POMORSTVO PRI 4.

BRIGADI

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Kako je poelo! POTPORA POMORSKIH SNAGA DJELOVANJIMA 4. BRIGADE U RAJONU KRUEVA (kolovoz - rujan 1991. godine) Uvodne napomene Prebacivanje brigade morskim putem iz Novigrada za rajon Kruevo Uvjeti hidrogeografskog i hidrometeorolokog okruenja Organizacija rada pomorske komponente Potpora bojnim djelovanjima brigade - prijevoz pomorskim putem Trajekt Klimno Ljudi na brodovima Krizni stoer Novigrada Zapovijedanje Zakljuno razmatranje

Iz ranijeg opisa prijema i djelovanja zrakoplovnog voda 4. brigade moe se vidjeti eksibilnost zapovjednika Jelia u okupljanju svih raspoloivih resursa s ovdanjeg prostora, ne pridravajui se nimalo slubenog ustroja. Ovu praksu imao je do kraja zapovijedanja brigadom, a to se vidi kroz opisana ustrojavanja i prihvaanja niza izvanustrojbenih postrojbi. Na slian nain odluio je u Splitu organizirati strukturu naih asnika i doasnika za borbu na moru, a to je bila pretea Hrvatske ratne mornarice. Odlaskom na zadarsku bojinicu bilo je neophodno koristiti civilne pomorske resurse u tom prostoru. Splitsku organizaciju (namjere s planovima i ljudima) opisao je kapetan korvete Zdenko Simii, prvi visoki asnik koji je napustio bivu JRM i sa svojom grupom pristupio 4. brigadi, to prenosimo u cjelini pod naslovom Kako je poelo. Nakon toga u cjelini prenosimo opis djelovanja pomorske strukture Novigrada i drugih pomorskih subjekata u Zadarskoj upaniji kojeg je izradio kapetan bojnog broda Stjepan Bernardi pod naslovom Potpora pomorskih snaga 4. brigade u rajonu Krueva (kolovoz - rujan 1991. godine).
326

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Kako je poelo! Hrvatski asnici u sastavu JRM-a nikada nisu prekidali nit koja ih je povezivala s hrvatskim narodom i hrvatskom domovinom. Biti na slubi u JRM-u jasno se moglo uoiti kako se politika vojske JRM-a odnosi prema hrvatskom moru i morskoj obali. Naprosto je bilo nemogue zamisliti da e pomorci Deliblatske peare zavladati ljepotom Jadrana i hrvatskim grobom njegovih pomoraca, ribara i teaka. Hrvatski asnici u tadanjoj 17. brigadi T-a, kojima je zapovijedao kapetan korvete Zdenko Simii, inili su odanu skupinu Hrvata koji su se poetkom 1991. stavili na raspolaganje hrvatskoj dravi i hrvatskom vrhovniku dr. Franji Tumanu. Poetak djelovanja izvan vojarne Lora povjeren je Petru Perkoviu kojem su bile dostupne informacije i koji se povezao s Miroslavom Skokom i Petrom imcem preko kojih su dobivali potrebite informacije o ustrojavanju Hrvatske vojske. Izraeno je vie planova kao napustiti JRM sa to vie brodova i opreme, otetiti vitalnu opremu na pogonu i otii iz JNA na poziv svih koji su se stavili na raspolaganje hrvatskoj dravi. Nakon detaljne analize zakljueno je da bi bilo teko izvriti prebaziranje brodova bilo gdje na obali, a da ne budu vraeni u Loru ili uniteni zrakoplovima. Napadom JNA na Sloveniju krajem lipnja 1991. odluili su napustiti JRM i time totalno dezorganizirati cijelu 17. brigadu T-a koja je u to vrijeme slovila kao najbolja brigada u Floti JRM-a i bila pohvaljena od Generaltaba JNA. Sa svojom odlukom o naputanju JNA upoznali smo Miroslava Skoku, a u Zadru Zvonimira Rodina koji je obeao svekoliku pomo u toj nakani. U zadarskom dijelu planirano je brodove smjestiti u potkope na Dugom Otoku, a planiran put u Italiju bio je pun neizvjesnosti i opasnosti za obitelji koje ostaju u Splitu. Tada je donesena konana odluka da u to kraem roku podnesu zahtjev za odlazak iz JRM-a i da za njima pou svi hrvatski doasnici i mornari. Kratku reenicu, ali za tadanje uvjete spasonosnu, koja je glasila: Ne slaem se s politikom koju provodi JRM, trebalo je napisati i ona je omoguavala skidanje u roku od 24 sata. Jedino je kkr. Zdenko Simii ekao jo pet dana. Zbog injenice da je bio zapovjednik divizijuna odrao se partijski sastanak 17. BT-a u kinodvorani kojem je nazoio i tadanji zapovjednik Flote JRM-a. Meu nazonima je bio odani doasnik Predrag iri koji je postavio pitanje: Da li zapovjednik divizijuna kkr. Zdenko Simii organizirano radi sa hrvatskim asnicima na slabljenju borbene moi cjelovite 17. BT? Rasprava nije donijela oekivane rezultate, najvei dio vremena bio je muk u kinodvorani te je zakljueno da nema dovoljno dokaza da se utvrdi odgovornost kkr. Zdenka Simiia za organizirani rad grupe. A tu grupu Hrvata inili su: Zdenko Simii, Ivan Ani, Petar Perkovi, Jakia Frani, Vojko Mareli, Ivan Stankovi, arko Bartulovi, Mile atlak, Radomir Deli Niki i Ivo Rafaneli. Ovi su asnici tada bili prvi u strukturi zapovijedanja. U periodu od 1. 7. 1991. do 15. 7. 1991. JRM iz 17. BT-a napustilo je oko 68 djelatnika, a trend odlaska Hrvata, Slovenca, Makedonca i Albanca nastavljen je i dalje.
327

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Kapetan korvete Zdenko Simii razrijeen je dunosti s danom 13. 7. 1991. i tada je bio najstariji hrvatski asnik po inu koji je napustio Flotu JRM-a. U Lori se povezanost kkr. Zdenka Simiia i ostalih asnika temeljila na povjerenju, a u toj skupini asnika nalazili su se: kbb. Stijepan Bernardi, nastavnik taktike i operatike, kkr. Ivica Supi, kkr. Marin Stoi, pbb. Robert Hranj i pbb. Tihomir Erceg iz 18. BR-a te pbb. Ante Urli iz divizijuna patrolnih brodova. Oni su imali svoj plan o naputanju JRM-a. Kad su napustili 17. BT od 14 brodova (jedan je bio u ibeniku - kasnije u sastavu HRM-a ), nastavilo je ploviti svega 5 T-a, a ubrzo do poetka rujna mjeseca svi su u teglju napustili Loru prema otoku Visu i vie nisu isplovljavali (do odlaska u teglju za Boku). Po dolasku na slobodu njihovoj skupini prikljuio se i Nedjeljko Stani koji je napustio eskadrilu protupodmornikih helikoptera, a koja se iz Divulja prebazirala u Mostar. Javili su se Ivi Jeliu i koordinirali s Miroslavom Skokom kojem su predlagali planove za blokadu Lore. U ratnoj luci Lori bazirala je ota JRM-a s udarnim pomorskim brigadama 18. BRTORR (raketna), 17. BT (torpedna), 4. B VPBR (patrolna-protupodmornika), BP (podmornice), logistiki brodovi i zapovjedni brod. To je bilo oko 30-35 ratnih brodova s podmornicama. Postojale su samo dvije mogunosti blokade: blokada s kopna, koja je bila uinkovitija jer se kanalizirala prometnicama koje izvode iz Lore, i blokada s mora pomorske luke Lora koja ima dvije bitne odrednice: - Ako su ratni brodovi u Lori, tada dolazi u obzir blokada samog ulaza u ratnu luku Loru. - Kad ratni brodovi isplove, tada je mogu samo nadzor njihovog kretanja, zadravanja i sidrenja. Ivo Jeli je traio da se napravi plan blokade Lore s morske strane. Tada je napravljen plan skupa s Vickom Batinicom iz Brodosplita o tome kako s remorkerima blokirati ulaz, odnosno koje plovno sredstvo treba potopiti ispred ulaza u Loru. Vojarna u Divuljama sa svom ratnom opremom bila je velika prijetnja za cijelu katelansku regiju i grad Split. Najvea postrojba po bojnoj moi bio je ORD (obalni raketni divizijun) naoruan raketama obala - more, ruske proizvodnje. Te rakete su imale bojevu glavu s 550 kg eksploziva i 600 l goriva s oksidantom koji, ako ne izgori tijekom leta rakete, postaje nervni bojni otrov. Takvih je bilo na lanserima i u priuvi cca 20 komada. U Divuljama nisu bazirali znaajniji ratni brodovi, a redovito je danju isplovljavala BRM (motorna barkasa) za luku zbog opskrbe i prevoenja zapovjednika postrojbi na vanije sastanke u Zapovjednitvo Flote. Takoer je napravljen plan presijecanja telefonskog kabela u sustavu veza zapovijedanja koji je bio poloen izmeu Divulja i Lore i koji bi u sluaju presijecanja bitno naruio njihov tieni sustav veza.
328

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Traeni planovi bili su gotovi do kraja srpnja 1991., meutim provedba nije izvrena. Poetkom kolovoza 1991. brodovi JRM-a poeli su naputati luku Loru i sidriti u Katelanskom zaljevu, poglavito VPBR (veliki patrolni brod) i RTOP (raketna topovnjaa). Pratilo se njihovo kretanje unutar Katelanskog zaljeva i spoznalo da relativno uvijek sidre na sredini zaljeva te da nou skupa sidre VPBR s 1 do 2 RTOP-a na bokovima. Tad su predloili, a gospodin Jeli prihvatio plan napada (nou) na taktiku grupu koja bazira na sidru u Katelanskom zaljevu. Za napad su trebali biti koriteni brzi gliseri koje je osigurao Sinia Poljak, a rakete Osa osigurao je Mile atlak koji je ve bio na Svilaji (114. brigada). Izvrili su obilazak polaznih rajona luice Split od Zente do Poljuda i obale Katela ovisno o toki sidrenja taktike grupe. Grupa je bila podijeljena u pet skupina koje su istovremeno trebale izvriti napad. U grupi su bili: Zdenko Simii, Petar Perkovi, Jakia Frani, Tihomir Erceg, Vojko Mareli, Nedljeljko Stani, Vladimir Jankovi, Ivan Stankovi egrc, Duko Mrdulja, Sinia Poljak, Nadomir Kodoman, Mile atlak, Nikola Prizmi i Josip Pocrnja. Obzirom da su dobro poznavali karakteristike brodova JRM-a, tono se znalo gdje su komore za streljivo i rakete u lanserima, to je i bio cilj napada, jer su brodovi bili popunjeni do punog borbenog kompleta. Takoer su jasno iznijeli to bi to znailo i u ekolokom smislu ako doe do potapanja brodova i izlijevanja vee koliine nafte u Katelanskom zaljevu. Plan je bio odobren, ali signal za njegovo izvrenje nisu dobili. Paralelno se radilo na ustrojavanju mornarike postrojbe unutar 4. gardijske brigade, teite je tada bilo na kopnu i nije dolo do osnutka takve postrojbe. Krajem kolovoza ve su se nadzirali obrisi budueg ustroja HRM-a na emu se intenzivno radilo. Prvih osam asnika koji su dana 5. 9. 1991. potpisali ugovor za osnivanje HRM-a, a bili su na platnom spisku 4. gardijske brigade, do odlaska u ostale postrojbe Hrvatske vojske su: Zdenko Simii, Augustin Kontrec, Karlo Grbac, Zvonko Majer, Nedleljko Stani, Goran Bonai, Petar Perkovi, Boris upin.

329

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

POTPORA POMORSKIH SNAGA DJELOVANJIMA 4. BRIGADE U RAJONU KRUEVA (kolovoz - rujan 1991. godine) Uvodne napomene U poecima stvaranja HV-a prvo su se ustrojavale postrojbe na kopnu, dok nije dolo na red ustrojavanje pomorske komponente. Bojna djelovanja koja su poglavito voena na kopnu uskoro su zahvatila i podruje obale te se ukazala potreba organiziranog angairanja plovnih sredstava za njihovu potporu. Idealno bi bilo da tu potporu pruaju organizirane snage Hrvatske ratne mornarice (HRM) koje bi to, da je postojala, uinile najbolje. Ali to vrijeme (srpanj 1991.) bilo je vrijeme poetka stvaranja HV-a. Svega je nedostajalo te su mnoge stvari raene preko noi. Bilo je to herojsko vrijeme stvaranja novoga to su samo mogli raditi ljudi, ne samo puni domoljublja, nego ljudi koji su poznavali vojnu organizaciju, njezin ustroj i nain funkcioniranja. Na moru jo nije bilo hrvatskih ratnih brodova koji bi plovili i mogli pomoi, oni e doi kasnije. U pripremama za obranu ljudskih ivota i spaavanje vrijednosti drutva po opinama, mjesnim zajednicama i drugim organizacijama poeli su s radom krizni stoeri. Njihova zadaa je bila organiziranje ljudi i sredstava za ratne uvjete. Tako su i na podruju na koji je upuena 4. brigada ve bili utemeljeni krizni stoeri od Zadra do Novigrada kao i stoeri po poduzeima i institucijama. Time je umnogome olakana komunikacija i suradnja izmeu razliitih subjekata. U to vrijeme Hrvatska vojska i njene postrojbe bile su u poetnoj fazi organiziranja i ustrojavanja, a situacija na terenu traila je trenutni angaman protiv organiziranog i dobro naoruanog protivnika koji je imao inicijativu. Poetna bojna djelovanja pokazala su da je protivnik unaprijed bio organiziran, ustrojen i da su postojali planovi za poetna i naknadna djelovanja. Neprijateljske pripreme trajale su due vrijeme sve pod platom redovnih aktivnosti JNA, a to im je dalo ogromnu poetnu prednost. Jedna od faza pripreme za agresiju na Hrvatsku bilo je i velianje snage i mogunosti srpskog vojnika, a to je bilo planski provoeno cijelo vrijeme od kraja II. svjetskog rata. Posebno je to bilo naglaeno u JNA, putem koje teze su se i proteirali srbijanski kadrovi na vea zapovjedna mjesta i radi ega su mogli mnoge vojne pripreme provoditi skriveno od drugih. Iako je takva teza stalno isticana i s ciljem zastraivanja ostalih nacionalnosti, istina koja ide teim putem, uvijek stigne na odredite. Pitanje ratne mornarice krajem srpnja 1991. bilo je sloeno. JNA je imala respektabilnu ratnu mornaricu, tzv. Jugoslavensku ratnu mornaricu (JRM) koja je u svom ustroju imala brojnu otu razliitih brodova, koja je bazirala od Pule na sjeveru do zaljeva Boke kotorske na jugu. Posebnost JRM-a ogledala se u injenici da je imala i brojnu kopnenu komponentu, cijeli jedan korpus po ustroju sa sjeditem u Kninu. Ova kopnena komponenta u sastavu JRM-a bila je utemeljena s injenicom da je cijela JRM bila organizirana za protudesantnu obranu kao obrana od pomorskozranog desanta irih razmjera na srednji dio jadranske obale (ili ondanjim vojnim rjenikom reeno: jadranskog pomorskog vojita). Kopnene snage iz sastava JRM-a bile su smjetene u Kninu gdje su bila brojna zapovjednitva i najvei dio gotovih snaga. Djelatni sastav kopnene komponente sa sjeditem u Kninu bio je uglavnom sastavljen od pripadnika srpske i crnogorske nacionalnosti (68 %), dok je situacija u samoj JRM bila puno povoljnija jer su djelatnici hrvatske nacionalnosti inili 47 % od ukupnog djelatnog sastava. Upravo u to vrijeme (srpanj, kolovoz i rujan 1991.) poelo je
330

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

veliko raslojavanje unutar redova JNA i JRM-a koje su poeli u veem broju naputati djelatnici nesrpske nacionalnosti. Meutim i nadalje su to bile respektabilne snage koje su sa sredstvima na raspolaganju mogle uiniti to su htjele. Na moru je u to vrijeme djelovala samo JRM i ve se poela organizirati po borbenoj organizaciji u tzv. zdruene taktike sastave (ZTS) sastavljene od 1 fregate, 2-3 raketne topovnjae, 2-4 raketna amca i 4-6 torpednih amaca. Zadae ovih sastava bile su, kako je javno objavljeno, provoenje nesmetane plovidbe morem, a prava namjera je bila upravo suprotna, nametanje blokade pomorskih luka i prekid pomorskog prometa na moru. Ova namjera je bila javno oitovana prilikom izvlaenja streljiva i opreme iz skladita obalne topnike bitnice, ili kako se prije zvala obalne topnike baterije - OTB, Marina rat na otoku olti poetkom osmog mjeseca 1991. Ovu akciju izveli su pripadnici 4. brigade u kojoj su na prevaru iz skladita OTB-a uzeli i odveli nekoliko kamiona streljiva i opreme i odnijeli na kopno u nepoznatom pravcu. Reakcija JRM-a bila je velika: blokirali su cijeli otok oltu i nisu dopustili nikakav promet s kopnom nekoliko dana, iako je na otoku u to vrijeme bilo mnotvo stranih i domaih turista na odmoru. Meutim reakcija JRM-a je zakasnila: pripadnici 4. brigade ve su iznijeli plijen na obalu i nestali u nepoznatom smjeru te cijelu akciju JRM-a uinili - bezpredmetnom, a njihovu premetainu svake kue na otoku - smijenom. Od tada je JRM izvodila nadzor i odobravanje plovidbe svim sudionicima u pomorskom prometu kao i zaustavljanje i pregled trajekata koji su vozili u uobiajenim linijama po redovitom redu vonje. Ta akcija pokazala je naalost jedno novo lice pripadnika JRM-a: bili su iznimno arogantni i pretjerano grubi prema mjesnom stanovnitvu. Njihovo ponaanje bilo je slino okupatorskoj vojsci s najgorim manirima. Ovo udi tim vie to su mjetani dalmatinskih mjesta do tada uvijek rado primali i prihvaali brodove JRM-a kao svoje. Naime bilo je dosta mladia iz tih mjesta koji su na tim brodovima sluili vojni rok, a i ostali lanovi posade uglavnom su se ponaali korektno i s prepoznatljivim manirima kulturnih ljudi spremnih pomoi. Sada je, vidjelo se to odmah, nastupilo neko novo vrijeme, neki novi odnosi, a udno je bilo to to se neto takvo dogodilo preko noi. Brojnost Flote JRM-a i njena nazonost svuda i uvijek bila je odlika toga vremena i svi oni koji su koristili more morali su o ovoj injenici voditi rauna. Kako su se asnici hrvatske nacionalnosti, a i mnogi drugi, skidali i odlazili iz JNA i JRM-a, na brodovima je ostajao sve vei broj ljudi srpske nacionalnosti koji su postali dominantni. Pod utjecajem propagande i zapovijedi iz Beograda brzo su se prometnuli u neprijatelje svega onoga to je hrvatsko, a sredstvima kojima su raspolagali, mislili su da su mogli sve. Moglo se samo zamisliti kako je bilo onima malobrojnima hrvatske nacionalnosti koji su ostali na palubama tih brodova, bilo da su djelatnici ili samo mornari - ronici na odsluenju vojnoga roka. Prolost naih naroda na obalama Jadrana ispunjena je neprekidnom borbom za opstanak, slobodu i nezavisnost. Da bi se u toj borbi na narod obranio i odrao na ovim prostorima bili su potrebni iznimni napori. Od samih poetaka pisanja vojne povijesti u provedbi bojnih djelovanja irih razmjera na obali i priobalju zabiljeena je uska suradnja izmeu snaga ratne mornarice (RM) i kopnene vojske (KoV). Pri tome je interesantno napomenuti da ve prvi veliki vojni povjesniar Tukidid (Thucydides, umro oko 390. godine p. n. e.) spominje etiri vrste zadaa koje provodi ratna
331

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

mornarica za potrebe kopnene vojske u okviru tzv. mornarike potpore krila kopnene vojske: 1) osiguranje bojnih djelovanja kopnene vojske s mora i vlastitog pomorskog prometa, 2) osiguranje manevra kopnene vojske na pomorskim i duobalnim pomorskim komunikacijama, 3) logistika potpora kopnene vojske, 4) napad na pomorske snage protivnika. Te zadae ostale su do dana dananjega uz napomenu da su nova sredstva ratne tehnike dovela do proirenja vrsta i oblika bojnih djelovanja kojima RM potporava djelovanja kopnene vojske, meutim sutina ostaje ista. Vojna povijest nas ui da je u uskim i zatvorenim morima suradnja izmeu KoV-a i RM-a neupitna i da su ove snage jednostavno upuene na zajednika djelovanja kako bi uspjeno provele svoje zadae. Iz nauenih lekcija iz ove suradnje u prolosti znano je da ukoliko je ova suradnja dobro organizirana, vrsto voena i uspjeno provedena, ukupni uspjeh vojnih djelovanja je osiguran. Temeljni preduvjet uspjene provedbe zadaa iz domene ratne mornarice jeste utemeljeni nadzor na moru ija je svrha osiguranje nesmetanog djelovanja vlastitih pomorskih snaga i plovnih sredstava. To je ono ukratko to govori vojna teorija koja se odnosi na planska djelovanja organiziranih vojski. Prebacivanje brigade morskim putem iz Novigrada za rajon Kruevo Kada je 4. brigada dobila zapovijed za prebacivanje i bojna djelovanja na podruju Krueva, navedeni krizni stoeri bili su u punom pogonu i ve su imali mnoga saznanja koja su bila od koristi brigadi i njihovim ljudima. U krizne stoere birani su ljudi domoljubi na koje se moglo osloniti da e ispuniti sve zadae koje im se naloe. Tako je bilo i ovaj put s prebacivanjem vojnika 4. brigade. Na upit o mogunosti prebacivanja dijelova brigade morem na podruje Krueva javljeno je da oko toga nee biti problema i da e prebacivanje biti organizirano po prispijeu brigade u rajon Novigrada. Ovakav odgovor mogao se dati imajui u vidu da je u irem rajonu Novigrada postojala brojna ribarska ota iji su brodovi ve bili na popisu u Kriznom stoeru i da se na tu otu i njihove ljude mogu u potpunosti osloniti. Za pomorski dio zadae 4. brigade bili su ukljueni krizni stoeri opina Zadar i Novigrad i sve njihove podreene veze. Iako je bila prva zadaa prevoenja morem u kojoj se ukljuuju pomorske snage, tj. ota ribarskih brodova, znalo se da nee biti veih problema. Takvo miljenje je prevladalo obzirom na injenicu da su se poznavali ljudi i brodovi. I jedni i drugi su bili na visini zadae. Ribari i njihovi brodovi bili su kao jedno; ribari su poznavali svoje brodove o kojima su skrbili svaki dan, jer su im oni bili sve. Ribarski brod je ribaru daleko blii nego nekom njegova alatka. Ribaru brod nije samo alat koji ga hrani, ve utoite u kojem boravi, kojem se moli i koje mu glavu uva. A uvat e je samo ako se uzajamno uvaju i potuju. Uz to, ako to treba uope i spominjati, ribari su poznavali itavi akvatorij i podruje plovljenja kao svoj dep. Tu su bili svaki dan, danju i nou, po svakom vremenu, bilo ono dobro i pitomo ili daleko od toga.
332

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Vano je pripomenuti da je akvatorij Novigradskog i Karinskog mora navigacijski teko podruje kojeg ostali brodovi najradije zaobilaze, ukljuujui i znatieljne turiste u njihovom nastojanju da otkriju neki nepoznati kutak. Ove vode ule su duboko u zalee kopna kao nastavak otonog niza koji se prua junije. S otvorenim morem povezuju ga dva uska prolaza koja se s kopna daju kontrolirati. Od poetka osmog mjeseca ovi prolazi, Ljubaka vrata i Masleniki prolaz, bili su u hrvatskim rukama. Mora se rei da ih u to vrijeme jo nitko nije organizirano i stalno uvao osim redovitih policijskih ophodnji, a po opem saznanju to je bilo nedostatno. Obala kopna na krajnjem obalnom dijelu svuda se strmo sputa u more te je teko organizirati i postaviti obranu, a s uskih prolaza mogue je ugroziti pomorski promet i obinim streljakim naoruanjem. Ratni amor bio je ovim obalama sve blii i bilo je samo pitanje dana kada e se na obalama otpoeti odvijati aktivna bojna djelovanja. Toga su bili itekako svjesni i ljudi koji su dobili zadau da organiziraju prijevoz morem dijelova 4. brigade koja e djelovati na podruju Krueva koje nije bilo daleko od mora. Stoer brigade dobio je zapovijed za hodnju bojne i bojna djelovanja u podruju Krueva. U dogovoru s kriznim stoerima na terenu utvreni su pravci i putevi hodnje brigade koja je sve pokrete trebala izvesti u to veoj tajnosti, daleko od znatieljnih oiju. Kada se kopnom nije moglo doi do rajona razmjetaja, taj dio puta brigada je morala prijei morskim putem. U tom smislu kao najpogodnije luke ukrcaja i iskrcaja pokazale su se luka u Novigradu, a kao polazna luka i mjesto iskrcaja bio je mol u mjestu Ribnica u neposrednom zaleu Krueva. Razdaljina izmeu jedne i druge luke nije bila velika, tek 2,5 milja (oko pet kilometara morem) koje su brodovi mogli brzo proi. Obzirom da se radilo o dosta malom vodenom prostoru i da je bilo ljetno doba, nije bilo problema s vremenskim prilikama. Uvjeti hidrogeografskog i hidrometeorolokog okruenja Zadaa potpore 4. brigade s mora odvijala se u junom dijelu Velebitskog kanala u podruju Novigradskog i Karinskog mora koje je povezano Karinskim drilom. Ovo je zatvorena vodena povrina koja je povezana otvorenim morem preko Novskog drila. To je kanal koji spaja krajnji jugoistoni dio Velebitskog kanala s Novigradskim morem. Obale u kanalu su visoke i strme, mjestimice gotovo okomite. Ovim kanalom mogu ploviti i vei brodovi jer su dubine u kanalu velike. Preko kanala na oko 0,5 milja juno od rta Baljenica, na ulazu u kanal iz Velebitskog kanala je eljezni most. Sredinji dio mosta je 77 metara iznad srednje razine vode. Kroz Novsko drilo su morali proi svi brodovi koji su sudjelovali u zadaama potpore i koji su pristigli iz Zadra. Ovi brodovi su putem od Zadra do Novigrada morali proi kroz navigacijski teko podruje (sloeni uvjeti za plovidbu) i prolaze: Privlakim gazom u Kanal Nove Povljane, Ljubaka vrata, dijelom Velebitskoga kanala kroz Novsko drilo u Novigradsko more i samu novigradsku luku. Nabrajanje ovih prolaza potrebno je radi toga to su oni bili i jedini put povratka u matinu luku baziranja. Stoga se moralo voditi rauna i o tome jesu li ovi prolazi slobodni za plovidbu obzirom na to da su udaljenosti do obale male i protivnik je mogao ugroziti i plovilo i posadu samo sa streljakim orujem.
333

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Ovakvo stanje pogodovalo je naim plovilima jer se brodovi iz sastava JRM-a nisu usuivali zai u ove vode, a to je naim brodiima davalo potpunu slobodu djelovanja od protivnikih snaga na moru. Sama potpora brigade odvijala se na relaciji od novigradske luke do ireg podruja Krueva, odnosno luica u Karinskom drilu, podruje Ribnice, da bi se odatle ubrzo pomorski promet preusmjerio na Meku Dragu u uvali Dumiina. Ova promjena nastupila je nakon minobacakog udara neprijatelja po Ribnici koja je bila optiki vidljiva iz Karina Donjeg u kojem se nalazio neprijatelj. U Novigradskom moru u njegovom sjeveroistonom dijelu obale su strme i kamenite te su uoljive iz daleka i danju i nou, a na njegovoj junoj i zapadnoj strani vidljivi su breuljci obrasli borovinom s blagim nagibima. Na sjeveroistonom dijelu zaljeva je ue rijeke Zrmanje vidljivo po visokim i strmim liticama iznad kojih se prostire visoka krevita zaravan. Samo ue rijeke Zrmanje naprosto ljepotom prizora privlai poglede i moglo bi ga se razgledati u nedogled. Boja kanjona se mijenja u zavisnosti od doba dana i osvijetljenosti, a sam pejza odie nekom osamom koja privlai. Relativno rijetka naseljenost obale, istoe i boja mora naprosto plijene svakoga tko se nae u ovom okruju. Meutim bila su ratna vremena i sudionicima ovih dogaanja nije bilo puno prigode za diviti se ovim ljepotama. Grad i luka Novigrad nalaze se na junoj obali Novigradskog mora u dnu uske, duge i vijugave uvale. Na samu luku ukazuje kapela Sv. Nikole, zatitnika pomoraca i putnika, koja se nalazi na sjeveroistonom dijelu ulaza u samu uvalu. Kao pomo pri ulasku u samu luku postoji svjetlo na rtu Sv. Nikola kao i vidljive ruevine kule iznad samog mjesta. Novigradska luka zatiena je od svih vjetrova, osim od bure koja uzrokuje bibavicu i valovito more, naroito u vanjskom dijelu luke. Luka je dugaka i prostrana, u unutarnjem dijelu luke dubine su uz samu obalu od oko 1,4 metra te moe primiti veliki broj malih brodova. Trajekt Klimno kao jedan od veih brodova bio je vezan za dio obale namijenjene veim brodovima. Imao je dovoljno i dubine i manevarskog prostora za siguran privez. Cijeli taj dio mola bio je cestovno povezan sa zaleenm te su vei tereti ukrcavani bez tekoa. Privezite brodova i brodia bilo je pregledno tako da su osiguranje brodova i komunikacija izmeu posada bili jednostavni. Novigradska luka pruala je sve pogodnosti za zadae potpore jer je imala sve potrebne ostale elemente kao to su prikljuci za struju, vodu, a tu je bio i Dom zdravlja. Iz luke su mobilizirani brodovi povezivali grad Novigrad i novigradsku luku s lukama na podruju Ribnice i Krueva. U poetku se za to koristio mol kod crkvice u Ribnici, kasnije izgradnjom zemljanog nasipa i mola za to se koristila uvala Dumiina. Uvala Dumiina nalazi se na istonom kraju Novigradskog zaljeva, iza ua rijeke Zrmanje u more, a iz daleka se prepoznavala po strmim stijenama svijetle boje. Za ovu priliku mol i pristan u uvali Dumiini napravila je Mjesna zajednica Kruevo vlastitom mehanizacijom od zemljanog materijala koji je bio dobro nabijen i proiren te je sve bilo povezano prometnicom koja je vodila u zalee kopna. Na tom molu uskoro je pristajao trajekt Klimno kao i ostali brodovi iz sastava ove male otile za potporu. Tako je postavljena luka infrastruktura i napravljena improvizirana luka u uvali Dumiina preko koje se najveim dijelom vremena vrio prekrcaj i odravala veza s novigradskom lukom. Ovdje se jo jednom pokazalo kako pomorske komunikacije nisu ograniene irinom rute, ukoliko to nisu ograniene kopnom, te za razliku od kopnenih nije ih mogue prekinuti topnikom vatrom. Kritine toke su, u ovom smislu, luke i mjesta pristajanja, posebice ako su vidljivi ili im se mogu topografski odrediti koordinate. Koritenje mora za potporu
334

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

bojnih djelovanja povealo je ukupni prostor s kojeg je djelovala brigada i davalo joj je neophodnu dubinu koju nije imala na isto kopnenom dijelu koji je branila. Poveanje prostora u borbenim djelovanjima poveava mogunost manevra i pregrupiranja snaga i time se omoguava elementima rasporeda primjena svih mjera borbenih sposobnosti za potpuno iskoritavanje manevra i borbene moi te vei izbor naina uporabe postrojbi kojima raspolaemo. Ovo je bilo od velike vanosti u poetnim djelovanjima brigade koja su zbog terena i poetnih uvjeta bila statina i opredmeena na obranu prostora i vanih toaka. Za razliku od borbi na kopnu, morski prostor se ne moe niti dobiti niti izgubiti. U zatvorenim vodenim sredinama, kao to je ovdje bio sluaj, more kao prostor se moe koristiti jedino ako imamo prevlast na obalama i pogodna sredstva za koritenje tog mora. Takav je bio sluaj u poetku, a morski prostor koji smo imali koriten je na najbolji mogui nain. U poetku je bio samo komunikacijski prostor, a naknadno je postao i manevarski. Stalno ga gaajui minobacaima, neprijatelj ga je oito ukljuio u svoj popis ciljeva koje treba tui. Flotila koja je bila u potpori brigade omoguila je Zapovjednitvu brigade racionalno koritenje snaga svih elemenata brigade. Prostor na kome je plovni sastav djelovao omoguio je brigadi da svi njezini elementi budu ukljueni po planu angairanja Zapovjednitva brigade i po njihovim stvarnim mogunostima. Novigrad je kao mjesto bio pogodan za smjetaj veeg broja ljudi. Ovaj ivopisni grad, iji su se stanovnici bavili turizmom, obrtom, ribarstvom i poljoprivredom, nudio je dosta prostora za ljude i opremu. Grad je povezan dobrom cestom sa zaleem, imao je potu i dovoljan broj telefonskih linija. Znalo se da e vojska iz sastava 4. brigade stii u noi 30/31. srpnja i da je odmah treba prebaciti u podruje Krueva. Organizacija rada pomorske komponente U poetku djelovanja 4. brigade na ovom podruju krizni stoeri svoj su posao radili mirno i bez ikakvih veih uzbuenja, osim uobiajene uurbanosti da se dnevne zadae naprave na vrijeme i po planu. Za predstojee zadae prevoenja brigade pomorskim komunikacijama pretpostavljalo se da e prerasti u zadae potpore, a to je ve neto drugo. Zadae potpore bojnim djelovnjima s mora postrojbama koje se bore na kopnu sloene su i zahtjevne, trae ogroman angaman ljudi i opreme. Sama zadaa prevoenja bila je organizirana relativno brzo. Na elu Kriznog stoera u Novigradu Mate Blakovi je bio odgovoran za plovna sredstva. Bio je to pravi ovjek na pravom mjestu. Srednjih godina, visok i kran, prava slika i prilika ovjeka izniklog na kamenjaru i moru. Ribar po zanimanju, to mu je kroz ivot na moru dalo iskustvo da pozna okruje, ljude i prirodu. Ovakvi ljudi, navikli na posao i svakodnevno dovijanje problemima, ne daju se lako smesti. Tako je i na ribar Mate zajedno sa svojom druinom ribara spremno odgovorio poslovima koji su stajali pred njim. Ono to je davalo prednost svim ovim ljudima jeste injenica da su poznavali okruje: i more i kopno. Na kopnu se prostirala krevita ravan Ravnih Kotara sa svojim selima. Gore prema sjeveru bila su brda i planine i protivnik. Kao da se povijest opet ponavljala. I trebalo je uiniti sve da do toga ne doe, jer je pamenje naroda na pokolje u prolom ratu bilo ivo.
335

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Ribarska ota je ve bila organizirana za ratna djelovanja. Po nekom starom ustroju (JRM) dio tih brodova je imao mobilizacijski raspored kojim se oni stavljaju na raspolaganje odreenim vojnim zapovjednitvima te se opremaju tekim strojnicama, a ljudi dobivaju uniforme i streljako oruje. Sada to nije bio sluaj. Ona stara linija zapovijedanja u bivoj Jugoslaviji je bila naruena, skladita ispranjena i devastirana, tako da su brodovi zadau prevoenja doekali onakvi kakvi su bili za svoje redovne poslove ribarenja. Brodovi i posade su bili evidentirani u Kriznom soeru Novigrada, uredno su popisani i naloeno im je da budu u stanju poveane spremnosti. Utemeljeno je deurstvo i straarska sluba i svi oni neophodni elementi za funkcioniranje ovakve postrojbe kao dijela vojne strukture Kriznog stoera. Kada je dobila zadatak za prevoenje, ova postrojba pripremila se kako je i koliko mogla. Brodovi nisu bili naoruani da bi se odvijala kakva obuka, a nije za orujem tada niti bilo velike potrebe jer je to podruje dosta zatvoreno i bila je zaista mala mogunost da se pojave brodovi JRM-a. Osim toga protivniki brodovi ne bi mogli proi neopaeno. Taktika obuka u zdruenom plovljenju takoer se nije provodila jer su ovi ljudi navikli jedni na druge. Uvoditi sada neke novine koje ovi ljudi ne poznaju samo bi tetilo. Ovim ljudima samo je trebalo rei to se trai od njih, a oni e se putem dogovora lako snai i uiniti ono to je najbolje. I tako je ota ribarskih brodova doekala dijelove 4. brigade koji su stigli neto iza ponoi 30/31. srpnja i ukrcavanje je poelo. Kao veza s Kriznim stoerom nalazio se Mirko undov, operativni asnik u brigadi koji je koordinirao s Kriznim stoerom i bio od velike pomoi kod organizacije ukrcavanja ljudstva brigade. Za prebacivanje brigade uporabljeno je pet ribarskih brodova i dvije portulate*. Svi pripadnici brigade prebaeni su u rajon Krueva do svitanja 31. srpnja 1991. Brodovima je tom prilikom prebaeno 170 pripadnika brigade sa streljakim naoruanjem. Sam prijevoz protekao je mirno, nije bilo nikakvih zastoja i sve aktivnosti odraene su kao da su bile uvjebavane, i nije bilo pomisli da to i brigada i brodovi rade po prvi puta. Posade brodova su iskazale svoju umjenost u plovljenju. Svi manevri brodova bili su uobiajeni i skladno izvedeni, brodovi su plovili ne ometajui jedan drugog. Isto tako je bilo i kod iskrcavanja. Sve je prolo kako se planiralo, bez ikakvih problema. Posade i brodovi koji su tu no bili angairani za potrebe prevoenja ljudstva 4. brigade:
Posada broda Kapetan BRANKO BLAKOVI Posada: KREO ANZULOVI i JAKOV VLATKOVI Kapetan AUGUSTIN MAROJA Posada: BRANKO ANZULOVI i DAVOR BADARI Kapetan ZDENKO IVI Posada: LOVORKO PAVLI i JOSO OTRI Kapetan TJEIMIR IVI Posada: SVETO KNEEVI i DAMIR BRATOVI Kapetan ELJKO VLATKOVI Posada: IVICA BUTERIN Oznaka broda NG 16 NG 12 NG 43 NG 90 VRABAC

* Portulata, ribarski brodi na motorni pogon - amac kojeg tegli vei ribarski brod i koji mu slui kao pomo u radu s mreama i ribarskim alatima. Raznih je veliina i izvedbi. 336

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Potpora bojnim djelovanjima brigade - prijevoz pomorskim putem Brigada je prebaena na podruje Krueva gdje je u to doba situacija bila sloena i teka i bilo je jasno da predstoje bojna djelovanja. U tim okolnostima bilo je potrebno osigurati potporu bojnim djelovanjima ljudstvu brigade, a to je trailo puno vee transportne mogunosti prijevoza morem nego to to osigurava ribarska ota. Prva stvar koja se nametala sama od sebe bila je potreba prebacivanja vozila i tekih tereta. Nadalje bila je stalna potreba brzog dolaska i odlaska ljudi. Trebalo je razmiljati o brzom pruanju lijenike pomoi i zbrinjavanju ranjenika itd. Sama bojna djelovanja vode se protiv protivnika koji je nepoznat, mogue su radikalnije promjene situacije i trebalo je biti eksibilan na mnoge mogue dogaaje te je sve to trebalo biti osigurano sigurnim pomorskim prijevozom. Zapovjednitvo brigade izvrilo je prosudbu situacije i zakljuilo da e za djelotvorna bojna djelovanja biti potrebno priskrbiti dodatna plovna sredstva, a prije svega jedan trajekt i brze brodove te glisere za urne intervencije. Zahtjev za ovim sredstvima upuen je Kriznom stoeru Opine Zadar. On je na svom podruju raspolagao respektabilnom otom brodova koji bi se dali iskoristiti. Naredni problem koji je trebalo rijeiti jeste dimenzioniranje plovnog parka, tj. odgovoriti na pitanje koji brodovi i koliko ih treba. Brigada, odnosno njezine postrojbe koje su izale na teren Krueva nisu imale svoj stalni ustroj pa se samim time nisu poznavale norme utroka sredstava. I samo oruje koje su gardisti imali i donijeli sobom mijenjalo se iz dana u dan, a s time i potrebe dostave sredstava za njihovo odravanje i djelovanje. Za svo vrijeme djelovanja brigade na tom prostoru bilo je gotovo pravilo da je bilo potrebe za prevoenje novih oruja, teih ili lakih, koje je brigada primala i odmah slala na poloaje. Tu se stvarno moglo svata vidjeti, od snajpera, protuzranih prijenosnih raketnih sustava, nevoenih raketa, PZO topova do velikog oklopnog transportera kojeg je splitsko brodogradilite darovao brigadi. Nije se trebalo ii na predimenzioniranje plovnog parka da ne bi bilo niti previe guve niti mogunosti nepotrebnih gubitaka brodova koji su skupi. Nadalje ta je ota trebala biti izbalansirana na nain da je mogla odgovoriti potrebama prijevoza: od tekih oruja, primjerice topova veeg kalibra koji trae vee dimenzije plovila i ire pristupne ceste, do prijevoza ranjenika kojima je potreban kakav-takav smjetaj na brodu i brzi prijevoz do mjesta za potpuno sanitetsko zbrinjavanje. U naelu su se izbjegavala vea i sporija plovila iz jednostavnog razloga da ne bi bili laka meta protivnikim minobacaima. Kad su se vidjele openite potrebe trebalo je nai i mobilizirati pogodna plovila. Mora se istaknuti da prilikom mobilizacije nije bilo nikakvih problema, ljudi su se spremno odazivali, davali su ono to su imali i pri tom su se mnogi sami javljali da osobnim angamanom pomognu. Pri traenju plovila bilo je nepisano pravilo da ono bude mobilizirano s posadom. Ovakav nain izuzimanja plovnih sredstava ima svoje opravdanje u injenici da posada sama najbolje poznaje svoje plovilo i ukoliko i budu potrebni kakvi zahvati u smislu popravaka, odravanja itd., sama posada e se najbolje snai u takvim sluajevima. Isto tako posada najbolje poznaje udi svoga plovila i nitko kao ona nee iz njega izvui sve ono to se moe. Nastojalo se zavretkom aktivnosti vratiti sredstva u onom stanju u kojem su i uzeta. Plovna sredstva su skupa, popravci i odravanje isto tako, to je bio dodatan motiv da se o njima vodi primjerena briga.
337

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Nadalje plovila i brodovi troe dosta goriva koje im se treba priskrbiti, treba osigurati vezove i puno drugih stvari ukoliko bi se eljelo da ta ota funkcionira danju i nou. Sve te poslove vezano za dranje, uporabu i odravanje brodova mogu raditi ve obueni ljudi, tj. profesionalci koji mogu to napraviti najbolje i najbre. Vremena za eksperimente nije bilo, nego se moralo odmah startati s poslom. Trajekt Klimno Za potrebe prijevoza veih tereta i veeg broja ljudi bio je potreban adekvatan brod koji e uz to biti sposoban pristajati i na neizgraenu obalu. Odmah po dobivanju zadae brigade za bojnim djelovanjima u rajonu Krueva zapovjednik brigade brigadir Jeli uputio je zahtjev poduzeu Jadrolinija u Rijeci, podrunica Zadar, da odredi i uputi adekvatan brod u rajon Novigradskog mora. Poduzee Jadrolinija je za tu svrhu odredilo brod iz sastava njihove bijele ote, motorni trajekt Klimno. Brod je do tada bio angairan na redovitoj zadai prevoenja putnika i tereta na relaciji Tkon - Biograd u Pamanskom kanalu. Za ovaj zahtjev i dodjelu broda bio je dovoljan telefonski razgovor zapovjednika brigade s nadlenim osobama iz poduzea i brod je uskoro bio na putu za odredite. Trajekt Klimno izuzet je sa svoje redovite pruge i s istom posadom uputio se 4. kolovoza u zadarsku luku. Tu je posada upoznata s buduom zadaom i rajonima u kojima e ploviti. Posadi se nije moglo puno toga rei jer je jo bilo nepoznanica o tome to ih eka i koliko e se brod i posada zadrati. Uprava poduzea je obeala redovitu smjenu posade kao u redovnim prilikama, tj. svakih sedam dana. Nakon to je opskrbljen dodatnom panatikom i provitom, brod je isplovio iz Zadra u 20,15 sati za novigradsku luku. Nakon to je vozio gotovo cijelu no probijajui se po bespuima i tjesnacima od Ljubakih vrata, Novigradskog drila dok nije doao u Novigradsko more, brod je u ranim jutarnjim satima pristao u luku u Novigradu na svoju novu prugu. lanovi Kriznog stoera i operativci iz 4. brigade posjetili su zapovjednika broda i posadu i upoznali ih sa zadaom. Posada se prihvatila novog posla mirno i staloeno kao da se radi o redovitim zadaama. Na prvo isplovljenje nisu dugo ekali. Upoznavanje nove rute uslijedilo je odmah to jutro na relaciji do mola improviziranog u uvali Dumiina i natrag. U danima koji su slijedili bilo je dosta prilika da zapovjednik broda uhvati ruku, tj. dobro upozna udi okruja i samo podruje plovidbe. Na prvu plovidbu brod je isplovio s posadom koju su inili: Boo Staglei, zapovjednik broda; Vinko Medi, voa palube; Goran Medi, kormilar; Mladen Todorovi, upravitelj stroja i Omer Tomaevi, motorist. Trajekt Klimno je na ovoj zadai prevozio sve i svata. Najvei broj postrojba prevezao se upravo trajektom. Sva vozila i sva tehnika, takoer. Posada se mogla nagledati kolona izbjeglica, vojske, kamiona, topova, pa ak i stada stoke koje su ljudi, plaei se najgorega, prevozili na drugu stranu. Brod Klimno nije bio brz. Vozio je za tu klasu brodova uobiajenih 8 vorova i trebalo mu je vremena da odveze turu. Gledajui ga izdaleka s Krueva izgledalo je kao da stoji. Svojom
338

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Trajekt Klimno u plovnom stanju, Foto: Arhiv 4. brigade

Potopljeni trajekt Klimno, Foto: iz knjige Bijela ota Hrvatskog Jadrana, izdava Jadrolinija - Rijeka 1997. 339

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

laganom vonjom sliio je na tovara: nosi veliki teret, ide polako i ne ali se. (Cinici bi dodali: i da se ali isto mu je). Uskoro je uoen od suprotne strane i nerijetko su ga gaali s minobacaima. No starina je uporno vozio svoje i sreom sve je prolo bez posljedica. Brod je sudjelovao u konanom izvlaenju brigade s toga podruja i vozio je do zadnjega dana. Poto su neprijateljske snage izbile na sjeverne obale Novigradskog mora i dole do obale Novigradskog drila, odlueno je da brod ostane u Novigradu, a da se posada povue. Drugu posadu koja je napustila brod 12. rujna u ranim jutarnjim satima inili su: Darko Aralica, zapovjednik; Tomislav Kuri, voa palube; Krsto Jureko, kormilar; Drago Begonja, kormilar; Zvonko Hromin, upravitelj stroja i Omer Tomaevi, motorist. Ljudi na brodovima Hrvatska je poznata po svojim pomorcima, njihovoj snalaljivosti i hrabrosti. To je i ovaj put pomoglo da se nau ljudi svih struka i prola okrenutih moru i pomorskim vjetinama koji e moi odgovoriti za sve potrebe koje je ova situacija iziskivala. Ovdje se mora istaknuti i naglaeni voljni moment kojeg su svi do jednoga izraavali u svom htijenju da svoj posao naprave na najbolji nain to mogu i to znaju. Kad je ve rije o angamanu ljudi za potrebe pomorskog prijevoza, ima jedna injenica koja je nezaobilazna. Naime svijet pomoraca je mali i tu svak svakoga poznaje. Dok se u to ratno vrijeme u postrojbama na kopnu dogaalo to da se ljudi pitaju tko je tko i odakle je, pomorci su se poznavali, ako ne osobno, uvijek je netko bio tko je poznavao drugoga. To se ima zahvaliti pomorskom pozivu koji naprosto trai i namee ljudske, humane meusobne odnose da se pomogne jedan drugome ne pitajui za cijenu i vrijeme. Otuda su se ljudi ve poznavali i ako se nisu poznavali posao kojim su se bavili bio je onaj vezivni element koji ih je spajao i drao skupa, da se ne spominje zajednika im zadaa, pa i sudbina. Budui da su svi angairani pomorci do jednog bili s mora ili oko mora, ljudi na brodovima nisu imali nikakvog podozrenja jedni prema drugima, naprotiv. Znajui da nose iste dresove, da razmiljaju slinom duom i da se (molili ili psovali) okreu istom nebu, bili su sve vie jedan zajedniki tim. Navedeno nikako ne znai da nije bilo meusobnih svaa i rasprava, naprotiv. I ono to je karakteristino za dalmatinski temperament: vie i glasnije se svaaju oni koji su u meusobno dobrim odnosima, nego oni to rjee komuniciraju. Istina je i to da one prave dalmatinske svae za sve vrijeme trajanja pohoda skoro i nije bilo. Ozbiljnost situacije djelovala je na ljude da se previe ne zaborave niti u jednom trenutku, a opet, samo onaj tko pozna dalmatinski ugoaj mogao je u njihovim oima i ponaanju vidjeti onu iskru svakodnevne ljudske iskrenosti primjerene duhu Mediterana. Kroz povijest su nai djedovi i pradjedovi nosili razna imena. Ona su ulijevala strah i trepet onima koji nisu eljeli da priznaju njihovo slobodno more; nazivali su ih ilirskim, neretvanskim ili omikim gusarima, uskocima; govorilo se o njima pogrdno kao o pljakaima, ljutim i bezobzirnim razbojnicima, ali su ti nai preci bili samo nepokolebljivi branitelji svojih i naih prava od tuinaca na ovom moru.
340

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Tako su i ovi ljudi nastavljali tradiciju hrvatskih velikana na moru. Demetrije Hvaranin, Druak i Ljutislav Neretvanin, nekoliko Kaia, Matija Ivani, Juraj Danii, Juria Senjanin i toliki drugi stvarali su i vodili onakve nae mornarice kakve su odgovarale tadanjim prilikama. Oni su bili i njihovi zapovjednici i neustraivi borci na naem moru koji su uvijek uvali slobodu, kad nisu mogli gospodariti cijelom obalom, barem na jednom njenom dijelu. I tako se povijest ponavlja. Ponovno su se Hrvati morali laati oruja i braniti svoje more koje je jedno od najmanjih vodenih povrina, a gdje se vodilo najvie sukoba na svijetu. Svaki onaj pojedinac koji se naao u ovoj otili brodia za potporu bojnih djelovanja 4. brigade znao je svoj posao na brodu i oko broda i znao je svoje mjesto u svemu tome. Ovdje nije bilo mjesta za amatere i za one koji su eljeli neto nauiti. Oni su tada bili samo putnici u tim brodovima po nekom drugom zadatku. Za ljude je organiziran odgovarajui smjetaj u zgradi odmah na obali te su bili svi na okupu. Zanimljivo je spomenuti odore u kojima su ljudi boravili i radili. Uglavnom su bili aroliko obueni, iako su prevladavale maskirne odore nad civilnim dijelovima odjee. I same odore su bile razliite po materijalu, proizvoau ili po volji onih koji su ih nosili. U to vrijeme jo nije bilo inova te su oni i da ih je bilo skupa s kapama bili oglaeni kao nepotreban viak koji smeta. Ljudi na brodovima, izuzev trajekta Klimno i Punta Mike, imali su i nosili oruje. Oruje je bilo na visokoj cijeni i do njega se tada dolazilo teko. Mnogi su ga kupili svojim novcem zajedno s odorom. Dakle ljudi su se i tako snalazili da bi imali to oruje, iako, pravo govorei, to oruje na moru nisu mogli upotrijebiti. Na moru se na veim udaljenostima koristi oruje veeg kalibra. Streljako naoruanje kojeg su imali ljudi na brodovima bilo je vie za neko psiholoko rastereenje ljudi i kao njihovo dodatno osiguranje, nego kao stvarna pomo. U nekoliko navrata za vrijeme provedbe potpore brigadi, ljude u amcima napali su helikopteri i zrakoplovi. Posebice su se helikopteri nisko sputali i mitraljirali brodove i posade. Iz glisera je jako teko pucati kad brod vozi. Velike vibracije i skakanje broda kao i nagli okreti koji izbacuju ovjeka iz ravnotee mogu dovesti do pogubnih uinaka ako strijelac nije vian i nije dobro vezan za brod. Ovo nisu bili lmovi niti unaprijed napravljeni scenariji, ovo je naalost bila okrutna stvarnost. I u toj stvarnosti se ovjek morao ponaati po nekim racionalnim i moguim obrascima da bi ostao iv i bio u stanju pomoi drugom. Ljudstvo brigade bilo je na poloajima i uspjeh borbe u velikoj mjeri je ovisio o daljnjim mogunostima materijalne potpore, a isto tako je vano istaknuti da dobro organiziran prijevoz morem povoljno utjee na voljni moment ljudi. Ljudi na poloajima su puno sigurniji i oputeniji kad znaju da im je dostava sredstava sigurna i da imaju osigurano zalee. Krizni stoer iz Zadra spremno je odgovorio na zahtjeve Zapovjednitva 4. brigade i uskoro je brigadi stavio na raspolaganje plovna sredstva koja su traena.

341

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Nakon kontakata s mnogim subjektima i osobama koje su posjedovale brodove i plovna sredstva za potrebe brigade, navodimo brodove koji su angairani.
Ime broda - plovnog sredstva Trajekt KLIMNO m/b KALAFURIJA m/b PUNTA MIKA Gliser NIRVANA II m/y NEDA m/y BAHIA m/g ADRIATIC m/g MAA m/g 3 ZD 758 10 brodova m/g MUP RH U vlasnitvu Jadrolinija - Rijeka Luka - Zadar Autotransport - Zadar Vlasnik: Mladen Lovrinov Kreo Vlasnik: Damir Duki Posada: Gregorije Bari i Damir Gole Posada: Miljenko Dunatov i Budislav Tara Ivan Legati Vlasnik: Marija osi Posada: Gorki Kurtin Vlasnik: Vilim Glavan SAS - Zadar Posada: Davor Zupi i Anelko Vujevi

Brodovi koje je Krizni stoer Zadra dodijelio Kriznom stoeru Novigrada za potrebe potpore bojnih djelovanja 4. brigade.
Posada Zdenko Ivi, Joso Otri, Lovorko Pavi Drago Anzulovi, eljko Buterin ili, Roman Buterin Zdenko Vlatkovi, Tomislav Vlatkovi Tomislav Badari, Joso Radoevi, Tomo Cvitan Ive Badari, Ante Ivi Robert Buterin, Alan Kociper Ante Badari, Miro Kneevi oli Boris Anzulovi, Ivan Katela eljko Vlatkovi, Enisej Anzulovi, Ivica Buterin Loki Ozren Badari, Jure Otri, Ante Badari Ime broda PREKO ADRIANA UGLJAN IVANA TIHANA UT GIRA LADA ANA MOLAT

342

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Brodovi koji su iz poduzea SAS - Zadar ustupljeni Kriznom stoeru Novigrada koji je za njih izdvojio posade. Brodovi su stigli u Novigrad 6. kolovoza 1991.
Posada ime Badari Jerko Otri Roko Otri arko Anzulovi Branko Blakovi Ante Badari ime Vlatkovi Oznaka broda NG 412 NG 129 NG 20 NG 30 NG 4 NG 8 NG 512

Brodovi iz Novigrada koji su se stavili na raspolaganje Kriznom stoeru Novigrada s posadama su bili podreeni Kriznom stoeru Novigrada koji je odreivao poslove i redoslijede isplovljavanja. Krizni stoer Novigrad Svim poslovima oko pripreme, organiziranja i provedbe potpore plovnim putem koordinirao je Krizni stoer Novigrada u suradnji sa Zapovjednitvom 4. brigade. Zapovjednitvo 4. brigade za vrijeme borbi na Kruevu bilo je smjeteno u Novigradu. Zajedno s njima u gradu je bio smjeten najvei dio logistikih elemenata iz sastava brigade. Koordiniranje aktivnosti izmeu zapovjednih i logistikih elemenata i pomorske komponente ilo je preko operativnog asnika iz Zapovjednitva brigade i Kriznog stoera Novigrada. Predsjednik Kriznog stoera bio je ime Vlatkovi Lemi, a ime Vlatkovi, dopredsjednik. Zapovjednik novigradskog odreda bio je Branko Vlatkovi, a lanovi Enisej Anzulovi, Bruno uni i Boris Ivi. Glavni koordinator za plovni park bio je Mate Blakovi. Ljudi iz Kriznog stoera su se meusobno dobro poznavali, vladali su zdravi i dobri meuljudski odnosi tako da nije bilo nikakvih problema u planiranju i odradi svakodnevnih i buduih zadaa kao i sustavu donoenja odluka. Oni su dobro poznavali i lokalne prilike tako da im je bilo relativno lako iznai sve mogue izvore i olakati poslove oko svakodnevnih zadaa i aktivnosti koje je trebalo odraditi. Pri radu Kriznog stoera nije bilo nekih naglaenih hijerarhijskih i vojnikih odnosa, ljudi su radili svaki svoj posao te je u radu dominirala funkcionalna shema rada, tj. na prvom mjestu je zadaa koju treba napraviti, a onaj koji je bio najpozvaniji da je uini taj bi je i dobio i sproveo. Ovakvi odnosi uveliko su olakavali svakodnevne poslove. To je bilo vidljivo u injenici da nije bilo puno sastanenja i papirologije, nego su se odluke donosile na temelju iskustva i odraene su u hodu.

343

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Zapovijedanje Zapovijedanje plovnim sredstvima bilo je povjereno Kriznom stoeru Novigrada. On je skrbio o tome koje e sredstvo ploviti i radi ega e ploviti. Vodila se uredna lista deurstva i pazilo se da ne doe do premora ljudi. S tim stvarima nije bilo problema, jer su se ljudi sami javljali da odrade i prekovremenu gvardiju. Izbor rute je preputan zapovjednicima plovila da je odrede sami u skladu sa situacijom. Zapovjednicima brodova dani su samo opi napuci o trenutnoj situaciji, a na moru su se snalazili sami, jer su tek na moru vidjeli to se dogaa i tako su se i vodili. Nije bilo doputeno nikakvo isplovljavanje radi zadovoljenja nekih drugih potreba. Strogo se potivala zapovijed o racionaliziranju broja isplovljenja i sva su bila iskljuivo vezana za potrebe brigade i u skladu sa zapovijedima operativnih asnika koji su djelovali po nalozima zapovjednika i ovlatenih asnika. Ribarskoj oti nije bio doputen odlazak u ribolov te su brodovi ostajali na vezu, a posade u deurstvu. Ovakve mjere uvedene su iz sigurnosnih razloga kako se ne bi protivnika previe provociralo na djelovanje protiv brodova koji bi plovili izvan redovitih zadaa. U radu s posadama i brodovima temeljno naelo u sustavu zapovijedanja bila je - jednostavnost. To podrazumijeva jasnu pripremu, razumljive i jednostavne planove te kratke zapovijedi kako bi se kod svih sudionika osigurala potpuna razumljivost. Kada se sudionici nalaze na razliitim medijima, to je sluaj s brodovima na moru, onda se podrazumijeva uporaba radioveze. Nastojalo se da poruke budu ifrirane jednostavnim i shvatljivim jezikom i uobiajenim pomorskim rjenikom. U svim tim komunikacijama nastojalo se eliminirati svaku ansu za nerazumijevanje. Jednostavnost se ostvaruje samo onda kada su zapovijedi i zadae to ih iniciraju jasne i logine. To je i znak da su ljudi koji su organizirali pomorski prijevoz poznavali svoj posao, ljude i prostor. Nedvojbeno je to znak uspjenog voenja ove postrojbe za koju je, u ovom sluaju, najodgovorniji zapovjednik Mate Blakovi. Veliki je uspjeh u ovakvim stvarima odraditi svoj posao na takav nain da te ljudi skoro i ne primijete, a da si opet sveprisutan i da se svi poslovi zavre na vrijeme. Sustav zapovijedanja poinje i zavrava na najviem zapovjedniku, u ovom sluaju zapovjedniku brigade gospodinu Jeliu. Svaki bi vojnik odmah uoio da ljudi koji su bili u sastavu otile ipak nisu sliili na prave vojnike. Njihove odore su bile nejednake, odijevali su se aroliko, a tako je isto bilo i naoruanje. Ostale elemente vojnikog ponaanja po vojnom slubovniku ne treba niti napominjati. Oni nisu bili primjereni niti organiziranijim vojnim postrojbama u HV-a u to vrijeme, tako da nije bilo mogue takve elemente traiti ni meu pomorcima. Ali ono to je sliilo na vojsku je mali broj rijei te malo papira koji pokrenu ljude i brodove na zadatak - i svi tono znaju to im je initi. Takvo ponaanje je primjereno samo za visokoorganizirane organizacijske sustave kojima su pripadali i ljudi koji su plovili na ovim brodicama. Nadalje postoji zamjerka u nedostatku pisanog materijala o tome to se radilo u to vrijeme i tko je to radio. Ne ulazei u isto vojnu strukturu koja mora imati neke pisane dokumente u zavisnosti od razine postrojbe, kod pomoraca je pravilo da se vodi neka vrsta brodskog dnevnika u koji se upiu isplovljenja i uplovljenja, da se napravi zapis o teretu, o vremenu za vrijeme putovanja, prevaljenom putu, utroku goriva, stanju plovila itd. To nije po zapovijedi, ali jeste po tradiciji i zaista je teta to se takvi zapisi nisu vodili. Brodski dnevnik takvoga formata voen je samo na trajektu Klimno koji je sauvan i uva se u matinom poduzeu.

344

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Zapovjedni brod zapovjednika brigade, Foto: Arhiv 4. brigade

Zakljuno razmatranje Pomorski transport za potporu bojnih djelovanja 4. brigade na podruju Krueva koji je ovdje opisan bio je prvi organizirani nastup hrvatskih pomoraca u Domovinskom ratu. Ljudi koji su sudjelovali u ovim aktivnostima na moru, plovei na razliitim vrstama plovila, od motornih glisera do ribarskih brodova, od putnikog broda do motornog trajekta, svi su bili pomorci i sluili su jednom jedinstvenom cilju - potpori bojnih djelovanja brigade. Opisani dogaaji su napisani prema sjeanju sudionika, dostupnim pisanim materijalima i dokumentima uz potivanje metodologije pisanja ovakvih zapisa. Navoenje pojedinanih vonji, tereta, datuma itd. i da se htjelo nije se moglo, jer o tome posebno pisanih zapisa nema, evidencija se nije vodila, a trebala je, jer je bilo razloga i vremena da se i taj posao napravi. Meutim shodno naravi naega ovjeka, zapisivanje i voenje evidencije o ovim stvarima on smatra nekom vrstom kuluka, jer ih dri nebitnim dijelom u ovom opem stanju kakvo je vladalo u to vrijeme na tim prostorima. Nesumnjivo je da su pomorci odradili dobar i zahtjevan posao, a najbolja ocjena koju su dobili bila je od zapovjednika brigade generala Ive Jelia kako su pomorci u zadaama brigade na podruju Krueva obavili vrlo vaan posao na najbolji mogui nain i pomogli brigadi u njezinim naporima u punoj mjeri. Ostaje meutim jedna tvrdnja u zraku: istina je da se brigada povukla i da je postrojba plovnih sredstava bila ta koja je izvukla brigadu u podruje Novigrada i dalje prema Zadru. Nesumnjivo je da je brigada izgubila odreeno podruje na dui vremenski rok. Meutim najvei dio pomorske komponente o kome je ovdje rije djelovao je do zadnjih trenutaka, tj. sve dok se i zadnji ovjek iz sastava brigade nije prebacio plovnim sredstvima u sigurno podruje.
345

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

Stoga je za zakljuiti kako je ova postrojba pomoraca i mobiliziranih plovnih sredstava odradila svoj posao zaista uspjeno. Te ocjene su svi svjesni od pripadnika brigade koji su bili na poloajima, koje su zaposjeli prevezavi se brodiima kojima su upravljali prvi hrvatski mornari, a isto tako te su poloaje napustili i vratili se u sigurnost na palubama ovih brodova. Meutim iako je reeno da se radilo o prvim hrvatskim mornarima valja dodati da je Hrvatska ratna mornarica, koje li koincidencije, utemeljena 12. rujna 1991. ukazom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana i to upravo na dan kada je posada trajekta Klimno morala napustiti brod i prepustiti ga sudbini. Jedan je spomen otiao, rodio se novi ivot. Meutim sjeanja na te dogaaje ivjet e i dalje jer je HRM ve za koji dan nastavila sa slinim, gotovo identinim aktivnostima na drugim mjestima i podrujima nego su ova koja su neposredno zavrila. Pored navoenja mornarikih imbenika koji su sudjelovali u aktivnostima u potpori djelovanja 4. brigade na podruju Krueva, sa stanja dananje perspektive mogu se izvui mnogi relevantni zakljuci. Prije svega istina je da se ljudstvo brigade pred naletima nadmonijeg neprijatelja, koji je raspolagao daleko monijim ratnim strojem, povuklo sa svojih poloaja i da je protivnik dobio taktiku bitku na kopnu. Gledajui iz perspektive mornarice, oni su svoje zadae izvrili korektno do zadnjega trenutka. Moe se govoriti i o nadopuni tradicije, dakle da su mornari ponovo potvrdili svijetlu tradiciju naih predaka. Gledajui u cijelosti, brigada je povukla konzekvence na taktikoj razini: izgubljen je prostor koji je u prometnom pogledu znaajan, ne samo na razini opine i regije, nego i drave; protivnik je za due vrijeme ovladao prostorom koji se godinama i desetljeima pripremao za protudesantnu obranu i obranu od invazije s junog pravca koji je ve u fortikacijskom i prometnom smislu ureen za obranu i odakle e se teko moi ponovo istjerati. Protivnik je u moralnom pogledu takoer dobio, ostvario je svoje planirane namjere: zadobio je vaan prostor koji je dotada drao njegov protivnik. To su injenice. Meutim analizirajui ratna naela kroz temeljno naelo vojne povijesti opet je dokazano da izgubljene taktike bitke ne znae i izgubljeni rat te da taktika pobjeda ne jami pobjedu u ratu. Ishod pojedinane bitke rijetko rjeava i ishod pojedinane operacije, a da se o ratu, koji je tek zapoeo, i ne govori. Pobjeda u bitci ne smije biti pobjeda za sebe, nego se to mora promatrati kao sredstvo za ostvarenje cilja vie razine. I upravo se brigada mudro koristila ovim iskustvom, iskustvom vlastite koe, kroz mnoge budue bitke da skoro svaka idua bude dobijena, ali ovo je bila jedna od prvih za njezine ljude na ovom terenu. Iskustvo koje je tom prilikom steeno na moru takoer ima svoju veliku cijenu. Danas obini ljudi imaju pravo oekivati da e se u sluaju ratnih neprilika u tu svrhu angairati profesionalne snage iz stalnog sastava HRM-a i drugih slubi koje skrbe o sigurnosti mora. Ve sama takva pomisao upuuje na injenicu da je za takve poslove potrebno veliko znanje pomorskih vjetina koje valja primijeniti u uvjetima postojanja odreenog stupnja rizika. Takvih ljudi ova zemlja e uvijek trebati i na ast je svim mornarima pojedinano koji su sudjelovali u ovim aktivnostima a doli su u najveem broju - dragovoljno. Sluaj je htio da su svi pomorci odreda dobro poznavali akvatorij, kako onaj koji se koristio za potporu bojnih djelovanja brigade tako i ireg okruja koje je gravitiralo ovome podruju. Ne smije se zaboraviti da se radi o izuzetno tekom navigacijskom
346

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

podruju na kojem se zbog zahtjeva sigurnosti plovidbe i potrebe velikog pomorskog umijea usude ploviti samo vjeti pomorci. Ovo je injenica kojoj u odreenoj mjeri treba zahvaliti to brodovi JRM-a nisu intervenirali i sprijeili ovu malu otu brodova da obavlja svoj posao. Valja se sjetiti injenice da je JRM zajedno s ostalim granama (vidovima) OS-a SFRJ-a inila sve kako bi osujetila nastanak i bojna djelovanja Hrvatske vojske. U to vrijeme brodovi JRM-a upravo su zavrili s blokadom otoka olte s brojnom otom svojih brodova koji su bili u punoj bojnoj spremnosti. Iako su bili rigorozni i osorni u svom nastupu, nisu ostvarili cilj zbog kojega su poli, tj. nisu nali oteto streljivo i opremu. Neki uspjeh na moru im je trebao radi podizanja morala svojih posada. Prosuujui situaciju na terenu Generaltab JNA sigurno je zatraio od elnih ljudi JRM-a da svoje brodove angairaju za prekid pomorskog prometa u potpori brigade u Novigradskom moru. Zato to ovi nisu uinili? Vjerojatno zbog bojazni od prevelikog rizika uslijed vatrenih djelovanja s obale u prolazima Novskog drila i junim dijelovima Velebitskog kanala te bojazni od djelovanja same brigade u Novigradskom moru. Ovime se niim ne umanjuje hrabrost hrvatskih posada, jer bi one plovile i da su brodovi JRMa bili u blizini. Ova injenica apostrora dvije stvari: ljudsku hrabrost kao nedjeljivo naelo rata i odluno provoenje svoje unaprijed zacrtane zamisli. Prvi hrvatski mornari koji su izvravali zadae u podruju Novigrada za obavljenu zadau zasluuju pohvalu. Uinili su ono to se od njih trailo i to su uinili na najbolji mogui nain koji slobodno moe postati dodatnim uresom na svijetloj tradiciji hrvatskih pomoraca. Ono to su prvi hrvatski mornari trebali uiniti bilo je nuno i uinjeno je. Bili su oslonac brigadi od poetka do kraja. U svemu tome svaki sudionik ovoga pothvata nastojao je uiniti zadau na najbolji nain, predano i do kraja, ne obazirui se na posljedice jer alternative nije bilo. I stoga tim mornarima pripada posebna ast to su izdrali do kraja, i bez obzira na uurbanost i neizvjesnost koji su se javili na samom kraju, uspjeli su sigurno prebaciti sve pripadnike brigade na vrstu obalu. Istina je da je u tim aktivnostima trajekt Klimno ostao zatvoren u Novigradskom moru te je u novigradskoj luci naputen od posade i predan sudbini, tj. ostavljen neprijatelju. Trajektu je naprosto bila takva sudbina. Bez obzira to je planom matinog poduzea bio planiran za raspremu i rashod, on je svoj posao asno ispunio. Morao je ostati do kraja i doivjeti tu sudbinu. Nita tu nije mogao uiniti niti zapovjednik brigade niti njegov stoer. Brod je morao biti raspoloiv do samoga kraja iz jednostavnog razloga to su izbjeglice, odnosno njihov broj i njihova prtljaga, bili onaj dio koji se nije mogao procijeniti koliki je. Izbjeglice su stalno dolazile i broj im se nije mogao predvidjeti te je brod veih mogunosti prijevoza morao biti na raspolaganju do zadnjeg asa. Brzi putniki brod Punta Mika isplovio je i uspio proi tjesnace i uske prolaze. Naalost u prolazu ispod mosta smrtno je pogoen jedan lan posade koji je podlegao ranama. Dokaz vie da Klimno nije imao nikakvih ansi za uzmak. Tako je zavjesa pala na rad ove male ote koja je u potpori bojnim djelovanjima 4. brigade otvorila novi list u povijesti Hrvatske ratne mornarice koja se, koje li podudarnosti, tih dana i slubeno ustrojila.

347

POMORSTVO PRI 4. BRIGADI

348