Sie sind auf Seite 1von 14

SVEUILITE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMETIKI FAKULTET

KAKO MOTIVIRATI UENIKE


Seminarski rad iz kolegija Didaktika 1

IVANA ZLATAR DIPL. MATENATIKA I INFORMATIKA/1. SEMESTAR

Prof. dr. sc. DARIA TOT

Zagreb, studeni, 2010. Sadraj KAKO MOTIVIRATI UENIKE....................................................................................1 Sadraj ..........................................................................................................................2 Uvod .............................................................................................................................3 Motivacija.....................................................................................................................4 Motivacijske teorije......................................................................................................5 Teorija hijerarhija potreba........................................................................................5 Primjena hijerarhijske teorije potreba na poveavanje motivacije uenika.............6 Herzbergova teorija motivacije................................................................................8 McClellandova motivacijska teorija potreba............................................................9 Kako utjecati na uenike?.............................................................................................9 Kako motivirati uenike?............................................................................................10 Glasserova kvalitetna kola........................................................................................11 Zakljuak ....................................................................................................................13 Literatura.....................................................................................................................14

-2-

Uvod

Za nas kao budue nastavnike trebao bi biti prioritet da uenici kroz nastavu i sadraj upoznaju svoje mogunosti i nastoje ih to bolje razviti i iskoristiti. Mi bismo trebali omoguiti svakom ueniku da spozna to moe i kako svoje jakosti razviti od granica. (Bani, 2000) Motivacija u nastavi je veoma vana za uspjeh svakog uenika. Nemotivirani uenici ne posveuju se uenju i ne razvijaju svoje sposobnosti. Nastavnik s njima troi puno vie vremena objanjavajui im gradivo te ih ne moe zainteresirati za ono to predaje, a najee se dogaa da ti uenici ometaju nastavu i druge uenike svojim ponaanjem. Nastavnici esto gube strpljenje s takvom djecom te ih kanjavaju i kritiziraju mislei da e oni tako promijeniti svoje ponaanje. Za razliku od nemotiviranih uenika, motivirani uenici prate ono to nastavnik govori, postavljaju dodatna pitanja, ne pada im teko dodatno posvetiti svoje vrijeme uenju. Oni najee daju bolje rezultate od nemotiviranih uenika. Motivirani uenici su spremni preuzeti dodatne zadatke jer im se sadraj ini zanimljivim ili potie njihovu znatielju. S takvim uenicima nastavnici rado surauju, ugodnije se osjeaju te razvijaju poseban odnos. U ovom seminaru posvetit emo se motivaciji i kako potaknuti nemotivirane uenike da se svojevoljno posvete uenju. Govorit emo na to nastavnik treba obratiti panju u radu s djecom kako bi poveao motivaciju. Opisat emo nekoliko teorija motivacije te kako poticati motivaciju s obzirom na te teorije.

-3-

Motivacija Motivacija je stanje u kojem smo iznutra pobueni nekim potrebama, porivima, eljama ili motivima na odreeno ponaanje usmjereno prema postizanju nekog cilja. Mi smo u stanju motivirati sami sebe kada nam je neki cilj jako vaan. Spremni smo poduzeti drastine korake kako bismo ostvarili svoje ciljeve. Nastavnik treba motivirati druge tj. uenike kako bi oni uspjeli u svladavanju sadraja te kako bi na taj nain stekli vjetine koje e im koristiti u budunosti. On mora biti u stanju potaknuti uenike da se posvete radu. Na motivaciju utjeu razliiti imbenici, a najvaniji su obitelj, vrnjaci i okolina (kola). Obitelj oblikuje prve stavove djece prema koli i uenju. Roditelj koji podravaju svoju djecu i potiu ih na razvijanje svojih sposobnosti tj. potiu njihovu znatielju, njihovu elju za istraivanjem i slino, poruuju svojoj djeci da se isplati uiti i da je uenje zabavno i vrijedno. Takoer obitelj utjee na samopotovanje djeteta, njegov osjeaj kompetencije i autonomije. Mi trebamo znati emo kao uitelji takoer utjecati na psiholoki razvoj djeteta, njegova uvjerenja i volju za rad. (http://web.studenti.math.hr/~lsvenda/faks/psihologija1/psiholicnosti.pdf)

-4-

Motivacijske teorije Postoje razliite teorije motivacije koje nam govore koje potrebe trebamo zadovoljiti kod ljudi da bismo ih motivirali. U daljnjem tekstu navest emo nekoliko teorija motivacije i objasniti kako bismo mogli poticati motivaciju uenika s obzirom na pojedine teorije. Teorija hijerarhija potreba Teorija potreba Abrahama Maslowa je jedna od najee spominjanih teorija motivacije. On je 1970. godine istaknuo pet osnovnih ljudskih potreba koje je podijelio u piramidu te je istaknuo da prvo trebaju biti zadovoljene one nie potrebe kako bismo mogli teiti zadovoljenju viih potreba. Prema toj teoriji kad se jedna skupina potreba zadovolji ona prestaje biti motivator. (Braja, 1995; http://hr.wikipedia.org/wiki/Motivacija; ) Na dnu piramide ljudskih potreba su osnovne potrebe: potreba preivljavanja, fizioloke potrebe ovjeka (hrana, voda, toplina, disanje), materijalne potrebe koje su bitne za osiguravanje ivotnog standarda. Na drugom je mjestu sigurnost. Tu ubrajamo potrebu za redom, stabilnou, zatitom od opasnosti, odsutnost straha i kaosa te osigurana karijera. Zatim slijede potreba za pripadanjem u koju spadaju socijalne potrebe, potreba za kontaktom i ljubavlju, potreba za odnosima i komunikacijom. Na etvrtom mjestu dolaze takozvane Ja-potrebe ili potrebe za samopotovanjem. Tu su ukljuene potrebe za moi, priznanjem, statusom, potrebe za osjeajem slobode, neovisnosti, panjom, potovanjem, dominiranjem i slino. Na vrhu piramide nalazi se potreba za samoostvarenjem to jest potreba za viim ciljevima, rastom i razvojem, znanjem te potreba za ostvarivanje vlastitih potencijala.(Braja, 1995) Prve dvije razine piramide zovemo jo i temeljne potrebe (fizioloke potrebe i potreba za sigurnosti), a zadnje tri ubrajamo u psiholoke potrebe (potreba za pripadanjem, potreba za samopotovanjem i potreba za samoostvarenjem).

-5-

1. Piramida ljudskih potreba

Potrebe za samoostvarenjem Psiholoke potrebe Potreba za samopotovanjem Potreba za pripadanjem Potreba za sigurnosti Fizioloke potrebe

Temeljne potrebe

www.unizd.hr

Potreba za samoostvarenjem je najvanija potreba koja pridonosi razvoju ovjeka kao osobe. Nju moemo opisati kao elju za kontinuiranim rastom i razvojem, koritenjem vlastitih mogunosti, sposobnosti i talenta. To je tenja za cjelovitom spoznajom, prihvaanjem i spoznajom vlastite prirode te postizanje i ouvanje integriteta. Osobe koje imaju izraenu potrebu za samoostvarenjem su spontane, usmjerene na problem, samostalne i neovisne, trae samou i privatnost, prihvaaju sebe i druge, opiru se konformizmu, imaju razvijen smisao za humor, potuju nove ideje i zanimljive ljude. Za samoostvarenje je posebno vano zadovoljenje fiziolokih potreba i potrebe za sigurnou iako u nekim sluajevima dolazi da je potreba za samoostvarenjem vanija od vlastitog ivota npr. trajkovi glau. (www.unizd.hr)

Primjena hijerarhijske teorije potreba na poveavanje motivacije uenika

-6-

Da bi poveali motivaciju trebamo zadovoljiti sve potrebe i to najprije temeljne, a zatim psiholoke. Prvo trebamo zadovoljiti fizioloke potrebe (osiguran obrok, ugodna temperatura u uionici, pauze za konzumaciju pia i slino). Ukoliko su uenici gladni ili im temperatura u uionici ne odgovara oni postaju manje voljni suraivati, ee gube koncentraciju, ekaju samo kraj nastave i poinju je ometati. Takoer je vano raditi manje pauze u kojima se uenici mogu malo opustiti i raspriati se. Te stvari su nune kako bi uenici normalno funkcionirali i kako bi mogli savreno iskoristili svoj potencijal. (www.unizd.hr) Zatim trebamo osigurati da se uenici osjeaju sigurno na nastavi. Uenicima na satu treba biti ugodno, pogotovo trebamo izbjegavati prijetnje testovima, ocjenama i slinim. Trebamo kontrolirati ponaanje u razredu te dobro razraditi procedure u sluaju opasnosti. Moramo biti pravedni tako da uenici ne bi bili iznenaeni naim ponaanjem. (www.unizd.hr) Najvaniji faktor u motivaciji je odnos izmeu uenika i nastavnika. Ukoliko uenik nema povjerenja u nastavnika on nee suraivati na nastavi, biti e nezainteresiran za sadraj koji nastavnik predaje. Nastavnik bi trebao pokazivati zanimanje za uenike i njihove probleme, biti dobar sluatelj, strpljiv, pravedan i otvoren i ne kritizirajui. Treba uenicima pruiti pozitivne informacije, a ne negativne i kritike. Takoer treba upoznati svakog uenika i njegove sposobnosti i biti uvijek dostupan kad ga uenik treba. Nastavnik treba uvaavati miljenje uenika, pruiti mu podrku i imati povjerenja u njega.( www.unizd.hr) Sljedea potreba koju trebamo zadovoljiti je samopotovanje. Trebamo svakom ueniku osigurati uspjeh kako bi uenici stekli povjerenje u svoje vjetine i svoja znanja. Nastavnik treba vidjeti koje vjetine pojedini uenik ima i te vjetine iskoristiti, ali mora vidjeti i gdje uenik ima potekoa i pruiti mu odgovarajuu pomo. Svi uenici trebaju sudjelovati u nastavnim aktivnostima. Trebamo razvijati pozitivno razredno okruenje te nagraivati dobro obavljene poslove. Ako trebamo disciplinirati dijete trebamo uiniti to manje javnim. Trebamo upotrijebiti kooperativno uenje te omoguiti uenicima da imaju dovoljno vremena za rjeavanje zadatka. Sadraj koji obraujemo treba biti intelektualno izazovan, zanimljiv i po mogunosti povezivati razliita podruja. Uenicima treba biti omogueno da izraze svoje -7-

miljenje, osjeaje, da meusobno raspravljaju te da pristupaju uenju na razliite naine. Na taj nain uenici e uvidjeti svoje jakosti i svoja ogranienja i moi e pratiti svoj napredak u odnosu na sebe same. Mi oekujemo od uenika da rade najbolje to mogu zato trebamo omoguiti uenicima da oni sami istrauju i otkrivaju. Sadraj trebamo povezati sa stvarnim ivotom te ukljuivati metakognitivne aktivnosti. Uenike trebamo ukljuiti u kreativne projekte i aktivnosti koje im omoguuju izraavanje. (www.unizd.hr) Herzbergova teorija motivacije Friedrich Herzberg se nastavio na Maslowljevu teoriju potreba koju je modificirao. Prema njemu postoje dvije vrste potreba: higijenski faktori (dissatisfiers) i motivatori (satisfiers). (Braja, 1995) Nezadovoljavanje higijenskih faktora kao to su prihodi, politika kole, postupci uprave izaziva nezadovoljstvo te demotivira uenike za rad. Zadovoljavanje tih potreba osigurava zadovoljstvo radom, ali to zadovoljstvo je kratkotrajno. (Braja, 1995) Motivatori mogu biti uspjeh u radu, priznavanje rada, mogunost razvoja, osobnog i strunog napredovanja, smislenost njihovog rada. Ako ostvarimo te potrebe uenici e biti dugorono zadovoljni svojim radom i jaat emo njihovu motivaciju. (Braja, 1995) Ne moemo samo uenicima osigurati ugodno radno okruenje, moramo im prepustiti odgovornost npr. dati im da sudjeluju u nastavi i pri odabiru nastavnog sadraja, pomoi im da vide smisao onoga to ue, te im omoguiti da napreduju i pohvaliti njihovo napredovanje. (Braja, 1995)

-8-

McClellandova motivacijska teorija potreba Prema Davidu McClellandu postoje tri tipa potreba to su potrebe za ostvarenjem, potrebe za odnosima i tenje za moi. Potrebu za ostvarenjem moemo opisati i kao potrebu za uspjehom i zadovoljstvom u radu te realizacijom zadatka. Potrebe za odnosima su potrebe za drutvenim proimanjima. To su potrebe da nas drugi vole i potuju. Oni koji imaju izraenu potrebu za moi ele imati autoritet i mo nad drugima ili u socijaliziranom smislu pokazuju elju za moi postizanja rezultata, ali i za razvijanjem suradnje radi to uspjenije realizacije zadatka. (Braja, 1995) Osobe koje imaju izraenu potrebu za ostvarenjem odgovorne su, usmjerene na ciljeve, postavljaju si tee ciljeve i vole puno raditi, ali imaju i intenzivan strah od neuspjeha. Ljudi s potrebom za odnosima zadovoljni su ako su voljeni, spremni su pomoi i utjeiti te pokazuju razumijevanje, ne ele biti odbaeni od drugih. Ako je pojaana potreba za moi oni tee poziciji voe, dobri su govornici, otvoreni, tvrdoglavi, zahtjevni, uivaju u pouavanju i javnim nastupima. Mi moramo uenicima omoguiti da pokau svoje jakosti, meusobno surauju te da sudjeluju u odreivanju sata. (www.unizd.hr) Kako utjecati na uenike? Prema Stephenu Coveyu postoji "piramida utjecaja" na druge. Na dnu piramide on navodi kao osnovni utjecaj na druge vlastiti dobar primjer. Drugi se uvijek pitaju tko smo i kako se ponaamo, a nastavnici trebaju uvijek biti uzor ponaanja uenicima. U sredini piramide nalaze se dobri odnosi s drugima. Uenicima uvijek mora biti jasno da im mi elimo samo dobro. Mi ih moramo sasluati, razumjeti te je posebno vano da nagraujemo iskrene odgovore. Na vrhu piramide se nalaze jasne poruke to jest moramo s uenicima razgovarati, dogovoriti se s njima o pravilima, oekivanjima te moguim posljedicama. Mi moramo uvijek biti dostupni za njih te na satu paziti na ono to govorimo i radimo. Uspjean nastavnik potie uenike svojim primjerom, njeguje s njima dobre odnose i alje im uvijek jasne poruke. (Braja, 1995)

-9-

Kako motivirati uenike? Iako smo ve spomenuli nekoliko teorija motivacije, te spomenuli koje potrebe prema kojoj teoriji trebaju biti zadovoljene da bismo uenike potaknuli na rad, jo emo malo detaljnije govoriti o programu Carol Ames za poboljanje motivacije (Targett) te emo spomenuti na to trebamo obratiti pozornost u nastavi kako bismo zainteresirali uenike za rad. Najprije emo napomenuti faktore koji djeluju nepovoljno na motivaciju uenika. Ekstrinzina motivacija ponekad moe biti dobra, ali veinom nije poeljno da uenici budu motivirani nagradama ili kaznama jer je takva motivacija kratkotrajna. Na motivaciju loe utjee ako si uenici za cilj uzimaju dojam uspjeha. Takvi uenici ele da drugi odobravaju njihove postupke, da se dokau i budu bolji od drugih te biraju najee vrlo lagane ili vrlo teke zadatke. Oni mogu na taj nain biti razoarani i brzo odustati ukoliko nisu postigli svoj cilj i rijeili zadatak. Loe na rad uenika utjee i motivacija da se izbjegne neuspjeh. Uenici mogu pokazivati strah od neuspjeha pa uvijek biraju jako lagane zadatke koje znaju rijeiti, a izbjegavaju zadatke za koje misle da nee znati rijeiti. Uenici ne bi smjeli svoje uspjehe i neuspjehe pripisivati uzrocima koje me mogu kontrolirati, a ne svojim sposobnostima i uloenom trudu npr. nisam imao sree, nastavnik me voli itd. Na motivaciju nepovoljno utjeu i negativna vjerovanja uenika npr. da ne mogu utjecati na svoje sposobnosti ili na oni nisu za neki predmet. (web.studenti.math.hr/~lsvenda/faks/psihologija1/psiholicnosti.pdf) Faktori koji povoljno utjeu na motivaciju su: intrinzina motivacija, uenje kao cilj, orijentacija na zadatak, motivacija za postignuem, vjerovanja o vlastitim sposobnostima.(web.studenti.math.hr/~lsvenda/faks/psihologija1/psiholicnosti.pdf) Uvijek je u nastavi dobro poticati intrinzinu motivaciju na taj nain potiemo radoznalost i interes kod uenika. Ukoliko uenici sebi postave kao cilj uenje oni nalaze osobno zadovoljstvo u uenju, rjeavanju problema i vlastitom napretku. Takvi uenici odabiru umjereno teke i izazovne zadatke te ele razvijati svoje sposobnosti i vjetine. Ako su uenici orijentirani na zadatak oni nastoje na to bolji nain rijeiti zadatak. Pozitivno na motivaciju utjee ako uenici svoje uspjehe i neuspjehe pripisuju

- 10 -

faktorima koje mogu kontrolirati (uloenom trudu, vremenu) te ako vjeruju da svoje sposobnosti mogu poboljati ulaganjem napora, uenjem i vjebanjem. (web.studenti.math.hr/~lsvenda/faks/psihologija1/psiholicnosti.pdf)

Glasserova kvalitetna kola Za kraj spomenut u jo samo Williama Glessera i kolu u kojoj uenici rade ne zbog toga jer ih nastavnici tjeraju, ve jer to ele i jer su ih nastavnici motivirali da promijene svoje ponaanje i stavove prema uenju. Glasserova kola temelji se na osjeajima i odnosima izmeu uenika i nastavnika. Glasser podrava ideju da se uenici, ali i nastavnici u koli trebaju osjeati dobro. Ako se ne osjeaju dobro to znai da postoje problemi u odnosu izmeu uenika i nastavnika. (Glasser, 2001) Glasser naglaava da nastavnici trebaju izbjegavati tetne stvari koje unitavaju odnos izmeu njih i uenika. On te tetne stvari naziva sedam ubojitih navika koje unitavaju odnose. Tih sedam ubojitih navika je kritiziranje, okrivljavanje, aljenje, prigovaranje, prijetnje, kanjavanje i nagraivanje drugih da bi ih lake kontrolirali. Nastavnici najee kritiziraju uenike da su lijeni, neodgovorni, nemotivirani te ih nastoje prisiliti da ue i kontrolirati njihovo ponaanje. Takav nain rada, da nastavnici nastoje kontrolirati uenike, duboko je ukorijenjen u nae drutvo. Drutvo nam nalae da primjenjujemo ubojite navike kako bi zadrali mir na satu i natjerali uenike da prate. Nije uredu da nastavnici prisiljavaju uenike da rade ono to ne ele jer na taj nain ne razvijaju dobar odnos s uenicima i nee ih uvjeriti da obrazovanje ima smisla, da se isplati i da je ono vano za njih. Uenici ne vole raditi pod prisilom pa se naravno opiru prisili i to ih nastavnici vie prisiljavaju to stvari postaju gore. (Glasser, 2001) U Glasserovim kolama nastavnici sa uenicima razvijaju poseban odnos koji je pun povjerenja i razumijevanja. Svakom ueniku je omogueno da postigne uspjeh. Uenici u tim kolama rade jer vole svoje nastavnike i jer vide smisao u onome to ue. Njima ne smeta ako njihov nastavnik trai od njih da vie rade. (Glasser, 2001)

- 11 -

Prema Glasseru nastavnici moraju potaknuti uenike na rad, a to e najbolje postii ako se trude povezati s njima, posebno s problematinim uenicima. Uenici trebaju shvatiti zato trebaju nauiti ono emu ih pouavate i trebaju imati mnogo vie kontrole nad svojim radom nego prije. Ako imaju veu kontrolu nad svojim radom vie e htjeti raditi. (Glasser, 2001) Kod nas u viim razredima osnovne kole, a pogotovo u srednjim kolama gotovo je nemogue da nastavnik uspostavi dobar odnos sa uenicima. Nastavnici se ponekad ni ne trude obraati panju na probleme uenika, a i kad se trude nemogue je da svima mogu pruiti pomo koja im je potrebna. (Glasser, 2001)

- 12 -

Zakljuak

Uenje je zahtjevan intelektualan posao. Nikoga me moemo natjerati da ui ako on to ne eli. Na motivaciju utjeemo na razliite naine na primjer ocjenjivanjem, promjenom u nastavi, poticanjem na rad, ozrajem u razredu i slino. Da bismo uenike motivirali na rad vano je da im objasnimo zato je potrebno da ba to ue i gdje e im to trebati u ivotu. Najvanije je da nastavu uinimo to zanimljivijom, te da uenike potiemo na rad ili u timu ili kroz zanimljive zadatke koji bude kod njih interes. Takoer trebamo uenike ukljuiti u nastavu te im dati slobodu da u nastavu uvode svoje zamisli. (Bani, 2000) Za kraj najvanije za motivaciju uenika je dobar odnos izmeu uenika i nastavnika. Ako odnos izmeu uenika i nastavnika nije pun povjerenja i razumijevanja teko da e nastavnik doprijeti do uenik i potaknuti ga na rad. (Glasser, 2001)

- 13 -

Literatura

1) Bani, S. (2000), Motivacija uenika kao uvjet uspjeha. Pribavljeno 11.11.2010. sa http://mis.element.hr/fajli/533/05-03.pdf 2) Braja, P. (1995), Sedam tajni uspjene kole. Zagreb. kolske novine. 3) Glasser, W. (2001), Svaki uenik moe uspjeti. Zagreb: Alineja. 4) Kenan, K. (1997), Kako motivirati: vodi za menadere. Zagreb: Mozaik knjiga. 5) Motivacija. Pribavljeno 28.10.2010 sa www.unizd.hr 6) Motivacija. Pribavljeno 28.10.2010 sa http://hr.wikipedia.org/wiki/Motivacija 7) Osnove psihologije odgoja i obrazovanja. Pribavljeno 26.10.2010. sa http://web.studenti.math.hr/~lsvenda/faks/psihologija1/psiholicnosti.pdf.

- 14 -