Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Predava: Doc.dr.sc. IVICA GULJA, dipl.ing.gra. Satnica: 30 + 30 Osnovna literatura: auevi, M.: Dinamika konstrukcija Mihanovi, A.: Dinamika konstrukcija Dodatna literatura: Paz, M.: Structural Dynamics, Theory and Computation Chopra, A.K.: Dynamics of Structures, Theory and Applications to Earthquake Engineering
DINAMIKA KONSTRUKCIJA
1. OSNOVE
1.1 UVOD
Dinamiko optereenje optereenje koje se mijenja tijekom vremena
svojim smjerom i intenzitetom;
odziv mosta na kretanje vozila; djelovanje naleta vjetra, morskih valova ili zraka uslijed eksplozije na konstrukcije; utjecaj slijetanja aviona; potresno optereenje; odziv konstrukcija izloenih djelovanju alternirajuih sila uslijed npr. rotirajuih dijelova strojeva.
Definicije
Dinamika konstrukcija je dio teorije konstrukcija koji izuava utjecaj dinamikih optereenja na konstrukcije. Dinamika optereenja su optereenja koja se odlikuju znaajnom promjenom intenziteta i smjera djelovanja tijekom vremena pri kojima se deformacije konstrukcije mijenjaju tako da se utjecaj ubrzanja mase konstrukcije odnosno nastale inercijske sile vie ne mogu zanemarivati. Deformacije dinamikog odziva su uglavnom oscilatorne pri emu konstrukcija oscilira oko poloaja stabilne ravnotee.
VLASTITA TEINA
STATIKA OPTEREENJA
STROJEVI OPTEREENJA HARMONIJSKA OPTEREENJA LJUDI VJETAR PERIODIKA OPTEREENJA DINAMIKA OPTEREENJA PROLAZNA OPTEREENJA VODENI VALOVI POTRESI PROMETNO OPTEREENJE GRAEVINSKI RADOVI IMPULSNA OPTEREENJA EKSPLOZIJE PAD TERETA
1.4
Statiko optereenje uzbuda i odziv su funkcije vremena: f(t) nema samo jedno rjeenje ve se rjeenje prati u nekom vremenskom intervalu; pojava sila inercije.
Dinamiko optereenje
1.5
postavka i opis fizikalnog problema definiranje mehanikog modela (geometrija, kinematika, materijali i zakoni ponaanja, optereenje, rubni uvjeti) rjeavanja mehanikog modela
kontinuirani model: parcijalne diferencijalne jednadbe diskretni model: obine diferencijalne jednadbe
interpretacija rezultata.
Mehaniki model viekatne zgrade: a) fizikalni prikaz; b)kontinuirani model; c) diskretni model s jednim stupnjem slobode; d) diskretni model s tri stupnja slobode.
Definicija Broj koordinatnih smjerova u kojima se vrijednosti parametara odziva moraju odrediti kako bi se ponaanje matematikog modela moglo definirati u potpunosti zovemo brojem dinamikih stupnjeva slobode.