Patnje mladog Werthera

Kliknite da biste uredili stil podnaslova matrice

Johann Wolfgang Goethe

3/4/12

Leipzig, 1774.
prvo izdanje anonimno iznimna popularnost iste godine izlazi potpisano izdanje

romana
verterizam: svjetonazor i ivotni

stil oblikovan po uzoru na Werthera koji se javlja odmah po izlasku anonimnoga izdanja; val samoubojstava mladih ljudi uzrokovao je zabranu prodaje i tiska romana

verterijade: nastavci, imitacije,

3/4/12

Roman s kljuem Schlsselroman

klju za razumijevanje romana: Goetheov

ivot

privatna graa likovi oblikovani po uzoru na

autentine osobe iz pieva ivota (Goetheovi i tui doivljaji) I. dio

Charlotta Buff Lotta

romana:

njezin zarunik Kestner Albert Werther je slika G. odnosa s3/4/12 parom

Epistolarni roman
pisan u obliku pisama monoperspektivnost (pisma pie samo

Werther) odgovori primatelja pisama (prijatelj Wilhelm) mogu se samo naslutiti neizravno 1. licu W. izdava

W. usmjerenost na sebe samoga: pripovjeda u dodatak pismima: pripovjeda u 3. licu struktura pisama:
3/4/12 a) zapoinju nekom openitom konstatacijom

Kompozicija romana
fabula slijedi kronologiju zbivanja dva dijela:

Prva knjiga: 4. svibnja 1771. 10. rujna 1771. Druga knjiga: listopad 1771. prosinac 1772.

3/4/12

Tematika romana
Ljubav je oitovanje boanskoga u ljudskim duama. Nesretna je, tragina i fatalna.
WERTHE R

Jedino ljubav ini ovjeka potrebnim na ovom Umjetnik svijetu. vizionar, genij, usamljen i

Odraava emocije i raspoloenj a junaka. Utoite ranjenoj romantiars koj dui. Samo priroda oblikuje velikog umjetnika.

Ljude izvanredne, koji su poduzimali neto to je naoko nemogue, neto veliko, oduvijek su proglaavali pijancima i 3/4/12 luacima.

Bijeg
motiv odlaska:

- poetak 1. dijela bijeg od prolazne veze - kraj 1. dijela bijeg od Lotte, od ljubavi - kraj 2. dijela bijeg od ivota
3/4/12

Werther
romantiarski junak preosjetljiv

(hipersenzibilan)

umjetnik (slikar), idealist plemenit i ovjean neprilagoen drutvu pesimistian bjei od ivota simbolika imena:
3/4/12

Paralelizmi
turobno razdoblje II. dio I. dio sretno razdoblje entuzijazam i klonulost i

pesimizam

optimizam

naruena idila

idila ladanjskoga

ivota u provinciji
proljee i rano ljeto Wertherova lektira:

jesen i zima Wertherova lektira:

Ossian
3/4/12

Homer

Literarna vrela
Homer Ossian

Ne elim da me ita vie

vodi, bodri, podstie ta ne vrije li ovo srce dosta i samo od sebe; treba mi uspavanka, a nju sam u izobilju naao u mome Homeru.

Katkada kaem sebi: jedinstvena je tvoja sudbina; smatraj da su svi ostali sretni jo nitko nije podnosio ovakve muke. Onda itam nekog pjesnika iz starih vremena, i ini mi se kao da gledam u roeno svoje srce.
24. studenoga 3/4/12

13. svibnja

Ossian
knjiga navodnih kotskih i irskih narodnih

balada; keltski mitoloki pjesnik i junak ustvari pseudonim Jamesa Macphersona, kotskoga pjesnika iz 18. st. koji je sam napisao te balade po uzoru na tradicionalne narodne balade sentimentalnost, svjetska bol
Osijan je obmana, s ciljem postizanja dojma

egzotinoga i autentinoga, to se saznalo tek krajem 19. st., nakon pjesnikove smrti 3/4/12

Iz Ossianove pjesme Suncu

Ti, koje krui nebom, okruglo kao tit mojih otaca! Odakle su tvoje zrake, o sunce! Odakle tvoja vjena svjetlost? Ti izlazi u svojoj stranoj ljepoti; zvijezde se skrivaju na nebu; mjesec hladan i blijed, tone u zapadne valove; a ti, ti se kree samo i osamljeno. Tko da tebi bude drug na tvom putu?

Uivaj, stoga o sunce u snazi svoje mladosti! Starost je mrana i nelijepa; ona je poput treperave svjetlosti mjeseca koji prosijava kroz raskidane oblake, a magla je prekrila breuljke: sjeverni vjetar

3/4/12

Intertekstualnost
roman uspostavlja veze s drugim

knjievnim tekstovima

od autora se pojavljuju: Friedrich Gotlieb

Klopstock, Gotthold Ephraim Lessing Goetheovi stariji suvremenici

prisutno je i referiranje na Bibliju ve spomenuti Ossian i Homer
3/4/12

Stil
romantiarski: uzvien patetian retorian proet

Jezi k
blizak pukom govoru jednostavan po potrebi pjesniki

lirizmom

slikovit, meditativno i misaono snaan

3/4/12

programatsko djelo: slijedi ideju originalnosti i slobode stvaranja mimo krutih pravila

izraava duh i senzibilitet svoga vremena

pobuna protiv racionalizma

Goethe oblikuje svoj unutarnji svijet, vlastite dileme i sukobe

pobuna protiv drutvenih konvencija, klasnih predrasuda

stilizira i umjetniki obrauje grau iz svoga 3/4/12 ivota

J. W. Goethe
1832.)

(1749.
roen u Frankfurtu

na Majni u uglednoj graanskoj obitelji

nakon studija

prava, bavio se odvjetnikim i knjievnim radom

vei dio ivota

proveo je u Weimeru kao ministar i direktor weimerskog kazalita

prijateljevao s

Herderom i 3/4/12 Schillerom

Stvaralaka razdoblja
1. Sturm und Drang (Pokret mladih genija, 1770. 1785.) njemaki predromantizam:
otpor klasicizmu i prosvjetiteljstvu, istie originalnost i genijalnost (stvaralaku snagu umjetnika), njeguje dramu, istie vrijednost Homera, Shakespearea i narodne poezije; teoretiar Herder (sakuplja i zapisiva narodne poezije, zbirka Volkslieder u kojoj je objavljena i Hasanaginica), predstavnici Goethe, Schiller i Maximilian Klinger
3/4/12

Djela:

2. weimarska klasika (zrelo razdoblje stvaralatva)

- suradnja sa Schillerom koji se na

Goetheov nagovor preselio u Weimer - klasicistiki stil stvaranja Spomenik Goetheu i Schilleru - pie drame u stihu, epove, elegije i ispred Narodnog kazalita u Weimaru epigrame

Djela:
drame: Ifigenija na Tauridi, Torquato Tasso, Egmont epovi: Rajnska lisica (satirini ep), Herman i Doroteja

(idilini ep) romani: Naukovanje Wilhelma Meistera, Srodne due zbirke poezije: Rimske elegije, Zapadno-istoni divan dramski spjev FAUST pisao ga je vie od 50 godina, dovrio ga na Schillerov nagovor; drugi dio Fausta objavljen 3/4/12 je posmrtno

kao nadnacional na tvorac pojma kategorija svjetska

naziv za predromantizam Goetheovo doba

knjievnost asmilira antiku u o em modern u oti vno knjievn ost j Teorija boja vrij ed nos homo ti i universalis sim bavio se knjievnou, boli slikarstvom, znanou

naipoznatiji roman romantizma Patnje mladoga Werthera ideja o postupnom napretku ovjeanstv a Faust
dramski spjev o uenjaku koji istrauje granice ljudske spoznaje

3/4/12

Pravo je bogatstvo uvijek duhovno.

Tko ne zna crpiti iz izvora dubokog tri tisue godina, ivi od danas do sutra.

Sa znanjem raste i sumnja.

tek je sveukupno ovjeanstvo pravi ovjek i pojedinac moe biti radostan i sretan samo onda ako smogne

3/4/12