Koruni predavanja

Nacionalna svijest nije odluujui faktor pri nastanku nacije vrlo je bitno pitanje jezika treba dokazati da je jezik jednako vrijedan kao npr. Nj. Ili latinski uloga preporoditelja lei upravo u tome knjievnost na nac. Jezicima gramatike. NA razvoj nacije najvie utjee razvoj INTEGRACIJSKIH PROCESA. Moderno drutvo zasniva se na trodiobi vlasti na sudsku, zakonodavnu I izvrnu. U Naertanijama Garaanin polazi od pretpostavke da e se TC prije ili kasnije raspasti te treba formirati Srbiju kao nacionalnu dravu na TC ruevinama u granicama Duanovog carstva. Bitna pitanja : to je stvoreno, kako je to stvoreno I kako je to utjecalo na nacionalni proces. NACIJA politika zajednica nastala u graanskom drutvu (od fr. Revolucije). Svijest ovjeka se s vremenom mijenja I zato je promjenljiva vrijednost nesiguran element za zasnivanje procesa.Meutim,upravo svjesna aktivnost donosi novosti,npr.organizacija pol. Stranke,itaonice,novine itd dogaa se novo na podruju kulture,politikeNacija ne moe nastati ako joj ne prethodi narod sa svojim stavovima I vrijednostima. Razlika narod nacija :narod je bio politiki tj. u nj su ulazili oni koji su imali pravo glasa plemstvo(politiki narod) proirenjem izbornog prava se taj pojam iri na vei broj ljudi.Nacija je nova zajednica. Hrvatski je narod smjeten u 4 osnovne kulture slavonsku,zagorsku,primorsku I dalmatinsku razlikuju se po stanovima,hrani,nonji,obiajima Kopitar je sve kajkavce svrstavao u Slovence. Postoji vie vrsta teritorija etniki,politiki(teritorij s organizacijama unutar njega) I dravni(nema ga kod H).+ psihiki initelji nac. Ideje,nac. Svijest,nacionalizam I nacionalnost.Dravni se teritorij ne mora poklapati s etnikim.Vjera isto u velikoj mjeri odreuje nain ivota no ipak to razlikuje S I H na granici kad su istog jezika I vjere? Drutvo nije nacija jer je normativno.Zajednica je ipak blia veza izmeu manjeg broja ljudi. Da bi narod bio nacija mora imati kompaktan teritorij,svoje institucije I vlast nad tim teritorijem.Kultura nije glavna u formiranju nacije podjela na historijske I nehistorijske nacije. Ideologija skup ciljeva,ideja I vrijednosti,esto iskrivljenih u odnosu na stvarnost. Srpska pravoslavna crkva se razvijala kao jedina samostalna institucija Srba dok su bili pod TC uvala jezik,obiaje 1830 uspostavljena samostalna srpska vojvodina nakon ustanaka .U Hrvatskoj crkva nije imala takvu ulogu jer je H imala I drugih samostalnih institucija jer nije prekinut kontinuitet kao u Srbiji.Sabor,banska ast I municipalna prava su temelj H samostalnosti.Razlika izmeu H I S narodnog preporoda je u tome to je H nastao pod pritiskom M I Aut te se lat ili strani jezik eli zamijeniti pukim a o tome ovisi I budunost naroda,dok se kod Srba promjena svodi na zamjenu staroslavenskog pukim.Problem u H je sloeniji time I to postoje 3 narjeja.I H I Srbi I Slovenci su stvarali svoje institucije a nije bilo zajednikih osim JAZU.Tako ni u staroj ni u novoj Yugi nije bila stvorena nijedna institucija koja bi potpuno unitila ili zamijenila sve druge npr.hrvatske ili slovenske to je jedino bila JNA pa zato nije ni dolo do stvaranja jugoslavenske nacije. Naciju ine INSTITUCIJE(vjerske,politike,gospodarske),ZAJEDNICE(ekonomske,vjerske,politike) I DRUTVENI SISTEMI.(obrazovanje,kultura,politika).Institucije su promjenjljive pa zato ne stvaraju identitet npr kod Iliraca stvorili knjievnost,gramatiku,rjenike a stranka moe I nestati.
1

Svaki narod stvara svoju kulturu unutar univerzalnih kultura,pa tako I H I S. Srbija je od 1878. Nezavisna drava a ve od 1860. Imaju svoje udbenike u kojima ue djecu kako je domovina na 1. Mjestu smatraju da velik dio teritorija mogue jugoslavenske drave pripada njima polaze od Duanovog carstva I etniki iste drave to je usaivano uenicima u glavu I tako je dug niz godina stvarano takvo uvjerenje kao jedino mugue jer oni na to imaju pravo. Prostor Hrvatske prostire se na 4 podruja: srednjeeuropsko HBM podunavsko pod ugarskom krunom M-H odnosi jugoistono(balkansko) odnos prema TC jadransko mediteransko odnosi s IT Industrijsko drutvo se pojavljuje od kraja 18.st na prijelazu iz kasnofeudalnog u graansko drutvo.Drutvo poiva na sistemu pravnih normi,statusa I pravnih odnosa(institucije,veze meu ljudima).Velik utjecaj imaju revolucije: buroaska,graanska I industrijska. Tako od 16. St vie ne postoji klasian feudalni sistem jer se javlja robno-novani sistem,mijenja se selo I odnosi u gradu + nov nain privrede I kulture. Graansko/civilno drutvo parlamentarizam, pluralizam,trodioba vlasti,slobode Ideje dravnog sistema austroslavizam,federalizam,dualizam,centralizam,trijalizam slavensko pitanje veina naroda ne eli propast HBM ali eli njeno preureenje.Zato?Ti narodi nisu do kraja strukturirani a slomom HBM bi propale I stvorene strukture. Horizontalni I vertikalni sustavi???? Normativan sustav baziran na slobodi,jednakosti,ravnopravnosti nakon revolucije. Politika zajednica na 2 razine nacionalnoj ili dravnoj. Postoje 2 razine na kojima se organizira narodni preporod preko sustava ideja,ideologija,misliI konkretna akcija bitnija.Kod nas ,Slovenaca,Srba I Maara preporoditelji iskljuivo djeluju na kulturnom a ne politikom planu nema parlamentarizma,ne mogu se pokrenuti politike novine,nema pravih izboraSlavenski jezici moraju postati standardizirani tj. na istoj razini kao I nj ili lat.- prvo se zato izdaju asopisi,novine,pa knjievni asopisi I novine I na kraju znanstveni. Da bi jezik postao standardiziran treba ga uputrebljavati to vie u JAVNOSTI + GRAMATIKA + RJENIK.Organiziraju se matice dokazivanje da se na novom jeziku mogu pisati vrijedna djela.Do 1848. Javljaju se I stranke koje ne djeluju politiki ali imaju svoj program(Slovenci I Srbi u JU ih nemaju). Revolucija donosi promjene suverenitet se prenosi na narod, parlamentarizam ,viestranaje, slobode, trodioba vlasti u kojoj su suci odgovorni samo parlamentu a ne vladaru,nacionalni parlamenti(vie nisu staleki nego izborni).Obino trae ujedinjenje historijskih pokrajina,nacionalni parlament(svi osim Slovenaca oni ne postoje pojam se javlja tek 1845.g.),javnu uporabu narodnog jezika, modernizaciju kolstva,pluralizam,novine,drutva jo jaa integracija Pozivaju se na historijsko pravo zadrati sve postojee institucije I teritorij te na tome graditi dalje ili na prirodno pravo etniko naelo. Problem nakon 1848. Je da li e glavnu ulogu imati pokrajinski ili centralni parlament. Austroslavizam HBM je nuno odrati jer slavenski narodi nisu dovoljno razvijeni da bi ivjeli sami ali je treba prestrukturirati u federativnu zajednicu ravnopravnih naroda svaka federalna jedinica je narodna drava.To nije federacija nego neka vrsta konfederacije. Nakon 1848. prestanak FD I poetak KAP ide se na osnivanje nacionalne privrede,ustanova,trita zato?Zato jer stvaranjem ekonomske nezavisnosti moe se stvoriti I politika I drutvena nezavisnost.

Kultura modernizacija kolstva,zahtijevanje unaprijeenja sveuilita na rang akademije + novine,asopisi,programi,leci.. Zato dolazi do pojave nar. Preporoda?Postoje 4 teorije : KULTUROLOKA smatra da su NP vrlo vani za pojavu modernih nacija NP se javlja kao neto novo na podruju kulture.Narod I naciju odreuju kulturne vrijednosti jezik ,knjievnost.Unutar toga jezik je najvaniji a njemu uz bok stoji razvoj nac. Svijesti.Prepoprodni pokret smatraju najznaajnijim u povijesti jednog naroda jer je tada strukturirana nacija KULTUROLOKA + SOCIJALNE STRUKTURE kulturoloki element unutar ekonomskih aspekata pod utjecajem marksizma PO MODELU kulturoloka shvaanja + neke osobne vrijednosti najpoznatiji model je onaj od Miroslava Hrocha.Pojedinci stvaraju kulturu koja razvija nac. Svijest.Prvo su pojedinci,pa elita pa onda se omasovi do ibera.Smatra da na sve to utjee vie vrijednosti a ne samo kultura STRUKTURALIZAM istrauju se temeljne vrijednosti ili strukture politika,kultura,ekonomija.Pristup problemu mora biti interdisciplinaran te postupan I deduktivan

Slovenci
1)Poeci slovenskog nacionalnog buenja I Ilirske provincije S nemaju svoje centralno poitiko tijelo pa se obraaju Sveslavenskom kongresu u Pragu eljeli ujedinjenje s trojednom kraljevinom.S imaju dugu kulturnu tradiciju + povratak na tradiciju Karantanije.Poetke SNP moemo vezati uz : industijsku I graansku revoluciju kapitalistiki razvoj urbanu revoluciju stvaranje Iliorskih provincija reforme kolstva modernizacijski procesi utjecaj ideja s Zapada utjecaj klasicizma I romantizma Valiku ulogu je odigrala FR revolucija,injenica da S nemaju domaeg plemstva + grupa oko ige Cojsa.to se tie institucija vanost Novica od Valentina Vodnika,S gramatika od Kopitara ime je standardiziran jezik.Nosioci S nac. Programa su iskljuivo bivi ilirci.S su izrazito nehistorijski narod pa su ili na etniki kriterij pojavljivanje naziva Slovenac dakle,mogu se oslanjati samo na prirodno,a ne I na historijsko pravo.Politike organizacije - pol. Drutva S osnivane u Beu,Grazu + S drutva,npr. Ono u LJ nisu formirana kao stranke.Nosioci S nac, I polit. Programa su inteligencija a ne sabor kao npr. U H 1790. g. S je na teritoriju 3 drave SRCNJN,Ugh dio I manji dio Ven.Slubeni jezici bili su nj I it,a slovenski se koristio u proglasima namijenjenim narodu.Talijanskim su govorili bogatiji slojevi u primorju,nj u unutranjosti. Stan. Se bavi poljoprovredom,trgovinom,eljezarstvo I manufakture.t,Kor I Kr su 1790 pod gubernijom u Grazu. Maarske zemlje su imale drugaije ureenje I tu se apsolutizam nije uvrstio kao u Aut dijelu.Sabor u koji ulazi plemstvo I manji broj graana ima znaajnu pol. Ulogu + upanijske autonomije.Vjerska sloboda 1/3 Prekomurja su protestanti. Mletake zemlje Beneka S I dio Istre gradske I seoske autonomije stranci na najviim

poloajima,Koperski upan obrana Venecije Jo od 1774 uvedena je obaveza kolovanja za djecu od 6-12 g.-trivijalne dravne kole.Za vrijeme terezijanskih I jozefinskih reformi dolazi do centralizacije I planskog poveanja uloge nj jezika postaje slubeni u uredima I sudovima ak I gdje je prije prevladavao talijanski. Uprevo u svezi s pitanjem narodnog jezika poeo je u S u 3/3 18. St. narodni preporod 1768 augustinac Marko Potlin poziva Kranjce da se ne srame svog jezika(Kranjska gramatika). SNP je u poetku zahvatio samo dio inteligencije(sveenstvo) koja se povezivala u krugove njihov rad je znaajan za sastavljenje gramatike,sakupljenje grae I narodnih pjesama,prijevod Biblije,pisanje kolskih I strunih knjiga. 3 pjesnika almanaha Pisanice(prijevodi pjesama,operni textovi) + Linhartove dramske prerade upanova Micka,Veseli dan ili Matiek se eni. Glavna jezgra SNP je Ljubljana otkuda se iri najkasnije stie u Primorje. Mirom u Campofirniu je HBM pripao I Mletaki dio S 1.put je cijelo S podruje pod jednim vladarem.1805 se uvodi novi zakon o kolstvu traje do 1869 nadlenost nad kolama ima crkva nast. Jez. Je trebao biti nj ali se nisu protivili S koji se ustalio u osnovnim kolama. Preporodni krug okupljen oko ige Cojsa,bogataa iz Kranjske + topionice u tom krugu je nakon Linhartove smrti najznaajniji Valentin Vodnik,franjevac,prvi S pjesnik I novinar.1797 izlaze pod njegovim urednitvom Ljubljanske novice Kopitar je napisao Gramatiku S jezika u KK I 1807 izala u LJ na njemakom to je 1. Znanstvena I opisna gram. S jezika Kopitar priznaje I opisuje samo kranjske dijalekte,pravi razliku izmeu Kranjaca I Slovenaca ali smatra da govore istim jezikom. Nakon mira u Schonnbrunu 1807 g Primorje,dio Koruke + ostalo ulazi u satav Ilirskih provincija uzrok elja za kopnenom vezom s TC + blokada HBM trgovine s Engleskom.Uvodi se moderno inovnitvo I sudstvo,kolstvo,jednakost pred zakonomGl. Grad je LJ gdje je bilo I sredite guvernera.Marmont jedinstvene 4-razredne osnovne kole Vodnik odigrao veliku ulogu u uvoenju S u kole napisao niz udbenika za gimnazije I O na S jeziku. Fr su ukinuli cehove,zanatom se mogao baviti tko god se prijavio I plaao porez + osnovane trgovinske komore za unaprijeenje trgovine u Trstu I Rijeci ipak je odvajanje od HBM imalo nagativne posljedice jer su prekinuti putevi iz I prema unutranjosti + opadanje vrijednosti HBM novca I dravnih obaveznica(sve se vie izdavale a drava ih nije mogla zamijeniti) za vrijeme krize. Vodnik naglaava da se ilirski jezik dijeli na 2 glavna narjeja S I S,a protiv ilirskog jezika je jo prije nastupio Kopitar.1812 je u Grazu osnovana katedra za S jezik 2)Daljnji rast preporoda predmartovsko doba Nakon kraha Napoleona,patentom iz 1816. Ilirija obuhvaa Primorje,Kranjsku I dio H uskoro postaje kraljevina koja se nabraja u tituli vladara.1822 je H gubernija izdvojena I sjedinjena s Ug I H.Tako smanjena gubernija priznata je 1830 g.-goriki nadbiskup postaje mitropolit Ilirije koja se spominje zadnji puta u oktroiu iz 1848 kao zemlja satavljena od K,K,G,Trsta,Istre onaj dio pod fr upravom ima moderniju upravu koju Aut nisu dirali. Apsolutisti se mogu pouzdati u vojsku,plemstvo(preuzelo gotovo sva vodea mjesta u vojsci I inovnitvu) I crkvu + birokracija.Stalei nisu imali veu ulogu u politikom ivotu(K I ouvani,u primorju nisu obnovljeni.Kranjska 1818 dobiva novi staleki ustav zemlju predstavljaju stalei koji se sastaju 1 u g na zemaljskom saboru sveenika,vlastelinska,viteka I gradska klupa.

Metternichova politika je graena na partikularizmu I podupiranju istog ime se eli sprijeiti razvoj nacionalizma.Vie kolstvo,sve ustanove I kolstvo bilio su na nj ili it a samo ono to se ticalo irokih narodnoh ,masa bilo je na S.NA podruju iliorskih provincija vraen je sistem trivijalnih kola + od 1816 obavezna nastava ponavljanja za djecu od 12-15 g.Ponovno radi gimnazija u Trstu I Idriji opet postale latinske jer nj nije bio nastavni predmet ipak je broj aka opadao vlada misli da ih je previe. Vie je kolstvo ostalo kao I prije Fr liceji(imaju katedru za S) u Lj ,Gorici I Celovcu filozofija,teologija. U gradovima I veim mjestima prevladavala je nastava na NJ I it a u unutranjosti na S Svi su asopisi osim onih u Trstu bili na Nj,a neki su imali privremeno I priloge na S Illyrisches blatt I Carviolia Preernove pjesme. Nakon vie pokuaja 1843 su poele izlaziti Novice.Prvi impulsi dolaze od kranjske podrunice ind. Drutva u Grazu akciju provo odbor Kr poljoprivrednog drutva u duhu konzervativizma na elu s Janezom Bleiweisom.1836 je Cigler objavio 1 S narodnu pripovjetku Srea u nesrei. Glavni S slavisti su bili Kopitar I Matija op(pripremio za afarika historiju S literature I pregled knj. Razvoja) 1831. kranjski stalei uspjeli otvoriti zemaljski muzej I drutvo,a 1843 osnovana I ostala historijska drutva. 1845. upnik Anton Krempl napisao prvu povijesnu knjigu na S jeziku tajerska historija cenzurom dosta izmijenjena. Jo uvijek prevladava pokrajinska svijest ali se broj nacionalno svjesnih poveava zbog apsolutizma se s kulturnog I jezinog podruja pokret nije mogao prenesti na politiko. Preernov krug okupljen oko Kranjske belice(Kastelac skriptor LJ liceje) se bori protiv konzervativnog.Njemu se pridruuje I Smole I op. 30-ih se vodio abecedni rat.Kopitar se zalagao za stvaranje jedinstvenog pisma za Z I JS to je u S pokuao napraviti jansenist Metelko koji je u svojoj gramatici iz 1825 objavio novu abecedu metelicu- s latinskim I irilinim slovima.Osim Kopitara podupirala ga I crkva (protiv su Preern I op) 1833. Gubi bitku metelica zabranjena. 1823 je Petar Dajnko(tajerski sveenik) izmislio dajnicu- uvodio nove znakove za utavce-izilo dosta knjiga ali ipak zabranjena 1838. 1830-ih prodire I ilirska ideja Kollareva teorija o 4 slavenska naroda poljski,eki,ruski I ilirski.Ilirizam znaio buenje I irenje nac. Svijesti ali I ujedno odricanje S kao knjievnog.Ilirizam se rairio meu sveenstvom I svjetovnom inteligencijom u Kor I t.Glavni predstavnik je Stanko Vraz Preernov krug se borio I protiv ilirizma koji je zasluan za uvoenje gajice koju su uskoro prihvatile I Novice potpuno prihvaena 1846 uz naputanje stare bohorice belica prestaje izlaziti a Novice imaju primat. 3).Revolucionarna 1848. G I program ujedinjene Slovenije Slovensko nacionalno pitanje se javilo odmah nakon revolucije lanak Matije Majara u Novicama- zalae se za S jezik u kolama I uredima.Tu je I adresa upuena kranjskim staleima (44 Be) za zatitu S narodnosti + zahtjev za ujedinjenjem S u proglasu Mila brao S. Treba spomenuti I Beke S koji su osnovali drutvo Slovenija te sastavili program u kojem zahtijevaju: ujedinjenje Kranjske,Primorja,tajerske I Koruke u jednu jedinicu zvanu Slovenija koja bi imala svoj zemaljski sabor

 da S jezik ima tu ista prava kao nj u Aut zemljama u kole I urede da S bude sastavni dio Aut a ne Nj carstva Slian program imaju I S iz ostalih gradova tako je formuliran program ujedinjene S ukidanje starih zemaljskih jedinica,nove granice prema nacionalnom principu + vlastiti parlament I uprava to je bio program Preernove Zdravice- konzervativci se u poetku u potpunosti protive tom programu,tako de se Kranjski sabor izjasnio samo za veu ulogu S jezika u kolama I uredima o S kao opem jeziku I ujedinjenoj S ni govora.Revolucionarnim zbivanjima ipak je poveano znaenje S jezika tako da se u mnogim mjestima poeo uiti S bez konzultiranja s vladom.Nisu bili za izdvajanje iz Granica HBM austroslavizam od ivotnog je interesa slavenima opstanak HBM. Pored ujedinjene S postavljalo se I pitanje povezivanja s H a tako I s Vojvodinom.S je nedostajala tradicija I snaga kojima bi ispunili svoje zahtjeve + nema velikih zborova I skuptina na kojima bi iznijeli svoj program samo prikupljali potpise. Drutva oivljavanje politikog ivota povoljno se odrazio na razvoj drutava,npr. Beko,ljubljansko slovensko drutvo,Transki sabor,slavensko italako drutvo u Celju Novine uz postojee izlaze I nove Slovenija1848 u Lj politike novine 2x tjedno, u Celju tjednik Celjske slovenske novine,mjesenik u Trstu Slavjanski rodoljub oni su liberalne orijentacije dok su klerikalni krugovi imali Slovenski cerkveni asopis 1848. uveden je oktriorani ustav s parlamentom od senata I narodne skuptine + pravo cara na sve odluke parlamenta otpor opet revolucija.Nakon frankfurtskih izbora se I Beiweissove Novice poinju zauzumati za program US. 1848 je sazvan slavenski kongres u Pragu 40/300 iz Yu,preteno liberali.Za S navedeno: svi koji ive u ,K,K I P nek se ujedine u jednu politiku cjelinu zvanu Kraljevina S koja bi imala svoju vladu sa sreditem u Ljubljani da S bude uveden u kole,urede I sudove + univerzitet u Lj Kongres nije dovren jer je izbio lipanjski ustanak protiv reakcionarnog kneza Windischgratza,zapovjednika Aut vijske u Pragu ustanak uguen prva vea pobjeda Aut vojske protiv revolucionara. Dolazi do smjene na prijestolju,a 1849 su opet rasputeni dravni sabori I donesen oktroi jedan dravni dvodomni parlament + velike ovlasti caru ustav donio svim narodima ravnopravnost + pravo na narodnost I jezik.Ipak je uvedena cenzura tampe,zabranjena pol. Drutva,ravnopravnopst jezika ukinuta ve 1850.Podjela prema kurijama je ostala veleposjednici,gradovi I unutranjost biraju posebno zastupnike novi izboro tek 1861. Kad je obnovljen ustavni ivot. 1850 mrea trgovinsko zanatskih komora,1849 1. eljeznica Celje Lj,a 1857 I do Trsta. Glavni zadatak novog reima bio je osloboenje seljaka prema smjernicama iz 1848.- plemstvo izgubilo vrhovnu vlast nad zemljom I sva prava na feud. Dadbine. Neke stvari pod apsolutizmom nije bilo mogue ostvariti makar su bile predviene omoguiti svima kolovanje + odvajanje kole od crkve.1849. reforme gimnazija postaju osmogodinje,uvedena matura. Dolazi do zamiranja pol. ivota 4).Afirmacija slovenske nacionalne cjeline Poraena u ratu s Sardinijom I Fr,Aut je morala odstupiti Lombardiju + ujedinjenje It krah apsolutizma listopadska diploma: zakonodavna vlast se dijeli izmeuzemaljskih I dravnog sabora

 zemljama ug krune su vraeni stari ustavi Diploma izazvala nezadovoljstvo nj centralista zbog vee uloge zemaljskih sabora I zemaljske autonomije + opi otpor jer je nedemokratski donesena novi ministar,Schmerling. Jo prije,1850 prestaje izlaziti Slovenija,a Bleiweissove Novice jo 1849 naputaju pisanja o politici. Za vrijeme apsolutizma SNP je ogranien na kulturno podruje,a nositelji su mu konzervativci I klerikalci(Anton Slanek I Luka Jeran postavili temelje klerikalizma nacionalizam je stran u kranskoj ideologiji protiv US) Schmerling opet centralizam nov izborni sustav 5 grupa lanova virilisti(biskupi),veleposjednici,gradovi,unutranjost I trgovci I zanatlije..Zakoni koje su predlagali zem. Sbori moraju biti potvreni od beke vlade I cara.Izvrni organi zem. Sabora bili su zem. Odbori.Provode se I opinski izbori u veim gradovima se vodi borba s nj I it strankama od 1861. NA izborima su se vodile 2 bitke izmedu liberala I konzervativaca te za S jezik.Dravni sabor se odmah podijelio na 2 frakcije vladinu stranku koja je za veu nadlenost centralnog parlamenta I vlasti(ljevica I centar),dok je desnica za veu autonomiju zemalja. U poetku nepripremljeni,S su loe prolazili na zemaljskim a tako I na dravnim saborima.Jeran Zgodnja Danica naglaava povezanost S nac. Interesa s vjerom prednost daje vjeri klerikalni peat dolazi ipak kasnije. Glavnu rije u SNP je sauvao Bleiweiss I njegov krug(prvaci) oprezna ,umjerena politika sklona kompromisu,strah od revolucionara I extremista.itav se SNP sveo na zahtjeve za ravnopravnou naroda te uvoenje S u urede I kole.U vanjskoj politici se taj program nadovezuje na jaanje I opstanak Aut austrijski program liberlna I konzervativna buroazija 60-ih vidi spas pred NJ,Ma I Tal opasnou jedino u opstanku HBM. Politiko I kulturno djelovanje S bilo je koncentrirano u itaonicama prva osnovana u Trstu 1861(Slavenska itaonica).Tu se okupljala nac. Svjesna inteligencija u gradovima I manjim mjestima one su bile sredite drutvenog ivota makar je trebalo puno dok se nisu oslobodili nj kao svog govornog jezika. Kako je Lj bila sredite S kulturnog I politikog djelovanja osniva se u njoj 1864Matica S s zadatkom izdavanja S znanstvenih,popularnih I dr. djela.1866 je u Lj osnovano Dramsko drutvo 1863. imuan vlastelin,pjesnik I kompozitor Miroslav Vilhar poeo izdavati novine Naprej,a za urednika je izabrao Frana Levetika- ubrzo zabranjene zbog lanka o US. Prilikom rasprave o politikom asopisu dolo je do sukoba I izdvajanja STAROSLAVENACA Bleiweisov krug konzervativci, I MLADOSLOVENACA liberali.Bleiweissov krug je poeo 1866 izdavati njemaki asopis za domovinske interese pod nazivom Triglav- vie je lokalni,kranjski nego S. Andrej Einspieler poeo je izdavati S asopis Slovenac,zanima se za prava katolike crkve + vodi politiku korukog S tabora. 1865 napokon pada Schmerling a zamijenjuje ga Belcredi u Mariboru na savjetovanju je S nacionalni program postavljen na historijsku osnovu Mariborski program zamilja Aut kao: svaka zemlja bi imala svoj zemaljski sabor sastavljen od poslanika naroda izabranih na osnovu kurija zajedniki sabor rjeavao bi zajednike poslove poslove jedne narodnosti rjeavali bi poslanici te narodnosti iz svih zemalja ele tako rijeiti problem ujedinjenja S a da ne narue princip nedjeljivosti zemalja

S su prihvatili program ali su se ipak poeli vraati programu US 1866. je Aut izgubila rat protiv Pruske I It morala se odrei bilo kakvog sudjelovanja u rjeavanju Nj pitanja + u korist It je izgubila Veneciju time je Beneka S pripala It koja nije pokazivala nikakvo zanimanje za S jezik + polotiki pokret meu BS nije ni zapoeo. To je bio teak udarac za HBM novi ministar postaje Beust 1867 UG- AUT nagodba dualizam iste godine S dobili veinu u Kranjskom saboru. Tako su S zemlje dole u sastav Aut dijela monarhije u centralnom parlamentu su veinu imali nj liberali koji su izglasali niz liberalnih zakona pravo zborovanja I udruivanja,ope pravo graana,zakon o sudskoj vlasti,o vrenju vladine I izvrne vlasti svi ti zakoni stupili na snagu zajedno s zakonom o zajednikim poslovima u cijeloj monarhiji I znani su kao Decembarski ustav koji je ostao na snazi sve do 1918.Drava je garantirala ravnopravnost jezika no to je ostalo samo na papiru 1867, na izborima za zemaljski sabor slavenski narodi odnose prvu veliku pobjedu prvi puta nastupaju kao organiziran pol. Tabor veina u Kranjskoj.Nakon Belcradijeva pada Beust je raspustio nake zemaljske sabore a tako I Kranjski(federalisti) ali su na novim izborima S opet dobili veinu. 1867. prva vea promjena u S u svezi glede klerikalizma zaotrila se borba protiv crkvenih pozicija I konkordata sveenstvo primorano na veu aktivnost glavna snaga u unutranjosti nacionalno su svjesni.Zbog toga je vodstvo SNP moralo poputati zahtjevima sveenstva koji su ili u obranu katolikih principa I crkvenog utjecaja I sve to umotali u nacionalni program.Osim toga u borbi protiv nj liberala I germanizacije oslonac se mogao pronai u konzervativcima I klerikalcima. 60-ih g. je SNP pridobio I seljake mase,posebno one bogatije slojeve + velik dio graanstva.NA nj strani ostali su veleposjednici,plemstvo,bogati graani I dio bogatijeg seljatva + inovnitvo.1867. propisana uporaba slovenskog jezika koja je do tada bila samo kao mogunost ali samo za one koji znaju iskljuivo S.Otpor vlade uvoenju S u srednje kole.Do tada je S ve znatno napredovao terminologija(pravo I politika). 1870 kongres u LJ prihvaaju YU program te suradnju na privrednom,kulturnom I politikom polju konzervativci ograniavaju taj program iskljuivo na jezinu ravnopravnost 1871. Prusko Fr ratom stvorena je Nj drava definitivno iskljuenje Aut iz Nj. S nezadovoljni svojim pravima jaa osjeaj opasnosti od NJ I elja za povezivanjem s ostalim Slavenima. 1868. Mladoslovenci u Mariboru izdaju svoje pol. Novine Slovenski narod gl. Urednik je Anton Tomi a kasnije Josip Juri.1872 se novine sele u LJ te postaju dnevnik zalau se za program US I saveznu Aut,protiv su dualizma ali se protiv njega treba boriti samo zakonski I po ustavu. 1872 u LJ na studentskom zboru zahtijeva se osnivanje sveuilita u LJ na S jeziku.tajerski mladoslovenci po uzoru na eku doli na ideju masovnih taborovanja na otvorenom TABORI dozvoljeni po novom zakonu o zborovanju.Prvi tabor odran 1868 u Ljutomeru.Tabori od 15 30 000 ljudi prate ih rezolucije,zahtjevi za US ,uvoenjem S u urede I kole,osnivanje strunih kola I sveuilita.Staroslovenci su se pridruili ideji taborovanja te se isami poeli pojavljivati na njima.Zahtjevi za US prelaze I u ZS 1870 se to otvoreno trai na Kranjskom saboru,a iste godine je odran I YU kongres u LJ dolaze do izraaja tenje za povezivanjem svih JS u Sisku poele izlaziti Sudschlawiche Zeitung na elu s Josipom Juriem.Ti tabori su omoguili povrzivanje sa seljakim masama. 1869 I 1870 su naroito vane za kolstvo vlada je oduzela crkvi konkordat uvedeno obvezno

8-godinje kolovanje,ali je kolski jezik I dalje bio nj(osim u Gorikoj I na moru) .Josip Stritar u Beu izdaje Zvon u kojem otro napada klerikalce I konzervativce.1870 izlazi I Levstikov satirino humoristini list Pavliha otra kritika zamjerio se svima oba lista prestaju izlaziti iste,1870. Godine. Za vrijeme Potockog taborski pokret slabi a za Hohenwerta totalno zamire nakon njegova pada nije vie odran nijedan. 70 ih dolazi do jaanja katolikog tabora u Aut osnivaju se Katolika drutva s ciljem buenja I irenja katolike svijesti zbog suprotstavljanja opasnostima novog doba itaonice + katolika politika drutva,novinska drutva Slovenski gospodar glasilo. 1872,nakon poda Hohenworta osnovana je dravnopravna stranka koja se u svom programu zalae za najiru autonomiju zemalja + ograniavanje ovlasti centralnog parlamenta(nj liberali) dolazi do sukoba izmeu 2 struje SNP liberala te Bleiweissa + klerikalaca vrhunac sukoba 1873 prilikom izbora za dravni sabor.NJLS izbprne reforme izbori za dravni sabor postaju neposredni poslanike ne biraju vie zemaljski sabori nego neposredno birai to je pogodovalo S snaga njihovog zastupstva vie ne ovisi o veini u zemaljskom saboru nego u izbornim srezovima,no to ipak nije povealo broj S zastupnika.Prvo bitno poboljanje dolazi tek 1907.,novom izbornom reformom. 1874 S liberali ulaze u Hohenwortov klub pravne stranke gdje su ve bili konzervativci cjelina S pol. Tabora traje do 90-ih. 70-ih dolazi do velikih pritisaka nj inovnitvo imalo pravo glasa bez obzira na cenzus vlada otvoreno zahtjeva od njih glasove za sebe. Zbog opasnosti od vezivanja za nj kapital poela je buroazija osnivati tedionice,no krediti su ,pomagani od drave, bili povoljniji u NJ tedionicama- S nisu dobivali kredite razlog velikog odnaroivanja dakle nj kulturni,politiki I ekonomski pritisak. Linhart pie drame u kojima izraava otpor germanizaciji u tome se oslanja na S historiju Karantaniju govori o slovencima I njihovom karakteru u pojedinim pokrajinama.Povijest Kranjske I drugih pokrajina,almanah Pisanice,upanova Micka,Veseli dan ili Matiek se eni. Jnasenisti vaan knjievni rad u smislu jaanja jezinog jedinstva 1878,nakon okupacije BiH ministrom postaje Taafe novu veinu ine nj konzervativci + it + S poslanici podravaju vladu(prestala apstinencija) davao im male koncesije kako bi ih vezao uz sebe ipak prestao veliki pritisak + nj stranka je u Kranjskoj izgubila oslonac,prestao pritisak vlade na inovnitvo koje je u veim gradovima jo uvijek veinom nj(Koruka I tajerska,Kranjska manje). Pod Taafeovom vladom S jezik dozvoljen za upotrebu ne samo S strankama nego svima koje se ele njime sluiti(1882).Osnovne kole su samo u Kranjskoj S,a gimnazije po pravilu nj. Zbog obrane od nj I it drutava osniva se 1885. Na poticaj sveenstva I rodoljuba Drutvo sv. irila I Metoda s ciljem podizanja NS u najugroenijim podrujima + osnivanje S kola 1. Otvorena 1887. U Trstu. Period Taafeove vlade se uglavnom podudara sa Slogatvom konzervativci se boje liberala a liberali podravaju vladu jer u njoj vidi protivnike nj liberalnoj buroaziji koja prijeti unitenjem S. Elastici liberalno orijentirani S poliari brane umjerenu politiku I prilagoavanje prilikama Ljubljenski list Klerikalizam u S je reakcionaran Anton Mahni biskup s Krka,legitimist I protivnik revolucije,programa US I potpune ravnopravnosti S.1883 katolika tamparija

5). Novi sadraj nacionalnog pokreta I demokratsko I socijalno buenje Dolazi do polaganog raspadanja starog liberalizma I konzervativnog klerikalizma u prvi plan dolaze socijaldemokrati koji se mogu afirmirati samo uz ope pravo glasa.Ranije uspostavljeno slogatvo se raspalo na 2 suprotstavljena tabora liberali puno jai.Borbe meu strankama jaaju a istovremeno I nacionalne suprotnosti.Sistem dualizma dolazi u krizu sumnje u opstanak Aut + u 1. Plan dolazi YU pitanje.1893 je Taafeovu vladu potkopalo predlaganje proirenje izbornog prava kojem su se suprotstavljali I NJ liberali I Hohenwortovi konzervativci satavljena koaliciona vlada s knezom Alfredom Windischgratzom na elu. 1896. Bodenijeva vlada provela izbornu reformu glasovanja uvedena opa kurija za dravni sabor.Vlada pala jer je 1897 izdala jezine uredbe za eku I Moravsku koje su regulirale poloaj NJ I e jezika nj inovnici bi trebali znati eki otpor. Parlament oteano radi zbog velike izdiferenciranosti parlamentarna veina se osigurava na krae vrijeme I to jako teko nakon Badenijeva pada postalo nemogue sporazumjeti nj I ehe. Da bi uplaio ugarsku oporbu car uvodi 1907. Izbornu reformu ope pravo glasa za dravni sabor + ukidanje kurija mandati razdijeljeni po narodnostima po veini zemaljski sabori nisu uveli ope pravo glasa nego samo opu kuriju. 1899. duhovski program koji prihvaaju nj slobodoumne stranke I kransli socijalisti,predvia pod odreenim uslovima kao unutarnji slubeni tal,e I polj ali ne I S bez izuzetka nj politika Drang nach osten. Glavni nosioc nj pritiska je kapital,pogotovo u Korukoj I tajersko germanizacija + popisi se vre na osnovi upravnog a ne materinjeg jezika. Borba za S jezik samo u Kranjskoj su osnovne kole S.NJ je obavezan jezik u svim 4-godinjim kolama,a od 3. Razreda I S u Korukoj I tajerskoj znatno loija situacija.Nedostaju S javne kole to se pokuava rjeiti privatnim kolama koje je osnivalo irilometodsko drutvo.Gimnazije su sve osim one u Trstu bile NJ.1905 je osnovana 1. Privatna biskupska S gimnazija,ali S nisu dobili svij univerzitet. U parlamentu je bilo dozvoljeno govoriti I S 1867. S poslanici prvi put upotrijebili svoj jezik pri poslanikoj zakletvi.S je bio stvarno ravnopravan nj u Kranjskoj te tal u Gorikoj. Letopis matice slovenske Franc Levec 1.opeznanstvena periodina publikacija. U S ivotu do 1. Rata najjae su 2 buroaske stranke liberali I klerikalci koji svojim listovima privlae seljatvo listovi namijenjeni iskljuivo njima Rodoljub I Domoljub. Klerikalci 1890 u Kranjskoj osnivaju Kat. Pol. Dr.(kasnije preimenovano u Katolika narodna stranka a 1905 u S puku stranku),a liberali Pol. S dr.(1894 Narodna stranka,a kasnije Narodna napredna stranka). KNS je politiku snagu nala u seljacima,glavni nosioc je sveenstvo.Baza programa je rezolucija 1. Katolikog zbora koja trai da se ivot na svim podrujima usladi s vjerom.Socijalni I ekonomski program zalau se za niz zakona u korist seljaka + unaprijeenje zadrugarstva u oblik selj. Samouprave.Za radnike trae poveanje nadnica,krae radno vrijeme,zatitu radnog odnosa I osiguranje.Nacionalni program je iao za ravnopravnou S s ostalim narodima u monarhiji + ravnopravnost S jezika u kolama I uredima. Narodna napredna stranka na selu su im pristalice samo bogatiji.Teite je bilo na nac. Programu zahtjev za narodnom autonomijom,soc. I ek. Program nisu formulirali.Podravaju katoliki kulturni program I vjerske principe kao temelj za daljnji razvoj S naroda. Anton Koroec 1907 S seljaki savez.U Trstu je Edinost,u Istri 1902 osnovano Politiko dr. za S I H .1907 klerikalci prestali suraivati s M I Maticom S pa ta drutva dobivaju liberalan karakter.

U klerikalnom taboru dolazi do suprotnosti izmeu stare konzervativne I nove k socijalne struje koja se iri od 1880 Slovenac.Glavni organizator seljakog I radnikog kranskog pokreta je Janez Krek.Postoje 2 osnovna pitanja seljako I radniko.Prvo bi bilo rjeeno zabranom nagomilavanje zemlje u privatnim veleposjedima I uvoenjem neotuivog seoskog imanja kroz suradnju sa zadrugama.Radniko pitanje bi se rijeilo pravednom plaom I radnim vramenom,osiguranjem. Krek je vienacionalnu dravu stavljao ispred nacionalne trai ravnopravnost za sve narode.Bio je za odvajanje crkve od drave,odbija marxizam I socijaldemokraciju,odan Aut. 1894. je poeo osnivati kreditne zavode I tedionice Savez kranjskih tedionica,zadruge koje je povezao u Gospodarski savez koji je 1903 podijelio na Zadruni savez cilj je pomo srednjem I sitnom seljaku + unaprijediti poljoprivredu.Protiv zadruga je dio liberalne buroazije je rtako gubi uporite u provinciji sitni seljak ovako postaje temelj KNS.Meutim je uskoro Kreku vodstvo zadruga poelo izmicati iz ruku I prelaziti na politiko vodstvo + poveala se uloga bogatih seljaka koji su bili za liberale.Ipak je Krekovo zadrugarstvo izbrisalo liberale sa sela. Slovenski preporoditelji : 1.krug iga Zajs(bogati industrujalac,mecena),Jernej Kopitar,Valentin Vodnik ,Linhart Lublanske Novice prve novine na S jeziku.Za njih dolo do standardizacije S jezika,stvorena S knjievna zajednica,zahtjevaju da S imaju svoj jezik I knjievnost(Vodnikov S-LAT-NJ rjenik),udbenici na S utemeljitelji S knjievnosti Janez Cigler,Franc Preern,Matija op,Franc Mikloi,Miha Katelc,Miha Tuek,Bla Potonik nove S novine I asopisi almanah Kranjska belica koju ureuje Kasteli,Bleiweissove Novice.Za njihovo vrijeme uobliuje se S knj. Jezik procvat S knjievnosti,razvoj slavistike(Kopitar,Mikloi).Otvaraju se znanstvene institucije 1831 Kranjski zemaljski muzej,1843Historijsko drutvo za KK I .Opako se iri svijest da su S jedan narod,ideja o slobodi,jednakosti,ravnopravnosti nema politikog pokreta ilirizam javlja se u Korukoj I tajerskoj jer su one bile jae izloene germanizaciji Stanko Vraz,Matija Majar irenje nac. Svijesti I ideje zbliavanja JS,zasluni za stvaranje komunikacije s JS,prihvatili Gajevu grafiju gajica,ideja o povezivanju US sa UH Preernov krug se protivi ilirizmu I tokavtini te brani kajkavtinu I S jezik J.Japelj 2.prijevod Biblije.Anton Krempl tajerska historija prva pov. Knjiga na S jeziku. Celjska gimnazija Celje je grad u tajerskoj gdje su na sj veinu imali nj a na jugu S(u gradovima ne).Migracijama sa sela raste S udio.Postavili zahtjev da se osim nj u gimnazijama ui I S iznesli to pred Crevinsko vijee budui da nisu mogli proi s tim zahtjevom u tajerskom saboru.Podrali su ih esi Taafe to dozvolio u gim. U Mariboru,u Celju ne.Ako bi se uveo S nj bi izili iz vladine veine,a ako se ne uvede iz vlade bi otili S i esi -1895 doneena je odluka o uvoenju S na to nj izlaze iz vlade I koalicija se raspada.

Jugoslavizam I federalizam u hrvatskom narodnom preporodu 1835 1875

Zahtjev za federalnim ureenjem je povezan s udruenjem H pokrajina I naroda, a za to je vezana I ideja Jugoslavenstva koja je mogla postojati uz ouvanje S,S I H nacionalno politikog identiteta

11

 vienacionalna drava bez militarizma I hegemonije. Tok preporoda: 1790 1835 poetno razdoblje 1835 1848 ilirski pokret 1848 1850 revolucionarna previranja ukidanje feudalnih odnosa,stvaranje modernog politikog programa,liberalizam + jugoslavenizam 1850 1859 krizno razdoblje neoapsolutizam 1859 1870 via I zavrna etapa ustav,kapitalizam,moderne pol. Stranke Posebnost jednog naroda ine jezik,obiaji,teritorij I tradicija,a osjeaj zajednitva rodoljublje,narodnost,domovina. Narodnjaci smatraju naciju kao politiki narod koji ima pravo na samoodreenje I integraciju. Narodnost je ideja o narodnom identitetu ideja o naciji udruuje narod u dravnu zajednicu koja vodi do osiguranja moi I slobode. Prirodno pravo odnosi se na univerzalnu kategoriju svaki narod ima svetopravo na ouvanje svog kulturnog I nacionalno politikog identiteta.Nasuprot prirodnom pravu,historijsko je individualno tradicija,ustav Ideali H liberala sloboda,individualnost I jednakost I ravnopravnost. Integracijski procesi integracija H drave,nacije,drutva + jugoslavenizam. Pod ilirizmom misle okupiti etniko podruje junih Slavena bez tenji za hegemonijom.asopisi Slavenski jug I Jugoslavenske novine.Jugoslavenska ideja zajedniki jezik,knjievnost I nauka + povezivenje u ekonomskom pogledu

Ruska politika na Balkanu

Rusija eli to prije srediti Istono pitanje dominacija nad Carigradom I tjesnacima.NA Berlinskom kongresu 1878. Rusija je uspjeno izolirana Srbija I Rumunjska se razilaze od nje I sklapaju tajne ugovore s Aug(kasnije I BugarskA) 1881 Trocarski savez obvezao Aug I Rus na ouvanje Statusa quo.Obje sile se ne mijeaju u zbivanja u Makedoniji ali R 1902. Sklapa vojni sporazum s Bug,a 1903 na vlast u Srbiji dolaze rusofilski Karaorevii. 1908. na satanku mvp Rus I Aut R nude Aut BiH za slobodan prolaz kroz tjesnace Aut anektirala BiH ali od sporazuma nita sukob interesa na Balkanu Balkanski savez 1912. Rus varira izmedu centralnih sila I antante.Srbe pokuava onemoguiti na sve naine da izau na more Albanija.Aut treba sporazum s Bugarskom jer bi uz pomo nje lake kontrolirala Srbiju Ferdinand proglasio nezavisnost Bug nije vie autonomna kneevina podreena Porti Rus posreduje te ne dolazi do rata izmeu Tur I Bug. Dogovor oko podjele TC Rus Carigrad I tjesnaci,Srbiji izlaz na Jadran,Bug sanstefanska Bug pitanje Mak ostaje otvoreno podjela ili autonomija.Srbija eli podjelu Makedonije jer eli Skoplje a Bug eli autonomiju Rus posreduje da se izmire I sklope savez jer joj treba vrst oslanac na Balkanu(savez Rum I TC) makar zna da je nemogue imati I Veliku Srbiju I Veliku Bugarsku. Nakon posjeta srpskog kralja Petra Rus,oni obeali da Bug nee prepustiti cijelu Makedoniju 1911 je TC jo vie oslabljeno zbog rata s It u Tripoliju neredi u Albaniji I Makedoniji.Aug eli ouvati TC kao bedem protiv ekspanzionizma balkanskih drava,u prvom redu Srbije eli osnivanje autonomne,austrofilske Albanije kako bi sprijeili S da izie na Jadran a istovremeno bi I dobili izlaz na Egejsko more.

Ipak Rus nije bila za nekakve napade nego je S-B savez smatrala kao obrambeni.Uskoro dolazi do potpisivanja ugovora izmeu S i B olfo zbog straha ud Aug(Sruga dogovarali u vagonu na elj. Kolodvoru podjelu Mak) Rus nema nekih neposrednih planova protiv TC ali trai saveznike protiv Aug.Uskoro dolazi I do saveza izmeu Grke I Bugarske.Grka je bila za podjelu Mak. 1912 dolazi do nereda u Alb I Mak pogranini spor CG I TC oko nekog Albanskog sela posluio kao povod za rat.Rus eli ouvati status quo ali je balk. Drave ne sluaju.Velike sile pokuavaju odrati sukob lokalnim Rus trai jamstvo da Aut nee intervenirati u sukobu. CG napada TC a S,B I G alju ultimatum o reformi europskog dijela TC na naelu narodnosti TC izjavljuje da e provesti reforme ali bez mijeanja stranaca saveznici objavili rat pod sloganom Balkan balkanskim narodima.U roku 1. Mj osvojili gotovo cijeli europski dio TC(rat se nastavlja oko Jedrena).Saveznici trae nove teritorije Aut pokuava pridobiti Bug(ist od rijeke Strume).Rus odustaje od statusa quo ue Marice - Jedrene CM mora biti vraeno sultanu. NA satanku 6 velikih sila odlueno je o osnivanju nezavisne Alb po sultanovim suverenitetom poraz Rus I Srb koji se moraju povuu iz Skadra. Srbi I Grci potajno spremaju savez protiv Bug oko podjele Mak 1913. Potpisan Londonski ugovor kojim je okonan rat saveznika protiv TC. Rumunjska nije imala granicu s TC pa zato ni nije ula u Balkanski savez na Berlinskom kongresu je ostala bez June Besarabije ali je dobila sj. Dobrudu to je ipak zahladilo odnose s Rus.Sklopila je tajni ugovor s Aut o uvanju statusa quo + napetosti oko Dubrude s Bug Rum eli j. Dobrudu zbog svoje neutralnosti u ratu. Rus su popustili oko najvanijih pitanja na Balkanu S izlaz na more,Skadar,nastajanje Albanije te oko Rum Bug sukoba.Bug je imala I loe odnose s Gr jer je htjela Solun koji G nisu ni u ludilu namjeravali odstupiti.Srbi,vidjevi da od izlaza na more nita,ele kompenzaciju u Mak Prilep,Bitolu I Ohrid.Bug se protivi bilo kakvim promjenama oko pitanja Mak.Grka I Srbija skolopile savez 2. Balkanski rat.Rusija je nastojala ouvati Balk savez te se nudila kao arbitar.Bug je zapoela rat bez znanja vlade na naredbu kralja Ferdinanda istovremeni rat s CG,S IG iskoristile su I TC (Jedrene) I Rum promjena vlade u Bug liberali,nestaje ruski primat u Bug koja se priklanja silama osovine.Rum I Bug su se brzo nagodile Bug pristala na Rum zahtjeve.Rat zavren ali je stanje ostalo kompliciranije nego prije ratova Ru definitivno najvei gubitnik

Istono pitanje
Potaknuto slabljenjem dravne organizacije,zastarjelosti feudalnog sistema + razbuktavanje nacionalnih pokreta.Termin IP se javio nakon Grkog ustanka 1821. 1774,nakon mira u Kucuk kaynargiyu kada je Rus dobila pravo plovidbe po CM I Dunavu te protektorat nad pravoslavljem poinje slabiti uloga TC.Od tada se pokuava odrati neka ravnotea snaga na istoku. Jo od 1787 1792 su Aut iRus vodile rat s ciljem rasparavanja TC ali su zbog jake VB diplomacije I izbijanja Fr revolucije potpisale mirovne ugovore bez neke znaajne dobiti Svitovski mir + mir u Jasiju.Ipak je Rus stekla prvenstvo u rjeavanju IP. N a Berlinskom kongresu 1815 potvren je status quo TC se pribliila ostalima zbog Napoleonova napada na Egipat. Po 19. St dolazi do 2 srpska ustanka 1804 1813 te onaj iz 1815 primjer ostalim narodima.Tu je I Gr ustanak od 1821 1830 koji se zavrio stvaranjem 1. Nezavisne drave u procesu raspada
13

TC. Tc zbog problema s Egiptom doputa 1833. Prolaz Rus brodovima kroz tjesnace 1. Londonska konvencija 1840 europske sile se obvezale da e potivati integritet TC to potvreno I 1841 Dardanelskim ugovorom sultan ima pravo zatvoriti tjesnace ratnim brodovima dok je TC u miru -tim ugovorom VB nametnula TC svoj protektorat. Rusija sama pokuava rjeiti IP no to je dovodi u izolaciju gubi Krimski rat(1853-1856) parikim ugovorom garantirana nezavisnost I integritet jaanje utjecaja FR I Vb. Otvaranje Sueskog kanala 1869 dalo je novi poticaj za rjeenje IP. Politici balkanskih naroda ruenje TC protive se svi osim Rus koja u ustancima vidi ansu 1878 dolazi do osamostaljenja S I CG + Bug autonomija.VB odstupila TC Cipar,Egopat dolazi pod kontrolu VB 1882. A Tunis pod Fr .1885 se ujedinjuju Rumelija I Bug. TC se sve vie oslanja na Nj prisutnost nj kapitala 1902 Deutsche bank dobila koncesiju za izgradnju Bagdadske eljeznice ugroeni VB interesi u Perziji jer pruga ide prema tamo. Od krana jedino su Mak ostali pod TC nakon Ilindenskog ustanka sile se zauzimaju za reforme koje je sprijeio dolazak mladoturaka na vlast I okupacija BiH.Rus je oslabljena u ratu s Japanom I revolucijom te Balkan potpada pod sve vei utjecaj Aug. U rjeavanje IP se uplela I It napadom na Tripoli,Dodekaneze I Cirenaiku(1911). Nakon Balk ratova,mirom u Bukuretu TC je svedeno na Carigrad s zaleem. U 1. Ratu TC je na strani sila osovine Rus se nada sada doi do tjesnaca no odustaje od toga nakon revolucije tako su ostali samo VB,FR I IT. Mir u Sevresu nije prihvatio parlament Kemal Ataturk grko turski rat(1921-1922) TC ostavljena Istona Trakija do Marice,priznata nazavisnost TC postalo homogena drava It uzela Dodekaneze,a Fr I VB arapske oblasti time je IP skinuto s dnevnog reda.

Baki Bunjevci I okci

Baka je prostor izmedu Tise I Dunava,izveden od toponima Ba,grada koji je bio nekad crkveno I oblasno sjedite.Tu se naseljavaju I H od 15-17. St,I to okci uz Dunav a Bunjevci u unutranjosti naselja Sombor,Subotica,Senta. Najvee doseljenje je ono iz BiH 1604.Bunja sirotinjska kua,tokavsko ikavski jezik.Neki vele da su dobili ime po tome to su se BUNILI protiv osvajaa. Za MT I J2 dolazi I do naseljavanja NJ. Bunjevci nisu sudjelovali u srpskim ustancima. Imali su svoje kole sve do 70-ih I 80-ih g. 19. St.Maarizacija za vrijeme Maurania dobivali knjige. Preporod je poeo djelovanjem Ivana Antunovia koji je prijateljevao s Strossmayerom I Mauraniem,Rakom - pokrenuo Bunjevake I okake novine tjednik na 4 lista prestao izlaziti nakon 3 g.Nastavlja ga gospodarski I pol. List Bunjevaka I okaka vila koja prestaje izlaziti 1876. Kao I preporoditelji u H namjeravali osnovati ustanovu gdje bi se okupljali nije dozvoljen naziv Bunjevaka puka kasina nego je 1879. Osnovana Puka kasina.Osim toga valja spomenuti I ostale djelatnosti preporoditelja Kaloka tedionica,itaonice,Dobrotvorno ensko drutvo,vodne zadruge 1880. okupili su se Bunjevci u Subotici u Bunjevaku stranku ije je prvo ustrojstvo izradio Ambrozije Boo arevi sa svrhom uklanjanja Ma iz subotike gradske uprave. 1896. bunjevaka mlade osnovala drutvo Kolo mladei sa svrhom irenja I uvanja obiaja.Iste godine Pavao Kujundi rradi na uvodenju H u nie razrede subotikih osnovnih kola. Za ouvanje identiteta Bunjevaca znaajan je I franjevaki samostan u Subotici.Bunjevci su u

svojim novinama prihvatili H knjievni jezik. okci su doli u Baku najvjerojatnije za vrijeme Bekog rata(1683-1698) I to iz Bosne te podiu naselja uz Dunav. Treba spomenuti I list Neven te kolo mladih nevenaa. Nakon 1. Rata izglasano je otcjepljenje od Ugarske ali je srpskom agitacijom dola pod Srbiju.

Politike organizacije Hrvata u BiH

Konfesionalizam podjela st. s obzirom na pripadnost vjeri jako prisutan u BiH.Brojano inferiornija H manjina uvijek se pokuavala osloniti u pol. Programima na veinu u sastavu Aug.Od 1879-1922 se broj katolika udvostruio kao posljedica doseljavanja I pp. Franjevci jo od 1258 imaju povlastice u BiH Turci jedino njima odobrili rad.Oko 1530 TC mijenja svoj odnos prema kranima I od tada poinje njihovo izrabljivanje Provincija Bosna Srebrena se smanjuje poveanjem Aut teritorija 1757 svedena na prirodne granice. 1878 na BK je Aug obeala vjerske slobode. U BiH su postojala 2 vikarijata Bosanski I Hercegovaki.1881 je bilo 10 samostana I 110 upa nastaje nova provincija odvojena od akova,uvodi se crkvena hijerarhija,dijeli se na 4 biskupije,osim franjevaca tu su sad I svjetovni sveenici. Jedini obrt u kojem su dominirali katolici bili su rudokopi. Stadler posvetio veliku panju kolstvu,morao reformirati fr. Red Listovi franjevaca franjevaki glasnik,Franjevaki vijesnik,Glasnik sv. Ante Aut je pomagala katolike ali I koila razvoj H nacionalne integracije.Traili od Franjevaca da tumae tekue dogadaje u duhu propagande.Kallayeva uprava od 1882-1903 je radila protiv H I S nacionalizma,za Ma dravne interese.Uveo policijski reim te propagirao bosansku naciju kao protuteu S I H. HNP u BiH je bio ogranien samo na kulturni plan uz pomo franjevaca osnovana 1. Katolika tiskara na elu s Franjom Milieviem koji ima veliku ulogu u buenju nac. Svijesti meu H.1883 poinje izlaziti Herceg bosiljak koji prelazi u Glas Hercegovine ilirska tradicija,tiskan I latinicom I irilicom.Srpska I H propaganda sve se vie iri 2 razloga odricanje Milana Obrenovia od prijestolja I Frankovo preuzimanje Hrvatske poinje bitka za privlaenje muslimana I sukob H I S ideja svaka strana svojata Bosnu kao svoju.Velika je uloga I pjevakih drutava(Hrvoje Mostar) na buenje nac. Svijesti u H. 1881 je uspostavljena crkvena hijerarhija nacionalizam se razvijao u krilu vjere.Svjetovni kler nema tradicije u narodu.Vrhbosanski nadbiskup Stadler izjednauje vjeru I naciju elei time pridobiti vlast za svjetovni kler ime dolazi u sukob s franjevcima I graanskom klasom. Stadler imenuje kanonike ljude od povjerenja, a ne franjevce eli postati polit. Voa H I umanjiti ulogu franjevaca koji imaju ugled u narodu I veu se s buroazijom.Katolike organizacije kaptol,bogoslovija u Sarajevu te nadbiskupska gimnazija u Travniku.Do 1903 je ve bilo 48 kola s strunim kadrom propaganda.Stadler ima puno poslanika po Europi dovodi strunjake.Franjevci su bogat red borba za sekularizacijom I preobrazbom fr. U svjetovne sveenike. 1898 Osvit trai sjedinjenje s H,naglasak na jedinstvo H u okviru Aug

Austroslavizam
Austroslavizam je program preureenja HBM u federativnu dravu slobodnih I ravnopravnih naroda.Program je zapoelo eko graanstvo.Prva bitna naela izdao je Havliek Borovski za
15

revolucije 1849-49,a razradio Ih je Palacky to je sve do 1. Rata ostao program veine ekih stranaka. Maarska politika u H je uzrokovala da I u H AS bude podupiran na temelju jezino-nacionalnog pitanja.AS su branili I slovenac Linhart Aug je veinski slavenska drava,te eh Dobrovski. esi su bili za AS jer su imali nj manjinu a osim toga dolo je do ujedinjenja nj u monu dravu. Lav Thun je htio da AS uzida preporodne pokrete u Aut I time je ojaa nije bio za promjenu postojeeg poretka.Austrijanci su se bojali bilo ega to bi ojaalo slavenski element u monarhiji.esi su bili za ouvanje Aut jer su se bojali da bi van nje bili asimilirani od NJ .Palacky tvrdi da se opstanak malih naroda ugroenih centralizacijom moe osigurati samo njihovim udruivanjem u federalnu zajednicu osobito se bojao Rusije kao konice razvoja I njenog irenja. 1848 slavenski kongres u Pragu F.Zach zadaa Aut slavena je pretvaranje mon. u saveznu dravu pod istom krunom predvia neki narodni sabor u Beu gdje bi bili zastupljeni svi narodi jednakom brojem zastupnika koji bi mogli priati na svom jeziku.Mislio da e se balk. Slaveni osloboditi pod vodstvom Srbije te se prikljuiti Aug.Sastavljena je adresa caru bez razraene sheme budue federacije.Fedeacija se ne bi sastojala od drava kao nacionalnih jedinica Svaka drava imala bi svoj parlament I vladu a za zajednike poslove postojao bi zajedniki parlament..Poljaci su od svih naroda najmanje zainteresirani za AS te inzistiraju na obnovi svoje drave.Maari I Aut NJ reagiraju jaim oslanjanjem na NJ. Koncepcije o federalnom ureenju monarhije : Franjo Tkalec za spajanje Aut naroda na osnovi nacionalnog principa u savez 3 politike jedinice od kojih bi jedna bila Slavenland.NJ krajevi u e pripali bi NJ plemenu.Odbacuje vezivanje NJ dijela Aut uz NJ jer bi to znailo njen raspad Palacky koncipirao ustav za uu Aut teritorijalno historijski princip posebno eke I ilirske zemlje.Zamilja podjelu Aut na 5 I Ma na 3 dijela nije prihvaeno program AS propao jo prije oktroia 1849.

Eric Hobsbawm nacije I nacionalizmi

Nacije u dananjem smislu nisu starije od 18. St. one ne stvaraju drave nego drave nacionalizmom ve postojee kulture pretvaraju u naciju,esto briui ve postojee kulture.NS se nejednako javlja kod drutvenih slojeva I krajeva.Gotovo svi NP imaju 3 faze : kulturna,knjievna I folklorna faza nema politikih pa ak ni nacionalnih implikacija skupina pionira I militantnih pristaa nacionalne ideje poetak voene kampanje nacionalistiki pokreti se omasovljuju Prijelaz s 2 na 3 je kljuan moment ponekad nacije nastane I prije 3. Faze(Irska) Prije je nacion bila rije za skup st. neke provincije ili za stranca.Era liberalizma I slobodne trgovina podudara se s nastankom nacija fragmentacija ljudskog roda je korisna s ekonomske strane ekonomska suparnitva. Prevladavalo je miljenje da nacija mora biti dovoljno velika da tvori razvojnu jedinicu koja se moe odrati -ako ne prijee taj prag nema opravdanje za postojanje.Uz uvjet da prelazi taj prag,narod se moe smatrati nacijom ako : je povijesno povezan s nekom postojeom dravom ima kulturnu elitu s dugom tradicijom ima potvrenu osvajaku sposobnost(Darwin evolucijski model) Nacionalni jezici su esto poluumjetne ili skroz umjetne tvorevine nastale spajanjem vie narjeja jezik nije kriterij za postojanje nacije jer se jezik I narod ne poklapaju uvijek.

Etnika pripadnost nije bioloka nego kulturna.Vidljiva etnika pripadnost boja koe,oblik lica Religija usko povezana s nac. Svijesti vjera znai naciju,ista vjera pripadnost istoj naciji. Povijesnu naciju ine uglavnom samo vii slojevi ili privilegirana elita. Nakon 1870 naputa se prag te svaka grupa koja sebe smatra nacijom zahtijeva pravo na samoodreenje I pravo na zasebnu suverenu dravu.Jezik I etnika pripadnost postali su sada glavni kriterij za pripadnost naciji.Sve je ee protjerivanje stranaca vrhunac nacionalizma je od 1918-1950 nacionalsocijalizam.

Ivo Banac nacionalno pitanje u Jugoslaviji

Vrijeme dogaanja:1918-1921(od ujedinjenja do oktroia). Nacionalizam je iroki svjetonazor koji se odlikuje sveobuhvatnim prodorom nac. Svijesti u svaku aktualnu situaciju.Nacionalnost je neto vie od naroda ali jo ne I nacija.NS postoji I prije nacionalizma.U toku formiranja SHS sve su nacionalne ideologije postale nacionalistike u negativnom smislu mijea se u dravne poslove,jezik,knjievnost,krediteZemlje koje su ule u satav SHS kroz stoljetnu borbu su razvile snaan individualizam I jaku NS.Srpske institucije se poinju iriti po cijeloj dravi SRS.Prvotna svrha unitarnog jugoslavenstva nije bila proirenje srpstva nego za jugoslavenstvo kao naciju protiv pojedinih nacionalizama.Tu politiku vodili su Demokratska stranka s Pribieviem na elu.Najogoreniji protivnik im je HRSS kao zagovornik konfederalizma. Nacija je odreena jezikom,povijeu,religijom,nacionalnom kulturom,obiajima, politikom.Nacija je povijesna kategorija razvija se kroz vrijeme.Nacija I drava ne moraju imati iste granice. Kulturna nacija ima sve znaajke nacionalnosti osim NS. Politiki narod plemstvo dugo vremena jedini nosioc politike vlasti Integralni nacionalizam grabeljivost ili neutralnost ovisi o situacijama opasnost od asimilacije. Crna ruka Ujedinjenje ili smrt revolucionarna organizacija s ciljem ujedinjenja svih Srba Bijela ruka tajna organizacija oficira sklonih regentu Karaoreviu. Po ujedinjenju su uvedene kazne koje se u H ve dugo ili nikada nisu koristile batinanje + zloupotreba vojske,igosanje stoke(sukobi vojske I seljaka) Lijphart 5 uvjeta koji trebaju biti ispunjeni da bi funkcionirala demokracija u vienacionalnoj dravi: drutvo se mora sastojati od vie od 2 grupe zemlja mora biti razmjerno mala I ranjiva na vanjske prijetnje suradnja elita koja potie pluralizam neki ustupci na vioj razini umanjit e potencijalne sukobe meu zajednicama

Ivo Pilar Sudland Junoslavensko pitanje

Djelo napisano za vrijeme 1. Rata pod pseudonimom Sudland.Prema njemu,glavni izvori velikosrpskog nacionalizma su afarik,Vuk Karadi(ne priznaje H kae da im se teko zvati S ali e se priviknuti razlikuje samo Srbe pravoslavce I katolike isti narod jer govore isti jezik) I SPC(pomae srpstvo I nastoji uspostaviti vlast gdje god prodre) Dalje navodi neka razdoblja u H povijesti iz ega izvodi da je od 9-12. St. postojala H drava iji poeci seu jo u 7.st.- ta dravna misao preivjela je turska osvajanja I ivjela u H-Slavonskoj autonomiji.Stoga H treba priznati da su historijski narod I da je H dravna misao najstarija u monarhiji. Za Srbe nabraja isto neka razdoblja.Smatra da su oni misle kako bi silno ojaali kada bi se pod
17

njihovom vlau naao sav pravoslavni ivalj -zabrijali na ulogu Balkanskog Pijemonta u stvaranju budue Jugoslavije koja bi u biti bila VS.To se nastavljalo na tradiciju Duanova carstva I nalo na plodno tlo meu svekolikim pravoslavnim puanstvom van I unutar Srbije to im postaje misao vodilja unutarnje I vanjske politike,pogotovo nakon pobjeda u Balkanskim ratovima. Za Bosnu smatra da je postojala samostalna bosanska drava ali nikad nije ni nee biti bosanskog naroda tvrdi da je ona od 8.st. H zemlja I da to I danas je.Bosansku dravu smatra drugotnom tvorevinom H naroda.Istie vanost bogumilstva pri stvaranju Bosne.Kako su Turci nastojali poislamiti to vie ljudi,tako je rastao broj muslimana a istodobno I pravoslavaca.Ti pravoslavci su nekadanji katolici koji su radije postali pravoslavni nego muslimani. Vlasi u njih su Turci imali povjerenja I oni u Turke.Oni su preteno romanskog podrijetla,ive nomadskim ivotom,bili su razbojnici I neskloni postojeem pravnom poretku I vladajuim narodima.Dananji Srbi u BiH poeli su nastajati tek od 1463.g.kad je osvojena BiH: Vlasi su posluili kao jezgra stvaranje novog pravoslavnog puanstva(vie ih je u Hercegovini nego u Bosni) Veliko neprijateljstvo Turaka prema katolicima H naseljavanje Vlaha na podruja s kojih su izbjegli H Dolazak grkoistonih kolonista kako bi tko imao obraivati zemlju Smanjivanje katolikih ustanova a time I katolika Muslimane smatra za H muslimanske vjere.Spominje svesrbstvo umjesto velikosrpstva.SPC je Duanove pothvate uinila besmrtnim mitom (jedinstvo crkve I drave,tijela I due)a katolika crkva to nije inila. Postojanje Peke patrijarije + nomadski nain ivota(antisocijalni,nagon za prisvajanjem). afarikov znaaj Hrvatima smatra samo onaj dio koji ptia kajkavicom,ostalo su Srbi Dalmatinci,Slovenci,BiH,Bugari su srpsko pleme. Vuk Karadi sve zemlje u sastavu Peke patrijarije moraju biti srpske + koristi se u tome afarikovim tvrdnjama.Svaki je H srbin,a srbin ne moe biti nita drugo nego srbin.Svesrpska politika se razvija u Ugarskoj te od ondje polako prelazi u Srbiju gdje postaje cilj dravne politike. Aut naseljava Vlahe koji su borbeniji od domaih seljaka stalno prijete da e otii te zato dobivaju povlastice.Za vrijeme Velikog bekog rata 1683-1699 pozove Aut kranske narode da joj se pridrue u borbi protiv Turaka.Tu akciju je naroito podupirao peki patrijarh Arsenije Crnojevi koji je u strahu od Turaka 1689 preao na Aut podruje s oko 36 000 obitelji temelji Srba u junoj Ugarskoj. Jelaia je u odsutstvu Haulika ustoliio Rajai na saboru 1848 se na HS prvi put spominju Srbi pri emu se misli samno na one u Vojvodini.1849 bijae uspostavljen Temivarski Banat samo Srbi su tamo bili punopravni graani.Sabor 1867 priznaje Srbe za ravnopravne graane.Starevi je prvi shvatio opasnost od velikosrpstva I njemu suprotstavio velikohrvatstvo.Smatra da su srbi traili od H da se odreknu BiH za njihovu pomo u pripojenju Dalmacije.

Madarska
Nakon Josipove smrti,ugarska kruna je vraena, a isto tako I upanijsko ureenje I inovnici prekid apsolutizma poeta MNP.Ignjat Martinovi imao za zadatak putovati zemljom I izvjetavati cara o dogaanjima.Car mu nije vjerovao pa se on uskoro naao na elu onih koje je car dao uhoditi osnovana su 2 tajna drutva Drutvo reformatora(utemeljenje samostalne republike u Ug) I Drutvo slobode I ravnopravnosti(ma. Jakobinci uvesti tekovine fr. Revolucije).Uskoro je uhien (I smaknut )pod drugom optubom te je priznao zavjeru. FR vojska je 1809. Ula u Ug ali je samo Prekodunavlje doivjelo borbu I okupaciju velik utjecaj

na pol. ivot u Ugarskoj Napoleonove pobjede znaile su opasnost za feudalni poredak tako da su se stavili na stranu dvora. Od 1800. Je Aut mogla financirati rat jedino izdavanjem papirnatog novca koji je 1811. Devalvirao I do 80 % + 1816. Jo 60 % - velik udarac ma. Plemstvu.Ma sabor se nije satajao od 1812 1825.1830 Szechenyjev kredit. Istvan Szecheny je tvrdio da je kapital ivotno znaajan za razvoj privrede,industrije,trgovine I bankarstva odrekao se godinjeg prihoda za utemeljenje Akademije znanosti 1825.Szechenyjev otac je 1802. Dao narodu privatnu zbirku knjiga I umjetnina dajui tako temelj Szechenyjevoj knjinici I Narodnom muzeju.Njegov ujak Gjorgy je osnovao Georgikon prvi polj. Zavod u Europi. Szecheny brojne reformne ideje odvajanje plemike od seljake zemlje,ukidanje 1/9,unutarnjih carina,cehova,utvrivanje max. cijena(Hitel).U Vilagu I Stadiumu se zalae da se dodijeli pravo posjedovanja zemlje I neplemiima.Organizirao je izlobe konja,podupirao dunavsko brodarstvo,gradnju Budimpetanskog lananog mosta,bio je vlasnik brojnih zgrada u Peti njegove reforme nisu ukljuivale promjenu postojeeg politikog poretka.Bio za savez visoke aristokracije protiv seljakog plemstva,nije elio sukob s carskom vladom 1825 je lat. Zamijenjen maarskim od tada Ug nastupa kao posebna nac. drava NA saboru 1832-1836. Je plemstvo zastupalo reforme usklaivanje interesa poduprli bi ih seljaci protiv Bea jer bi oni izglasali isplaivanje feudalnih odnosa gotovim novcem, I to zauvijek.Konzervativci,na koje je raunao Be,su bili protiv toga.U saboru se pod vodstvom Miklosa Wesselenya pojavila liberalna skupina + Ferenc Deak. 1839/40. Prihvaen je zakon po kojem su se kmetovi mogli otkupljivati zajedno s esticama svoje zemlje,idovima je dozvoljeno naseljavanje u gradovima.Novi voa pokreta postaje Lajos Kossuth(prije objavljivao rasprave u saboru) 1841. Izdao Pesti hirlapa,prve moderne pol. Novine u Ug sredstvo agitacije I okupljanja.Glavni cilj programa je bio stvaranje graanskog srednjeg sloja.1843. je apsolutistika vlada smijenila Kossutha s urednikog mjesta. 1843/44 je proglasen ma kao slubeni u dravi.1847. dolazi do udruivanja oporbe,a jo 1846. Je Deak sroio Proklamaciju opozicije u kojoj iznosi stranaki program oporezivanje svih,jednakost pred zakonom,ukidanje kmetstva s obeteenjem,slobodna prodaja plemikih posjeda,sloboda tiska I uvoenje parlamentarne vlade(Jozsef Oetvos,Lajos Batthyany). Mlada Maarska krug mladih pisaca na elu s Sandorom Petoffijem.Posljednji se feudalni sabor sastao 1847. U Pounu. kola 1777 ratio educationis uvoenje osnovnog obrazovanja za puk - 1806 2. Ratio educationis obvezno osnovno kolovanje Maarski je jezik obogaen tisuiama novih rijei utemeljenja pokrajinskih kazalita prvo na ma. Jeziku u Peti 1837.g.Laszlo Hunyady prva ma. Opera 1844.(Ferenc Erkel uglazbio I himnu). Pjesnici Petoffy I Orany.Grade se impresivne graevine,Narodni muzej,Vigado,Vijenica petanske upanijeto je proces ija je posljedica stvaranje moderne ma. Nacije.Istovremeno dolazi I do nac. Pokreta manjinskih naroda. 1847 na pounskom saboru je Kossuth bio glabvni govornik oporbe najee rasprave nile su oko ukidanja kmetstva .U meuvremenu je val revolucija doao I u Be koji imenuje Batthyanyja ministrom predsjednikom.Sabor izraava potporu oslobaanja uz obeteenje od drave.Radikali oko Petoffyja demonstriraju te na vijest o bekim nemirima kreu u akciju. Sabor je izglasao osloboenje od kmetstva,zakon o potpunoj pol. Samostalnosti Ugarske u sklopu Carstva,jednakost pred zakonom,ukidanje cenzure,crkvene 1/10,ustanovljenje Narodne strae. Protuaustrijske snage jo uvijek nisu bile dovoljno jake u Ug na tajnoj dvorskoj konferenciji
19

dogovoreno da e se izvriti pritisak na Ug im doe vrijeme.Voe revolucije nisu ispunile sve seljake tenje zbog nedostatka novca a protiv revolucije su ustali srbi,H,Slovaci,Rumunji. Ug se nala pred pitanjem da li e se dobrovoljno odrei steevina iz oujske revolucije ili e ih braniti orujem.Batthyany daje ostavku a carska vojska voena Jelaiem upada preko drave.Kossuth I odbor narodne stranke vre mobilizaciju porazi Windischgratz ih potisnuo.1849 ma protuudar potisnuo carsku vojsku. 14.4.1849 Kosuuth u proglasu detronizira habsburgovce I proglaava Ma potpuno samostalnom dravom(smjena na prijestolju Franjo Josip).Pitanje narodnosti I nerijeeno seljako pitanje su dodatno pogodili revoluciju.Rusi upali u Ma s velikom vojskom te uz pomo carskih eta uguili revoluciju egzekucije voa. Ug je podijeljena Erdelj izdvojen,Srpska Vojvodina,Tamiki Banat nadvojvoda Albrecht je postavljen na elo okupirane zemlje,ali je stvarna vlast u Bachovim rukama. Nakon tekog poraza Aut od It I Fr kod Solferina,Aut je izgubila Lombardiju I naruena je stabilnost monarhije Franjo Josip je prisiljen na ustupke listopadska diploma opet ustav,no valjaki patent ojaao vlast Reichstaga I pojaao centralizam. Laszlo Teleky I Deak ne priznaju Franju kao vladara sabor rasputen 1861. I obnovljen je apsolutizam. Kossuth je naao utoite u TC radio na novom ustanku I donoenju demokratskog ustava.Putovao po VB I SAD te 1859. Stvorio neku vrstu izbjeglike vlade s Telekyjem I Klapkom.1862. je u egzilu objevio plan podunavske konfederacije.Nakon nagodbe povukao se od aktivne politike. Deak I liberali oko njega bili su za nagodbu,a Franjo je kao znak dobre volje suspendirao veljaki patent I sazvao ug sabor poraz kod Sadowe(Konnigsgratz) od Pruske. Deakovi prijedlozi su prihvaeni zajedniki VP I obrana ostalo samostalno 82 vlade I parlamenta)- dualizam.Franjo imenovao ug vladu naelu s Gjulom Andrassyjem sabor izglasao prihvaanje nagodbe Franjo I ena okrunjeni za kralja U BMP. Nova drava slubeno se zova Aug,posljednju rije u najvanijim pitanjima ima car + proglaavanjem izvanrednog stanje moglo se vladati dekretima.Posjedi crkve ostali su netaknuti,ma. Javnu upavu I dalje dri velikom veinom plemstvo.1868. postignuta je nagodba s H. Mihaly Horvath 4 sveska povijesti Ugarske Andrassy je ponovno pripojio Erdelj I VK te utemeljio zasebnu ug vojsku.Kada je ujedinjena Nj 1871 Andrassy je proglaen MVP velik protivnik Rusije koja iri svoj utjecaj na Balkan Berlinskim kongresom joj potkresana krila.Jo 1879. Dogovoren je obrambeni savez s Nj Andrassy smijenjen uskoro. 1861 je voa oporbe postao Koloman Tisza protivnik nagodbe 1868 izdaje Biharske tokeuskoro se stapa s vodeom strankom I postaje premijerom sreuje dr. Financije,potinio vladajuu stranku sebi.Tokom njegova mandata ojaao je netolerantni nacionalizam + problem s zajednikom vojskom koja je tretirala Ma kao osvojenu provinciju. Gabor Boross ma. Dravne eljeznice. 1895 Bannfy postaje premijer nerijeeni socijalni I nacionalni problemi zakon o ravnopravnosti svih naroda iz 1868. Bio je mrtvo slovo na papiru ekonomski razvoj poveava broj srednje klase I inteligencije + strukturalna promjena drutva + kriza dualizma povoljno za borbu nac. Manjina. 1905. liberali Tisze gube na izborima nakon 30. G. vladanja oporbene stranka trae koncesije od cara kao npr. Da zapovjedni jezik u vojsci u ma. Bude maarski + uvoenje ma. Grba u znakovlje carske armije.Oporba se uskoro dogovorila s carem na osnovu ugovora iz 1867. +

osnivaju vladu. Razoaranje jer ovi novi na vlasti su zapravo isti kao I stari socijaldemokrati,slobodni zidari,ljeviari oporba.Mihaly Karoly voa politiara koji su za neovisnost. Drutvo se prestrukturira jaa graanstvo,procvat kulture I knjievnosti.Tisza opet dolazi na vlast 1912 cilj je ouvati vlast vladajuim klasama.

eka
Preporod su zapoeli uenjaci kao Felix Dolner(18.st.),jezuit Josef Dobrovsky(govori o slozi Slavena) I Josef Jungmann.Metternich je podravao eki kulturni preporod jer je tako mislio oslabiti Maare 1791 Leopold II osnovao katedru za eki jezik na Prakom sveuilitu 1840 eki sabor trai da mu se vrate prava koja je imao prije bitke na Bijeloj gori 1620.g. 1818. Staroesi osnivaju eki narodni muzej iji je asopis ureivao Palacky Povijest Bohemije.Palacky nije traio samostalnu esku nac. Dravu niti panslavenstvo pod pokroviteljstvom Rus nego preobrazbu HBM u vienacionalnu federaciju pod okriljem jedne,HBS LOT krune pretea austroslavizma Njegov rad sve vie razjaruje Mladoehe(protive se krutom dranju dravnih prvaka cilj im je stjecanje birokratskih pozicija).Palacky je mislio da e uspjeti kod plemstva razviti nac. Karakter krivo veina plemstva su NJ 1848. praka radikalna inteligencija formulirala svoje zahtjeve potaknuta dogaanjima u Ma sabor se nije izjasnio ograniio se na uobiajene liberalne slobode zborovanja,okupljanja,ukidanja cenzure + ravnopravnost s nj u kolstvu I upravi.Zahtjev za ujedinjenjem zemalja krune Sv. Vaclava pokrenuo je nacionalno pitanje I identifikaciju s historijskim pravom.Iste godine ak su I poveali zahtjeve osim ujedinjenja I jedinstvenog parlamenta ele I odgovornu vladu jer su od 1620 vladali carski namjesnici.Dolaze u sukob s nacionalno svjesnim NJ koji se pozivaju na tradiciju SVRCNJN iji je eka bila dio.leska je veinski bila NJ,Moravska eka aili tamo oni nisu imali nikakav kulturni centar. 1848 sveslavenski kongres u Pragu Palacky I istomiljenici kao protutea openjemakom parlamentu u Frankfurtu.Doli I Slovaci,Poljaci,Hrvati,SlovenciNije dovren zbog izbijanja revolucije u Pragu Duhovski ustanak u kojeg su se pretvorile demonstracije radikala.Ustanak skrio Windischgratz pozdravljen od umjerenijih struja.esi su rtvovali federalisiku ideju I prihvatili unitarizam,dok su NJ pristali na pokrajinsku autonomiju sporazum u Kromeriu Rieger 1868 inteligencija I aristokracija obnovile savez I formulirale zahtjeve po uzoru na Deakove jednaka nacionalne prava za ehe I nj u ekoj,reforma izbornog sustava,ujedinjenje zemalja Sv.Vaclava,ista samostalnost kakvu ima Ugarska.leska I Moravska se tome protive a eka nije dovoljno jaka da im to nametne.Hohenvartova vlada pada zbog svog zakona 1871 I ponovno vladaju nj liberali esi apstiniraju 1881. kazalite u Pragu 1882. Taafe eko sveuilite u Pragu Praki NJ odbijaju uiti eki nakon odredbe Badenija iz 1897po kojoj svaki dravni slubenik u ekoj treba govoriti I eki odredba povuena 1899. nj potvren kao jezik unutarnje slube. 1905 nagodba u Moravskoj podijeljena na nac. Okruge s upravom na jeziku veine + novost je individualnost glasova eliminirana mogunost borbe za nac. Prevlast u saboru isticano kao primjer za ostale krajeve.U ekoj se to nije moglo provesti jer su esi eljeli vladati sami

Povijest Rumunjske
21

Fanariotski reim uveden 1711. Kako bi se Moldavija iVlaka ouvale od Rus I Aut osvajanja.Fanarioti elnici carigradskog drutva ija je rezidencija bila u etvrti Fanar. Uslijedila pojaana eksploatacija,djelomino ogranienje autonomija bjegovi.Fanarioti pokuavaju provesti reforme kako bi uvrstili vlast I obezbijedili financijska sredtva potrebna za vladanje. Nikolaj Mavrokordat uspostavio reim.Nakon Aut-TC rata 1716-1718 boljari Vlake poinju pregovarati s Aut ne bi li se prikljuili kao autonomna kneevina + ouvanje ustanova koje su znaile njihovu vlast Aut pozvani od boljara ulaze u Bukuret I hapse fanariote. Mirom u Poarevcu potvruju se Aut osvajanja Oltenija,S sa Beogradom I Tamiki Banat. Rusi iskoritavaju novi rat Aut sa TC 1736-1739 te nakon osvajanja Azova I Krima upadaju u Moldaviju s ijim su plemstvom potpisali ugovor po kojem je ona autonomna kneevina s njenim ustanovama.Mirom u Beogradu Aut je izgubila Srbiju I Olteniju Konstantin Mavrokordat ponovno fanariot reforme ukinute neke dadbine,uspostavljen fiksni danak + funkcija okrunog upravnika kako bi se nadgledao ivot na selu,ograniena crkvene I vlastelinske sudske vlasti.1746. je ukinuo I kmetstvo u Vlakoj mogli se otkupiti za 10 talira ako ih vlasnici nisu htjeli dobrovoljno pustiti.1749 pod pritiskom kmetova u Jai, ukinuto je kmetstvo I u Moldaviji meutim,vraene su neke dadbine,npr stoarina koju su morali plaati I plemii otpor I bjeanje. Rus TC rat 1768-1774 je opet dao priliku za osloboenje 1869 Turci istjerani iz Rumunjske.Aut fobila Bukovinu dio Moldavije jer je branila TC od Rus. Mirom u Kucuk-Kaynarciyu opet je uspostavljen fanariotski reim opet ugnjetavanje I exploatacija ipak slabija zbog sve eih TC poraza. Uspostavljanje konzulata znak slabljenja TC vlasti + dio fanariota poeo suraivati s boljarima Mirom u Svitovu odrekla se Aut osvojene Vlake I dijela Moldavije(1791).Alexandar Ipsilanti.Neki drugi Ipsilanti pobornik osamostaljenja Vlake povezao se s antiosmanskim voama.Rus se morala povui 1812 zbog rata s Napoleonom opet fanarioti Joan Karada + Alexandar Suu fiskalna exploatacija. Transilvanija je bila u to vrijeme pod HBM razvija se rudarstvo.Be je elio pokatolizirati Rumunje Inokentije Miku poeo politiku borbu Rumunja u Transilvaniji.Apsolutisti vladari su pokuali smanjiti izrabljivanje kmetova od strane plemstva ali nisu uspjeli 1784. Velika buna kmetova pod vodstvom Horije pobunili se dok su se ili upisati u vojsku pregovori ukinuto kmetstvo + dozvoljeno seljacima upisivati se u graniarske pukove.1785 diploma o ukidanju kmetstva nema osobne zavisnosti,slobodno seljenje zavisnim seljacima,enidba bez dozvole vlastelina Suplex Libellus Valachorum memorandum u kojemu se trau travnopravnost Rumunja s ostalim nacijama,ravnopravnost drutvenih slojeva zahtjev odbijen. 1821. revolucija koju vodi Tudor Vladimirescu oznaava prekretnicu u Rum povijesti.Borba za osloboenje mogla je biti uspjena nakon formiranja nac. Svijesti to je pripremio pokret Erdeljska kola Samuil Miku I ostali dokazali romansko podrijetlo rum jezika I naroda.Erdeljski uenici I profesori na elu s Georgom Lazarom irili su ideju erdeljske kole po rum kneevinama uoi ustanka 1821 sve dr. klase su bile spremne na njega. 1821 osnovan je Upravni komitet koji su inili najkrupniji boljari,svi ukljueni u Eteriju(tajno drutvo kojeg su osnovala 3grka trgovca u Odessi s ciljem da sve kranske zemlje europske Turske krenu u borbu za nezavisnost). 3 najglavnija(Brankoveanu,Grka I Vakaresku) sklopili sporazum s Vladimirescuom u kojem se on obvezao da e podii narod na ustanak,a oni e opskrbiti ga svim potrebnim sredstvima.Obeavajui svima pravdu I slobudu,ustanak je buknuo u Olt4eniji odkuda se brzo proirio po Vlakoj I Transilvaniji.Tudor,da bi sprijeio intervenciju Porte

izjavljuje da je to ustanak protiv fanariota I potvrdio vjernost TC.Istovremeno trai pomo Rus I Aut. Za to vrijeme Alexandar Ipsilanti poziva Grka na osloboenje + uvjerava Moldavce da e svi T koji u nju dou biti kanjeni fatalna pogreka time je na Rus svalio svu krivicu za ustanak.Prije Rusa je osvojio Bukuret.Susreo se s Tudorom ali dogovora nije bilo.AI se uskoro povlai(car ga ostavio na cjedilu zbog gafa),ekajui da TC napravi pogreku zbog koje bi Rus mogla vojno intervenirati.Tudor preuzeo vlast ali pregovara s paama kao iprije,da se pobunio samo protiv vladanja fanariota.NA to su TC zatraili da ostavi oruje to je ovaj odbio poraen Ipsilanti ga smaknuo + eteristiki ustanak sredili TC. Turci okupirali VIM odlazak boljara,pljaka kako ne bi dali Rus povod za intervenciju,VIM nisu pretvorene u paaluke dobile autohtone vladare Sturza(M) I Grigor Glika(V) nisu dobili protjerivanje grkih kaluera,zabranu strancima da posjeduju nekretnine I nita od zamjene Arnauta domaim straarskim korpusima. 1822 sitno plemstvo trai ravnopravnost svih boljara,ukidanje feudalnih obaveza,jednakost pred zakonom. 1826 je potpisana Akermanska konvencija uspostavljaju se opet 7-godinja vladanja I predvia se izrada pravilnika kojim bi se poboljala privredna situacija. Mirom u Jedrenima,1829 Rus dobiva pravo plovidbe Dunavom I CM + autonomija CG I S.Dio Jedrenskog ugovora poznat kao Odvojeni akt vraa Vlakoj tvrava s lijeve strane Dunava ime je utvrena granica s osmanskim dravama + stanovnici VIM su bili osloboeni od svih isporuka TC. General Pavel Kiseljev izabran je za predsjednika divana obje kneevine do evakuacije Rus trupa. Izraen je Organski pravilnik kojeg su izradile 2 skupine boljara posluio kao temelj ustavu iz 1859.Odvojena je upravna,sudska I zakonodavna vlast makar je vlast I dalje ostala u rukama najkrupnijih boljara.Pravilnik je I u V I u M bio gotovo identian kako bi se poradilo na njihovom ujedinjenju.Seljacima je oduzet dobar dio zemljita + moba(radovi na veleposjedu).Tako je poelo doba pravilnika. Sturza I Gjika nali su se u financijskim potekoama ve na poetku vladanja + neslaganja skuptine I vladara stvaranje nac. Opozicije iji su nosioci liberalni omladinci. Protiv Gjike je zapoeta kampanja,prvenstveno od boljara koji su smatrali da je seljacima dao prevelike ustupke I zbog namjere izmjenjivanja OP(pravo seljaka na preseljenje I slobodnu ispau).1842 Gjika je smijenjen a na njegovo mjesto dolazi George Bibescu,boljar najvaniji dogaaj je onaj iz 1848 stvaranje carinske unije ime su se kneevine pretvorile u ekonomsku cjelinu to je uvjet za politiko jedinstvo. Za to vrijeme je Sturza u Moldaviji donio konsolidaciju,stabilnost I modernizaciju(ceste I putevi,bolnice,potanska sluba,Galati slobodno pristanite,Mihaileanovska akademija).Protiv njega bili su krupni boljaritrgovci I intelektualci + tajno patriotsko udruenje koje je imalo za cilj ruenje reima,osloboenje cigana(robovi boljarima),jednakost pred zakonom. Vrijeme pravilnika poklapa se u Transilvaniji s erom reformi- naglaena tendencija Bea za ojaanjem privredne I politike dominacije.Rumunji ograniena sloboda nastanjivanja u gradovima I upisivanja u kole podravaju ih doseljeni Poljaci Republika ujedinjenih zemalja(Adolf David).Maari ele prikljuenje Ugarskoj tako da dolazi do pokreta svih rum slojeva radi ouvanja nacionalne emancipacije. Revolucija 1848 se zbog razliitih faktora I specifinih okolnosti nije desila u svim rum zemljama u isto vrijeme glavni ciljevi bili su ukidanje feud. Ropstva,oslobaanje seljatva,ostvarenje nac. Jedinstva I nezavisnosti,potpuni suverenitetTa rev. je direktan nastavak one iz 1821.
23

ta su zanatlije? revolucionarni program u Vlakoj trai ukidanje boljarskih privilegija,ravnopravnost.Ug je anektirala Transilvaniju skup u Blau(Aron Pumnul) skup rum iz Transilvanije 4000 seljaka I intelektualaca(tribuni) protest protiv aneksije. Prije tog skupa satala se tri struje Lojalisti(za pregovore s Beom episkop agun), demokratski liberali(ipariu,Braiciu) I revolucionarni demokrati(Barniciu,Janku priznavanje rum nacije u okviru autonomne T).Skuptina na polju kod Blaa(Polje slobode) usvijen dokument u kojem se rum nacije proglaava samostalnom.Drugi je dan odobrena Nacionalna peticija u kojoj se trainezavisnost rum nacije,rum kao slubeni jezik,nezavisnost rum crkve,ukidanje kmetstva,sloboda trgovine I industrije,sloboda tiska,rijei,okupljanja,rum nastava,rum nacionalna garda,odlaganje pitanja saveza s Ug,osobne slobode To nije odobrio car Ferdinand jer je ve prije odobrio aprilske zakone po kojima je T dio Ug + ukidanje kmetstva sukobi u T uspostavljeno namjesnitvo.Fuad-efendija ubrzo ulazi u Bukuret ime je zavrena rev u V. U T je uskoro poela oruana borba za uklanjanje ma uprave u osloboenim dijelovima organizirana je rum administracija na skupu u Sibiu predloeno da se od svih rum kneevinam stvori jedna rum kneevina.Zahtjev odbijen te poslana vojska koja je veinu ustanika sredila 1849 ustav rum narod priznat ali od drave nita. Genaral Bem se bori I dalje,a u zapadanim planinama bori se jo Janku Kossuth ih pozvao da ostave oruje + odrekao HBS krunu sukob ma revolucije I rum revolucionara jer rev ma vlada nije htjela priznati pravo rum na samoodreenje teta nanesena objema revolucijama.Revolucija je uguena ali uz priznavanje rum nacije u T.Ta je rev razvila nac. Svijest rum. Nakon rev Kneevina T postala je posebna administativna jedinica ovisna o carskoj vladi u Beu.Banat je ujedinjen s Vojvodino u jedinstvenu provinciju sa sjeditem u Temivaru.Bukovina zasebna vojvodina zavisna od Bea 1851 je ukinut ustav centralizacija I germanizacija s oslonom na administraciju. Prvaci revolucije djeluju u emigraciji primarni cilj im je ujedinjenje Balesku izdaje u Parizu Buduu Rumunjsku Rus je 1853 okupirala ViM VB,FR I Aug sklopila savez s TC I napali Rus Krimski rat pretvorio pitanje ujedinjenja kneevina u pitanje Eur ravnotee.1854 su nakon odlaska Rus ViM okupirali Aut prema dogovoru s TC trajalo do 1857. NA Parikom mirovnom ugovoru predloeno ujedinjenje za VB,PRUS,RUS I SARD,protiv Aut I TC odluka o konzultiranju sa stanovnitvom V I M o ujedinjenju preko konstituiranih skuptina. Ad-hoc skuptine V prihvatila stajalite M strani nasljedni knez,neutralnost, autonomija, ujedinjenje u Rumunjsku.Seljaci smatrali da program nije potpun trae ravnopravnost s ostalim graanima,zastupljenost u Drutvenoj skuptini,ukidanje batinanja,begluka,kuluka odbaeni zahtjevi. 1858 na Parikoj konvenciji zahtjev za ujedinjenjem nije prihvaen formiran savez 2 zemlje Ujedinjene kneevine V I M autonomiju garantira 7 sila potpisnica.Rukovodstvo pripada vladaru I izabranoj skuptini,zakonodavstvo je zajedniko,monopoli,oslobaanje od obaveza I privilegije su ukinuti razlike su sad jedino po imovini. Aleksandar Joakim Kuzu izabran je za vladara u M(revolucionar,pobornik ujedinjenja), a konzervativna veina prihvatila ga je za vladara I u V odluujui korak k ujedinjenju. Kuza namjeravao proglasiti ujedinjenje ali se na kraju nije usudio zbog rezerviranog dranja Ru I Fr.Tek 1860 je uputio garantnim silama dokument u kojem trai dovrenje ujedinjenja a TC zaprijetio da e ga,ako treba,uiniti I borbom 1861- saopenje o pretvaranju personalnog u potpuno ujedinjenje. U T su nezadovoljni zbog germanizacije I apsolutizma 1859. Odluili iskoristiti Aut poraz u

It.Franjo Josip izdaje 1860 Listopadsku diplomu kojo odluuje ponovno uspostaviti autonomne drave od prije revolucije T autonomna drava,ukinut stari feudalni ustav Banat je prikljuen Ug unato prosvjedima Rumunja u Banatu 1860. 1866 je Aut opet poraena dualizam istovremeno s imenovanjem Andrassyjy prikljuuje T Ug.Rum podijeljeni u 2 tabora Pasivisti pasivna taktika + autonomija,odbijaju sudjelovati u pol. ivotu Ug(Maelarin R nac. Partija), I aktivisti metropolit agun T rum trebaju sudjelovati u pol. ivotu Ma. Sanstefanskim mirom 1878 RUM Srb I CG postaju neovisne od TC,autonomija Bug,okupacija BiH.Nezadovoljne jaanjem Rus u JIE,sile su sazvale Berlinski ugovor kojim se priznaje nezavisnost Rum delta Dunava,Otok zmija + Dobruda.Besarabija pripala Rus. 1887 velika sua opustoila skoro cijelu zemlju glad,amlo kukuruza podijeljeno seljacima + ugnjetavanje veleposjednika buna koju je smirila tek vojska. 1879 maarizacija u T ma obvezan u svim kolama.1881 u Sibiu odlueno da se sve rum strane udrue u Rum nacionalnu partiju s programom autonomije Aut I prekida ugnjetavanja 1892 taj memorandum iznesen pred cara car ga ne prihvaa+ potpisnici izvedeni pred sud.Memorandumistiki pokret jo je vie podigao nac. Svijest snaan odjek I u svijetu. 1913. Rum je neutralna,no nakon napada Bug na S I CG upada u Bug dobila junu Dobrudu.

Austrija neki podaci

1809 MVP postaje Metternich simbol uspjeha je Beki kongres 1815(NJ savez u kojem glavnu rije ima Aut).Glavni cilj mu je onemoguiti najveeg neprijatelja Francusku - I sprijeiti prodor revolucionarnih ideja.Prije razvoja elj Dunav je bio Aut ivotno vaan pa je zato trebako sprijeiti Rus da ga zauzme I to je uspio.Odupirati se rev. u Eur I ne dirati TC glavni moto.Pomagao ehe I Hrvate(ilirizam) kako bi umanjo premo nj I Ma.1921 kancelar.Rusi nisu ni za status quo a uskoro gubi I potporu kod kue.Beka tradicija u kazalitu,glazbi I slikarstvu bidermajer-F Schubert 1849 1859 - Schwarzenberg I Bach Hermann Broch razdoblje 1848-1918. Naziva vedra apokalipsa Carevinsko vijee # parlament Listopadska diploma obnova historijskog federalizma CV I pokrajinski sabori u suradnji donose zakone Schmerling 1860 - 1865 Carevinsko vijee prelo u Carski parlament (2 doma) lokalni sabori samo biraju predstavnike za carski. 1879 1893 Taafe politika mrvica 1893 1897 do Badenija - godine pomutnje NJ zaprijetil da e se povui iz vladine veine ako se u gimnazijama uvede Slovenski iste zahtjeve kao I S imaju esi ako se ne uvede S u kole,S odlaze I povlae za sobom ehe.1895 donesena odluka o uvoenju S u gimnazije nj izlaze iz vlade I koalicija se raspala 1897 - Badeni nj I eki su jezici unutarnje slube u e pobjeda eha u borbi za birokratska mjesta prosvjedi nj 1899 povuena uredba nj opet slubeni esi opstruiraju Otmjeno drutvo dijelilo se na vie(knez,grof,nadvojvoda) I nie (barun,vitez,plemeniti,von) mora se imati barem 16 predaka s plemikom titulom da bi bio dio vieg otmjenog drutva.Ta 2 drutva dodirivala su se samo na otmjenim balovima.Sve nasljeuje najstariji sin,ostalima nita.Protive se inovacijama I liberalizmu. Birokracija je ula u sve pore ivota razmahala se od MT na dalje aljkavi cenzura tampe.

25

Vojska sami porazi od 1740-1918 smirivanje pobuna,ceremonije.Sve do 1867. Kljune poloaje nisu imali profesionalci nego plemii.1913 Alfred Redl izao Rus poloaje I planove Aut utvrda u Galiciji I imena Aut agenata u Rus da nije bilo toga,Aut bi vjerovatno zadrala Galiciju 1914. I iste godine sredila Srbiju. Trei stup tradicije je rimokatolika crkva 1855 konkordat svi brakovi podlijegali kanonskom pravu a crkva dobila pravo nadzora nad osnovnim kolama.1874. taj monopolistiki poloaj zamijenjen privilegiranim ogranien konkordat nad brakom ali su rastave I dalje zabranjene,drava plaa sveenike koji dre vjeronauk u koli,one koji vode knjige roenih Karl Lueger komunalni socijalizam gradonaelnik Bea od 1897-1910 komunalizirao plinaru,elektificirao tramvaj,el. Rasvjeta,gradska trnica,vodovod,titio male I srednje poduzetnike od monopolista. Lav Thun je potpuno reorganizirao kolstvo oko 1850 naglasak nije vie na religiji nego na znanstvenim podacima - gimnazije produljene s 6 na 8 g,uvedeni su prirodni predmeti

Vojvodina
Jo 1699 osnovana je Karlovaka metropolija koja je obuhvaala sve srbe u HBM osamostaljenje od Peke metropolije.1779 su definitivno ukinuti privilegiji crkve ukinuta autonomija crkve te metropolit postaje samo vjerski poglavar. Gimnazije u S.Karlovcima I NS 1790. je Leopold II sazvao prvi srpski sabor u Temivaru glavni zahtjev na tom saboru bio je dodjeljivanje autonomnog teritorija srbima.Zahtjev nije odobren ali su dobili pravo na vlasnitvo nad zemljom I inovnika zvanja time su postali ravnopravan narod. Razbijanjem monopola crkve na duhovnu sferu ivota javlja se novija kultura I knjievnost s Dositejem Obradoviem zahtjev za narodni jezik u knjievnosti,da se nacija odreuje prema rodu I jeziku a ne prema vjeri,za razvoj buroaskog drutva 1792 na Pounskom su saboru postali ravnopravni graani a metropolit I episkopi su dobili pravo sudjelovanja u radu ug. Sabora. Krajem 18. St javlja se srpsko graanstvo 1791 Srbskije novini koje su zaslune za formiranje nove srpske inteligencije liberalnijeg usmjerenja + mitropolit Stratimirovi. 1826. je u Budimpeti osnovana Matica srpska u poetku protiv Vukovog pravopisa,kasnije ga prihvaa 1864 se preselila u Novi Sad. Kapitalizam uzrokuje pojavu veih gradova.Glas javnog mnijenja manje dolazi do izraaja u saborima nego u tampi,matici,itaonicama Mitopolit Rajai za ouvanje crkvenokolskih privilegija I feudalnog poretka,protiv jez. Reforme I radikalnih promjena konzervativac. Liberali se bore protiv maarizacije I bekog apsolutuzma. Revolucionarna 1848 pokret I na selu I u gradovima.Graani uspostavljaju u gradovima svoju vlast zahtijevaju ukidanje feud. Odnosa + priznanje narodnog imena I jezika. 1. faza srbi I H nastupaju zajedno prvi S nacionalni zahtjevi su skromni slobodna uporaba narodnog jezika I priznanje prava narodnosti u okviru narodnocrkvene autonomije.Predstavnici S buroazije iznijeli te zahtjeve na konferenciji u Peti no Kossuth ih proglasio za separatiste. 2. Faza graanstvo uz pomo seljatva prisililo Rajaia da 1848 sazove skuptinu u Srijemskim Karlovcima crkveni sabor pretvorio se u narodnu skuptinu na kojoj su se postavili zahtjevi : pravo srbima u Ug I Aut na autonomni politiki I kulturni razvoj zato trae uspostavljanje srpske Vojvodine koja bi obuhvaala Baranju,Baku,Banat I Srijem Stevana upljikca za srpskog vojvodu

 Preimenovanje Rajaia iz mitropolita u patrijarha Politiki savez s Trojednom kraljevinom na temelju slobode I jednakosti Odluke Ma I Aut smatraju nezakonitima Uspostavljen je Glavni odbor I pododbori antifeudalni karakter.Uskoro je dolo do napada na Karlovce 3. faza Aut zapoinje rat protiv Maara te srpski pokret uskoro gubi revolucionarne oznake I ponovno prevladavaju konzervativci Rajai(pouzdanik Bea protiv Ma) I kler liavaju postupno liberalno graanstvo vodeih uloga.Aut postavlja vojvodu upljikca na elo srpskih vojnih jedinica koje se ukljuuju u Aut vojne formacije. U 11. Mj. 1849 Aut carskim dekretom daje Vojvodini status posebne krunske oblasti uspostavljene Srpska Vojvodina I Tamiki Banat dobili vjersku slobodu,nacionalno priznanje,mogunost prikljuenja H- ipak su zahtjevi iz 1848. Bili izigrani srpskom Vojvodinom upravljao Aut guverner,slubeni je bio nj,sjedite u Temivaru,nije nezavisna,nije ukljuen sav teritorij,tek podvojvoda je Srbin. Takva situacija traje sve do 1860. I povratka ustavnosti da bi pridobio Ma,car ukida SV I prikljuuje je Ug(Srijem H). 1861 srpsko narodno pozorite u NS U Schmerlingovo doba opet se javljaju liberali - 1861 Blagovetenski sabor iznose programu kojem trae autonomiju SV,ali smatraju da to vie ne moraju traiti od cara nego od Ug sabora!Uz to vode pol. Na irokom planu politikom,kulturnom 1866 poinje izlaziti list Zastava okuplja omladinu 1. Skuptina omladine srpske potjeu iz redova liberala,postat e predvodnici narodnog pokreta,voa im je Svetozar Mileti(Svetozar Markovi,Jaki,J.J. Zmaj ,Laza Kosti glasilo Mlada srbadija,voa Narodne Slobodoumne stranke(okuplja veinu naroda,izrazito demokratska,odbacuje nagodbu I trai autonomnu SV u kojoj bi svi bili ravnopravni program iz Zrenjanina 1869).Istiu osloboenje I ujedinjenje srba pod Aut,TC sa kneevinom Srbijom.Prvo su poeli kao kulturno-prosvjetna org,a kasnije tajno rade na podizanju ustanaka,ujedinjenju svih Srba I Balk. Federaciji.Panevac(Markovi,Pelagi radniki pokret),Narodni prijatelj.. 1867,A-UG nagodbom dolaze pod vlast Ma 1872. Zabranjeno djelovanje srpskoj omladini.Socijalistiki pokret Svetozar Markovi. 1870 Ivan Antunovi Bunjevake I okake novine,Neven 80-ih kriza uvoz jeftinijeg ita iz SAD,Kanade 1881 Novosadska konferencija dolazi do prekretnice raskol slobodoumne stranke-lijevo krilo pod Jaom Tomiem okupljeno oko Zastava osniva 1887. Radikalnu stranku koja podrava zrenjaninski program iz 1869 + socijalno-ekonomske dopune u smislu poticanja domae privrede koja je propala.Njima prilazi I socijalistika inteligencija. 1890. osnovana je Socijaldemokratska stranka Ug na kojoj sudjeluju I vojvoanski socijalisti najvei uspjesi nakon 1903 trajkovi od 1903-1914 prevladava utjecaj radikala nasuprot liberala koji se zalau za iroke soc-ekonomske reforme u korist siromanih slojeva I sitne buroazije. Radikali 1. Put pobjeuju 1902 na izborima za narodno-crkveni sabor I tu se odrali do 1910.Pobijedili I na izborima za UG-H sabor kompromitirali se doavi na vlast protiv njih istupa liga za ope pravo glasa

Bosna I Hercegovina
Omer-Paa Latas je slomio otpor begova koji su se protivili reformama od 1850-1852.Ipak su

27

oni,politiki uniteni uspjeli za vladanja Tahir-Pae, uspjeli povisiti kmetovsku 1/9(hak) a begluenje(besplatna tlaka) I dalje je postojalo(trebalo biti ukinuto zbog veih davanja kmetova) Saferskim naredbama 1859 takvo stanje je ozakonjeno,osim begluenja. Ukinuem spahijsko-timarskog sistema 1851,spahijska 1/10 pretvorena je u dravni porez koji je davala u zakup ija je zakupnina stalno rasla zbog dravnog duga zakupnici uzimali 1/8 + nasilne mjere ubiranja. Za vrijeme Topal erif Osman-Pae(1861-1869) stanje se neto popravilo poboljana uprava u kojoj su osim muslimana mogli sudjelovati I krani,otvarane dravne kole,prva tiskara I novine(Bosanski vijesnik),pota svjesno elio ojaati buroaziju nasuprot reformama nesklonom plemstvu. Nakon njega izmjenjuju se esto namjesnici to je odraz krize opet anarhija,jo vee otimaine + 1874. Podbacio urod pomilja se na ustanak(trae pomo CG). U Beu raspravljaju da ako doe do nemira koji bi mogli ugroziti TC vlast zaposjednu BiH(1873 Rus priznala Aut BiH za interesnu sferu). Nevesinjska puka poetak ustanka koji je obuhvatio granina podruja prema Aut,CG I S sigurno zalee + pomo.U rat se uplele 1876. CG I S s ciljem oslobaanja BiH S nije bila spremna za rat a to je ilo na ruku HBM koju je podravalo rimokatoliko puanstvo Mihovil Pavlinovi. Dolazi do krize u koju se uplela I Rus 1877 1878 na Berlinskom kongresu Aut dobila pravo da okupira BiH alio da je sultan tamo I dalje suveren. Katoliki kler je doekao okupaciju na razini seljakog drutva,bez svjetovnog klera I buroazije razlog zaostajanja u razvoju nac. Svijesti za ostalim krajevima gdje ive H.HBM je odmah nakon okupacije nastojala osigurati kontrolu nad crkvenom organizacijom.Budui da je sva crkvena vlast bila u rukama franjevaca koji nisu bili siguran oslonac vladi u Beu,Hbm 1881. Sklapa konkordat s Vatikanom o uspostavi redovite katolike hijerarhije s nadbiskupom u Sarajevu borba. Svjetovni kler nema tradiciju I oslonac u narodu I zato je ovisan o vladi.Franjeci su se zato povezali s buroazijom. Franjevci su nakon okupacije poveli politiku akciju u H duhu 1884 Glas Hercegovine koji uskoro postaje politiki list(krajnja nac. Netolerancija).Borba za jugoslavenstvo ubrzo nestaje zbog suprotnosti H I S nacionalizma.1889. se prijestolja odrekao Milan Obrenovi koji je imao obveze prema Aut opet dolazi do pojaane Srpske propagande.1890. Josip Frank preuzima pravaki list Hrvatska I bitno mijenja ideju koju je do tada list propagirao.Sada vodi protusrpsku I protubonjaku kampanju Benjamin Kallay 1882-1903. bonjaka nacija koju eli proiriti meu muslimanima kako bi usporio H I S nacionalizam.Zabranjene politike organizacije,nac. imena Tokom 90-ih osnivaju se pjevaka drutva,itaoniceH nac. Ideja dobila program tek 1898. U listu Osvit koji su izdavali Franjevci vrlo slian program s frankovcima pozivaju se na prirodno I povijesno pravo + poistovjeuju interese HBM I H + poriu identinost hrvatstva I katolianstva. Muslimani su se borili da odre kmetstvo kao svoju ekonomsku podlogu,mrze Aut jer predstavlja opasnost za njihove privilegije u H ili S ideji gledaju svoje interese.Ne ele da BiH ostane u HBM kao to to ele H ali ne ele ni da se prikljui S kao to to ele Srbi ipak se povezali s S buroazijom zajednika mrnja prema HBM. Franjevci zastupali ideju da je vjera osobna stvar ime su eljeli pridobiti muslimane Stadler je vrsto branio svoju identifikaciju H I katolicizma jer je tako elio preuzeti vodstvo HNP jo vei jaz. Oko 1903. Sazrela je situacija u kojoj franjevci nisu vie mogli biti glavni nosioci H nac. Ideje

pojavila se inteligencija koja je u suradnji s franjevcima htjela usmjeriti pokret u interesu buroazije.Klerikalci su pokuavali isto,osobito nakon 1905. Kada su srbi dobili crkvenoprosvjetnu autonomiju.Njihovoj propagandi Stadler je suprotstavio organiziranu H propagandu Hrvatski dnevnik(1906).Ipak su Stadlerove aspiracije ostale neostvarene jer je inteligencija ve utemeljila H organizaciju u skladu s vlastitim interesima glavni cilj osvijestiti seljatvo na koje svjetovni kler nema utjecaja. 1906. u Docu kraj Travnika zatraeno ujedinjenje s H jo gori odnosi sa S.Zatraeno I stvaranje H organizacije odgovor stigao tek pred aneksiju jer je Aut trebao oslonac,tj. H organizacija koja bi poduprla aneksiju 1907. Hrvatska narodna zajednica.Imala pravo samo na prosvjetni I ekonomski rad ali je njen rad morao biti izrazito politiki prema elji vlade.NA elu je Nikola Mandi koji je bio aktivan na osnivanju privrednih institucija(banke H centralna banka). HNZ za razliku od Stadlera nije sudjelovala u predaneksionoj protusrpskoj kampanji.Ipak je Mandi uskoro na izborima za gradsku skuptinu Sarajeva istupio protiv Srba uskoro postaje najpovjerljiviji ovjek reima.Odbacio I zahtjev za sjedinjenjem s H Be se oslanja na njega vie nego na Stadlera koji odbija muslimane misle da su oni zajedno dobar oslonac u borbi protiv Srba.Nakon provoenja aneksije vladi vie nije bila potrebna HNZ pa poduzima mjere da je sprijei.Istodobno se vidjelo da politiko vodstvo prelazi u Mandieve ruke pa je Stadler postavio ultimatu po kojem bi na elu HNZ trebao biti vrhbosanski kaptol vidjevi da u svoje ruke nee dobiti HNZ on osniva Hrvatsku katoliku udrugu sa zadatkom da iz politike makne HNZ nazvao je protukatolikom te zabranio sveenicima I laicima da joj se pridrue.NA izborima 1910 HNZ je pobijedila 11:5.Stadler I dalje ima identine stavove s Frankom,podupire Raucha I kampanju protiv H-S koalicije. Srbi I muslimani nakon aneksije vie nemaju iste ciljeve pa se potonji pribliavaju H koji se nisu izjasnili za ukidanje kmetstva fakultativno. 1911. dolazi do izmirenja HNZ I HKU zbog intervencije papinskog legata + propremala se svepravaka organizacija kojoj su obje strane htjele prii.1912 ukinuta HKU uz pravilo da se u kulturna pitanja koja zadiru u pitanje religije konzultiraju biskupi pobjeda inteligencije nad Stadlerom. Ipak je znaenje HNZ opalo zbog suradnje s muslimanima nije moglo doi do ekonomskog oporavka seljatva,ozbiljnijeg ekonomskog I prosvjetnog rada nema opozicija. Svae oko jezika hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski,latinica ili irilica,jezik na eljeznicama. Husein beg Gradaevi vjerovatno najbogatiji feudalac u BiH stavio se na elo pobunjenih begova koji su bili protiv poreza I uvoenja nove vojske(nizam).Buna je zapoela 1831 Gradaevi zauzeo Travnik I preuzeo vlast trai ukidanje reformi u Bos. Ejaletu,zadravanje postojeeg stanja,vezira iz redova BiH odlinika + autonomiju(savez s Mustafa-Skodra paom,voom alb. Autonomista).Sultan skupio vojsku ali je poraen 1831 kod Lipljana.1832 Gradaevi uzeo naslov Bos .vezira ime se opiru ostali begovi poraeni na Palama kod Sarajeva.HBG pobjegao u Aut,pa u Beograd te je na kraju zavrio u Carigradu gdje je I umro.Zvan Zmaj od Bosne. Tahir paa bos. Vezir nastoji osigurati jednakost svih nakon Gradaevieve bune kako bi smirio sitiaciju ukinut kuluk ali poveana naturalna podavanja glavni uzrok selj. Ustanka.

29