VISOKA KOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE s pravom javnosti '' BALTAZAR ADAM KRELI '' Zaprei Usmjerenje: Menadment u kulturi

SEMINARSKI RAD BALTAZAR ADAM KRELI

Svjetlana Petrovi , 17.10.2011.

Najei protivnik isusovaca i njihovih kola (u kojima se po njegovu miljenju moe dobro nauiti samo latinski), neizostavna karika u razvitku hrvatske historiografije, protivnik izjednaavanja Slavena, Ilira i drugih naroda u svojem prezimenu nalazio poziv da kri i iskorjenjuje predrasude, daje prve meteoroloke opise tijekom 1750. i 1751. godine. jednim imenom Baltazar Adam Kreli. Zagrebaki kanonik Baltazar Adam Kreli doktor filozofije i teologije, pravnik, kroniar, povjesniar i knjievnik jedna je od najzanimljivijih i najobrazovanijih osoba u Hrvatskoj u XVIII. st. Od tadanjih oko 2000 stanovnika Zagreba, meu rijetkima je posjedovao intelekt, politiko iskustvo, temperament i elemente jednog publicista. kolovao se u Beu i Bologni, a upoznavi se s prosvjetiteljskim i reformatorskim idejama Marije Terezije, po povratku u Zagreb, nakon dvije godine izbivanja, otro se sukobio s konzervativnim stajalitima plemstva, a posebno cijelim zagrebakim Kaptolom. Opisujui te sukobe u svojim djelima, dao je izvorite za prouavanje doba vladavine Marije Terezije u Hrvatskoj. Kako je bio ovjek Dvora, stekao je brojne neprijatelje u Hrvatskoj koliko su njega napadali, toliko je i on uzvraao to moemo iitati iz njegovih memoara Annuae sive Historia. U Annuaema prikuplja i biljei sve novosti koje su se dogodile u Zagrebu i okolici, cijeloj Hrvatskoj, Austriji i Europi, a nije mu promakao niti jedan vaniji dogaaj. U djelu su skupljena godinja izvjea, kronike, ljetopisi, popisi svjetovnih, crkvenih i vojnih vlasti, monih obitelji, samostana, kulturnih djelatnika. Moglo bi se rei da je to memoarska proza pisana na temelju vlastitih zabiljeaka te arhivske i knjine grae. Sam je autor elio da ne upadnemo u grijeh naih predaka, tj. da ostavimo suvremene nam dogaaje neopisanima. Priloio im je popis od oko 300 uglednih ljudi svoga vremena u Hrvatskoj i Slavoniji. Djelo je izazvalo silnu reakciju suvremenika i kasnijih narataja. Iako su se mnogi sporili s Kreliem, a povjesniari tvrdili da mu djelo nije osobito vrijedno kao povijesni izvor, ne mogu se zanijekati zanimljivi podaci o dogaajima iz autorova osobnoga ivota, zagrebakoga drutva (donekle i bekoga) u vrijeme kada se Austrija pretvara u centraliziranu dravu. Kreli utemeljitelj knjinice Kreli je u svome suvremeniku Pavlu Ritteru Vitezoviu vidio veliki uzor i poticaj za rad. Za razliku od Vitezovia Kreli nije imao knjievnih ambicija, izuzmemo li njegov studentski i gotovo nepoznati spjev na talijanskom jeziku pod naslovom Compendio in rime della vita e di miracoli di s. Ladislav re d`Hungeria (Bologna, 1738.). Svoju je bogatu knjinicu Kreli 1777. oporuno ostavio knjinici Kraljevske akademije, koja je temelj dananje Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu (NSK) uz uvjet da se iroj javnosti omogui koritenje te grae. Tom je prilikom dobiveno 757 svezaka knjiga i 50 rukopisa iz povijesti, prava, teologije i filozofije. Kasnije se to darovanje prikazivalo kao osnovni udio u fondu Akademijine knjinice, a Kreli je nazvan utemeljiteljem knjinice.

Izgradnja moderne trgovake civilizacije s pomou korisnog znanja postao je vrhunski prioritet europskih dravnih vlada kojima je najvaniji cilj bio da priskrbe "sreu" svojim narodima." Znati" je znailo isto to i "raditi" i taj openito aktivni stav prema znanju postao je jedan od kriterija za mjerenje stupnja prosvijetljenosti pojedine nacije. Tijekom 17.stoljea i polovicom 18. stoljea zapoinje novo doba u povijesti obrazovanja. Teologija poinje gubiti vodee mjesto u hijerarhiji obrazovnog sustava , a novi se sustav poinje temeljiti na suvremenim znanstveno - filozofskim idejama. Svi zahtjevi za reformom sveuilinih programa sadravali su u sebi univerzalne tenje: realizam protiv verbalizma na sveuilitima i slinim institucijama ne bi se smjela predavati metafizika, teologija, nego konkretna pitanja iz ekonomije, tehnike, medicine i prirode. Za uivanje ope sree bilo je potrebno izmjeniti srednjovjekovni nain ivota to je znailo iskoritavanje prirodnih resursa u svrhu ureivanja gradova , njihovu infrastrukturu i okoli. Ponajprije je trebalo ujednaiti srednjovjekovni i zastarjeli sustav jurisdikcije , regulirati i organizirati raznorazne aktivnosti izvrne vlasti vladara te definirati odnose izmeu vladara i stalea. Reforme sveuilita poet e se ostvarivati tek kad kolstvo iz nadlenosti isusovakog reda prijee u nadlenost drave i postane politicum tj. za vladavine Marije Terezije i Josipa II. U Hrvatskoj taj e proces biti jo polaganiji nego u drugim dijelovima Monarhije, prvenstveno zbog nedostatka strunog profesorskog kadra. Zagrebaka akademija, koja je imala samo nominalno status sveuilita jer usprkos Leopoldovoj diplomi iz 1669. nije uspjela dobit dozvolu za podjelu akademskih stupnjeva koji bi vrijedili na teritoriju itave Monarhije bila je do 1773. potpuno u isusovakim rukama. Stvari su se realno poele mijenjati 1769. u naponu provoenja terezijanskih reformi, kada se osniva jednogodinji Politiko kameralni studij u Varadinu za potrebe kolovanja inovnikog kadra koji se najvie regrutirao iz redova nieg plemstva i graanstva. To se, meutim, pokazalo nedovoljnim pa je 1776. potpuno preustrojena zagrebaka akademija i osnovan pravni fakultet koji je bio inkorporiran politiko kameralni studij. Potrebu za reformom visokokolskog programa u Banskoj Hrvatskoj javno je iskazao i Baltazar Adam Kreli (1715. - 1778.) historiograf, pravnik i teolog, kanonik Zagrebakog kaptola, koji se dosta bavio uiteljskom djelatnou i privatno odgajao mlade plemike narataje. Kao najeksponiraniji i najmarkantniji hrvatski povjesniar 18.stoljea, on je moda prvi u tom razdoblju za kojeg se moe razabrati da je vrsto izgradio svoj identitet.

Moemo rekonstruirati glavne argumente Krelieve kritike koji neposretno pokazuju da je on prihvatio i zastupao promjenu postojee paradigme u kolskom sustavu: osuda ispraznosti i beskorisnosti "skolastike" u tadanjem visokokolskom sustavu, kakvu je i sam iskusio tijekom svog kolovanja. To je bila metoda filozofskih i teolokih pekulacija, koje su se sastojale od premiljanja o otkrivenoj injenici radi njezina definiranja i objanjenja. One su bile usmjerene na bolje razumijevanje istine, a svoju su tradiciju vukle jo iz srednjega vijeka. Osuda poznavanja jedino latinskoga jezika nakon zavretka kolovanja zalaganje za uvoenje "dobrih i korisnih nauka" u hrvatski obrazovni sustav, a u to podrazumijeva, kako sam kae, nauke o dravi, te politike, vojne i ekonomske nauke i nauku o javnom pravu zahtijevanje primjerenog i strunog obrazovanja za sve budue dravne slubenike Odreujui granice njegovog mladenakog formiranja moemo zakljuiti sljedee : Kreli je tijekom svog cjelokupnog kolovanja, koje je trajalo od 1723. do 1738. potpuno iskusio i doivio primjenu skolastike metode u nastavi, a u kojoj je glavnu toku inila zloglasna "disputacija" (rasprava u kojoj jedna strana pobija drugu stranu) boravak u gradskim sredinama Bea i Bologne omoguilo mu je da upozna duh i sustav vrijednosti kulture ranog prosvjetiteljstva" . Dodir s modernim znanostima potaknuo je njegov kritiki duh da usporedi razinu kulturnog razvoja u Zagrebu s inozemnim razvojem znanosti. Tijekom studija u Beu i Bologni nauio je talijanski i francuski jezik na kojima se dopisivao , a oni su u to vrijeme postajali ueni jezici u modernoj Europi zavrivi teologiju , filozofiju i pravo u inozemstvu Kreli svojom naobrazbom ulazi u uzak krug crkvenih intelektualaca, okupljenih na Zagrebakom kaptolu. Na taj mu se nain otvorila mogunost postizanja visokih poloaja u crkvenoj hijerarhiji i time je ispunjena svrha njegovog obrazovanja

Krelieva kritika razvija se paralelno s reformnim idejama savjetnika Marije Terezije i u tom smislu treba postaviti smjernice buduih istraivanja : Djelovanje kao pedagog na dunosti sjemeninoga sublektora, rektora Hrvatskog kolegija u Beu i privatnog uitelja velikog broja plemike mladei istraivanja Krelievog stava i njegove uloge u kolskim reformama Marije Terezije, koje ukljuuju osnutak Politiko kameralnog studija u Hrvatskoj u Varadinu 1769.

Treba istaknuti i da je usprkos pripadnosti crkvenom staleu, koji drutveno nije bio ekskluzivan, Kreli ne zaboravlja svoje plemiko podrijetlo. Njega ne zanima pitanje kolovanja i opeg prosvjeivanja puka, nego on misli na korist onog drutvenog sloja koji e kasnije raditi u dravnim slubama. Kreli je u svojim rukopisnim djelima Annuama i Kronici predviao lo uspjeh kolskih reformi koje je Marija Terezija prvi put dala provesti 1753. istiui da program moda i moe promjeniti ali ne i profesorsko osoblje. Ti e vjerojatno ostati isti jer nisu imali dodatnu spremu za nove predmete. Najbolji profesori su dobivali mjesta na budimskom i kasnije petanskom sveuilitu poput, Adalbera Baria, prvoga hrvatskog profesora kameralistikih nauka koji je napustio zagrebaku akademiju odmah nakon osnutka pravnog fakulteta 1776. I mnogi drugi faktori su utjecali na lou izvedbu nastave, poput nedostatka discipline, lijenosti pa i rabijatnosti studenata. Kreli kao bivi sjemenini ak, koji je bio odgajan pod neprestanim nadzorom uitelja i isusovakih odgajatelja, oito nije smatrao nedostatak discipline nekim veim problemom, gledajui na sve iz poloaja studenta. Tek e u drugoj polovici 18.stoljea, najuspjeniji Kreliev uenik, prosvjetiteljski nastrojen Nikola krlec, kao vrhovni ravnatelj nauka u zagrebakom okruga prema direktivam iz bekih ministarstava ozbiljno poeti provoditi reforme itavog kolskog sustava i tada e profesionalni "ljudi od pera" poeti dobivati na vanosti u hrvatskom drutvu.