bit e isplaen i zaostatak od cca 20% - koliko su zapravo umirovljenici zakinuti kroz proteklih 5 godina, a nikakovih 36 mirovina s kojima komunisti svjesno obmanjuju umirovljenike. Dodajmo jo da je posebno zanimljivo da su elnici zadarskih umirovljenika na elu s g. eljkom Peroviem u svoju koaliciju uvrstili i muslimansku stranku (SDAH) na elu sa Mustafa efik Nadarevi koja se po niemu dobrom ne razlikuje od ugaene Rakovieve stranke SDS-a. To je svojevrsna ironija da Hrvatska stranka umirovljenika priziva u pomo i one stranke iz inozemstva koje u svojoj matinoj zemlji umirovljenicima isplauju mirovine, jedva, pedesetak DM mjeseno! Kau da je u predizbornoj promidbi dozvoljeno sve pa i manipuliranje sa starim i iznemoglim ljudima, ali kad je u pitanju hrvatsko dostojanstvo i opstojnost nacije onda je nedopustivo da nam se nedobronamjerni stranci mijeaju u hrvatsku zbilju i kritiare po raznim strankama. Mislim da ovo spada u resor i domenu Hrvatske nacionalne sigurnosti, o emu e vjerojatno i oni dati svoju prosudbu.

Ivo Matanovi

Suradnja s bivim komunistima je politiki gaf

Smatramo da su lanovi SDP-a u svoje kolo uveli i neke stranke koje po svom ideolokom programu njima ne pripadaju (HSS, HSLS, i donekle HNS), ali za jednokratnu upotrebu dobro e im doi. Bilo bi dobro da gospoda Vlado Gotovac i Draen Budia ozbiljno razmisle u koje su kolo svoju stranku uveli, a osim toga duboko su povrijedili one svoje kolege, bive robijae, koji ne misle kao i oni. Zbog spomenutih oporbenih udruivanja u zadnje vrijeme na hrvatskoj politikoj sceni, mi iz Hrvatskog drutva politikih zatvorenika nismo zadovoljni, pa zato traimo i zahtijevamo od naih lanova Gotovca i Budie da se javno oituju, jer jo uvijek mi mislimo da je njihova suradnja s bivim komunistima samo lo politiki gaf. Poglavito se to odnosi na lanstvo HSS-a, koje je, tradicionalno, svehrvatsko i antikomunistiko. Mi iz HDPZ - K u principu ne odobravamo prislukivanje puanstva, jer smo to i sami, ponajvie, iskusili na vlastitoj koi, ali kad je u pitanju ouvanje hrvatskog jedinstva i opstojnosti te nezavisnosti Hrvatske, tada su doputena zakonita sredstva pa i prislukivanje osumnjienih, jer to je, uostalom, praksa cijelog svijeta.

~ 340 ~

~ 341 ~

Svjedok naeg vremena

TEKE OPTUBE IZ HRVATSKOG DRUTVA POLITIKIH ZATVORENIKA - RTAVA KOMUNIZMA

U HDPZ - K najavljuju i inicijativu za formiranje jedinstvene udruge hrvatskih politikih zatvorenika ne bi li se ovakve malverzacije sprijeile. - Veina naih lanova bila je osniva HDPZ-a koje je u poetku bila zaista nestranaka udruga. Sve se mijenja i dolaskom Kaje Perekovi i Jure Knezovia koji nemaju ni moralne ni strune kvalitete za vodstvo udruge - tvrde u HDPZ - K. Dokaz za moralnu nekvalitetu Kaje Perekovi njezini osporavatelji pronalaze u injenici da je ona bila prvo osuena na smrt, pa na 20 godina, da bi na koncu izila iz zatvora samo nakon nekoliko godina, a to se, tvrde, nije moglo bez revidiranja politikog stava i suradnje s vlastima.

Pie: Sinia Pavi

KAJA PEREKovI oTIMA PRoRAUNSKI NovAC

ZAGREB - Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika nezakonito distribuira proraunski novac namijenjen za naknadu bivim politikim zatvorenicima za vrijeme provedeno u zatvoru kao i socijalnu pomo, decidiran je u etvrtak bio Marko Dizdar, predsjednik Hrvatskog drutva politikih zatvorenika - rtava komunizma. Svoje tvrdnje potkrijepio je nalazima revizije u Ministarstvu rada i socijalne skrbi za 1999. godinu. Pronevjerom se, tvrdi Dizdar, bavi dobro organizirana klapa na elu s bivim vodstvom HDPZ-a Kajom Perekovi i Jurom Knezoviem, potpomognuta bivim ministrom financija Mijom Jukiem i nekadanjom direktoricom Potanske banke Ljerkom Ercegovi, a sve uz pokroviteljstvo Vice Vukojevia i Anelka Mijatovia. Sve je, objanjava Dizdar, poelo 1996. godine dolaskom Jukia u Ministarstvo financija, a Kaje Perekovi na elo HDPZ-a. Juki tada izrauje, a Vlada prihvaa nezakonit naputak kojim se novac namijenjen zatvorenicima ne alje direktno krajnjem korisniku, nego HDPZ-u. U HDPZ - K tvrde kako se novac namijenjen odteti nije sukladno banci okamaivao, dok su se sredstva namijenjena socijalnoj pomoi, opet protuzakonito, okamaivala, od ega su Kaja Perekovi i Knezovi dijelili, kako kae Dizdar, sami sebi novane nagrade velike i do 140.000 kuna. Na nezakonito baratanje novcem, koje se nastavilo i nakon promjene vlasti, HDPZ - K upoznalo je i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Hrvatski sabor, MUP i predsjednika RH, no za sada nisu dobili nikakve informacije o eventualnim poduzetim mjerama. Stoga upuuje poziv svim oteenim bivim politikim zatvorenicima da im se jave kako bi pokrenuli tubu i namirili svoju tetu.

~ 342 ~

~ 343 ~

Ivo Matanovi - Zadar Zadarski list, 23. studenog 1999.

Ivo Matanovi

TKo Jo MoE TvRdITI dA U ZAdRU NEMA KoMUNISTA?

TKo SE SANKCIJA PLAI Jo?

Tko jo moe tvrditi da u Zadru nema komunista? Proitavi Zadarski list od ponedjeljka (15. 11. 1999.), na etvrtoj stranici, uoio sam biveg i sadanjeg druga, tada visokog dravnog i partijskog efa, Stipu uvara kako se opet pokuava nametnuti svekolikim svojim sljedbenicima, a i onim drugima, manje politiki zrelima, kao alternativa novim kapitalistima, a sve to, dakako, preko tkv. radnike klase, a i Srba koji jo uvijek podravaju. Zaudo, ovog puta lukavi uvar nije ni rijeju spomenuo svog omiljenog idola Marxa Pa, zaboga, zato i bi kad je ionako s njim, a dobrim dijelom i njegovom ideologijom izgubio vlas i sramno otiao u ropotarnicu komunistikog smea. Nije mi namjera da s ovim osvrtom, uope, spominjem svog biveg delata, ve da skrenem pozornost Zadarskom listu na kontra reklamu koju e upravo s ovim objavljenim intervjuom dobiti kod svojih itatelja. Ostavimo, dakle, politike mrtvace, neka i oni uivaju svoj marksistiko titoistiki blaeni mir i otvorenih oiju gledaju svoje rtve kako se slobodno eu svojom Hrvatskom, domovinom za koju su robovali, a mnogi od njih i svoje ivote dali.

Na veliki general Janko Bobetko iako u poodmakloj dobi (83) jo uvijek drma Hrvatskom i samo o njemu ovisi hoe li pasti komunisti. S ovim rijeima me doekao moj dragi prijatelj Antia te s ushienjem dodaje da nam ga je sam Bog podario i od njega napravio sluaj. Ma kakvi sluaj velim mu, on je ipak na vitez (heroj) iz oba protekla rata, pa kako on uope moe biti sluaj? Ma nemoj mi rei. Ti kao obino nikad me ne saslua do kraja pa mi barem sada dopusti da ti to podrobnije objasnim. Tko ti brani, samo izvoli, velim mu; Evo, ovako. Prvo dobro proanalizirajmo sankcije o kojima se na sva usta u zadnje vrijeme, govori i pie te sa kojima nas komunisti stalno kljukaju i plae sa meunarodnim sankcijama - ako Hakom sudu ne isporuimo generala Bobetka za kojim je ve sada raspisana tjeralica, kao da se radi o meunarodnom gangsteru i kriminalcu a ne o heroju i tvorcu Nezavisne Drave Hrvatske, koju je branio i obranio od velikosrpskog agresora. Izgleda mi, nastavlja dalje Antia, da je sluaj generala Bobetka ovoj vlasti dobro doao kako bi ga i politiki dobro poentirali. Upravo sada kada im je u zemlji dobro uzdrmana stolica i kad su nad ponorom, jer im je prevareni hrvatski narod okrenuo lea, nita im drugo i ne preostaje nego da se poslue sa bolesnim starcem i to na bestijalan i neastan nain. Kako to misli, da je neastan i bestijalan nain ako se vlada i formalno zauzima za to da se general Bobetko, ne isporui Hagu? Kao i uvijek, pravi se lud i provokatorski me z Zar ne zna da su ga oni sami - najprije preko Mesia dobro optuili i u Hag poslali inkriminirajue materijalne dokaze, dakako sve u tajnosti a potom se da se vlasti ne dosjete stali u njegovu obranu. Pa ekaj malo, pokuavam se ubaciti u razgovor. O, ne, ne. Znam to e rei, opet e Antia. Misli, valjda, da je

~ 344 ~

~ 345 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

ovo to ti kaem velika optuba i blaenje hrvatske vlade? Nikako! Sve je dobro isplanirano, jo prije treosijeanjske osvojene vlasti (itaj diktature). Oni su da bi se doepali vlasti stupili u vezu sa svim meunarodnim relevantnim imbenicima koji samostalnoj i nezavisnoj Hrvatskoj nisu skloni, zatraili njihovu financijsku pomo, a njima zauzvrat poslali Mesia da svjedoi protiv svoje vlastite drave, poglavito protiv tadanjeg vladajueg HDZ-a i predsjednika Dr. Franje Tumana protiv kojeg je, usput reeno, Mesi gajio patoloku mrnju. Ali, stani malo, ukoravam Antiu. Popriajmo malo vie o sankcijama i njenim eventualnim posljedicama ako nam se nametnu. kakvim posljedicama! Tko se sankcija plai jo? To su ti priice i komunistike floskule za malu djecu. Pa zar nismo svi svjedoci upravo minulog rata koje smo pod svojevrsnim sankcijama izvojevali i stvorili dravu? Iako pred embargom Hrvatska se naoruala i pobijedila viestrukog jaeg agresora. Osim toga, tijekom itavog rata nitko nije gladovao, a usput se jo radilo svugdje tamo gdje je hrvatski teritorij bio slobodan. S druge, pak strane, veli Antia, Hrvatskoj i bez Hagu treba nametnuti sankcije. U prvom redu treba zabraniti uvoz svih poljoprivrednih proizvoda zatim hitno zabraniti uvoz kojekakvih bofl proizvoda, na kojima se bogate samo uvoznici i korumpirani pojedinci iz politike vlasti. A to bi to konkretno znailo za Liane? Za Liane bi sankcije dole kao melem na ranu. Kao prvo, ne bi se uvozio krumpir kojeg Liani imaju u izobilju. Zatim ne bi Liani izvozili ne preraenu umu (trupce) a uvozili gotove proizvode izraene od iste te ume. Ovdje treba posebice naglasiti - to bi sa nametnutim nam sankcijama Hrvatska dugorono profitirala a to izgubila? I za to Antia ima spreman odgovor. U prvom redu sankcije bi zatvorile sve meunarodne kreditne slavine kroz koje je u Hrvatsku curio kapital i kojeg su vlastodrci namjenski troili u potronju skupe dravne uprave i sanaciju opljakanih banaka, koje su oni sami sa ve unaprijed postavljenim lopovima u bankama pljakali.

Pa ba zato, ma koliko to zvualo paradoksalno, Hrvatskoj treba zatvoriti sve kreditne linije (Antia misli na ovu sadanju Hrvatsku pod vlau komunista) i natjerati Hrvate da jednom ponu ivjeti od svog vlastitog rada. Ovako ispada da su komunisti nastavili tamo gdje su 1990. stali. Prekomjernim zaduivanjem produljuju si opstanak na vlasti, a to to e te iste dugove vraati netko drugi - zato ih ne boli puno glava, bez obzira to e taj netko drugi biti, netko od njihovih unuka i praunuka. Ova paradigma iz Like vrijedila bi i za cijelu Hrvatsku osobito za poljoprivrednike koji bi tada vie proizvodili. I preko turizma svoje proizvode plasirali u vlastitoj zemlji, a to onda znai da bi Hrvatska tada postala jedna od najveih izvoznika poljoprivrednika proizvoda, jer bi njihovu hranu pojeli strani gosti. Posebice sa sankcijama bi dobro proli Dalmatinci koji izvoze sunce, more i dalmatinsku ariju, koju nitko na svijetu ne moe zabraniti. Dapae turista e biti daleko vie jer im nitko ne moe zabraniti slobodno kretanje po svijetu. I na koncu, nauimo neto i iz Biblije koja kae da je zabranjeno voe uvijek slae koje je, nije zgorega ni to spomenuti iskuao na prvi grjenik Adam. I eto, na koncu smo se obojica sloili da nas Hrvate svakih 10 godina treba neto lupiti po glavi, pa da bi se potom otrijeznili i poeli pametno razmiljati. Uostalom to smo nedavno devedesetih godina i na djelu potvrdili. Sruili smo komunizam, zavrili nametnuti rat u svoju korist pa neka nam to bude putokaz i u ovim vremenima. Sruimo komuniste na izborima dakako, a sankcije ostavimo njima neka sa njima zabavljaju vlastitu djecu, ako e ih i ona jo sluati.

~ 346 ~

~ 347 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Fokus, 17. 01. 2003.

ToMAC - PUSIKINA doPISIvANJA

Sumita. Jedan u Zagrebu, a drugi u Sarajevu, a oko treeg se grevito bore gdje da se odri. Mesi - Pusika se zalae da se opet odri u Zagrebu, a kako iz pouzdanih izvora ujem, Dr. Tomac zauzima se za to da se on ne odri nigdje na Balkanu ili barem da se ne odri u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ovu priu o Dr. Tomcu i Dr. Pusiki priam vam samo zato da bolje upoznate njihovu (komunistiku) strategiju podvaljivanja svekolikom hrvatskom puanstvu, kako je HDZ-ova biva politika prema Bosni bila agresivna i da se, barem na taj nain pridobiju oni birai koji su im na taj isti blef povjerovali 3. sijenja 2000. godine. Proitajte jo jednom ovu umotvorevinu gospoe Vesne Pusi koja u svom otvorenom pismu Dr. Tomcu odgovara: Moje je duboko uvjerenje da se Domovinski rat ne moe voditi izvan domovine, prema tome stavovi o ratu u Bosni i Hercegovini nemaju veze sa stavovima o Domovinskom ratu. Ja joj odgovaram, da Tomevi stavovi o Domovinskom ratu itekako imaju veze sa Domovinskim ratom izvan Hrvatske, jer u BiH branjeni su od srpskog agresora, u prvom redu, Hrvati, a zatim i napadnuti Muslimani, htjeli oni to danas priznati ili ne. Prema tome, Domovinski je rat svugdje tamo gdje se brani goli ivot Hrvata, pa makar se on morao braniti i sa Marsa. U tom smislu i u ovom sluaju pridruujem se Tomevim stavovima, iako to nevoljko inim, kad su u pitanju komunisti kalibra Dr. Zdravko Tomac. to se, pak, tie one druge strane sa hrvatske ljevice koju predvodi tandem Mesi - Pusika i neke druge splitske i ibenske Baje iz Bajne Bate ( Jurjevi - Nini), a za ove potonje ovog puta neu vie nita rei, jer su oni to sa Saborske govornice puno bolje od mene sami za sebe rekli. Dakle, i njima poelimo sretan put za Balkaniju, ali nikako preko Sarajeva nego preko Bajne Bate, Titovih Uica. to se mene osobno tie, Beograd mogu i zaobii, jer kako ujem i oni su se ve davno odrekli Titovog idolopoklonstva i njegove Jugoslavije.

Da je predizborna promidba ve poela, vidi se iz Pusikinog jo jednog napuhanog madraca. Ovog puta ne onom tkz. seksistikom iz saborskih klupa ve o politikom, kojeg preko Tomca napuhava tako jako da joj u tome ni uno Mesi nije ravan. O emu se zapravo radi, rei u vam otprilike ovako. Promidbu je najprije slubeno otvorio na vrli predsjednik gospodin Stipe Mesi u svojoj novogodinjoj estitci. Odmah iza njega slijedi njegova vjerna jugopratilja gospoa Vesna Pusi s jedne i druga - gospodina, Dr. Zdravka Tomca s druge strane. Ove dvije, jo uvijek vladajue stranke, sukobile su se na liniji Balkan ekspresa Zagreb - Sarajevo - Beograd i to zbog, vjerovali ili ne, bizarnih razloga. U pitanju su rezervacije i marruta kretanja Balkan ekspresa. I da vas odmah podsjetim, dragi itatelji, to vam vie nije onaj Krlein Balkan ekspres, vlak koji je prevozio Krleine junake od Sjeverozapada preko Zagreba - Beograda pa sve do Konstantinopolisa (Carigrada), ve posve neki drugi Mesi - Pusikin voz koji je veu prometu i vozi nekom drugom cik - cak linijom - Zagreb - Sarajevo - Beograd - Tirana i sve do Skoplja. U Konstantinopolis ili Carigrad vie ne vozi, jer on ni kao grad pod tim imenom vie ne postoji. On se sada potpuno poislamio ili bolje rei, poturio i do njega (Istanbula), bez veih problema, moe doi samo morskim ili zranim putom. Osim toga on vam je ve odavno izgubio atribut grada Bizantropije i preselio se u Filantropiju u kojem akteri ove prie manje - vie nemaju to traiti. Ako me, moda niste razumjeli, pokuat u Vam to pojednostaviti ovako. Doktor Tomeva marruta je Zagreb - Sarajevo i preko Ploa natrag u Zagreb, dok Mesi - Pusiki pravac je Zagreb, Beograd, Tirana, Skoplje i natrag istim pravcem. U tom smislu ve su kod nas odrana dva Balkanska
~ 348 ~

~ 349 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Fokus, 22. kolovoza 2002.

legale (sluaj Puhovskog) i tako iz prikrajka vladaju svijetom i sve to, opet, doro naplate od raznoraznih svjetskih mentora. Prema tome, da li gospodin Puhovski pripada ili ne pripada bilo kojoj politikoj stranci, irelevantno je. On je onaj koji jeste - crveni ortodoksni marksista, trenutno preruen u crvenog masona, a to mu, na kraju krajeva doe na isto. Gospodine Puhovski, vi i dalje tvrdite da Korulanska kola nije osnovana sedamdesetih, ve ezdesetih godina prolog stoljea da ne cjepidlaimo, Korulanska kola osnovana je odmah poslije etvrtog plenuma CKSKJ 1966., odnosno poslije smjene silnog Rankovia, ali, ovog puta, ne iz prikrajka ve javno i uz svekoliki blagoslov, uvijek kontraverznog Bakaria, koji je kasnije, posipajui se pepelom pred hrvatskim krvnikom Titom, to porekao. Za Korulansku kolu, gospodin Puhovski tvrdi jo i to, da je ona sedamdesetih godina, ustvari, bila zabranjena, to svakako nije tono, jer sedamdesetih godina, popularno zvanog Hrvatskog proljea, nije bila, slubeno, zabranjena ak ni Matica Hrvatska, a kamoli marksistika Korulanska ljetna kola. Istina je (ovo samo itatelja radi) da smo mi iz MH, poslije sloma Hrvatskog proljea, bili, veinom nas, pohapeni i osueni na viegodinje robije, a vaa bratija ostala je netaknuta i tovie, neki od vaih lanova (Kangrga i dr.) promaknuti u vii rang na svojim radnim mjestima. I za kraj, neka vas, gospodin Puhovski, ne optereuju inkompetentni pisci jer oni se, ipak, znaju svom narodu obratiti na njihovom materinjem jeziku, za razliku od vas koji se, po onoj latinskoj - Similia similibus cognoscuntur, samo po sebi ravnima ravnate i komunicirate, pa vas nije bilo teko detektirati - kojem drutvenom miljeu pripadate, poglavito poslije treosijeanjske diktature proletarijata (03. 01. 2000.), kad ste u svoju paukovu mreu uspjeli umreiti i nekoliko popova. Ponadajmo se, da e vas, konano, znati proitati i visoki hrvatski kler, kojima i nije ba svejedno kako im se ponaaju pojedinci u provjerenim im upama.

TREA HRvATSKA ZA TREU JUGoSLAvIJU

Odgovaram na reagiranja gospodina Dr. arka Puhovskog koji je u Fokusu od 15. 08. ove godine negirao (uglavnom) sve ono to sam o njemu i njegovim istomiljenicima rekao u pretprolom broju Fokusa od 08. 08. 2002. godine. On kae: a) da nije lan - ili u bilo kakvoj politikoj ideologiji ili organizacijskoj vezi - s veinom lanova u Alijansi i jo puno toga to je o njima rekao. b) da nije nikada izrekao formulaciju koja mu se pripisuje, primjerice, njegovo komuniciranje sa javnou, nepripadanju niti jednoj politikoj stranci itd sve u svom stilu, te c) da nema prijevremenih izbora niti e ih biti. Odmah ga pitam, odakle sve to zna, kada nije povezan sa bilo kojom politikom strankom u vladajuoj koaliciji? On, nadalje, govori o mojoj neinformiranosti o zabrani tkz. Korulanske kole te, takoer, o vremenu njenog osnivanja itd., itd Najprije - idemo istim redom, moda j i tono da gospodin Puhovski formalno ne pripada niti jednoj politikoj stranci ili udrugama slinog sadraja, pa mu se, u tom dijelu moje nepreciznosti ispriavam, dakako, uz jo jedan dodatak mojem ranije objavljenom tekstu. Naime, masoni svih boja, s obzirom na svoja unutarnja ustrojstva, nikad se formalno ne veu za oficijelnu politiku stranku ili udrugu. Oni djeluju iz ilegale ili polui~ 350 ~

~ 351 ~

Svjedok naeg vremena

U POVODU 10. OBLJETNICE PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE

Ivo Matanovi objavljeno 18. sijenja 2002. u Zadarskom listu

Vraajui se na te dane, nama koji smo i kao pojedinci tamnovali po srbojugoslavenskim tamnicama, vraaju nam se danas i sve one munine iz tih dana pa nas prigodnjaki, upravo odran govor gospodina Mesia jo vie podsjea na Staru Gradiku, Lepoglavu, Goli otok i druga srbokomunistika muilita. Dodue, nije to prvi sluaj da nam na vrli predsjednik u svom obraanju naciji govorno promai, kako za njega kau, ak i danas njegovi vjerni sljedbenici (Vesna Pusi, ai i dr.). Bilo bi, ak, dobro kad bi on, jo uvijek na predsjednik stalno promaivao, jer bi tako prevareni hrvatski birai lake otrpjeli njegov petogodinji predsjedniki mandat. Ali, bojim se, da su stvari krenule sasvim suprotno od njegova govornikog promaaja. On vrlo dobro zna to radi, jer ni do sada nije nikada promaivao. Sve to radi, radi uz pomo svojih stranih prijatelja, kako bi nas ponovno utrpao u neku Balkansku asocijaciju, a u dogledno vrijeme moda i u treu Jugoslaviju. Sve smo to vidjeli i uli preko krugovalnih postaja i dalekovidnice na Zagrebakom Summitu, zatim u Beogradu, Sarajevu, Tel Avivu, Londonu i dr. Nemojmo se zavaravati, on je i po svom mentalnom habitusu ovjek, antropoloki reeno, balkanskog mentaliteta, a osim toga vrlo dobar je folk estradni zabavlja pa nije nikakvo udo da njegova udnja za nekakvom Balkanijom nije promaaj ve konani ivotni cilj. Dakle, ne osuujmo ga, ve ga razumimo ili kako bi stari Latini rekli, prepoznajmo ga (Similia Similibus cognosuntur). S Homobalcanicom uspjeno se moe kontaktirati samo njegovim vokabularom. No, mi, ipak, dragi Hrvati, ostanimo tamo gdje nas je jo davne 925. antike godine Gospodnje uveo na slavni kralj Tomislav.

BALKANIJA - MESIEv KoNANI IvoTNI CILJ

Visoki hrvatski dunosnici i govornici ovih su dana (15. 01. 2002.) govorili, rekao bih, vie politiki nego prigodnjaki, jer se radilo o za Hrvatsku znaajnoj povijesnoj desetoj obljetnici priznanja Hrvatske kao samostalne drave od strane skoro svih europskih drava - u tom momentu oko dvadesetak drava, a neto kasnije i od drugih zemalja, kao to su SAD, Engleska i dr., da bi ve 22. lipnja iste godine Hrvatska bila primljena i u Svjetsku organizaciju Ujedinjenih naroda. Nita bolje, znaajnije i dakako, Hrvati nisu doivjeli u proteklih punih 1067 godina, a to je dan kada je na Duvanjskom polju - Duvnu gradu okrunjen prvi Hrvat za Hrvatskog kralja - kralj Tomislav iz rodoslovlja dinastije Trpimirovia. Sada, kada nam se, napokon, poslije toliko proteklih stoljea ponovno ukazala prigoda da Hrvati slave svoju nezavisnost i samostalnost, neki nai visoki dunosnici - u prvom redu predsjednik g. Stevo Mesi okomio se na taj znaajan dan kao da se to, eto, dogodilo, a moglo je biti da se taj znaajan dan nikada i ne dogodi, a rekao je sve to samo zbog toga to je on organski mrzitelj pokojnog i legendarnog Franje Tumana - prvog predsjednika i obnovitelja samostalne Hrvatske Neovisne drave. Istina, Nezavisna Drava Hrvatska bila je uz pomo tadanjih saveznika Talijana i Nijemaca obnovljena i 1941. g. koja je kao samostalna svoju samostalnost uivala, naalost, samo 4 godine, jer su joj njezini opet naalost, loe odabrani saveznici izgubili rat. S njima je i Hrvatska izgubila svoju nezavisnost i ponovo pripojena Srbo - jugoslaviji, samo tada, te 1945. g. Hrvati su dobili jo okrutnijeg okupatora jer su Srbi uspjeli za svoje saveznike, preko krvnika komunista Tita, pridobiti i dosta velik broj Hrvata - srpskih podrepaa, pa je tako Hrvatska drava ponovno baena na srpsko muilite i punih 45 godina nosila svoj kri onako kako je nosila.
~ 352 ~

~ 353 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi - Zadar objavljeno u Narodnom listu, 21. veljae 2002. godine

UMIRovLJENIKE MUKE Po IvANU I STJEPANU

Iitavajui dnevni tisak i zurei u dalekovidnicu ovih dana, dolazim do zakljuka da sa naim umirovljenicima, i s njihovim mentalnim sklopom, neto nije u redu. Naime, radi se o umirovljenikim zahtjevima koji su, preko tube, uputili preko vlastite Vlade. Ni vie ni manje nego njih 30 tisua tuili su vladu, odnosno Ministarstvo za socijalnu skrb za krenje Zakona o isplati dugova prema umirovljenicima. Ova impozantna brojka, koja bi, prema njihovom, trebala uzdrmati Vladu, otvorila je ustvari oi oporbenjacima s desnog krila da bez po muke dou do vrlo zanimljivih pokazatelja, a koji se odnose na stvarni broj bivih privilegiranih socijalistikih umirovljenika. Da, dobro ste proitali, jer sve do posljednjih dravnih izbora nije se tono znalo koliko kod nas ima socijalista koji, jo uvijek, prieljkuju povrat propalog im socijalizma, dakako, i s njima povrat svih privilegija koja se kao socijalistiki zaslunici do tada uivali. Brojka od preko milijun sveukupnih hrvatskih umirovljenika naspram brojci od trideset tisua i nije tako drastina, kada bi se radilo o normalnim i sreenim dravnim prilikama. Mislim na pravnu dravu i sreeno gospodarstvo. Meutim, sad kad se tono zna da su alitelji i tuitelji svoje vlastite drave uglavnom oni umirovljenici koji i do sada primaju natprosjenu mirovinu ili, drugaije reeno, puno veu nego ostalih milijun i vie umirovljenika. Recimo to odmah otvoreno: radi se o partizanskim umirovljenicima ili, pak, onima drugima koji su umirovljeni po nekim drugim komunistikim povlasticama. Od spomenutih 30 tisua njih zapravo ima daleko vie, samo se, ovoga puta, nisu uspjeli dobro prebrojiti i organizirano nastupiti prema dravi. I tome su uspjeli samo najhrabriji.

Zanimljivo je da su za ovaj spor sa dravom partizanski umirovljenici uzeli samo jednog odvjetnika, Druga Silvija Degena, osvjedoenog umilnog socijalistu, koji je, za razliku od ostalih komunista, gizdavo odjeven i s leptir manom dodatno uljepan. Pa, ipak, spor je pred Upravnim odborom izgubio, zbog ega e njegova oaloena porodica (klijentela) biti prisiljena potraiti pravdu negdje na viim instancama na zapadu, a ne, recimo, na istoku, u Kini gdje bi po naravi stvari zapravo i trebali traiti pravdu, jer tamo je jo neto ostalo od socijalizma i komunizma, a kao ispomo Degenu mogu im jo preporuiti i Fidel Kastra, kubanskog vlastodrca. Zato da ne, pa i on je po vokaciji diplomirani pravnik? No, alu na stranu, za daljnji ishod ove pravne zavrzlame bit e zanimljivo pratiti daljnji tijek, to e se sve dogoditi na viim meunarodnim, (ne) socijalistikim, pravnim instancama, jer ako se i tamo bude postupalo s vremenom kako se to radilo i u sluajevima naih hrvatskih okrivljenika Blakia i dr., onda e se nai umirovljenici dobrano (na)ekati, a nekima od njih morat e se rjeenja upuivati i prema drugom svijetu - kako kome, Sv. Petru ili sv. Marksu. Ostanimo jo malo kod elaboracije ovog sluaja, jer sa Sv. Petrom i Marksom, ipak, nee sve zavriti. Bit e i onih pozitivnih rjeenja koja e netko morati platiti, samo je pitanje tko? Ova drava, ovakva kakva jest, sigurno nee, jer nema otkuda. Sve je potroeno i spiskano u pitaj Boga to, a u daljnjem, jo nepredvidivom vremenu, nitko iv ne moe precizno odrediti kada e drava stati na svoje noge i biti u stanju odrati svoje umirovljenike, barem da vegetiraju na kakvom nivou ve sada. E, sad, postavlja se pitanje kada e drava stati na svoje noge? Odgovor je jasan. Nikada! Ako ju i dalje budu vodili komunisti koji se jo uvijek nisu otarasili dirigirane ekonomije. Prelazak u trinu ekonomiju za njih je nauk i neto nepremostivo emu oni nisu dorasli. Dakle, oekujemo jo siromanije drutvo nego nam je sad, jer bez znatnijeg poveanja produktivnosti nema ni prosperiteta. Zato, ne urimo se previe k zapadu, jer se za njega ni duhovno jo nismo pripremili, a kamoli da se ekonomski natjeemo. Nas oekuje jo daljnje smanjenje radnih mjesta, jer nove proizvodnje nemamo, a staru moramo zamijeniti novom tehnologijom koja neminovno izbacuje tehnoloki viak, pa e se tako nae Muke po Ivanu i Stipanu otegnuti u nedogled.
~ 355 ~

~ 354 ~

Ivo Matanovi

Sve to nai vladajui crvendai, takoer, dobro znaju pa zato i pouruju rasprodati sve to se rasprodati moe, pa makar se radilo i o vrlo osjetljivim stratekim resursima, kao to je zemlja, uma, energija, i dr. Vele oni: treba preivjeti do isteka mandata (ako e ga uope preivjeti), a onda neka se o sudbini umirovljenika brine netko drugi. Oni e se, kau dalje, vratiti u opoziciju i iz sjene se rugati nekome drugome, kako im, eto, ne ide uspjeno vladanje sa zemljom i to samo zato to su ruitelji socijalizma. Zato, dragi umirovljenici, ne mogu se u potpunosti sloiti sa vaim htjenjima, jer se jo uvijek niste oslobodili nekih socijalistikih, ideolokih predrasuda. Vi bi ste htjeli zadrati socijalistiki duh, a jesti kapitalistiki kruh, to, pak, zajedno ne ide, pa zato pustite vlast onima koji to od vas bolje znaju usmjeriti prema svom puku i boljem prosperitetu za sve nas, a ne samo za vas, jer jednakih eludaca ipak nema. Paradoksalno je i ironino da se, kako ve rekoh, ale upravo oni koji su 3. sijenja 2002. godine glasovali za sada vladajue. I, eto vam sad, bit u malo zloest, to ste traili, to ste i dobili

UMOCID (2) - REAGIRANJA

Suzana Kunac Damir Pili Slobodna Dalmacija, 8. 02. 2003.

ZAdARSKI METodoLoGoCId

Budui da smo u tekstu Umocid (Slobodna Dalmacija, 1. 02. 2003., str. 16) prozvani lacima i nedobronamjernim interpretatorima injenica (radi se o velikim laima dvojice nedobronamjernih Spliana), nismo mogli ostati indiferentni i na njega ne odgovoriti. Gospoda Zlatko Milia i Ivo Matanovi u svom Umocidu piu da prekid razvoja grada Zadra podmeemo HDZ-u, a ne srpskom agresoru. Drimo moguim da se iz teksta to moglo tako iitati, jer rat nije bio eksplicitna tema niti nuan kontekst za interpretaciju dobivenih podataka. U svakom sluaju, srpski agresor zasigurno nije jedini odgovoran to Hrvatska ima 600 - 700 tisua manje radnih mjesta nego 1989. godine, to je proizvodnja tek 60 - tak posto ondanje, to nema izvoza, to je standard slab, to je kvaliteta ivota loa, to su plae male a mirovine niske, to je perspektiva mladih nikakva itd. Njihova primjedba da uzorak od 101 anketiranog na 80 tisua stanovnika nije prikladan govori zapravo o tome da autori teksta ne poznaju metodologiju znanstvenog rada (to je zaudno, jer je jedan od autora zasigurno doktor humanistikih znanosti), odnosno istraivanja javnog miljenja. Mogli bi smo citirati vie novijih metodologijskih radova, domaih i stranih, ali dovoljno je rei sljedee: veliina uzorka ponajprije ovisi o sloenosti i varijabilnosti pojave koja je predmet istraivanja, te o potrebnoj preciznosti rezultata. Kod istraivanja drutvenih pojava odluka o veliini uzorka ne ovisi o veliini osnovnog skupa. Jer, ako uzorak obuhvaa manje od 10 posto populacije, standardna greka mjerenja ovisi samo o veliini uzo-

~ 356 ~

~ 357 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

raka, a ne i o veliini populacije iz koje je uzorak izabran, tvrde npr. Moser i na profesor Boris Petz. Ameriki su istraivai danas uglavnom napustili negdanju praksu istraivanja na uzorcima od pet, osam ili vie tisua osoba, planirajui u veini sluajeva uzorke od 1000 do 2500 ispitanika (vidi Vesna Lamza - Posavec, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Alineja, Zagreb, 1995., str. 139). Prema tome, na milijunsko stanovnitvo SAD dovoljno je 1000 (jedna tisua) ispitanika, a za Dalmaciju toboe nije 500, odnosno za Zadar 101, kako to tvrde potpisani. Isto tako, vano je istaknuti da autohtone Zadrane nije mogue navesti (bez obzira na njihov udio u uzorku), naprosto zato to je graanima koji su dali odgovore na naa pitanja zagarantirana anonimnost, kao i u svakom istraivanju drutvenih fenomena. Nadalje, ako je netko doselio iz Bibinja u Zadar, on je ipak doselio i nikakva metodologija ne moe dokazati da nije. Ljudi nisu trpani u isti ko ako se pojedinano, uz druga obiljeja, navodi odakle je tko doselio i ako nisu uopeni zakljuci o domicilnom i doseljenom stanovnitvu iz blie i dalje okolice, iz Hrvatske i drugih drava itd. a to su velike tajne velikih metodologa. A to se tie prigovora da su pridolice iz Bajine Bate iz jednog grada otile (Zadar), a iz drugog nisu (Split), to je, gospodo, ne samo po znanstvenim metodologijama nego i po ljudskim mjerilima - rasizam. Etika znanstvenika, koliko mi znamo, iskljuuje rasizam. Autori teksta, osim to nisu u najboljim odnosima s metodologijom drutvenih istraivanja, ini se da ne znaju ni itati ni grafike prikaze, te su - valjda jedini meu itateljima SD - proitali obrnuto nego to u naem tekstu pie da tvrde ispitanici o iznimnim tekoama u njihovim gradovima u usporedbi sa Zagrebom (20 posto Zadrana tvrdi da NE ivi u iznimnim tekoama u odnosu na npr. Zagreb). Na pitanje o naruitelju ankete (sugerirajui da se netko krije iza toga) gotovo da ne treba troiti retke, jer to je dosad objavljeno u cca pola mi-

lijuna primjeraka Slobodne Dalmacije. Naruitelj je Slobodna Dalmacija. Ukratko, ime naruitelja ankete jest: Slobodna Dalmacija, Split. I to jo o Umocidu rei, osim: ivjela sloboda tiska! Ali, molim vas, bez pozivanja znanosti, a ponajmanje metodologije. Tekst s kojim autori polemiziraju nisu u cijelosti proitali, a ono to jesu ili su krivo proitali, ili nisu razumjeli. Pretpostavka je svake metodologije da se tekst pomno proita i nastoji razumjeti, da bi ga se moglo kritiki analizirati. to se tie opih metodologijskih i ostalih primjedbi, odgovaramo: nas dvoje se kolovalo uglavnom u Splitu, Zagrebu i Londonu i u posljednjih pet godina je zajedno ukupno objavilo etiri znanstvene knjige (od kojih se dijelovi nekih koriste kao nastavna literatura) i jedan knjievni roman.

~ 358 ~

~ 359 ~

Svjedok naeg vremena

UTEMELJITELJI ZADARKOG HDZ-a IZNOSE DOSAD NEPOZNATE POJEDINOSTI O TOME KAKO SU MARGINALIZIRANI I ELIMINIRANI IZ STRANAKOG IVOTA

godine. Rije je o Davoru Arasu i ivku Kolegi. Ostatak najstarijih ili najodanijih lanova marginaliziran je, a polje njihova budueg djelovanja posve je ogranieno. Pria o takvom, dananjem HDZ-u, koji je sve dalje od izvornog HDZ-a, zapravo zapoinje 1990. godine, famoznim brodom na kojemu je Franjo Tuman kao tadanji predsjednik stranke, odnosno u to vrijeme opasan predsjednik stranke opasnih namjera uplovio u zadarsku luku. Uz Tumana, tada su na brodu bila sedmorica Zadrana - Eduard Bajlo, Zlatko Begonja, Nikola Jaki, Bruno Fuzul, Vice Profaca, Antun Brkan i Hrvoje Matanovi - lanovi prvog Opinskog odbora HDZ-a u Zadru osnovanog 23. prosinca 1989. godine s mandatom do rujna 1990. godine. Gotovo nitko od njih od 1995. godine nije aktivan lan HDZ-a. Osnivanja HDZ-a 1989. godine - vie kao pokreta, a manje kao politike stranke, oni se danas prisjeaju kao kretanja u akciju za samostalnu hrvatsku dravu to je dijelom stvoreno prvim slobodnim izborima 1990. godine, a dovreno Domovinskim ratom. Pod pojmom hrvatske drave tada se zapravo, kau, podrazumijevala hrvatska drava na tradicijama i naelima europske uljudbe, a po mjeri hrvatskog ovjeka. Za utemeljitelje HDZ-a stvari su poele kretati nizbrdo ve prvim slijedeim izborima 1992. godine. Po njima bilo je to prerano za nove izbore jer se tako u kratkom roku nita konkretno nije moglo napraviti i zapravo nije bilo opravdanih razloga za ponovne izbore, tvrde oni danas. - Nekima se oito nekuda urilo. Gladni vlasti, htjeli su se to prije domoi funkcija, komentira danas Vice Profaca, lan prvog Opinskog odbora HDZ-a, saborski zastupnik u dva mandata, te lan glavnog i sredinjeg odbora stranke. Ratno blagostanje i veliki voa Nakon odluke o izborima, gradom niu plakati velikog voe - predsjednika dr. Tumana i preko njih osljepljujui natpis BLAGOSTANJE. - Ma, koje blagostanje?! U to se vrijeme vodi estok rat, a mi proglaavamo blagostanje. Zato? Zato da bi mnogi to neko blagostanje iskoristili kao paravan za obinu pljaku koja je nazvana privatizacijom, dodaje Profaca.
~ 361 ~

Pie: Arijana Baraba Zadarski list, 7. travnja 2002.

ARAS I KoLEGA JEdINI SU PREIvJELI UAK - PAALIEvU ISTKU

Predizborna politika retorika vodeih hadezeovaca za unutarstranake izbore koji su u tijeku, a s kojima se paralelno odvija i priprema za eventualne prijevremene parlamentarne izbore, danas je jednaka onoj kakva je u uporabi bila davne 1989. ili 1990. godine i kao prioritetni cilj stranakog djelovanja navodi se nanovo uspostavljanje nezavisne i suverene dravne Hrvatske. Razlika je samo to o tome danas govore - Ivo Sanader, Ivi Paali, Boidar Kalmeta i pri tome zaboravljaju na dvije sitnice. Prvo, drava Hrvatska osnovana je jo prije deset godina. Drugo, voena posve drugim ljudima kojih danas manje - vie uope nema u HDZ-u. Ono o emu bi gore navedeni hadezeovci mogli s punom kompetencijom govoriti jest - privatizacija, dug umirovljenicima, osiromaena i opljakana drava U tom razdoblju djelovanja HDZ-a aktivno su, naime, sudjelovali. Kako se kali elik Trinaest godina od njezinog utemeljenja, hrvatsku demokratsku zajednicu treba analizirati kao dvije posve odvojene cjeline - kao HDZ do 1995. godine i HDZ nakon 1995. godine. Prvi HDZ imao je jasan cilj i motiv organiziranja - ostvarenje suvremene i samostalne nezavisne drave Hrvatske i taj je cilj ostvaren. Meutim, ljudi koji su definirali taj cilj i sudjelovali u njegovoj realizaciji, odavno vie nisu u HDZ-u. Prije desetak dana, neoekivanim ishodom zavreni su izbori u zadarskom gradskom HDZ-u iji je rezime - definitivna eliminacija iz stranke i posljednja dva ovjeka koja su, uvjetno reeno, tu stranku vodila od 1990.
~ 360 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Svejedno, do 1995. godine prvi i temeljni cilj HDZ-a je ostvaren - Hrvatska je definitivno samostalna drava, ali ne onakva kakvu su utemeljitelji HDZ-a, sve vie marginalizirani u aktivnom sudjelovanju u stranci, zapravo prieljkivali. - Takva drava kakvu smo eljeli nikada nije ostvarena, kae danas Vice Profaca i tu injenicu objanjava na nain da su HDZ predvodile boljevike struje odgojene na literaturi Kako se kalio elik i na naelu totalitarnog drutva, pa je i logino da se funkcioniranje drave usmjeravali prema tome. Ve tada, mnogi unutar HDZ-a prepoznali su besmisao vlastitog nastojanja da se neto promijeni i da se politika stranke vrati izvornim naelima, te su ocijenili da je vrijeme za istupanje iz stranke. Priekali su zavretak rata, u meuvremenu i dalje ukazujui na probleme, ali bez odgovora. Naprotiv, stvari su se samo pogorale. U tim i takvim okolnostima umnoavanja nezadovoljnih u prvim HDZ ovim redovima pria Profaca, u Zadar dolazi akademik Ivan Aralica i kao imenovani predsjednik Izbornog stoera provodi izbore u stranci. Profaca tvrdi da je Araliin zadatak zapravo bio oistiti HDZ u Zadru. tovie, nakon Izborne skuptine za upanijski odbor HDZ-a, Darinko Bai, Jaki, Profaca, Matanovi, Brkan, Fuzul i Ivica Zori potpisuju prosvjedno pismo i upuuju ga na adresu Predsjednitva HDZ-a u Zagrebu i trae ponitavanje nelegalnih izbornih skuptina od temeljnih ogranaka do upanijske Izborne skuptine. Potpisnici upozoravaju da temeljne skuptine nisu bile javno oglaavane, niti su svi lanovi HDZ-a dobivali pozive kako je preporueno u napucima ve se sve odvijalo u tajnosti od svih lanova stranke u ograncima. izaslanici su birani principom negativne selekcije i u temeljnim ograncima to je rezultiralo namjetenim rezultatima za izbor novog gradskog odbora, stoji u tekstu pisma i dalje se nastavlja tvrdnjom da se zapravo vrhunac krae dogodio na upanijskoj skuptini 8. listopada 1995. godine kojom prilikom su kompletno falsificirani rezultati izbora po mjeri Gradskog odbora HDZ-a u Zadru, te da se to jasno vidi na glasakim listiima na kojim su zaokruivani dodatni glasovi. Tako je navodno potvr~ 362 ~

dio i SZUP dan kasnije, 9. listopada te je stoga odgoena konstituirajua sjednica upanijskog odbora za naredni dan. Tog popodneva sastao se Izborni stoer za Zadarsku upaniju, obavio uvid u glasake listie i utvrdio nepravilnosti koje je nazvao sitnim previdima i unato njima, 10. listopada odrao konstituirajuu sjednicu upanijskog odbora kojemu tada na elo dolazi Boo olak, a na elo Gradskog odbora ivko Kolega. Klan uak - Paali Na kraju pisma potpisnici istiu da kao utemeljitelji HDZ-a i sudionici prvih viestranakih izbora koji su donijeli apsolutnu pobjedu HDZ-u trae da se neto hitno poduzme. Ako se tako ne postupi, vie neemo i ne moemo biti lanovi stranke. Ako ova stranka vie nema pameti ni potenja veina nas napustit e stranku, a to moe imati negativne posljedice po postojee izbore i po daljnje djelovanje HDZ-a na ovom podruju. Tako je zapravo i bilo. Nakon to se sredinjica stranke u Zagrebu ogluila na zadarske zahtjeve, 20. sijenja 1997. godine iz HDZ-a zajedniki istupaju prvi predsjednik OO HDZ-a Nikola Jaki, lan IO HDZ-a Martin Draina, prvi tajnik OO HDZ-a Hrvoje Matanovi, prvi predsjednik HDZ-a Gaenice Sreko Kardum, lan prvog OO HDZ-a Gojko Pintur, vijenik u prvome sazivu Skuptine Opine Zadar Stipica Rado, te Anto Ljubii i Zvonko Babi. - Aralica je uz pomo lokalnih istomiljenika proveo u Zadru naredbe iz Zagreba i to od onih koji su nau viziju pretvorili u svoju proviziju. Rije je o istim ljudima koji jednake stvari i danas provode, o Paaliu i onom to se zove - ukov klan. Aralica uope nije kontrolirao izbore, doao je samo na izbornu skuptinu za upanijski odbor stranke i tamo sve izreirao. Dragu Krpinu, koji je tada bio njihov neposlunik poslali su u Izborni stoer Slavonskog Broda da u Zadru ne bi ometao njihov scenarij, tvrdi Profaca.
~ 363 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Predsjednik tadanjeg upanijskog odbora stranke, Milivoj Ugrini takoer je bio rtva sitnih propusta unutarstranakih u HDZ-u 1995. godine. Na izbornom listiu njegovo je prezime izmijenjeno u Veruni, pa nitko za njega nije glasovao jer nije znao o kome je rije. Naknadno je Ugrini kooptiran jer je navodno pristao na izvjesne kompromise. - Dogaalo se da se pogrijei s imenom i prezimenom, ali nisam to shvatio kao podmetanje. Ipak, naknadno sam kooptiran u upanijski odbor, pomirljivo danas tvrdi Ugrini. Svi gradonaelnikovi ljudi HDZ u Zadru do sada je najmanje izmijenio kompletnu krvnu sliku stranke. Pomirljivi elementi te transfuzije tvrde da se to dogaalo jer su se mijenjale okolnosti i ciljevi politikog djelovanja stranke, a time su se mijenjali i ljudi. Kada se HDZ osnivao, cilj je bio - samostalna Hrvatska. On je ispunjen i promijenilo se, da ne kaemo - eliminiralo, vodstvo stranke na lokalnoj razini. Postavljen je novi cilj - izgradnja samostalne hrvatske drave. O ispunjenju tog cilja ne treba previe govoriti. No, nakon toga nitko nije smijenjen. ini se to tek sada. Ovih se dana provodi druga sustavna istka u HDZ-u ovim redovima. Od prije deset dana ak est od ukupno etrnaest lanova Gradskog odbora HDZ-a vie nisu u tom stranakom tijelu, a najvei dio onih koji su preivjeli ove izbore u stranci u Gradskom su odboru najvie dvije godine. Nakon famozne subote, kada je HDZ iz aktivnog politikog ivota eliminirao jednog od svojih najstarijih lanova - Davora Arasa, isto je uinjeno s Kolegom koji je u konkurenciji eljka oe ispao iz utrke za izaslanika za sedmi Opi sabor HDZ-a. od posljednjih unitaristikih izbora manje vie su politiki paralizirani i Ante Basioli, Eduard Duka, Radovan Dunatov, Ivica Matei, Mladen Vueti, Mario Peut, Branko Ganzuli, Grgo Peronja, Boidar Longin Prvi gradonaelnikovi ljudi. U novoj konstelacija snaga zadarskog HDZ-a javljaju se Zvonimir Vrani, Ante Batovi, Novica Erli, Marija Obad, Eduard Jelini, i svakako, ini se - ubudue nezaobilazan element politikih aktivnosti u Zadru - obitelj oa. Iako jo nitko nije precizirao kojem su to cilju i kakvim politikim okolnostima prestali odgovarati eliminirani lanovi HDZ-a,

sigurno je da objanjenje gotovo da nema nikakve veze s izvornim naelima na kojima je HDZ utemeljen. Iako o njemu ne prestaju govoriti ni Sanader, ni Paali, ni Kalmeta Eduard Bajlo, od 1995. godine pasivni lan HDZ-a u Zadru: Bilo je prljavih radnji tada, ima ih i danas - HDZ je osnovan kako bi se uspostavila samostalna i suverena Hrvatska. E, sad, je li netko razoaran ili nije, u to ne ulazim. Mnogi su se razoarali jer su mislili da e biti bolje, moda su se i nadali da e i sami vie profitirati ili dobiti znaajne funkcije, ne znam. Meu takvima bio je i dobar dio mojih prijatelja. Oni su se razoarali politikom HDZ-a jer ovjek ponekad puno i oekuje, a ivot daje manje. Nitko od nas nije iznevjerio izvorni HDZ. Ostali smo mu vjerni i duom i tijelom. Svakako da je bilo udaraca ispod pleksusa. Bilo je prljavih radnji i tada i danas pa se s toga s nekim visokopozicioniranim HDZ-ovcima nikako ne mogu identificirati. HDZ im je pogon da odskoe. Ali, toga ima u svakoj stranci, ne samo u HDZ-u kazao nam je Eduard Bajlo, jedan od utemeljitelja HDZ, bivi lan Gradskog odbora, politiki tajnik i jedan od prvih lanova stranke, jo za vrijeme kada su stranake prostorije bile na zagrebakoj Novoj Vesi. Zlatko Begonja, bivi predsjednik upanijskog odbora HDZ-a: Mirno sam se povukao iz politikog ivota - Ne bih rekao da zbivanja u HDZ-u iz 1995. i 1997. godine mogu biti slina dananjima jer tada su bila druga vremena, drugaije politike okolnosti i politike potrebe. Jednostavno dogaa se to da ljudi prepoznaju neke ljude kao politiki stare, a neke stare odjednom kao politiki mlade. To je paradoks koji upuuje na sumnjive kriterije. Tih je godina HDZ imao apsolutnu vlast, predsjednik Tuman bio je iv, drava je tek izila iz rata i teko je to vrijeme usporeivati s dananjim. Sve je bilo drugaije, pa i politiki ciljevi HDZ-a. oni koji danas provode politiku HDZ-a
~ 365 ~

~ 364 ~

Ivo Matanovi

takoer imaju neke svoje ciljeve i znaju zato rade to to rade. 1989. godine HDZ je osnova s ciljem stvaranja jake politike snage koja je trebala organizirati dravu i taj je cilj ostvaren. Od 1995. godine HDZ je za cilj trebao imati oporavak drave i ouvanje ivota u njoj. Po prirodi sam pacifist i kada sam vidio da je moje vrijeme u stranci prolo, da je cilj s kojim sam uao u politiku ostvaren, mirno sam se povukao. Nisam spektakularno istupao iz HDZ-a, kao to su to neki drugi lanovi radili, ispriao nam je Zlatko Begonja, prvi dopredsjednik prvog Opinskog odbora HDZ-a osnovanog u zadarskom kinu Pobjeda, lan upanijskog odbora HDZ-a, njegov predsjednik do 1995. godine i potpredsjednik Skuptine Opine Zadar. Vice Profaca, saborski zastupnik HDZ-a u dva mandata i jedan od njegovih utemeljitelja u Zadru tvrdi: Aralica je prvi grobar HDZ-a - Godine 1995. pokradeni su izbori za upanijski odbor HDZ-a, a pod ravnanjem Ivana Aralice koji je taj zadatak dobio iz Zagreba, od nekih vanijih ljudi. Ekipa koja je nakon tih pokradenih izbora dola na elo HDZ-a nau viziju pretvorili su u proviziju. Rije je o istoj stranakoj struji koja i danas vodi HDZ. Tada su preuzeli vlast i sve do danas vladaju Zadrom. Aralicu zato smatramo prvim grobarom HDZ-a. to je od tada do danas uinjeno?! Dva puta su pokradeni izbori - 1997. i 2001. godine. Da ne govorimo o drugim problemima u kojima je Zadar. I, gdje smo danas? Rezultat Araliine istke je ovo to sad imamo. Nas, koji smo iz stranke istupili, ljudi su pitali za razlog i rekao sam im tada - nismo htjeli lupeima drati vreu. Sada pak mislimo da lupeima treba uzeti vreu. Ako to jo uope ima u njoj. Isti ljudi u HDZ-u sada rade to i 1995. godine - za frontmane izabiru, ali samo formalno neke ljude koji su u poecima HDZ-a bili marginalci i koriste ih kao pokrie za neke nove interese, kazao je Vice Profaca, saborski zastupnik HDZ-a u dva mandata i jedan od njegovih utemeljitelja u Zadru.

UZ NASLOV: PASTIR KOJI RASTJERUJE SVOJE OVCE NaRoDNi LiSt OD 05. 04. 2001.

Ivo Matanovi - Zadar

REFoRMIRANI KoMUNISTI TRAE REFoRMIRANE SvEENIKE

Ovo nije prvi put da reformirani komunisti (SDP) i njihovi trabanti iz estorke za svoje promidbene predizborne dane uvlae i neke sveenike na nain da organizirano nastupaju protiv sveenika koji odbije ii na ispraaj pokojnika - nevjernika, te svoje nazostvo pri pogrebnom ceremonijalu. Naime, uoio sam da i ovaj posljednji sluaj (to to vie i nije sluaj) sa Don Tomislavom Sikiriem iz Biogradske upe po redu koji se dogaa upravo pred nadolazee lokalne izbore. Prvi se dogodio u Kalima, drugi u Vrsima, trei odbijanje priesti sada ve pokojnoj Terezi i najzad skoro identian ovaj posljednji u Biogradu koji je skoro identian sa sluajem u Vrsima. U sva tri dogaaja reagirao sam javno preko tiska pa to inim i ovoga puta. Naravno, sada neto otrije nego do sada jer procjenjujem da se radi o organiziranoj harangi protiv klera i to sve sa jednim ciljem da komunisti povrate u svoj tor svoje izgubljene crne ovce koje su kroz deset minulih godina izgubili. Mora im se priznati da im je to na prolim izborima polo za rukom, pa zato, glasno govore voe Crvenih Kmera, istu paradigmu ne primijetiti i za nadolazee izbore? Prije nego to i osobno neto strunije kaem o vjerskim obiajima pri ukopu pokojnika, rei u neto i o novinarima koji su opisivali sva etiri spomenuta sluaja. U sva etiri novinari su stali na stranu onih vjernika koji su nezadovoljni sa sveenikom. Audiatur et altera - neka se saslua i druga strana, pa bi tada itatelji i svi vjernici i nevjernici imali pred sobom objektivnu istinu o sveukupnom kleru, dakako i o vjernicima i nevjernicima - teistima i ateistima.

~ 366 ~

~ 367 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

U lanku autorice Iris Bajlo puno toga reeno je o oteenim osobama koji nisu za svoje pokojnike dobili vjerski kranski obred, a vrlo malo o razlozima odbijanja tog sveanog ina pa je i to jedan od razloga da sam se od poetka harange na Hrvatske sveenike i biskupe ukljuio i stao u obranu oblaenih sveenika. Rekoh da u neto vie rei i vjernicima i nevjernicima, pa pokuajmo to ovako: Za nae poimanje svijeta postoji nebo i zemlja. Na nebu postoje dva nebeska kraljevstva. Prvo nebesko kraljevstvo je Boje kraljevstvo kojega jo zovemo i rajem u kojem prebivaju (stanuju) u svojoj vjenosti oni duhovi koje je sam Bog primio sebi. Drugo nebesko kraljevstvo je kraljevstvo sotone ili vraga kojega je, gle opet uda, sam Bog tamo postavio i to samo zato to je jo prije poetka stvaranja svijeta na zemlji duh Lucifer sa jo nekolicinom zlih duhova htio smijeniti sa mjesta predstolja Boga duha - stvoritelja svega unaokolo postojanog. Iz Biblije znamo daljnji slijed. Arhaneli Mihovil, Gabrijel i Rafael sa jo nekoliko njih za koje pouzdano ne znamo imena, suprotstavio se Luciferu i dakako pobijedili ga. Dalje, takoer iz Biblije itamo, Bog postavi arhanela Mihovila za glavnog prethodnika, kako hoete, svih dobrih duhova, a Lucifera za predvodnika i takoer i vou svim zlim duhovima te odredi drugo nebesko crno - mrano kraljevstvo nazvano jo i paklom. Od tada na nebesima imamo dva kraljevstva - Boje kraljevstvo i drugo sotonsko kraljevstvo. Nadalje, a to, dodue, Biblija ne spominje, i na zemlji imamo, uglavnom, samo dva kraljevstva. Zemaljski raj i zemaljski pakao. U zemaljskom kraljevstvu (raju) ljudi se pripremaju za vjeni nebeski raj, a u zemaljskom drugom kraljevstvu njihove voe pripremaju due svoji poslunika za vjeno nebesko crno kraljevstvo, dakle pakao. Ipak, izmeu nebeskog i zemaljskog kraljevstva postoji velika razlika. Primjerice iz zemaljskih kraljevstva dozvoljen je prijelaz iz jednog u drugo kraljevstvo dobrim djelima iz zemaljskog ateistikog u zemaljsko teistiko kraljevstvo, a time i direktno u nebesko (raj). Obrnuto, loim djelima teisti, dakle vjernici mogu ii direktno u pakao. Prvo zemaljski a zatim nebeski.

U inkriminiranom lanku govori se o izvjesnom Stipi i Dragi Strunji. Prvom kao nevjerniku koji je nemoralno ivio i drugom kao popu surogatu koji zamjenjuje neposlune sveenike, koji ateistima ne ele ii u sprovod. Moram odmah rei da nisam sasvim siguran da su sveenici prigovarali gospodinu Strunji to je na neki nain njih zamjenjivao, jer oni na to nemaju pravo. Tim vie to su i sami po Kanonskom pravu (zakonu) ispravno postupili. Sam opis o pok. gospodinu Stipi, ne treba posebno komentirati jer je sve dobro rekla sama njegova supruga. Nije mi samo jasno u ije ime ona govori. U suprugovo sigurno ne, jer je on pred sobom imao punih deset godina da obavi i posljednji in sakramenta - vjenanje. Postavljam ipak pitanje gospoi supruzi pokojnika to je pak ona radila punih deset godina, kada nije mogla nagovoriti mua da se crkveno vjenaju? Nije mi ni na kraj pameti da polemiziram sa vjerskim osjeajima, jer oni, po mojem miljenju, nisu uope upitni. Upitna su samo miljenja onih vjernika Farizeja koji se kameleonski prilagoavaju svakom vremenu, a osim toga esto si umiljaju da sa novcima mogu kupiti sve na ovom i onom svijetu. Varaju se! Njihov je pucanj na sveenike neposlunike ustvari pucanj u prazno. Konano, zato si komunisti ponovno ne uvedu svoj stari ateistiki obiaj, pa da svoje pokojnike ispraaju sa sekretarima komiteta ili mjesnim ateistikim popovima? Dopustite mi i malo ale - u Biogradskom sluaju taj adet je donekle ustvari i vraen. Poruujem svim pravim vjernicima Biograanima a i ostalim da ne nasjedaju Farizejcima. Osobito ne nasjedajte lukavim komunistima koji i preko crkve i vjernika ele uvrstiti svoju vlast. Ovdje je, dakle, rije samo o onim ortodoksnim komunistima koji su promijenili samo dlaku, koji su, dodue, ostali sa istom dlakom ali su se zato poput Sv. Pavla preobratili i promijenili ud i postali dobri vjernici i Hrvati ovog drutva. Nemojmo ih odbacivati niti im predbacivati prolost jer smo i svi mi ostali samo obini grenici kojima je duhovna religijska pomo itekako potrebna.

~ 368 ~

~ 369 ~

Svjedok naeg vremena

UZBUNA NA KAPTOLU ZBOG LASIA I PAVELIA

Pie: Darko Pavii

NAKoN MISE ZAdUNICE ZA PoGLAvNIKA NdH

mjeriti, jer je sloboda svakome misliti to hoe. Meutim, Lasi je bjelodano tom misom zadunicom preao granicu i kako doznajemo iz dobro obavijetenih izvora na zagrebakom Kaptolu, iskoristio homiliju za panegirik Anti Paveliu, propagirajui pritom svoju viziju o hrvatskim granicama, politike stavove, itd. Niko to pravo ne spori bijelom fratru, ali ne u propovijedi! Za Crkvu ak nije upitno ni to to je misa zadunica sluena za poglavnika Nezavisne Drave Hrvatske, jer se misa moe i mora sluitiza duu svakog pokojnika. Ono to je zasmetalo utjecajan crkveni vrh je politiki nastup patera Vjekoslava Lasia, koji se kosi sa proklamiranim stavom hrvatskih biskupa. Bjelodano je da nema dvojbe, odnosno, da se stav patera Vjekoslava Lasia ne podudara sa slubenim i proklamiranim stavom Crkve. Meutim, kao to je poznato miljena u Crkvi nisu jednoobrazna, nego seu od lijevih do desnih, od liberalnih do konzervativnih. Autor toga pisma, pokojni biskup ibenski Sreko Badurina, bio je od jednog dijela crkvene javnosti kritiziran zbog takvog stava. No, nakon mise zadunice za Antu Pavelia na kritike na crkveni vrh obruavaju se s lijevog crkvenog krila, koje taj dogaaj ne smatraju nevanim ekscesom. Crkveni vrh na velikoj kunji Sudar lijeve i desne struje u Crkvi mogao bi, po pitanju toga sluaja, neutralizirati mjesni biskup, koji bi, kako doznajemo, trebao poduzeti odreene korake. A od Lasievog nastupa ve se distancirao njegov provincijal Marinko Zadro. U svakom sluaju, crkveni vrh je izazvan da reagira na tu pojavu ili da je ignorira, to uglavnom podrazumijeva toleriranje nekog dogaaja. Lasiev nastup je nastup slobodnog strijelca, a takvih je primjera u Crkvi bilo u politikim nastupima nekih sveenika, poput don Ante Bakovia ili fra Tomislava Duke. Od njihovih se politikih izleta Crkva distancirala i pozvala na odgovornost, kao rfa Tomislava Duku. No prema nekim je miljenjima inila to blago ili prekasno, tako da se u javnosti (osobito meunarodnoj) stjecao dojam da ti ljudi govore u ime Crkve, iako su to radili u svoje osobno.

Protekli blagdani kao da su na neki nain umrtvili zagrebaki Kaptol, ali nakon njih zavladala je prava konsternacija. Razlog je misa zadunica, koju je za poglavnika Nezavisne Drave Hrvatske Antu Pavelia sluio dominikanac Vjekoslav Lasi u crkvi Ranjenog Isusa u Zagrebu u subotu, 28. prosinca 1996. Moda bi taj dogaaj ostao zasjenjen blagdanskim raspoloenjem i rasprava o njemu odgoena u nedogled, da nije bilo stanovitih reakcija iz inozemstva i prilino loeg odjeka u javnosti te mise zadunice. Naime, povod za uzbunu na Kaptolu je injenica da se taj obred u crkvi Ranjenog Isusa iskoritava protiv same Crkve pa i Hrvatske drave. Konkretno, odreeni krugovi neskloni Katolikoj crkvi u Hrvatskoj i hrvatskoj dravi takve povode jedva ekaju, kako bi kako bi katolikom kleru namaknuli hipoteku ustatva, rasne, nacionalne i vjerske mrnje. Uostalom, iz samih se katolikih zajednica nekih europskih zemalja tijekom rata mogla uti kritika crkvenog vrha Katolike crkve u Hrvatskoj upravo zbog jasnih nacionalnih stavova klera u nas pa je nerijetko zbog toga cijela Crkva proglaavana nacionalistikom. Bilo je teko naim sveenicima tada skinuti tu anatemu sa sebe i sa Crkve, branei se tezama kako je rije o agresorskom ratu i najprirodnijem angamanu u obrani ljudskih i nacionalnih prava. Lasi Pater Vjekoslav Lasi, bijeli fratar, poznati je borac upravo za nacionalna prava hrvatskoga naroda, emigrant, prijatelj i duhovnik Brune Buia, tovatelj Maksa Luburia, Ante Pavelia, Nezavisne Drave Hrvatske. Osobno ne krije svoje politike stavove i na tome mu nitko ne moe za~ 370 ~

~ 371 ~

Ivo Matanovi

Stekne li se dojam da je pater Vjekoslav Lasi dobio preutnu dozvolu crkvenog vrha, mogu se oekivati burne reakcije kako iz inozemstva tko i unutar Crkve. S druge strane, Lasiev lin bi bio nedemokratska metoda pobijanja neijeg miljenja i politikog stava. Crkveni je vrh oito na velikoj kunji, kako se distancirati od svega to se dogodilo, a opet ne negirati vlastito poslanje. Odnosno, kako odobriti sluenje mise zadunice ovjeku poput Ante Pavelia koji na to ima pravo kao i svaki kranin, a negirati rijei homilije (sastavnog dijela euharistije) koje istoga tog ovjeka uzdiu na politiki pijedestal koji mu prema svim povijesnim zakonitostima ne pripada. Svibanjsko pismo Hrvatske biskupske konferencije CRKVA O RATU I JASENOVCU Biskupi su protekle godine u svibnju potpisali zajedniko Pismo Hrvatske biskupske konferencije o pedesetoj obljetnici zavretka drugog svjetskog rata, gdje oni povlae jasnu granicu izmeu zla i obrane, pravde i nepravde poinjene u tome ratu. Biskupi odaju poast svim rtvama, naglaavajui da se prolih pedesetak godina javna poast odavala samo rtvama jedne strane, meutim, istodobno pozivaju na pokoru Crkvu Boju u Hrvatskoj zbog svojih sinova koji nisu svjedoili za Krista, nego su bili na sablazan svojim nainom razmiljanja i djelovanja. Tako se odnosimo i prema poiniteljima zloina nad rtvama koje spominjemo, a ponikli iz katolike sredine, piu biskupi, pozivajui se na rijei kardinala Alojza Stepinca iz veljae 1943. kada je jasenovaki logor nazvao sramotnom ljagom, a za ubojice u njemu izjavio da su najvea nesrea Hrvatske. Tad sud pastira Crkve nije izgubio na svojoj snazi kroz ovih pedeset i vie godina kako je izreen, stoji u Pismu.

UZNIKE SITNICE II

oSNovANA UdRUGA RTAvA KoMUNIZMA ZA ISToNU LIKU

U subotu u Udbini odran je osnivaki skup Hrvatskog drutva politikih zatvorenika - rtava komunizma (HDPZ - K) za podruje istone Like u koju spadaju centri Graac, Udbina, Korenica i Lapac. Na skupu su bili nazoni predstavnici sredinjice HDPZ - K iz Zagreba Igor timac i Vinko Barii te predsjednik i tajnik zadarske podrunice HDPZ - K, Ivo Matanovi i Ante ari. S obzirom da na ovome podruju ivi oko sedam tisua Hrvata doseljenih uglavnom iz srednje Bosne, meu njima je znaajan broj bivih politikih zatvorenika koji nemaju osnovna znanja o svojim zakonskim pravima u Republici Hrvatskoj. Stoga je ovaj skup, na kojem je bilo dvadesetak nazonih, bio vrlo vaan - naglaavaju Matanovi i ari - jer su ti ljudi upoznati sa mogunostima ostvarenja svojih prava kao i sa statutom, ulogom i ciljevima HDPZ - K. Povjerenik HDPZ - K za istonu Liku je Krunoslav okii. (. S.)

UZNIKE SITNICE

SvEANo ISPRAENI PoSMRTNI oSTACI BRUNA BUIA

Pariz - Posmrtni ostaci hrvatskog rodoljuba Brune Ante Buia sveano su u nedjelju prije podne ispraeni u Hrvatskoj katolikoj misiji u Parizu. Posljednji ostaci Brune Buia bili su prije podne izloeni u upnoj crkvi, uz poasnu strau lanova Hrvatske zajednice u Parizu. Zatim je sluena sveta misa u spomen tom hrvatskom borcu za neovisnu Hrvatsku, koji je ubijen u atentatu Udbe prije 21 godinu u Parizu.
~ 372 ~ ~ 373 ~

Ivo Matanovi

Uz vie od tisuu Hrvata, vjernika i lanova Hrvatske zajednice u Parizu, na svetoj misi i sveanom ispraaju posmrtnih ostataka bili su lanovi izaslanstva RH, koje je na elu sa saborskim zastupnikom Vicem Vukojeviem doputovalo iz Zagreba, te predstavnici hrvatskog veleposlanstva u Parizu i voditeljica hrvatske diplomatske misije pri UNESCO-u Vesna Girardi - Jurki. Govorei na sveanom ispraaju, zastupnik Sabora i dopredsjednik komisije RH za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Vice Vukojevi, te otpravnik poslova hrvatskog veleposlanstva u Parizu Filip Vuak, zahvalili su lanovima hrvatske zajednice to su kroz sve ove godine, s panjom i odanou, uvali grob i spomen Brune Ante Buia. Njegovi e zemni ostaci sada biti prebaeni u Hrvatsku, gdje e Bruno Bui moi poivati na vojnom groblju na zagrebakom Mirogoju, uz druge hrvatske velikane, rekao je Vukojevi.

UDRUGA ANTIFAISTIKIH BORACA ZADARSKE UPANIJE UPUTILA JE OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU RH FRANJI TUMANU

PoZIv U PoMo

Gospodine Predsjednie! Mi borci Narodno - oslobodilakog rata, okupljeni na sveanom skupu u povodu 55 - te obljetnice osloboenja grada Zadra, obraamo Vam se molbom da svojim autoritetom kao Predsjednik Republike Hrvatske utjeete na Hrvatski dravni sabor i Vladu Republike Hrvatske da se isprave nepravde naneene borcima Narodno-oslobodilakog rata. Gospodine predsjednie, Vama je kao pripadniku Narodno-oslobodilake borbe dobro poznato za koje ciljeve su se borili i ginuli hrvatski borci u Drugom svjetskom ratu i da su svojom junakom borbom, uz podrku veine hrvatskog naroda, oslobodili svoju zemlju od faistikih i nacistikih okupatora. Tada su osloboeni i oni krajevi hrvatske zemlje koji su nakon Prvog svjetskog rata nepravedno dati Italiji, a meu njima i na Zadar. Za ostvarenje tih ciljeva pali su mnogi iz ovih krajeva, a nanesene su i ogromne materijalne tete i razaranja u cijeloj naoj zemlji, a posebno u gradu Zadru. Gospodine Predsjednie, Vama je takoer poznato da su borci NOR-a, te njihova djeca i unuad u velikom broju uestvovali u obrani svoje domovine od veliko srpske agresije. Na alost injenica je da su borcima NOR -a, a naroito invalidima, uskraena ili znatno smanjena mnoga steena prava. S moralnim i zakonskim pravom ve dugo traimo izjednaenje svojih prava s pravima uesnika Domovinskog rata 1991. - 1995. godine i molim Vas da se za to zaloite. Sa tovanjem, Udruga antifaistikih boraca Zadarske upanije

~ 374 ~

~ 375 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi - Zadar

Uz naslov: U IME HRvATSKoG JEdINSTvA PRIHvAAM IN SATNIKA


Slobodna Dalmacija od 24. 05. 1999. g.

Ovaj kontraverzni Titov kuriri koji je Titu posluio za jednokratnu uporabu (demobiliziran 1947.) sa samo 19. godina ni do danas nije shvatio koliko mu je kao Hrvatu bio potreban. U uvjerenju, da e ovoj vrlo kakljivoj temi jo biti komentara - moda i na pretek, ostavljam itateljima drage nam Slobodne na prosudbu. Ali, ono to je nezaobilazno moram jo jednom postaviti pitanje: Kako to da se drug - gospodin nije sjetio da kae, da su neki i iz redova ex - partizana bili zloinci i da im se treba suditi? to je sa Bleiburgom, krinim putovima, Jazovkom, Mraceljem i jo nebrojenim stratitima gdje su poubijani neduni civili i zarobljenici NDH? Zato ostajem kod svog predloenog naslova: Vuk dlaku mijenja, to e, nadam se, i Urednitvo Slobodne uvaiti.

Vuk dlaku mijenja, tako bi se mogao parafrazirati bivi Titov kurir kapetan Drug - gospodin IVAN VUKO koji se pourio da komentira Tumanovu, netom objavljenu, poslanicu o priznavanju inova bivih i sadanjih priuvnih inova svih hrvatskih domoljuba bez obzira to su u prolosti bili meusobno neprijateljski sueljeni. Drug - gospodin se poprilino potrudio, ali sa zadrkom, kako da se dodvori sadanjoj Hrvatskoj zbilji, kako, eto, i no je za pomirbu i da e, kako veli, prihvatiti prevoenje partizanskog kapetanskog ina u in satnika HV. Doslovce veli: Ja osobno za sada neu zatraiti in u HV-a, prvo da vidim to taj in donosi. Ovdje komentar, za sve branitelje Domovinskog rata (u prvom redu), nije potreban. estitam mu na iskrenosti! Nadalje govori o svojoj mladosti, pa mu se (implicitno reeno) i to treba uzeti u obzir, ali, zato, nije zaboravio da svu svoju partizansku prolost glorificira - poglavito, jo uvijek, svog idola Tita Za Domobrane govori kako su bili smirena vojska (regularna), a za Ustae kao zloince. Da bi odmah, zatim, rekao - gle opet uda? Ustaama kao borcima svaka ast - bili su ratnici! Gdje je Ustaa zalegao, tu nismo lako prolazili.

~ 376 ~

~ 377 ~

Svjedok naeg vremena

VEZANO UZ TV FORUM OD 04. 05. 2004

Pie: Ivo Matanovi - Zadar objavljeno u Regionalu 05. 05. 2004. g.

HRvATI SU NA vEK BILI KMETI - I NA vEK BU I oSTALI

podsjeam itatelje na neke srpske branitelje, (Srana Popovia i dr.) koji su branili hrvatske tkz. nacionaliste iz 1971. g. Dr. Marka Veselicu i dr. kojima, ne samo da nisu ublaili kazne, nego su njihovi tienici dobili daleko vee kazne nego su to njihovi kolege (po muenitvu) dobili koji su bili branjeni od strane hrvatskih odvjetnika. I sluaj obeteenja gospoe Levar, takoer srpkinje, i supruge nesretno nastradalog Milana Levara iz Gospia govori u prilog razmiljanja veine Hrvata o hrvatskoj politici i pravnom sustavu. Opi dojam meu imalo trezvenim Hrvatima da je cijela Hrvatska stavljena na koljena i ucijenjena od popiane Europe da joj se na svaki njen mrki pogled treba uzvraati sa ljudskim rtvama i sudbinama ljudi. Eventualni tkz. ulazak u EU Hrvatska mora u krvlju plaati i sa ljudskim ivotima, to to ni jedna zemlja u Europi do sada nije inila, a niti e bez obzira hoe li u nju ui ili ne. Nai vlastoljupci kao da se meusobno nadmeu tko e se bolje ulizati Brislu (Bruxelles) i Haagu kako bi pomou njih i sami to dulje ostali na vlasti, bez obzira koliko sve to treba krvlju i novcem platiti hrvatski narod. Budui je ovo druga tema, vratimo se jo malo forumu, njenom uredniku i gostima koji su po odabiru urednika sjedili pokraj njega. Kako se je i oekivalo, gospodin Milorad Pupovac podijelio je pravu lekciju svim nazonim u studiju, a i nama gledateljima, dakako. On, kao i sve njegove dosadanje pretee govori o zloinima Hrvata, kao da se radi, u najmanju ruku, o ubojicama iz koristoljublja u nekim mirnim vremenima, kad se, tu i tamo, poini po koji zloin, a ne o ratnim vremenima u kojemu su njegovi sunarodnjaci napali veinski domicilni narod kod kojeg su kroz cijelo vrijeme svog bivstvovanja (250 g.) uivali sva ljudska prava i blagodati kao i domicilni Hrvatski narod, ak i vie od toga, jer su punih 70 godina uivali dravne privilegije kod zapoljavanja i drugih blagodati i to samo zato jer su bili Srbi i odabrani narod da vladaju drugim narodom. Njihova matina zemlja (u koliko uope i jeste) Srbija stalno im je punila glave kako su oni ratniki odabrani narod i kako su predodreeni da uvijek vladaju nad nekim. S tim uvjerenjem Srbi ve dva puta prave uvijek istu pogreku. Najprije 1941. pobunili su se protiv Hrvata i dobrano popuili, ali ubrzo su se opet snali te uz pomo hrvatskih izdajica i meunarodnih imbenika, kao i 1918. svrstavaju se na pobjedniku stranu i tako nastavie tamo gdje su 1941. stali. Vrhunac njihovog ludila do~ 379 ~

U nizu svih ostalih proteklih foruma koje vodi TV voditelj Tihomil Ladii ni ovaj nije protekao a da vidljivo i upeatljivo nije ostavio, njegovo projugoslavensko ili prosrpsko usmjeravanje emisije u pravcu prebacivanja krivnje za poinjena zlodjela, u proteklom ratu, preteno na samo hrvatsku stranu. On, ako ste dobro pratili njegova pitanja, tek sporadino ili samo kad kada, (kad je neizbjeno), postavljao pitanja i drugoj, srpskoj strani. Tema veeranje emisije bila je obeteenje djece poginulih roditelja, konkretnije obitelji Zec, to je u javnosti uzburkalo duhove i to s razlogom, dakako. Radi se naime o prvom takvom sluaju u povijesti ratovanja u svijetu da jedna zemlja koja je u ratu bila rtva i napadnuta od druge zemlje, obeauje napadaa, odnosno njene pojedince koji su jo uvijek na zagonetan nain nestali u vihoru rasplamsanog rata. Bez obzira to se u sluaju obitelji Zec moglo raditi i o nevinim ljudima, ipak se je trebalo voditi rauna i o vremenu kad se to dogodilo, odnosno i o zlodjelima Srba koja su prije toga poinjena, u daleko veem broju, nad Hrvatima. Pada u oi i vrlo uinkovita obrana branitelja g. Ante Nobila koji je za svoje klijente u vrlo kratkom vremenu dobio spor sa Hrvatskom dravom i isposlovao obeteenje za njih a da je, prije toga, kad je branio Hrvatske dravljane, gubio sve sporove. Dapae, u sluaju generala Tihomila Blakia pokazao se kao da je on bio tuitelj u Hakom sudu, a ne branitelj, pa je tako nesretni hrvatski general i vitez Domovinskog rata dobio 45 godina robije, i sve to jo dobro naplatio od Hrvatske drave. Samo nekoliko godina ranije u onom reimu, ini mi se 1987. g. pod njegovom optunicom osuen je jo jedan Hrvat na smrt i to starac od 87. godina gospodin Andrija Artukovi. Indikativno je, takoer, da su Srbi dalekovidniji i psiholoki zreliji u odabiru njima privrenih branitelja, nego su to sami Hrvati. Usporedbe radi,
~ 378 ~

Ivo Matanovi

godio se ponovo 1990. g.. Skorom na identian nain oni ponovno kreu u pobunu i naravno doivljavaju poraz sa daleko veim posljedicama. I kako vidite, a to smo veeras uli i iz usta gospodina Pupovca i neke izvjesne Srpkinje iz Siska, oni optuuju Hrvatsku dravu za tobonje zloine poinjene nad Srbima, a ni rijeju nisu spomenuli i njihove, srpske zloine koji su prije toga izvreni nad Hrvatima u Hrvatskoj i na tlu Hrvatske zemlje. Gledajui ovu emisiju ovjek da ne povjeruje sa koliko idiotizma i bez skrupuloznosti govore ovo dvoje nazonih Srba, a poglavito gospodin Pupovac, koji, izmeu ostalog, izvali da se stidi svih svojih sunarodnjaka koji su ogrezli u zloinu i da s njima nikad ne bi sjedio zajedno, a ne stidi se to sa njima u parlamentu sjede dva Srbina (V. Stanimirovi i Gajica) koji su cijelo vrijeme rata bili meu pobunjenim Srbima i to ne kao obini borci ve njihove voe. Sluajui sve ove nebuloze, ovjeku da pamet stane, tim vie to voditelj T. Ladii nije niti u jednoj prilici pokuao prekinuti Pupovca i priupitati ga, zato lae i zato si je za partnere uzeo upravo spomenutu dvojicu, a ne recimo Milana ukia ili nekog drugog Srbina koji nije direktno ogrezao u ratnim zloinima. Bilo ih je u Zagrebu vie i to vrlo potenih Srba i Srpkinja. Ako se ovako nastavi sa poputanjem Srbima i njihovim ucjenama, jo e na kraju ispasti da je Hrvatska izvrila agresiju na Srbiju i Crnu Goru, odnosno da je ubijala srpske pobunjenike iz Hrvatske samo zato to su Srbi, a ne i zato to su se branili od pobunjenika i njihovih saveznika iz Srbije i Crne Gore. Ovo je ve drugi sluaj gdje bivi pobunjenici likuju nad Hrvatima i hrvatskom dravom, a da pri tome jo ni jednome poginulom ili nestalom Hrvatu nije isplaeno nita. Nisam siguran da li je uope ijedan Hrvat takav zahtjev podnio, odnosno da li je Hrvatska drava uputila takav zahtjev prema agresoru - Srbiji i Crnoj Gori? Sve mi ovo lii na kolaps hrvatskog duha, koji sve vie tone u sunovrat. Sami sebe optuujemo kod meunarodnih imbenika. Trgujemo za ivim ljudima. Isporukom naih vitezova Domovinskog rata Meunarodnom sudu, sami sebi potpisujemo optunicu i izjednaujemo se sa agresorom. A kad se uzme u obzir da to rade upravo oni izabranici koje neposredno Hrvati i Hrvatice biraju na slobodnim vie stranakim izborima, onda ispada da su Hrvati suicidan narod i duevno poremeenog uma, kojemu je potrebita hitna kolektivna pomo psihoanalitiara i psihijatra svih profila, a ne nikakav savez sa EU ili bilo kojom drugom unijom. Hrvati su na vek bili kmeti i na vek bu i ostali, napisao je svojevremeno veliki M. Krlea.
~ 380 ~

ZABRANA ZADARSKOG SREDNJOKOLSKOG LISTA

Pie: Ivica Neveanin SD Magazin, 29. III. 2003.

SLUAJ SPEKTAR

Nitko, ba nitko, pa ni on sam, nije u tom trenutku mogao sagledati sve posljedice svoje, za jednog demokrata, pedagoga i ravnatelja, zapravo oekivane odluke. Voen prvenstveno brigom za uenike, za njihovu budunost i mentalno zdravlje narueno optereujuim fenomenima hrvatskog drutva, ravnatelj Kemijske kole u Zadru arko Grancari odluio je pokazati - kao nitko drugi prije njega u ovih desetak hrvatskih godina - u jednom potezu, to je mladim ljudima misliti o koli, znanju, svojoj budunosti, demokraciji i nekim tamo nacionalistikim tricama. Ono za to su drugim ravnateljima i profesorima trebala desetljea krvavog rada i odricanja, ravnatelj Grancari nadmaio je doslovce preko noi, jednom gotovo samozatajnom suptilnom odlukom. Do te mjere obazrivom da s njom nije htio zamarati apsolutno nikoga: Ni kolsko Nastavniko vijee, ni uenike, ni javnost. Tog dana se naprosto probudio i nakon nekoliko udnih poziva iz - neki kau lokalne HDZ-ove sredinjice, drugi, bolje informirani, nadbiskupije, svejedno - donio odluku da sve primjerke posljednjeg broja Spektra, objavljenog prije 20 dana i posveenog nacionalizmu u Hrvata, hitno donesu u njegov ured, da se tu okuju iza debelog lokota, i tako zauvijek sprijei trovanje javnosti tim nedoraslim, subverzivnim tivom o Zadru kao gradu desnice, o ulozi Crkve u irenju nacionalistikih ideja, o zadojenosti mladih nacionalizmom, o ustalucima na Thompsonovim koncertima, o - oh, kako je samo bio prokleto u pravu - hrvatskoj stvarnosti. Kako je to mogue, zovu iz Zagreba, je li to istina, pitaju iz Splita. Itekako je mogue. Zato? Jer smo u Zadru rekao je jedan maturant u vukojebini iz koje u sa smijekom otii u Zagreb, objasnio je. Generacije e eto tako pamtiti i zahvaljujui ravnatelju Grancariu to im je tog dana
~ 381 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

pomogao da im se posloe sve kockice u glavi, da konano shvate to je demokracija, a to kola, i da donesu za sebe najbolju odluku u ivotu. Spomenuti je maturant, kao i veina njegovih vrnjaka, prelomio u sebi. Zahvaljujui ravnatelju Grancariu, tom kositrenom hadezeovcu, tom irokoumnom majstoru pedagoke discipline, oni su, Bogu hvala, raskrstili sa svojim dvojbama i zabludama, mladenakim vrijednostima i stavovima, izabirui ono za njih najbolje. Hvala vam, poruuju maturanti, kao ovjeku i pedagogu, hvala vam to smo konano progledali i na vrijeme odustali od uzaludnog gubljena vremena. Hvala vam to ste nas doveli na pravi put. Na sreu, kako to inae biva u ivotopisima gradiu kakav je Zadar, ravnatelj Grancari nije ostao usamljen. Njegov gracilni potez, taj trostruki aksl iz represije drukijeg miljenja s elementima uvoenja politike cenzure obrazovanje, ostao podran od onih kojih se to najmanje oekuje - novinara. Preciznije, Hrvatskog narodnog lista, tjednika vlasnika i urednika Ivice Marijania. Lakoom viestrukog medijskog silovatelja, izvjesna Nevena Bani u tekstu objavljenom pod skromnim naslovom Zabranjen Spektar, list uenika kemijske kole, jer su dvojica uenika pisala protiv Crkve i izjednaavala krivnju Hrvata i Srba! priznaje da - eto nesree - zabranjeni broj Spektra nikad nije ni vidjela a kamoli itala, ali je svejedno to ne prijei da objavi puna imena dvojice uenika, maturanata, toboe autora spornog lanka, za koji je ula da su antihrvatski nastrojeni i esto su prije toga znali u koli iznositi svoje politike stavove. Pa se pita: odakle uenicima inspiracija za tu temu. Je li poticaj doao od profesora u koli, koji neto drukije misle o hrvatskoj stvarnosti, od roditelja, ili je sve naprosto rezultat mladenake spoznaje? Ili je - misli se izvjesna Nevena Bani - medijska antihrvatska kampanja, koja traje u nekim hrvatskim medijima, iz svjetskog podzemlja plaenima da lau protiv svog naroda i Domovine, uhvatila nekakvo korijenje meu pojedincima i u jednoj obinoj srednjoj koli? Bravo Nevena, sadimo korov, upajmo korijenje. Kako to hrvatski zvui. Na sve to, na tu neuvenu politiku cenzuru, na te lai und novinarstva, zadarska je politika, kulturna, sveuilina, intelektualna i ina javnost reagirala onako kako dolikuje, svojom nadaleko uvenom i sad ve karakteristinom utnjom i blagim simpatijama. Jer, zakljuuje Hrvatski narodni
~ 382 ~

list potez ravnatelja Grancaria naiao je na odobravanje veeg broja njegovih kolega, uenika i javnost u Zadru to je, da ponovimo, ravnatelj Grancari svojim uenicima htio rei? Koju im je poruke nesebino odaslao? Ne bojim se ravnatelja ni kazne, odlian sam uenik kae jedan spektrovac ali se bojim budala koje bi me sutra mogle zaskoiti na ulici i prebiti na mrtvo ime. Poruka je primljena. Ravnatelj Grancari i novinarski krvnici, mogu biti zadovoljni. Atmosfera lina i utjerivanja straha pala je na plodno tlo. Dapae, neke su poruke toliko zagnojile da se ve citiraju kao, da tako kaemo, nova objava, novih DESET ZAPOVIJEDI GRANCARIEVIH: 1. Ja sam gospodin cenzor tvoj, nemajte drugih cenzora uz mene. 2. Ne izusti imena nacionalista, ustaa, Thompsona i biskupa uzalud. 3. Spomeni se da ivi u Zadru. 4. Potuj represiju i zabrane. 5. Ne misli slobodno ni kritiki. 6. to misli ne govori, to govori ne pii. 7. Ne pii o stvarnosti jer si mlad i nisi joj dorastao. 8. Istina nije da se pie, nego auto - cenzura. 9. Bolje zabraniti novine, nego otvoriti kolu. 10. Ili ete biti svi kao jedan ili vas nee biti. Eto, tako je ravnatelj Grancari pomogao svojim uenicima da donesu teku, konanu i za njih jedinu ispravnu odluku. Da sa smijekom otiu iz vukojebine.

~ 383 ~

ZADAR: SKUPINA UTEMELJITELJA HDZ-a PROSLAVILA OBLJETNICU STRANKE

Pie: . Selimovi

ZADARSKA AFERA HDZ-a U ZADRU KOJI SU NAKON TO JE U POZADINI POBUNE DESETAK UTEMELJITELJA POTPUNOG RASKOLA U STRANCI, POTPISALI KOLEKTIVNU ISTUPNICU

STRANCI TREBA PoMoI

Pie: Vinko Srhoj

ZBoGoM KoMUNISTIKA PARTIJo!

Zadar - Osim slubene proslave sedme obljetnice osnutka HDZ-a na zadarskom podruju, sveani skup s istim povodom odran je i u Hrvatskoj kazalinoj kui u organizaciji skupine utemeljitelja HDZ-a a koji su predvodili Vice Profaca, dr. Nikola Jaki, Bruno Fuzul, Hrvoje Matanovi i Antun Brkan - petorica od ukupno sedam lanova prvog pinskog odbora HDZ-a bive opine Zadar. Vice Profaca, objanjavajui razloga sazivanja ovoga skupa, kazao e, izmeu ostaloga, da ovo nije nikakvo ruenje HDZ-a ve istinska elja da mu se pomogne jer je stranci podosta naruen ugled, posebice od posljednih unutarstranakih izbora koji su - naglasio je Profaca - bili nelegalni.

Kada bi se sastavljao viegodinji mozaik zbivanja u zadarskom HDZu, onda se ni najnoviji raskol u stranci koja u Zadru i upaniji obnaa vlast, ne bi inio tako neoekivanim i drastinim. Rijetkost je, naime, da je upravo u jednom od najjaih i izborima gotovo plebiscitarno ovjerenih HDZ-ovih ogranaka, ve gotovo u samom poetku 1991. godine dolo do razilaenja. Ve je tada veinska skupina utemeljitelja, koja je formirala izvrnu vlast, dala kolektivnu ostavku, na elu s predsjednikom Martinom Drainom, dok je dio utemeljitelja abdicirao iz zadarskog politikog ivota odlaskom na nove dunosti u sredinjoj vlasti, poput prvog predsjednika zadarskog HDZ-a dr. Nikole Jakia. U svakom sluaju, to samovoljno, to pod pritiskom ostalih hadezeovaca u gradskoj i upanijskoj upravnoj hijerarhiji, skupina utemeljitelja iz herojskog razdoblja konstitucije stranke marginalizirana je i uglavnom svedena na tihu oporbu stvarnim gradskim i upanijskim vlastima. Jaki - Drainina grupa, kako bi se po logici dogaanja u vladajuoj stranci moglo pretpostaviti, nije iskoristila secesiju Mesi - Manolieve grupe, niti ju je naelno podrala, pa je i stup Vice Proface, prvog ovjeka aktualnih zbivanja unutar zadarskog HDZ-a, vie nego jasan. Profaca u potpunosti odbacuje svako srodstvo svoje skupine s haendeovcima, smatrajui, dapae, kako su Mesi i Manoli morali stupiti zbog inozemnih pritisaka na Tumana budui da je njihovo djelovanje ugroavalo demokratski poredak u zemlji (?) IZBORNA GROZNICA Rezimirajui, dakle, pravu provalu gnjeva skupine koju predvodi saborski zastupnik u miru i lan upanijskog poglavarstva Vice Profaca, moglo bi se zakljuiti kako nezadovoljstvo utemeljitelja stranke s hadeze-

~ 384 ~

~ 385 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

ovcima koji su sada visoko pozicionirani u Zadru, tinja od samih poetaka, jo iz vremena demisije zadarskog Izvrnog vijea, i kako je sadanje istupanje utemeljitelja iz HDZ-a zapravo logian ishod godina koje su pojeli skakavci, frustracija stanjem u Gradu i upaniji. Naime, skupina utemeljitelja stranke, premda vremenski u velikom zakanjenju koje se nekome moe uiniti kalkulantskim, svoj je stranaki prozelitizam i tiho separiranje od gradske i upanijske vlasti u Zadru u proteklom petogodinjem razdoblju, sada protumaila uzaludnim ekanjem reformi unutar HDZ-a, ne samo kod kue nego i u dravi. U intervjuu danom zadarskom Narodnom listu sadanji oponent Profacinoj grupi, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a dr. ivko Kolega, samo je potvrdio kako sukob nije od juer. Kolega je ustvrdio kako se prijelom u stranci dogodio jo 1991. godine i kako su Profacini renegati ve tada odudarali od programa i politike HDZ-a u Zadru i Hrvatskoj. Ponovno aktiviranje unutarstranakih sukoba, po njemu, ima za cilj slabljenje HDZ-a na predstojeim izborima. Teko je dodue Koleginu izjavu uzeti kao posve vjerodostojnu i prepoznati u skupini sadanjih otpadnika lukave zavjerenike koji su svih ovih godina razarali stranku iznutra, zna li se da je dr. Nikola Jaki obnaao visoku dunost zamjenika ministrice Vesne Girardi - Jurki, a Vice Profaca figurirao kao saborski zastupnik i visoko rangirani lan upanijskog poglavarstva. No da Kolega ima jakih razloga tvrdi kako je Profacina grupa dugo potkopavala hadezeovske temelje i njegovu grupu nastojala to vie ocrniti u javnosti kao onu kojoj je samo do sebinih razloga osvajanja vlasti svim sredstvima (sa im se slae prvi ovjek upanijskog HDZ-a Boo olak), razvidno je iz oite predizborne groznice. Kolega, naime, smatra kako su Profacini ljudi postali vea oporba i od legitimne oporbe i komplimentira zadarsku oporbu kao konstruktivnu, a Profacinu grupu kao skupinu narcisoidnih destruktivaca. Mogu se iz toga zakljuiti samo dvije stvari: da je Kolega procijenio kako za lokalni HDZ veu opasnost od zadarske oporbe predstavljaju Profacini ljudi, ili da umjereni i konstruktivni hadezeovci trae koaliciju s nekom od lokalnih stranaka koja nema to traiti sa skupinom otpadnika i samozaljubljenih vlastohlepaca. tovie, u strahu od pristupanja hadezeovih otpadnika nekoj od jaih oporbenih stranaka u Zadru, Kolega im dobronamjerno poruuje ili da osnuju vlastitu stranku ili da pristupe HND-u, koji po svim istraivanjima javnog mnijenja nema u Zadru veih izbornih ansi.
~ 386 ~

TISKOM NA STRANKU Da bi to vie potisnuo ovu, kako kae, brojano beznaajnu grupicu, Kolega je pokuava diskreditirati i na dravnoj razini, spominjui Profacinu izjavu iz koje proizlazi da ovim da ovim nihilistima ni sveta ikona dravnog poglavara ne znai nita. Profaca je, naime, u intervjuu Globusu izjavio kako predsjednik Tuman esto nije na visini zadatka. Da sadanjem zadarskom HDZ-u nije do prevelikog razbuktavanja polemike s odpadnicima i da su i prije pokuavali pod stranaki tepih pomesti sve nesuglasice, govori i izjava predsjednika upanijskog odbora HDZ-a Boe olaka, koji kae da je razlika u gleditima izmeu hadezeovaca trebalo raspraviti unutar stranke, a ne preko tiska. Preuoljivim trudom da minoriziraju otpadnike sadanji hadezeovci, na principu neeljena kontraefekta, upravo prenaglaavaju realni doseg njihove pobune i idu na ruku kako njima, tako i zadarskoj oporbi koja je svoje redove ve konsolidirala kako bi bez znatnijih unutarstranakih potresa spremno doekala izbore u oujku. No kako je stvar zapoela? Najprije su, nema tome ni dva mjeseca, zakazane dvije paralelne proslave sedme godinjice zadarskog HDZ-a. Profacina grupa tvz. izvornih utemeljitelja stranke osporila je paralelnu sjednicu koju je sazvalo aktualno elnitvo, a glavnina prigovora ticala se Profacine i Jakieve zamjerke vlastitoj stranci da je lairala unutarstranake izbore. Potom su uslijedili brojni istupi otpadnika i odgovori prozvanih elnika, preteno u lokalnim medijima. Stvar je ovih dana kulminirala kada su svoj potpis na zajedniku deklaraciju o istupanju iz HDZ-a, pred oima simpatizera i novinara, stavili prvi predsjednik gradskog HDZ-a Nikola Jaki, lan upanijskog poglavarstva Vice Profaca, prvi predsjednik izvrne vlasti Martin Draina, administrativni tajnici Grada i upanije Hrvoje Matanovi i Gojko Pintur, jedan od prvih inicijatora Ante Brkan, kao i nekolicina drugih. Koliko se je aktualno elnitvo stranke uspaniilo zbog odlaska HDZovih prvoboraca, govori i detalj sa skupa u Domu mladei na kojemu su se potpisivale odstupnice. Naime za rije se je publike javio stanoviti Jure Perkovi, tajnik opinske organizacije HDZ-a u Raancu, pokuavajui privoljeti, toboe u svoje ime, otpadnike da prime ruku pomirnicu. Zna li se da je predsjednik upanijskog odbora HDZ-a Boo olak ujedno i predsjednik raanakog Opinskog odbora, nije teko zakljuiti kako su upravo vladajui hadezeovci zaobilazno pokrenuli posljednji pokuaj
~ 387 ~

Ivo Matanovi

mirenja i izglaivanja situacije. No na Perkoviev istup nitko se nije osvrnuo jer je i timing govora bio krivo odabran, kada su potpisi na dokument o istupanju iz stranke ve bili poloeni. ZALUTALI BROZOVI Jedna neosporno duhovita scena u tradiciji komedija zabune, odigrala se je jo u vrijeme saziva paralelne proslave osnutka stranke. Naime, akademik Dalibor Brozovi zalutao je na pogrenu sesiju, pridruivi se Profacinoj grupi, umjesto da je zasjeo meu aktualne elnike stranke. Kako uope nije primjeivao da je na krivom skupu, morali su mu se izravno obratiti i upozoriti da je njegova ekipa na drugom mjestu i u drugo vrijeme sazvala slubenu proslavu. Zlobnici prisutni u publici izjavili su da je uvaenog akademika valjalo ostaviti na tom skupu jer najvjerojatnije ne bi ni primijetio razliku, a svojom bi prisutnou izazvao pravu konsternaciju u redovima zadarske aktualne vlasti koja bi to moda protumaila kao podrku sredinjice odmetnikoj frakciji. U pokuaju rezimiranja razloga zbog kojih je skupina HDZ-ovaca, petorica od sedmorice utemeljitelja, istupila iz stranke, Profaca je naveo teke kvalifikacije na raun HDZ-a u cjelini. Profaca sebe i svoje istomiljenike smatra idealistima to su se razoarali u one hadezeovce koji su odrali ivim komunizam pod platom pseudodemokracije. Po njegovu miljenju komunistiki model se prikrio, uvrstio i u meuvremenu zavladao u Hrvatskoj, jedui njezinu supstancu i provodei bijedu. Iz njegova ogorena obraanja javnosti proizlazi tako da su idealisti morali odstupiti zbog ponovne konsolidacije i restauracije komunizma, tj. onih koji su samo prividno izgubili vlast 1990. Profaca je bio decidiran: jaanjem prokomunistikog mentaliteta u HDZ-u ugroen je opstanak drave i nacije. Moe se nekome, dakako, ova pobuna Profacinih moralista uiniti pomalo zakanjelom, jer su mnoge negativnosti bile vidljive i prije, ili pak tempiranom pred skore izbore i najavu osnivanja bloka poznatih Zadrana koji bi sa svojim zvunim imenima samostalno izili pred birae. No, za svaku je stranku odlazak njenih utemeljitelja simptomatian pokazatelj je neto trulo u dravi Danskoj, to jest da su promjene u praksi i ponaanju takve prirode da vlastitu stranku vie ne prepoznaju ni oni koji su je osnovali.
~ 388 ~

ZADARSKA PODRUNICA HDPZ - RTAVA KOMUNIZMA

Pie: Ivica Marijai Slobodna Dalmacija, 23. prosinca 1999.

dIZdAR PREAo K SvoME KRvNIKU

ZADAR - Zadarska podrunica Hrvatskog drutva politikih zatvorenika - rtava komunizma je na proirenoj sjednici osudila postupak predsjednika HDPZ - rtava komunizma Marka Dizdara, tj. njegovo ulanjivanje u stranku Hrvatski nezavisni demokrati Josipa Manolia. Ironija je da bivi delat postane predsjednikom svojoj rtvi naslovila je priopenje zadarska podrunica HDPZ - rtava komunizma. Nije nam svejedno jesu li nai lanovi stranaki opredijeljeni prema desno ili lijevo, navodi se u priopenju u kojem je sluaj gospodina Marka Dizdara ocijenjen kao drastian i amoralan, jer se radi o bivem robijau koji je jedanaest godina bio u zatvoru i sve stoiki izdrao, bez aljenja ili traenja pomilovanja. Oni koji ga dobro poznaju i koji su s njime osueni ne mogu se nauditi njegovu prelasku u HND, reeno je na sjednici zadarske podrunice HDPZ - rtava komunizma. Zadarska podrunica stoga trai od sredinjice HDPZ - rtava komunizma da Sredinji odbor hitno sazove sjednicu svih lanova radi zauzimanja jedinstvenog stajalita prema sluaju Marka Dizdara. Na ovom sastanku u Zadru odlueno je da zadarska podrunica Hrvatskog drutva politikih zatvorenika nosi ime legendarnog Ive Maine koji je muki ubijen u Staroj Gradici.

~ 389 ~

Svjedok naeg vremena

ZAGREB: OKRUGLI STOL O RTVAMA JUGOSLAVENSKOG KOMUNIZMA

Pie: Tihomir Dujmovi Slobodna Dalmacija, 23. prosinca 1999.

roj Gradiki. Mr. Josip Jurevi je naveo da se u slubenim podacima KNOJ-a iz 1953. godine navodi da je u poslijeratnim procesima 130 tisua ljudi bilo likvidirano! Na skupu je govorio i fra Julijan Ramljak, svjedoei o poslijeratnim ubojstvima u drnikom kraju. Ludvig anek, u ime Slovenskog drutva politikih zatvorenika, istaknuo je da od 6. do 25. svibnja 1945. godine u Sloveniji ubijeno 350 tisua ljudi, da je to zemlja s najveom gustoom grobova na tako malom prostoru i da od te brojke 80 posto su Hrvati. On je rekao da u Sloveniji ivi 200 ljudi za koje se sumnja da su izvrili ili nareivali zloine, ali da nikada nitko nije bio optuen za njih. U raspravi je sudjelovao i sudac Ustavnog suda Milan Vukovi koji je rekao da bi hrvatske rtve trebalo sustavno istraivati od 1918. do 1990., rekavi da su Hrvati od trenutka kad su uli u prve jugoslavenske asocijacije svakodnevno brojili rtve. Don Anto Bakovi je naveo podatak da u Drugom svjetskom ratu i deset godina nakon rata od komunistike ruke ubijeno 623 sveenika, bogoslova, sjemenitaraca i asnih sestara. Hrvoje oi je govorio o boljevikom udaru u Karaorevu 1971. kritizirajui dranje u HAZU u povijesnom tretmanu ove teme. Spomenik rtvama Gost iz Njemake, povjesniar Manrfred Wilke govorio je o njemakom iskustvu. On je rekao da se u Njemakoj i danas vode rasprave treba li jednako tretirati rtve nacizma i komunizma, dodajui da se u isto vrijeme rtve komunizma bagateliziraju. Kazao je kako su nakon ujedinjenja Njemake otvoreni svi tajni dosjei i da je svatko onaj tko je bio praen ili proganjan od tajne policije dobio na uvid svoj dosje. Gost iz Njemake je zakljuio da bi Hrvatska trebala imati jedno sredinje spomen - podruje rtvama komunizma.

ISTRAITI HRvATSKA STRAdANJA

- U raspravi istaknuto da bi trebalo sustavno istraivati hrvatsko stradalnitvo od 1918. do 1990. jer su Hrvati od trenutka kad su uli u prve jugoslavenske asocijacije svakodnevno brojili rtve ZAGREB - U povodu desete obljetnice ruenja Berlinskog zida, institut drutvenih znanosti Ivo Pilar i Internacionalna asocijacija bivih politikih uznika i rtava komunizma, u srijedu su u Zagrebu organizirali okrugli stol o rtvama jugoslavenskog komunizma pod naslovom U ime naroda. Ravnatelj Instituta dr. Vlado aki je uvodno istaknuo da cilj okruglog stola nije traenje krivca za zloine jugoslavenskog komunizma ve rasprava o temeljima zloina i njegovim posljedicama, budui da je znanje o zloinu temeljni preduvjet izgradnji otpornosti da se on ne ponovi. Predsjednik Internacionalne asocijacije bivih politikih uznika i rtava komunizma Jure Knezovi je istaknuo da se u crnoj knjizi komunizma navodi brojka od sto milijuna ubijenih od komunistike ruke irom svijeta, ali da se u njoj uope ne spominju zloini komunistike Jugoslavije. Knezovi istie da duhovni sljednici poinitelja komunistikih zloina kod nas nisu u moralnoj mogunosti i samokritino prosuditi o svojim i svojih prethodnika zloinima. Predsjednica Hrvatskog drutva politikih zatvorenika Kaja Perekovi je, meu ostalim, navela kako je i sama od strane komunistike vlasti bila osuena na smrt te je bila potom pomilovana i robijala u Lepoglavi i Sta~ 390 ~

~ 391 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi - Zadar objavljeno 21. studenog 2000. u Zadarskom listu

ZAGREBAKI SUMMIT doNoSI TREU JUGoSLAvIJU

Nezavisnu dravu Slovenaca, Hrvata i Srba. Zaudo, ovoj skupini hrvatskih zatucenjaka pridruili su se i starevianci - Hrvatska stranka prava, pa je tako poetak Hrvatske tragedije upotpunjen sa lijeve i sa desne strane, to e nadalje jo vie uvrstiti srpske apetite i olakati im put do potpune okupacije Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, BiH i Makedonije. Druga Jugoslavija stvorena je 29. 11. 1943. g. u Jajcu, opet u hrvatskom kraju na ijem su elu i ovog puta bili Hrvati. Kako je tko proao u tkz. zajednikoj dravi Jugoslaviji, koja se jo zvala i Titova Jugoslavija, to svi znamo, a mi Hrvati posebice, jer smo srpsku i komunistiku tiraniju dobro osjetili na vlastitoj koi, trunei u njihovim kazamatima, a kontinuirana gospodarstvena pljaka posebna je pria pa e tako nekada bogata i uljudbena Hrvatska postati srpska kolonija, a njeno stanovnitvo, preko hrvatske ORJUNE (jugonacionalisti iz redova Hrvata) biti posrbljeno do te mjere da su se pojedini Hrvati ustruavali rei da su Hrvati. Sve ovo spominjem samo zato da i ovoga puta podsjetim itatelje na nadolazeu tragediju - zagrebaki Summit to su nam za nekoliko popianih kuda pripremili nai izabranici na elu sa predsjednicima Mesiem i Raanom. Dodue, jo za sada se ne zna koja e hrvatska imena na Summitu zastupati nau zemlju, ali nije teko pretpostaviti da e to, i ovog puta, biti grupa ljudi okupljena oko Raana i Mesia, odnosno odabrani jugofili balkanske provenijencije. Zapravo, ovog puta nije uope relevantno kako e se zamiljena balkanska grupacija slubeno zvati, zajednica balkanskih zemalja Zapadni Balkan, Balkanija ili, ne daj Boe, opet Jugoslavija, sasvim je svejedno, jer e i dalje tu grupaciju predvoditi Srbi, jer su i najbrojniji. Ono to je za nas Hrvate u ovom trenutku najzanimljivije je to gdje e nae mjesto biti? Recimo to odmah, bit e tamo gdje je i do sada ( Jugoslaviji) bilo, mjesto izvorita dobara i slobodna zona trita za prodaju papriica i slobodnu etnju pealbara koji e ugroavati nae radnike kod zapoljavanja, a s obzirom na njihovu kulturu i ekoloki ugroziti lijepe nae krajeve, poglavito priobalje, dakle turizam. Sve to slijedi teko je i zamisliti pa zato zavrimo tekst Zvonimirovom sintagmom: nikad ne imali svojeg vladara, a ako ovo usporedimo sa naim vrlim sadanjim vladarima, onda je Zvonimir u svakom sluaju imao pravo.

Prolog mjeseca prolo je tono deset godina od srpske agresije na Hrvatsku nezavisnost koju su hrabri hrvatski vitezovi krvlju zaustavili i petog kolovoza godine 1995. izvojevali i konanu pobjedu nad viestruko nadmonijim neprijateljem, a samo pet godina poslije ili tonije 24. ovoga mjeseca Hrvatska ugouje nove tvorce tree Jugoslavije koji e hrvatsku samostalnost i nezavisnost ponovno dovesti u pitanje. Po mnogima, bit e to ponovna agresija na Hrvatsku ali ovog puta ne samo onog srpskog ve engleskog, francuskog ili, Bog te pitaj kojeg jo ne, a u konanici bit e to opet, ako ne direktna, ali ipak indirektna srpska agresija (itaj okupacija), potpomognuta Francuzima koji su i autori Prve Versajske Jugoslavije. Podsjeam itatelje da su jo poetkom Prvog svjetskog rata tadanju Hrvatsku, pod omraenom Austrougarskom monarhijom, napustili, a tko e drugi nego opet hrvatska inteligencija, koja je otila u Ameriku. Evo samo nekih od tih imena: dr. Ante Trumbi, Frano Supilo, dr. Hinko Hinkovi, Ivan Metrovi, dr. Dinko Trinajsti, Milan Marjanovi, dr. Franjo Potonjak, dr. Josip Jodlovski, dr. Ivan Gmajner, dr. Milivoj Jambriak i drugi, a tamo im se pridruie jo neki poznatiji Hrvati iz emigracije dr. Gustav Gregurin, dr. Bogumil Vonjak, dr. Niko Zupani i drugi. Njima su se u Americi pridruili neki Srbi i Slovenci, svakako daleko manji broj nego to je bilo Hrvata. Od jednog zla - Austrougarske, nai intelektualci nisu vidjeli jo vee nadolazee zlo - Jugoslaviju. Dakle, uz blagoslov i svesrdnu asistenciju Francuza stvoren je Jugoslavenski odbor na ijem elu je bio Hrvat dr. Ante Trumbi, koji pri samom zavretku Prvog svjetskog rata na Krfu sklopio ugovor sa Nikolom Paiem, poznatim srpskim politiarom i nacionalistom, o ujedinjenju Hrvata sa Srbijom, odnosno o Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. to rekoe to i uinie, i ve 3. oujka 1918. g. hrvatski politiari u Zagrebu zatraie
~ 392 ~

~ 393 ~

Svjedok naeg vremena

ZAPISNIK

Sa osnivake sjednice HDPZ - K, Podrunice Zadar koja je odrana u prostorijama Udruge dana 16. prosinca 2001. g. Nazoni: Ivo Matanovi, Ante ari, Davor Aras, Gabrijel Boi, Branko iki - ikara, Tomislav Kului, Marko Hrka, Kruno okii, Veljko Bri, Stipe Vlatkovi, Ivo oza i Josip Tolja. DNEVNI RED 1. Izvjee o radu za proteklu 2001. godinu 2. osnivanje Udruge pod imenom Ivo Maina 3. Problematika Udruge, te dosadanja suradnja sa Sredinjicom u Zagrebu i razno. Sjednica je poela sa radom tono u 11 sati, kako je i zakazana, a otvorio ju je predsjednik Ivo Matanovi te nakon to je ukratko ukazao nazonima o znaaju dananje sjednice, zamolio je sve nazone da uzmu rije u diskusiji i da po mogunosti budu kratki i jasni, kako bi se utedjelo u vremenu a i o tome da sjednica bude to djelotvornija. Iza njega rije je uzeo Ante ari - tajnik podrunice. Nakon to je pozdravio sve nazone podnio je izvjee o radu Udruge kroz proteklu 2001. godinu. Posebice se osvrnuo na financijsku situaciju udruge koja je, rekao je dalje, vrlo kritina. Nemamo novaca ni za platiti telefon i struju, a kamoli za potarinu i ostale administrativne izdatke - kancelarijski materijal, vijence za umrle lanove i godinje prigode za dan mrtvih i drugo. Opirnije je govorio o radu Podrunice i sredinjice u Zagrebu te je izmeu ostalog rekao, da suradnja podrunice Zadar sa sredinjicom je na vrlo niskim granama, ili golje rei, naglasio je, nikakva. Ve godinu i pol dana u sredinjici lee neki spisi lanova koje su trebali proslijediti prema Ministarstvu socijalne skrbi i Administrativnoj komisiji - jedne radi utvrivanja statusa politikih zatvorenika, a druge radi
~ 394 ~

ispravaka i dopune sa prilozima koje su lanovi naknadno dostavljali. Neoprostivo je, to moramo posebno naglasiti, rekao je dalje g. ari, da nam u sredinjici ne mogu na vrijeme ni lansku iskaznicu napraviti, a kamoli da nas kontaktiraju ili, ne daj Boe, barem usputno posjete kad netko od njih putuje u Dalmaciju. Imamo saznanja da je na vrli predsjednik g. Dizdar dolazio na zadarsko podruje u mjesecu ipo nekoliko puta, ali nas nikad nije posjetio. Vjerojatno je bio previe angairan sa izborima, jer je bio prvi kandidat na Manolievoj listiza zadarsku upaniju. to ete, tako vam to biva, kad rtva postane svom progonitelju ponovno rtva, onda se i ne moe drugaije - sve se vrti u krugu G. ari je nadalje nastavio i o drugoj toci dnevnog reda, jer, veli, da vie nee uzimati rije te nastavlja. Kae da se slae sa svima koji su jo ranije na prijanjim sastancima predlagali da se naoj udruzi promijeni ime - u ime Hrvatski politiki uznici Ivo Maina Zagreb, odnosno podrunica Zadar, takoer pod imenom Ivo Maina. Ako sredinjica ne prihvati preimenovanje Udruge iz rtava komunizma u Hrvatske uznike, mi trebamo nau podrunicu zvati imenom kako smo se ve dogovorili. Uostalom, nastavlja dalje ari, sve emo to u zakljucima posebno stilizirati i predloiti Sredinjici u Zagreb, a dalje emo vidjeti kako e se stvari odvijati. Naravno sve ovo to sam rekao dolazi u obzir samo u tom sluaju ako i dalje ostanemo razdvojeni, a ako se ponovno udruimo, to nam je svima elja, onda e o imenu odluivati skuptinska veina u sredinjicama obiju udruga. Ja moram i ovoga puta rei da Hrvatski narod nikad nije bio razjedinjeniji nego to je danas, pa je ti udnije i alosnije da se tim razjediniteljima Hrvatskog korpusa pridruio i na predsjednik M. Dizdar, inae dugogodinji muenik i robija (11 godina). Ovo je, dragi prijatelji svojevrsna ironija u kojoj rtva, kako sam ve rekao, postaje poslunik svojim negdanjim delatima (progoniteljima). Ante ari: Poslije zavretka sjednice g. ari se sjetio da se u zapisnik (ovaj) unese i slijedee: Na sjednici Sredinjice koja je odrana u Zadru dana 25. svibnja 2000. godine a koju je vodio na predsjednik g. Marko Dizdar, dogovoreno je da se sredstva iz donacijai redovita sredstva, to sredinjica dobiva od Ministarstva financija dijeli izmeu sredinjice i podrunice 40 : 60%, odnosno
~ 395 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

60% da se raspodijeli na podrunice - procentualno prema broju lanova i to samo onih lanova koji imaju status politikih zatvorenika, jer ima i onih drugih lanova koji taj status nemaju, a ipak su lanovi nae udruge. Imaju na to pravo po naem statutu. Nadalje g. ari posebno skree pozornost na teku financijsku situaciju u podrunici te dodaje, da smo od sredinjice dobili samo 2000 kuna i to za dan otvaranja (1999.) naeg ureda, a to smo odmah i potroili na kancelarijski pribor. Do trzavica ili umova u zadarskoj podrunici kako je javno na sredinjici rekao g. Dizdar, izmeu zadarske podrunice i sredinjice, zapravo je i dolo, jer drugih razloga nije bilo, zakljuio je g. ari. Davor Aras: Nakon to je opirno govorio o sadanjoj politikoj situaciji u zemlji i problematici u obje Udruge politikih zatvorenika, govorio je i o kritinoj financijskoj situaciji u naoj podrunici pa je naglasio da e se zalagati u Gradskom poglavarstvu koliko god bude mogao da se naa Podrunica glede financija, ne dovede u pitanje ili, ne daj Boe, ugasi. U tom smislu rekao je da e grad Zadar i dalje materijalno pomagati nau podrunicu, a to do sada, na alost, veli Aras nije bio sluaj. G. Aras na dananjoj sjednici iznio je i ovaj podatak - da grad Zadar za 2002. g. Ima proraun od 157,000.000. - kuna i da je to konana svota koja je potvrena od svih vijenika gradskog poglavarstva, akoja i nije tako mala, pa e valjda, nastavlja g. Aras, biti i koja kunica za nau Podrunicu Zadar. Upada mu u rije g. Matanovi. Dobro si to rekao - drat` emo te za rije. Posebice se g. Aras osvrnuo u svom inae opirnom izlaganju, na razmirice izmeu nae Udruge i one koju vodi Jure Knezovi. Ne smije se dogoditi da se svekoliko lanstvo i dalje razdvaja i meusobno dijeli na crvene i bijele ili Bog te pitaj kako jo ne, jer smo svi zajedno bili rtve komunizma i Jugosrbizma, a vele mi neki da su izraunali, da smo svi zajedno ukupno odrobijali 25.000. - godina, pa si sad moete misliti koliko je to novaca i koliko osiromaenih obitelji, jer ih nije imao tko uzdravati dok smo mi robijali po raznim tamnicama Jugokomunistike tvorevine. G. Aras posebice naglaava da e on, dok bude predsjednik skuptine grada Zadra, zahtijevati da se antifaisti ne smiju izjednaavati sa nama - po-

litikim uznicima i da se trebaju skinuti sa gradskog prorauna. Dananja slobodna Hrvatska stvorena je na naim temeljima, te temeljima Matice Hrvatske, Hrvatskih proljeara, Domobrana i Ustaa, a napose svih sudionika Domovinskog rata. Na kraju svog izlaganja g. Aras dao je i nekoliko konkretnih prijedloga koji bi trebali ui u zakljuke ove sjednice, a to su: - Da se Marko Dizdar i Jure Knezovi, u dobroj namjeri, odreknu trona predsjednika jedne i druge udruge, jer to su stajalita svih lanova obiju Udruga. - Da se ustraje na tome da se naa podrunica preimenuje u HPU Ivo Maina Zadar (HRVATSKI POLITIKI UZNICI), bilo kao podrunica - ako doe do ujedinjenja obiju Udruga ili kao samostalna Udruga Zadarske upanije, naravno pod ve spomenutim imenom HPU Ivo Maina Zadar. Uostalom to je elja svih naih a i onih drugih lanova sa ovoga podruja. Marko Hrka: Nakon opirnog i openitog izlaganja (po njegovom starom obiaju) o cjelokupnoj problematici u obje Udruge ustvrdio je da je od Udbe namjeteno da se osnuje druga Udruga (naa) pod imenom rtava komunizma i tako razbije jedinstvo i sloga izmeu svekolikog lanstva obiju udruga, pa nije nikakvo udo, nastavlja dalje g. Hrka, da naa sredinjica ima loe miljenje o nama i naoj zadarskoj podrunici. Bio sam osobno nazoan, nastavlja Hrka, na jednoj sjednici u sredinjici kada su nas blatili i govorili da smo ruitelji Sredinjice. Na upadicu predsjednika Matanovia da iznese koji su to ljudi govorili o negativnostima u Zadarskoj podrunici, Hrka kae da su to tajnik Prebeg i M. Dizdar. Nadalje, g. Hrka se zaloio da se obje udruge im prije ponovno ujedine (spoje) te da emo samo tako onemoguiti pojedincima da autokratski vode udrugu i da ju privatiziraju i koriste u vlastite probitke - posebice one politike koje koincidiraju sa naim progoniteljima, bivim udbaima i njima slinima. Na predstojeem saboru nae Udruge to treba otvoreno rei pa makar da se bilo o kome radi.

~ 396 ~

~ 397 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Kruno okii: U potpunosti se slae sa izlaganjem svog prethodnika g. Hrkaa te navodi da je i on bio nazoan u Sredinjici kad je blaena naa Podrunica i da je tamo reeno da smo mi ruitelji sredinjice. G. okii posebice je govorio o komunistima te rekao kako ih treba na skoranjim izborima svim sredstvima ruiti i sruiti s vlasti, a onda, poslije toga, biti e sve bolje, a vjerujem da vie nee biti nikakovih podjela izmeu lanstva obiju udruga. U nastavku navodi kako u potpunosti podrava sve prethodnike to su rekli, a posebice se slae sa izlaganjem g. aria, koji je bio nedvosmislen i da takovi trebamo biti svi. Zalae se da sve to smo danas govorili treba biti izraeno u zakljucima kojih se trebamo drati i na godinjoj skuptini Sredinjice (saboru). Dakako nastavlja dalje okii, o svemu to smo zakljuili treba izvijestiti i iru javnost preko tiska i radija, poglavito na stav o ujedinjenju obiju Udruga. Gabrijel Boi: Izmeu ostalog, opirno je govorio, u svemu podrava g. Matanovia, aria i Arasa te kao i ostali to su prije njega govorili, predlae da se imperativno treba ii na ujedinjenje obiju udruga, jer je sramota za sve nas Hrvate, a poglavito politike uznike da se meusobno gloamo i poprijeko gledamo, jer to samo pogoduje trenutno vladajuoj strukturi, koja nam, to svi dobro znamo, nije sklona. Zanjih (komuniste) postoji samo jedna pozitivna udruga, a to je antifaistika, koju oni svesrdno pomau materijalno i moralno i u svakom momentu ih spominju kao mesije Hrvata. Sramotno, ali tako je. Ba zato mi je draga izjava predsjednika gradske skuptine g. Arasa, da e se zalagati da se antifaisti skinu sa gradskog prorauna. Daj Boe da mu se ta zamisao i obistini. Stipe Vlatkovi: Slae se u svemu sa prethodnicima o svemu to su rekli, a posebice naglaava, kao i ostali, da se ne smijemo razdvajati, nego naprotiv spajati i to vie druiti. Posebice se zalae da se ne smije prekinuti tradicija organiziranog posjeta Bleiburgu, Jazovki, Macelju i drugim stratitima gdje su umoreni i poginuli vitezovi u oba Domovinska rata. Jazovka i Macelj su usputna stajalita prema Bleiburgu i krinog puta pa e nam to olakati i financijski. Ne smijemo zaboraviti ni Vukovar, i tamo trebamo ii zajedno, organizirano.
~ 398 ~

Ivo oza: Kae da podrava sve to je prije njega reeno, te izmeu ostalog iznaa, da je globalna politika dananje vlasti da se Hrvati razjedine, jer e oni tada lake sa Hrvatima vladati. To je stara paradigma veliko srba i odnarodnjenih Hrvata jugovia. Nadalje, govorio je openito o politikoj zbilji danas u Hrvatskoj te posebice naglasio da je izjava ministra tkz. Jugoslavije g. Svilanovia vie nego skandalozna, a posebice kad kae da su Srbi klali Hrvate i Muslimane iz straha i da su na to bili nahukani od politiara. Ovu izjavu treba to otrije osuditi i preko dananjeg naeg sastanka, a poglavito osuditi blag stav nae crkvene vrhuke koja kae da je izjava Svilanovia zadovoljavajua. Svata Branko iki- ikara: Iznosi da podrava sve prethodnike, a zatim je govorio o lanarini i problemu naplate od pojedinaca koji nisu tako siromani, pa pa ipak ne plaaju lanarinu (g. iki je povjerenik za Murtersko podruje). Govori da mjesena lanarina od 10 kuna je vie nego mala, pa ipak nenaplativa. udno, zar ne? veli g. iki Tomislav Kului: Kao i veina prije njega sloio se sa izlaganjem i sa svima se slae. Nadalje, moli predsjednika Matanovia i tajnika aria da i idue 2002. g. Organiziraju nae politiko hodoae u Bleiburg i usputno posjetiti Jazovku i Macelj, jer, kae dalje Kului, ovogodinje putovanje u Austriju u Bleiburg bilo je izvanredno organizirano i nije bilo skupo. Lijepo smo se druili, alili i to trebamo initi i dalje. Ivan Tolja i Veljko Bri: Obojica su se sloili sa prethodnicima te i oni kao i ostali ele da se i 2002. g. Ide u Bleiburg, a po mogunosti i na druga mjesta kao to je Vukovar i ostali gradovi heroji.

~ 399 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Davor Aras: Na kraju izlaganja svih nazonih jo jednom je podvukao da u zakljucima treba posebno istai gnjev Hrvata na izjavu jugoslavenskog ministra Svilanovia. A i na blag stav nae vrhuke prema izjavama Svilanovia. Ivo Matanovi: U zavrnoj rijei, izmeu ostalog, je rekao i ovo: dok ste vi govorili uspio sam izraunati da 7000 odrobijanih robija naih lanova iznosi 21.000. - godina, a to sve preraunato u ondanje nominalne neto plae iznosi oko 260,000.000. - DM, pa dodaje nazonima, znate li vi koliko je to novaca?. Nama se danas prigovara na onih mizernih 52 kune to nam po zakonu trebaju dati za svaki dan robije, a to je tek neto oko sadanjih 100,000.000. - DM koje nam jo niti polovicu nisu isplatili. Daju nam na rate kao da smo prosjaci. Usporedbe radi, antifaisti i dan - danas uivaju sve povlastice koje su dobili za vrijeme 45 godinjeg njihovog carstva, a one su preko 40% vee od povlastica Politikih zatvorenika, Ustaa, Domobrana. A ako se uzme jo u obzir, da je njihov broj trostruko (70.000) vei od hrvatskih muenika onda je i nezadovoljstvo tim vee izmeu, naalost, tadanjih zaraenih Hrvata, akoji su za raun nekih drugih, ustvari ratovali jedan protiv drugoga. Ne daj Boe da se to jo ikada ponovi. G. Matanovi jo je govorio o suradnji sa sredinjicom te je rekao da nee ponavljati to je ve rekao g. tajnik ari, a da problemi postoje to je injenica. Moda smo zato, to je naa podrunica jedina u Hrvatskoj koja organizirano i koliko - toliko dobro radi, a da je vie suradnje radila bi jo i bolje, naglasio je g. Matanovi te na kraju jo rekao, da e se zakljuci koje smo izglasali na dananjem sastanku biti prezentirani preko javnih glasila, naravno skupa sa zapisnikom i naa sredinjica u Zagrebu. U prilog ovom zapisniku su i zakljuci. U Zadru, 16. prosinca 2001. g. Zpisnik vodio: Ante ari Zapisnik ovjerio: Ivo Matanovi Gabrijel Boi
~ 400 ~

HRVATSKO DRUTVO POLITIKIH ZATVORENIKA - RTAVA KOMUNIZMA - PODRUNICA ZADAR na temelju zakljuaka sa dananje Godinje skuptine Podrunice Zadar donosi slijedeu:

odLUKU
Da se, ve sada, biva Podrunica HDPZ - K Zadar izdvoji iz Sredinjice Zagreb pod istim imenom HDPZ - K te da se s dananjim danom registrira kao posebna Udruga pod imenom: HRVATSKO DRUTVO POLITIKIH UZNIKA IVO MAINA ZADAR, kraenica HDPU Sjedite Podrunice biti e i dalje u Ul. Trg Petra Zorania 1 Zadar Ova odluka stupa na snagu odmah. U Zadru, 16. 12. 2001. g. Tajnik: Ante ari Predsjednik: Ivo Matanovi

~ 401 ~

Svjedok naeg vremena

Silva Pavi - Stazi Slobodna Dalmacija, 24. 09. 1999.


ZASTUPNICA LS-a TEREZA GANZA - ARAS:

Tereza Ganza - Aras smatrala je potrebnim u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju naglasiti kako ona nije novopeeni vjernik, da svetu priest smatra sastavnim dijelom misnog obreda i da je redovito prakticira, da jako dobro zna norme katolikog morala i pravila, ali da joj nikako nije jasan postupak nadbiskupa u miru Oblaka. - On je to uinio, i nita. Nikakve isprike, nikakva objanjenja. Stoga, barem do daljnjeg, taj in smatram jednom politikom gestom koja nema uporita u religiji - rekla je zastupnica Ganza - Aras.

NAdBISKUP MARIJAN oBLAK odBIo MI JE dATI PRIEST!

ZAGREB - Vidljivo potresena i iznenaena Tereza Ganza - Aras, zastupnica LS-a u upanijskom domu Hrvatskog sabora, potvrdila nam je za nju okantnu injenicu da joj je u subotu 18. rujna na koncelebriranoj svetoj misi u sklopu simpozija o don Josipu Felicinoviu u stolnoj crkvi u Pagu nadbiskup u miru Marijan Oblak, bez ikakva objanjenja, odbio dati svetu priest. - Moram, na alost, potvrditi da se to doista dogodilo, a do dananjeg dana nije stiglo nikakvo objanjenje nadbiskupova postupka, iako je bilo prilike, jer smo nakon svete mise bili na zajednikom ruku u sklopu simpozija kojemu su bili nazoni i drugi sveenici, od nadbiskupa Prene do don ivka Kustia - kazala je gospoa Ganza - Aras. Opovrgnula je, meutim, vijest da joj se tom prigodom nadbiskup Prena ispriao, nego joj je, kako je kazala, uputio tek poziv na razgovor. - Na moje izriito pitanje nadbiskupu Preni znai li to da sam ekskomunicirana iz Katolike crkve, samo je odgovorio da emo razgovarati. Razgovor nisam odbila, ali ne znam kako ispraviti uinjeno. Uputila sam ak i pismo nadbiskupu u miru Oblaku, u kojem sam zatraila da mi se pismeno oituje o razlozima zbog kojih mi je uskratio svetu priest, ali do dananjeg dana nikakav odgovor nisam dobila.

~ 402 ~

~ 403 ~

Svjedok naeg vremena

REAGIRANJE

Dr. sc. doc. Zlatko Milia Ivo Matanovi - predsjednik politikih uznika Ivo Maina SD Magazin, 1. 02. 2003.

Autori su pronali 2 posto fetivih (autohtonih) Zadrana a da pri tom nisu rekli tko su oni? Odmah, zatim, nastavljaju pa za Bibinjce kau, da su oni doseljenici u Zadru. Dakle, svrstavali su ih u isti ko sa onima koji su u Zadar doli i iz Bajne Bate ako ih u Zadru uope jo ima. Ili su se, u ovom sluaju, splitski istraivai posluili primjerom iz Splita gdje Baja iz Bajne Bate doista ima Podaci koje iznose toboe ispitanici prednjae odgovorom na pitanje kako se nalaze u gradu s iznimnim tekoama su vie nego smijeni. Naime, u ibeniku svega 3 posto, u Dubrovniku 10 posto, u Splitu 11 posto, a u Zadru 20 posto ispitanika tvrde da ive u iznimnim tekoama u usporedbi sa Zagrebom. Pa valjda je i golim okom neovisnom promatrau prolazniku kroz Dalmaciju vidljivo i iz ptije perspektive da je Zadar doivio urbanistiki preporod - ako ga, naravno, ele vidjeti, a ako ga gledaju, dozvolite nam malo ironije, iz ablje perspektive, kako i ve reeni splitski anketari, onda e i za njih u Zadru biti sve crno. Ponadajmo se, ipak, da je takovih u Hrvatskoj vrlo malo. Nadalje, tvrdi da je gradonaelnik gospodin Boidar Kalmeta doveo Zadrane na prosjaki tap je, najblae reeno, drsko i degutantno, ako hoete. Da li ovdje treba spominjati ime naruitelja ankete, ostavljamo to itateljima da sami prosude. I to jo o ovomu rei, osim: ivjela sloboda tiska! Ali, molim vas, bez pozivanja znanosti. Nemamo vie namjeru polemizirati s autorom ovih umotvorina, jer anketa doista govori vie samo za sebe, a jo vie o samim anketarima, na iji nivo ne elimo se spustiti. No, ipak emo, itatelja radi, rei jo par rijei da se ovdje radi o najprimitivnijem politikom pamfletu koji je i za prosjenog itatelja razvidna poruka splitskih anonimnih magistara Damira Pilia i Suzane Kunac da sve demokratske izbore od 90. godine poistovjeuje sa prekidima urbaniteta to su ih u prolosti inili Talijani i ini porobljivai Zadra sa srpskim agresorima iz 1991. koje oni, zauujue nigdje ni ne spominju.

UMoCId

Pod naslovom etvrti urbocid u Zadru Slobodna je objavila opiran tekst dvojice splitskih autora kojeg s indignacijom odbijamo, a poglavito tkz. etvrti urbocid kojeg sa zloom podmeu zadarskom HDZ-u, a ne recimo, srpskom agresoru, o kojem splitski anketari ni rijei ne rekoe. Vrlo udno i zaprepaujue za sve stanovnike koji se osjeaju Zadranima a i ire - sve one koji poznaju povijest Zadra i Zadranina. Kako se ovdje radi o velikom tekstu (opirnome) i velikim laima dvojice nedobronamjernih Spliana, nismo mogli ostati indiferentni i na njega ne odgovoriti. Dakako, neemo ulaziti u detalje jer njih, ustvari, u umotvorinama dvojice splitskih autora nema, nego emo se ukratko usredotoiti na notorne lai dvojice ve spomenutih istraivaa. Najprije, itatelja radi, citiramo podnaslov etvrtoga urbocida a on glasi: Samo u posljednjih tisuu godina Zadar je imao etiri prekida urbaniteta: 1202. sruili su ga kriari, 1520. to su inili Talijani, 1944. su ga teko bombardirali saveznici, a posljednjih 10 godina strane osvajae zamijenio je domai HDZ. E, sad, da nije tragino, bilo bi komino, jer tezu o etvrtom urbocidu kao zakljuku istraivanja dvojice Spliana, bez premca o nepriznavanju osnova metodolokih principa znanosti, je vie nego nedopustivo iz slijedeih razloga: Uzorak od 101 anketiranog na 80 tisua stanovnika je doista vie nego reprezentativan. O Boe, kakve li ironije?

~ 404 ~

~ 405 ~

Ivo Matanovi

Ali, zato nisu zaboravili spomenuti zadarski HDZ kao urbocidnu stranku koja je, eto, za deset godina svoje vladavine ruila sve oko sebe pa i svoj vlastiti grad. S V A T A ! I jo samo neto. Odakle im tvrdnja da je Zadar isturena utvrda socijalne patologije u Hrvata? Da li je to ovisnost o drogama ili zbog ovisnosti autora spomenutog teksta o neprealjenom soc - realizmu? Bilo to da nadobudni splitski anketari misle o tkz. etvrtom urbocidu Zadra, mi dolje potpisani mislimo da se je on ipak dogodio, ali ne kao urbocid Zadra, nego kao umocid u njihovim glavama, za kojeg je potrebita hitna intervencija lijenika.

Ivo Matanovi, Zadar

ZvoNIMIRovA KLETvA

O tobonjem rasulu u HSP-u u Zadarskoj upaniji i Podrunici Zadar ve sam ovih dana neto rekao, kada sam mislio da sam priu o zadarskim HSP-ovim desperadosima i mastodontima zaokruio, ali, ne lezi vrae, u Narodnom Listu pronaoh jo toliko lai od g. oze, biveg elnika zadarske Podrunice i k tome jo i lana Glavnog stana Sredinjice u Zagrebu. Kao prvo, on debelo lae kad kae da je stranku napustio 21 lan i da e uskoro to uiniti ostali. Koliko ja znam, samo ih je 8 javno izjavilo da ne ele vie biti apievi sljedbenici, ve Gabeliini. Dodajem, moda za sada, a poslije prei e se opet onome tko ih bude vie lagao. Druga je, takoer, velika la da su tvz. doseljenici javno izjavili da e oni sve lanove iz SDP-a ulaniti u HSP. Ovdje moram malo zastati... pa odgovoriti mom bivem stranakom prijatelju da se naui iitavati misli mudrih ljudi (u ovom sluaju Hrvata iz Bosne) na koga se, ve navodno izreena, aluzija odnosi? Ovog puta ozinu preprianu priicu ostavit u da malo odlei, jer Zadrani ionako to dobro znaju, pa im na izborima odgovaraju onako kako to ve godinama ine - apstiniraju ili glasuju za nekog treeg. Ponovit u se jo jednom: uz apia i osobno sam poelio sretan put desperadosima, meu kojima se, na alost, nalazi i moj sin Hrvoje. Nadam se ne za dugo. I kao tree, jo neto moram pojasniti itateljima Narodnog Lista, a to moji ex stranaki prijatelj eli zaobii. Radi se, naime, o sintagmi: doseljenik, purger, iliti domai, kako ee istie bivi elnik zadarskih pravaa, koji sebe uvijek vidi tamo negdje meu urbanim purgerima. to ete, kompleks je kompleks, pa neka mu bude, jer i Vinjerac je urbani gradi sofisticiran s frezama koji mu daje za pravo da se istie sa svojim identitetom.

~ 406 ~

~ 407 ~

Ivo Matanovi

O spomenutim ozinim istinama, rei u vam neto istinitije. Najprije, brojka od 37 lanova u gradu Zadru nije tona. Ona je daleko vea i kree se od 150 do 250 lanova, od dana utemeljenja stranke. Velim od, do, jer toan broj se u Zadru ne zna i to sve, opet, zaslugom g. oze i njegovih predhodnika koji nisu nikada aurirali evidenciju, ve su se samo meusobno svaali, to je i rezultiralo katastrofalni poraz na prolim i pretprolim izborima. O katarzi i rasulu zadarskih Pravaa, u ovom trenutku, ne moe se govoriti u mnoini, ve samo o nekolicini nezadovoljnika koji su kroz cijelo vrijeme, od kada su u stranci, samo rovarili pa su tako i dobili prefiks mastadontski. I jo neto. Prebjegli zadarski pravai ele se javnosti prikazati kao nezadovoljnici s politikom g. apia pa da zbog toga, toboe, odlaze iz stranke, a nikako da priznaju da ih je Glavni stan raspustio. Oni, dakle, iz stranke odlaze kao oaloena porodica, a ne dragovoljno. Primjerice, zato to nisu uinili prije apieve intervencije? Bilo kako bilo, bjegunci su, moda i nesvjesno, stranci HSP-a samo pomogli, pa im za taj in i od moje strane veliko HVALA, jer e se stranka, poslije njihovog odlaska, toliko ojaati i oistiti od mastodonata i onih drugih da e biti istija od Gabeliine, tvz. HSP. Nadodajmo k ovomu jo da e se ista toliko usreiti s apievim otpacima s kojima e se u dogledno vrijeme, sasvim sigurno, toliko oistiti da e izgubiti i ve postojei svoj atributski pridjev ista. P. S. Da, skoro da sam zaboravio komentirati izjavu doseljenika kako e oni primiti u HSP sve one iz SDP-a. Daj Boe da se to dogodi, jer kau mi kranski mudraci: Istrgnuti sotoni iz ralja samo jednu duu, pie ti se kao da si spasio cijeli svijet. I jo jedna otpadnika ironija. Kau da su oni ujedinitelji svih pravaa, a odlaze tamo gdje se raspad ve dogodio (Gaboliin ulazak, pa izlazak iz SDP-a). Hrvati nikako da se oslobode Zvonimirove kletve!

OKANTNO PISMO DIJELA UPNIKA IBENSKE BISKUPIJE msgr. JOSIP BOZANIU

Pie: Damir ARAC Slobodna Dalmacija, 3. oujka 2000. g.

NA vLAST STE dovELI LJEvIARE KoJI E SRUITI SvE NAE SvETINJE

Faksovi upnih ureda u splitsko - makarskoj nadbiskupiji posljednjih su dana preplavljeni okantnim pismom kojega su zagrebakom nadbiskupu i metropolitu msgr. Josipu Bozaniu uputili upnici rainskog dekanata! To je pismo inae poelo kruiti jo 12. sijenja, a tek je sada iroj javnosti postalo dostupno. U toj poruci, koju je naa redakcija dobila posredstvom jednog splitskog sveenika zaprepatenog njezinim sadrajem, sveenici tog dekanata, u koji spadaju upe Raine, Vrpolje, Ljubitovica, Boraja, Jadrtovac, Danilo, Bristvica i Blizna, msgr. Bozania izravno optuuju da je svojim stavovima, izjavama, nedoreenosti i politikanstvom naruio kontinuitet slavnih zagrebakih nadpastira, te ga se proglaava krivcem za ponovni dolazak komunistike, odnosno ateistike opcije na vlasti! Meu, ostalim u pismu stoji kako se ve due vrijeme, odnosno od prva Bozanieva javnog nastupa o grenim strukturama, ulo i govorilo iz usta komunista i drugih oporbenjaka kako je nadbiskup glavnog hrvatskog grada na njihovoj strani, budui da isto govore i isto razmiljaju. Istjerao vuka - Nadbiskup Bozani postao je znak oporbe, u politikom smislu, to je zasjenilo njegovu biskupsku slubu, te vjernike zbunilo i dezorijentiralo - navode upnici konstatirajui kako se on nije jasno ogradio od govorkanja, pisanja i podmetanja, pa se dobio dojam istinitosti tih navoda, te nastavljaju:
~ 409 ~

~ 408 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

- Prema onome to se moglo uti od vas u raznim prigodama, odnosno ono to se govori i to sada piu novine, vi ste dali migavac lijevo, za koaliciju SDP - HSLS, dakle ateistiku opciju, koja nijee i rui vjernike svetinje, to je vidljivo iz njihova nazora na svijet i njihova programa, a da se ne govori o njihovoj nedavnoj prolosti iji su oni sljednici - i recidivi. Hrvatski sabor ovakvom lijevom veinom moi e bez ikakvih tekoa donositi zakone o pobaaju, eutanaziji i druge koji se direktno protive katolikom moralu i etici, predviaju upnici, postavljajui msgr. Bozaniu pitanje je li svjestan tih svetih struktura. Dalje slijedi zakljuak kako nadbiskup nema profetskog duha, jer je tjerajui lisicu istjerao vuka, koji na kraju ni njega samog nee potedjeti. - Jeste li se zapitali to e poslije konstituiranja novog komunistikog Sabora isplivati na povrinu? Sav bezboni i nemoralni talog stare komunistike ideologije (oficiri, udbai, Jugoslaveni, ateisti, frustrirani umiljenici) iji je neprijatelj Katolika crkva. Ve gledamo: epire se razni tipovi amoralnog ponaanja, za njih je nastupio njihov as, as tame, i oni to ne skrivaju () Pretpostavljate li kako e ove promjene odjeknuti u kolama, gdje je odreda ostao komunistiki kadar. Da uostalom vai glasnogovornici Bono agi (na HKR-u javno hvali komuniste i njihovu pobjedu, a da ne govorimo o pisanju u Kani) Grubii, Vuco i slini, ve su davno kazali da vjeronauk u kolama nije potreban, to ateistikoj vlasti olakava posao. Vraamo li se ovo u 1945. godinu zahvaljujui i vaoj neodlunosti i nejasnoi u stavovima, te ne snalaenju u politici, gdje ste svako malo neto htjeli, a jo vie petljali. Slijedi dio u kojem upnici rainskog dekanata iznose injenice u kojima neizravno u itav sluaj mijeaju i svog ordinarija, msgr. Antu Ivasa. Naime, kako je u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, kojoj je Bozani na elu, dolo do distanciranja i podjela, to su mogli doznati samo od nekog tko je nazoan na sjednicama hrvatskog episkopata.

Podijeljeni biskupi - Poznato vam je kako se drugi hrvatski biskupi u vanim pitanjima s vama ne slau. I oni su zabrinuti, to se moe zakljuiti iz njihovih reakcija, premda su jako obzirni, jer im je stalo do opeg dobra Crkve u Hrvata. S vama se teko surauje, ne podnosite tua miljenja i prijedloge. Uvijek mora biti kako vi zamislite i zakljuite. Ako ste za demokraciju, kakvim se prikazujete, gdje su suradnja i dijalog s kolegama iz hrvatskog episkopata? Vaa iskljuivost distanciranje i podjela u HBK, to ima dalekosene posljedice () Na dobrom smo putu da ono to nije uspjelo komunistikoj diktaturi, uspije SDP-u, sad stvarno u ime naroda, jer su na izborima dobili njegov mandat, a zahvaljujui i predsjedniku HBK Josipu Bozaniu, nadbiskupu zagrebakom - stoji u pismu, a potom slijedi zakljuak kako namjera tog pisma nije poticati pisanje o politici, strankama, vlasti!? Prema njima msgr. Bozani je kriv i stoga to su vjernici njegove dijezece dali najvie glasova pobjednikoj lijevoj koaliciji. - Jeste li svjesni da ste vi trebali biti nasljednik najsvjetlijih hrvatskih sinova na nadbiskupskoj stolici asnih i svetih nadbiskupa Stepinca, epera i Kuharia. to bi sada rekao blaeni Alojzije Stepinac koji je jednako dizao glas protiv faizma i komunizma () Novac to nam ga je dodijelila hrvatska Vlada prema Ekonomskom ugovoru sa Svetom Stolicom, vie nam ne treba () Judini srebrnjaci - Ne elimo Judine srebrnjake. Eto ih vama! Te nas, preuzvieni, misli i neizvjesnost Crkve i naroda mue. Htjeli smo vam to rei: iskreno, otvoreno i otro. Vi jo ne osjeate to mi u lokalnim sredinama doivljavamo i to nam se tek sprema Svjesni smo kako smo opet ostatak, kojem ne pada ni na kraj pameti da se vrati egipatskim loncima. Ni po koju cijenu! Gospodin je pastir moj zla se ne bojim. Pozdravljaju vas upnici rainskog dekanata iz ibenske biskupije.
~ 411 ~

~ 410 ~

Ivo Matanovi

Na alost, na dopisu koji smo dobili, imena upnika nisu vidljiva, no doznali smo kako su lanovi ovog dekanata don Tomislav Pulji, dekan i rainski upnik, don Stipe Perkov, vrpoljski upnik, don Joso Pavi, upnik Ljubitovice i Boraje, don Branko Tomai, Jadrtovca, fra Neven Pavlinui, upnik Danila, fra Ante ilovi, Bristvice, i fra Ferdo Juki, upnik Blizne. Raanov lik O predsjedniku Vlade: to rei o moralnom liku pobjednike koalicije ivici Raanu, koji je od djetinjstva komunist i ateist, ime se i hvali. Nemoralnom potvruje i svoju marksistiku teoriju, jer je do sada promijenio nekoliko ena (tri!) i da se dodvori mladima, veli da je puio marihuanu, to je porazno kad znamo koliko je mladih u Hrvatskoj ovisno o drogi. Sad u naem novom premijeru imaju idealan primjer, saveznika i utjehu. Biskup bez odgovora Komentar ibenskog biskupa msgr. Ante Ivasa na pismo njegovih sveenika potraili smo tijekom odravanja Sveenikog vijea, pa nam on osobno nije mogao odgovoriti. No, generalni vikar don Dominik kverin nam je kazao: - Biskup iza pisma ne stoji i ne vjerujem da e pristati na ikakve odgovore! Strah od komunista Nakon izbora 1990. godine stvarala se atmosfera u kojoj je krenuo proces prihvaanja Crkve, vjerskog ivota i sakramenata nakon duge ateistike indoktrinacije. Ii u crkvu vie nije bilo nazadno, negativno. Crkva se, zahvaljujui pozitivnim politikim i drutvenim kretanjima, emancipirala i mogla je slobodno i ravnopravno djelovati u Hrvatskoj. Bile su pale mnoge predrasude, to se moglo vidjeti i po broju vjernika u naim crkvama. Nestao je i komunistiki strah, pa se broj vjernika utrostruio. Sveenici su imali odrijeene ruke i drutvenu potporu. S dolaskom nove vlasti svi ti pozitivni pomaci dovedeni su u pitanje, zakljuuju upnici.
~ 412 ~

Ivo MATANOVI - Zadar objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji i Narodnom listu

To JE dALMATINCIMA dALMATINSTvo (2) (IMAT SRCE LAvA)

Upravo iitavam tekst - anketu iz Slobodne, dvoje Spliana - gospodina Mr Damira Pilia i g. Mr. Suzane Kunac koji, po ne znam koji puta, pokuavaju Zadranima podmetnuti svoje kukavije jaje i to sve, opet, potkrijepiti sa nekom visokom strunou. Da ne bi zamarao itatelje, moram odmah rei da i ova anketa nema nikakve veze sa strunou, jer je raena na vrlo malom uzorku. Dakako odabranih graana - ukoliko su uope odabrani, jer sve vie implicira na izmiljotinu koja naruiteljima ankete treba posluiti za politike svrhe. U ovom sluaju treba pripremiti raju za skoranje izbore. Prije nego neto preciznije reem o podmetnutoj anketi, koja granii sa znanstvenom fantastikom, citirat u jo jednom, dijalektiki dobro sroenu politiku mukijadu a ona glasi: Suvremeno dalmatinstvo se najzornije ogleda u snanom osjeaju regionalne pripadnosti, kao u gotovo ljubavnom odnosu prema zaviaju, pri emu postoji jasna svijest da je dalmatinstvo samo dio ireg mediteranskog mozaika koji ima svoju tradiciju, mentalitet i temperament. Za neuko ili polupismeno stanovnitvo sasvim dovoljno da nasjedne ovoj umilnoj politikoj floskuli - ako bi se i radilo o stvarnoj provedenoj anketi. Meutim, kad se neto radi po narudbi, onda ne treba puno mudrovati. Malo mate i evo vam ankete kakvu si samo poeljeti moete. Uvodno o anketarima, ovog puta, samo toliko, a o Dalmatincima, dalmatinstvu, regijama, regionalnosti i sl. mislim da treba neto vie egzaktnijeg rei. U prvom redu da su dananji Juni Hrvati preuzeli ime od jednog Ilirskog plemena koje se je zvalo Delmati i po kojem je tek 812. g. nae ere po ovom plemstvu, dananja Juna Hrvatska dobila ime Dalmacija. Dakle
~ 413 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

pojam Dalmacija je zemljovidni pojam, a ne nacionalni jer kada su Hrvati poeli rabiti taj pojam, onda nisu znali u 99,9% niti itati, a kamoli da bi znali osvojenu zemlju od Ilira nazvati ju svojim imenom. Ni ve davno prije njih ni porobljeni Iliri (Delmoti) nisu tono znali kako im se zemlja zove, zbog istih razloga kao i Hrvati - bili su nepismeni. Najee ili bolje rei, za vrijeme itavog svoga ivljenja na ovim terenima bili su u potlaenom poloaju, jer su ivjeli u okruenju jaeg i civiliziranijeg carstva. Sa juga i istoka Bizantskog carstva, a sa zapada Rimskog. S dananje distance gledano, moe se zakljuiti da mnogi od njih za sjever nisu niti znali. Mnogi su bili uvjerenja da sa brdima Dinaroida (Durmitora, Dinare, Velebita i planinskim vrhovima dalje na sjever)za njih zavrava svijet. Naravno da to nije bilo tako, jer su i iza spomenutih planina i u njihovo vrijeme ivjeli Japodi, Mezeji, Desidijati, Dokleati i itd. Prema tome, pojam Dalmacija ne poinje sa Delmotima ve sa Karlom Velikim, kada se je Ahenskim sporazumom (mirom) odrekao pretenzija na bizantske gradove u dananjim dijelovima Dalmacije. I eto, to vam je itava pria o nastanku pojma Dalmacija i dalmatinstvo, a ne nekog romantinog poimanja nekog davno nestalog naroda, uz to jo najmanjeg plemena meu Ilirima, jer su Liburni i Ardijejci bili brojano vea plemena. Kada sve ovo znamo, a znamo, onda nije teko zakljuiti da su se gospoda anketari uhvatili vrajeg posla da za svoga gospodara (Slobodna Dalmacija) odrade struno zadatu temu, a kad se neto struno napravi, najvjerojatnije je da se to dobro i plati. Piui ovu repliku sjetio sam se Profesora Dr. Esada imia koji je jo sedamdesetih godina prolog stoljea napisao, da nacija nije koulja koja se svakodnevno moe mijenjati, za razliku, od recimo, religije koju svakodnevno moe po volji mijenjati. Moda ne bi bilo zgorega jo jednom podsjetiti anketare na ovu injenicu, izreenu u vrlo turbulentnom vremenu, kada se je nacionalno izjanjavanje smatralo svetogrem i strogo kanjavalo. Podsjeam autore, da je i sam autor gore spomenute metafore podvrgnut javnom linu i otputen sa posla i to od, nikog drugog, ve svojih sunarodnjaka - Muslimana, koji su ve tada sanjali o svojoj naciji, odnosno metamorfozi - pretvaranja dogme u vrstu, soj ili narod. Da su kojim sluajem anketari drugaije percipirali svoja anketna pitanja pa upitali: da li su Dalmatinci i Hrvati, ili da li se osjeaju i Hrvatima. Ili
~ 414 ~

pak, da li uope ispitanici znaju po emu su oni i Dalmatinci, vjerojatno bi dobili sasvim drugi odgovor, od onoga kojega su, navodno, dobili. Zapravo oni nisu dobili nikakav odgovor, jer nisu nikoga niti ispitivali, ve su sve to izmislili i k tome jo dobro naplatili. Moram jo jednom, prije nego zavrim s ovom replikom, upozoriti svekoliko itateljstvo Slobodne da ne nasjedaju floskulama izvjesnim znanstvenim istraivaima iz SD koji nekoliko puta uzastopce, vrijeaju nacionalne osjeaje svih Hrvata i Hrvatica, poglavito junjaka koji uz ime Hrvat dodaju i ime Dalmatinac, kojeg su si, moda i nesvjesno nekada sami dali. to je, tu je. To nikoga ne smeta, pa ne vidim razloga zato se splitska gospoda toliko zalau da preimenuju jedan narod u neki drugi davno izumrli. Samo da podsjetim, jo davne 917. godine, prvog milenija, Bizant je predao sve krajeve dananje Dalmacije knezu Tomislavu. I najzad, postavljam otvoreno pitanje Slobodnoj, od kud im tolika mrnja prema Zadranima, kada dozvoljavaju kvazi istraivaima da blate Zadrane i sve druge Hrvate i Hrvatice nazivajui ih, najprije urbicidnim, umocidnim, metodocidnim i anacionalnim, jer po njihovoj anketi samo 3% Zadrana izjasnilo kao Hrvati. Zavravajui ovaj tekst, sjeti se i jednog drugog Hrvatskog fenomena, kojega je SD objavila u dananjem izdanju (08. III. 2003.) a odnosi se na jo jednog jugonostalgiara iz Subotice koji je najavio da e 2. svibnja ove godine na svom gruntu od 3 hektara zemlje proglasiti treu Jugoslaviju a sebe prvim predsjednikom, a moda i kraljem, tree Jugoslavije. Ovu paralelu izmeu splitskih anketara - istraivaa i samozvanog kralja tree Jugoslavije gospodina Blaka Gabria nisam sluajno povukao, jer im je svetrojici isti cilj - pod svaku cijenu obnoviti Jugoslaviju, a sve Hrvate proglasiti Jugoslavenima, a ako ne bude ilo proglaenje graana Hrvatske Jugoslavenima, ono barem neka se zovu po nekom toponimu. Primjerice gospodin Gabri se i do sada u svim proteklim popisima izjanjavao kao Jugoslaven - Bunjevac. Jo zanimljivije bit e, ako se Gabrieva elja ostvari, vidjeti kako e Srbi reagirati, kad im jedan Hrvat na njihovu teritoriju osnuje svoju Republiku, ili ne daj Boe kraljevinu Jugoslaviju. Neka nam sad netko kae da mi Hrvati nismo fenomenalan narod!!!
~ 415 ~

Svjedok naeg vremena

Mr. sc. Milivoj Kujundi Saborski zastupnik, Zagreb Vjesnik, 21. prosinca 1998.

To JE NEToNo U TvRdNJAMA dr. ZdRAvKA ToMCA (3) od KAdA JE 41 vIE od 75?

Profesore, profesore, savladajte raunicu. Davno ste ju uili, jo u osnovnoj koli, pa ste moda zaboravili ili raunate da e ipak bar netko nasjesti na Vae neistinite tvrdnje? Ili Vam moda tatina toliko vapi za vlau da, kad ve niste mogli uspjeti drukije, pokuavate na nain koji svrstavam u politiku prostituciju? Do vienja na skoranjim izborima! Ako Vam narod da povjerenje, ja u Vam to priznati (premda Vas neu cijeniti), jer je moja dunost potivati volju naroda, a ako opet izgubite, priapnite mi hoete li se konano nauiti korektnom izjavljivanju i vladanju? Bit e mi jako drago ako ovo proitaju studenti kojima predajete, jer e im ovo omoguiti da spoznaju kakvi se Vai obrazi kriju ispod navuene krinke ili obrazine. Znate da papir svata trpi, ali Vas podsjeam da se s njime i tota brie.

Posebnih pet izbornih jedinica 1995. na kojima su glasovali birai pripadnici nacionalnih manjina za kandidate pripadnike nacionalnih manjina - ne uzima se u razmatranje, jer je nebitno, jer na njima nisu sudjelovali ni HDZ ni ostale hrvatske nacionalne stranke. Od ukupno 127 zastupnika u Zastupnikom domu Hrvatskog dravnog sabora izborni uspjeh HDZ-a iznosi 75 zastupnikih mjesta, a uspjesi svih oporbenih stranaka ogledaju se u dobitku 41 zastupnikog mjesta. Pitam gospodina Tomca, profesora na Fakultetu politikih znanosti i potpredsjednika SDP-a, koji je istodobno i doktor diktature proletarijata (jer je takva tema njegova doktorata), kako moe tvrditi da HDZ ne vlada legitimno? Kako moe tvrditi da je izborni uspjeh estorice koji se ogleda u 41 zastupnikom mjestu - vei od uspjeha HDZ-a kojem su birai povjerili 75 zastupnikih mjesta? Od kada i po kojoj zbrojidbi je 41 vie od 75? Zato doktor diktature proleterijata hotimino i svjesno eli unositi zabunu u birako tijelo izjavljujui i tvrdei neistine kad su brojke neumoljive? Od kud je mogao vie od polovice glasaa izabrati samo 41 zastupnika oporbe, kad obina matematika nedvojbeno posvjedouje da kad bi Tomac pisao istinu, da je u tom sluaju oporba morala dobiti 64 zastupnika mjesta, a ne manje od toga 23 mjesta. Ili moda uvaeni profesor i doktor diktature proleterijata pobija slubena izvjea Izbornog povjerenstva Republike Hrvatske glede uspjeha na izborima odranim 29. listopada 1995. godine?
~ 416 ~

~ 417 ~

Svjedok naeg vremena

REAGIRANJE

je razvlastio i mnoge od njih poslao u tamnice. Dakle, vrlo dobro su mu posluili samo za jednokratnu upotrebu. Ne mogu a da za ovu prigodu ne spomenem i gospou, drugaricu eljku Antunovi koja je ovih dana na TV javno izjavila da je ona teiskinja - velika vjernica, ali sa socijalistikim svjetonazorom. Od srca sam joj se nasmijao i u tom smislu oekivao vee reagiranje svekolikog gledateljstva ali, na alost, ostao sam razoaran. Ne bi o ovoj temi htio vie raspredati jer ste to Vi gospodine Kujundiu vrlo dobro i duhovito ve rekli, ali Vas ipak upozoravam da se kanite tonog zbroja netonih podataka, jer je ta sintagma odavna postala banalna. Komunisti su svojevremeno odbacili mnoge egzaktne zakonitosti (Zakone trita i sl.) pa zato onda ne bi izmislili i svoju matematiku? I Ostap Bander je nastao u carstvu komunistike internacionale u Rusiji, pa je mogue da se Ostapov dvojnik pojavi u drugoj ulozi - ulozi matematiara. Autora ste ve imenovali, ostaje vam da jo imenujete recezenta i pria moe legitimno ii u narod.

Ivo Matanovi - Zadar

To JE NEToNo U TvRdNJAMA dr. ZdRAvKA ToMCA od KAdA JE 41 vIE od 75?


Vjesnik od 21. 12. 1998. g. Vjesnik - ZAGREB

Ovim tekstom, na alost, moram opovrgnuti mog dragog i potovanog Saborskog zastupnika gospodina Milivoja Kujundia i potvrditi navode druga dr. Zdravka Tomca, ortodoksnog ex i sadanjeg komunista. Naime, oni (komunisti) su svojom diktaturom proletarijata vladali punih 50 godina, pa ako su 50 godina lagali i tom logikom uspjeno vladali, pa zaboga, zato onda ne bi tu paradigmu primijenili i sada? Vi, gospodine Kujundiu, kao iskusni pravnik i politiar, zaboravljate da se samo nekoliko puta ponovljena la pretvara u istinu. Reeno filozofskim rjenikom, la i istina su dva ravnopravna pojma. Za pridobiti glasaa - oba pojma su vrlo vana, jer se zbrajaju glasovi ne samo istine ili samo lai. Ako je netko na laima ili diktaturi proletarijata, svejedno je, a k tome jo i doktorirao (vaa tvrdnja) pa to je onda dijalektino savrenstvo. Tomac vrlo dobro zna to je Lenjinova psihologija masa pa zato ju ne bi primijenio i u sadanjem trenutku? U mutnom se ribe love, a ovo hrvatsko tranzicijsko vrijeme je Bogom dano za tako neto! Presvueni vuk u ovju kou puno je racionalniji od samog vuka u naravi, pa ga kao takvog treba i respektirati. Ne treba, takoer, zaboraviti da su ex komunisti, ve davno odbaenog Boga ponovno povratili u svoj program i sa krunicom i kriem ispod vrata idu meu mase, ili bolje reeno, meu manje obrazovani puk, kako bi se im to bolje dodvorili i pokupili glasove. Vi bi gospodine Kujundiu, takoer, trebali znati i to, da je i njihov idolopoklonik Tito svoje komesare, za vrijeme partizantine, slao u crkvu da se ak u njoj i vjenavaju, a poslije, kada je uvrstio vlast, te iste komesare
~ 418 ~

~ 419 ~

Ivo Matanovi List, 29. 09. 2002.

Ivo Matanovi Zadar, 22. 12. 2003.

IvoToPIS HRvATSKIH PoGLAvARA (3)

HRvATSKA 51. dRAvA - SAd?

Nemam namjeru odgovarati mome kritiaru, izvjesnom gospodinu Mati upanu iz Ogulina koji me prozvao u pretprolom broju Lista, imputirajui mi neukusnost u svezi mog teksta ivotopis hrvatskih poglavara, ve itateljima lista kojima elim jo jednome pojasniti o em se radi. Naime, u svijetu je uobiajeno da se poglavari, pri biranju na te funkcije, prvo podvrgnu strogoj kontroli njegovog digniteta. Utvruje se moralnost dotine osobe takorei od pelena i to ne samo njegova, ve i njegovih djedova i oeva, a poglavito narodnost - istoa plemstva. U naem sluaju to nije bio sluaj, pa se tako i dogodilo da smo za poglavare birali strance - birali smo maka u vrei. Na koga se to konkretno odnosi, neu vam to ovoga puta ponavljati, jer ste to ve proitali u pretprolom broju (2). Ovog puta elim drage itatelje Lista podsjetiti na mog ukusnog kritiara, kojemu ni kaj nije jasno da su vremena bratstva i jedinstva prolost gdje je prioritet kod odabira poglavara bio, pripadnost i odanost partiji. ijoj? Takoer zna se, onoj kojoj je pripadao i moj kritiar, kojemu u uima jo odzvanja kako koava jo duva, samo to se ovog puta jedan njen krak preselio malo sjevernije i zapadnije-u D Hag odakle se povremeno jo moe osjetiti. Pored svega, ipak, mome kritiaru gospodinu M. upanu dugujem ispriku. On je zapravo, u pravu kad kae, da je u svijetu bilo sluajeva gdje su poglavari bili stranci. Tono. ak i ja znam za jednog takvog, koji je bio predsjednik predsjednitva ex Jugoslavije, odnosno pretea svoga sunarodnjaka Stipice, a preziva se Sejdo Bajramovi, pa ako je gospodin M. . na njega mislio - jo jednom mu se ispriavam!

Prije 6 mjeseci Narodni list iz Zadra objavio mi je dva teksta pod naslovima:Hrvatsku ujediniti sa Amerikom i drugi, Tko su hrvatski saveznici. I jedan i drugi, u to vrijeme, bili su aktualni jer se tada vodila prepiska izmeu Amerike i nae administracije na temu, dali je Hrvatska istinski ameriki saveznik, ili to samo glumi. Ako se dobro sjeate Hrvatskoj je postavljen ultimatum - da potpiu ili ne ameriki zahtjev o (ne) izruivanju njihovih dravljana Meunarodnom sudu u Haagu, a kako je sve to zavrilo, pouzdano se jo ne zna. Ono to se ve sada zna je da su komunisti sili s vlasti i da nisu potpisali, na alost, nikakav dokument o suradnji. Ostali su, dakle, vjerni svojim principima. Svi smo jednaki pred svima, to bi u prijevodu trebalo da znai - i Amerikanci se moraju pridravati istih normi kao i ostali svijet, pa tako i njihovi dravljani trebaju ii pred Meunarodni sud. Tako su, barem, na sva usta govorili svojim biraima, a iza neprozirnih kulisa radili su suprotno od javnog izjanjavanja pred narodom. Svoj glavni cilj su skrivali pred narodom, a on je bio, to prije Hrvatsku vratiti u neku treu Jugoslaviju ili Balkaniju, svejedno je, jer bi u toj skupini bili sigurniji i prvi meu prvima. Uz svesrdnu pomo EU to im i ne bi bilo tako teko, jer su za par godina uspjeli umiroviti i pozatvarati treinu hrvatskih generala. Isto toliko i vie od toga umirovili su ili otpustili iz vojske i policije Hrvatskih branitelja, a na njihova mjesta doveli neke druge, iz njihovog miljea - stare bive oficire JNA i stare milicajce. Plan nisu ispunili, jer ih je narod na izborima skinuo sa vlasti, ali su zato ostavili toliko repova za sobom, da e nasljednici imati vrajeg posla da to sve isprave. Sad il, nikad, HDZ mora povratiti povjerenje kod Amerikanaca i potpisati bez ikakvog pogovora ugovor o (ne)izruivanju njihovih graana hakom sudu. Ako to na vrijeme ne urade, dovest e hrvatsku vanjsku politiku u jo teu situaciju, jer e morati nastaviti suradnju sa
~ 421 ~

~ 420 ~

Ivo Matanovi

Haagom tamo gdje su komunisti stali. Po miljenju mnogih Hrvata kontinuitet bie komunistike vlasti ne smije se nastaviti. Sve se mora poeti ispoetka. Sve prijevremeno umirovljene generale vratiti na odgovarajue dunosti, a otpustiti novo pridole na njihova mjesta, koji su doli iz bive JNA vojske. Sve isto to uraditi i sa nepravilno otputenim policajcima koji su stasali iz Domovinskog rata. I sve tako redom, najprije ispraviti ono to su komunisti zabrljali. A tek on da krenuti dalje. A to dalje je, u budue oslanjati se na jaega i stabilnijeg partnera. U svakom sluaju to je Amerika. Jer, dozvolite mi jo malo opservacija na ovu temu, ako se sa Amerikom potpie sporazum o (ne)izruenju njihovih graana Meunarodnom hakom tribunalu, s tim bi inom zatitili i naeg viteza generala Antu Gotovinu koji, kako znamo, ima i ameriko dravljanstvo. Ne smijemo vie plaiti narod sa EU i sa njihovim sankcijama, jer to je i pragmatski neostvarivo. Prije svega Hrvatska je srcem i duom u Europi iz koje je vie nitko ne moe ni fiziki istjerati. Pa zaboga, zar nismo i minuli rat dobili pod sankcijama?. Mi ne trebamo ii u Europu po nita, jer se trgovati moe i na druge naine. Upravo rekoh, da nas iz Europe ne moe nitko istjerati, ali zato postoji jedna druga i jo pogubnija opasnost, a to je da nas ta ista Europa, uz pomo naih komunista, ponovno stjera u balkanski tor, iz kojeg nam vie nee biti povratka. Jer, ne zaboravimo da su obje ex Jugoslavije stvorene uz pomo Europe, preciznije, Engleske i Francuske Kako vidite, povijest se ponavlja. Opet te iste zemlje - sada vodee u EU ponovno nas guraju u Balkaniju, da bi preko nas spasili Srbiju i ostatak bive Jugoslavije. Ova igra bez granica sa kojom nas EU ucjenjuje moe se izbjei. Jednostavno okrenuti joj lea i okrenuti se prema Americi. Ispod amerikog kiobrana vie nas nitko ne moe istjerati, a s naim lijepim morem mi imamo Europu i njihove olde kod kue. Samo pamet u glavu i racionalizirajmo, od biraa da to nam vrijeme. Za ovih par godina, dok Haakomu tribunalu tee mandat, javno, glasno i to glasnije odglumimo, kako smo svi za Europu, a Bogu se molimo da u nju nikada ne stignemo. Eto to je moj rezime, to initi dalje, a sve ostalo itatelji e proitati u dole priloenim tekstovima.

Ivo Matanovi Zadar, 08. 06. 2003. g.

HRvATSKU UJEdINITI S AMERIKoM

II.

Kad vas netko stisne uza zid i za spas od pogibije ponudi vam da od dva zla izaberete jedno, naravno, vi ete pokuati izabrati ono manje. U takvu situaciju upravo je sada dovedena mlada i mala demokratska Hrvatska. Uklijetena izmeu dva svjetska diva, s jedne strane, sa Europskom unijom i s druge sa SAD ili USA-svejedno je, tada ste dovedeni u situaciju da se ponaate, kako vam trenutne (ne)prilike doputaju. A kakve su to neprilike ili prilike, dozvolite mi da vam ih jo jednom pojasnim Kako i sami znate, Europska Unija vri snaan pritisak na Hrvatsku da se vrati natrag u Savez sa Balkanom ili nekom treom Jugoslavijom, svejedno je, a SAD su bile jo odreenije. Ili potpiite sporazum o ne izruivanju amerikih dravljana Hakom sudu ili e vam biti uskraene sve financijske potpore, u prvom redu vojne, pa onda i sve ostale. Dakako, i dalje je na snazi hrvatska obvezatna suradnja sa Hagom. Dakle, kako a d vidite, ovdje se radi o dva arina krojenja pravde. Mali i nejaki moraju se ponaati kako veliki kau, a oni sami-veliki, kako im kad odgovara. U ostalom, oni su i krojitelji Meunarodne pravde, pa zato onda i ne bi bilo tako. Tako je bilo i u najstarije doba-starom vijeku, tako je bilo i za Kulina Bana i sve do dananjih dana, pa zato onda ne bi bilo i danas, sutra i sve do sudnjeg dana. Tako kae narodna mudrost, koju, naalost, mi Hrvati esto s meemo s uma, a ona nam je uvijek itekako potrebita. U ovom trenutku poglavito, jer budunost Hrvatske dovedena je u pitanje: Bit il, ne bit, pa zato, dozvolite mi, da u tom pogledu dam i svoj skromni prilog. Nakon to sam ve javno obznanio da nam je Amerika vei saveznik od bilo koje druge drave na svijetu. Sad, takoer, javno obznanjujem svekolikom hrvatskom puanstvu, da je za sve Hrvate jedini izlaz, pod nebeskim
~ 423 ~

~ 422 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

suncem, da joj se prikljui Da, dobro ste proitali- da joj se prikljui i to odmah, i ne, kao neka lanica iz ve postojee Europske Unije, ili, ne daj Boe, neke Balkanske asocijacije, kao regionalnog politikog saveznitva, ve kao dravna administrativna jedinica - pridruena drava u Savez sa drugom dravom, odnosno, kao ravnopravna lanica sa svim dravnim atribucijama i prerogativima kao i ostale zemlje (drave) kojima se prikljuuje. U ovom sluaju to bi bile Sjedinjene Amerike Drave, a nikako Europska Unija, ili, ne daj Boe, bilo kakva asocijacija koja mirie na primitivni Balkan, ili pak, to bi se zvala Jugoslavija- najpogibeljnija i najtraginija varijanta, bilo kakvog ujedinjenja sa drugima. U ovom trenutku Hrvati za ovakvo razmiljanje imaju vie razloga. Prvo, da izbjegnu europsku tiraniju, a sa njom i balkanski primitivizam, u kojeg ga, toboe uljudbena Europa, eli pod svaku cijenu, ugurati. I drugo, da se Hrvati, konano, domognu bogatog i stabilnog skrbnika, pod kojim vie nee trebati strahovati za svoju budunost. Moda e nekome ovakvo razmiljanje izgledati utopijsko i smijeno. No, meutim, ono nije ni utopijsko ni smijeno, ve sasvim izgledno i realno. Tim vie to u Americi ivi vie od polovice stanovnika domicilne Hrvatske- preko 2,5 milijuna Hrvata., koji su i dan-danas srcem i duom uz staru im Domovinu Hrvatsku Da je tomu tako, itatelji se, za trenutak, trebaju vratiti unatrag desetak godina i prisjetiti se financijske i svake druge pomoi koju su nam nai Hrvati iz Amerike slali za obranu zemlje od srpske agresije. Hrvati ne smiju smetati s uma i svaku drugu pomo koju su dobivali od drave Amerike, pa ak i onda kada se slubena amerika administracija nije slagala sa koncepcijom Hrvatskog obrambenog rata, kojeg su nam Srbi nametnuli. Osim gore spomenutog, ovdje u spomenuti jo jednu tehniku prednost Hrvatske da postane jednom od lanica SAD, a to je direktna fizika povezanost Hrvatske sa Amerikom. Od hrvatskog Jadrana pa sve do Amerike nema niti jedne druge dravne granice preko koje bi Hrvati prelazili,- dakako, misli se na vodenu povezanost. Osim toga, Hrvatska je za 1,5 tisuu milja blia Americi od Havaja, pa bi i to trebalo da neto znai. I za kraj, dozvolite mi jo nekoliko razmiljanja na ovu temu. Najprije, Amerika ionako po itavom svijetu dri svoje vojne baze, koje su, vie od
~ 424 ~

bilo koji drugi, garancija za svjetski mir a i imbenik za uvoenje novog svjetskog poretka koji nezaustavljivo kree prema cilju. Isto tako, Ameriku ne smijemo doivljavati kao neku okupatorsku veliku zemlju kakvom ju nai komunisti i jugonostalgiari ele prikazati. Oni to, dodue, s razlogom rade, jer svaka druga varijanta udruivanja sa svijetom, osim Balkana, za njih ne dolazi u obzir. Naprosto zato, jer u bilo kojoj drugoj uljudbenoj zajednici oni nemaju to traiti poglavito ne u Americi, gdje je komunista pa i socijalista, ako hoete, nula 0,oo % na vlasti. Kad smo ve kod naih komunista, a i o njima je ovdje rije, bilo bi nekorektno prema itateljima o njima (komunistima) ne rei jo koju rije. Primjerice o njihovom intelektualnom i uljudbenom habitusu, koji su za samo pedesetak godina svoje vladavine doveli pola ovjeanstva na prosjaki tap, a to bi tek bilo sa bogatom Amerikom da im Hrvati poalju svog predsjednika i njegovu dvorsku svitu? Ostavljam itateljima da sami prokomentiraju., a ja u se jo malo vratiti na proslov ovog teksta i demantirati sam sebe. Ne radi se, naime o nikakva dva zla, izmeu koja Hrvati trebaju izabrati manje, ve o jednom - o Europskoj uniji i Balkanu iz kojeg se Hrvati pod mus moraju izvui.

~ 425 ~

Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Zadar, 22. 05. 2003. g.

TKo SU HRvATSKI SAvEZNICI?

III.

neki Europljani, opet Francuska i Engleska, jo uvijek batine kao glavnog nositelja Drugog svjetskog rata na strani Anti hitlerovske koalicije. Ako ovomu dodamo da je i dio Hrvata (partizana) ratovao u to vrijeme na strani pobjednika, onda nam se u sadanje vrijeme, stvari oko naeg statusa pripadnosti jednima ili drugima., jo vie ispreplee. Bez obzira to tko o nama mislio, mi iz Udruge politikih uznika mislimo da je naa sudbina vezana uz Ameriku, ponajprije uz Republikance koji su u povijesti naeg prijateljstva uvijek bili uz nas. Sjetimo se vremena izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata, kada su nas Amerikanci prihvatili kao azilante i dali nam posla za sve nae useljenike. Posebno ovdje treba istai poslijeratno vrijeme iza Drugog svjetskog rata, kada su nas Ameri prihvatili i kao politike izbjeglice iz komunistike Jugoslavije i udomili sve Domobrane i ustae koji su uspjeli pobjei ispred partizanskih koljaa na samom Bleiburkom polju, a mnogi i kasnije, koji su u domovini ostali neotkriveni. Osim toga Amerikanci su nas u svakoj naoj nevolji spaavali od gladi. Bez obzira tko je u zaviajnoj Hrvatskoj vladao, Amerika nas je uvijek pomagala, pa i onda kada su Titovi partizani gladovali - poslije 1945. g., to svakako dananji preivjeli tkz. antifaisti ne bi trebali smetati s uma. Zato, za sve nas dravotvorne Hrvate dileme oko saveznitva sa Amerikom ili Europom ne smije biti. Svi zajedno moramo dati podrku HDZ-u koji se je ve izjasnio za sporazum sa Amerikom, a to to misli Europa o nama i sa njome na vrli predsjednik, koji navija za Europu, ostavimo njima neka sanjare o Balkaniji. Konano, Europa je zaetnik svih ratova na Balkanu, a Amerika je ta koja je sve posljedice tih ratova poslije sanirala. Uostalom, nai su vei interesi u Americi i zbog toga to tamo ivi preko 2,5 milijuna Hrvata kojih se Hrvati iz Domovine ne smiju odrei. I ne zaboravimo, da danas mnoge male dravice u svijetu, poput Hrvatske, ne bi uope postojale da nisu pod direktnim patronatom Amerike. Primjerice Izrael, Malta, Kuvajt, Libanon i druge. Ne zaboravimo, takoer, i na onu narodnu: Bolje je kod bogatog biti sluga, nego sa siromahom novce dijelit.

Ovih dana Hrvatska je ponovno pred velikim silama na koljenima. Amerikanci, koji Europsku uniju ne ljive ni za piljivi bob, rekli su Hrvatima, ili sporazum o ne izruivanju amerikih dravljana Meunarodnom sudu ili e vam Amerika staviti sankcije na sve trgovinske transvere pa i one politike. S druge pak strane Europska unija, veli isto. Ili suradnja sa Hakim sudom ili zabrana ulaska Hrvatske u ropsku uniju, uz to jo i dodatno prijeti Hrvatskoj sa sankcijama svi vrsti. I to sad, pitaju se Hrvati svrstani na lijevo i desno? Na ovo Hamletsko pitanje, bit il ne bit odgovor e morati dati nai zvaninici iz vladajue alijanse, a to znai svi lijevo svrstani koje predvodi SDP ili bivi reciklirani komunisti Slubeno se oni jo nisu izjasnili, ali nije teko pretpostaviti da e se oni prikloniti Europi, a to onda znai za sve Hrvate jo jedna oma oko vrata koju e si sami staviti, a da uope nee biti svjesni toga ili bolje reeno, stavit e ju nam nai komunisti koji u parlamentu imaju neznatnu veinu, a ostaje jo i pitanje, dali e na senat uope o tome i raspravljati, jer po naem Ustavu ne postoji nikakva zapreka da to naa Vlada, uz svekoliku potporu naeg predsjednika (ne)odlui potpuno samostalno Za zabrinutost Hrvata u ovom trenutku ima vie razloga. Prvi je to e o njihovoj sudbini opet odluivati komunisti koji jo uvijek u Europi imaju kakvu-takvu potporu, za, recimo, razliku od Amerike koju od Republikanaca nikad nisu ni imali. Drugi razlog je to je Europa samo prividno ujedinjena. U njoj odluujuu ulogu imaju Englezi, Francuzi i donekle Talijani, a svi ostali su samo formalni priljepci koji ionako nikada nita ne odluuju. Dodue, tu su i Nijemci koji su nama Hrvatima jo i najskloniji, ali esto puta ta pomo izostaje iz razloga to jo iz Drugog svjetskog rata nosimo istu hipoteku zbog saveznitva i borbi protiv komunizma, kojeg
~ 426 ~

~ 427 ~

Svjedok naeg vremena

EPISKOP FOTIJE U IZJAVI ZA SRNU Pie: Stanko

Feri/EPEHA

ma se pravoslavna djeca vrlo lako utapaju u dominantnu veinu rimokatolikog stanovnitva. -Mi pokuavamo sprijeiti ovu pojavu naim obraanjima i radom naih sveenika u parohijama, ali presudna za rjeenje tog problema bila bi potpuna sloboda vjeroispovijedanja, da ljudi te slobode postanu svjesni, odnosno da je ona vidljiva u svakodnevnom ivotu- kae episkop Fotije, te dodaje da je stanje bolje u unutranjosti Dalmacije, u Bukovici i kninskoj krajini, gdje vie od 300 pravoslavne djece pohaa vjeronauk. Isto tako obznanjeni su podaci da je Dalmatinska eparhija uspjela obnoviti znatan broj svojih crkava i sve manastire. Obnovu, kae Fotije, veinom financira sama Eparhija, ali joj pomo stie i od Ministarstva vjera Srbije, te od donatora, a hrvatska drava je sudjelovala u obnovi crkve svetog Ilije u Zadru, manastira Krupe i Saborne crkve u ibeniku.

Srpska djeca u dalmaciji pokrtavaju se u rimokatolikoj crkvi

Dalmatinska eparhija objavila je podatak da u Dalmaciji, u kojoj je do 1995. godine ivjelo vie do 100 tisua Srba, na poetku 2009. godine ima samo 20 do 25 tisua stanovnika srpske nacionalnosti, i to gotovo iskljuivo starijih ljudi, pri kraju svoga ivotnog vijeka. Episkop dalmatinski Fotije u izjavi za Srnu objasnio je da se broj stanovnika srpske nacionalnosti u Dalmaciji smanjuje ponajvie zbog gospodarskih i socijalnih uvjeta ivota, ali i politikih razloga. - Tijekom ljeta veliki broj pravoslavnih Srba dolazi u rodni kraj i obilazi nae crkve i manastire, ali ih mali broj ostaje na ognjitima jer su uvjeti za ivot i povratak jo uvijek veoma teki- kae episkop Fotije. On upozorava da jo uvijek ima napada na pravoslavne crkve u eparhiji dalmatinskoj, na samu Episkopiju u ibeniku, kao i na Srbe povratnike u Dalmaciji. Prosvjed Mesiu i Sanaderu Zbog toga je Eparhija nekoliko puta prosvjedovala Predsjedniku Hrvatske i predsjedniku hrvatske Vlade, te izrazila nezadovoljstvo malim brojem otkrivenih poinitelja i upozorila ih da posebno u velikim gradovima, poput Splita, ibenika i Zadra, ima sluajeva pokrtavanja srpske djece u rimokatolikoj crkvi. Slubeni izvori u Dalmatinskoj eparhiji ne iznose konkretne podatke o broju navodno pokrtene djece, nego samo upozoravaju da ima tih sluajeva, a vladika Fotije kae da su najvei problem mjeoviti brakovi u koji~ 428 ~

~ 429 ~

Svjedok naeg vremena

RAZGOVOR SA M. D. POVRATNIKOM IZ SRBIJE:

Pie: Ivo Matanovi Zadar, 15. srpnja 2004. g.

ditelji konano smo shvatili da mi nismo Srbi, jer vjera ne ini srpstvo. Za nas je ptrav oslavlje i katolianstvo jedno te isto, pa stoga se vie neemo dijeliti ni po vjeri, a jo manje po nacionalnom opredjeljenju, jer mi nismo doseljeni iz Srbije. Mi smo autohtoni itelji Balkanskog poluotoka i pripadamo hrvatskoj genetici a ne srpskoj. Pa ipak, pitam ga dalje, zato se vi odrasli jo uvijek ustruavate rei istinu o sebi? Istina je bolna. Ako bi se primjerice sada svi okrenuli k katolicima onda bi nam rekli da smo prevrtljivci i da time elimo prikriti svoje zloine. Pa nije ovdje rije o vjerskom opredjeljenju ve nacionalnom, dodajem. Da, i to je istina. Isto kao u vjerskome pogledu mi bi smo time svi morali priznati da smo bili zloinci prema svojoj brai Hrvatima, to je, takoer, samo djelomino istina. Zbog te zloinake manjine teko da e Srbi prihvatiti kolektivnu krivnju. Ja mislim, nastavlja dalje moj sugovornik, da se treba puno poraditi na tome da se ide od pojedinca do pojedinca i individualno ljudima objasniti njihovu genezu, pri tome ne javno previe o tome zboriti. Dakako, da o onim drugima, Srbima zloincima treba to vie i to glasnije govoriti, jer samo tako moemo istrijebiti kukolj iz zdravog ita. Razgovor na ovu temu morali smo prekinuti jer se je mom sugovorniku urilo na neki prei posao, ali smo zato, za obojicu interesantnu temu dogovorili da se sastanemo nekom drugom prigodom i da nastavimo..

ISTINA EPISKoPA FoTIJE

Konano je i episkop dalmatinski Fotije izgovorio istinu. Potpuna je istina da se djeca tzv. bivih Srba okreu crkvi i da se utapaju meu veinsku djecu katolike vjere, to samo po sebi govori da su djeca pametnija od svojih roditelja i da uviaju da su oni po niemu ne razlikuju od djece katolika. Ne vole ak i da se ih naziva Srbima ili, kako sami kau, srpiima, jer da se oni tako ne osjeaju. Nismo ba bili sigurni da djeca mimo volje svojih roditelja ne ele se dijeliti od djece katolika, pa smo ili tragom tih dogaaja. M. D. (po elji navedenog navodimo mu samo inicijale) ima dvoje djece od 8 i 10 godina koji pohaaju vjeronauk sa djecom katolika i koji se drue uglavnom sa svom djecom u kvartu gdje stanuju. Pitamo ga to ga je navelo da na to da djecu alje u katoliku crkvu, a ne u pravoslavnu. Veli, da pravoslavna crkva u Zadru uope nema organiziran vjeronauk u svojoj crkvi, a osim toga niti djeca ne ele se razdvajati, a mi kao ro-

Episkop dalmatinski Fotije

~ 430 ~

~ 431 ~

Svjedok naeg vremena

PRENEENI TEKSTOVI IZ ASOPISA HRVATSKI PRAVOSLAVAC BR.1 KOJEG UREUJEM KAO GL. UREDNIK SA JO NEKOLIKO SURADNIKA

Proslov

Zahvaljujui dragom Bogu, to nam je podario jo uvijek jedan dio razboritih ljudi u strukturama vlasti, uspjeli smo se, kao Udruga Hrvatskih pravoslavnih vjernika registrirati, a potom i organizirati ekipu za izdavanje asopisa Hrvatski pravoslavac. Prvi POVIJESNI broj, kojeg imate pred sobom, prodavat e se preko kolportera-ulinih prodavatelja i preko naih lanova-povjerenika. Dakako list e se moi naruiti i potom. asopis Hrvatski pravoslavac izlazit e povremeno - obvezatno dva puta godinje a po potrebi i vie puta. Sve ovisi o financijama a i o vaim prilozima (milodarima). Hrvatski pravoslavac bavit e se duhovnim temama, u prvom redu, a zatim i drugim politikim, koja su pupanom vrpcom vezana uz hrvatsko pravoslavlje i kransku duhovnost. Imat emo i rubriku Vaa gledita u kojoj emo objavljivati tekstove itatelja. Bit e svega po malo. U nastavku recimo jo neto o dogoajima vezanim za pravoslavlje i za duhovnost uope. Srpska pravoslavna crkva ne prestaje nas napadati. Preko svojih portala i preko tiska u Srbiji i van Srbije, iri lai kako je novo utemeljena pravoslavna crkva u Hrvata kriva za raskol u vaskolikom srpstvu. Napadaju svoje svetenike u Australiji da su odmetnici i da su se pridruili ustaama. ire dezinformacije o proglaenju Patrijarha Germogena Maksimova i njegovi niih sveenika, koji su nedavno u Odesi na Crnom moru proglaeni svecima. Govore kako je on muenik Ruske pravoslavne crkve, a njegovi svetenici srpske svetosavske crkve, a ne hrvatske, itd, itd... Nu, unato svega toga sa rodou izvjetavamo svekoliku hrvatsku i svjetsku javnost da je poetkom ovog mjeseca ponovno obnovljena Hrvatska pravoslavna crkva u Torontu. Takoer smo u prigodi objaviti da je Glavni odbor Udruge Hrvatskih pravoslavnih vjernika donio odluku da se ide na utemeljenje jo nekoliko pravoslvanih crkava u svijetu. Za sada dvije u Americi, i po jedna u Australiji, Novom Zelandu, i tri u Europi (Njema~ 432 ~

ka, vedska i vicarska). Iza toga slijedi registracija u Republici Hrvatskoj (poslije popisa stanovnitva) koja e po svom ustrojstvu biti Metropolija svih pravoslavnih crkava u Hrvata - u svijetu i domovini. I najzad, ispriavamo se svekolikom itateljstvu to nismo u mogunosti izdavati asopis veeg formata i sa vie tema. Mi smo, kako vidite, jo uvijek dijete u povoju. Kako budemo odrastali tako emo biti i bogatiji. A kako emo brzo rasti, ovisit e ponajvie i o Vama i Vaim milodarima dragi itatelji. Ako se odreknete samo jedne kave ili kutije cigareta tjedno i to darujete svojoj crkvi - crkvi e te pomoi puno, a Vaem zdravlju jo vie. Neka Vas Bog blagoslovi! I. M.

~ 433 ~

Svjedok naeg vremena

EKSKLUZIVNO IZ RUSIJE!

vELIKA HRvATSKA
(Velikaya Horvatiya)

Velikaya Horvatiya (Aleksander Mayorov, 2006.): monografija o kasnoantikom carstvu pontskih Iranohrvata (recenzija - izvod) UVOD Sve donedavna o ranim Hrvatima u Europi prije stoljea VII, bili su dostupni vrlo oskudni podatci. Prvi i jedini antiki nalaz za nas iz Europe su bile 2 Tanajske ploe i nakon njih prividna praznina blizu pola tisuljea do prvih pokazatelja za karpatsku Bijelu Hrvatsku. Nepodobna imena Horoathos (Horouathos) iz Tanaisa nai su redovno stavljali u sumnju kao osobna imena, jer su stariji od zapisanih Slavena i njihovi neslavensko-iranski nosioci (Sandarsios i ini) nikako ne ulaze u jugo-ideologiju. Kod nas je takodjer bila dvojbena i karpatska Bijela Hrvatska, iako dosad postoji ve desetak dokumentarnih radova iz Poljske i Ukrajine o njenoj povijesti, opsegu i arheonalazima hrvatskih naselja iz ranoga srednjeg vijeka. Izmedju oboje su bila naizgled prazna stoljea, koja su nai dopunjavali proizvoljnim domiljanjima i ideolokim nagadjanjima s podobnih jugoslavenskih pozicija (Katii, Budak, kegro i slini). Veina tih naih rasprava se temelje jedino na jeziku kao dokaz jugoslavenstva, a zanemaruju nepodobne arheonalaze i povijesne zapise, po naelu: tim gorje po injenice! Konano pred par godina, objavljena je kljuna i dokumentirana monografija Velikaya Horvatiya (Alexander Mayorov, Petrogradski Univerzitet 2006), koja povijesno i arheoloki prva poblie razradjuje ranohrvatsku povijest kasne antike od 3.- 6. stoljea, tj. ranu poluslavensku dravu pontskih Iranohrvata izmedju Tise i Tanaisa, kao kljuno zbivanje u poetnom oblikovanju i ujedinjavanju ranih Slavena. Na razvoj od 2. - 7. do stoljea uglavnom se odvijalo u istonoeuropskom dijelu biveg SSSRa, pa su veina dokumentacije i arheonalaza sada pohranjeni u ruskim muze-

jima i arhivama, to je auktoru olakalo dalekosenu sintezu. To je dosad najbolje i najdetaljnije djelo o europskim ranim Hrvatima do stoljea VII, nakon ega su veina naih tekstova na tu temu postali ideoloki otpad za povijesnu ropotarnicu. Kod nas je nemogua objektivna i neutralna razrada sline monografije o ranim europskim Hrvatima, ne samo zbog udaljenosti terena i dokumentacije, nego najvie zbog politikih ucjena, ideolokih blokada i represalija koje tu traju od 1918, pa do danas, jer stariji dogmati o tom ideoloki ne ele uti, a mladji klonovi zbog karijere ne smiju pisati drukije od zadanog jugoslavenstva. Slijede ukratko glavni novi nalazi i bitni zakljuci iz Mayorove monografije Velikaya Horvatiya. Objektivnost i neutralnost Ova se sustavna znanstvena monografija stilom i koncepcijom bitno razlikuje od svih naih pisanija dosad o ranim europskim Hrvatima, jer u njoj nema traga ideolokih predrasuda, preuivanja podataka i nategnutih navlaenja - kao u veini takvih radova kod nas. Za razliku od naih ideologiziranih jugoslavista, - Majorov je vrlo objektivan i neutralan, profesionalni pravi znanstvenik iz nove generacije postsovjetskih istraivaa i stoga neoptereen naim jugoslavenstvom i podobnosti. Zato njegova monografija Velikaya Horvatiya djeluje dokumentarno i vjerodostojno. Predslavenski Iranohrvati Iako Mayorov zasad ne razradjuje raniju povijest prije Tanaisa, na temelju poredbe kulturnog i jezinog okruja brojnih tanajskih ploa, on nedvojbeno potvrdjuje irano-sarmatsku pripadnosti tanajskog etnonima Horoathos i njegovih predslavenskih nosilaca. Nakon Mayorova, izmedju Tanaisa u 2. i 3. stoljeu, te kasnije Bijele Hrvatske oko sjevernih Karpata, odsad nedvojbeno postoji jasan kontinuitet i arheoloka povezanost pontskih ranih Hrvata oko Dona, Dnjepra i Dnjestra. Velika i Bijela Hrvatska Za razliku od veine ranijih pisaca, Mayorov iz obilne dokumentacije zakljuuje da Velika Hrvatska i kasnija Bijela Hrvatska nikako nisu jedna
~ 435 ~

~ 434 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

niti ista drava, nego 2 posebne politike tvorbe koje se bitno razlikuju vremenski i prostorno. Velika Hrvatska je kasnoantiki vazalni savez od 4.- 6. stoljea jo pod vodstvom neslavenskih Iranohrvata, a Bijela Hrvatska je tek njezin manji zapadniji ostatak u Poljskoj i ekoj kroz rano srednjovjekovlje od 6.- 9. st. Smjetaj Velike Hrvatske Kasnoantika Velika Hrvatska ili u bizantskoj terminologiji He Megale Skythia, prostirala se pri vrhuncu svoje moi u 5. stoljeu na veem prostranstvu istone Europe, od dananje Moskve do Crnoga Mora i od Tise na zapadu pa sve do zapadnog Kavkaza, ali tada jo nije obuhvaala junu Poljsku niti eku. Sredite te ranije Velike Hrvatske je najvjerojatnije bilo kod Kijeva kojeg su i osnovali Iranohrvati. Kasniji glavni grad Bijele Hrvatske koji je bio izvan dosega Avara tj. Krakov, tek je naknadno uao pod hrvatsku vlast. Doba Velike Hrvatske Velika Hrvatska pod vlau pontskih Iranohrvata je prvotno nastala u doba zapadnorimskog cara Valentiniana i bizantskog Gracijana, tj. u vazalnom savezu s Hunima koji su potom odselili zapadnije u Europu. Ta je drava stvorena od god. 376, nakon nae odlune bitke na rijeci Erax (pritoku Dnjepra), gdje je premona konjica Iranohrvata razbila i pobijedila gotsku vojsku (a taj poraz potvrdjuje i nordijska Hervarsaga). Nakon toga propada Istonogotsko kraljevstvo i zamjenjuje ga Velika Hrvatska, pa poraeni Ostrogoti bjee zapadnije na Balkan (i kasnije do Italije). Velika Hrvatska propada nakon dva stoljea tj. od god. 562, kad nomadski Avari provaljuju kroz Ukrajinu i zadnji ostatci nestaju 602, pa preostaje jo samo na zapadu karpatska Bijela Hrvatska kamo se povlai dio ve slaviziranih Hrvata. Ranohrvatska ernjakovska kultura Penkovska kultura je znaajna za antiko Sarmatsko kraljevstvo ukljuivo i tanajske Iranohrvate, a kasnoantiko podruje Velike Hrvatske arheolo~ 436 ~

ki je oznaeno posebnom ernjakovskom kulturom po ijim je nalazima uz ostalo vidljiv i opseg Velike Hrvatske. Zato je kasnoantika Velika Hrvatska bila u to doba najvea drava u Europi i ujedno najvea koju su ikad imali europski Hrvati. Pontska Velika Hrvatska je antika pradomovina europskih Hrvata prije Avara, a karpatska Bijela Hrvatska je tek njihova kasnija medju-domovina u doba velike selidbe nakon provale Avara. Kasnija slavizacija Iranohrvata Ovi su antiki Hrvati u istonoj Europi od 2.- 5. st. jo uvijek imali predslavensku irano-sarmatsku kulturu i jezik. Tek nakon V. st. tj. s provalom Avara, ranoslavenski postaje zajednika lingua-franca u njihovom kaganatu i ire, pa se srednjovjeki Hrvati tek potom postupno slaviziraju. Iz toga slijedi da zatim ne postoje zajedniki Srbohrvati i Jugoslaveni, ako su antiki Iranohrvati ve bili na poetku ranih Slavena. Poredbeni zakljuci Nakon te prekretnike monografije Mayorova od 2006, sada su jasnije i logino povezane s pontskom Velikom Hrvatskom kasnoantike vijesti niza starijih kroniara o predslavenskim etnonimima bliskih Hrvatima, koje su jugo-dogmati preutili i odbacili: npr. OROSIUS PRESBYTER 418. (Compendium historiae mundi) o ponto-sarmatskim Horitima, pa ZACHARIAS RHETOR 559. (Histoiria Ecclesiae) o konjanicima Hrvts oko Dnjepra, zatim nordijskih Saga o zemlji Haravadja, te Vikinkih putopisaca o zemlji Krowataland. O toj ranohrvatskoj dravi krau raspravu pie i KROCH (Iranski zbornik 1999), pa je tek sada zaslugom Mayorova sve to jasno povezano i dokumentirano. Zato je logino da je izvan Hrvatske dinarski genski haplotip Eu7 (I1) u znaajnom postotku manjevie zastupljen na cijelom podruju te pontske Velike Hrvatske. Antiki Iranohrvati su oito postali prvi kulturno-politiki Piemont oko kojega su se okupljali rani Slaveni i bez Iranohrvata bi rana slavenska povijest sigurno bila drukija i kasnija. Ova dalekosena monografija omoguuje i posve novi uvid na ulogu Gota u hrvatskom iskonu (Libellus Gothorum): Nakon kljunog boja na Eraxu,
~ 437 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

mala je mogunost da bi zatim poraena dinastija Gota navodno vladala Hrvatima, prije bi bilo obratno. Ova monografija je logini i oekivani missing-link, kojim su napokon dokumentarno premotena mutna stoljea izmedju tanajskih Iranohrvata i slavizirane Bijele Hrvatske, pa je kasnoantika Velika Hrvatska odsad ve bolje poznata kao i srednjovjeka Bijela Hrvatska. Sad jo preostaje da se na slian nain dokumentarno premoste nejasna antika stoljea oko Kristova doba, od staroiranske Harauvatiye do Tanaisa. Zbog dosadanjega dogmatskog stanja kod nas s ideolokim zaprekama i ucjenama, to je jamano nemogue uiniti iz Hrvatske nego opet preko objektivnih stranih znanstvenika iz Rusije, Irana ili drugih slinih, to je pitanje vremena i njihovih interesa.

Poveznice Crvena Hrvatska Podrijetlo Hrvata Deiranizacija Hrvata Novo o iskonu Hrvata Etnogeneza Prahrvata Starohrvatska prezimena Ranohrvatski jezik

Reference Digest of a book recension, presented at the symposium Origin of Croats, held in Pregrada, November 2009. Loaded from Croatian Wikislavia (available by GNU-license). Retrieved from http://www.wikinfo.org/index.php/Velikaya_Horvatiya Glasnogovornik ZDPPH-a Prof. dr. sc. Ivan Biondi, Zmaj od Tanaisa, v. r. ZNANSTVENO DRUTVO ZA PROUAVANJE PODRIJETLA HRVATA Livadieva 4, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia tel./fax: 00385 1 2335 905 e-mail: ibiondic1@gmail.com

Literatura - Kroch, K. 1999: Predslavenska Crvena Hrvatska pod sarmatskim Horitima u Ukrajini (374-992). Zbornik: Staroiransko podrijetlo Hrvata, p. 155-164, Iranski kulturni centar Zagreb-Tehran. - Latyev, V. 1890: Inscriptiones antiquae orae septentrionalis Ponti Euxini, vol. I -II. Petropoli. - Mayorov, A. 2006: Velikaya Horvatiya. Izdateljstvo Sankt-Peterburgskogo Gosudarstvennogo Universiteta, Unipress 208 p., Sankt-Peterburg. - Orosius Presbyter, 418: Compendium historiae Mundi. In J. Bosworth: 1855: Compendious history of the World, vol. 1/1, London. - Sedov, V. V. 1979: Proishodennije i rannaja istorija Slavjan. Izdateljstvo Nauka, Moskva. - Trubaev, O. N. 1982: Jazykoznanije i etnogenez Slavjan, drevnije Slavjane po dannih onomastiki i etimologii. Voprosy jazykoznanija, 4: 10 - 26. - Zacharias Rhetor 559: Historia Ecclesiae. In: Sbornik akademiku B. D. Grekovu, Akademiya Nauk, Leningrad.

~ 438 ~

~ 439 ~

Svjedok naeg vremena

IvoToPIS PISCA

Ivo Matanovi

Od oca Ivana Matanovi i majke Rue roene ikljan kao drugo dijete u obitelji (ukupno roenih 6 brae i 4 sestre) roen sam 9. veljae 1929. g. - slubeno 1930. (u nastavku objasnit u zato dva roenja) u selu imiima kod Banja Luke. Puku kolu zavrio sam u rodnome selu i u Trapistima u Banja Luci - kao siromano dijete. Nakon navrenih 15. godina i 21 dan primljen sam u postrojbe (bojovnika postrojba) ustake mladei u kojima ostajem sve do kobnog 15. svibnja 1945. g. Za razliku od oca i 2 strica koji su nestali u Bleiburkoj tragediji koju sam i osobno preivio.

za suradnju sa tzv. zelenim kadrom iji su se pripadnici jo uvjek skrivali po umama Motajice. Ni ovu kaznu od 3 godine nisam izdrao u cijelosti, jer sam osloboen kad je uhvaen drugi krivac neki Srbin koji je suraivao sa etnicima, kasnije uhvaeni - i etnici i Milan Kneevi kao suradnik. Dakle radilo se o etnicima a ne o zelenom kadru iz postrojbih hrvatske vojske. Nakon izlaska iz uza iao sam u vojsku i vjerovali il ne, primili su me u kolu rezervnih oficira,(nisu znali moje karakteristike, a osim toga uvojaen sam sa teritorija NRH) potom rasporeen u jedinicu kao vodnik topograf, ali ne za dugo. Kada su me trebali primiti u partiju provjerom moga ivotopisa utvrdili su da sam dijete ustae i odmah mi skinuli in i rasporedili meu obine vojnike na koga se trebalo posebno motriti. Nakon osluenja vojnog roka od 18 mjeseci vie nisam se vraao u moje rodno mjesto nego sam potraio posao u Hrvatskoj. U Drvno industrijskom poduzeu Sisak zaposlio sam se u struci i radio na vie radilita i u pilani Sisak. Poslije 1955. nastala je hajka na hvatanje ustaa i domobrana i slanje u uze. Mene, na svu sreu, jo uvijek ne otkrivaju. Tek koncem 1955. g. kada sam ve radio u DIP-u Ogulin osuuju me na uze od 2 godine i to ne ni ovog puta zbog sudjelovanju u vojsci NDH, ve zbog toboe izgovorenog vica na raun organa dravne bezbednosti. Kaznu sam izdrao kao administrativnu radei u poduzeu za samo jednu etvrtinu plae, a ostatak je iao u KPD Turoplje. Iza ovog vremena dolazi za mene politika bonaca. Volontirao sam kod Matice Hrvatske kao njihov povjerenik za Junu Hrvatsku sve do 1971. g. kada me ponovno uhiuju i osuuju na 7 mjeseci uza. Bio mi je to najgori zatvor od svih prethodni, jer sam morao 3 mjeseca biti u istranoj samici u Okrunom sudu ibenik. U radnom odnosu bio sam do 1970. g. i dokolovao se jo, zavrivi viu tehniku kolu sa zvanjem vieg tehniara, danas su to prvostupanjski ininjeri. Na poetku sam spomenuo moja dva roenja. Bilo je to iz nude. Po povratku sa Bleiburga slagao sam godinu roenja, jer sam to moga zbog spaljenih crkvenih knjiga. Moj stariji brat Stijo bio u SS jedinicama, koji je roen 1925. g. takoer je smanjio za 4 godine (1929.) Ljudi su se snalazili kako je tko umio i znao.
~ 441 ~

Poslije rata upisao sam srednju tehniku kolu drvne industrije i umarstva u Banja Luci, koju sam na prekide i iz radnog odnosa pohaao i zavrio koncem 1948. g. U meuvremenu koncem 1946. prvi put sam lien slobode, ali ne zbog sudionitva u ustakim postrojbama ve zbog izbora koji su se odravali u to doba i bili falsificirani. Glasovalo se sa kuglicama, a kuglice su ubacivane u dvije kutije. Jedna je bila bana Dr. Ivana ubaia, predstavnika maekovaca iz izbjeglitva, posprdno zvana orava, i druga Titova. Kako su u mom selu svi glasatelji kuglice pobacali u oravu, nama su naredili da premjestimo listie sa kutija i tako onda kutije predamo u nekakvi opinski izborni tab. Ja kao naivac, neoekujui nita loega, prijavio tu sabotau, mislei da sam uradio dobar posao, a oni su me odmah drugi dan dali na sud i odmah nakon nekoliko dana osudili na 5 godina. Nisam to sve izdrao nego samo 10 mjeseci i to na prisilnome radu. Poslije zavrene srednje kole zaposlio sam se u Bos. Kobau na radilitu eksploatacije uma, gdje sam opet zavrio u uzama. Ovog puta optuen
~ 440 ~

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Moja djelatnost poslije zavretka obrambenog Domovinskog rata 1989. g. jedan od prvih lanova HDZ, skupa sa sinom Hrvojem pristupio sam ovoj stranci i ustupio svoj stan u Zadru za tajno sastajanje lanova odbora. Sin mi je bio prvi tajnik Odbora, a ja predsjednik Nadzornog odobra. Ostali smo u stranci HDZ-a do 1993. g. Istupili smo iz te stranke kada je nastala vidljiva kraa i grabe svega i svaega to je do tada bilo drutveno. Preli smo obojica u Hrvatsku stranku prava, gdje se i danas nalazimo. Kroz sve ovo vrijeme slobode od 1990. do danas bavim se intezivno pisanjem. Piem najvie polemike i osvrte na negativnosti u drutvu. Suraivao sam sa vie od 20 redakcija u RH, a sa nekima jo i danas, ali manje, jer sam odbaen kao istaknuti hrvatski nacionalist. U svim svojim napisima, manje-vie, posebno sam naglasak davao na reciklirane komuniste koji svakim danom postaju sve drskiji. U suradnji sa Vinjom Paveli, kerkom pk. Dr. Ante Pavelia utemeljio sam i Hrvatsku pravoslavnu zajednicu. Za sada je to registrirano kao udruga, a uskoro e, nadamo se, biti registrirana i kao samostalna (autokefalna) Hrvatska pravoslavna crkva vidi: www. hrvatskipravoslavci.com. Na elo ove zajednice izabran sam kao prvi njen predsjednik. Takoer sam i predsjednik Zdruga udruga hrvatskih politikih uznika RH i inozemstva-vidi: www.hrvatskipolitickiuznici.hr Pored ovih udruga vodim jo nekoliko drugih kao djelatni lan. U zadnje vrijeme najvie vremena posveujem radu u Hrvatskoj pravoslavnoj zajednici, jer tu je i najvie posla. Okupio sam oko sebe velik broj intelektualaca i povjerenika diljem drage nam Hrvatske. Nadamo se da emo kroz par godina preasimilirati veih broj dosadanjih tzv. Srba u Hrvate-a to nam je glavni cilj. Vie o tome naete u mojim tekstovima na portalima koje ureujem. Za ovu prigodu odabrao sam stotinjak tekstova koje u uvezati u knjigu (cca 400 stranica). Inae imam objavljenih i neobljavljenih nekoliko tisua tekstova, to takoer namjeravam skupiti na jedno mjesto i objavaiti u nekoliko tomova. O tom, po tom.

I za sam kraj mog ivotopisa, ovih dana obradovala me je vijest iz Bazela vicarske da sam primljen u Zajednicu najvieg uljudbenog i znanstvenog ranga u Hrvata - za redovitog lana HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI ZA DIJASPORU, skraenica HAZUD, kao priznanje za moj sveukupni minuli rad u promicanju svekolike hrvatske uljudbe i obrani hrvatskog digniteta Obrambenog Domovinskog rata.

73. obljetnica ustakog ustanka u Bruanima

~ 442 ~

~ 443 ~

Sadraj

Uvod Beskrajne vizije dobrostivog Ive Matanovia Recenzija rukopisa gospodina Ive Matanovia Osvrt dr. sc. Stjepan Murgi - Markov Moj osvrt akademik Vladimir Biondi Otoci Pisma s otoka (2) Pisma s otoka (3) Pisma s otoka (4) Prijavili ga mjetani Bezuspjeni pokuaji nacionalistikih snaga Tehniaru 7 mjeseci zatvora Dva sata meu etnicima Britansko zatakavanje zloina Anti ameriki prosjedi protiv rata u Iraku Nepomirljivi antifaisti siju nespokoj Okanimo se sukoba Bivi politiki uznici zahtijevaju objavu imena suradnika UDB-e i KOS-a Bobetkova sahrana Bog e ozdraviti Bobetka - komunistima usprkos! Bozaniev preokret Branimo generala Janka Bobetka - branimo Hrvatsku Uz naslov Bruno Zori da li je ili nije lan HDZ-a IBEOVCIMA e se isplaivati naknade Dalmatinac i vrelo mudrosti Otrovne misli gospodina Ive Matanovia Dodigov povratak na mjesto zloina Dravna pljaka vlastitog naroda Duhovna agresija nad Hrvatima Ne elim vie utjeti: britansko izruenje Hrvata Titovim partizanima neoprostiv je zloin Feralove zadjevice na Matanovieve tekstove Fingiranim dravnim udarom produljili vladavinu

5 7 11 14 17 20 21 22 25 28 28 29 30 38 39 42 45 47 49 51 53 55 57 59 61 65 67 70 73 76 77

Aras lae kad kae da se Bajlo nije prije javio, nego tek sada kad brod tone! HDZ nije smio pobijediti Obljetnica estojanuarske i treesijeanjske diktature Hrvati vole kad ih drava pljaka Zameo ih vjetar pomirbe Priopenje Slobodna Dalmacija - tribina Priopenje za javnost - vezano za otvoreno pismo ibenskih sveenika upueno nadbiskupu Bozaniu Jugozastava u Preku Ironija je da bivi delat postane ponovno predsjednikom svojoj bivoj rtvi O Siveriu ozbiljno razmisliti ZD radiovalovi sve buniji ura Adlei kao HSLS-ov Pinokio ili ura homo duplex Izmiljeni Mesievi atentati Politiki sluaj s murterskog smetlita etvrti urbicid Propagira li crkva hrvatski nacionalizam? Knin - grad u kojem je u subotu bilo zabranjeno popiti kavu! Nova straa na staroj strai Komunisti fingranim dravnim udarom produljili vijek vladavine manjine nad veinom Komunistika srboetnika okupacija bila je okrutnija od talijanske! Konano podignut spomenik ustaama i domobranima u Visoanima kod Zadra Kratak osvrt djelovanja podrunice Zadar Kritiki osvrt na tekst objavljen pod naslovom: mjesto i uloga u ivotu nacije u treem tisuljeu Kuda ide Hrvatska? Manjak Srba ili kako Srbi varaju svoj narod - 2 Nije tono da je u komunizmu bilo bolje Uvodna rije Rudi Tomia Mesi - Raanov Balkan ekspres za Jugoslaviju Ljevica, desnica centar Mrnja s ekrana SD tribina

80 83 85 87 89 93 94 96 99 100 102 103 105 107 110 112 118 120 121 123 125 127 129 131 134 136 138 139 143 146 148

Murterski memento ili povratak srpskih pisaca u Hrvatsku Mrnja i nepristojnost - Julije Derossi u Narodnom listu Zadarski Oskarovci podsjetili na poetke HDZ-a Tereza u raljama inkvizicije Nadbiskup Marijan Oblak odbio mi dati priest Smijenjeni zadarski elnici HSP-a trae utoite u HSP Jedino Zadar i ibenik nisu organizirali posjet Bleiburgu Raskol izmeu HDPZ i udruge HDPZ - K Nastavak prie prof. Bajlo efik Nadarevi Informbirovci, robijai drugog reda? Tko istie jugoslavensku zastavu? Nizozemci kao ustae Hoe li SDP ugroziti vjerski ivot u Zadarskoj upaniji? Hrvatski junak i hrvatski teret Vinko Srhoj u NL Dignimo glas protiv lopovluka! Obavijest iz Hrvatskog drutva politikih uznika Ivo Maina Molitva za due umrlih Obmana razvojaenih branitelja Domovinskog rata Politikima status branitelja Moemo mijenjati Ustav kada god nam se to prohtije Oprosti, sestro Aras Oskarovci Osvrt na napis g. E. Bajla u Narodnom listu Otvoreno pismo don dr. Ivanu Grubiiu Moj ivotni put bio je ruenje svake Jugoslavije, a danas bih, da moram birati izmeu HDZ-a i SDP-a, izabrao SDP! rtve komunizma konano u svojim prostorijama Proglasio Jugoslaviju usred Srbije i Crne Gore Paveli u partizanima Pijani komunisti vladaju Hrvatskom Plau ume za umarima plau umari za umama! Politika i prostitucija Postizborno razmiljanje jednog obinog Hrvata Potop Svetog Ante Nova crkva u Udbini Predizborno priopenje za javnost Predlaemo opoziv Mesia Predsjednikov doek rukometaa

150 152 154 156 158 160 162 164 166 168 172 173 176 179 185 188 189 191 194 196 198 200 202 204 206 208 211 215 223 225 228 231 233 241 243 246 248

Suenje Norcu je poetak progonstva svih junaka Domovinskog rata Osuujemo zabranu emitiranja etveroreda Ujediniti se u jednu udrugu Prodaja mrtvaca Proglaena trea Jugoslavija Progledao Tomi Tresla se brda rodio se mi Traimo status hrvatskih branitelja Jugonostalgiari na djelu Prvoborci odstupili Raspad crkvenih kmera Onaj tko je objavio imena suradnika Udbe moe i sam postati rtvom tog ina! Odveo sam u smrt 900 Hrvata! Turska obrana Zadra (2) Rije je o neslanoj ali s bolesnim ovjekom i uglednim Zadraninom Savjesno o rtvama Simbioza izmeu purgera i freza Simbioza ustaa i etnika u Udbini iliti slovo U kao strailo za Srbe Nagrada za zloin Strah komunista od nacionalnih obiljeja Robija savjesti u New Yorku Stvaranje Prve Jugoslavije Hajde da mukamo zajedno Ispovjedi se, pa reci - hop! Svi nai trajkovi elimo vratiti ugled HDZ-u! Srbin uro i poglavnik Ante Paveli Stranka umirovljenika komunistika farsa Suradnja s bivim komunistima je politiki gaf Kaja Perekovi otima proraunski novac Tko jo moe tvrditi da u Zadru nema komunista? Tko se sankcija plai jo? Tomac - Pusikina dopisivanja Trea Hrvatska za Treu Jugoslaviju

251 253 254 256 258 262 264 266 267 269 270 272 277 279 281 282 283 285 287 291 294 297 326 329 331 334 336 339 341 342 344 345 348 350

Balkanija - Mesiev konani ivotni cilj Umirovljenike muke po Ivanu i Stjepanu Zadarski metodologocid Aras i Kolega jedini su preivjeli uak - Paalievu istku Reformirani komunisti trae reformirane sveenike Nakon mise zadunice za Poglavnika NDH Osnovana udruga rtava komunizma za istonu Liku Sveano ispraeni posmrtni ostaci Bruna Buia Poziv u pomo Uz naslov: U ime hrvatskog jedinstva prihvaam in satnika Hrvati su na vek bili kmeti - i na vek bu i ostali Sluaj Spektar Stranci treba pomoi Zbogom komunistika partijo Dizdar preao k svome krvniku Istraiti hrvatska stradanja Zagrebaki summit donosi Treu Jugoslaviju Zapisnik sa sjednice HDPZ-K Nadbiskup Marijan Oblak odbio mi je dati priest! Umocid Zvonimirova kletva Na vlast ste doveli ljeviare koji e sruiti sve nae svetinje to je Dalmatincima Dalmatinstvo (2) (imat srce lava) to je netono u tvrdnjama dr. Zdravka Tomca (3) Od kada je 41 vie od 75? to je netono u tvrdnjama dr. Zdravka Tomca (4) ivotopis hrvatskih poglavara Hrvatska 51. drava - SAD? Hrvatsku ujediniti s Amerikom Tko su hrvatski saveznici? Srpska djeca u Dalmaciji pokrtavaju se u Rimokatolikoj crkvi Istina episkopa Fotije Preneeni tekstovi sa portala HPZ Proslov Eksluzivno iz Rusije Velika Hrvatska ivotopis pisca

352 354 357 360 367 370 373 373 375 376 378 381 384 385 389 390 392 394 402 404 407 409 413 416 418 420 421 423 426 428 430 432 434 440

Ivo Matanovi Svjedok naeg vremena