Prijevod govora Premijer je, u onome to ja smatram da nije u mojoj ovlasti da opisujem kao dobar govor, postavio pred

nas, naime, kako sprijeiti rat. Drava, kao to je naa, koja posjeduje ogromni teritorij i bogatstvo, ija obrana je zanemarena, ne moe izbjedi rat iredi svijest o njegovim strahotama, ili ak kontinuiranim prikazom pacifistikih kvaliteta, ili ignoriranjem sudbine rtava drugdje. Rat de biti izbjegnut, u sadanjim okolnostima, samo zastraivanjem agresora. Ako su nam obrane slabe, mi moramo traiti saveznika; i naravno, ako traimo saveznike, savezi ukljuuju obveze. No, povedanje obaveza moe biti opravdano samo ako ga slijedi jo vede zastraivanje agresora. Bilo mi je jako drago uti premijera kako ponovno potvruje nae dogovore za zajedniku obranu s Francuskom republikom. Oito oni ciljaju na obrambeni savez. Zato ne redi tako? Zato to ne uiniti uikovitim pomodu najvrde vojne konvencije? Hodemo li jo jednom imati sve nedostatke saveza bez njegovih prednosti i imati obveze bez pune sigurnosti? Velika Britanija i Francuska moraju stati zajedno radi uzajamne zatite. Zato ne bi uvjeti bili precizno izraeni, injenice javno iznesene? Svatko zna, na primjer, da nae ratno zrakoplovstvo utrostruuje uinkovitost ako djeluje iz francuskih baza. Kako sam istaknuo u Bijeloj kudi prije tri tjedna, injenica da bi napad na ovu zemlju doveo napadae u sukob s Francuskom vojskom je dodatna sigurnost za nas ovdje. Mi smo duni uzvratiti pomod Francuskoj i do sada smo se uvijek drali svojih obedanja. Ovdje je onda velika sigurnost za ove dvije zemlje. Nemojte to skrivati. Proglasite je, provedite je, razradite je u detalje. Tretirajte probleme obrane dviju zemalja kao jedan. Tada dete imati pravo neisprovocirano odvradanje od agresije i ako zastraivanje ne uspije imat dete vrlo organizirani nain suoavanja s agresorom. Sadanji vladari u Njemakoj de dugo oklijevati prije nego napadnu Britansko carstvo i Francusku republiku ako su oni udrueni u obrambene svrhe u jednu jaku cjelinu. Nakon toga, nede biti sigurne stanice kratko nakon obrambenog saveza s Francuskom i ne sa nejasnim, ved definiranim obvezama obiju strana i potpunim unutarnjim dogovorima. ak bi i izolacionist, mislim, otiao tako daleko kad bi rekao: Ako se moramo umijeati sa kontinentom, neka, u svakom sluaju, izvuemo maksimalnu sigornost od naih obveza. *Vlada je djelovala u tom smislu i mjeseca dana poslije pozvala Daladiera i Bonneta u London kako bi raspravili o metodama udruivanja obrambenih dogovora dviju zemalja. Onda dolazimo do sluaja ehoslovake. Bilo je dosta govora o davanju garancije, ali bit de mi ao ako veliki problem, stvoren u Europi, pone isljuivati ostale, u tom trenutku bit de poprilino teko. Daljnje odluke se trae, daleko vedi interesi su u igri. Sluao sam s najvedom pozornodu sve to je premijer rekao o naim odnosima s ehoslovakom, i ini mi se da je dugo razmiljao o obvezivanju. Prvo, bilo mi je jako drago uti kako ponovno potvruje svoju poklonost i da se vlada obvezala Ligi naroda. Prema sporazumu Lige nismo obavezni idi u rat za ehoslovaku. Ali mi smo