1.

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

Ljiljana Boi* i Sonja Radas**

Saetak
Krajnji cilj inovacije je poboljanje poslovanja. Iako se mnogo studija bavilo temom inovativnosti u malim i srednjim poduzeima, analitiko prouavanje poslovnih uinaka inovacijskih aktivnosti je bilo zanemareno. Kako uinci inovacijskih aktivnosti ovise o karakteristikama tvrtke, u ovom radu elimo istraiti o kojim faktorima ovisi postizanje dobrih uinaka. Pri tome razmatramo vlasniku strukturu tvrtke, omjer visoko obrazovanih zaposlenika, te trite na kojem tvrtka djeluje. Ujedno uzimamo u obzir i varijable kao to su trina orijentacija, te varijable koje opisuju dinaminost poduzea kroz spremnost na uvoenje novih oblika strategije i organizacije. Kroz istraivanje utjecaja navedenih imbenika na uinke inovacija, na lanak nastoji doprinijeti razumijevanju inovacija u malim i srednjim poduzeima te tako pridonijeti postojeoj literaturi.

Kljune rijei: uinci inovacija, inovacija, mala i srednja poduzea JEL klasifikacija: O31

* **

Ljiljana Boi, asistent, Ekonomski institut, Zagreb. Sonja Radas, znanstvena suradnica, Ekonomski institut, Zagreb.

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

31

1.

Uvod
Inovacijske se aktivnosti u suvremenim uvjetima poslovanja smatraju kljunim pokretaem poslovnog uspjeha, kao i cjelokupnog gospodarskog razvoja. Stoga su one u literaturi esto istican imbenik koji dovodi do napretka poduzea. Mala i srednja poduzea su vrlo znaajan pokreta zaposlenosti i gospodarskog rasta, to postiu upravo svojim inovacijskim aktivnostima (Keizer et al., 2002). Prema tome, u interesu je samog poduzea, ali i cjelokupnog gospodarstva stvoriti uvjete povoljne za provoenje inovacijskih aktivnosti. Upravo razvojem inovacija mala i srednja poduzea osiguravaju poslovni uspjeh i razvoj uslijed kojih, s vremenom, prerastaju u velika poduzea. Inovacijom se moe smatrati nove proizvode, usluge i ideje, ali i nove procese u poduzeu (poput procesa proizvodnje, nabave i dr.), nove organizacijske strukture i administrativne procese. Mnogo studija se bavilo temom inovativnosti u malim i srednjim poduzeima. Unato mnogim vrijednim rezultatima, u veini tih studija poslovni uinci inovacijskih aktivnosti kao to su profitabilnost i trini udjel, nisu analitiki povezani s inovacijskim inputima (Hoffman et al., 1998). Budui je cilj inovacije upravo poboljavanje poslovanja, bilo bi izuzetno vano istraiti postojeoj literaturi. Kako uinci inovacijskih aktivnosti ovise o karakteristikama tvrtke, u ovom radu elimo istraiti o kojim faktorima ovisi postizanje dobrih uinaka. Pri tome razmatramo vlasniku strukturu tvrtke, omjer visoko obrazovanih zaposlenika, te trite na kojem tvrtka djeluje. Kako te varijable same po sebi ne govore mnogo o stvarnim sposobnostima tvrtke, uzeli smo u obzir i varijable kao to su trina orijentacija, te varijable koje opisuju dinaminost poduzea kroz spremnost na uvoenje novih oblika strategije i organizacije. Kroz istraivanje utjecaja navedenih varijabli na uinke inovacija, na lanak nastoji doprinijeti razumijevanju inovacija u malim i srednjim poduzeima te tako pridonijeti postojeoj literaturi. uinke inovacijskih aktivnosti. To je upravo tema kojom ovaj lanak tei pridonijeti

32

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

lanak je organiziran na slijedei nain: u odjeljku 2 dan je pregled literature, u odjeljku 3 objanjen je koncepcijski model, u odjeljku 4 opisana je metodologija istraivanja i varijable, u odjeljku 5 nalaze se rezultati regresijske analize podataka, a odjeljak 6 sadri zakljuak.

2.

Literatura
Literatura o malim i srednjim poduzeima je velika i raznolika. Mi se ovdje ograniavamo na onu literaturu koja se bavi inovacijama u malim i srednjim poduzeima. U literaturi se pitanje inovacija tretira na nekoliko naina, pri emu se glavnina postojeih studija u prouavanju inovacija ograniava na istraivanje strukturnih karakteristika (Hoffman et al., 1998). U posljednjih nekoliko godina pojavio se novi smjer istraivanja o malim i srednjim poduzeima koji tvrdi da ona nisu samo male verzije velikih poduzea, nego da za njih vrijede posebne zakonitosti (Hausman, 2005). Veina postojeih istraivanja usredotoena je na istraivanje determinanti uspjenosti inovacijskih aktivnosti. Na primjer, neke od tih studija nastoje identificirati kritine faktore koji odreuju uspjenost inovacijskih strategija u malim i srednjim poduzeima (Riedle, 1989; Dogson i Rothwell, 1991; Bowen i Ricketts, 1992). Druge studije bave se specificiranjem uspjene tehnoloke i inovacijske prakse (Rinhol i Boag, 1987; Bracker et al., 1988; Boag i Rinhom, 1989; Carland et al., 1989; Radosevic, 1990; Oakey i Cooper, 1991; Berry, 1996). Dosadanja istraivanja su otkrila da inovacijske aktivnosti koreliraju s veim brojem imbenika, koje je mogue saeti na manji skup vanijih varijabli (Keizer et al., 2002). Keizer et al. (2002) su otkrili da je inovativnost rezultat paljivo odabrane inovacijske politike, te da najinovativnija mala i srednja poduzea imaju zajednike tri osnovne karakteristike: povezanost sa centrima znanja, pristup financiranju i visok proraun za istraivanje i razvoj. Neke studije malih i srednjih poduzea bave se prouavanjem varijabli za koje se smatra da su izvor razliitosti inoviranja u organizacijama (Rothwell, 1989; Rothwell i Dogson, 1991; Noteboom, 1994). Na primjer, velika i mala poduzea su

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

33

u inoviranju esto prikazana kao dijametralno suprotna, pri emu velike tvrtke imaju prednost u resursima dok male tvrtke imaju prednost u fleksibilnosti (Rothwell, 1985). Navedene studije se uglavnom bave inovacijskim aktivnostima i naporima, te njihovom krajnjom uspjenou u stvaranju inovacije (Hoffman et al., 1998). Ono to nedostaje navedenim studijama je pokuaj da se postojanje inovacije dovede u vezu sa svojim krajnjim ciljem, a to je poboljanje poslovanja. Ovaj lanak nastoji doprinijeti postojeoj literaturi kroz prouavanje uinaka inovacijskih aktivnosti.

3.

Konceptualni model
Krajnji cilj inovacijskih napora je poboljanje poslovanja. Usporeujui inovatore, moemo vidjeti da neka poduzea mnogo bolje kapitaliziraju inovacije od nekih drugih poduzea. Iako je inoviranje prijeko potrebno za stvaranje konkurentske prednosti i opstanak tvrtke, to je izuzetno riskantna aktivnost (Urban i Hauser, 1993), koja kontinuirano zahtijeva i velike financijske i ljudske resurse. Zato je vano prepoznati kakva poduzea imaju bolje inovacijske uinke. Kako uinci inovacija ovise o samoj tvrtki, u ovom lanku nam je cilj istraiti o kojim faktorima ovise uinci inovacija. Faktori koje smo analizirali su dijelom klasini imbenici, kao to su vlasnika struktura i udjel visoko obrazovanih zaposlenika, a dijelom su imbenici koji bi trebali odraavati sposobnosti i orijentaciju tvrtke, kao to je trina orijentacija, te uvoenje stratekih, upravljakih i marketinkih promjena. Trite na kojem poduzee djeluje takoer moe imati utjecaja na inoviranje i uinke inovacija, pa smo ga zato ukljuili u analizu. Drugim rijeima, u ovom lanku istraujemo kako neke karakteristike inovirajueg poduzea utjeu na uinke inovacija. Kao uinke inovacija smatramo povean trini udio, poboljanje kvalitete proizvoda, smanjenje trokova materijala po jedinici proizvoda, kao i poboljanje ekolokih, sigurnosnih i zdravstvenih aspekata te zadovoljavanje zakonske regulative i standarda. Moe se oekivati da svi navedeni uinci donesu poveanu profitabilnost kroz veu potranju za proizvodima ili kroz smanjene trokove proizvodnje.

34

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

Konceptualni model prikazan je na slici 1.

Slika 1. Konceptualni model

Uinci inovacija Porast trinog udjela Poboljanje kvalitete proizvoda Smanjenje trokova materijala po jedinici proizvoda Inovacije Poboljanje utjecaja na okoli ili zdravstvenih uvjeta i sigurnosnih aspekata Zadovoljavanje zakonske regulative i standarda

Tip vlasnitva Trini domet Udio visokoobrazovanih zaposlenika u ukupnom broju zaposlenika Strateke i upravljake promjene Promjena marketinke strategije Indeks trine orijentacije

U nastavku ovog odjeljka objasnit emo zato smo ukljuili navedene imbenike i zato oekujemo da e oni imati utjecaja na uinke inovacija. Od imbenika koje smo odluili analizirati kao prediktore inovacijskih uinaka, tip vlasnitva je varijabla koja openito utjee na poslovanje poduzea. Na primjer u studiji Shipley et al. (1998) pokazano je da privatna poduzea u Poljskoj ostvaruju bolje financijske rezultate kao i bolji trini poloaj. Slino tome, pokazano je kako u tranzicijskim zemljama (konkretno Poljskoj i Rumunjskoj) privatna poduzea rastu jednakom brzinom kao i panjolska poduzea, koja nisu prolazila kroz tranziciju, dok poduzea u dravnom vlasnitvu ak smanjuju output (Carlin et al., 2000). Poto se inovacije smatraju jednim od glavnih pokretaa rasta poduzea te potiu uspjenost poslovanja, oekuje se kako e inovacije u poduzeima u privatnom i stranom vlasnitvu voditi prema porastu

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

35

trinog udjela, poboljanju kvalitete i smanjenju trokova materijala po jedinici proizvoda. Zbog organizacijske tromosti, mogueg nedostatka potrebnih poslovnih znanja, te nedostatka poduzetnikog duha koji esto karakterizira dravna poduzea, oekivali bismo da dravna poduzea pokazuju manje izraen utjecaj inovacija na navedene rezultate inovacijskih aktivnosti. Zbog vee sklonosti prilagoavanju trinim trendovima, u privatnim i stranim poduzeima je za oekivati pozitivan utjecaj na poboljanje utjecaja na okoli, zdravstvene i sigurnosne aspekte proizvoda. Trite na kojem poduzee nudi svoje proizvode moe biti prediktor uinaka inovacijskih aktivnosti. Snage i slabosti konkurenata, zahtjevi potroaa, zakonska regulativa kao i razliiti ekoloki, zdravstveni i slini standardi potiu poduzea na razvijanje proizvoda koji su u skladu sa situacijom na pojedinom tritu. Poduzea koja prodaju proizvode na meunarodnom tritu suoavaju se s potrebom modifikacije proizvoda, ne samo kako bi ostvarili zavidne poslovne rezultate i prednost pred konkurencijom, ve i kako bi uope uli na trite i opstali na njemu. Prema tome, trini domet se moe odraziti na uinke inovacijskih aktivnosti. Oekivali bismo da, to je poduzee prisutnije na meunarodnom tritu, to su njegove inovacijske aktivnosti vie usmjerene prema poboljanju kvalitete, poboljanju ekolokih i zdravstvenih aspekata proizvoda i zadovoljavanju zakonskih normi i propisa razliite vrste. U dosadanjim je istraivanjima pokazano da je ljudski kapital znaajan imbenik u inoviranju (Mohnen i Rller, 2001), te da je manjak potrebnih znanja i vjetina najozbiljnija prepreka inovacijama. Moderni pogled na inovaciju naglaava vanost znanja zaposlenika u svim funkcijama tvrtke, a ne samo u istraivanju i razvoju (Leiponen, 2005). Visokoobrazovani zaposlenici se smatraju jednim od glavnih izvora ideja za nove proizvode i u tom smislu glavnih pokretaa inovacijskih aktivnosti, ali inovativna ideja je samo jedan dio uspjenog razvoja novih proizvoda i procesa. Da bi se ta ideja razvila do djelotvorne nove tehnologije ili proizvoda koji se moe dobro komercijalizirati, poduzeu trebaju tehnike, marketinke i integrativne kompetencije (Iansiti, 1995; Kogut i Zander, 1992). Pokazano je da znanje i vjetine zaposlenika utjeu na poboljavanje profita poduzea (Leiponen, 2000). Zato bismo oekivali da se vei udjel visokoobrazovanih zaposlenika pozitivno odraava na inovacijske uinke.
36
Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

Kako bi se postiglo optimalno iskoritavanje potrebnih znanja unutar poduzea, poduzee mora imati pogodnu organizacijsku strukturu. U dosadanjim studijama je pokazano da je jedna od trinaest osnovnih funkcija inovacijskog menadmenta kontinuirano prilagoavanje organizacije (Tomala i Senechal, 2004), te da je inovacija nuno povezana s promjenama organizacije (Leonard-Barton, 1988). Cilj tih stratekih i organizacijskih promjena je postii to bolje uvjete za provoenje inovacijskih aktivnosti unutar poduzea. U poduzeima u zemljama u tranziciji promjene ove vrste su este zbog prilagoavanja novim uvjetima poslovanja. Promjene u podrujima strategije i organizacije poduzea ne moraju biti direktno usmjerene na inovacijske aktivnosti, ali budui da idu u smjeru stvaranja povoljnijih uvjeta unutar poduzea i iznalaenja novih tehnika i metoda pomou kojih e se ostvariti bolji poslovni rezultati, oekujemo da takve promjene pogoduju inovacijskim aktivnostima. Osim strategije poduzea, kao imbenik koji utjee na inovacijske uinke ukljuili smo strategiju marketinga. Teece (1986) je pokazao da postizanje profita kroz inoviranje ovisi o tome koliko poduzee ima pristup komplementarnim vjetinama, pogotovo u marketingu i distribuciji, bez kojih inovativna ideja ne bi mogla biti dobro komercijalizirana. Strategija marketinga se tako pokazuje kao vana komponenta u realizaciji koristi od inovacija. Tvrtke koje su spremne prilagoavati svoju strategiju marketinga mogu oekivati da e postii bolje inovacijske uinke. Trina orijentacija kao poslovna kultura dovodi do poboljanja poslovnih rezultata, to je dokazano u brojnim studijama (Narver i Slater, 1990; Slater i Narver, 2000; Cano, Carrillat i Jamarillo, 2004; Tse et al., 2003; Hooley et al., 2000.). Upravo se inovacije proizvoda smatraju moderatorom veze izmeu trine orijentacije i uspjenog poslovanja (Kohli i Jaworski, 1990; Deshpand, Farley i Webster, 1993; Slater i Narver, 1994; Atuahene-Gima, 1996; Langerak, Hultink i Robben, 2004). Inovacije pozitivno utjeu na poslovne rezultate tako to dovode do porasta trinog udjela i/ili smanjenja trokova, te time i do poveanja profita. Trino orijentirana poduzea isporuuju potroaima proizvode superiorne kvalitete u odnosu na konkurente zadovoljavajui pri tome ekoloke, zdravstvene i sigurnosne standarde kao i zakonske norme. Prema tome, za oekivati je znaajan i

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

37

pozitivan utjecaj trine orijentacije na sve prouavane uinke inovacijskih aktivnosti.

4.

Metodologija
Podaci za potrebe istraivanja prikupljeni su u sklopu projekta CIS 3 provedenog tijekom 2004. godine. Jedinice su u uzorak ule sluajnim odabirom iz baze Poslovna Hrvatska. Dva su kriterija uzeta u obzir prilikom odabira jedinica u uzorak: glavna aktivnost i broj zaposlenih. Uzorkom su obuhvaena poduzea koja se bave rudarstvom, proizvodnim i uslunim djelatnostima. Uzorak ini 498 proizvodnih i uslunih poduzea s brojem zaposlenih od 10 do 250, dakle malih (od 10 do 49 zaposlenih) i srednjih (od 50 do 250 zaposlenih) poduzea. Poduzea s manje od 10 zaposlenih (tzv. mikro poduzea) nisu ukljuena u ovo istraivanje. Uzorak sainjava 48,99 posto uslunih i 51,01 posto proizvodnih poduzea. Isto tako, u uzorku prevladavaju mala poduzea kojih je 66,67 posto, dok je udio srednjih poduzea 33,33 posto. Prikupljanje podataka je obavljeno potanskom anketom. Dobivena stopa odgovora za cijelo CIS istraivanje je 15 posto. Rezultati se odnose na inovacijske aktivnosti i njihove uinke u razdoblju od 2001. do 2003. godine. Istraivanje se provodi na temelju podataka o inovacijskim aktivnostima u vremenskom intervalu, jer je potrebno odreeno vrijeme kako bi one bile realizirane te poluile odreene uinke. U istraivanje su ukljuene sljedee varijable: tip vlasnitva, trini domet, udio visokoobrazovanih zaposlenika u ukupnom broji zaposlenih, strateke i organizacijske promjene te indeks trine orijentacije. Navedene varijable predstavljaju imbenike koji djeluju na uinke inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima. Za potrebe studije, inovacija je definirana kao novi ili znaajno unaprijeen proizvod ponuen na trite ili novi ili znaajno unaprijeen proces uveden u poduzee utemeljen na razvoju nove tehnologije, novim kombinacijama postojee

38

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

tehnologije ili koritenju znanja steenog u poduzeu. Prema tome, obuhvaane su inovacije fizikih proizvoda, usluga i procesa bez obzira na njihov stupanj novosti. Uinci inovacijskih aktivnosti mjere se sljedeim varijablama: porast trinog udjela, porast proizvodnih kapaciteta, smanjenje trokova materijala po jedinici proizvoda, poboljanje utjecaja na okoli, poboljanje zdravstvenih uvjeta ili sigurnosnih aspekata, te zadovoljavanje zakonske regulative i standarda. Objanjenje navedenih varijabli je dano u nastavku.

Varijable koje se odnose na svojstva poduzea

Tip vlasnitva je varijabla koja se odnosi na vlasniku strukturu poduzea krajem 2003. godine i ukljuuje tri tipa vlasnitva: veinsko privatno, veinsko dravno i veinsko strano vlasnitvo. Ova varijabla je binarna i kodirana je kao 1 ukoliko udio odreenog tipa vlasnitva premauje 50 posto u vlasnikoj strukturi, a u suprotnom je 0. Trini domet se odnosi na trite na kojem odreeno poduzee obavlja veinu svojih prodajnih aktivnosti. Ukljuuje tri vrste trita: lokalno, nacionalno i meunarodno. Lokalno je trite definirano kao trite u krugu od 50 km od sjedita poduzea. Nacionalno trite pokriva podruje unutar Republike Hrvatske na udaljenosti veoj od 50 km, dok je meunarodno trite ono izvan granica Republike Hrvatske. Udio visokoobrazovanih zaposlenika u ukupnom broji zaposlenih izraunat je kao prosjean udio visokoobrazovanih u ukupnom broju zaposlenih u godini 2001. i 2003. Indeks trine orijentacije. U ovom radu prihvaamo pristup trinoj orijentaciji kao poslovnoj kulturi koju ine tri bihevioralne sastavnice: orijentacija na potroaa, orijentacija na konkurenciju i interfunkcionalna koordinacija, te dva kriterija odluivanja: dugi rok i profitabilnost (Narver i Slater, 1990). Sukladno tome, trina orijentacija je mjerena u literaturi iroko prihvaenom ljestvicom koju su razvili Narver i Slater (1990). Za mjerenje je koritena Likertova ljestvica od pet
Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

39

stupnjeva (od uope se na slaem do u potpunosti se slaem). Indeks trine orijentacije je izraunat kao prosjek odgovora ispitanika o njihovoj orijentaciji na potroaa, na konkurenciju i interfunkcionalnoj koordinaciji. Sve sastavnice trine orijentacije su u meusobnoj korelaciji i tako tvore jedinstven sklop to je u skladu sa zakljucima autora ljestvice (Narver i Slater, 1990). Koritenom ljestvicom za mjerenje trine orijentacije pokrivena su podruja navedena u tablici 1.
Tablica 1. Indeks trine orijentacije
Sastavnica trine orijentacije Orijentacija na potroaa Praenje razine zadovoljstva potroaa Poslovni ciljevi vieni zadovoljstvom potroaa Strategija temeljena na razumijevanju potreba potroaa Poslovna strategija voena stvaranjem vee vrijednosti za potroaa Mjerenje zadovoljstva potroaa Pozornost usmjerena na post-prodajne usluge Brz odgovor na aktivnosti konkurenata Pruanje informacija od strane prodajnog osoblja Snage i strategije konkurencije kao predmet rasprave meu menaderima Ciljanje potroaa kada postoji mogunost za konkurentsku prednost Integriranje svih poslovnih funkcija za zadovoljavanje potreba potroaa Sve poslovne funkcije su odgovorne jedna drugoj Komunikacija visoko pozicioniranih menadera s postojeim i potencijalnim potroaima Slobodno komuniciranje informacija o uspjenim i neuspjenim iskustvima s potroaima meu poslovnim jedinicama

Orijentacija na konkurenciju

Interfunkcionalna koordinacija

Varijable koje se odnose na strateke i organizacijske promjene

Kako bismo istraili strateke i organizacijske promjene, ispitanici su upitani jesu li u razdoblju od 2001. do 2003. godine primjenjivali novu ili znaajno promijenjenu: 1. strategiju poduzea, 2. tehniku upravljanja, 3. organizacijsku strukturu, 4. strategiju marketinga, ili 5. poduzimali promjene u estetskom izgledu ili dizajnu proizvoda (s obzirom na to da se promjene estetskog karaktera ne smatraju inovacijom proizvoda).

40

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

Odgovori na pitanja su u obliku ljestvice od 0 do 3, gdje je 0 bez utjecaja, 1 nizak, 2 srednji i 3 visok utjecaj. Kako su odgovori na neka pitanja bili korelirani, odluili smo reducirati podatke koristei faktorsku analizu. Primjenom faktorske analize koja ukljuuje Varimax rotaciju dobivena su dva faktora. Prvi sainjavaju promjene strategije, tehnike upravljanja i organizacijske strukture. U drugi su faktor ukljuene promjene marketinke strategije i promjene u estetskom izgledu i dizajnu proizvoda. Nakon to smo faktorskom analizom grupirali varijable u dvije skupine od kojih svaka odgovara jednom faktoru, definirali smo dvije binarne varijable: 1. 2. strateke i upravljake promjene promjene marketinke strategije.

Pri tome varijabla strateke i upravljake promjene postie vrijednost 1 ako se dogodila bilo promjena strategije, tehnike upravljanja ili organizacijske strukture, a ako se nije dogodila, varijabla postie vrijednost 0. Varijabla promjene marketinke strategije postie vrijednost 1, ako su se dogodile bilo koje od promjena marketinke strategije i promjene u estetskom izgledu i dizajnu proizvoda, a ako ne varijabla postie vrijednost 0.

Varijable koje se odnose na uinke inovacijskih aktivnosti

Za mjerenje uinaka inovacijskih aktivnosti u razdoblju od 2001. do 2003. godine koritena je percepcija utjecaja inovacijskih aktivnosti na pet varijabli. Te varijable su: porast trinog udjela, smanjenje trokova materijala po jedinici proizvoda, poboljanje kvalitete, poboljanje utjecaja na okoli te poboljanje zdravstvenih uvjeta ili sigurnosnih aspekata, zadovoljavanje zakonske regulative i standarda.

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

41

Cilj je inovacijskih aktivnosti u prvom redu poboljati poslovanje poduzea, odnosno dovesti do veeg profita. Utjecaj na poveanje profita mjeren je poveanjem trinog udjela koji dovodi do porasta prihoda, te smanjenjem trokova materijala koje se pozitivno odraava na ukupni profit. Osim izravnog utjecaja na porast profita preko poveanih prihoda i smanjenih rashoda, neizravni uinci inovacija mogu dovesti do poboljanja poslovnih rezultata. Tako proizvodi koji svojim svojstvima nisu tetni za okoli te imaju poboljane zdravstvene i sigurnosne aspekte bolje udovoljavaju zahtjevima sve sofisticiranijih potroaa. U tom smislu inovacijske aktivnosti koje se odnose prvenstveno na poboljanje utjecaja na okoli i zdravstvene i sigurnosne aspekte dovode do prihvaanja proizvoda od strane potroaa stvarajui pri tome pozitivan imid. Na ovaj nain dolazi do poboljanja poslovnih rezultata. Slino djeluje i poboljanje kvalitete proizvoda koje dovodi do bolje prodaje te pozitivno utjee na zadovoljstvo potroaa. Konano, u uvjetima strogih zakona i propisa koji se tiu proizvodnje i prodaje proizvoda na tritu, poboljanjem svojih proizvoda na nain da oni udovoljavaju tim propisima, poduzee osigurava vlastiti opstanak na tritu i obavljanje svoje djelatnosti. Zbog toga se u ovom radu mjeri utjecaj svojstava poduzea kao i stratekih i organizacijskih promjena na navedene uinke. utjecaja. Utjecaj je mjeren na ljestvici od etiri stupnja tako da je utjecaj inovacijskih aktivnosti mogao biti visok, srednji, nizak ili nije bilo nikakvog

5.

Rezultati
Kao metodu analize podataka koristili smo viestruku linearnu regresiju, pri emu su zavisne varijable bile one koje predstavljaju uinke inovacija, a kao nezavisne varijable smo uzeli one koje se odnose na karakteristike tvrtke i strateke i organizacijske promjene. Promatrali smo pet razliitih modela, po jedan za svaki uinak inovacija. Svi modeli su signifikantni na razini 10 posto, od ega su tri modela signifikantna na razini 0,2 posto. U Tablici 2 dani su rezultati regresije o

42

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

utjecaju analiziranih svojstava poduzea te stratekih i organizacijskih promjena na uinke inovacijskih aktivnosti.
Tablica 2.
Varijabla Konstantni lan Privatno vlasnitvo Dravno vlasnitvo Strano vlasnitvo Trini domet Udio visokoobrazovanih zaposlenika u ukupnom broju zaposlenih Strateke i upravljake promjene Promjene marketinke strategije Indeks trine orijentacije L.Ratio Chi 2 p Porast trinog udjela Poboljanje kvalitete proizvoda Smanjenje Poboljanje utjecaja na Zadovoljavanje trokova okoli ili zdravstvenih zakonske materijala po uvjeta ili sigurnosnih regulative i jedinici proizvoda aspekata standarda

-0,56** 0,001 -0,26* 0,26* 0,06 -0,03 0,07 0,14** 0,21* 27,31

-0,03 0,002 -0,08 0,8 -0,02 0,24** -0,04 -0,03 0,21* 14,05

-0,97** 0,0001 -0,005 0,008 -0,03 -1,01* 0,13 0,02 0,32* 14,06 0,080243

-1,57* 0,001 -0,38* -0,38* 0,05 -0,56* -0,12 0,29** 0,45* 29,66 0,000243

-0,66 -0,002 -0,03 0,03 -0,07 -0.78* 0,02 0,15 0,35* 24,79 0,00169

0,000625 0,080596

Napomena: *p<0,05; ** p<0,10.

Analizirajui rezultate moemo primijetiti da dravno i strano vlasnitvo, te promjene marketinke strategije i indeks trine orijentacije imaju signifikantan utjecaj na porast trinog udjela. Privatno vlasnitvo nije signifikantan prediktor porasta trinog udjela. Kao to je i oekivano, strano vlasnitvo pozitivno doprinosi porastu trinog udjela uzrokovanog komercijalizacijom novog proizvoda. Situacija je drugaija s dravnim vlasnitvom za koje se openito moe rei kako nije poticajno za inovacijske aktivnosti. Promjene marketinke strategije pogoduju porastu trinog udjela poduzea to je razumljivo, jer takvim se promjenama mogue bolje prilagoditi zahtjevima potroaa na tritu. Ove su promjene stoga prediktor utjecaja inovacijskih aktivnosti na porast trinog udjela. Indeks trine orijentacije je takoer znaajan imbenik porasta udjela na tritu. U samoj sri trine orijentacije je pozitivan utjecaj na uspjenost poslovanja koja se postie putem utjecaja na brojne
43

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

aktivnosti, ponaanje i strategije poduzea koje u konanici rezultiraju boljim poslovnim rezultatima. Jedna od tih aktivnosti svakako je i razvoj novih proizvoda koji bolje udovoljavaju zahtjevima potroaa i koji su superiorniji od postojeih konkurentskih proizvoda. Ovaj je odnos dokazan u brojim studijama i ima za posljedicu poboljanje poslovanja to je dokazano i ovom analizom. Signifikantni prediktori poboljanja kvalitete proizvoda su samo udio

visokoobrazovanih zaposlenika u ukupnom broju zaposlenih i to na razini signifikantnosti 10 posto i indeks trine orijentacije. Poduzea koja imaju vei udio visokoobrazovanih zaposlenika imaju vei raspon potrebnih znanja koja im omoguuju da inoviraju na nain koji poveava standarde kvalitete. Takoer nije neoekivano da je trina orijentacija znaajna kao prediktor kvalitete proizvoda. S obzirom da se trino orijentirana poduzea usmjeravaju na stvaranje superiorne vrijednosti za potroaa, stalna poboljanja kvalitete su potpuno oekivana. Kako je okrenutost potrebama potroaa jedna od sastavnica indeksa trine orijentacije, a kvaliteta je jedan od bitnih zahtjeva potroaa, nije neobino da je visok indeks trine orijentacije prediktor poboljanja kvalitete. Kao i u sluaju poboljanja kvalitete, na smanjenje trokova materijala po jedinici proizvoda signifikantan utjecaj je pokazan samo za varijable: udio visokoobrazovanih u ukupnom broju zaposlenika i indeks trine orijentacije. Zanimljiv rezultat je da to je udio visokoobrazovanih u ukupnom broju zaposlenih vei, to je manji utjecaj inovacijskih aktivnosti na smanjenje trokova materijala po jedinici proizvoda. Iz ovoga bi se moglo zakljuiti da je naglasak u tvrtkama s mnogo visokoobrazovanih zaposlenika na inovaciji proizvoda, a ne procesa koji mijenjaju nain proizvodnje. To moemo objasniti time da mala i srednja poduzea veinom slijede strategiju specijalizacije na trinu niu. Naime, takva mala poduzea ne mogu dobro kapitalizirati ekonomije obujma, pa se zato koncentriraju na nie u kojima je vanije zadovoljiti posebne potrebe kupaca, nego proizvoditi uz manji troak. Zanimljivo je da je vei indeks trine orijentacije prediktor veeg utjecaja na smanjenje tih trokova. Taj rezultat sigurno dolazi od one sastavnice indeksa trine orijentacije koja je usmjerena na praenje konkurencije. Ako konkurencija smanjuje trokove proizvodnje, tada e i nae poduzee biti prisiljeno slijediti taj put, to se - na primjer - moe kroz kupovinu tehnologije.

44

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

Na poboljanje utjecaja na okoli ili zdravstveni i sigurnosnih aspekata zabiljeen je znaajan utjecaj u poduzeima u dravnom i stranom vlasnitvu. Oba tipa vlasnitva imaju slabiji utjecaj na poboljanje ekolokih i zdravstvenih aspekata proizvoda. U istom smjeru djeluje i udio visokoobrazovanih u ukupnom broju zaposlenih. Poduzea u kojima su provedene promjene marketinke strategije ostvarila su vei utjecaj inovacijskih aktivnosti poboljanjem ekolokih, zdravstvenih i sigurnosnih aspekata novog proizvoda. Ponovno, u trino orijentiranim poduzeima inovacije doprinose poboljanjima u smislu ekolokih, zdravstvenih i sigurnosnih standarda. Ovim je potvreno kako poduzea ije se poslovanje temelji na naelima trine orijentacije, svoje inovacijske aktivnosti usmjeravaju prema boljem udovoljavanju zahtjevima trita. Naime, navedeni aspekti su u uskoj vezi sa suvremenim trendovima i preferencijama potroaa. Signifikantan utjecaj inovacijskih aktivnosti na zadovoljavanje zakonske regulative i standarda zabiljeen je u trino orijentiranim poduzeima. Isto tako, udio visokoobrazovanih je znaajan prediktor visokog utjecaja inovacije na zadovoljenje zakonske regulative. Suprotno oekivanom, to je taj udio vei, to je utjecaj manji.

6.

Zakljuak
Mala i srednja poduzea predstavljaju veliki dio ekonomije svake drave. Vanost tog segmenta ekonomije povlai za sobom potrebu istraivanja uspjenosti tih poduzea. Kako je jedan od najvanijih aspekata uspjenosti malih i srednjih poduzea njihova inovativnost, prouavanje inovacijskih djelatnosti i njihovih uinaka je od vitalne vanosti. Krajnji cilj inovacije je poboljanje poslovanja. Iako se mnogo studija bavilo temom inovativnosti u malim i srednjim poduzeima, analitiko prouavanje poslovnih uinaka inovacijskih aktivnosti je bilo zanemareno. To je upravo tema kojom ovaj lanak tei pridonijeti postojeoj literaturi. U ovom lanku smo istraivali o kojim faktorima ovise uinci inovacija. Faktori koje smo gledali su dijelom klasini imbenici kao to su vlasnika struktura i

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

45

udjel visoko obrazovanih zaposlenika, a dijelom su imbenici koji bi trebali reflektirati sposobnosti i orijentaciju tvrtke, kao to je trina orijentacija, te uvoenje stratekih, upravljakih i marketinkih promjena. Trite na kojem poduzee djeluje takoer moe imati utjecaja na inoviranje i uinke inovacija, pa smo ga zato ukljuili u analizu. Kao uinke inovacija gledali smo povean trini udio, poboljanje kvalitete proizvoda, smanjenje trokova materijala po jedinici proizvoda, kao i poboljanje ekolokih, sigurnosnih i zdravstvenih aspekata te zadovoljavanje zakonske regulative i standarda. Vano je naglasiti da je najsignifikantniji prediktor pozitivnih inovacijskih uinaka indeks trine orijentacije ije sastavnice su orijentacija na potroaa, orijentacija na konkurenciju i interfunkcionalna koordinacija. Prema tome moemo zakljuiti da one tvrtke koje imaju jaku trinu orijentaciju ujedno imaju mnogo bolje uinke inovacijskih aktivnosti. Udio visokoobrazovanih zaposlenika se takoer pokazuje kao signifikantna varijabla, pri emu je vei broj visokoobrazovanih zaposlenika pozitivno povezan samo s poveanjem kvalitete, a negativno sa smanjenjem trokova, utjecajima na okoli i zadovoljavanjem regulative. Uzevi dosadanja istraivanja (koja veinom nisu ukljuivala izrijekom mala i srednja poduzea), taj neoekivani rezultat moemo objasniti djelomino injenicom da su mala i srednja poduzea zaista razliita od velikih, a dijelom specifinostima tranzicijske okoline u kojoj je provedeno istraivanje. Zanimljivo je da strateke i upravljake promjene nisu znaajno utjecale na uinke inovacija. Jedno objanjenje je da takvim promjenama treba vremena da zaista zaive i daju dobre rezultate. Prema tome za oekivati je da bi u slijedeem CIS istraivanju bilo mogue dovesti u vezu strateke i upravljake promjene i uinke inovacija. to se tie vlasnike strukture, pronali smo da ona u veini sluajeva nije bitna, to podrava rezultate Carlin et al. (2000). U situacijama gdje je vlasnika struktura signifikantna, javlja se samo dravno i strano vlasnitvo.

46

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

Literatura
Afuah, A., 2003, Innovation Management, Oxford University Press, New York. Atuahene-Gima, K., 1996, Market Orientation and Innovation, Journal of Business Research, 35(2), pp. 93-103. Boag, D. i B. Rinholm, 1989, New product management practices of small high technology firms, Journal of Product Innovation Management, 6(2), pp.109122. Bowen, A. i M. Ricketts, eds., 1992, Stimulating innovation in industry, National Economic Development Office Policy Issues Series, Cogan Page, London. Bracker, J. S., B. W. Keats i J. N. Pearson, 1988, Planning and Financial Performance among Small Firms in a Growth Industry, Strategic Management Journal, 9(6), pp. 591603. Cano, C. R., F. A. Carrillat i F. Jaramillo, 2004, A Meta-analysis of the Relationship between Market Orientation and Business Performance: Evidence from Five Continents, International Journal of Research in Marketing, 21(2), pp. 179200. Carland, J. W., J. C. Carland i C. D. Aby, 1989, An assessment of the psychological determinants of planning in small businesses, International Small Business Journal, 7(4), pp. 23-34. Carlin, W., S. Estrin, i M. Schaffer, 2000, Measuring Progress in Transition and Toward EU Accession: A Comparison of Manufacturing Firms in Poland, Romania and Spain, Journal of Common Market Studies, 38, pp. 699-728. Deshpand, R., J. U. Farley, i E. Webster, 1993, Corporate Culture, Customer Orientation, and Innovativeness in Japanese Firms: A Quadrad Analysis, Journal of Marketing, 57 (January), pp. 23-27. Dodgson, M. i R. Rothwell, 1991, Technology strategies in small firms, Journal of General Management, 17(1), pp. 45-55. Hausman, A., 2005, Innovativeness among small businesses: Theory and propositions for future research , Industrial Marketing Management, in press, http://www.sciencedirect.com/science/article/B6V69-4FM01KC3/2/16cb0ca8f271424bff8aecaf8a092f8a.

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

47

Iansiti M., 1995, Technology integration: managing technological evolution in a complex environment, Research Policy, 24, pp. 521542. Keizer, J. A., L. Dijkstra i J. I. M. Halman, 2002, Explaining Innovative Effort of SMEs. An exploratory survey among SME in the mechanical and electrical engineering sector in the Netherlands, Technovation, 22, pp.1-13. Kogut, B. i U. Zander, 1992, Knowledge of the firm, combinative capabilities, and the replication of technology, Organization Science, 3(3), pp. 383397. Kohli, A. i B. J. Jaworsky, 1990, Market Orientation: The Construct, Research Propositions, and Managerial Implications, Journal of Marketing, 54 (April), pp. 18. Langerak, F., E. J. Hultink i H. S. J. Robben, 2004, The Impact of Market Orientation, Product Advantage, and Launch Proficiency on New Product Performance and Organizational Performance, Journal of Product Innovation Management, 21, pp. 79-94. Leiponen, A., 2000, Competencies, innovation and profitability of firms, Economics of Innovation and New Technology, 9(1), pp. 124. Leiponen, A., 2005, Skills and innovation, International Journal of Industrial Organization, 23(5-6), pp. 303-323. Leonard-Barton, D., 1988, Implementation as mutual adaptation of technology and organization, Research Policy Review, 17, pp. 251267. Mohnen, P. i L.-H. Rller, 2005, Complementarities in innovation policy, European Economic Review, 49(5), pp. 14311450. Narver, J. C. i S. Slater, 1990, The Effect of a Market Orientation on Business Profitability, Journal of Marketing, 54(4), pp. 20-35. Noteboom, B., 1994, Innovation and diffusion in small firms: theory and evidence, Small Business Economics, 6, pp. 327-347. Oakey, R. P. i S. Y Cooper, 1991, The relationship between product technology and innovation performance in high technology small firms, Technovation, 11(2), pp. 79-92.

48

Uinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj

Radosevic, S., 1990, The role of small firms in technological development: an interpretative survey, International Journal of Technology Management, 5, pp. 88-89. Riedle, K., 1989, Demand for R&D activities and the. trade-off between in-house and external research: A viewpoint from industry with reference to large companies and small and medium-sized enterprises, Technovation, 9, pp. 213-225. Rinholm, B. L. i D. A. Boag, 1987, Controlling New Product Development in the Small Technology-based Firm, American Journal of Small Business, 12(1), pp. 37-49. Rothwell, R., 1985, Innovation and The Small Firm, First International Technical Innovation Entripreneurship Symposium, Utah Innovation Foundation, Salt Lake City, 11-13 September. Rothwell, R., 1989, Small Firms, Innovation and Industrial Change, Small Business Economics, 1, pp. 5164. Shipley, D., G. Hooley, T. Cox. and K. Fonfara, 1998, The Effects of Privatisation on Marketing Capability and Activity in Poland, International Journal of Research in Marketing 15, pp. 367-381. Slater, S. and J. C. Narver, 1994, Does Competitive Environment Moderate the Market Orientation Performance Relationship, Journal of Marketing, 57 (January), pp. 46-55. Slater, S. and J. C. Narver, 2000, The Positive Effect of a Market Orientation on Business Profitability: A Balanced Replication, Journal of Business Research, 48, pp. 69-73. Teece, D. J., 1986, Profiting from technological innovation, Research Policy, 15(6), pp. 285306. Tomala, F. i O. Snchal, 2004, Innovation management: a synthesis of academic and industrial points of view, International Journal of Project Management, 22(4), pp. 281-287. Urban, G. i J. R. Hauser, 1993, Design and Marketing Of New Products (2nd Edition), Prentice Hall.

Privredna kretanja i ekonomska politika 103 / 2005.

49