@ Milivoj Smoljak, prof. mat.

rujan 2010. studeni 2011. godine

MATEMATIKA VIA RAZINA
SKRIPTA ZA DRAVNU MATURU
K A K O D O U S P J E H A ?
Radom i samo radom tako da:
Nauite formule iz knjiice formula itati rijeima: Dane su vam odmah iza uvoda.
NAUITI PRIMJENITI FORMULE, najlake je napraviti tako da uzmete svoje biljenice ili
knjige i dobro nauite poetak svakog poglavlja, odnosno nastavne jedinice, pa si ispiete koritene
formule i probate ih izrei rijeima. (KARATE KID 1 i g din Myage (Mijai).
V A N O
Dravna matura nije pusto rjeavanje zadataka ve uspjena primjena steenih trajnih znanja iz
matematike. Stoga nemojte pripreme shvatiti kao dostatne, jer kad bi se matematika mogla nauiti u
ovih nekoliko sati to e nam onda gimnazija.
Obratite panju na tonost rjeavanja, ono to se zna ne smije se fulati, uredno piite i tono
prenosite podatke. itav rad se mora pokazati, skica, raun, ako se neto rijeilo napamet mora se
pismeno obrazloiti, objasniti (zato ne radite napamet ve piite pa ne morate objanjavati )
Boduje se postavljanje zadatka, postupak i odgovor. Vano je izabrati redosljed rjeavanja zadataka,
proitajte upute, zadatke, pa odluite od kojeg ete poeti. Dobar start znai puno.
2) Skinite s interneta saetke dosadanjih nac. ispita (moja matura skripte), provedene dravne
mature 2010. godine (ljeto, jesen, zima ...). Bilo osnovna bilo via razina, pa ih rjeavajte. Takoer
imate i stranicu MOJA MATURA na kojoj ima takoer zanimljivih sadraja. (Pokaem ih). Ono
to vam zadaje glavobolju markirajte pa emo ovdje zajedniki rijeiti uz sva potrebna uputstva. K
tome rijeiti emo i sve mogue inaice tog zadatka (koje u ja u tom trenutku probati smisliti).
Nemate li brzi internet javite se meni, navedeno imam spremljeno u posebnom direktoriju, pa
emo dogovoriti nain prijenosa.
Rjeavanjem NIE RAZINE dobivate neprocjenjivu korist, jer nitko ne garantira da se takav tip
zadatka nee pojaviti i u VIOJ RAZINI .
5) JO JEDNOM PONAVLJAM DA SE MATEMATIKA NE UI ZA DVA VE ZA PET,
PA TO BUDE.

Matematika formule via razina (moje obrazloenja formula)
Kompleksni broj:
i
2
= 1. i je imaginarna (zamiljena, izmatana) jedinica za koju vrijedi 1 = i
z = a + bi, ovo je algabarski ili standardni zapis kompleksmog broja.
a realni dio(a=Rez), +b imaginarni dio (+b=Imz), i imaginarna jedinica
__
z
= a bi, ovo je konjugirano kompleksni broj kompleksnog broja z = a + bi.
a realni dio (a=Re
__
z
), b imaginarni dio (b=Im
__
z
) , i imaginarna jedinica
Konjugirano komp. broj dobivamo tako da imaginarnom dijelu promjenimo predznak.
1
2 2
b a z + , a, b R. Modul kompleksnog broja z = a + bi jednak je drugom korijenu
iz zbroja kvadrata realnog i imaginarnog dijela (pazi uvijek je +). Tako je
2 2
__
b a z +
z = r(cos + i sin). Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja. r =
2 2
b a z +
,
a
b
tg
, s tim da pomou predznaka od a i b odredimo kvadrant u kojem se nalazi z.
z
1
z
2
= r
1
r
2
(cos(
1
+
2
) + i sin(
1
+
2
)). Kompleksne brojeve prikazane u trig. obliku
mnoimo tako da pomnoimo module, a argumente zbrojimo.
2
1
z
z
=
2
1
r
r
(cos(
1

2
) + i sin(
1

2
)). Kompleksne brojeve prikazane u trig. obliku
dijelimo tako da podijelimo module, a argumente oduzmemo.
z
n
= r
n
(cos n + i sin n). Kompleksni broj prikazan u trig. obliku potenciramo tako da
potenciramo modul, a argument pomnoimo eksponentom.
n
z =
n
r (cos
n
k 2 +
+ i sin
n
k 2 +
), k = 0, 1, . . . , n 1. Kompleksne brojeve
prikazane u trig. obliku korjenujemo tako da . . .( gledaj formulu pa zakljui)
a
m
a
n
= a
m+n
: Potencije jednakih baza mnoimo tako da bazu prepiemo, a eksponente
zbrojimo.
a
m
: a
n
= a
m n
, (a 0): Potencije jednakih baza dijelimo tako da bazu prepiemo, a
eksponente oduzmemo.
a
m
=
m
a
1
, (a 0): Negativni eksponent nam govori da je to 1 kroz potencija s
pozitivnim eksponentom.
m n
a
= n
m
a
. Pisanje korijena u obliku potencije s razlomljenim eksponentom
(a t b)
2
= a
2
t 2ab + b
2
: Kvadriranje binoma (I t II)
2
= I
2
t 2 I II + II
2
(a t b)
3
= a
3
t 3a
2
b + 3ab
2
t b
3
: Kubiranje binoma = I
3
t 3 I
2
II + 3 I II
2
t II
3
a
2
b
2
= (a b)(a + b) : Razlika kvadrata I
2
II
2
= (I II) (I + II)
a
3
t b
3
= (a t b)(a
2

ab + b
2
) : Zbroj i razlika kubova. Pazi na t prelazi u

(a + b)
n
= a
n
+

,
_

1
n
a
n 1
b + . . . +

,
_

k
n
a
n k
b
k
+ . . . +

,
_

1 n
n
ab
n 1
+ b
n
: Binomna formula

Kvadratna jednadba ax
2
+ bx + c = 0, a 0: a, b i c su koeficijenti kv. jednadbe.
2
a je vodei koeficijent, +b linearni koef. i +c slobodni koeficijent.
a
ac b b
x
2
4
2
2 , 1
t
: Formula za rjeavanje kvadratne jednadbe.
Vieteove formule: x
1
+ x
2
=
a
b

, x
1
x
2
=
a
c
, Zbroj i umnoak rjeenja kvadratne
jednadbe moemo odrediti ne rjeavajui jednadbu.
Tjeme parabole:

,
_

a
b ac
a
b
T
4
4
,
2
2
. x
o
a
b
2

i y
o
a
b ac
4
4
2

su koordinete tjemena .
b
x
= a x = log
b
a. Rijeenje eksponencijalne jedn. izraeno pomou logaritma
log
b
b
x
= x =
x
b
b
log
Ovdje su dvije formule log
b
b
x
= x i
x
b
b
log
= x .
Ako su baza log i baza eksponencijelne fje jednaki onda je rjeenje eksponent x.
Ako se za x uzme 1 onda je ovdje napisana i formula log
b
b = 1, dok je za x =0,, log
b
1 = 0
log
b
(xy) = log
b
x + log
b
y. Logaritam umnoka jednak je zbroju logaritama
log
b
y
x
= log
b
x log
b
y. Logaritam kvocijenta jednak je razlici logaritama
log
b
x
y
= y log
b
x. Logaritam potencije jednak je umnoku eksponenta i logaritma baze
log
a
x =
a
x
b
b
log
log
. Prijelaz iz logaritma jedne u po volji odabranu drugu bazu
Povrina trokuta:
2
a
v a
P

: Formula za P

kad nam je poznat stranica i njezina visina

P =
) )( )( ( c s b s a s s
Heronova formula za povrinu trokuta. Koristimo je kada su
nam poznate sve tri stranice trokuta.
2
c b a
s
+ +

poluopseg trokuta.
P =
2
sin ab
. Formula za P

kad su poznate dvije stranice i kut meu njima.

P =
0
4r
abc
. Formula za P

kad su nam poznate sve tri stranice i polumjer opisane krunice.

P = r
u
s. Formula za P

kad su nam poznate sve tri stranice i polumjer upisane krunice.

Jednakostranian trokut: P =
4
3
2
a
v =
2
3 a
r
o
=
v
3
2
r
u
=
v
3
1
.
Za raunanje nepoznatih elemenata jednakostr. dosta nam je poznavanje stranice .
Povrina paralelograma: P = a v: Formula za P

kad nam je poznata str. i njezina visina

3
Istom ovom formulom se rauna povrina pravokutnika, kvadrata, romba i romboida.
Povrina trapeza: P =
v
c a

+
2
. P = poluzbroju osnovica pomnoenom sa visinom trapeza
Povrina kruga: P = r
2
: Povrina kruga jednaka je polumjer
2
konstanta .
Opseg kruga: O = 2r: opseg kruga jednak je dvostruki polumjer konstanta .
Povrina krunog isjeka: P =
360
2
r
, gdje je pripadni sredinji kut
Duljina krunog luka: l =
180
r
, gdje je pripadni sredinji kut
B povrina osnovke (baze)
P povr ina pobo ja
h duljina visine
r polumjer kugle
Obujam (volumen) prizme i valjka: V = B h. Volumen svih prizmi i svih valjaka
rauna se po formuli V = baza visina
Oploje prizme: O = 2B + P. Oploje svih prizmi i svih valjaka rauna se po formuli
O = dvije baza + poboje
Obujam (volumen) piramide i stoca: V =
3
1
B h. Volumen svih piramida i svih stoaca
rauna se po formuli V =
3
1
baza visina
Oploje piramide: O = B + P. Oploje svih piramida i svih stoaca rauna se po formuli
O = baza + poboje
Oploje stoca: O = r
2
+ rs, gdje je r polumjer baze, a s izvodnica stoca
Obujam (volumen) kugle: V =
3
4
r
3
, r polumjer kugle
Oploje kugle: O = 4r
2
, gdje je r polumjer kugle
U pravokutnom trokutu:
4
Ovo su osnovni elementi
geometrijskih tijela, kocke,
kvadra, valjka, piramide. . .
sinus kuta =
hipotenuza
kateta rotna na sup

kosinus kuta =
hipotenuza
kateta prileeca
sinus kuta =
kateta prileeca
kateta rotna na

sup
Pouak o sinusima:
sin sin sin
c b a

. Kombinirati se mogu bilo koje dvije jednakosti.
Primjenjujemo ga ako su nam zadane dvije stranice i kut nasuprot jednoj od njih ili kad je
zadana stranica i dva kuta.
Pouak o kosinusima: c
2
= a
2
+ b
2
2ab cos. Rijeima: Kvadrat stranice jednak je zbroju
kvadrata ostalih dviju stranica umanjenom za dvostruki umnoak tih dviju stranica s
kosinusom kuta izmeu njih. Primjenjujemo ga kad su zadane dvije stranice i kut meu
njima ili kad su zadane sve tri stranice (onda iz kosinusa kuta izraunamo kut)
sin
2
x + cos
2
x = 1
tgx =
x
x
cos
sin
sin 2x = 2sinx cosx
cos 2x = cos
2
x

sin
2
x
sin(x t y) = sinx cosy t siny cosx
cos(x t y) = cosx cosy

sinx siny
tg(x t y) =
tgxtgy
tgy tgx
1
t
sinx + siny = 2sin
2
y x +
cos
2
y x

sinx siny = 2cos
2
y x +
sin
2
y x
cosx + cosy = 2cos
2
y x +
cos
2
y x

cosx cosy = 2sin
2
y x +
sin
2
y x
5
Ovdje ne treba dodatnih
objenjenja , treba samo uoiti ili si
nacrtati pravokutni trokut. Sve je
definirano u formulama
Ovo su fomule dvostrukog kuta,
treba ih znati primjeniti i na sin
4x ...
Ovo su adicijske formule.
Pazi u kosinusu i tangensu
t prelazi u

Ovo su osnovni trigonometrijski identiteti. Treba znati i sve

jednakosti koje iz njih proizlaze, kao npr. sin
2
x = 1 cos
2
x
ili iz druge sinx = tgx cosx
Transformacija zbroja u umnoak
vrijedi za svaki x i y R
Ostala objanjenja nisu potrebna
sinx siny =
2
1
[cos(x y) cos(x + y)]
cosx cosy =
2
1
[cos(x y) + cos(x + y)]
sinx cosy =
2
1
[sin(x y) sin(x + y)]
sin
2
1
6

, sin
2
2
4

, sin
2
3
3

; Iz ovih treba znati odrediti kosinuse. Kako fja

sin u I. kvadrantu raste, a kosinus pada to je: cos
2
3
6

; cos
2
2
4

; cos
2
1
3

S ove tri jednakosti dane su vrijednosti trig. fja svih viekratnika ovih kutova.
Udaljenost toaka T
1
, T
2
: d(T
1
, T
2
) =
2
1 2
2
1 2
) ( ) ( y y x x + . Ovo je formula za udaljenost
dviju razliitih toaka T
1
(x
1
,y
1
) i T
2
(x
2
,y
2
) u ravnini. Istom ovom formulom rauna se i
modul, odnosno duljina vektora kome je poetak u T
1
i kraj u T
2
;
2 1
T T

Polovite duine: P

,
_

+ +
2
,
2
2 1 2 1
y y x x
. Usko vezano s ovim je i dijeljenje duine
____
AB
tokom
C u zadanom omjeru : x
C
=

+
+
1
B A
x x
, y
C
=

+
+
1
B A
y y
koje nema u formulama.
Vektor
2 1
T T

:
2 1
T T

=

a
= (x
2
x
1
)

i
+ (y
2
y
1
)

i
= a
1

i
+ a
2

j

Skalarni umnoak vektora:

b
=

a


b
cos, gdje je kut izmeu vektora. Ako su
vektori okomiti skalarni umnoak je jednak nuli. Obrnuto: Ako je skalarni umnoak
vektora jednak nuli onda su oni okomiti.
Jednadba pravca: y y
1
= k(x x
1
). Ovo je jednadba pravca kroz jednu toku
T
1
(x
1
,y
1
) sa zadanim koeficijentom smjera k.
1 2
1 2
x x
y y
k

. Ovo koeficijent smjera pravca kroz dvije toke T

1
(x
1
,y
1
) i T
2
(x
2
,y
2
), x
1
x
2
Da bismo odredili jednadbu pravca kroz dvije toke T
1
i T
2
odredimo k pa ga uvrstimo u
danu nam formulu, y y
1
= k(x x
1
) u kojoj su x
1
i y
1
koordinate prve toke.
6
Transformacija umnoka
u zbroj, vrijedi za
svaki
x i y R
Kut izmeu dvaju pravaca: (je manji kut to ga oni odreuju zato uzimamo
2 1
1 2
1 k k
k k
tg
+

,
Udaljenost toke T(x
1
,y
1
) i pravca: p . . . Ax + By + C = 0
d(T, p) =
2 2
1 1
B A
C By Ax
+
+ +
. Ova formula se koristi samo ako je jednadba pravca dana u
implicitnom obliku. Znai da prije njezine upotrebe mora prevesti u implicitni oblik.
Kunica: (x p)
2
+ (y q)
2
= r
2
sredite S(p, q) , za centralnu krunicu sredite S(0, 0) jedn. x
2
+ y
2
= r
2

tangenta u toki krivulje (x
1
,y
1
):
(x
1
p)(x p) + (y
1
q)(y q) = r
2
, za centralnu krunicu x
1
x

+ y
1
y = r
2
uvjet dodira pravca y = kx + l i krunice:
r
2
(1 + k
2
) = (kp q + l)
2
, za centralnu krunicu uvjet dodira je r
2
(1 + k
2
) = l
2

Elipsa: 1
2
2
2
2
+
b
y
a
x
, gdje je a velika poluos, b mala poluos
Fokusi F
1,2
(t e, 0) , e
2
= a
2
b
2

tangenta u toki krivulje (x
1
,y
1
):
1
2
1
2
1
+
b
y y
a
x x
Hiperbola: 1
2
2
2
2

b
y
a
x
, gdje je a velika poluos, b mala poluos
Fokusi F
1,2
(t e, 0) , e
2
= a
2
+ b
2

asimptote y = t
x
a
b
, asimptota je pravac kojoj se krivulja pribliava ali ne dira ju.
tangenta u toki krivulje (x
1
,y
1
):
1
2
1
2
1

b
y y
a
x x
Parabola: y
2
= 2px, u ishoditu je tjeme, os x je os ove parabole, a otvor joj je u desno
ako je p > 0, dok je otvor u lijevo za p < 0.
Fokus F(
2
p
, 0)
tangenta u toki krivulje (x
1
,y
1
): y
1
y = p(x + x
1
)
Aritmetiki niz: a
n
= a
1
+ (n 1) d
S
n
=
2
n
(a
1
+ a
n
)
7
Ovo su formule za n ti lan i zbroj prvih n
lanova AN. Tri podatka moraju biti zadana da
bismo izraunali ostala dva
gdje su k
1
i k
2
koeficijenti smjera danih pravaca. Ako dobije
tg = broj / 0, ne oajavaj jer je tada = 90
o
Geometrijski niz: a
n
= a
1
q
n 1

S
n
= a
1
1
1

q
q
n

Geometrijski niz: S =
q
a
1
1
, q < 1
Derivacija umnoka: (f g)' = f ' g + f g', odreujemo tako da derivaciju prvog
faktora pomnoimo ga s drugim, pa dodamo umnoak prvog faktora i derivacije drugog.
Derivacija kvocijenta:
'

,
_

g
f
=
2
' '
g
g f g f
Rijeima bi bilo preopirno zato gledaj i ...
Derivacija kompozicije: (f o g)'(x) = f '(g(x)) g'(x) (derivacija sloene fje). Sloena fja se
derivira tako da derivaciju vanjske fje pomnoimo derivacijom unutarnje fje.
Tangenta na graf fje f u T(x
1
,y
1
):
y y
1
= f '(x
1
) (x x
1
); f '(x
1
) je broj koji dobije tako da x
1
uvrsti u prvu derivaciju.
Derivacije: c' = 0; derivacija konstante jednaka je nuli
(x
n
)' = n x
n 1
, n 0
(sin x)' = cos x
(cos x)' = sin x
(tg x)' =
x
2
cos
1
I. Brojevi i algebra
1.1. Skupovi brojeva N, Z, Q, l i R {U 1. razredu smo ih definirali, ponovite si ih}
Uenici mogu nauiti
- razlikovati skupove brojeva N, Z, Q, l i R
- termine: prirodan (n), cijeli (n), paran (2n), neparan (2nt 1), racionalan, iracion. i realan br.
- konaan i broj [def. i +]. Npr. je zamiljen br. koji je < od bilo kojeg real. br.
- razlikovati navedene brojeve , usporeivati navedene brojeve
- brojevni pravac i prikaz podskupova () prirodnih i cijelih brojeva na brojevnom pravcu
- prepoznati i koristiti oznake , , , , \, i intervala ,a , [b,c], p,q], [r, +
- prikazivati podskupove realnih brojeva na brojevnom pravcu i zapisivati ih intervalima
Pitanje: Kako prepoznati iracionalni broj?
8
Ovo su formule za n ti lan i zbroj prvih n
lanova GN. Tri podatka moraju biti zadana da
bismo izraunali ostala dva
Ovo su formule za zbroj BKGR. Moraju biti
zadani prvi broj i kvocijent GR.
Polinom se derivira tako da se svaki lan
derivira za sebe. Npr. f(x) = x
4
+ 5x
2
x + 4
f '(x) = 4x
3
+ 10x 1
Stoga umnoke pretvaraj u polinom.
I. kvadrata nepotpunog : 2 , 3 , 5 , 17 ...

3
kuba nepotpunog :
3
2 ,
3
4 ,
3
7 ,
3
22 i brojevni izrazi s njima
II. Transcedentni brojevi , e i algebarski izrazi s njima
III. Beskonani decimalni brojevi koji se ne mogu pretvoriti u razlomak npr:
2.020020002... ; 3.11011101111... ; 0.123234345456...
IV. log
a
b uz uvjet a b tj. a i b nisu potencije iste baze: log
2
3, log
3
2, log2, log3, ln10
Zadaci: U svezi sa skupovima brojeva.
1. Zaokruite netonu tvrdnju: Kolinik dvaju Razlika dvaju
A. Najvei prirodan B. Nula je C. cijelih br. nije D. cijelih br. nije
broj ne postoji cijeli br. uvijek cijeli br. uvijek cijeli br.
2. Zaokruite netonu tvrdnju: A . N Q ; B. Q Z ; C. I R ; D. Q I
3. Broj
3
n bit e racionalan za A. n = 3; B. n = 9; C. n = 17; D. n = 27
4. Ako je zbroj tri uzastopna cijela broja jednak 333, najmanji od njih je? 110 ; 111; 112; 113
Rj. (n 1) + n + (n + 1) = 333 3n = 333 n = 111
5. Koliko iracional. brojeva sadri skup:

'

16
2
;
3
2
...; 3333 . 0 ;
3
;
2
1
;
31 . 0
13 . 0 e
: A. 1; B. 2; C. . 3; D. 4
6. Svaki iracionalni broj moemo zapisati kao: Beskonaan Beskonaan
A. Kvocijent dvaju B. Korijen nekog C. periodski D. neperiodski
racional. brojeva cijelog broja dec. br. dec. br.
7. Koji je broj manji: 3 ili 1.73? Odgovor 3 3.1732...
8. Koji je broj vei: ili 3.14 ? Odgovor 3.14 , jer je 3.14159
9. Za n > 4 koji je od sljedeih brojeva najvei: A.
;
4
1 + n
B.
;
4
n
C.
n
4
; D.
1
4
n
10. Koji se od navedenih brojeva nalazi izmeu
7
3
i
10
7
? A .
17
5
; B.
14
13
; C.
20
13
; D.
13
15
11. Koja je tvrdnja istinita ako znamo da je b cijeli broj?
A . b > 0 b > 0 ; B. b < 0 1/b > 0; C. b < 0 b > 0 ; D. b < 0 b
n
< 0
12. Koji od sljedeih izraza ne daje racionalan broj A .
;
4
3 3
B.
;
5 5
1

C.
2
4
; D.
3
12 . 0
13. Za koji je prirodni broj k razlomak
2
2
+

k
k
cijeli broj. (Uvrtavaj) A. 1; B. 2; C. 3; D. 4
14. Koji od sljedeih skupova sadri samo racionalne brojeve?
A .

'

4
3
16
0
,
2
8
, 16
; B.

'

41 . 1 ,
2
8
, 25
3
; C.

'

5
16
0
, , 36
; D.

'

6
3
,
3
3
,
3
27
3
15. Koju vrijednost ima razlomak
575
299
? A .
;
30
29
B.
;
25
13
C.
26
15
; D.
20
9
16. Koji je od navedenih brojeva najblii broju 6? (KALKUL.) A.2 B. 1.8
3
C.
4
7
8
; D. 35
17. Meu navedenim brojevima jedan je uljez. Koji?
A. 1.73; B. 3.14; C. 3 3 ; D. 64 . 0
9
18. Poredaj po veliini:
3
2
,
6
5
,
30
23
,
10
7
,
3
2
,
6
5
,
15
14
,
5
4

KALKULATOR
15
14
,
6
5
,
5
4
,
30
23
,
10
7
,
3
2
,
3
2
,
6
5

19. Zaokrui netonu tvrdnju: A .

4
3
Q; B.0 N C. 3 R; D. 5 I
20. Presjek intervala , 3 i , 3 je: (Uputa: Presjek intervala je zajedniki dio tih
intervala) A., 3 ; B. , 3 ; C. 3, 3 ; D.
21. Koliko prirodnih brojeva ima u skupu 5,5 [1,8 ? A. 2; B. 3; C. 4; D. 5
22. Unija intervala 2,3] i [0,7 je. (Uputa: Unija intervala je sve unutar oba intervala)
A.2, 0]; B. [3, 7 ; C. 2, 7 ; D.[0,3]
23. Koliko se cijelih brojeva nalazi u intervalu 4,3] 0,4]? A. 8 ; B. 7; C. 6; D. 5
24. Iz A = {-1,0,1,2,3,4}; B = {2,3,4,5,6,7}. Odredi AB, AB, A\B (tj.AB) i B\A.
(Uputa: Razlika skupova je skup elemenata iz prvog koji nisu u drugom)
25. Iz C = [5, 3 ; D = 2, 6 . Odredi CD, CD, C\D i D\C
26. Iz C = [5, 0 ; D = 2, 4 . Odredi CD, CD, C\D i D\C
27. Koliko se cijelih brojeva nalazi u intervalu koji odreuje nejednakost 5 x 0? Rj 7, 6 , 5,
4
28. Koliko je prirodnih brojeva u intervalu
1
]
1

3
16
, 3
? A. 1; B. 3; C. 5; D. 7
29. Skup svih cijelih brojeva koji se nalaze izmeu brojeva n 2 i n + 2 (n je cijeli broj) jest:
A. {n1, 0, n+1}; B.{n2,n1, n, n+1,n+2}; C.{n1,n,n+1}; D.{1, 0, 1}
30. Kojem od navedenih intervala pripadaju brojevi 0.75 i 1
A.0.75, 2 ; B. [1, 0]; C. 1, 0.75]; D. [1 ,2
31. Rabei depno raunalo po potrebi odredite koji je od navedenih brojeva najmanji:
A. 2 8 ; B. 14.1 10
1
; C.
5
7

; D.
12
1
2
3

32. Koji od navedenih brojeva zaokruivanjem na dvije decimale, daje broj 3.78
A. 3.7699; B . 3.7739; C. 3.7791 D. 3.7866
33. Izmeu 3/5 i 5/8 umetnite tri broja (Najlake kalkulatorom)
3/5 = 0.6 = 0.600 0.61; 0.62; 0.622 5/8 = 0.625
34. Odredi nejednadbu kojoj je rjeenje [1.5 , + .
Rj. Iz x 1.5 x
2
3
/ 2 2x 3 2x 3 0
Redoslijed raunskih operacija: Zbrajanje i oduzimanje su ra. operacije I. stupnja,
mnoenje i dijeljenje II. stupnja, a potenciranje i korjenovanje III. stupnja.
Ako u zadatku imamo ra. operacije istog stupnja, raunamo ih po redosljedu kako su
naznaene. Ako imamo ra. operacije razliitih stupnjeva, prvo potenciramo
(korjenujemo), zatim mnoimo i dijelimo i na kraju zbrajamo i oduzimamo. Ako u
zadatku imamo samo okrugle zagrade najprije izraunamo u njima. Ako u zadatku imamo
10
zagrade u zagradi {[( )]}. Najprije raunamo ono to je unutar ( ), zatim unutar [ ] i na
kraju unutar { } zagrade.
Elementarno raunanje: (+a)
n
= a
n
; (a)
n
=

'

n neparni za a
n parni za a
n
n
.. .. ..
.. .. ....
; a

'

>
< <
1 ... ... ....
1 0 ... ... .... 0
a je ako
a je ako

Uz navedeno, treba znati odreivati apsolutne vrijedn. :

'

<
>

5 ) 5 ( 5 ; ; ; ; 0 .. ,
5 5 ; ; ; ; 0 ... , ,
x za x
x za x
x
Zadaci: Izraunaj : 1. 15 + 27 3 11 + 2 + 7 7 + 6 3 1 = ... = [2]
2. 7 ( 2) 5 ( 3) (1) = ... = [2]
3. (3 81 23) 4 2 (34 5 8 5) = ... = [620]
4. [(8 5) (2 7) (6 7) (4 3)] (5 9) = ... = [56]
5. 4 {4 [ 10 (8 11) (1 12)]} = ... = [4]
6. 3 + 2{ 3[ 8 (19 21 36 11) 23]}= ... = [9]
7. 3 8
2
2 3
4
+ 7
3
= ... = [373]
8. (1)
2006
(1)
2007
(1)
2008
(1)
2009
(1)
2010
(1)
2011
= ... = [2]
9.
,
_

+ +

,
_

3
2
2
3
4 2
7
3
2
= ... =
1
]
1

21
116
10.
1
]
1

,
_

,
_

+
3
55
:
4
1
2
3
:
11
3
7
11
:
5
7
4
5
:
2
1
= ...=
1
]
1

21
224
11. Kolika je razlika izmeu 5 (7) + (1) i 20 (8 4) + 1 ? = ... = [6]
12. Zaokruite izraz ija je vrijednost pozitivan broj. a) 10 (100) 1000 + 1
b) (1) (10) ( 1000) ; c) (10) : (2) (5) : (1); d) (1) (10) ( 100) ( 1000)
RAUN DIOBE 1. Ako se kutovi odnose kao 8 : 13 : 15 tada su kutovi ?
Rj. : : = 8 : 13 : 15
+ + = 180
o
Iz razmjera itamo = 8k = 8 5 = 40
= 13k = 13 5 = 65
zbrojimo ove tri jednakosti = 15k = 15 5 = 75 Provjera obavezna!
180 = 36k k = 5
2. Ako su a, b i c duljine stranica i ako je a : b = 5 : 4, a : c = 3 : 5, a opseg iznosi 156 cm,
kolike su stranice ? Rj. Postavimo zadatak:

5 : 3 :
4 : 5 :
c a
b a
Ovo nije dobar postav mora biti

5 : 3 :
5 : 4 :
c a
a b
i desna strana eli jednke brojeve na sporednoj dijagonali

5 / 5 : 3 :
3 / 5 : 4 :
c a
a b
mnoimo samo desnu stranu

25 : 15 :
15 : 12 :
c a
a b
sada napiemo produeni razmjer
b : a : c = 1 : 15 : 25 i
b + a + c = 156 pa rijeimo kao i 1. zadatak. Rjeenja su a = 45, b= = 36 i c = 75 cm.
3. Brojevi a, b i c su u omjeru 3:4:5.Ako je njihova aritmetika sredina jednaka 12 onda su to br.?
4. Stranice pravokutnika su u omjeru 3 : 1. Opseg prav. je 104 cm. Kolika je povrina pravokut.?
5. Dva broja odnose se kao 2 : 5. Drugi broj za 18 je vei od prvog broja. Koliko iznose ti br.?
11
6. Broj 3 300 podijeli na tri dijela koji su u omjeru 0.2:0.4:0.5.
(Izmeu redova u omjeru 2:4:5, jer samo desnu stranu smijemo pomnoiti sa 10)
RAUN SMJESE
1. Koliki je % alkohola u smjesi koja se dobije mjeanjem 5 l 80% og alkohola i 15 l 84%?
(Koliina alkohola prije i poslije mjeanja je jednaka, pa imamo jednakost)

100
) 15 5 (
100
84
15
100
80
5
p
+ +
ili 5 80 + 15 84 = (5 + 15) p p = 83%
2. Koliko litara 60% og alkohola treba mjeati s 5l 82% og alkohola da bi se dobila smjesa
73.75% ? Rj. x 60 + 5 82 = (x + 5) 73.75 x = 3 l
3. Pomjeamo li 75 % alkohol s 90% dobit emo 90 l 80% alkohol u smjesi. Koliko je pritom
uzeto 75% alkohola?
Rj. Neka je x koliina 75% alkohola, onda je 90 x koliina 90%, pa imamo jednadbu:
x 75 + (90 x) 90 = 90 80 x = 60 l
4. Od mlijeka s 3.8% masnoe i mlijeka s 0.9% masnoe treba napraviti 100 litara smjese s 2.6%
masnoe. Koliko litara mlijeka s 0.9% masnoe treba uzeti?
Rj. Neka je x traena koliina mlijeka x 0.9 + (100 x) 3.8 = 100 2.6 x = 41.28 l
5. Morska voda sadri 5% soli. Koliko litara slatke vode treba doliti koliini od 100 litara morske
da se dobije voda s 2% soli? (PAZI, slatka voda ima 0% soli)
100 5 + x 0 = (100 + x) 2 x = 150 l
6. Zemlja tek kupljena u cvjeanici sadri 10% vode. Koliko vode treba uliti u 5 kg te zemlje da se
dobije 20% vode u zemlji? Rj. 5 10 +x 100 = (5 + x) 20 x = 0.625 kg = 625g = 6.25 dl
7. Koliko tijesta vlanosti 20% treba staviti u penicu da bi se dobilo 700g kruha vlanosti 4%?
PAZI! Koliina smjese (kruha) se na mjenja, isparava voda, pa imamo jednadbu.
(700 + x) 20 x 100 = 700 4 x = 140 g. U penicu treba staviti 840g tijesta.
8. Cijena jedne vrste alkohola je 80 kn, a druge 50 kn za litru. U kojem omjeru treba mijeati te
dvije vrste, ako se eli dobiti smjesa ija je cijena 60 kn za litru?
x 80 + y 50 = (x + y) 60 /:10y Zato? Jer traimo omjer

6 1 5 8

,
_

+ +
y
x
y
x

1 2
y
x
/:2
2
1

y
x
Traeni omjer je 1 : 2.
1.2.1. POSTOTNI RAUN za DR. MATURU
S ukupni 100% tni iznos (ukupna vrijednost);
P postotni iznos; p postotak (npr. 7% = 7/100 = 0.07)
Vrijedi razmjer P : S = p : 100. Iz zadane dvije veliine izraunavamo treu
Npr.
100
p S
P

ili
p
P
S

100
ili
S
P
p

100

1. Tenisa ( M. ili) je 2008. god. odigrao 120 meeva i pobjedio u njih 70%
a) Koliki postotak meeva je izgubio? Odgovor: Izgubio je 30% meeva
b) Koliki je broj meeva u kojima je pobijedio? S = 120, p = 70%, P = ?
P = Sp/100 = 84 mea u kojima je pobjedio. Krae 70% od 120 = 0.7 120 = 84
c) U 2009. god. je takoer odigrao 120 meeva. Pobjedio je u 5% vie meeva nego 2008. Koliko
je puta pobjedio u 2009. godine? Rj. S = 120, p' = 75% , P' = ?
P' = S 75/100 = 120 0.75 = 90 puta je pobjedio 2009. god. Krae: 0.75 120 = 90
1'. Uenik je na testu od moguih 70 bodova dobio 56 bodova. Koliko je to izraeno u postocima?
Rj. S = 70, P = 56, p = ? p = 100P/S = 100 56/70 = 80%. Krae: 56 : 70 100 = 80%
12
1''. Uenik je na testu od moguih 80 bodova dobio 80% bodova. Koliko je bodova dobio?
Rj. S = 80, p = 80, P = ? P = Sp/100 = (80 80)/100 = 64 boda. Krae: 0.8 80 = 64.
1'''. a) 75% od 120 iznosi? Rj. 0.75 120 = 90
b) Od kojeg broja 5% iznosi
) 3 5 ( 2
7 6 2
3 : 6 1
7 : 7 10


+
+

?
P =
) 3 5 ( 2
7 6 2
3 : 6 1
7 : 7 10


+
+

=
2 2
7 12
2 1
1 10

+
+

=
4
17
4
5
3
9
+
i p = 5
S = 100P/p = (100 4.25)/5 = 85
1
4'
. Zbroj 25% od 2.8 10
9
i 20% od 3.5 10
10
iznosi?
Rj. 0.25 2.8 10
9
+ 0.20 3.5 10
10
= 0.7 10
9
+ 0.7 10
10
= 0.7 10
9
+ 7 10
9
= 7.7
10
9

1
5'
. Ispit ima 60 bodova. Za ocjenu odlian treba dobiti najmanje 90% bodova. Anti nedostaje
jedan bod za ocjenu odlian. Koliko je bodova postigao na ispitu? S = 60, p = 90, P = ?
Rj. P = Sp/100 = 6 9 = 54. Odgovor: Ante je osvojio 53 boda.
1
6'
. CD kapaciteta 650 MB popunjen je 12%. Na CD je snimljeno jo 260MB novih podataka.
Koliki je % CDa sada popunjen?
P = 650 0.12 = 78
P
1
= 78 + 260 = 338 p
1
= (338 : 650) 100 = 52%
3. Ako se polumjer kruga povea za 25% za koliko se % povea opseg, a za koliko povrina?
Iz o = 2r i P = r
2

r
1
= 1.25r o
1
= 2r
1
= 2 1.25r =[ne mnoi ve komutiraj] =1.25 2r = 1.25 o p = 25%
r
1
= 1.25r P
1
=
2
1
r
= (1.25r)
2
= 1.5625 r
2
= 1.5625 P p = 56.25%
3'. Za koliko se % treba poveati polumjer da se povrina kruga povea za 23.21% ?
P
1
= 1.2321 P
2
1
r
= 1.2321 r
2
/ r
1
= 1.11 r p = 11%
Napomena: Slino bi bilo s opsegom i povrinom KVADRATA, JEDNAKOSTRANINOG i
njegovom stranicom, jer su u fji od a.
3''. Ako se brid kocke uvea za 20% za koliko e se % uveati O, a V?
a
1
= 1.2a O
1
= 6
2
1
a
= 6 (1.2a)
2
= 6 1.44a
2
= 1.44 O p = 44%
a
1
= 1.2a V
1
=
3
1
a
= (1.2a)
3
= 1.728a
3
= 1.728 V p = 72.8%.
3'''. Ako se brid kocke smanji za 30% za koliko e se % smanjiti O, a V?
a
1
= (1 0.3)a O
1
= 6
2
1
a
= 6 (0.7a)
2
= 6 0.49a
2
= 0.49 O p = 51%
a
1
= 0.7a V
1
=
3
1
a
= (0.7a)
3
= 0.343a
3
= 0.343V p = 65.7%.
3
4'
. Za koliko % treba uveati brid kocke da bi se njeno oploje povealo za 156%?
O
1
= (1 + 1.56) O
6
2
1
a = 2.56 6a
2
/:6

2
1
a = 2.56 a
2

/
a
1
= 1.6a p = 60%
3
5'
. Za koliko % treba smanjiti brid kocke da bi se njeno oploje smanjilo za 60.9375%?
O
1
= (1 0.609375) O
6
2
1
a = 0.390625 6a
2
/:6

2
1
a = 0.390625a
2

/
a
1
= 0.625a p = (1 0.625) 100 = 37.5%
13
3
6'
. Za koliko % treba uveati brid kocke da bi se njen obujam uveao za 81.5848%?
V
1
= (1 + 0.815848) V

3
1
a = 1.815848 a
3

3
/
a
1
= 1.22a p = 22%
3
7'
. Za koliko % treba smanjiti brid kocke da bi se njen obujam smanjio za
71.2504%? V
1
= (1 0.712504) V

3
1
a = 0.287496 a
3

3
/
a
1
= 0.66a p = (1 0.66) 100 = 34%
Napomena: Slino bi bilo s polumjerom i oplojem (obujmom) kugle.
7. Za koliko e se % poveati V pravilne uspravne trostrane prizme, ako se brid osnovke uvea
za 20%?
a
1
= 1.2a V = B h = h
a

4
3
2
V
1
= h
a
h
a

4
3 ) 2 . 1 (
4
3
2 2
1
= h
a

4
3 44 . 1
2
= 1.44 V p = 44%
Napomena: Slino bi bilo sa svakom prizmom, piramidom, valjkom i stocem.
4. Za koliko % e se poveati V kvadratske prizme ako se brid osnovke a = 4 cm povea za
2 cm, a visina v = 6 cm povea za 1 cm?
a = 4 cm a
1
= 6 cm
v = 6 cm v
1
= 7 cm
V = a
2
v V
1
=
2
1
a
v
1
| V
1
= x V x = 2.625
V = 16 6 V
1
= 36 7 | p = (x 1) 100 = 162.5%
4'. Za koliko % e se poveati obujam kvadratske piramide ako se brid osnovke a = 5 cm povea
za 1 cm, a visina v = 3 cm povea za 2 cm?
Napomena: Zadatak je slian prethodnom. Rj. p = 140%
5. Prodajna cijena proizvoda A dva puta se poveavala po petinu [izmeu redova pie po 20% ]
prethodne cijene. Koliko je ukupno poveanje?
Prvo poveanje od 20% daje cijenu: 100 + 100 0.20 = 100 + 20 = 120
Drugo poveanje od 20% daje cijenu: 120 + 120 0.20 = 120 + 24 = 144. p =144 100 = 44%
5'. Poveanje trokova ivota u travnju u odnosu na oujak je 4.2%, a u svibnju u odnosu na
travanj je 3.5%. Koliki je % poveanja trokova ivota u svibnju u odnosu na oujak?
100 + 4.2 = 104.2
104.2 + 104.2 0.035 = 107.847. p = 107.847 100 = 7.847% je poveanje trokova ivota
5''. a) Prodajna cijena proizvoda B poveala se za 25% a zatim se nova smanjila za 10%. Koliko
je ukupno poveanje?
100 + 25 = 125
125 125 0.10 = 112.5: p = 112.5 100 = 12.5% ukupno poveanje.
b) Prodajna cijena proizvoda C poveala se za 20% a zatim se nova smanjila za 25%. Koliko
je ukupno smanjenje?
100 + 20 = 120
120 120 0.25 = 120 30 = 90: p = 100 90 = 10% ukupno smanjenje
5'''. Cijena robe poviena je za 25%. Za koliko se % mora smanjiti nova cijena da bi se dobila
stara cijena? Neka je stara cijena 100, onda je nova 125, pa imamo jednadbu:
125 x = 100 x = 0.8 p = (1 x) 100 = 20% za koji se mora smanjiti nova cijena
Krae: 1.25x (1.25x p/100) = x 1.25x(1 p/100) = x p = 20%
14
5
4'
. Poveanje trokova ivota u listopadu u odnosu na rujan je 3.8%. Za koliko bi se % morali
smanjiti trokovi ivota u studenome da bi se vratili na stanje u rujnu?
Iz 103.8 x = 100 x = 0.963391 NOVO p = (1 x) 100 = 3.66%
5
5'
. Cijena nekog proizvoda prvo se poveala za 5%, a zatim smanjila za 10%.
to treba napraviti sa cijenom da da bi bila jednaka poetnoj?
100 + 5 = 105
105 0.1 105 = 105 10.5 = 94.5
94.5 x = 100 x = 1.0582 p = (x 1) 100 = 5.82% za koji se mora poveati nova cij.
5
6'
. Plin je poskupio 15%. Za koliko % treba smanjiti cijenu da bi konana bila bila 5.5 % vea
od cijene prije poskupljenja? Neka je stara cijena 100.
Poskupljenje od 15% daje cijenu 115
Poskupljenje od 5.5% daje cijenu 105.5. Pa imamo jednadbu
115 x = 105.5 x = 0.91739 p = (1 x) 100 = 8.26 %
6. U koli je 600 uenika. Za vrijeme epidemije gripe u jednom tjednu 4 % uenika se
razboljelo, a od razboljelih je 5/6 imalo gripu.
1) Koliko je u. imalo gripu: Razboljelih je bilo 600 0.04 = 24, gripu je imalo 5/6 24 = 20.
2) Polovina uenika koja se razboljela, a nije imala gripu i etvrtina uenika koja je imala gripu nije
dola u kolu zadnji dan tog tjedna. Koliko % uenika nije dolo u kolu taj dan?
1/2 4 + 1/4 20 = 2 + 5 = 7. (7 : 600) 100 = 1.167%
7. Ako bismo cijenu proizvoda A poveali za 25%, a proizvoda B za 20%, tada bi one bile
jednake. Za koliko je % cijena proizvoda A manja od cijene proizvoda B?
Rj. 1.25A = 1.20B
25 . 1
20 . 1

B
A
= 0.96 p = (1 0.96) 100 = 4%
- postotni raun vie ili nie 100. Ako je zadana uveana ili umanjena poetna vrijednost
tj. ako je zadano S+P ili SP tada imamo razmjer (St P):S=(100t p) : 100 Takoer vrijedi:
S + P =
,
_

+
100
1
p
S gdje je
,
_

+
100
1
p
faktor poveanja. Npr. za 24% on iznosi 1.24
S P =
,
_

100
1
p
S gdje je
,
_

100
1
p
faktor smanjenja. Npr. za 24% on iznosi 0.76
2. a) Ana je visoka a cm, a Branka b cm. Izrazom a = b + 0.09b je opisano?
Rj. a=1.09b to znai da je faktor poveanja 1.09. Toan odgov. Ana je via od Branke za 9%
b) Kolika je nova cijena, ako je stara 150 kn i poskupljenje je 24%?
Rj. Staru cijenu pomnoimo s faktorom poveanja pa imamo S+P = 150 1.24 = 186 kn
c) Kolika je nova cijena, ako je stara 250 kn i snienje je 22% ?
Rj. Staru cijenu pomnoimo s faktorom umanjenja pa imamo SP = 250 0.78 = 195 kn
2'. a) Marija je na snienju od 25% kupila vestu za 240 kn. Koliko je vesta stajala prije snienja?
S P = 240 i p = 25 moemo koristei faktor umanjenja pisati kao 240 = S 0.75 S = 320 kn
b) Kolika je stara cijena ako je nakon poskupljenja od 10% ona 220kn? 220 = S 1.1 S =200 kn
2''. U posudici u kojoj se smrzava voda nastaje led oblika kvadra dimenzija 3.5cm 3 cm 2 cm.
Pri smrzavanju obujam vode se povea za 5%.
1) Koliko je vode potrebno za jedan takav led? S + P = V = 3.5 3 2 = 21 cm
3
tj. S 1.05 = 21 S = 21 : 1.05 = 20 cm
3
2) Koliko se takvih oblika leda moe napraviti od 1 litre vode?
(Napomena 1 litra = 1 dm
3
). Moje izmeu redova 1 litra = 1 000cm
3
. Rj. 1 000 : 20 = 50
15
2''. Cijena udbenika poskupila je sa 60 kn na 72 kn. Izraeno u %, to je poskupljenje za:
Iz S + P = S

,
_

+
100
1
p
72 = 60

,
_

+
100
1
p
/ 60

,
_

+
100
1
p
= 1.2
100
p
= 0.2 p = 20%
2'''. U Republici Hrvatskoj 2004. god. roeno je 20 875 djeaka. Godine 2005. roeno je 4.19%
vie djeaka u odnosu na 2004. Koliko ih je roeno 2005. god.?
Rj. S+P = S 1.0419 = 20 875 1.0419 = 21 750.
6. Torba od 200 kn poskupljuje za 20%, a zatim pojeftinjuje za 15%. Kolika je najnovija cijena?
TRIK: Krenimo od cijene 100 kako bismo nali ukupno poskupljenje. 100 + 20 = 120
120 120 0.15 = 102 p = 102 100 = 2% je ukupno poskupljenje
Sada traimo novu cijenu: S + P = S 1.02 = 200 1.02 = 204 kn
6'. Cijena je smanjena za 25%, a zatim poviena za 20%. Kolika je bila poetna cijena ako je
sadanja 450 kn?
100 25 = 75
75 + 75 0.2 = 90 p = 100 90 = 10% ukupno pojeftinjenje
S P = 450 tj. S 0.9 = 450 S = 500 kn
8. Vie jednakih poskupljenja (pojeftinjenja) npr. 4 daju faktor poskupljenja (pojeftinjenja)
(1 t p/100)
4
Zadatak: Ako je godinji porast BND 1.1% koliki e porast biti za pet godina?
x = (1 + 0.011)
5
= 1.011
5
= 1.05622 p = (x 1) 100 = 5.62%
8'. U jezeru je otkriveno 10 grama algi. Njihova naseobina poveava se 15% tjedno.
1) Koliko e grama algi biti u jezeru nakon tjedan dana? 10 1.15 = 11.5g
2) Koliko e grama algi biti u jezeru nakon 3 tjedna? 10 1.15
3
= 15.20875g
3) U kojem e tjednu u jezeru biti 10 000 grama algi?
10 1.15
t
= 10 000/10 1.15
t
= 1 000/log
t log 1.15 = log 1000 = log 10
3
= 3
t =
15 . 1 log
3
= 49.425 = 50tom tjednu
1.2.2. Apsolutna vrijednost (modul) realnog broja

'

<
>

3 . 2 ) 3 . 2 ( 3 . 2 ; ; ; ; 0 .. ,
4 . 3 4 . 3 ; ; ; ; 0 ... , ,
r za r
r za r
r
1. Izraunaj 1 3 = A. 1 ; B. 2 ; C. 3 ; D. 4
2. Broj 3 2 bez aps. zagrada je: A. 3 +2; B. 3 2 ; C. 2 3 D. 2 3
3. Broj 1 2 bez aps. zagrade je: A. 2 1; B. 1 2 ; C. 1 2 ; D. 2 + 1
4. Pojednostavni:
3 8 2 4
8 3 18 4

+
A. 2 2 1; B. 3 2 2 ; C. 2 2 ; D. 1 + 2 2
5. Vrijednost izraza
3 2 2 2
je: A. 3 ; B. 1 ; C. 1; D. 3
6. Odredite vrijednost izraza 3 0.75x 0.75x 2 , za x = 4 A. 2 ; B. 1 ; C. 1; D.
2
7. Za x 2, 1 odredite vrijednost izraza x 1 + 2 + x. . A. 2x +1; B. x + 2; C. 3 ; D.
3
16
1.2.3. Rastavljanje na faktore: Dijelimo na nekoliko dijelova.
1. Svi lanovi imaju zajedniki faktor Poetak su lagani zadaci zato sami: a) 6a
2
9ab + 15a =
b) 4a
2
(b + 2) + 4a(b + 2) + (b + 2) = ; c) (a + 1)
3
+ (a + 1) =
Ovi su kakljivi zato ih ja rjeavam: d) 5
x+1
4 5
x1
= 5
x1
(5
2
4) = 5
x1
21 = 21 5
x1

e)

3
2x3
9
x2
= 3
2x3
3
2x4
= 3
2x4
(3 1) = 3
2x 4
2 = 2 3
2x4

2. Svi lanovi nemaju zajedniki faktor, ali se grupiranjem lanova moe svesti na 1.
Samo vj. a) a
2
b 2a
2
3ab + 6a + 5b 10 = ; b) 9x
3
18x
2
x + 2 = ; c) x
4
2x
3
+ 2x 1=
2'. Rijei jednadbu: x
3
3x
2
4x + 12 = 0
Rastavljamo na faktore: x
2
(x 3) 4(x 3) = 0 (x 3)(x
2
4) = 0
(x 3)(x 2)(x + 2) = 0 x
1
= 2, x
2
= 2 x
3
= 3
2''. Kvadratnih trinoma (primjenom formule za rjeavanje kvadratne jednadbe i ispitujui
D = b
2
4ac ; PRIA: Ako je D potpuni kvadrat slijedi ax
2
+ bx + c = a(x x
1
)(x x
2
)
Ako diskriminanta D nije potpuni kvadrat nena rastavljanja.
a) x
2
5x + 6 = [D = 1; 3
2
1 5
; 2
2
1 5
2
1 5
2
2 1

+

t
x x
a
D b
x ]
1(x 2)(x 3) = (x 2)(x 3) GOTOVO
b) 2x
2
5x 3 = [D = 49; 3
4
7 5
;
2
1
4
7 5
4
49 5
2 1

+

t
x x x ]
2(x + 1/2)(x 3) = [s 2 mnoimo samo prvu zagradu] = (2x + 1)(x 3) GOTOVO
c) 6x
2
x 1 = [D = 25;
2
1
12
5 1
;
3
1
12
5 1
12
25 1
2 1

+

t
x x x ]
6(x + 1/3)(x 1/2) = [svaku zagradu njezinim brojem] = (3x + 1)(2x 1) GOTOVO
d) 3x
2
+ 7x 2 = [D = 25; 2
6
5 7
6
25 7
2

t
x x i
3
1
6
5 7
1

+
x
]
3(x 1/3)(x 2) = [minus ostavljamo ispred] = (3x 1)(x 2) GOTOVO
3. Primjenom ve spomenutih 7 vanih formula (treba ih znati uoiti u zadatku)
a) 4a
2
b
2
4a + 1 = 4a
2
4a + 1 b
2
= (2a 1)
2
b
2
= (2a 1 b)(2a 1 + b).
b) 1 8xy x
2
16y
2
= 1 (x
2
+ 8xy + 16y
2
) = 1 (x + 4y)
2
= . . .
c) 4x + 16x
4
16x
3
1 = (16x
4
1) (16x
3
4x) = (4x
2
1)(4x
2
+ 1) 4x(4x
2
1)=
d) 16x
4
8x
3
2x + 1 = 8x
3
(2x 1) (2x 1) = (2x 1)(8x
3
1) = . . .
= (2x 1)(2x 1)(4x
2
+ 2x + 1) [Diskriminanta kvadratnog trinoma D = 12, STOP]
e) a
3
b
3
+ a
2
b ab
2
= (a b)(a
2
+ ab + b
2
) + ab(a b) = . . . = (a b)(a + b)
2
17
f) 2
2x
3
2x
= (2
x
3
x
)(2
x
+ 3
x
).
i) a
1
b b
1
a = a
1
b
1
(b
2
a
2
) =

1/ab (b a)(b + a).
1.2.4. Algebarski razlomci: I. Skraivanje razlomaka
1.

+
+ +

+
) 3 (
) 3 )( 3 (
3
) 3 (
3
6 9
2 2 2 2
x a
x a x a
a x
x a
a x
x x a
(a + x 3) = 3 a x.
2.
( )( )
( )
2 2
2 2
2
2 2
2 2 2 2
4 2 2 4
4 4
2 y x
y x
y x
y x y x
y y x x
y x

.
3.
( ) ( )
binoma kub Uo
kvadrata razliku Uo
x x x
x x x x

+ + +
+ + + +
.
.
1 3 3
2 3 3 5 2
2 3
2
2
2
2
= ... = 3x + 5
4.
x x
x x
x x x
x x
x x
x x
x x x
x x
x x x

+
+

+
+
2 ) 2 (
) 5 )( 2 (
) 2 )( 2 )( 5 (
) 5 )( 2 (
) 4 )( 5 (
) 10 3 (
) 5 ( 4 ) 5 (
3 10
20 4 5
2
2
2
2
2 3
.
5.
( )( )
ab
ab
ab b a b a
b a b a b a
b a b a
b a 1 1
1
1
1 1
1
1
1 1 2 2
2 2 1 1 1 1
1 1 2 2
3 3

+ +
+ +

+ +

.
II. RAUNSKE OPERACIJE S ALGEBARSKIM RAZLOMCIMA
1.

+
+

+

) 1 )( 1 (
) 1 ( ) 1 (
1
1
1
1
) 1 )( 2 (
) 2 )( 1 (
) 2 )( 1 (
) 1 )( 2 (
2
2 3
2 3
2
2 2
2
2
2
2
x x
x x
x
x
x
x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
x x
[Uoi u brojniku razliku kvadrata]
1
2 2
) 1 )( 1 (
) 1 1 )( 1 1 (
2

+
+ + + +

x
x
x x
x x x x
=
1
4
2
x
x
.
2.
x
x
x
x
x
x
x x
x x
x x
x x

+
+

1
1
1
1
1
1
) 1 )( 1 (
) 1 ( 1
:
1
2
1 1
1 2
2 2
2 3
.
3.

+ +

,
_

,
_

+
) 3 ( 2
5 ) 3 ( 2
:
3
15 3 6 2
6 2
5
3 :
3
15
1 2
2 2
x
x x
x
x x x
x
x
x
x
x

2
18 7 2
) 3 ( 2
3
18 7 2
5 18 12 2
) 3 ( 2
3
18 7 2
2
2
2
2

+ +

x x
x
x
x x
x x x
x
x
x x
4.

,
_

,
_

,
_

+
2
2
2
2
2 2
) 3 (
) 3 (
6
) 3 (
) 3 ( ) 3 ( 6
9 6
6 9 3 6
9
a
a a
a
a
a
a
a a
a
a
a a
a a
a
a a
a
a
a

a a
a a
a

6
3
6
3
1
) 3 (
6
1
.
5.
1 .....
) 3 2 (
9
) ( 9
) 3 ( 4
) 3 ( 4
) 3 2 (
2 2
2 2
2 2
2 2
2 2
2 2

+

+
+

x y x
x y
y x
x y x
y x x
x y x
[PAZI svaki razlomak se da skratiti]
6. ab
b a
ab
b a
b a b a
b a
ab
b a b a
b a b a
ab
b a
b a ab
b a b a

+
+

,
_

2 2 2 2
2 2 2 2
2 2 2 2 1 1
4 4 1 1
1
2 2
1 1
3 1 1 3
) )( (
) (
) (
.
7.
3 3 2
3
3
3
9
2
2 2
+
+

,
_

v
v
v
v v
v v
v
v
v
=
3 3 2
) 3 (
) 3 )( 3 (
) 3 (
2 2
+
+

+

v
v
v
v v
v v v
v v
=
3 3 2
1
3
9 6
+
+

v
v
v v
v
=...= [1]
JEDNAKOSTI 1. Ako je a = 3333 i b = 5555 onda je

+
+
ab b a
ab b a
4 ) (
4 ) (
2
2
? =
( )
( )
2
2
b a
b a

+
= ... = 4
2
= 16
2. Ako je a b = 3 te a
2
+ ab + b
2
= 9, koliko je a
3
b
3
? 3 9 = 27
3. Umnoak (2x +3y)(4x
2
+ axy + 9y
2
) je zbroj kubova ako je a = ( 6 ; 6; 12; 3)
4. Ako je (x + 1)(x 1) = 3, koliko je (x
2
x)(x
2
+ x) ? x
2
(x 1)(x + 1) = 4 3 = 12
18
x
2
1 = 3 daje x
2
= 4
5. Ako je (x 1)(x + 3) = 7, koliko je (x + 1)
2
? x
2
+ 2x 3 = 7 x
2
+ 2x +1 = 11
6. Polinom x
3
ax
2
+ 12x + 8 je kub binoma samo ako je a = (2; 4; 6 ; 8)
7. Ako je (2 4a)
3
= 24, koliko je (2a 1)
3
? 2
3
(2a 1)
3
= 24 (2a 1)
3
= 3
8. Ako je x + y = 5 koliko je 4x + 4y + 4 ? 4(x + y) + 4 = 4 5 + 4 = 24
Linearne jednadbe: Dobro je znati: Opi oblik linearne jedn. je ax = b;
1) za a 0 i b R bit e x = b/a jedno rj. (npr. 2x = 3/:2x = 3/2)
2) za a = 0 i b 0 0 x = b, nema rj. (npr. 0 x = 5 ne postoji broj koji pomnoen s 0 daje 5).
3) za a = 0 i b = 0 0 x = 0, jedn. ima rj. (jednakost je ispunjena za svaki x R).
Zadaci: 1. Za koji k jedn. kx 2k + x + 3 = 0 ima: a) jedno rj. b) nema rj.
(k + 1)x = 2k 3 a) za k + 1 0 tj. za k 1 jedn. ima jedno rj. i ono je x = (2k 3)/(k+1)
b) za k + 1 = 0 tj. za k = 1 0 x = 5 jedn. nema rj.
2. Za koji m jednadba (m
2
2m 3)x = m
2
9 ima: a) jedno, b) nijedno i c) rjeenja
(m + 1)(m 3)x = (m +3)(m3). Gledamo samo kritine toke lijeve starane m
1
= 1 i m
2
= 3
a) za m 1 i m 3, jedn. ima jedno rjeenje i ono je x = (m+3) /(m + 1)
b) za m = 1 0 x = 8 jedn. nema rjeenja
c) za m = 3 0 x = 0 jedn. ima rjeenja Vj. a
2
(x 1) = 2ax 4
3. Za koji m linearna jednadba (2 + m)(1 + m)x = m
2
1 ima jedno rjeenje?
A. m 1 i m 1; B. m 2 C m 2 i m 1 D. m = 2
4. Rjeenje jedn. (x +1) : (x +3) = (x+4) : (x+5) je: A. 9; B. 7 ; C. 5; D. 3
5. Koliko iznosi zbroj rjeenja jednadbe 2(x 4)
3
7(x 4)
2
+ 7(x 4) 2 = 0
Rj. Neka je x 4 = t pa imamo jednadbu 2t
3
7 t
2
+ 7t 2 = 0. Ovu jedn. moemo rijeiti
rastavljanjem na faktore to iziskuje dodatni napor
2(t
3
1) 7t(t 1) = 2(t 1)(t
2
+ t +1) 7t(t 1) = (t 1)(2t
2
+ 2t + 2 7t) = 0
(t 1)(2t
2
5t + 2) = 0 t = 1 i 2t
2
5t + 2 = 0 ija su rj. t = i t = 2.
elimo li dobivenu jednadbu rijeiti bez napora, onda u pomo zovemo HORNERA.
HA |2 7 7 2 Kandidati za rj. su divizori slobodnog koeficijenta: 1, 1, 2, 2
1 |2 5 2 0 t = 1 je jedno rjeenje, provjerimo je li on dvostruko rjenje
1 |2 3 1 0 znai 1 vie nije rj. U igru ulazi drugi kandidat
2 |2 1 0 t = 2 je drugo rj. Vie nam ne treba Horner, ve iz zadnjeg reda itamo
2t 1 = 0 to daje t = 1/2 tree rj.
Sada odredimo nepoznanicu x. Iz x 4 = t x
1
= 5; x
2
= 9/2 i x
3
= 6. Pa je x
1
+ x
2
+ x
3
= 31/2
19
SUSTAVI DVIJU LINEARNIH JEDNADBI Prvih devet zadataka su samo za vjebu
1. Rijei sustav x + 2y = 1 i 2x + 3y = 5
2. Rijei sustav 3x + 4y = 5 i 3x + 4y = 6
3. Rijei sustav x + 2y = 3 i 2x + 4y = 6
4. Rijei sustav 2x y = 9 i x + 3y = 1
5. Rijei sustav 2x + y + 1 = 0 i 4x +3y 1 = 0
6. Rijei sustav
1
4
1
3
1
+ y x
i 1.4x 0.3y = 1.8
7. Rijei sustav 4x + 5y = 20 i x 2y = 4
8. Rijei sustav 4x + y = 5 i 2x + 3y = 3
9. Rijei sustav 3x + 4y = 5 i 7x 8y = 16
10. Neka je a zadani realni broj. U sustavu jednadbi x 2y = a i 3x 4y = 5 odredi x?
Rj. x 2y = a / ( 2) pa zbrojimo dobivamo x = 5 a
3x 4y = 5
10'. Neka je b zadani realni br.. U sustavu jedn. 3x + 2y = b i 2x + y = 1 odredi y? Rj. y = 2b-3
11. Koliko mora biti parametar a da sustav (a + 3)x 3y = 1 i 8x + 12y = 4 ima rj.?
(a + 3)x 3y = 1 / 4 pa zbrojimo (4a + 12 + 8)x = 0 (4a + 20)x = 0.
8x + 12y = 4 Komentar: Jedn. ima rj. za 4a + 20 = 0, tj. za a = 5
12. Koliko mora biti parametar p da sustav 2x + 4y = 3 i 3x + py = 5 nema rj.?
2x + 4y = 3/ 3 pa zbrojimo (12 2p)y = 1
3x + py = 5/ (2) jedn. nema rj. za 12 2p = 0, tj. za p = 6
13. Koliki je parametar p ako je ureeni par (2,1) rjeenje sustava: px+qy =7 i qx+y =3?
Uvrstimo x = 2 i y = 1 u dani sustav pa imamo:
4. Problemski zadaci (modeliranje)
UPUTE: Dobro prouiti zadatak. Ako je potrebno, proitaj ga i nekoliko puta sve dok ti ne
postane kristalno jasan.
Nepoznanicu standardno oznai sa x.
Napii problem u obliku jednadbe s jednom ili dvije nepoznanice.
Rijei jednadbu. Pazi da se ne zabuni u raunskim operacijama.
Kritiki se odnosi prema rjeenju. Razmisli ima li ono smisla.
20
Provjeri zadovoljava li dobiveno rjeenje sve uvjete zadatka.
1. Odreenu koliinu brana treba spremiti u pripremljene pakete. Stavi li se u svaki paket 18 kg
brana, ostat e 10 praznih paketa. Ako se u svaki paket stavi 14 kg brana, ostat e 180 kg brana
koje nije spakirano. 1) Koliko paketa imamo na raspolaganju?
x kg = x kg
18P 10 18 = 14P + 180
4P = 360 P = 90. Odgovor: Na raspolaganju imamo 90 paketa.
2) Kolika je ukupna koliina brana? 18 90 180 = 1440 kg
1'.Dvije otopine, jedna 50%tna i druga 5%tna, mjeaju se u omjeru 4:5.(Mirie na rn. diobe)
Koliko je postotna mjeavina? Rj. A : B = 4 : 5 A = 4k i B = 5k
(Ovo je raun smjese) 4k 50 + 5k 5 = 9k p / : k 225 = 9p p = 25%
1''. Mjere kutova trokuta su u omjeru 1 : 10 : 4. Najdulja stranica ima duljinu 10 cm.
Kolika je duljina najkrae stranice? (isti raun diobe za izraunavanje kutova)
a) : : = 1 : 10 : 4 = k; = 10k i = 4k
+ + = 180
o
15k = 180 k = 12 = 12
o
; = 120
o
i = 48
o
b) Pouak o sinusima a/sin = b/sin a = b sin/sin = 2.4 cm
2. Cijena jedne ulaznice je za 10 kn via na dan koncerta, nego u pretprodaji. Na dan koncerta za
600 kn moe se kupiti 5 ulaznica manje nego u pretprodaji. Kolika je cijena ulaznice na dan
koncerta? Neka je x cijena ulaznice u pretpr.

x x
600
5
10
600
+
+
/ x(x + 10)
600x + 5x
2
+ 50x = 600x + 6000 / : 5
x
2
+ 10x 1200 = 0
35 5
2
70 10
2
4800 100 10
t
t

+ t
x x
1
= 40
x
2
= 30 x
2
+ 10 = 40 kn
2'. Marin je iao kupiti kolski pribor. Treinu novca potroio je za biljenice, onda je etvrtinu
ostatka potroio za olovke i na kraju je polovicu onoga to je ostalo potroio za pernicu. Preostalo
mu je 18 kn. Koliko je novaca Marin ponio sa sobom?
B ... 1/3 x ostalo je (1 1/3)x = 2/3 x
O ... 2/3 x = 1/6 x ostalo je (2/3 1/6)x = x
P ... x ostalo je 18 kn
x = 1/3 x + 1/6x + x + 18 / 12
12x = 4x + 2x + 3x + 216
3x = 216 / : 3
x = 72 kn Odgovor: Marin je ponio 72 kn.
2''. U djejoj kasici bile su ukupno 132 kn u kovanicama od 5 kn, 2 kn i 50 lipa. Kovanica od 2 kn
bilo je dvostruko vie nego kovan. od 5 kn, a kovan. od 50 lipa bilo je tri puta vie nego kov. od 2
kn. Koliko je u toj kasici bilo kovanica od 2 kune?
5x + 2y + 0.5z = 132
y = 2x
z = 3y = 6x 5x + 4x + 3x = 132 12x = 132 x = 11 y = 22 komada
2'''. U trima paketima razliitih masa stiglo je 64.2kg narani. Masa drugog paketa jednaka je 4/5
mase prvog paketa, a masa treeg paketa je 17/40 mase drugog paketa.
1) Kolika je masa svakog pojedinog paketa?
A + B + C = 64.2
21
B =
5
4
A
C =
40
17
B =
40
17

5
4
A =
50
17
A A +
5
4
A +
50
17
A = 64.2 / 50
50A + 40A + 17A = 3210
107A = 3210 / : 107 A = 30kg B = 24kg C = 10.2kg
2) Koliki je postotak narani u treem paketu u odnosu na prvi? Rj. (10.2 : 30) 100 = 34%
3. Cijena c iznajmljivanja bungalova na n tjedana dana je formulom c = t n + d
(t je iznos tjednog najma, d je sigurnosni depozit).
Marina je za 3 tjedna platila 2 092 kn, a Maja za 5 tjedana 3 412 kn.
Koliki je sigurnosni depozit? c(3) = 3t + d = 2 092 \
c (5) = 5 t + d = 3 412 / oduzmemo od 1. ; 2.
2t = 1320
t = 660 d = 2 092 3t d = 112 kn
3'. Mlijeni proizvod dolazi u pakiranju od 330g ili 500g. Trgovac je dobio koliinu od
55 550g tog mlijenog proizvoda u ukupno 140 pakiranja.
Koliko je dobio manjih pakiranja? x + y = 140 i 330x + 500y = 55 550
y = 140 x 33x + 7000 50x = 5 555
17x = 1445 x = 85
3''. kola je za odlazak svojih 708 u. na izlet osigurala 15 autobusa. Neki su autobusi imali 52, a
neki 43 sjedala. U svim autobusima sva su sjedala bila popunjena i na svakom je sjedio samo jedan
uenik. 1) Koliko je bilo autobusa s 52 sjedala?
x + y = 15 i 52x + 43y = 708
y = 15 x 52x + 645 43x = 708
9x = 63 x = 7 Odgovor: S 52 sjedala bilo je 7 autobusa
2) Koliko je ukupno uenika prevezeno autobusima s 43 sjedala?
Odgovor: S 43 sjedala bilo je 8 autobusa 43 8 = 344 uenika.
3'''. Marija je za 17 roendan dobila na dar 17 rua, bijelih i crvenih. Cijena bijele rue je 8 kn, a
crvene 9 kn. Koliko je u buketu bilo crvenih, a koliko bijelih rua ako je buket plaen 142 kn?
B + C = 17 i 8B + 9C = 142
C = 17 B 8B + 153 9B = 142
B = 11 B = 11 kom C = 6 kom
3
4'
. U koari je 89 kuglica neke su male, a neke velike. Svaka mala kuglica tei 2g, a svaka
velika 5g. Ukupna teina kuglica u koari je 256g. Koliko ima malih kuglica?
M + V = 89 i 2M + 5V = 256
V = 89 M 2M + 445 5M = 256
3M = 189 M = 63 kom V = 26 kom
4*. Za 120 kn mogle su se kupiti dvije okolade vie nego nakon njihova poskupljenja od 25%.
1) Koliko se okolada moglo kupiti prije poskupljenja? Neka je x cijena jedne ok., a y broj
okolada prije poskupljenja: Prije 120 = xy poslije 120 = 1.25x (y 2) / :1.25
120 = xy 96 = xy 2x
96 =120 2x x =12 kn y =120/12 =10
Odgovor. Prije poskupljenja se moglo kupiti 10 okolada.
2) Kolika je cijena okolade nakon poskupljenja? x
1
= 1.25x = 1.25 12 = 15 kn
5. Napii u obliku jednadbe s dvije nepoznanice. Broj a pri dijeljenju sa 7 daje kolinik b i
ostatak 5. Rj. a = 7b + 5
6. Zbroj duljina kateta pravokutnog trokuta je 170 cm, a povrina 2208cm
2
Odredite duljine stranica trokuta.
a + b = 170 i ab/2 = 2208 / 2
22
b = 170 a a(170 a) = 4416
170a a
2
4416 = 0 a
2
170a + 4416 = 0
53 85
2
106 170
2
17664 28900 170
t
t

t
a
a
1
= 32; a
2
= 138 c =
2 2
138 32 + = 141.66cm
b
1
= 138 b
2
= 32
7. Dnevna potreba uenice 2. raz. iznosi 5g ugljikohidrata i 0.9g bjelanevina po
kilogramu njezine teine.
Kilogram hrane A ima 10g ugljikohidrata i 160g bjelanevina, dok kg hrane B ima 220g
ugljikohidrata i 20g bjelanevina.
Koliko kg hrane A i B treba konzumirati da se zadovolje njene dnevne potrebe, ako je teka
50kg? [Njene dnevne potrebe su 50 5 = 250 uglj. i 50 0.9 = 45 bjelan.]
Pa imamo sustav 10A + 220B = 250
160A + 20B = 45 ija su rj. A = 0.14kg i B = 1.13kg
JEDNADBE S x = 4 x = t 4 Napomena: Jedn. ax + b = 5 nema rjeenja
1. Rijei jednadbe: a) 2x + 3 = 5 2x + 3 = t 5 x
1
= 4 i x
2
= 1
Vj. b) 1 3x = 2 NE Rj. ve 3x 1 = 2; c) 5x + 4 = 7; d) 5 2x = 2x 5 =
Vj. 2. Rij. jedn. a)
2
1
3 2
1

x
; b)
x x 2 3
5
8
3 2
1

; c) ( ) 5 3 2
2
+ x ; d)
3 4 4
2
+ x x
3. Rijei jedn. a) x + 2 = 3x + 1
x + 2 = t (3x + 1) x + 2 = (3x + 1) ili x + 2 = 3x + 1
x = 3 /4 ili x =
Vj. b) 2 x = 3x 1 ; c) 2x 1 = 3 2x ; d) 2 x 1 = x 2 ; d) 2 x = 6 3x +5
4. Rijei jednadbu x 1 = x + 1. P.u. x + 1 0 tj. x 1 x 1 = t (x + 1)x
1
= 1 i nema rj.
5. Rijei jednadbu 3 x = 2x 1. P.u. 2x 1 0 tj. x
x 3 = 2x 1 x 3 = t (2x 1) . . .
ZADACI S ZA KRITINU TOKU:
1. Rijei jedn. a) x +3 + 2 = 2x 1 k.t. su x
1
= 3 i x
2
= dobivaju se tako da se . . .
Kako imamo dvije kritine toke zadatak se raspada na tri podzadatka
I. za x < 3 (x + 3) + 2 = (2x 1) x = 2 nije rj. jer ne zadovoljava uvijet x < 3
II. za 3 x < 1/2 x + 3 + 2 = (2x 1) x = 4/3 je rj. jer zadovoljava uvijet 3 x < 1/2
III. za x 1/2 x + 3 + 2 = 2x 1 x = 6 je rj. jer zadovoljava uvijet x 1/2
Vj. b) 3x +2 = 3 + 3 4x ; c) 3x 1 = 3 3x 2 ; d) 2x 1 + x 3 = 1
Kvadratna jedn. ax
2
+ bx + c = 0
a
ac b b
x
2
4
2
t
dobro nam poznata formula
23

a
ac b b
x
2
4
2
1

manje rj i
a
ac b b
x
2
4
2
2
+
vee rj. Zadaci su samo za vjebu
1. Rijeite jednadbu: a) x
2
5x + 4 = 0; b) 2x
2
5x + 2 = 0; c) x
2
6x + 13 = 0
2. Rijeite jednadbu : a) x
2
5 x + 1 = 0; b) x
2
2 3 x + 2 = 0 c) a
2
2a + 4 = 0
SUSTAVI LINEARNE I KVADRATNE JEDNADBE Rjeava se tako da se iz linearne jedn.
izrazi jedna nepoznanica pomou druge pa se uvrsti u kvadratnu koja itd.
1. Rijeite sustav y = x + 1 i y = x
2
6x + 7 Rj. y iz prve uvrstimo u drugu pa imamo
x + 1 = x
2
6x + 7 x
2
7x + 6 = 0 x
1
= 1, x
2
= 6 y
1
= 2, y
2
= 7.
Diskriminanta kvadratne jednadbe ax
2
+ bx + c = 0 je broj D = b
2
4ac
Diskriminanta i priroda rjeenja kvadratne jednadbe:
1) Ako je D > 0, jednadba ima dva realna i razliita rjeenja
2) Ako je D = 0, jednadba ima jedno dvostruko realno rjeenje
2') Ako je D 0, jednadba ima dva realna rjeenja
3) Ako je D < 0, jednadba ima konjugirano kompleksna rjeenja ili jedn. nema realnih rjeenja
Zadaci: 1. Za koji realni m jedn. x
2
+ 4x + m = 0 ima jednaka rjeenja?
Jednaka rjeenja su za D = 0 tj. b
2
4ac = 0 16 4m = 0 4m = 16 m = 4
2. Za koji realni n jedn. 2x
2
x + n = 0 ima razliita realna rjeenja?
Razliita realna rjeenja su za D > 0 tj. b
2
4ac > 0 1 8n > 0 8n < 1 n < 1/8
2'. Za koji realni p jedn. (p 2)x
2
2px + p 2 = 0 ima realna rjeenja?
Realna rjeenja su za D 0 tj. b
2
4ac 0 4p
2
4(p 2)
2
0 p
2
p
2
+ 4p 4 0 p 1
3. Za koji realni q jedn. x
2
2x + q 1 = 0 nema realna rjeenja?
Rjeenja nisu realna za D < 0 tj. b
2
4ac < 0 4 4(q 1) < 0 1 q + 1 < 0 q > 2
4. Zbroj vrijednosti parametra m za koje jedn. 2x
2
(m 5)x + 8 = 0 ima jednaka rjeenja iznosi?
x
1
= x
2
D = 0 tj. b
2
4ac = 0 (m 5)
2
64 = 0 m 5 = t 8 m
1
= 3 i m
2
= 13
m
1
+ m
2
= 10
Vieteove formule za kvadratnu jednadbu ax
2
+ bx + c = 0
Glase: x
1
+ x
2
=
a
b

i x
1
x
2
=
a
c
daju vezu izmeu rjeenja i koeficijenata kv. jedn.
Zadaci: 1. Za koji k jednadba kx
2
+ (k
2
+ k)x 7 = 0 ima dva meusobno suprotna rjeenja?
Iz x
2
= x
1
x
1
+ x
2
= 0
a
b

= 0
k
k k ) 1 ( +

= 0 k + 1 = 0 k = 1
1'. Ne rjeavajui kvadratnu jedn. 5x
2
3x + 7 = 0. Izraunaj:
1)
1
2
1
1

+ x x =
2 1
1 1
x x
+
=
2 1
1 2
x x
x x +
=
7
3
/
/

c
b
a c
a b
24
2)
2
2
2
1
x x + = dopuna do . . . (x
1
+ x
2
)
2
2x
1
x
2
=
2

,
_

a
b

a
c
2
=
2
5
3

,
_

5
7
2
=
25
61
5
14
25
9

2')
2
2
2
1

+ x x =
2
2
2
1
1 1
x x
+
=
2
2
2
1
2
1
2
2
x x
x x +
=
2
2 1
2 1
2
1 2
) (
2 ) (
x x
x x x x +
=
49
61
25 / 49
25 / 61
) 5 / 7 (
5 / 14 ) 5 / 3 (
2
2

3) ( )
3
2 1
3
2
3
1
x x x x + + 3
2
2 1 2
2
1
3 x x x x = (x
1
+ x
2
)
3
3x
1
x
2
(x
1
+ x
2
) =
3
5
3

,
_

3
5
7

5
3
= ... =
125
288

4. Odredi m u jedn. mx
2
+ x + 4m = 0, ako je zbroj korijena (rjeenja kv. jedn.) jednak
dvostrukom umnoku tih korijena. Rj. x
1
+ x
2
= 2x
1
x
2
.... m = 1/8
5. Zbroj aritmetike i geometrijske sredine korijena jednadbe 2x
2
20x + 32 = 0 iznosi?

2 1
2 1
2
x x
x x
+
+
=
16
2
10
+
= 5 + 4 = 9
Kvadratna jednadba sa zadanim rjeenjima: Znamo li rjeenja kvadratne jedn. onda tu jedn.
moemo nai na dva naina: I. a(x x
1
)(x x
2
) = 0 za 'LIJEPA' rjeenja
II. x
2
(x
1
+ x
2
)x + x
1
x
2
= 0 za 'RUNA' rjeenja
1. Napii kvadratnu jednadbu ako su zadana njezina rjeenja.
1) x
1
= 3 i x
2
= 2 [Jesu li 'lijepa'?] Jesu, onda a(x x
1
)(x x
2
) = 0
a(x +3)(x 2) = 0 [Kako a moe biti bilo koji realni broj najbolje je da je 1]
(x +3)(x 2) = 0 x
2
+ x 6 = 0
2) x
1
= 2/3 i x
2
= 1 [Jesu li 'lijepa'? Jesu.] a(x x
1
)(x x
2
) = 0
a(x + 2/3)(x 1) = 0 [Kako a moe biti bilo koji realni broj neka bude 3]
3(x + 2/3)(x 1) = 0 (3x + 2)(x 1) 3x
2
x 2 = 0
3) x
1
= 2 3i i x
2
= 2 + 3i [Jesu li 'lijepa'?] Nisu onda x
2
(x
1
+ x
2
)x + x
1
x
2
= 0
x
2
4x + 1 + 9 = 0 x
2
4x + 13 = 0
2. Napii kvadratnu jednadbu ije je jedno rjeenje 1 i . Izmeu redova pie
Iz x
1
= 1 i x
2
= 1 + i; x
2
(x
1
+x
2
)x + x
1
x
2
= 0 x
2
2x +1 + 1 = 0x
2
2x + 2 = 0
3. to je od navedenog tono za broj a = 1 + 5 ? A . a
2
+ 2a + 4 = 0; B. a
2
+ 2a 4 = 0;
C. a
2
2a + 4 = 0; D. a
2
2a 4 = 0: Izmeu redova pie a
2
= 1 5
a
2
(1 + 5 + 1 5 )a + (1 + 5 )(1 5 ) = 0 a
2
2a + 1 5 = 0 a
2
2a 4 = 0
4. Odredi p tako da je jedno rjeenje jedn. (2px 1)
2
= p(p 2x) jednako nuli.
Dobro je znati: Kad imamo konkretno rjeenje onda ga uvrstimo u danu jednadbu ...
x
1
= 0 (0 1)
2
= p(p 0) 1 = p
2
p = t 1
ZADACI S ZA KRITINU TOKU :
25
1. Rijei jedn. a) x
2
+ x 3 3 = 0 k. t. x = 3 govori da se zadatak raspada na dva podzad.
I. za x < 3 x
2
x + 3 3 = 0 x(x 1) = 0 x = 0 i x = 1 oba zadovoljavaju uvjet x < 3
II. za x 3 x
2
+ x 3 3 = 0x
2
+ x 6 = 0 x = 3 i x = 2 ne zadovoljavaju uvjet x > 3.
Vj. b) 2x
2
x + 1 = 4; c) x
2
+ x 2 = 3, d) x
2
5x 3 = 2 + x; e)
2
) 1 2 ( x = 2x 1 x
2
f)
x
x
6
5
/ x x
2
5 x 6 = 0
2. x 4 x = 3 x x 4 = 3 k. t. x = 4
I. za x < 4 x(x 4) = 3/ (1) x
2
4x + 3 = 0 x = 1 i x = 3 oba su rj.
II. za x 4 x(x 4) = 3 x
2
4x 3 = 0 x = 2 7 oito je < 4 znai nije rj.
x = 2 + 7 oito je > 4 znai je rj.
NEJEDNAKOSTI Za uspjeno rjeavanje potrebno je dobro poznavanje intervala (1. razred)
Nejednadbe koje se rjeavaju napamet.
1. Nejednakost
0
2
3

x
vrijedi za sve x za koje je: x<2 i x 2; x>2; x<2; x 2
2. Rjeenje nejedn. (x +2)
2
(x 3) 0 je interval _________________
3. Rjeenje nejedn.
0
) 2 (
1
2
<
+

x
x
je interval ______________________
4. Rjeenje nejedn. 0
2
) 1 (
2

+
x
x
je interval ______________________
5. Rjeenje nejedn.
0
) 3 (
2
2
>

+
x
x
je interval ______________________
6. Rjeenje nejednadbe (x +3)(x 2) 0 je interval ?
kritine toke x
1
= 3 i x
2
= 2 ; manja dobiva indeks
1
vea
2
.
Sastavimo tablicu. Prva zagrada je uvijek ona koja daje manju kritinu toku.
3 2 +
x + 3 + +
x 2 +
(x+3)(x2) + +
x [3 , 2]
Koristei se gornjom tablicom odredi rjeenja sljedeih nejedn.
7. Rjeenje nejedn. (x +4)(x 1) 0 je interval _______________________
8. Rjeenje nejedn.
0
2
1
<
+

x
x
je interval _____________________________
9. Rjeenje nejedn.
0
2
3

+
x
x
je interval _____________________________
10. Za koji realni m jedn. (x m)
2
= 3 mx ima razliita realna rjeenja?
26
Gledamo trei red,
zadovoljava nas
Rj. x[3 , 2]
1) Sredimo kv. jedn. x
2
2mx + m
2

+ mx 3 = 0 x
2
mx + m
2
3 = 0. PAZI! c = m
2
3
2) Razliita realna rjeenja su za D>0 tj.b
2
4ac > 0 m
2
4(m
2
3) > 0 3m
2
+ 12 > 0/:(3)
m
2
4 < 0 [Pazi! Zbog m
2
ne prebacuj ve rastav na faktore] (m + 2)(m 2) < 0.
Opet tablica, sada moje izlagnje, a kasnije kad ju nauimo iz glave: m 2 , 2
11. Odredi domenu fje f(x) = log
x
x 3
log(x + 2) = [pojednostavni] = log
) 2 (
3
+

x x
x
D
f
= {xR:
0
) 2 (
3
>
+

x x
x
} kritine toke su x
1
= 2, x
2
= 0 i x
3
= 3 [Sastavimo tablicu]
2 0 3 +
x + 2 + + +
x + +
x 3 +
kvocijent + +
x 2, 0 3, + to je ujedno i D
f
Napomena: Navedenu tablicu koristimo i za rjeavanje najednadbi oblika (2 + x)(3 x) < 0,
0
2
2
<
+

x
x
,
0
5
3
<

x
x
, ali ih prije upotrebe tablice moramo prevesti u oblik.: (x +2)(x 3) < 0,
0
2
) 2 (
<
+

x
x
,
0
) 5 (
) 3 (
<


x
x
odnosno (eliminiramo minuse) (x + 2)(x 3) >0, 0
2
2
>
+

x
x
, 0
5
3
<

x
x
NEJEDNADBE S x < a a < x < a; x > a x < a ili x > a (ili znai rj. je )
1. Rijei nejednadbe: a) 2x + 3 < 1 1 < 2x + 3 < 1 4 < 2x < 2 2 < x < 1
Vj. b) 3x 2 > 4; c)
2
1
1

x
; d) 3 x 2; e) 3 2x 5
2. Odredi skup cjelobrojnih rj. nejedn. 3 x < 2 x 3 < 2 2 < x 3 < 2
1 < x < 5 x{2,3,4}
3. Rijei nejednadbe: a) 4x + 1 3 4x + 1 3 ili 4x + 1 3
4x 4 ili 4x 2
x 1 ili x 1/2 tj. x , 1] [1/2, +
b) x 3 < 2; c) 3 2x 7; d) 2 3x < 5
4. Rijei sustav: a) 2 < x 3 < 4
2 < x 3 x 3 > 2 i tj. x 3 < 4
x 3 < 2 ili x 3 > 2 i 4 < x 3 < 4
x < 1 ili x > 5 i 1 < x < 7 Za konano rj. crtaj kuice
________
o
__________
o
_____________
o
_____________
o
_____________
1 1 5 7
Konano rj. je presjek tj. x 1, 1 5, 7
27
b) 3 < x + 1 < 5; c) 1/2 3x + 2 < ; d) 1 < 2x 1 2
Kvadratna nejednadba ax
2
+ bx + c < 0, ax
2
+ bx + c > 0, ax
2
+ bx + c 0 ili 0
Najlake ju je rijeiti pomou ve viene tablice.
Primjer 1. 3x
2
7x + 2 < 0. Najprije rijeimo jedn. 3x
2
7x + 2 = 0, ija su rj. x
1
= 1/3 i x
2
= 2
pa imamo 3(x 1/3)(x 2) < 0 /:3
(x 1/3)(x 2) < 0 sada sloimo tablicu
1/3 2 +
x 1/3 + +
x 2 +
(x1/3)(x2) + +
Za 3x
2
7x + 2 0 rjeenje bi bilo x[1/3, 2]
Za 3x
2
7x + 2 > 0 rjeenje bi bilo x , 1/3 2, +
Za 3x
2
7x + 2 0 rjeenje bi bilo x , 1/3] [2, +
2.Odredite vrijednost realnog param. p za koji fja
1
1
) (
2
2
+ +
+

x x
px x
x f ima vrijednosti manje od 5.
f(x) < 5 5
1
1
2
2
<
+ +
+
x x
px x
/ (x
2
+x +1) [smijemo mnoiti jer je to pozitivan broj x R]
x
2
px + 1 < 5x
2
+ 5x + 5 Sve na desnu stranu
4x
2
+ (p + 5)x + 4 > 0 Ovo e biti istina za D < 0, tj. b
2
4ac < 0
(p + 5)
2
64 < 0 ne mnoi ve uoi razliku kvadrata
(p + 5 + 8)(p + 5 8) < 0 (p + 13)(p 3) < 0 p 13, 3
Vj. 2x
2
5x + 2 0; 2x
2
+ 5x + 2 < 0; 5x
2
17x + 6 > 0; 5x
2
13x 6 0
Napomena: Navedenu tablicu koristimo i za rjeavanje najednadbi oblika 3 + 2x x
2
> 0, tako
da ih mnoenjem sa 1 prevedemo u oblik x
2
2x 3 < 0
Kvadratna nejednadba ax
2
+ bx + c < > 0 s
1. Rijei nejednadbu: a) x
2
+ 5x < 6 6 < x
2
+ 5x < 6 Raspada se na dvije nejednadbe
x
2
+ 5x > 6 i tj. x
2
+ 5x < 6
x
2
+ 5x + 6 > 0 i x
2
+ 5x 6 < 0
(x + 3)(x + 2) > 0 i (x + 6)(x 1) < 0
Iako bi nam tablica trebala biti u glavi, nacrtajmo jednu pa ju koristimo za obje nejed.
3 2 +
x + 3 + +
x + 2 +
(x+3)(x+2) + +
Rj. prve x , 3 2, + i rj. druge x 6, 1 Za konano rj. opet kuice
Konano rj. je presjek I. i II. tj. x 6, 3 2, 1
Vj. b) x
2
5x < 6; c) x
2
5 < 1; d) x
2
3 < 2
2. Rijei nejednadbu: a) x
2
5x > 6 x
2
5x < 6 ili x
2
5x > 6
x
2
5x +6 < 0 ili x
2
5x 6 > 0
(x 2)(x 3) < 0 ili (x + 1)(x 6) > 0
28
Zadovoljava nas trei red iz
kojeg itamo rjeenje i prve i
druge nejednadbe
Zadovoljava nas trei red iz
kojeg itamo rjeenje
x 1/3, 2
x 2, 3 ili x , 1 6,
+
Konano rj. je unija I. i II. x , 1 2, 3 6, +
Vj. b) x
2
+ 5x > 6; c) x
2
5 > 2; d) x
2
5 > 1
Korijeni I. Kvadratni (drugi) korijen pozitivnog broja a je a za koji vrijedi
( ) a a
2
,
dok za bilo koji realni broj r vrijedi r r
2
; ( ) 3 3
2
= (3) = 3
( ) ( ) 1 2 2 1 2 1 2 1 2 1
2
+ .
Takoer je
1
0
a
, 0 0 ,
( )
k
k
a a
Osnovna raunanje s ima morate znati, jer ova
skripta nije predviena za osnovna raunanja, ali ipak e se neto od toga u njoj i nai.

1 2
0

, 2 = [za najeu upotrebu] = 2 =

2
1
2
1.41;
1 3
0

, 2
1
3 3 3
1.73
Korijeni II. Pisanje korijena u obliku potencije s razlomljenim eksponentom
2
1
a a
,
2
1
.
1

a
a
; 3
1
3
a a
,
3
1
.
3
1

a
a
; n n
a a
1

,
n
n
a
a
1
.
1

;
n
m
n m
a a
;
n
m
n m
a
a

1
;
p n np
a a
;
p
p
n np
a
a
a


1 1

Djelomino korjenovanje
b a b a
2
za pozitivan realni broj a. (Za vie vidi I. razred)
a a
2
, 2
3
3
a a a a
,
2 4
a a
, 2
5
2 5
a a a a
,
3 6
a a
, . . . ,
5 10
a a

Ova razmatranja morate znati primjeniti i za
0
2
do
10
2
kao i
0
3
do
10
3
3
3
1
1
3
4
3 4
a a a a a a
;
3 2
3
5
3 5
a a a a
; 4 4
5
4 5
a a a a
; 4 3
4
7
4 7
a a a a
Korjenovanje korijena mn mn m n
a a a
1

,
6
1
2
1
2
1
3
1
2
1
3
b a b a b a

,
_

q p n p n
n
n
p q
c b a c b a
1 1 1 1 1
1


ili
n
p q
c b a
=
npq
q pq
c b a

a je uhvatio 'virus' p i 'virus' q. . .
Zadaci: Izraunaj: 0.
( ) +
2
2 1 ( ) +
2
3 2 ( )
2
2 3
=
2 1
+
3 2
+
2 3
=
gledaj izraz u zagradi = (1 ) 2 3 ( ) 3 2 ( ) 2 = 1 + 2 3 3 2 2 + + = 1
1.
6 2 3 2 3 8 3 4 4 3 16 4 3
3 3 3 3 3
+ +
; 1'.
2 2 64
6 6 3

2. 2
1
2
1 . 0
2 . 0
01 . 0
008 . 0
3
; 3.
4
3
2
3
2
3
9
8
1
2
6
12
6
6
3
4
; 3'. 9 3 3
27
1
2 9 18
9
6

,
_

29
3''.
20
5 16
4 5
20
4 20 16
10 40 5
4 5
5 4
4 5
5 4

=
20 10 20
4 5
= 5 4 = 5 2 = 10
3'''.
5 3 2
x x x
=
5 3 6
x x x
=
5 3 7
x x
=
15 14
x x
=
30 15
x
= x
3
4'
.
6
3
2
5
ab b a
:
3
4
2
1
3
2

,
_

b a
=
12
1
12
1
9
1
6
5
b a b a
:
3
2
9
8
b a
=
3
2
12
1
9
1
9
8
12
1
6
5
+ +
b a
= . . .
4.
3 3 3 3 3 3
5 6 5 3 2 5 3 2 1080
; 5.
4 4 5 4 3 2 4
3 3 3 3 3 27 3
6.
4 3
27 9 3 ; 7.
12 4 3
5 125 25
8.
( ) 72 6 3
2
+
= ... = 9 8'.
( )
2
5 10 200 +
= ... = 15
9.
( ) ( ) 3 2 4 1 3
2
+
= ... = 4; 9'.
( ) ( ) 35 2 12 5 7
2
+
= ... = 4
10.
2
3 2 3 2
,
_

+ + = ... = 6 10'.
2
2
5 3
2
5 3

,
_

+
= ... = 1
11.
4
15 2 8 5 3 +
=
( ) ( )
4
2
15 2 8 5 3 +
= ( )( )
4
15 2 8 15 2 8 + =
4
15 4 64 =
4
4 = 2
12. 75 . 0 3
3
2
81 4 54

=
( ) ( )
4
3
4
3
2
3
2
_
3
3 2 3 2
= 3
3
2
2
3
2
_
3 2 3 2
= 2
0
3
1
= 3

13*. Ako je
3 3
1 2 1 2 + t
, onda je: A. t
3
+ 2t 3 = 0; B. t
3
2t + 3 = 0;
C. t
3
3t + 2 = 0; D. t
3
+ 3t 2 = 0
Rj. Iz t
3
= ( )
3
2
3
1 2 1 2 3 1 2
,
_

+ + + ( ) 1 2 1 2 1 2 3
2
3 3

,
_

+ (sredimo)
t
3
= 2
( )( )
,
_

+ +
3 3
3
1 2 1 2 1 2 1 2 3
= 2 3t t
3
+ 3t 2 = 0 Znai je odgovor D.
Heronova formula za povrinu trokuta P

=
) )( )( ( c s b s a s s
s =
) (
2
1
c b a + +
1. Izraunaj P

sa stranicama a = 9 cm, b = 10 cm i c = 17 cm. s = 18 cm

P

=
) )( )( ( c s b s a s s
=
) 17 18 )( 10 18 )( 9 18 ( 18
= 1 8 9 18 =
4 4
3 2 = 2
2
3
2
= 36cm
2
2. Odredi najmanju i najveu visinu sa stranicama a = 25, b = 29 i c = 36 s = 45.
Iz P

=
) )( )( ( c s b s a s s
= ... = 360 i P

=
2
a
v a

a
P
v
a

2
= ... = 28.8
ili P

=
2
c
v c

c
P
v
c

2
= ... = 20
3. Odredi polumjere r i u sa stranicama a = 25, b = 52 i c = 63 s = 70.
Iz P

=
) )( )( ( c s b s a s s
= 630 i P

=
r
abc
4

P
abc
r
4
= ... =32.5 ili P

=s
s
P

= ... = 9
30
Racionalizacija nazivnika (vidi biljenicu, tablice i ui se) Klasini zadaci:
1. 2
2
2 2
2
2
2
2
; 1'.
4
4
4 3
5
5
5
1

=
5
5
4
; 1''.
7 2
7 2
7 5 7
2
2
2
2
32
2

=
7
7
4
2
4 2

2.
3
3
3
3
3 3
3
3
3
3

2'.
3
32
4
=
3 5
2
4
=

3
3
3 2
2
2
2 2
4

2
2 2
3
3
2
3.
1 7
1 7
1 7
6
+
+

=
( )
1 7
1 7 6

+
=
( )
6
1 7 6 +
= 1 7 + ; 3'.
3 2
1
2 3
1
2 3
7

= . . . = 5
3''.
6
6
5 6
1
5 6
31
+

=...= 6; 3'''.
6 7
1
7 8
1
8 3
1

2 5
1
5 6
1

= ...= 5
4.
2 6
2 2

= [u nazivniku izlui 2 ] =
( ) 1 3 2
2 2

=
1 3
1 3
1 3
2
+
+

=
( )
1 3
1 3 2

+
= 1 3 +
5.

2
1
x
3 4 8 3
x x x
+
3
24
8 3 5
3 11

= ['KOKTEL' zadatak] =.... = 1+15 = 16

IRACIONALNE JEDNADBE su jednadbe u kojima se nepoznanica nalazi pod korijenom.
Rjeavamo ih tako da ih svodimo na algebarske, rjeavajui se korijena. Zadaci:
1.
2
/ 2 1 + x 2.
2 2
/ 1 2 + x x
x + 1 = 4 x
2
2 = (x + 1)
2

x = 3 (Provjera obavezna) x
2
2 = x
2
+ 2x + 1
2 4 1 3 + istina 2x = 3/:2 x = 3/2 (Provjera obavezna)
znai x = 3 je rj.
2
1
2
1

nije istina pa x = 3/2 nije rj.
2.' Odredi sve vrijednosti x za koje su x x x 36 ,.. 4 ,.. 5 uzastopni lanovi geom. niza.
Niz je geometrijski akko
2
2
a a
1
a
3

( ) x x x 36 5 4
2

dalje sami . . . rj. x = 9
3.
3 7 12 + x
/
2
i tako 3 puta 4.
2
/ 4 2 3 + x x Provjera
x = 4 Provjera kae je rj. x 3 = 2x + 4 4 14 3 7 +
3'.
2 1 1
3
+ x
x = 7 10 10 Na
3''.
2 1 3
3 3
+ x
prvi pogled ovo je istina, ali pod
mora biti nenegativan broj. To znai
da x = 7 nije rjeenje
Vj. 3 2 1 + + x x Razdvoji korijene pa kvadriraj (sredi i ponovi kvadriranje) ... rj. x = 3
31
5. Odredi sve vrijednosti x za koje su 1 20 ,.. 1 6 ,.. 3 + + x x x uzastopni lanovi aritmet. niza.
Niz je aritmetiki akko je 2a
2
= a
1
+ a
3
, uvrsti korijene pa rijei iracionalnu jedn.
SLINOST: Za sline likove vrijedi: Odgovarajui kutovi su jednaki i ove tri jednakosti:
1) Omjer duljina duina jednak je k koef. slinosti. Tj. a/a' = k = v/v' = o/o' = (ab)/(a'b') = ...
2) Omjer povrina jednak je k
2
. Tj. P/P' = k
2
= a
2
/a'
2
= v
2
/v'
2
= o
2
/o'
2
= ...
3) Omjer obujmova (volumena) jednak je k
3
. Tj. V/V' = k
3
= a
3
/a'
3
= v
3
/v'
3
= o
3
/o'
3
= ...
Zadaci: 1. Duljine stranica trokuta iznose 15.5 cm, 11 cm i 9.5 cm. Duljina najkrae stranice
njemu slinog trokuta iznosi 16 cm. Koliki je omjer: a) opsega, b) povrina zadanog i slinog
?
a) Rj. o
1
: o
2
= 9.5 : 16 = 0.59375 b) P
1
: P
2
= 9.5
2
: 16
2
= 0.35254
1'. Povrina za 10% je manja od povrine slinog . Nai omjer duljina visina povuenih iz
vrhova C
1
i C
2
. Rj. 10% manja znai da je faktor umanjenja 1 0.1 = 0.9
Iz P
1
= 0.9P
2
P
1
/P
2
= 0.9, a iz P
1
: P
2
=
2
2
2
1
: v v

2
2
2
1
: v v
= 0.9/ v
1
: v
2
= 9 . 0
Krug r, d, o i P. Kruni prsten (vijenac) o i P
1. Opseg kruga o = 2r = d
2. Povrina kruga P = r
2
= (d
2
/4)
3. Opseg vijenca o = o
1
+ o
2
= 2(R + r)
4. Povrina vijenca P = P
1
P
2
= (R
2
r
2
)
Zadaci: 1. Ako je opseg kruga jednak 22 cm. Kolika je njegova povrina?
Iz o = 2r = 22 r = 11cm P = r
2
= 121 cm
2
2. Ako je povrina kruga jednaka 56.25 cm
2
. Koliki je njegov opseg?
Iz P = r
2
= 56.25 cm
2
r = 7.5 cm o = 2r = 15 cm.
2'.Trkai tre krunim stazama koje su od sredita udaljene 100 odnosno 110 m. Koliko je dulji put
pretrao trka u vanjskoj stazi? (Slika) Rj. Razlika je 2 110 2 100 = 20 62.8 m
3. Kvadratu opsega 32 cm upisan je i opisan krug. Kolika je razlika povrina tih krugova? [SLIKA]
o = 32 = 4a a = 8 cm r = a/2 = 4 cm R = d/2 = a 2 /2 = 4 2 cm
P
R
P
r
= (R
2
r
2
) = (16 2 16) = 16 cm
2
32
3'. Povrina krunog prstena jednaka je 16 m
2
. Kolika je duljina tetive veeg kruga ako ta tetiva
dira manji krug. Nacrtaj si skicu ... Rj. 1) P
pr
= (R
2
r
2
) = 16 R
2
r
2
= 16. 2) Trai se druga
jedn. s istim nepoznanicama, tu je Pitagora (t/2)
2
= R
2
r
2
/ 4 t
2
=16 4 t = 8 m
4. Jednakostraninom opsega 36 cm upisan je i opisan krug. Kolika je razlika povrina tih
krugova? [SLIKA] o = 36 = 3a a = 12 cm r = a 3 /6 = 2 3 cm i R = a 3 /3 = 4 3 cm
P
R
P
r
= (R
2
r
2
) = (16 3 4 3) = 36 cm
2
5. Poveanjem radijusa kruga za 8 njegova se povrina uvea 9 puta. Radijus poetnog je?
Iz r
1
= r + 8 i P
1
= 9P

2
1
r
= 9r
2
(r + 8)
2
= 9r
2
/ r + 8 = t 3r. U obzir dolazi samo +
pa imamo r + 8 = 3r r = 4
Dijelovi krunice i kruga:
1) Kruni luk
180 360
r o
l
2. Kruni isjeak
2 360 360
2
0
rl r P
P
i


o
i
= 2r + l
3. Kruni odsjeak: P
ko
= P
i
P

Nacrtaj si sliku i u njoj ove djelove.

Zadaci: 1. Luku duljine 3.5 cm pripada sredinji kut od 225
o
. Kolika je duljina cijele krunice?
Iz
360
o
l

6 . 5
225
5 . 3 360 360

l
o
cm
2. Ako luk krunice pridruen sredinjem kutu = 45
o
iznosi 24 cm, koliki luk iste krunice
pripada sredinjem kutu = 75
o
? Iz l : 24 = 75 : 45 l = 40 cm
3. Odredite povrinu krunog isjeka, ako je r = 5 i l = 2 rad. Rj.
5
2
2 5
2

rl
P
i

4. Kruni isjeak ima povrinu 45 i duljinu pripadnog luka 9. Odredite polumjer krunice.
Iz 10
9
45 2 2
45
2

l
P
r
rl
P
i
i
5. Kruni isjeak ima povrinu P
i
= 64 i opseg o
i
= 32. Odredite duljinu luka.
Iz
64
2

rl
P
i
i o
i
= 2r + l = 32 (Opet sustav linearne i kvadratne jedn.)
rl = 128 l = 32 2r
32r 2r
2
= 128/:2 l = 32 16
r
2
16r + 64 = 0 l = 16
(r 8)
2
= 0/ r = 8
Obodni i sredinji kut krunice (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui bit e dovoljno)
33
Tetivni i tangencijalni etverokuti (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui bit e dovoljno)
Pravilni mnogokuti (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui sliku i zapamti osnovne formule)
=
n
360
; =
n
n 180 ) 2 (
= 180
n
360
= 180; ' =180 = , K
n
= (n 2) 180, D
n
=
2
) 3 ( n n
Zadaci: 1. Unutarnji kut pravilnog mnogokuta iznosi 160
o
. Koliki je broj stranica?
Rj. Iz = 180
o
= 180
o

n
360

n
360
= 180
o
= 20
o
n = 18
Moe se traiti broj dijagonala, zbroj unutarnjih kutova i sl.
2. Odredi onaj pravilni mnogokut iji je jedan unutarnji kut tri puta vei od vanjskog.
Iz = 3' i ' = =
n
360

n n
360
3
360
180
180 =
n
360
4
n = 8
2'. Vanjski kut pravilnog mnogokuta jednak je 2/13 unutarnjeg. Naite broj stranica.
Rj. ' = ( 2/13) tj. = (2/13)

n
n
n n
) 2 ( 180
13
2 360
180
13
2 360

,
_

/
2 180
13

n
13 = n 2 n = 15
3. Pravilni mnogokut ima 6 puta vie dijagonala nego stranica. Ako je stranica tog mnogokuta
4 cm, opseg = ? Rj. o = n a i D
n
= 6n n(n 3) = 2 6n n
2
15n = 0 n = 15
o = 15 4 = 60 cm.
4. Zbroj unutarnjih kutova konveksnog mnogokuta (zamisli da je pravilni) jednak je 2340
o
. Koliko
dijagonala ima taj mnogokut? rj. Iz K
n
= 2340 (n 2) 180
o
= 2340
o
n 2 = 3
n = 15 pa je D
n
= n(n 3)/2 = 15 12/2 = 90
5. Pravilnom esterokutu povrine 9.375 3 opisana je krunica polumjera r = ?
Rj. Iz P
n
= (n/2) r
2
sin r
2
= (2P) / (n sin) = (2 9.375 3 )/ (6 3 /2) r = 2.5
6. Povrina kruga upisanog u pravilni esterokut iznosi 100. Kolika je povrina esterokuta ?
Rj. Iz 100 =
2
= 10. Kako je n = 6 i = 360/n = 360/6 = 60
o
to je
34
Rj. 1) Jednakost obodnih kutova
nad istim lukom daje
= 98
o
. 2) Tetivni etverokut:
Zbroj nasuprotnih kutova
+ =180
o
daje = 82
o
.
3) = 16
o
P
n
= n
2
tg(/2) P
6
= 6 100 3 /3 = 200 3
7. Krunici je upisan pravilni osmerokut i opisan pravilni esterkout. Naite omjer povrina.
Nacrtaj dvije jednake krunice, u jednu upii pravilan osmerokut, a drugoj opii pravilan esterokut.
Iz r
8
=
6
= r P
8
= 8 (r
2
sin )/2 i P
6
= 6 r
2
tg (
1
/2)

3
2
3
3
3
2
2
2
30 6
45 sin 4
0 2
0 2
6
8

tg r
r
P
P
P
8
: P
6
= 3 : 2
Pravilo trojno (Proporcionalnost)
A. Proporcionalnost: Zadaci: 1. Auto na 100 km troi 6.5 litara benzina. Koliko e litara potroiti
na putu od 492 km? Rj. 100 km 6.5 l
492 km x l Prva strelica ide od x
x : 6.5 = 492 : 100 x = (6.5 492) / 100 = 31.98 = 32 l
2. U 100 ml sirupa sadrano je 2.4 g paracetamola. Koliko miligrama paracetamola ima u 10
ml sirupa? Rj. 100 ml 2.4 g
10 ml x g Prva strelica ide od x
x : 2.4 = 10 : 100 x = (2.4 10) / 100 = 0.24 g = 240 mg [Napomena: 1 g = 1000 mg]
3. Za koliko se vremena pri rotaciji oko svoje osi Zemlja okrene za 60
o
?
Rj. 360
o
24 sata
60
o
x sati Prva strelica ide od x
x : 24 = 60 : 360 x = (24 60) / 360 = 24/6 = 4 sata
4. Kolika je brzina 60 km/h u m/s? Rj. 60 000m 3600 s
x m 1 s Strelica uvjek ide od x
x : 60 000 = 1 : 3600 x = 60 000 / 3600 = 100/6 = 16.67 m
4'. Kolika je brzina 20 m/s u km/h? Rj. 20 m 1 s
x m 3600 Prva strelica ide od x
x : 20 = 3600 : 1 x = 3600 20 = 72 000 m 20 m/s = 72 km/h
5. Na karti koja ima omjer 1 000 000 Zagreb i Split udaljeni su priblino 26 cm.
Kolika je stvarna udaljenost Zagreba i Splita?
Rj. 1 : 1 000 000 = 26 : x x = 26 1 000 000 = 26 000 000 cm = 260km
6. Ako 100 ml kave sadri 66 mg kalija, koliko emo grama kalija unijeti u organizam oko
popijemo 0.5 dl kave? Rj. 100 ml = 1 dl 100 ml 66 mg
50 ml x mg Strelica uvjek ide od x
35
x : 66 = 50 : 100 x = (66 50) / 100 = 33 mg = 0.033 g (1 g = 1000 mg)
B. Obrnuta proporcionalnost Zadaci:
1. 8 radnika moe obaviti neki posao za 10 dana. Za koliko e dana isti posao obaviti
5 radnika? Rj. 8 radnika 10 dana
5 radnika x dana Strelica uvjek ide od x
x : 10 = 8 : 5 x = (8 10) / 5 = 16
1'. Zalihe hrane za 32 zeca dostatne su za 12 dana. Koliko e dana zalihe hrane dostajati za
12 zeeva? Rj. 32 zeca 6 dana
8 zeeva x dana Strelica uvjek ide od x
x : 6 = 32 : 8 x = (6 32) / 8 = 24 dana
2. Automobilu je za put od Zg do St potrebno 5 sati ako vozi prosjenom brzinom 92 km/h.
a) Kojom prosjenom brzinom mora voziti ako uvu udaljenost eli prijei za 4 sata?
Rj. 5 sati 92 km/h
4 sata x km/h Prva strelica ide od x
x : 92 = 5 : 4 x = (92 5) / 4 = 115 km/h
b) Za koliko sati e stii ako vozi prosjenom brzinom 130 km/h?
Rj. 5 sati 92 km/h
x sati 130 km/h Prva strelica ide od x
x : 5 = 92 : 130 x = (92 5) /130 = 3.54 h = 3 sata i 32 min
2'. Svjee gljive imaju 20% suhe tvari. Kolliko svjeih gljiva treba suiti da bi se dobilo 1kg
suhih u kojima ima 86% suhe tvari? Rj. x kg 20 %
1 kg 86 % Prva strelica ide od x
x : 1 = 86 : 20 x = (86 1) / 20 = 4.3 kg
3. Svjee gljive sadre 90 % vode, a suene 12%. Koliko se suenih gljiva dobije suenjem
22 kg svjeih? (Probleme ovog tipa rjeavamo promatranjem onog to je nepromjenjivo,
a ovdje je to sve osim vode.) Rj. x kg suhih glj. 88 % suhe tvari
22 kg svjeih glj. 10 % suhe tvari
x : 22 = 10 : 88 x = (22 10) / 88 = 2.5 kg
Sloeno pravilo trojno:
36
1. Ako 25 rudara radei 20 dana po 8 sati dnevno iskopa 1500 tona ugljena, za koliko e dana 20
radnika iskopati 3000 tona ugljena radei po 5 sati dnevno?
. 25 radnika 20 dana 8 sati 1500 t
20 radnika x dana 5 sati 3000 t Prva strelica uvjek ide od x
x : 20 = 25 : 20 = 8 : 5 = 3000 : 1500 x =
1500 5 20
3000 8 25 20


= 80 dana
2. Uenici umarske kole u praktinoj nastavi imaju poumljavanje. Na poumljavanju 20 u.
iskopa 2000 rupa dubine 40 cm i irine 20 cm, radei 20 dana po 8 sati dnevno. Koliko u. bi trebalo
da se iskopa 2500 rupa, dubine 50 cm i irine 15 cm radei 30 dana po 5 sati dnevno?
. 20 u. 2000 rupa 40 cm 20 cm 20 dana 8 sati
x u. 2500 rupa 50 cm 15 cm 30 dana 5 sati Prva strelica ide od x
x : 20 = 2500: 2000 = 50 : 40 = 15 : 20 = 20 : 30 = 8 : 5x =
5 30 20 40 2000
8 20 15 50 2500 20


= 25 u.
Vj. 3. Zgradu visoku 10 m, iroku 16 m, dugaku 50 m, izgradi 50 zidara radei 20 dana 8 sati
dnevno. Za koliko e dana 60 zidara izgraditi zgradu visoku 20 m, iroku 12 m, dugaku 60 m,
radei 10 sati dnevno. [Rj. 24 dana]
Vj. 4. Da bi se napravio kazalini zastor dugaak 25 m i visok 360 cm treba 30 kg pamuka. Koliko
kg pamuka treba za zastor dugaak 40 m i visok 525 cm? [Rj. 70 kg]

JEDNOSTAVNI KAMATNI RAUN
K ukupne kamate; C glavnica ; p postotak i n broj godina
100
n p C
K

;
n p
K
C

100
;
n C
K
p

100
;
p C
K
n

100
Kamatni raun vie ili nie 100, C + K ili C K
C + K = C(1+pn/100) kamatni fakt. poveanja, C K = C(1pn/100) kam. fak. smanjenja
1. Uloimo li danas 10 000 kn, koliko emo imati nakon dvije godine uz dekurzivnu
kamatnu stopu od 6.5% ?
100
n p C
K

=
100
2 5 . 6 10000
= 1300 C + K = 11 300kn
2. Za koliko godina neka glavnica donese jednostvenih kamata u iznosu od 36% te
glavnice ako je godinji dekurzivni kamatnjak 9? K = 0.36C
C
n C
36 . 0
100
9

/ 100
9n = 36 n = 4 godine
3. Dunik je nakon dvije godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama u iznosu od
11 136kn. Kolika je bila glavnica ako je godinji dekurzivni kamatnjak 8?
Iz C(1 + 16/100) = 11 136 kn C = 11 136 : 1.16 = 9 600kn
4. Uz koji se godinji dekurzivni kamatnjak neka glavnica uz jednostavni kamatni
raun, za 8 godina povea 100% ?
Iz C(1 + 8p/100) = 2C 1 + 8p/100 = 2 8p/100 = 1 p = 12.5%
5. Dunik je nakon tri godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama od
43 070 kn. Kolike su bile jednostavne kamate, ako je dekur. god.kamatnjak 6?
37
Iz C + K = 43 070
K
K
+
18
100
= 43 070 K(100/18 + 1) = 43 070 K = 6 570 kn
SLOENI KAMATNI RAUN Glavnica C
0
oroena na n godina uz kamatnu stopu (interes)
p% porast e na svotu
n
n
p
C C

,
_

+
100
1
0
. Ovdje je
100
1
p
+
kamatni faktor poveanja
Zad. 1. Netko je oroio 50 000 kn uz kamatnu stopu od 5.5%. Kolikom e glavnicom raspolagati
za 3 god? Rj. Iz
n
n
p
C C

,
_

+
100
1
0
( )
3
3
055 . 1 50000 C = 58 712 kn
2. Koliko novaca treba uloiti da bi nakon 5 godina imali 80000 kn, ako je kamatna stopa 6%?
Rj. Iz
n
n
p
C C

,
_

+
100
1
0
80 000 = C
0
1.057
5
= C
0
1.338225578 C
0
= 59 781 kn
3. Nakon koliko godina e se novac uloen uz kamatnu stopu od 6.1% udvostruiti?
Iz
n
n
p
C C

,
_

+
100
1
0
2C
0
= C
0
1.061
n
1.061
n
= 2 n =
061 . 1 log
2 log
= 11. 70 = 12 godina
4. Uz koju kamatnu stopu je posueno 10 000 kn ako se nakon 5 godina mora vratiti 15 000 kn?
Iz
n
n
p
C C

,
_

+
100
1
0
15 000 =
5
100
1 10000

,
_

+
p

5
100
1

,
_

+
p
= 1.5
08447 . 1
100
1 +
p
p = 8.447%
Funkcije: Fja f : A B je pridruivanje koje svakom x A pridruuje jedan element y B za koji
vrijedi y = f(x). Svaka fja je odreena svojim podrujem definicije (domenom) D, podrujem
vrijednosti (kodomenom) K i zakonom pridruivanja f.
Zadaci: 1. Ako je f(x) =
1
1
:
1
1
3 2
+ +
+
x x x
x
, koliko je f( 2 ) ? (Najprije sredimo izraz)
f(x) =
1
) 1 )( 1 (
1
1
2
2
+ +

+ +
+ x x x
x x
x
= (x + 1)(x 1) = x
2
1 f( 2 ) = 2 1 = 1
2. Pokaite da fja f(x) = x
3
5x
2
+ 8x 4 zadovoljava jednakost: f(2) = f(1)
3. Ako je f(x) = x
2
x + 1, koliko je (a 1)f( a) (a +1)f(a)? Rj. 2
3'. Ako je f(x) = 3 sin(x /2) 2 cos x, koliko je f( x) ? Rj. f(x) = 6cos
2
x
4. Koliko je f( 1 2 + ), ako je f(x) = x
2
2x + 1 (Uoi kvadrat binoma) Rj. 2
5. Koliko je f( 1 2
3
+ ), ako je f(x) = x
3
3x
2
+ 3x 1 (Uoi kub binoma) Rj. 2
ODREIVANJE DOMENE fje (Uimo u IV. razredu, stoga samo uvod i zadaci za Vj.)
38
Domena realne fje je skup svih realnih brojeva x za koje fja ima smisla.
I. Racionalna fja: D
f
= {xR: nazivnik 0} = R\ {nultoka nazivnika} Vj. 1. f(x) =
x
1
;
2. g(x) =
1
3

+
x
x
; 3. h(x) =
3 2
3
2
x x
x
; 4. k(x) =
) 3 )( 1 )( 2 (
2
+ +
+
x x x
x
; 5. p(x) =
x x x
x
3 2
31 2
2 3
+

II. Iracionalna fja: D

f
= {xR: radikand 0} Vj. 1. f(x) = 1 + x ; 2. g(x) = 4
2
x ;
3. p(x) =
2
4 5 x x +
; 4. h(x) =
2
1

x
x
; 5. k(x) =
x
x
1
; 6. q(x) =
1 x
x
III. Logaritamska fja: D
f
= {xR: logaritmand >0} Vj. 1. f(x) = log(x 3); 2. g(x) = log(3 2x)
3. h(x) = log(3 2x x
2
); 4. k(x) =
) 2 ( log
1
2
+ x
x
; 5. q(x) = ln(x + 4); 6. f(x) =
x ln
1
;
7. g(x) =
x
2
1
log
; 8.* p(x) = log
x+2
(x+3) NOVO! D
p
={x R : x+2>0, x+2 1 i x+3>0}
IV. Linearna kombinacija fja pod I. , II. ili III.: 1. h(x) = ) 1 ( log 5 4
2
2
+ + x x x
D
f
= {xR: x
2
4x 5 >0 i x + 1 > 0} = Presjek ovih rjeenja.
2. p(x) =
x x 2
4
2

+ 3 + x . D
p
= {xR: x
2
2x 0 i x + 3 0} = [3, + \ {0, 2}
Dobro je znati : Domena polinomske i eksponencijalne fje uvjek je cijeli skup R.
Npr. f(x) = ax + b D
f
= R; g(x) = ax
2
+ bx + c D
g
= R
k(x) = 10
x
D
k
= R; p(x) = 3 2
x1
D
p
= R

Odreivanje fje f(x): 1. Iz f(x +1) = 3x2, odredi f(x). Neka je x +1 = t onda je
x = t 1 pa je f(t) = 3(t 1) 2 = 3t 5. TRIK tj. f(x) = 3x 5 GOTOVO.
2. Iz
1
2
1
1

,
_

x x
x
f
, odredi f(x) . Neka je
t
x
x

1
1
x 1 = tx + t
t
t
x

1
1
pa je

( )
t
t
t
t
t
t t
t
t
t f

+ +

1
2
) 1 ( 2
1
1 1
2
1
1
1
2
. TRIK tj.
( )
x
x
x f

1
2'. Neka je
x
x
x
f 2
1 3

,
_

+
, odredi f(2). Rj. f(2) = 1
3. Iz f(2x + 4) = 18 3
x
1, odredi f(x). Neka je 2x + 4 = t 2x = t 4 x = 0.5t 2
pa je f(t) = 18 3
0.5t
3
2
1 = 2 3
0.5t
1. TRIK tj. f(x) = 2 3
0.5x
1
Vj. Iz f(2x 1) = 4x
2
+ 24 x 10 odredi f(x); Iz f( 1 x ) = 16x 2 x 15 odredi f(x
2
).
Iz f(x+) = sinx 2cosx, odredi f(x). Rj. f(x) = sinx + 2cosx
39
4. Ako je g o f(x) =
x
x

+
1
1
i f(x) = x + 2 odredi g(x).
Rj. g o f(x) = g(f(x)) = g(x+2) =
x
x

+
1
1
; x + 2 = t x = t 2 pa je
g(t) =
t
t
t
t

+
+
3
1
2 1
2 1
g(x) =
x
x

3
1


M J E R N E J E D I N I C E
1. Metarske mjere za duine 2. Mjere za povrine
1 km = 1 000 m = 10 000 dm 1 km
2
= 100 ha = 10 000 a = 1 000 000 m
2
1 m = 10 dm = 100 cm = 1 000 mm 1 ha = 100 a = 10 000 m
2
1 dm = 10 cm = 100 mm 1 a = 100 m
2

1 cm = 10 mm 1 hv = 3.6 m
2
(stara mjera)
1 m
2
= 100 dm
2
= 10 000 cm
2
= 1 000 000 mm
2
1 dm
2
= 100 cm
2
= 10 000 mm
2
1 cm
2
= 100 mm
2

3. Mjere za obujme (volumene)
1 km
3
= 1 000 000 000 m
3
1 m
3
= 10 hl = 1 000 l (dm
3
)
1 hl = 100 l = 1 000 dl
1 l = 10 dl = 100 cl = 1 000 ml (cm
3
) = 1 000 000 mm
3
1 dl = 10 cl = 100 ml (cm
3
)
1 cl = 10 ml (cm
3
)
1 ml = 1 000 mm
3

4. Mjere za masu
1 t = 10 metrikih centi (q) = 100 kg
1 q = 100 kg
1 kg = 100 dkg = 1000 g
1 g = 10 decigrama (dcg) = 100 centigrama (cg) = 1 000 miligrama (mg)
1 dcg = 10 cg = 100 mg
1 cg = 10 mg 1 (metarski) karat = 200 mg
5. Mjere za vrijeme 6. Predmeci za tvorbu decimalnih jedinica:
1 godina = 365 dana peta (P) 10
15
deci (d) 10
1
1 dan = 24 sata tera (T) 10
12
centi (c) 10
2
1 sat = 60 minuta giga (G) 10
9
mili (m) 10
3
1 minuta = 60 sekundi mega (M) 10
6
mikro () 10
6
kilo (k) 10
3
nano (n) 10
9
hekto (h) 10
2
piko (p) 10
12
deka (da) 10 femto (f) 10
15
40
GRAFOVI FUNKCIJA : Elementarne fje, koje smo do sada upoznali
a) Lin. fja f: R R, f(x) = x b) Kvadratna fja f: R R, f(x) = x
2


c) Kubna fja f: R R, f(x) = x
3
d) Fja apsolutne vrijednosti f: RR, f(x)= x

e) Racionalna fja f: R\{0}R, f(x) =
x
1
f) Fje korjenovanja f:
+
0
R
R, f(x) = x
Fja je definirana za sve realne br. osim 0 Fja je def. za sve pozitivne realne br. i 0

g) Eksponencijalne fje f: RR, f(x) = e
x
h) Log fja f: R
+
R, f(x) = lnx
Asimptota je negativni dio x osi Fja je def. za sve pozitivne realne br.

i) Fja sin f: R R, f(x) = sinx j) fje kosinus f: R R, f(x) = cosx

A. Linearna funkcija: f(x) = ax + b. Definirana je za sve realne brojeve. Graf je pravac
41
y = ax + b. Jedn. pravca y = ax + b dana je u eksplicitnom obliku. Iz tog oblika pravac crtamo
tako da na osi y naemo broj b, tj. oznaimo toku (0,b), pa od nje krenemo obavezno u desno za
vrijednost nazivnika od broja a zatim gore za njegov brojnik, ako je a pozitivan broj, odnosno dolje,
ako je a negativan broj. Ako nam je pak jedn. pravca dana u eksplicitnom obliku
Ax + By + C = 0. Da bismo ga nacrtali prevedimo jedn. pravca u eksplicitni oblik
y =
B
C
x
B
A

pa ga nacrtajmo na opisani nain.
Prikaimo grafiki: 1. y = 2x 1; 2. 2x + 3y 6 = 0
y =
1
1
2
x
y =
2
3
2
+ x

Ako nam je pak jednadba pravca dana u segmentnom obliku x/m + y/n = 1. Crtamo ga tako da
naemo na osi x broj m i na osi y broj n pa kroz toke (m,0) i (0,n) povuemo pravac.
3.
1
2 3
+
y x
; 4.
1
3 2
+

y x


5. Odreivanje lin. fje f(x) = ax + b iz poznatog grafa. Odaberemo na grafu dvije toke sa lijepim
koordinatama npr. T
1
(x
1
,y
1
) i T(x
2
,y
2
), pa rijeimo sustav ax
1
+ b = y
1
i ax
2
+ b = y
2


42
Primjer: T
1
( 2, 0) 2a + b = 0
T
2
(0, 3) 0 a + b = 3 b = 3
2a = 3 a = 3/2
pa je f(x) = 3/2 x + 3 traena lin. fja
Vj.6. U istom koordinatnom sustavu nacrtaj grafove fja f(x) =
2
1
x + 3 i g(x) = x.
Interval [2, + je rjeenje koje nejednadbe? (rijei ponuene nejadnadbe pa odlui)
x3 x; x+3 x; x3 x; 2x + 3 x
7. U istom koordinatnom sustavu nacrtaj grafove fja f(x) = 2x1 i g(x) = 2x+1.
a) Rjeenje nejednadbe f(x) g(x) je interval: _______________ Rj. je tamo gdje je f iznad g
b) Rjeenje nejednadbe f(x) g(x) je interval: _______________ Rj. je tamo gdje je f ispod g
PREUZETO IZ MOJA MATURA
43
44
Kvadratna fja f(x) = ax
2
+ bx + c . Definirana je za sve realne brojeve. Graf je parabola
y = ax
2
+ bx + c. Kojoj je tjeme u toki T(x
o
,y
o
) pri emu je x
o
=
a
b
2

i y
o
=
a
b ac
4
4
2

.
Za a > 0 otvor prema gore ( ), dok je za a < 0 otvor prema dolje ( )
Nultoke nalazimo rjeavanjem jednadbe f(x) = 0, tj. jedn. ax
2
+bx+c = 0.
Broj nultoaka ovisi o diskriminanti (D).

Za razliite realne nultoke je: x
o
=
2
2 1
x x +
i y
o
= f(x
o
)

Za jednake realne nultoke je: x
o
= x
1
= x
2
i y
o
= 0

Ako nultoke nisu realne onda je x
o
=
a
b
2

i y
o
=
a
b ac
4
4
2

.
Osnovni oblici kvadratne fje
Za bilo koju kv. fju: f(x) = ax
2
+ bx + c
Za kv. fje u kojima je istaknuto tjeme: f(x) = a(x x
o
)
2
+ y
o

Za kv. fje u kojima su istaknute 'lijepe' nultoke: f(x) = a(x x
1
)(x x
2
)
Za kv. fje s dvostrukom nultokom: f(x) = a(x x
o
)
2
Za kv. fje s 'runim' nultokama: f(x) = a[x
2
(x
1
+ x
2
)x +x
1
x
2
]
Dobro ih upamtite (igrajte se i spavajte s njima)
45
1) D > 0 fja ima dvije

razliite realne
nultoke
2) D = 0 fja ima jednu

dvostruku realnu
nultoku
3) D < 0 fja nema

realnih nultoki

Primjer 1. Odredi nultoke, ekstremnu vrijednost, intervale pada i rasta i nacrtajte graf fje
f(x) = 3x
2
+ 6x + 9
1) Vodei koeficijent a = 3 < 0 znai otvor parabole je prema dolje
2) Nultoke 3x
2
+ 6x + 9 = 0 /: ( 3)
x
2
2x 3 = 0 x
1
= 1, x
2
= 3
3) Tjeme x
o
=
2
2 1
x x +
= 1 i y
o
= f(x
o
) = f(1) = 3 + 6 + 9 = 12 T(1, 12)
4) Fja raste na intervalu , x
o
= , 1 , pada na intervalu x
o
, + = 1, +

Primjer 2. Odredi kvadratnu fju f(x) = ax
2
+bx+c za koju vrijedi: f(1) =2, f(0) = 2 i f(2) = 4
f(1) = 2 a b + c = 2
f(0) = 2 c = 2
f(2) = 4 4a +2b + c = 4 Uvrstimo c = 2 u 1. i u 2. jednakost pa nakon sreivanja
dobivamo sustav a b = 0 i 2a + b = 3 ija su rjeenja a = 1 i b = 1 f(x) = x
2
x + 2
Vj. 2'. Odredi kvadratnu fju f(x) = ax
2
+bx+c za koju vrijedi: f(2) = f(3) = 0 i f(1) = 12
Primjer 3. Najveu vrijednost y
o
=4 kv. fja prima za x
o
= 1. Ako je k tome f(0) =6, odredi tu fju.
1) Kad znamo koordinate tjemena, onda f(x) = a(x x
o
)
2
+ y
o
, koja nakon uvrtavanja koordinata
tjemena dobiva oblik f(x) = a(x +1)
2
+ 4
2) f(0) = 6 a(0 + 1)
2
+ 4 = 6 a = 2 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 2(x +1)
2
+ 4 = 2(x
2
+ 2x + 1) + 4 = 2x
2
+ 4x + 6
Vj. 3'. Fja f(x) = ax
2
+ bx + c ima za x = 1 najveu vrijednost 3, a za x = 1 ima vrijednost 0.
Izraunaj f(5). (Uputa: Poznati su podaci: x
o
= 1, y
o
= 3 i f(1) = 0)
3''. Fja f(x) = ax
2
+ bx + c ima za x = 1 najveu vrijednost 8 a za x = 3 ima vrijednost 0.
Odredi f(x+1). (Uputa: Poznati su podaci: x
o
= 1, y
o
= 8 i f(3) = 0)
Primjer 4. Ako su 1 i 3 nultoke kv. fje ija najvea vrijednost iznosi 8. Odredi tu fju.
1) Kad znamo 'lijepe' nultoke onda f(x) = a(x x
1
)(x x
2
) i x
o
=
2
2 1
x x +

f(x) = a(x + 1)(x 3) i x
o
= 1
2) f(x
o
) = 8 a(1 + 1)(1 3) = 8 a = 2 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 2(x +1)(x 3) = 2(x
2
2x 3) = 2x
2
+ 4x + 6
46
5) Nacrtajmo graf fje
Primjer 5. Odredi kv. fju iji graf dira os apscisa u toki s apscisom 3, a prolazi tokom (5, 12).
1) Graf dira os apscisa znai da fja ima dvostruku nul toku x
1
= x
2
= x
o
= 3, onda
f(x) = a(x x
o
)
2
= a(x 3)
2
2) T(5, 12) znai f(5) = 12 a(5 3)
2
= 12 a = 3 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 3(x 3)
2
= 3(x
2
6x + 9) = 3x
2
18x + 27
Primjer 6. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka 1 5 , a graf prolazi tokom T(1, 15).
1) Neka je x
1
= 1 5 onda je x
2
= 1 + 5 'rune' su pa je f(x) = a[x
2
(x
1
+ x
2
)x +x
1
x
2
]
2) Uvrstimo nultoke f(x) = a[x
2
2x + 1 5] = a(x
2
2x 4)
3) T(1, 15) znai f(1) = 15 a(1 2 4) = 15 a = 3 uvrstimo u 2)
4) f(x) = 3(x
2
2x 4) = 3x
2
+ 6x + 12
Vj. 7. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka 1 i, a graf prolazi tokom T(1, 2).
8. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka 3 1, a najvea vrijednost fje je 3/2.
Kvadratna fja f(x) = ax
2
+ bx + c graf je parabola y = ax
2
+ bx + c.
I. Koju crtamo pomou tjemena i jedne istaknute toke, ako je oblika:
y = ax
2
, T(0,0); y = ax
2
+ c, T(0,c); y = a(x x
o
)
2
, T(x
o
,0) i y = a(x x
o
)
2
+ y
o
, T(x
o
,y
o
)
Prikaimo grafiki: 1. f(x) = x
2
4 2. f(x) = x
2
+ 4 , je elementarna
Tjeme T(0, 4). Odredimo jo Tjeme T(0, 4). Odredimo jo
jednu njezinu toku npr. f(2) = 0 jednu njezinu toku npr.f(2) = 0
pa odredimo njoj simetrinu s pa odredimo njoj simetrinu s
obzirom na os parabole tj. s obzirom obzirom na os parabole tj. s obzirom
na pravac x = x
o
. Konkretno x = 0 na pravac x = x
o
. Konkretno x = 0
a = 1 > 0 znai otvor parabole prema gore a = 1 < 0 znai otvor prema dolje

3. f(x) = 2x
2
4, a = 2 > 0, 4. f(x) = 2x
2
+ 4, a = 2 < 0,
T(0, 4), f(2)=0 i os par. x = 0 T(0, 4), f(2)=0 i os par. x = 0

47
5. f(x) = (x 1)
2
; a = 1 > 0, 6. f(x) = (x + 1)
2
, a = 1 > 0,
T(1,0) ; f(0) = 1 i os par. x = 1 T(1,0) ; f(0) = 1 i os par. x = 1

7. f(x) = (x 1)
2
; a = 1 < 0, 8. f(x) = (x + 1)
2
; a = 1 < 0, ;
T(1,0); f(0) = 1 i os par. x = 1 T(1,0); f(0) = 1 i os par. x = 1

9. f(x) = 2(x 1)
2
3, 10. f(x) = 2(x +1)
2
+ 3,
a = 2 > 0, , T(1, 3) a = 2 < 0, ; T(1,3)
f(0) = 2(0 1)
2
3 = 1 f(0) = 2(0 + 1)
2
+ 3 = 1
i os par. x = 1 (Vidi sliku) i os par. x = 1 (Vidi sliku)

Kvadratna fja f(x) = ax
2
+ bx + c graf je parabola y = ax
2
+ bx + c.
II. Koju crtamo pomou nultoki i tjemena, ako je oblika: f(x) = a(x x
1
)(x x
2
), gdje su
x
1
i

x
2
nultoke fje f i tjeme T(x
o
,y
o
). Koord. tjemana raunamo iz
2
2 1
0
x x
x
+
i y
o
= f(x
o
)
11. f(x) = (x 1)(x 3), to je 12. f(x) = 3(x + 1)(x 3), to je
a = 1 > 0, ; nultoke x
1
=1, x
2
= 3, a = 2 < 0, ; x
1
= 1 i x
2
= 3
apscisa tjemena x
o
=1/2(x
1
+x
2
) = 2 x
o
=1/2(1 + 3) = 1
ordinata tjemena y
o
=f(x
o
)=f(2)= 1 y
o
=f(x
o
)=f(1)= 1, T(1,12)
T(2,1)

48
Kvadratna fja f(x) = ax
2
+ bx + c graf je parabola y = ax
2
+ bx + c.
III. Koju crtamo pomou nultoki i tjemena, gdje su x
1
i

x
2
nultoke fje, koje dobivamo
rjeavanjem jednadbe f(x) = 0 odnosno ax
2
+ bx + c = 0 i T(x
o
,y
o
), gdje je
2
2 1
x x
x
o
+
ili
a
b
x
o
2

odnosno y
o
= f(x
o
) ili
a
b ac
y
o
4
4
2

13. f(x) = 2x
2
+ 4x 6 14. f(x) = 3x
2
+ 6x + 9
a = 2 > 0, ; nultoke x
1
= 3, x
2
= 1, a = 2 < 0, ; x
1
= 1 i x
2
= 3
apscisa tjemena x
o
=1/2(x
1
+x
2
) = 1 x
o
=1/2(1 + 3) = 1
ordinata tjemena y
o
=f(x
o
)=f(1)= 8 y
o
=f(x
o
)=f(1)= 12, T(1,12)
T(1, 8)


15. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = ax
2
+ bx + c
Odredite koef. a, b i c

16. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = a(x x
o
)
2
+ y
o
Odredite koef. a, b i c

49
Zadatak rjeavamo tako da na grafu odabetemo
tri toke s poznatim koordinatama pa ih uvrstimo
u zadanu fju.
T(2, 1) 1 = 4a + 2b + c
A(0, 5) 5 = 0 a + 0 b + c c = 5
B(4, 5) 5 = 16a + 4b + c. Uvrstimo c u prvu
i treu jednadbu, dobivamo sustav
4a + 2b = 4 / (2)
16a + 4b = 0 pa zbrojimo 8a = 8
odnosno a = 1 b = 4
Dakle a = 1, b = 4 i c = 5 su traeni koef.
S grafa oitamo koordinate tjemena T(2, 3) uz njega
nam je potrebna jo samo jedna toka.
Rj. T(2, 3) f(x) = a(x + 2)
2
+ 3
A(0, 1) 1 = a(0 + 2)
2
+ 3
4 = 4a, pa je a = 1
Dobiveni a = 1 uvrstimo u
f(x) = (x + 2)
2
+ 3 ; kvadriramo
f(x) = ( x
2
+ 4x + 4) + 3 sredimo
f(x) = x
2
4x 1.
Dakle a = 1, b = 4 i c = 1 su traeni koef.
17. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = a(x x
1
)(x x
1
)
Odredite koef. a, b i c

Vj. 17. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = a(x x
1
)(x x
1
)
Odredite koef. a, b i c



Vj. 18. Na slici je graf kvadratne fje Ovdje provedi raunanje.
f(x) = a(x x
o
)
2
+ y
o

Odredite koef. a, b i c


Vj. 19. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = ax
2
+ bx + c
Odredite koef. a, b i c

50
Kako su ovdje u igri nultoke x
1
= 1 i x
2
= 3, dovoljno
je uz njih uzeti jo jednu istaknutu toku grafa. Neka je
to tjeme T(1, 4).
1. Uvrstimo nultoke u zadanu fju pa imamo
f(x) = a(x + 1)(x 3)
T(1, 4) 4 = a(1 + 1)(1 3)
4 = 4a a = 1
Dobiveni a uvrstimo u
f(x) = (x + 1)(x 3) = x
2
2x 3
Dakle a = 1, b = 2 i c = 3 su traeni koef.
20. Na slici je graf kvadratne fje Ovdje provedi raunanje.
f(x) = a(x x
o
)
2
3
Odredite koef. a, b i c
21. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = a(x x
o
)
2
+ y
o
Odredite koef. a, b i c
PREUZETO IZ MOJA MATURA
51
52
GRAFOVI FJA S Definirane su za sve realne brojeve. 1. Prikaimo grafiki fje :
a) f(x) = x ; b) f(x) = x

2. Prikaimo grafikmo fje: a) f(x) = 2x4 =2 x2 b) g(x) = 2 x =PAZI! = x 2
[2 x pomaknut za 2 u desno] [ x pomaknut za 2 u desno]

3. Prikaimo grafiki fje: a) h(x) = 2 x + 3; b) g(x) = 2 x + 3
[2 x pomaknut za 3 gore] [ 2 x pomaknut za 3 gore]

Napomena: f(x) = 2 3x ne crtaj ve okrei = 3x 2 sad crtaj. Isto vrijedi i za
g(x) = 2x 3 ne crtaj ve = 2x + 3 ili h(x) = 2 x 3 = 2 x+ 3
4. Prikaimo grafiki fje: a) f(x) = x + 1 2; b) g(x) = x + 2 1
[ x pomaknut za 1 u lijevo, pa 2 dolje] [ x pomaknut za 2 u lijevo, pa 1 dolje]

53
Crtamo ga ovako
1. Toka loma
je za x = 0
2. Izraunamo
f(0) = 0
f(1) = 1 lijevo od loma
f(1) = 1 desno od loma
3. Nacrtamo
sliku
1. Toka loma
je za 2x 4 = 0
x = 2
2. Izraunamo
f(2) = 0
f(1) = 2
f(3) = 2
3. Nacrtamo
sliku
1. Toka loma
to je x = 0
2. Izraunamo
f(0) = 3
f( 1) =5
f(1) = 5
3. Nacrtamo
sliku
1. Toka loma
je za x = 1
2. Izraunamo
f(1) = 2
f(2) = 1
f(0) = 1
3. Nacrtamo
sliku
5. Na slikama su grafovi fja: f(x) = 3/2 x + 3; g(x) = 2 x + 1 + 2; h(x) = x 2 ;
k(x) =
2
1
x 1. Pridrui fju grafu.


6. Nacrtajmo graf fje f(x) = x
2
1 6'. Nacrtajmo graf fje f(x) = x
2
1

Dio parabole y = x
2
1 koji se nalazi ispod x osi zbog apsolutne vrijednosti se preslikava iznad.
7. Koristei se grafikim postupkom rijeimo jednadbu: 3x + 2 = x
54
Zadatak je najlake rijeiti koristei se
grafovima dviju fja
f(x) = 3x+2 = 3 x+2/3 i g(x) = x
Rjeenja su apscise toaka u kojima se
grafovi sijeku.
Vidimo da se grafovi ne sijeku, znai
jednadba nema rjeenja.
Nacrtamo parabolu
y = x
2
1 pa samo
ono to je ispod osi
x prebacimo iznad.
Eksponencijalna funkcija:
Def. Eksponencijalna fja je fja f(x) = a
x
, gdje je a pozitivan realni broj razliit od 1.
Naziv E fja stoga to se varijabla pojavljuje u eksponentu
Napomena: Najvanije baze E fje su brojevi 10, 2 i e.
10 zbog toga to raunamo u dekadskom sustavu
2 zbog toga to raunala raunaju u binarnom sustavu
e = 2.718281828 . . . zato to se u prirodi sve stvara po exp. fji f(x) = ae
bx
,
koju stoga zovemo i prirodna exp. fja
Exp. fja je definirana za svaki realni broj x, odnosno: Domena (podruje definicije)
exp. fje je skup realnih brojeva R.
Kodomena (skup vrijednosti, slika) exp. fje je skup pozitivnih realnih br.
GRAF EXP. fje f(x) = a
x

Os apscisa je asimptota grafa exp. fje f(x) = a
x
[dobro upamti ove grafove]
za a > 1 fja je rastua. (lijeva slika) Iz x
1
< x
2
f(x
1
) < f(x
2
)
za 0 < a < 1 fja je padajua.(desna slika) Iz x
1
< x
2
f(x
1
) > f(x
2
)
Grafovi s bazama a i 1/a simetrini su s obzirom na os y. Svi prolaze tokom (0,1)

Koristei se gore navedenim grafovima primjetimo da su za sve baze, vrijednosti exp. fje pozitivni
brojevi. Krako exp. fja f(x) = a
x
prima samo pozitivne vrijednosti.
55
a >1
0 < a <1
a
x
Graf fje g(x) = a
x
simetrian je grafu fje
f(x) = a
x
s obzirom na
y os. Fja g(x) = a
x
padajua je fje. Pozitivan
dio x osi njezina je
asimptota.
x
a

,
_

1
Prikamo grafiki neke vanije eksponencijalne fje.
1. f(x) = 2
x
1'. f(x) = 2
x 1
1''. f(x) = 2
x
1 1'''. f(x) = 2
x+1
1

2. f(x) =(1/2)
x
=2
x
; 2'. f(x) = 2
x
3; 2''. f(x) = 2
x+1
=(1/2)
x1
; 2'''. f(x) =2
x 1
1=(1/2)
x+1
1

3. f(x) = 2
x
3'. f(x) = 2
x 1
3''. f(x) = 2
x
1 3'''. f(x) = 2
x 1
1

4. f(x) = 2
x
= (1/2)
x
4'. f(x) = 2
x + 1
= (1/2)
x 1

5. Na slikama su grafovi eksponencijalnih fja
f(x) = 2
x
g(x) = 2
x 1
p(x) = 2
x
Pridruite fju grafu.
h(x) = 2
x
1 k(x) = 2
x
q(x) = 2
x
Jedna nema para. Koja?


56






Vj. 7. Nacrtaj graf fje a) f(x) = 2
x
3 b) g(x) = 2
x
3
Logaritamska fja je inverzna eksponencijalnoj fji. Ako je f(x) = a
x
onda je f
1
(x) = log
a
x

Log fja je definirana za svaki realni broj x > 0, odnosno: Domena (podruje definicije) log fje je
skup pozitivnih realnih brojeva R. Kratko D
log
= R
+
Kodomena (skup vrijednosti, slika) log fje je skup realnih brojeva.
Skicirajte si grafove log fje f(x) = log
a
x
za a > 1 i za 0 < a < 1

Os ordinata je asimptota grafa log fje f(x) = log
a
x [dobro upamti ove grafove]
57
Na slici je prikazan graf fje f(x) = a
x
+ b. Za tu fju je
1) 0 < a < 1 , b > 0
2) a > 1 , b > 0
3) a < 0 , b < 0
4) a > 1 , b < 0 Slii 2
x
3
Na slici je prikazan graf fje g(x) = a
x+b
. Za tu fju je
1) 0 < a < 1 , b < 0
2) a > 1 , b 0
3) 0 < a < 1, b > 0
4) a > 1 , b < 0 Slii 2
x +1
= (1/2)
x +1
Na slici je prikazan graf fje
1) f(x) = 2
x
1
2) f(x) = 2
x
+ 1
3) f(x) = 2
x
1
4) f(x) = 2
x
+ 1
6.
6'.
6''.
Ovisno o bazi za log fju f(x) = log
a
x vrijedi:
1) Za a > 1 fja je rastua. (lijeva slika) Iz x
1
< x
2
f(x
1
) < f(x
2
)
Za 0 < a < 1 fja je padajua. (desna slika) Iz x
1
< x
2
f(x
1
) > f(x
2
)
2) Zajednika nultoka ovih fja je x
o
= 1. (to je nultoka fje?)
Nultoka fje je apscisa toke u kojoj graf fje sijee os x.
Grafovi s bazama a i 1/a simetrini su s obzirom na os x. Svi prolaze tokom (1,0)
U jednom koordinatnom sustavu nacrtajmo oba grafa
Prikamo grafiki neke vanije logaritamske funkcije
1. f(x) = log x 1'. g(x) = lnx = log
e
x 1''. h(x) = log
2
x

Koristei se gore navedenim grafovima primjetimo da su za baze > 1, logaritmi brojeva veih od
jedinice pozitivni, a manjih od jedinice negativni brojevi.
Dobro je znati: log
a
0 = , jer je a

= 0, log
a
(+) = +, jer je a
+

= +. Vidi grafove.
2. log
2
(x 1) 2'. g(x) = log
2
(x + 1) 2''. h(x) = log
2
x 1

58
Graf fje g(x) =
x
a
1
log
simetrian je grafu fje
f(x) = log
a
x s obzirom na x os.
Fja g(x) =
x
a
1
log
padajua je fja.
Pozitivan dio y osi njezina je
asimptota.
a > 1
0<a<1 <1<
Za baze izmeu 0 i 1 log fja pada.
3. f(x) = log
2
x =
x
2
1
log
3'. g(x) =
) 1 ( log
2
1
x
3''. h(x) =
x
2
1
log
+ 1

Koristei se gore navedenim grafovima primjetimo da su za baze izmeu 0 i 1, logaritmi brojeva
veih od jedinice negativni, a manjih od jedinice pozitivni. Za te baze log fja pada.
Dobro je znati:
+ 0 log
1
a
, jer je 0
1

,
_

+
a
,
+
a
1
log
, jer je +

,
_

a
1
. Vidi grafove
log
a
0 = + , jer je a
+

= 0 , log
a
(+) = , jer je a
+

= +. Vidi grafove.
4. f(x) = log
2
(x) 4'. g(x) = log
2
(x) + 1 Vj. 4''. h(x) = log
2
(x) 1

Uoimo da ove log fje padaju
Vj. 5. f(x) =
) ( log
2
1
x
Vj. 5'. g(x) =
2 ) ( log
2
1
x
Vj. 5''. h(x) =
) ( log
2
1
x
+ 1

6. f(x) = log
2
x f(x) = log
2
x 1 6'. g(x) =
x
2
1
log

59
7. f(x) = log
2
x Dobro je znati: 7'. g(x) =
x x x
2 2
2
1
log log log
= f(x)

Graf fje (korjenovanja) Definirana je za sve nenegativne realne brojeve. Prikaimo graf.
1. f(x) = x 1'. f(x) = 1 x 1''. f(x) = 1 + x 1'''. f(x) = x 1
Odaberemo tri toke: (0,0); (1,1); (4,2) pa nacrtamo glatku krivulju. Ostali njegovim pomakom

2. g(x) = x 2'. g(x) = x 1 2''. g(x) = x + 1 2'''. g(x) = x 1
Odaberemo tri toke: (0,0); (1,1); ( 4,2) pa nacrtamo glatku krivulju. Ostali njegovim pomakom

3. h(x) = x 3'. h(x) = 1 x 3''. h(x) = x 3'''. h(x) = x + 1
60
Vj. h(x) = log
2
x t 1
8. Na slici je graf fje f(x) = log
a
x.
Odredite a.
Odaberimo toku grafa kojia nije na x osi, a
ima lijepe koordinate. Npr. (4,2) pa je
uvrstimo u danu fju.
2 = log
a
4 = log
a
2
2
= 2 log
a
2 a = 2

4. f(x) =
x
4'. f(x) =
x


Graf racionalne fje f(x) =
x
1
Definirana je za sve realne brojeve x 0.
Da bismo je nacrtali najbolja je tablica x 3 2 1 1/2 1/3 1/3 1/2 1 2
3
f(x) 1/3 1/2 1 2 3 3 2 1 1/2
1/3

1. g(x) =
2
1
x
1'. h(x) =
2
1
+ x
[1/x pomaknut za 2 u desno] [1/x pomaknut za 2 u lijevo]

2. f(x) =
x
1
2'. g(x) =
2
1
x
2''. h(x) =
2
1
+ x
[1/x zrcaljen preko x osi] [1/x zrcaljen preko x osi, [1/x zrcaljen preko x osi,
pa pomaknut za 2 u desno] pa pomaknut za 2 u lijevo]
61
Dobro dobro upamti ovaj graf, jer se pomou njega
crtaju svi dalje navedeni.
Primjeujemo da su obje koordinate osi asimptote grafa
ove fje.

3. f(x) =
x
1
+ 2 3. f(x) =
x
1
2 3. f(x) =
x
1
2
[1/x pomaknut za 2 u gore] [1/x pomaknut za 2 u dolje]

4. f(x) =
1
1
x
+ 2 3. f(x) =
2
1
+ x
2


4. f(x) =
2
1
x
+ 1 4'. f(x) =
2
1
x
1

62
Graf fje sinx: Definirana je za sve realne brojeve. Periodina je s periodom 2. Zato je dovoljno
poznavati i skicirati njezin graf na intervalu [0, 2], pa ga translatirati po x osi.
Omeena je tj. smjetena je unutar pruge 1 y 1 tj. amplituda je 1.
1) f(x) = sinx; 2) g(x) = 2 sinx; [2 y 2] 3) h(x) = sinx; [1/2 <y
<1/2]

1') f(x) = sin2x; 2') g(x) = 3/2sin2x;
Period za obje je P = 2/2 = . Znai dovoljno je nacrtati grafove na intervalu [0, ]

3') f(x) = 3/4sin(x/2); P = 2/(1/2) = 4 4'.) g(x) = 2sin(x/6); P = 2/(/6) =12
Dobro gledaj i uoi razlike u grafovima: I.irina pruge. II. nultoke fje


5) f(x) = sinx; to bi gori sad je doli. 6) g(x) = sinx sve iznad osi x

7) f(x) = sinx ; sve ispod osi x 8) g(x) = sinx
63


9) f(x) = sinx ; 10) g(x) = sin
2
x

1) f(x) = cosx Period 2 2) g(x) = cosx


Vj. 3) f(x) = cosx , 4) g(x) = cosx
5) Na slici su prikazani grafovi trigonometrijskih fja f (plava) i g (crvena).
Rj. a) Obje prolaze kroz ishodite i tu rastu, znai
sinusoide su oblika c sin x
Za fju f ... c = 2, P = 4 2/ = 4 = pa je f(x) = 2 sin (1/2)x
Za fju g ... c = 2, P = 2 2/ = 2 = 1 pa je g(x) = 2 sin x
b) Rjeenja su sjecita grafova u danom intervalu (Ima ih 5)
6. Koliko rijeenja ima jednadba 2sinx 1 = 0 na intervalu [2, 2] ?
Rj. Napiimo jedn. u obliku sinx = , pa je zadatak najlake rijeiti koristei se grafovima dviju fja
f(x) = sinx i g(x) = .
64
a) Odredite fje
b) Oitajte s grafa koliko rjeenja
ima jednadba f(x) = g(x) na
intervalu [2, 2]
[2, 2]
7. Koliko rijeenja ima jednadba 4sinx 1 = 0 na intervalu [2, 2] ?
8. Koliko rijeenja ima jednadba sin2x = cos3x na intervalu [, ] ?


9. Koliko rijeenja ima jednadba sin2x = (1/4) x
2
?
10. Koliko rijeenja ima jednadba sin2x = log
3
x ?
11. Koliko rijeenja ima jednadba sinx = x/10 ?
65
Zadatak je najlake rijeiti koristei se
grafovima dviju fja f(x) = sinx i
g(x) = . Rjeenja su apscise toaka u kojima
se grafovi sijeku. Ne pitaju nas koje su ve
koliko ih ima.
Sa slike itamo: Jedn. ima 4 rjeenja
Zadatak je najlake rijeiti koristei
se grafovima dviju fja f(x) = sin2x
i g(x) = cos3x
Prikaimo ih na istoj slici, pa
pogledajmo u koliko se toaka
sijeku na danom intervalu.
Rj. Ukupno 6 toaka
Treba dobro gledati
Sa slike itamo 8 rj.
Zadatak je najlake rijeiti koristei
se grafovima dviju fja f(x) =
sin2x i g(x) = ()x
2
Sa slike itamo 3 rj.
Zadatak je najlake rijeiti koristei se grafovima
dviju fja f(x) = sin2x i
g(x) = log
3
x
Sa slike itamo samo jedno rj.
12. Koliko rijeenja ima jednadba 2sinx = 2
x
na intervalu [2, 0] ?
NULTOKE FJE: su realni brojevi za koje je vrijednost fje jednaka 0.
Dobivamo ih rjeavanjem jednadbe f(x) = 0
1. Odredimo nultoke fje: f(x) = x
4
+ 3x
3
+ x + 3. Rj. x
4
+ 3x
3
+ x + 3 = 0 rastavimo na faktore
lijevu stranu: x
3
(x + 3) + (x + 3) = (x + 3)(x
3
+ 1) = (x + 3)(x + 1)(x
2
x + 1) = 0
Nultoke su samo x
1
= 3 i x
2
= 1, jer ova kv. jedn. nema realnih rjeenje
1'. Odredi nultoke fje g(x) = x
3
2x
2
x + 2 Rastavljanjem na faktore. Rj. su [1, 1 i 2]
Vj. '' '' '' : f(x) = x
3
3x
2
x + 3, [1, 1 i 3] ; g(x) = x
3
+ 3x
2
x 3, [1,1 i 3]
Vj. 2. Odredi nultoke fje f(x) = 2x
2
5x + 2. Kvadratna jedn. ija su rj. [1/2 i 2]
2'. Odredi nultoke fje f(x) = x
4
13x
2
+ 36 Bikvadratna jedn. ija su rj. [3, 2, 2 i 3]
3. Fja f(x) = x
2
+ bx + c ima nultoke 1 i 7. Max vrijednost fje je [9; 4; 9 ; 23]
Rj. f(1) = 1 + b + c = 0
f(7) = 49 + 7b + c = 0; Oduzmemo od prve jedn. drugu
48 6b = 0 b = 8 c = 7. Sada formula: y
o
= 9
4
64 28
4
4
2

a
b ac

66
Zadatak je najlake rijeiti
koristei se grafovima dviju fja
f(x) = sin2x i
g(x) = x /10
Sa slike itamo 19 rj.
Zadatak je najlake rijeiti
koristei se grafovima dviju fja
f(x) = sinx i
g(x) = 2
x

Sa slike itamo 6 rj.
4. Odredimo nultoke fje f(x) =
1
3 2
2
2
+

x
x x
, Nultoke su nultoke brojnika tj. rjeenja
jednadbe x
2
2x 3 = 0 , a to su x
1
= 1 i x
2
= 3
Vj. Odredite nultoke fje f(x) =
1
3 2
5
2
+
+
x
x x
, g(x) =
2
6 5
2
2
+
+ +
x
x x
, h(x) =
3 2
6 5
2
2
+
+
x
x x
Vj. Odredite nult. fje f(x) =
3
12 4 3
3
2 3
+
+
x
x x x
...[2, 2 i 3]; g(x) =
4
12 4 3
2
2 3
+
+
x
x x x
[2,2 i 3]
PREUZETO IZ MOJA MATURA
67
Komplesni brojevi: z = x + yi algebarski ili opi prikaz kompleksnog broja
Rez Imz ; Kako je i 1 a i a
Potencije imaginarne jedinice: i
4k
= i
0
=1; i
4k+1
= i
1
=i; i
4k+2
= i
2
= 1; i
4k+3
= i
3
= i;
i
23457
= [Gledaj dvoznamenkasti zavretak. Def. Broj je djeljiv s 4 ako je . ..] = i
57
= i
4

14 + 1
= i
1
= i

__
z
= x yi kompleksno konjugirani broj broja z = x + yi
68
Modul kompleksnog broja z = x+yi =
2 2
y x + = xyi =
__
z
pozitivan je realni broj
Dobro je znati: 1) z =
__
z
=
2 2
y x + . Npr. 5+12i = 5 12i =
2 2
12 5 + = 169 = 13
2) z
__
z
= z
2
= x
2
y
2
; z
1
z
2
= z
1
z
2
, slino umnoku kvocijent (napii si ga); z
n
= z
n
3) (1+ i)
2
=2i; (1 i)
2
= 2i; ( 3 + i)
3
=8i; ( 3 i)
3
= 8i; (1+i 3 )
3
= 8; (1i 3 )
3
= 8
Gaussova ravnina: je koordinatni sustav u kojem na osi x prikazujemo realni dio, a na osi y
imaginarni dio kompleksnog broja z = x + yi.
1. to je u geometrijskoj ravnini: z + 2i = z 1 ?
Neka je z = x + yi, tada danu jednakost moemo zapisati
x + yi + 2i = x + yi 1 x + (y + 2)i = x 1 + yi

2 2 2 2
) 1 ( ) 2 ( y x y x + + + /
2
x
2
+ y
2
+ 4x + 4 = x
2
2x + 1 + y
2

2x + 4y + 3 = 0 to je jednadba pravca.
2. to je u geometrijskoj ravnini: z + i = 3? x + yi + i = 3 x + (y + 1)i = 3
3 ) 1 (
2 2
+ + y x /
2
x
2
+ (y + 1)
2
= 9. Jednadba krunice S(0, 1 ) i r = 3
Dva kompleksna broja su jednaka ako je realni dio jednak realnom, a imaginarni imaginarnom
Zadaci: 1. Odredimo realne brojeve x, y ako vrijedi 2(yi + x) + 4y = 4i + 3.
Oslobodimo i, mnoenjem 2x + 4y + 2y i = 3 + 4 i
Realni dio jednak realnom 2x + 4y = 3, a imag. imag. 2y = 4 y = 2 uvrstimo ga u prvu
2x + 8 = 3 2x = 5 x = 5/2
Vj. 1. Odredite realne brojeve x, y ako vrijedi 3y + 2(x + yi = 3 + 6i.
1'. Odredite realne brojeve x, y ako je (2 3i)x (1 + 4i)y = i + 3
2. Odredimo x,yR iz jednakosti
i
i
yi
i
xi

+
+
1 1

i
i yi i xi

+
+ +
1 1
) 1 ( ) 1 (
y x + (x+y)i = 2i
3. Odredimo kompleksan broj z ako je: 3iz = 4 2i. Neka je z = x + yi
3i(x+yi) = 4 2i
3y + 3xi = 4 2i x = 2/3, y = 4/3 z = 2/3 (4/3)i
4. Odredimo kompleksan broj z ako je: (2 + 3i)z = 2i. Neka je z = x + yi
(2 + 3i)(x+yi) = 2i
2x + 2yi + 3xi 3y = 2i
2x 3y +(3x + 2y)i = 2i 2x 3y = 0 / 2 \
3x + 2y = 2/ 3 +
x = 6/13 , y = 4/13 z = 6/13 + (4/13)i
69
5. Rijeimo jednadbu z z = 1 2i Neka je z = x + yi
x + yi (x yi) = 1 2i
2 2
y x + x + yi = 1 2i
Odmah vidimo da je y = 2, pa ga uvrstimo u
2 2
y x + x = 1
4
2
+ x
= x+1 /
2

x
2
+ 4 = x
2
+ 2x + 1 2x = 3 x = 3/2 z = 3/2 2i
6. Podijelimo
3 4
3 2
+
+
i
i
=
i
i
i
i
4 3
4 3
4 3
3 2

+
+
=
16 9
) 9 8 ( 12 6
+
+ + + i
=
5
18 i +
6'. Podijelimo
i
i
2 5
2 3
+

=
i
i
i
i
2 5
2 5
2 5
3 2

+
+
=
4 25
) 15 4 ( 6 10
+
+ + i
=
29
19 16 i +
7. Odredite imaginarni dio kompleksnog broja
i +

5
4
.
Rj.
i
i
i

5
5
5
4
=
1 25
4 20
+
+ i
=
i
13
2
13
10
+
. Dakle
13
2
13
2
13
10
Im +

,
_

+ i

8. Koliko je i
3
+ i
6
+ i
9
+ i
12
+ i
15
+ i
18
+ i
21
+ i
24
+ i
27
+ i
30
? Najbolje pjeke, svaki
eksponent vei od 4 dijelimo s 4 i zapisujemo i
ostatak dijeljenja
.
i
3
+ i
2
+ i
1
+ i
o
+ i
3
+ i
2
+ i
1
+ i
o
+ i
3
+ i
2
=
i 1 + i + 1 i 1 + i + 1 i 1 = 1 i
9. Koliko je i
2
i
5
i
8
i
11
i
14
i
17
i
20
i
23
i
26
i
29
? Najbolje pjeke . . .
1 i i
o
i
3
i
2
i
1
i
o
i
3
i
2
i
1

1 i 1 (i) (1) i 1

(i) (1) i = i
5
= i
1
= i
10. Izra.
555
444 333
222 111

,
_

i i
i i
=
555
2 3
1

,
_

i
i i
=
555
1
1

,
_

i
i
=
555
1
1
1
1

,
_

i
i
i
i
=
555
1 1
2

,
_

+
i
= (i)
555
= i
3
= i
1. Koliko je
) 1 ( 2 ) 1 ( 2 + + + z z z z
, ako je z = 1 i ?
Rj. Uoi mnoenje dva modula koji napisani kao jedan modul daju razliku kvadrata

2 2
) 1 ( 2 + z z
=
2 2
) 1 1 ( ) 1 ( 2 + i i
=
) 4 4 ( ) 2 ( 2
2
i i i +
=
1 4 4 4 + + i i
=
3
= 3
1. Koliko je
( )
i
i
+

1
3 1
2
=
i
i
+

1
) 3 1 (
2
i
i
+

1
3 1
2
( )
1 1
3 1
2
+
+
2 2
2
2 4
2
2
2
4

2. Izraunaj z , ako je
( ) ( )
( )
3
3 3
3 1
1 2 1
i
i i
z

. Rj. z =
( ) ( )
( )
3
3 3
9 1
1 1 4 1
+
+ +
=
3
3
1
10
2 5

,
_

= 1
4. Izraunaj z , ako je ( )( )( ) ( ) ( )( ) ) 4 3 ( 3 2 1 1 2 1 3 1 i i i i i i i z + +
Rj. z = 16 9 1 3 1 2 1 1 1 1 2 1 3 1 + + + + + + + = 2 3 2 2 5 = 120
70
4'. Izraunaj z ako je z =
( )
55
3
2 1
2 5

,
_

+
i
i

Rj. z =
55
3
2 1
2 5

,
_

+
i
i
=
55
3
2 1
4 5

,
_

+
+
= 3 1
55
= 3
5. Izraunaj z
33
ako je z =
( ) i 3 3
5
1

; z
33
= z
33
=
33
) 3 4 (
5
1
i =5
33
( )
33
9 16 + = 5
33
5
33
= 1
6. Izraunaj z
44
ako je z =
( ) i 3 7
4
1

; z
44
= . . . = 1
Preuzeto iz Moja matura
7. Broj (1 + i
2011
)
2
zapiite u obliku a + bi. Rj. (1 + i
2011
)
2
= (1 + i
3
)
2
= (1 i)
2
= 2i = 0 2i
8. Broj
( )
2
2011
3 1 i +
zapiite u obliku a + bi. Rj. = 2 + 2i 3
9. Broj (1 + 2i)
3
zapiite u obliku a + bi. Rj. (1 + 2i)
3
= (1 + 6i 6i
2
+ 8i
3
) = 5 2i
10. Odredi

1
]
1

,
_

+
+
+
10
4 3
3
4 3
1 3
3 4
Re
i
i
i
i
i
. . . =
,
_

+ i
2
1
2
3
Re
=
2
3
11. Izraunaj
2
__
524
__
2
Im
z z z
i z z

+
ako je z = 1 3 + i . Pazi! z = 1 i 3 Rj.
12
3
12. Ako je z = a + bi kompleksan broj koji nije 0, a
__
z
njemu konjugiran broj, tada je z
__
z
:
A . imaginaran broj; B. pozitivan realan broj; C. nenegativan realan broj; D. 0
13. Odredite a, b R tako da brojevi z = a 2 + (b + 3)i i w = 0.5a + 3bi budu
konjugirano kompleksni brojevi. Rj. a 2 = 0.5a & b + 3 = 3b a = 4 & b = -
14. Svi brojevi koji imaju isti modul kao i broj z = 1 + i 3 u koordinatnom sustavu nalaze se:
A . u I. kvadrantu; B. na imaginarnoj osi; C. na realnoj osi; D. na krunici
15. Broj
( )
3009
3 1 i +
zapiite u obliku a + bi.
Rj.
( )
3009
3 1 i +
= Sjeti se da je kub ovog kompleksnog broja lijep = ( )
1003
3
3 1
1
]
1

+ i = 8
1003

71
Logaritmi: U slubenim formulama nedostaju ove, a u zadacima ih ima:
b
k
b
a
a
k
log
1
log
,
b n b b
a
a
a
n
n
log log log
1

,
b b
a
a
log log
1

,
b
k
b
a
a
k
log
1
log

Zadaci s istim raunanjem 0. log

a
x + log
1/a
x = log
a
x log
a
x = 0
0'. Odredi vrijednost brojevnog izraza log 1.7 log 0.17 = log(1.7 : 0.17) = log 10 = 1
1.
36 log 2 log 1 5 log
9 2
3 10 4 +

=
5 . 0 2
3
1 2
2
) 6 ( log 2 log 5 log
3 10 10 2 +

= 5
2
+ 10 2
1
6 = 25 + 5 6 = 24

Vj. 1.
9 log 3 log
4
2
8

= ... = [27] 1'. 100
log2
log
2
(0.25) = ... = [0.5]

2.
( )
3 log 2 2 log
5
1
2
5

= ... = [3/5] 3.
( )
3 log 2 log 24 2
3
8
2
+
= ... = [1/4]
4.
( )
3 log 3 log 2 7 log
7
3
7
7
+
= ... = [21]; 4'. Rijei jedn. log
3
27
2x+7
= 9 [x = 5]
5. 3log5 2 + log8 = [grupirajmo logaritme] = log5
3
+ log8 2 = [primjenimo formulu] =
log(125 8) 2 = log 1000 2 = log10
3
2 = 3 2 = 1
5'. Broj log
1/4
(16) iznosi: 2; 4; 2 ; 4; ne postoji. [log fja nije definirana za negativne br.]
Vj. 1.
5 log
3
2
2 40 log
3
1
+
= ... = [1] 2.
3 log
2
1
5 log 48 log
4
1
+
= ... = [1]
5''. 5log
1/2
8
2log
3
(1/9) = 5 (3/2)log
2
2 + 4log
3
3 = 15/2 + 4 = 7/2
6. log
2
(log
3
(log
5
125)) jednako je [10, 3, 2, 5, 0]
Rj. log
2
(log
3
(log
5
5
3
)) = log
2
(log
3
3) = log
2
1 = 0
6'. log
8
log
4
2
log
8
log
2
4 = (1/3)log
2
[(1/2)(1/2)log
2
2] (1/3)log
2
(2log
2
2)
= (1/3)log
2
(1/4) (1/3)log
2
2 = (2/3) (1/3) = 1
6''.
3
3 / 1
7
49 log 27 log
= 2 (3/2) log
7
3 (2/3)log
3
7 = 2 log
7
3 log
3
7 = 2
7. Napii kao jedan logaritam
) 1 ( log
1
log
1
log
2

+
+
x
x
x
x
x
a a a
.
Rj.
) 1 ( log
1
log
1
log
2

+
+
x
x
x
x
x
a a a
=
) 1 )( 1 (
) 1 (
log
2

+
x x x
x x
a =
2
) 1 (
1
log
x
a = ili = 2 log
a
(x 1)
8. Ako je a = log5, b = log7, onda log2450 iznosi ?
log2450 = log(10 5 7
2
) = log10 + log5 + 2log7 = 1 + a + 2b
Vj. 8'. Ako je a = log2, b = log3, onda log
3
12 iznosi ?
Rj. log
3
12 = (1/3)log(2
2
3) = 1/3(2log2 + log3) = 1/3(2a + b)
9. Ako je log
3
A = s, log
3
B = t i log
3
C = u. Tada je
2
5
3
log
B
C A
jednako ?
Iz
2
5
3
log
B
C A
= 5log
3
A + () log
3
C 2log
3
B = 5s + u 2t
72
9'. Ako je 4log
4
x = 0, onda je izraz 3x + log
2
2
4
jednak: 1; 2 ; 3; 4; 5
Rj. log
4
x = 0 = log
4
1 x = 1. Pa je 3x + log
2
2
4
= 3 + log
2
2
1
= 3 1 = 2
10. 8 4
2 log
2
< + x
x
8 2
2 log 2
2
< + x
x
8 2
2 log
2
2
< + x
x
x
2
+ x
2
< 8 2x
2
< 8 x
2
< 4
x
2
4 < 0 (x + 2)(x 2) < 0 2 < x < 2 ili x 2, 2
11. Broj log
7
2 log
9
49 napii pomou log
2
.
Rj. log
7
2 log
9
49 =

9 log
49 log
7 log
1
2 2
2
3 log
1
3 log 2
7 log 2
7 log
1
2 2 2
2

Broj znamenaka velikih potencija:
1. Koliko znamenki ima broj a) 2
100
? Neka je x = 2
100
/ log
logx = 100log2 [kalkulator] logx = 100 0.301 = 30.1
Traeni broj e imati tono 30 + 1 = 31 znamenku
b) 5
200
? Neka je x = 5
200
/ log logx = 200log5 = 200 0.6989 = 139.79 Odgovor 140 znam.
Vj. c) 3
5000
? [2386]
2. Koliko znamenki ima broj log
2
log
2
log
2
x = 2?
log
2
log
2
log
2
x = 2 = log
2
2
2
log
2
log
2
x = 4 = log
2
2
4
log
2
x = 16 = log
2
2
16
x = 2
16
= 65536 znamenki
Eksponencijalne jednadbe: I. skupina
2 1
x x
a a x
1
= x
2

1. 10 5
2x+1
0.04
2x1
= 0.4

5
3x+6
2. 6 2
x
= 3/4

/:6
10 5
2x+1
5
2(2x1)
= 2

5
1
5
3x+6
/:2 2
x
= 2
3

5
1+2x +1 4x+2
= 5
1 3x + 6
4 2x = 5 3x x = 1 x = 3 / (1) x = 3
Vj. a)
( )
x
x
2 3 3
4 2 2


....[x = 4] b)
0 9 27
3 6
2

+ x x x

x x x 3 6
9 27
2

+
....[x
1
= 2, x
2
= 3]
c) 2
x
3
x+1
5
x3
= 21.6 ....[x = 2]
2. 7
x 1
+ 7
x
= 8
x
7
x
(7
1
+ 1) = 8
x
7
x
(8/7) = 8
x
/ (7/8) 8
x
(7/8)
x
= 7/8 x = 1
Vj. a) 10
x
5
x1
2
x2
= 950 ....[x = 3]
c) 2
x
3
x1
+ 3
x
2
x1
= 5 ....[x = 1]

II. skupina 9
x
4 3
x
+ 3 = 0 3
2x
4 3
x
+ 3 = 0 Neka je 3
x
= u pa imamo kvadratnu
jednadbu u
2
4u + 3 = 0 u
1
= 1, u
2
= 3 3
x
= u
1
= 1 = 3
0
x
1
= 0
73
3
x
= u
2
= 3 = 3
1
x
2
= 1
Vj. a) 4
x
12 2
x
+ 32 = 0 b) 2
x
+ 2 2
x
= 3 / 2
x
4. 4
x
+ 6
x
= 2 9
x
/: 9
x
0 2
3
2
3
2
2

,
_

,
_

x x
u
x

,
_

3
2
u
2
+ u 2 = 0 u
1
= 2 otpada jer mora biti pozitivan
u
2
= 1
0
2
3
2
1
3
2

,
_

,
_

u
x
x = 0
III. skupina a
x
= b / log
a
log
a
a
x
= log
a
b x log
a
a = log
a
b x = log
a
b
Vj. a) 3
x
+ 3
x+1
+ 3
x+2
= 70 ....[x 1.53]
Trik zadatak 3
x
= 0 / log
3
log
3
3
x
= log
3
0 x log
3
3 = x =
Eksponencijalne nejednadbe: Osnovne A. S bazom veom od 1:
2 1
x x
a a < x
1
< x
2
1. 28 3
x 5
> 84 / : 28 3
x 5
> 3x 5 > 1 x > 6
1'. 4 0.4
x 2
< 25 / : 4
4
25
5
2
2
<

,
_

x
. Neka bude baza >1
2 2
2
5
2
5

,
_

<

,
_

x
2x < 2 x >0
1''. 4
x 1
+ 4
x
> 5
x
5
x 1
4
x 1
(1 + 4) > 5
x 1
(5 1)
1
4
5
4
5

,
_

>
x
1 > x 1 x < 2
Osnovne B. S bazom izmeu 0 i 1:
2 1
x x
a a < x
1
> x
2
2. 0.75
x 1
> 0.75
0. 5
x 1 < 0.5 x < 1.5 Pazi! Skidanjem baza mjenja se smisao nejedn.
Kvadratne:1. 8 0.5
x(x+1)
> 0.25
1.5x
2
3
2
x(x+1)
> 2
3x
2
3

x(x+1)
> 2
3x
3 x
2
x > 3x
x
2
2x 3 < 0 (x + 1)(x 3) < 0 x 1, 3
Logaritamske jednadbe: I. Skupina log
a
x
1
= log
a
x
2
x
1
= x
2
uz P.u. x
1
> 0 i x
2
> 0
1. log
3
x = 1 [P.U. x > 0 i zamjenimo 1 s log
3
3] log
3
x = log
3
3 x = 3 je rj.
1'. log
5
(x + 2) = 1. [P.u. x + 2 > 0 odnosno x > 2]
log
5
(x + 2) = log
5
5
1
x + 2 = 5
1
x = 1/5 2 = 9/5 Zadovoljava P.u. pa je rjeenje
1''.
1 6 log log
2 2
x
[P.u. x > 0 i prebaci negativne na suprotne strane]

6 log log 1
2 2
+ x

x 6 log 1
2

x 6 log 2 log
2 2

x 6 2 x = 6 / 2
1'''. Rjeenje jednadbe log(x 3) = 2 zadovoljava uvjet
A . x 0 , B. 0 < x 2, C. 2 < x 4 , D. 4< x 6, E. x > 6
Rj. P.u. x 3 > 0 x > 3 i log(x 3) = log10
2
x 3 = 0.01 x = 3.01 (Pod C)
1
4'
. Skup svih rjeenja jednadbe log
2
(x 1) + log
2
x = 1 je:
{ 2 } ; {1 ,2}; { x R: x>1 }; {1}; {1,2}
74
Rj. P.u. x > 1 i log
2
(x 1)x = log
2
2 x
2
x = 2 x
2
x 2 = 0 x
1
= 1 ne zadovoljva
x
2
= 2 zadovoljava
1
5'
. Skup rjeenja jedn. log(152 + x
3
) 3log(x + 2) = 0 je:
{4,6}; {4}; {6}; { 4,4};

Rj. P.u. x
3
> 152 i x > 2 zajedno daju jedinstveni P.u. x > 2
log(152 + x
3
) = log(x + 2)
3
152 + x
3
= x
3
+ 6x
2
+ 12x + 8 6x
2
+ 12x 144 = 0/:6
x
2
+ 2x 24 = 0 x
1
= 6 ne zadovoljava P.u. i x
2
= 4 zadovoljava pa je on rj.
1
5'
. Umnoak rjeenja jedn. log
3
x
2
= log
3
12 1 Ne treba P.u. Zato? Jer je x
2
uvijek > 0
log
3
x
2
= log
3
12 log
3
3 log
3
x
2
= log
3
(12/3) x
2
= 4 x = t 2, pa je x
1
x
2
= 4
2. log
x
512 = 3 [P.u. x > 0 i x 1, jer baza logaritma ne smije biti 1]
log
x
512 = log
x
x
3
512 = x
3
x
3
= 8
3
x = 8
Vj. Rijei jedn.
3 log 2 log 2 27 log
3
2
log
5 5 5 5
+ x
=
3
4 9
log
5

x = 12
Vj. Rijei jedn. 0 3 log 2 ) 5 ( log
3 3
+ x x P.u. 5 x > 0 tj. x < 5 i 3 x > 0 tj. x < 3
Rj.
1 log ) 3 )( 5 ( log
3 3
x x
15 8x + x
2
= 1 x
2
8x + 14 = 0
Rjeenja ove kvadratne jedn su x = 4 t 2 . P. u. zadovoljava x = 4 2
3. log
4
x + log
8
x = 5 [P.u. x > 0]
(1/2)log
2
x + (1/3)log
2
x = 5 / 2 3 3log
2
x + 2log
2
x = 30 5log
2
x = 30 /:5
log
2
x = 6 = log
2
2
6
x = 2
6
= 64 Vj. 8 log log
2
3
4
+ x x
3'. log
3
x log
9
x log
27
x = 4/3 log
3
x (1/2)log
3
x (1/3)log
3
x = 4/3 / 2 3

3
/ 2 8 log
3 3
3
x log
3
x = 2 = log
3
3
2
x = 3
2
= 9
4. log
3
(3
x
8) = 2 x desnu stranu napiemo pomou log
3
log
3
(3
x
8) = log
3
3
2 x
3
x
8 = 3
2 x
3
x
8 = 3
2
3
x
/ 3
x
3
2x
8 3
x
= 9 3
2x
8 3
x
9 = 0 3
x
= u
u
2
8u 9 = 0 u
1
= 1 Otpada, jer eksp. fja 3
x
ne prima negativne vrijednosti.
Ostaje samo u
2
= 9 3
x
= 9 = 3
2
x = 2
Vj. log
2
(2
x
7) = 3 x Rj. [3]; log
5
(5
x
4) = 1 x Rj. [1]
5. Rijeite sustav jednadbi: log
5
(8x) = 1 + log
5
4 i x
y
= 2/5
log
5
8x = log
5
(5 4) (2/5)
y
= (2/5)
1

8x = 20 x = 5/2 y = 1
Logaritamske jednadbe: II. skupina log
2
x + 2logx 3 = 0 P.u. x > 0 i zamjena logx = u
75
u
2
+ 2u 3 = 0 u
1
= 3 ; u
2
= 1
logx = u
1
= 3 = log10
3
ili logx = u
2
= 1 = log10
x
1
= 10
3
x
2
= 10
Transformacija formula: Iz n = n
o
e
kt
odredi t. [Dobro gledaj oblik ponuenih rj.]
e
kt
=
0
n
n
/ ln (napadamo s ln zbog baze e, jer je lne = 1

)
ln e
kt
= ln
0
n
n

kt = ln
0
n
n

/ : (k) t =
1
0 0
ln
1
ln
1

,
_

n
n
k n
n
k
=
n
n
k
0
ln
1
Logaritamske nejednadbe: Osnovne:
1. log
5
(x + 3) > 1 = log
5
5 i P.u. x + 3 > 0 x > 3
x + 3 > 5 x > 2 to presjeeno s P.u. daje konano rj. x > 2
1'. Sva rjeenja nejedn. log
2
(x1)
3
6 ine interval: 1, ; ,1.25]; 1, 1.25]; 0, 0.75]
Rj. P.u. x 1 > 0 x > 1
3log
2
(x 1) 6 / : 3 log
2
(x 1) 2 = log
2
2
2
x 1 x 1.25
1''. Jedn. ax
2
x +
loga
a
= 0 , gdje je a > 0, ima realne korijene, ako je:
a 10
4
; a = 10; a > 10
4
; a 10 ; a 2 Uoi da se radi o kvadratnoj jedn.
Rj. D 0 b
2
4ac 0 1 4log a 0 1 4log a log a 1/4 = log 10
1/4
a 10
1/4
=
4
10
1'''. Rjeenje nejedn. 2
log(2x 3)
>
1
2
je : P.u. 2x 3 > 0 x > 3/2
x > 1,35; x > 1,45; x > 1,75; x > 1,55; x > 1,65
Rj. 2
log(2x 3)
> 2
1
log(2x 3) > 1 = log10
1
2x 3 > 0.1 2x > 3.1 x > 1.55
1
4'
. Rjeenje nejedn. log
1/2
x + 3 > 2 je : P.u. x

3
(, 7)U(1, +); (7, 1) /
{ } 3
; (, 1); (7, +); (7/2, +).
Rj. Preimo na bazu 2: log
2
x + 3 > 2 / (1) log
2
x + 3 < 2 = log
2
2
2
x + 3 < 4
4 < x + 3 < 4 7 < x < 1
1
5'
. Skup svih rjeenja nejednadbe log(2x 3) < 0 je:
{ x R: x>2}; { x R: x>3/2}; { x R: x>3}; [2,3]; { x R: 3/2<x< 2}
Rj. P.u. x > 3/2 i log(2x 3) < 0 = log1 2x 3 < 1 2x < 4 x < 2 P.u.
76
2.
1 log 0 ) 1 3 ( log
2
1
2
1
> x
i P.u. 3x 1 > 0
Rj. 3x 1 < 1 i 3x > 1
x < 2/3 i x > 1/3 x 1/3 , 2/3
Vektori: Iz A(x
A
, y
A
) i B(x
B
, y
B
)

+ j y y i x x AB
A B A B
) ( ) (

Vektori: Bilo koji vektor

v
dan svojim koordinatama

+ j v i v v
y x
.
U formulama nema duljine vektora, ali je dana udaljenost dviju toaka koju moemo upotrijebiti za
odreivanje duljine vektora.
2 2 2
1 2
2
1 2
) ( ) (
y x
v v y y x x v + +

Jedinini vektor vektora

+ j y i v v
y x
dan je formulom
2 2
0
y x
y x
v v
j v i v
v
+
+

Skalarni umnoak dvaju vektora dan je izrazom

b a b a
cos
Skalarni umnoak vektora

a
i

b
danih koordinatama:
y y x x
b a b a b a +

Kut meu vektorima

a
i

b
danih svojim koordinatama cos =
2 2 2 2
y y y x
y y x x
b b a a
b a b a
+ +
+
Okomitost vektora:

b a
akko je
y y x x
b a b a b a +

= 0
ZADATAK 1. Zadane su toke A(1, 2); B(3,5). Odredimo vektor

AB a
Rj.

AB a
= (x
B
x
A
)

i
+ (y
B
y
A
)

j
= (3 1)

i
+ (5 2)

j
= 2

i
+ 3

j

Vj. 1'. Zadane su toke A(5, 1); B(6,3). a) Prikaimo vektor

AB
kao linearnu kombinaciju
jedininih okomitih vektora

i
i

j
, te odredite duljine vektora

OA
i

AB


AB
= (6 5)

i
+ (3 1)

j
=

i
+ 2

j
;

OA
= (5 0)

i
+ (1 0)

j
= 5

i
+

j


5 4 1 +

AB
;
26 1 25 +

OA
b) Odredimo toku C tako da je

AB OC
.
Neka je C(x, y) tada iz

AB OC
(x 0)

i
+ (y 0)

j
=

i
+ 2

j
x = 1 i y = 2 Tj. C(1,2)
c) Odredimo mjeru kuta OAC. (Zaokruite rezultat na cijeli stupanj).
To je kut izmeu vektora

AO
= 5

j
i

AC
= (1 5)

i
+ (2 1)

j
= 4

i
+

j

77
Rj. cos =
1 16 1 25
1 1 4 5
+ +

=
442
19
17 26
19

= 25.35
o
= 25
o
d) Odredimo povrinu etverokuta OABC .
Rj. P
OABC
=

AO sin

AC
= 26 17 sin 25
o
= 442 0.4225 = 8.89
2. Odredimo (2

i
+ 3

j
) (

i
4

j
). Ovo je skalarni umnoak vek.: Rj. 2 13 4 = 2 12 = 10
3. Vektori

+ j i a 3
i

+ j i b 2
zatvaraju kut?
Rj. cos =
4 1 1 9
1 2 1 3
+ +
+
=
2
2
2 5
5

=
4

PREUZETO IZ MOJA MATURA

78
Dovedi vektor

AB
u toku
E pa na njega nadovei
vektor

CD
. Spoji poetek
i kraj dobio si vektor

EF
Skalarni umnoak okomitih
vektora jednak je 0. Pa
imamo jednadbu
6 2 + ( 4) (2k + 5) = 0
12 8k 20 = 0
8k = 8
k = 1
23.3.
TRIGONOMETRIJA U formulama via razina, ima vie nego dovoljno podataka
79
Vrijednosti trig. fja za neke kutove iz I. kvadranta
0
6

sin
0

2
1
2
2
2
3
1

cos
1
2
3
2
2

2
1 0
tg
0
3
3
1
3 +
Sinus je neparna fja tj. sin( ) = sin, kosinus je parna fja tj. cos( ) = cos
Ostalo ete dobiti u knjiici formula.
Zadaci: 1. U pravokutnom trokutu jedna kateta je dva puta dulja od druge. Koliki je manji iljasti
kut tog trokuta? Rj. Neka je a = 2b, onda je
2
1
2

b
b
a
b
tg
= 26
o
33' 54''
2. U pravokutnom trokutu hipotenuza je tri puta dulja od jedne katete. Koliki je iljasti kut nasuprot
te katete tog trokuta? Rj. Neka je c = 3a, onda je
3
1
3
sin
a
a
c
a

=19
o
28' 16''
3. U pravokutnom trokutu hipotenuza je 2.5 puta dulja od jedne katete. Koliki je iljasti uz tu katetu
tog trokuta? Rj. Neka je c = 2,5b, onda je
5 . 2
1
5 . 2
cos
b
b
c
b

= 66
o
25' 19''
4. au oblika valjka s promjerom osnovice 6 cm i visine h = 10 cm punu vode stavimo na kosinu s
kutom od 30
o
. Kolika e koliina vode pritom iscuriti iz ae? Nacrtaj sliku.
Rj. Uoimo da je koliina iscurene vode jednaka polovini obujma valjka visine h
1
.
Iz pravokutnog h
1
= 6 tg 30
o
= 2 3 .

1
2
2
1
h r V 3 2 9
2
1

= 3 9 cm
3
vode iscuri.
Vj. 4'. au oblika valjka s polumjerom osnovice 4 cm i visine h = 10 cm punu vode stavimo na
kosinu s kutom od 45
o
. Kolika e koliina vode pritom iscuriti iz ae?
80
Koristei se ovom tablicom lako je odrediti
vrijednosti svih kutova koji su viekratnici ovih.
To su ,...
6
11
,
6
7
,
6
5
Ako je napamet
,...
4
7
,
4
5
,
4
3
teko, onda si nacrtaj
,...
3
5
,
3
4
,
3
2
trigonom. krunicu.
5. Najkraa izvodnica kosog stoca ima duljinu 10 cm, a najdulja 20 cm. Izraunajmo obujam
stoca, ako je kut meu izvodicama 60
o
. Sl. Rj.
3
h B
V

=
h r
2
3
1
. Nepoznato i r i h.
Po pouku o cos: (2r)
2
= 10
2
+ 20
2
210 20 cos60
o
4r
2
= 300 /:4 r
2
= 75 r = 5 3
Iz pravokutnog h = 20 sin , a iz pouka o sinusima
0
60 sin
2
sin
10 r

sin =
2
1
h = 10
V =
3
1
75 10 = 250 cm
3
6. Pojednostavni sin(4680
o
+ ) = sin(13 360 + ) = sin
7. Odredimo temeljni period fje g(x) = 3cos
,
_

5 3
x
. P =
3 /
2

= 6
Trigonometrijske jednadbe: U treem razredu smo ih uili. Za maturu ponovite i dobro nauite
rjeavati osnovne na intervalu [0, 2] i sve one koje se svode na osnovne.
Vidi: Daki, Elezovi: Matematika 3 zad.5.1./1. i 2.
1. Odredimo sva rjeenja jednadbe sin x =
2
1
. Sl. Rj. x
1
=
6

+2k ili x
2
=
,
_

6
x

+ 2k.
1'. Rijeimo jednadbu sin x =
2
2
na intervalu [0, 2]. Sl. Rj. x
1
=
4

ili x
2
=
4
3
.
1''. Rijeimo jednadbu 2sin
,
_

x
= 3 na intervalu [0, 2]
Rj. sin
,
_

x
=
2
3
. Sl. za x
1
... x
3

=
3

+ 2k x
1
=
3
2
+ 2k
ili za x
2
... x
3

=
3
2
+ 2k x
2
= + 2k = (2k + 1)
81
U zadatku treba dva puta primjeniti
pouak o kosinusu.
1) U ABD su nam poznate dvije
stranice i jedan kut. Zbog
jednostavnosti raunanja oznaimo
a/2 = x
12.12
2
=10.80
2
+x
2
21.6xcos
2) Kad izraunamo x onda iz ABC
opet pouak o cos
b
2
=10.80
2
+a
2
21.6acos122
o

za k = 0 x
1
=
3
2
ili x
2
= oba zadovoljavaju P. u. tj. oba su rj.
za k = 1 x
3
=
3
8
ili x
4
= 3 oba nisu iz zadanog intervala tj. nisu rjeenja GOTOVO
1'''. Rijeimo jednadbu sin
,
_

4
2

x
= sinx na intervalu [0, 2]
Rj. za x
1
... 2x
4

= x + 2k x
1
=
4

+ 2k , k Z
ili za x
2
... 2x
4

= ( x) + 2k 3x = +
4

+ 2k x
2
=
12
5
+
3
2 k
, k Z
za k = 0 x
1
=
4

ili x
2
=
12
5
oba su iz zadanog intervala, tj. oba su rj.
za k = 1 x
3
=
4
9
nije iz zadanog intervala tj. nije rj. ili x
4
=
12
5
+
3
2
=
12
13
je rj.
za k = 2 x
5
je vei od x
3
nije rj. ili x
6
=
12
5
+
3
4
=
12
21
je rj. GOTOVO traenje.
Vj. 2. Odredite sva rijeenja jednadbe cos x =
2
2
. Sl.
Rj. x = t
4

+ 2k, k Z
2'. Rijeimo jednadbu 3 + 2cos
,
_

x 3
4

= 0 na intervalu [0, ]
Rj. 2cos(
4

3x) = 3 /:2 cos(

4

3x) =
2
3
. Sl.
za x
1

4

3x =
6
5
+ 2k 3x =
,
_

6
5
4

+ 2k /:3 x
1
=
36
7

+
3
2 k
, k Z
za x
2

4

3x =
6
7
+ 2k 3x =
,
_

6
7
4

+ 2k /:3 x =
36
11

+
3
2 k
, k Z
za k = 0 ... x
1
=
36
7

nije rj. x
2
=
36
11

nije rj.
za k = 1 ... x
1
=
36
7

+
3
2
=
36
17
je rj. x
2
=
36
11

+
3
2
=
36
13
je rj.
za k = 2 ... x
1
=
36
7

+
3
4
=
36
41
nije rj. x
2
=
36
11

+
3
4
=
36
37
nije rj.
2''. Rijeimo jednadbu cos3x = cosx 3x = t x + 2k, k Z
za x
1
... 3x = x + 2k 4x = 2k /:4 x
1
= k/2
za x
2
... 3x = x + 2k 2x = 2k /:2 x
2
= k
2'''. Rijeimo jednadbu sin(x )sin(x +2) = 3 cos(x + 3) cos(x 4) na intervalu [/2, ].
Rj. Prijeimo iz umnoka u zbroj:
1/2[cos(x x 2) (cos(x + x + 2] = 3/2[cos7 + cos(2x )] / 2
cos(3) + cos(2x + ) = 3 cos7 3 cos(2x + ); Kako je cos(+2x)= cos2x
82
imamo jedn. 1 cos2x = 3 (1) + 3 cox2x
4 cos 2x = 2 /: ( 4) dobivamo osnovnu
cos2x =
2
1
. Sl. 2x = t
3

+ 2k /: 2x = t
6

+ k, k Z
za k = 0 x = t
6

nisu iz zadanog intervala

za k = 1 x = t
6

+ Iz zadanog intervala je samo x =

6
5
to je ujedno i jedino rjeenje
3. Rijeimo jednadbu tg
,
_

4
2

x
= tg
4

na intervalu [0, ] .
Pazi TRIK jednadba mi smo uili jedn. tg(2x
4

) = 1, koja je ba ova zadana. (Nacrt. sl.)

Rj. 2x
4

=
4

+ k x =
4

+
2
k
, k Z x
1
=
4

ili x
2
=
4
3

3'. Rijeimo jednadbu 3 tg
,
_

3 4
x
= 1 na intervalu [0, ]. Sl.
Rj. tg(
4

3
x
) =
3
1

=
3
3


4

3
x
=
6

+ k
3
x
=
4

+ k / 3 x =
4
3

2

+ 3k =
4

+ 3k, k Z
4. Maturalna: Odredite sva rjeenja jedn. 2cos
2
x = sin2x na intervalu 0, /2].
Rj. 2cos
2
x = 2sinxcosx /:2 pa rastavimo na faktore
cosx(cosx sinx) = 0 cosx = 0 ili cosx sinx = 0 /:cosx
x = /2 1 tgx = 0 tgx = 1 x = /4
Rezervni: 5. Duljina visine uspravne kvadratske piramide je 10 cm. Boni brid s ravninom
osnovke zatvara kut od 52
o
. Odredimo O i V te piramide. (Nacrtajte si sliku ...)
O = B + Po = a
2
+ 4
2
1
ah
= a
2
+ 2ah
1
= STOP = 269.3 cm
2
Iz tg 52
o
=
2
d
h
=
d
h 2
d =
0
52
2
tg
h
, a iz d = a 2 a =
2
d
=
8 . 8
52 2
16
0

tg
cm
Po Pitagori
2
2 2
1
2

,
_

+
a
h h h
1
= 10.9 cm Vraamo se u STOP
V =
h a Bh
2
3
1
3
1

= 258.1 cm
3
83
5. Duljina visine poboke uspravne kvadratske piramide je 12 cm. Bona strana s ravninom
osnovke zatvara kut od 66
o
. Odredimo O i V te piramide. (Nacrtajte si sliku ...)
O = B + Po = a
2
+ 4
2
1
ah
= a
2
+ 2ah
1
= STOP = 329.50 cm
2
Iz cos 66
o
=
1
2
h
a
=
1
2h
a
a = 2h
1
cos 66
o
= 24 cos 66
o
= 9.76 cm Vraamo se u STOP
Po Pitagori
2
2
1
2
2

,
_

a
h h h
1
= 10.96 cm Vraamo se u STOP
V =
h a Bh
2
3
1
3
1

= 348 cm
3
6. Baza uspravne piramide je pravilni 6terokut stranice a = 6 cm. Poboke s bazom zatvaraju kut
60
o
. Odredimo obujam piramide. Nacrtaj sliku Rj.
3
h B
V

, B = 3
4
6
2
a
= 3
2
3
2
a
Uoimo
veliki jednakostranian stranice 2r.

,
_

3
2
a
r
pa je
a
a
r
r
h
2
3
3
2
3 3
2
2

3
4
3
2
3
3
3 2
3
3
2
a a
a
V

=
3 216
4
3

= 162 3 cm
3
PREUZETO IZ MOJA MATURA
84
85
KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI:
Ono to je osnovno odnosno ima u tablicama neu navoditi, ali u ispitima se moe spominjati ovo tj.
djelini omjer pa u rijeiti zadatak u vezi s njim.
1. Na duini
___
AB
, A(1, 3) i B(4, 3) zadana je toka C tako da je AC : CB = 1 : 2. Koje su
koordinate toke C? Dobro je znati:

+
+

1
B A
C
x x
x ,

+
+

1
B A
C
y y
y i
2
1

.

+
+

1
B A
C
x x
x =
2
1
1
4
2
1
1
+
+
=
2
3
3
= 2;

+
+

1
B A
C
y y
y =
2
3
2
3
3 +
=
2
3
2
3

= 1 C(2, 1)
Vj. 1'. Na duini
___
AB
, A(1, 3) i B(4, 3) zadana je toka C tako da je AC : CB = 2 : 1.
Koje su koordinate toke C? [Rj. C(3, 1)]
PRAVAC, KUT DVAJU PRAVACA: ono to je u formulama pokriva cijeli ispit.
ELIPSA, HIPERBOLA i PARABOLA: formule pokrivaju osnove to je i najvanije, jer u ispitu
se pojavljuju samo osnovni zadaci: odreivanje njihovih jednadbi uz neke poznate uvjete. Sve to
imate u biljenici od III. raz.
MEUSOBNI POLOAJ PRAVCA I PARABOLE (, ) odreujemo na dva naina.
1. Grafiki, tako da u istom koordinatnom sustavu nacrtamo i pravac i parabolu, pa . . .
2. Raunski, tako da rijeimo sustav linearne (jedn. pravca) i kvadratne (jedn. parabole). Taj sustav
rjeava se tako da se iz linearne jednadbe izrazi jedna nepoznanica pomou druge, pa se uvrsti u
kvadratnu. Koja tada postaje kvadratna s jednom nepoznanicom. Ako tako dobivena kvadratna
jednadba nema realnih rjeenja, tj. njezina diskriminanta D = b
2
4ac je < 0, pravac i parabola
nemaju zajednikih toaka. Ako pak kvadratna jedn. ima jedno realno rjeenje, tj. D = b
2
4ac je =
0, pravac i parabola imaju jednu toku zajedniku, tj. pravac dodiruje parabolu u tom sluaju pravac
je tangenta parabole. Ako pak kvadratna jedn. ima dva razliita realna rjeenja, tj. D = b
2
4ac je >
0, pravac i parabola imaju dvije zajednike toke, tj. pravac sijee parabolu u dvije toke u to
sluaju pravac je sekanta parabole. Vidi slike.
86

Zadaci: 1. Odredimo meusobni poloaj pravca x + y 5 = 0 i parabole y = x
2
+ 2x + 1
I. Grafiki: Vidi sliku. Pravac i parabola
nemaju zajednikih toaka. Vidi sl.

2. Odredimo meusobni poloaj pravca 2x y 4 i parabole y = x
2
4x + 5
I. Grafiki: Vidi sl. Pravac dodiruje parabolu

3. Odredimo meusobni poloaj pravca x + y = 1 i parabole y = x
2
2x 1
I. Grafiki: Vidi sl. Pravac sijee parabolu
u dvije toke
87
II. Raunski: Rijeimo sustav
x + y 5 = 0 i y = x
2
+ 2x + 1
y = 5 x 5 x = x
2
+ 2x + 1
x
2
3x + 6 = 0
ispitujemo diskriminantu
D = b
2
4ac
D = 9 24 = 15 < 0
znai pravac i parabola
nemaju zajednikih toaka
II. Raunski: Rijeimo sustav
2x y 4 = 0 i y = x
2
4x + 5
y = 2x 4 2x 4 = x
2
4x + 5
uvrstimo x
2
6x + 9 = 0
dobiveni ispitujemo diskriminantu
x = 3 D=b
2
4ac = 3636 = 0
y = 2 (x 3)
2
= 0 x = 3
Znai pravac i parabola se dodiruju u
toki T(3, 2)
II. Raunski: Rijeimo sustav
x + y = 1 i y = x
2
2x 1
y = 1 x 1 x = x
2
2x 1
uvrstimo x
2
+ x 2 = 0
dobivene ispitujemo diskriminantu
x = 1y = 2 D=b
2
4ac = 1+8 = 9 > 0
x = 2y = 1 Rj. ove jedn. su x
1
= 1, x
2
=2
Znai pravac i parabola se sijeku u
tokama T
1
(1, 2) i T
2
(2, 1)

MEUSOBNI POLOAJ PRAVCA I KRUNICE, ELIPSE, HIPERBOLE i PARAB.
odreuje se na isti nain kao i meusobni poloaj pravca i parabole.


88
II. Raunski: Rijeimo sustav
Ax + By + C = 0 i x
2
+ y
2
= r
2
Npr. 2x + 3y 5 = 0 i x
2
+ y
2
= 9
ili 3x 2y + 4 = 0 i (x 2)
2
+ (y 3)
2
= 4
II. Raunski: Rijeimo sustav
Ax + By + C = 0 i b
2
x
2
+ a
2
y
2
= a
2
b
2
Npr. x 2y + 3 = 0 i 4x
2
+ 9y
2
= 36
ili 2x + y 4 = 0 i 1
6 10
2 2
+
y x
II. Raunski: Rijeimo sustav
Ax + By + C = 0 i b
2
x
2
a
2
y
2
= a
2
b
2
Npr. 4x 3y 5 = 0 i 9x
2
16y
2
= 144
ili 5x + 2y + 5 = 0 i 1
3 9
2 2

y x


ODREIVANJE JEDNADBE KRUNICE IZ ZADANIH ELEMENATA I OBRNUTO
1. Odredimo jednadbu krunice kojoj je duina
____
AB
promjer ako je A(2, 3) i B(1, 1).
Rj. Iz 2r = AB = 5 4 3 ) ( ) (
2 2 2 2
+ +
A B A B
y y x x r = 2.5
Sredite je u polovitu duine
____
AB
(Vidi formule) S( 0.5, 1)
Traena jedn. (x + 0.5)
2
+ (y + 1)
2
= 6.25
2. Zadana je krunica (x +1)
2
+ (y 3)
2
= 25. Odredimo toku T(2, y) zadane krunice za koju
je y > 0. Rj. Danu toku uvrstimo u jedn. krunice: (2 + 1)
2
+ (y 3)
2
= 25 (y 3)
2
= 16
y 3 = t 4 y = 3 t 4, pa iz uvjeta y > 0 y = 7. Traena toka je T(2, 7)
Zadatak: 3. Odredimo opu jednadbu krunice sa slike.
Zadatak: 4. Odredimo opu jednadbu krunice sa slike.
89
Rj. Sredite kronice je toka S(3, 2), i polumjer
r = 3, pa imamo jednadbu
(x 3)
2
+ (y 2)
2
= 9.
Ako je u rijeenju ponuen opi oblik, kvadriramo
dobivenu jednadbu i sredimo
x
2
+ y
2
6x 4y + 4 = 0

II. Raunski: Rijeimo sustav
Ax + By + C = 0 i y
2
= 2px
Npr. 2x 3y 4 = 0 i y
2
= 8x
ili 5x + 3y + 2 = 0 i y
2
= 6x
Vj. 5. Odredi opu jednadbu krunice sa slike.

Rj. ___________________________ ______________________________
90



Rj. Sredite kronice je toka S(2, 1), i polumjer
r = 3, pa imamo jednadbu
(x + 2)
2
+ (y 1)
2
= 9.
Ako je u rijeenju ponuen opi oblik, kvadriramo
dobivenu jednadbu i sredimo
x
2
+ y
2
+ 4x 2y 4 = 0
6. Odredimo jednadbu krunice
koja dira obje koordinatne osi i prolazi tokom T(2, 4).
Skiciraj zadatak. Sa skice itamo S(2, 2) i r = 2 pa je traena jedn. (x2)
2
+(y+2)
2
= 4.
Vj. 6'. Odredi jednadbu krunice koja dira obje koordinatne osi i prolazi tokom T(3, 6).
6''. Odredi jednadbu krunice koja dira obje koordinatne osi i prolazi tokom T( 4, 8).
7. Odredimo polumjer krunice koja je koncentrina krunici x
2
+ y
2
4x + 8y + 4 = 0 i prolazi
tokom A(4, 3). Rj. Dopunom do potpunog kvadrata odredimo sredite krunica
(x 2)
2
4 + (y + 4)
2
16 + 4 = 0 (x 2)
2
+ (y + 4)
2
= 16 S(2, 4)
Polumjer traene jednak je udaljenosti toke A od S tj. r = AS = 5 1 4 +
Vj. 7'. Odredi polumjer krunice koja je koncentrina krunici x
2
+ y
2
+ 6x 10y + 9 = 0 i prolazi
tokom A(2, 4).
7''. Odredi polumjer krunice koja je koncentrina krunici x
2
+ y
2
4x + 2y 3 = 0 i prolazi
tokom A(2, 3).
Zahtjevniji zadaci
1. Nogometni golman ispucava loptu sa zemlje. Putanja lopte opisana je funkcijom
91
h(x) = 0.005x
2
+ 0.4x , gdje je h visina lopte iznad zemlje , a x horizontalna udaljenos od
mjesta ispucavanja. Veliine h i x izraene su u metrima.
a) Na kojoj je visini lopta kada je njezina horizontalna udaljenost od mjesta ispucavanja 25 m?
b) Odredimo najveu visinu lopte.
c) Na kojoj e udaljenosti od gola lopta pasti na zemlju? Nacrtajmo skicu.

2. Projektil je koso ispaljen iz toke na nadmorskoj visini od 50 m i kree se po paraboli. Nakon 2
km postie nadmorsku visinu od 610 m. Nakon sljedea dva kilometra nalazi se na nadmorskoj
visini od 530m. U trenutku kada projektil dostie svoju maksimalnu visinu, 500m iznad njega leti
helikopter. Na kojoj se nadmorskoj visini u tom trenutku nalazi helikopter.
Rj. Nacrtajmo sliku tako da zanemarimo nadmorsku visinu (nju emo dodati krajnjem rezultatu).
Prvu nultoku smjestimo u ishodite koordinatnog sustava vidi sliku. Uz navedene uvjete fja bi
imala oblik f(x) = ax
2
+ bx
Pa imamo jednakosti f(2000) = 4 000 000a + 2000b = 560 / (2)
f(4000) = 16 000 000a + 4000b = 480 ZBROJIMO

92
Dobivamo a = 0.00008
i b = 0.44
Maksimum ove fje je
y
o
=
a
b
a
b ac
4 4
4
2 2

y
o
= 605 m
Helikopter leti na visini
605 + 50 + 500 = 1155 m
Rj. a) h(25) = 0.0050 25
2
+ 0.4 25 = 6.87m
b) y
o
= 8
020 . 0
16 . 0 0
4
4
2

a
b ac

c) To je druga nulto. fje h =0.005x
2
+0.4x
Tj. drugo rjeenje jednadbe
0.005x
2
+ 0.4x = 0
x(0.005x + 0.4) = 0 x
2
= 80 m
Tijek fje. Iz dravne mature ljeto 2010: Rijeimo po njihovim uputama.
Zadana je fja f(x) = 1/4(x
2
16)(x + 1)
2.1. Odredi koordinate sjecita grafa s osi apscisa. (Moje: treba nai nultoke)
(x
2
16)(x + 1) = 0 (x+4)(x 4) (x+1) = 0 x
1
= 4, x
2
= 1 i x
3
= 4
Traena sjecita su toke ( 4, 0), (1, 0) i (4, 0)
2.2. Derivirajte fju f. (Moje: izmnoimo zagrade pa onda derivirajmo)
f(x) = 1/4(x
3
+ x
2
16x 16)
f '(x) = 1/4(3x
2
+ 2x 16)
2.3. Odredite intervale rasta fje f. (Treba odrediti nultoke f ' tj. stacionarne toke)
3x
2
+ 2x 16 = 0
3
7 1
6
14 2
6
192 4 2 t

+ t
x x
1

3
8

i x
2
= 2
________________
o
____________________
o
_______________________
8/3 2
Znai imamo tri intervala. Da bismo odredili pad ili rast moramo izraunati vrijednost
f ' u nekoj toki tog intervala. Npr. iz prvog uzmemo 3.
f '(3) = 1/4(27 6 16) = 5/4 < 0 Na intrevalu , 8/3 fja f pada.
f '(0) = 1/4(0 + 0 16) =4>0Na intrevalu 8/3, 2 fja f raste. to je traeni int.
f ' (3) = 1/4(27 + 6 16) = 17/4 < 0 Na intrevalu 2, fja f pada.
2.4. Odredite lokalne ekstrema fje f. (Najprije treba odrediti kandidate za ekstreme)
f(8/3) = 1/4(64/9 16)(8/3 + 1) = 100/3 T
1
(8/3, 100/3) (1. kandidat)
f(2) = 1/4(4 16)(2 + 1) = 9 T
2
(2, 9) (2. kandidat za ekstrem)
Da bismo odredili to ti kandidati su moramo izraunati f ''
f '' = 1/4(6x + 2)
f ''(8/3) = 1/4( 16 + 2) = 14/4 > 0 T
1
(8/3, 100/27) je min
f ''(2) = 1/4(12 + 2) = 14/4 < 0 T
2
(2, 9) je Max
2.5. Nacrtajte graf fje rabei rezultate prethodnih podzadataka.
(Napomena: Toke koje nemaju cjelobrojne koordinate ucrtajte priblino) Moje:
4 8/3 1 2 4
f ' 0 + + 0
f
0 100/27 0 9 0
min Max
93


Tijek fje. Iz dravne mature, jesen 2010: Rijeimo po njihovim uputama.
Zadana je fja f(x) = (x
2
5x + 4)(x 1)
3.1. Odredi koordinate sjecita grafa s koordinatnim osima. (Moje: treba nai nultoke i
vrijednost fje za x = 0 tj. f(0) = 4 (1) = 4 sjecite s osi y je toka (0, 4)
(x
2
5x + 4)(x 1) = 0 (x 1)(x 4)(x 1) = 0 x
1
= 1, x
2
= 1 i x
3
= 4
Traena sjecita su toke (1, 0), (4, 0) i (0, 4)
3.2. Derivirajte fju f. (Moje: izmnoimo zagrade pa onda derivirajmo)
f(x) = x
3
6x
2
+ 9x 4
f '(x) = 3x
2
12x + 9
3.3. Odredite intervale rasta fje f. (Treba odrediti nultoke f ' tj. stacionarne toke)
3x
2
12x + 9 = 0 / : 3 x
2
4x + 3 = 0 (x 1)(x 3) = 0 x
1
= 1 i x
2
= 3
________________
o
____________________
o
_______________________
1 3
Znai imamo tri intervala. Da bismo odredili pad ili rast moramo izraunati vrijednost
f ' u nekoj toki tog intervala. Npr. iz prvog intervala uzmemo 0.
f '(0) = 9 > 0 Na intrevalu , 1 fja f raste.
f '(2) = 12 24 + 9 = 3 < 0 Na intrevalu 1, 3 fja f pada.
94
f ' (4) = = 48 48 + 9 = 9 > 0 Na intrevalu 3, fja f raste.
3.4. Odredite lokalne ekstrema fje f. (Treba odrediti kandidate za ekstreme)
f(1) = 0 T
1
(1, 0)
f(3) = (9 15 + 4)(3 1) = 4 T
2
(3, 4)
Da bismo odredili to su moramo izraunati f ''
f '' = 6x 12 f ''(1) = 6 < 0 T
1
(1, 0) je Max
f ''(3) = 6 > 0 T
2
(3, 4) je min
3.5. Nacrtajte graf fje rabei rezultate prethodnih podzadataka.
(Napomena: Toke koje nemaju cjelobrojne koordinate ucrtajte priblino) Moje:
Tablica tijeka
1 3 4
f ' + 0 0 + +
f
0 4 0
Max min

Tijek fje. Iz dravne mature, zima 2010: Rijeimo po njihovim uputama.
Zadana je fja f(x) = 1/8(x 3)(x
2
24)
4.1. Odredi koordinate sjecita grafa s osi apscisa. (Moje: treba nai nultoke)
95
(x 3)(x
2
24) = 0 (x 3)(x + 24 )(x 24 ) = 0 x
1
= 24 , x
2
=3 i x
3
= 24
Traena sjecita su toke T
1
( 24 ,0), T
2
(3, 0) i T
3
( 24 , 0)
4.2. Derivirajte fju f. (Moje: izmnoimo zagrade pa onda derivirajmo)
f(x) = 1/8(x
3
3x
2
24x + 72)
f '(x) = 1/8(3x
2
6x 24)
4.3. Odredite lokalne ekstreme fje f. (Treba odrediti nultoke f ' tj. stacionarne toke)
3x
2
6x 24 = 0 /:3 x
2
2x 8 = 0 x
1
= 2, x
2
= 4 uvrstim ih u fju
T
1
(2, 12.5) ; T
2
(4, 1) da bih odredio to je koja treba mi f ''
f ''(x) = 1/8(6x 6)
f ''(2) = 1/8(18) < 0 T
1
(2, 12.5) je Max
f ''(4) = 1/8(18) > 0 T
2
(4, 1) je min
4.4. Odredite jedn. tang. na graf u toki kojoj je apscisa jednaka x = 4
T( 4, f( 4)) = ( 4, 7) izraunam koeficijent smjera tangente tj.
f '( 4) = 1/8(48 + 24 24) = 6 sada odredim jednadbu tangente
t . . . y 7 = 6(x + 4) y = 6x + 31
4.5. Nacrtajte graf te fje rabei rezultate prethodnih zadataka.
(Napomena: Toke koje nemaju cjelobrojne koordinate ucrtajte priblino)

96
VANO! Rjeavajui zadatke iz do sada provedenih matura doao sam do zakljuka.
Kod rjeavanja zahtjevnijih zadataka meurezultate ne zaokruujte, jer ete samo tako dobiti
tona rjeenja, odnosno rjeenja koja e biti slubeno objavljena.
Molim korisnike ove skripte, da mi dojave svaku primjedbu, bilo da je naelne prirode, bilo da je
rije o pogreci u tisku, ili je pak pogreka u samom zadatku ili rjeenju.
Napomena: Iako je ovo moje intelektualno vlasnitvo, koje je poput svakog drugog
vlasnitva, neotuivo, zakonom zatieno i mora se potivati. Dozvoljavam da se ova skripta
umnoava bez mog doputenja.
Za sada od mene toliko.
Puno uspjeha na maturi eli Vam autor skripte,
Milivoj Smoljak, prof. matematike.
97