Sie sind auf Seite 1von 7

LINOST

najee se odreuje kao jedinstvena organizacija razliitih osobina koja se razvija uzajamnim djelovanjem pojedinca i okoline na bioloki danu osnovu, a odreuje tipian nain doivljavanja i ponaanja pojedinca odreena je biolokom osnovom, interakcijom pojedinca i okoline i aktivnou samog pojedinca osobine: temperament, karakter, sposobnosti, motivi, interesi, elje, stavovi, vrijednosti, tjelesne osobine

TEMPERAMENT skupina psihikih osobina koja odreuju emocionalnu stranu nae linosti primarno je odreen biolokim imbenicima Hipokratova tipologija uoio je da postoji neka povezanost izmeu biolokih procesa i psiholokih osobina ovjeka; dijeli ljude u 4 strogo podijeljena tipa ljudi izmeu kojih nema prijelaza 1. KOLERICI uta u; burno reagiraju, razdraljivi, agresivni, lako planu 2. SANGVINICI krv; drueljubivi, veseli, puni energije 3. MELANKOLICI crna u; samotnjaci, preteno turobna raspoloenja, sjetni 4. FLEGMATICI sluz; smireni, optimistini, ravnoduni Ernst Kretschmer grupirao je ljude s obzirom na tjelesnu konstituciju 1. ASTENICI ljudi uske, mrave tjelesne grae; razdraljivi, suzdrani, povueni 2. PIKNICI ljudi debeljukaste grae; vedri, topli, otvoreni, srdani William Sheldon 1. EKTOMORFI ljudi mrave i uske konstitucije; povueni, suzdrani 2. MEZOMORFI ljudi atletske grae; uporni, energini, skloni natjecanju 3. ENDOMORFI debeljukasti ljudi; oputeni, dobroudni, srdani, topli

SUVREMENO UENJE O TEMPERAMENTU nema podjele u kategorije kod svakog ovjeka postoje 3 osnovne dimenzije temperamenta ali su one u razliitoj mjeri izraene kod razliitih ljudi 1. dimenzija opeg prevladavajueg tona raspoloenja 2. dimenzija introverzije i ekstraverzije introvert je osoba okrenuta sebi, sklona razmiljanju, sanjarenju, ne vole se povjeravati drugima; ekstravert je osoba okrenuta okolini, komunikativna, vedra, otvorena, puna energije; ambivert je ponekad introvert (kod nepoznatog okruenja), a nekad introvert 3. dimenzija emocionalne stabilnosti i nestabilnosti kontrola izraavanja svojih emocija

KARAKTER skupina psihikih osobina vezanih uz moralnu stranu nae linosti primarno je odreen utjecajem okoline MORAL skup nepisanih pravila ponaanja prema kojima se ljudski postupci vrednuju kao dobri/loi, prihvatljivi/neprihvatljivi osobine karaktera odreuju odnos ovjeka prema: 1. samome sebi (samopotovanje, samopouzdanje, samokritinost) 2. drugim ljudima (iskrenost, potovanje, kritinost, vjernost, srdanost) dimenzija egoizma i altruizma 3. radu (marljivost, odgovornost, tonost, upornost, predanost, savjesnost) altruisti osobe usmjerene na potrebe drugih ljudi; ele pomoi svakome, a ne oekuju korist za sebe INTERNALIZACIJA proces moralnog razvoja, usvajanja moralnih normi i njihovog prihvaanja kao naih osobnih stavova i vrijednosti - poinje u prvim godinama kada kljunu ulogu imaju roditelji - prisutna je vanjska kontrola ponaanja - provodi se na postupcima nagraivanja i kanjavanja - postepeno se ta kontrola zamjenjuje unutarnjom kontrolom ponaanja, a to je naa SAVJEST moralne norme su internalizirane kada postanu dio nae linosti i kad se ponaamo u skladu s njima, ne zato da bismo izbjegli kaznu ili dobili nagradu ve stoga jer nam tako nalae naa savjest 3 indikatora internaliziranosti: 1. osjeaj grinje savjesti 2. osjeaj obaveze i odgovornosti pridravanjem moralnih normi 3. otpornost na iskuenje TEORIJE LINOSTI 1. 2. 3. 4. Psihoanalitiki pristup Bihevioristiki pristup Humanistiki pristup Dimenzionalni pristup Teorije o crtama linosti

PSIHOANALITIKI PRISTUP osmislio Sigmund Freud (austrijski lijenik, neuropsihijatar) do osnovnih teza je doao sa psihiki oboljelim osobama generalizira ju na cijelu populaciju osnovna njegova pretpostavka lei u tome da ljudskim ponaanjem upravljaju podsvjesni/nesvjesni motivi koji su veinom agresivni ili seksualni uzrok veinom lei u duboko potisnutim nerijeenim konfliktima koristi hipnozu, analizu snova, metodu slobodnih asocijacija

STRUKTURA LINOSTI usporeuje linost sa santom leda da bi istaknuo da je samo 1/10 nae linosti svjesna, vidljiva, a da je najvei dio kao kod ledenjaka skriven, nesvjestan svjesno ine svi oni sadraji kojih smo u danom trenutku svjesni podsvjesno ine svi oni sadraji kojih nismo trenutno svjesni ali ih moemo postati svjesni ako na njih obratimo panju nesvjesno ine svi oni sadraji kojih nismo svjesni niti ih moemo postati svjesni koliko god se trudili dijeli linost na 3 djela: ID, EGO i SUPEREGO ID najvei i najprimitivniji dio nae linosti uroen je, impulzivan i iracionalan sjedite je dvaju osnovnih nagona: THANATOS (nagon smrti) i EROS (nagon ivota) thanatos nas usmjerava ka agresiji, unitavanju i negativnom ponaanju eros tei ugodi, zadovoljstvima i stvaranju; samoodranje i libido (spolni nagon) id funkcionira po naelu ugode tei zadovoljenju svih svojih elja i potreba bez obzira na realnost, druge ljude i posljedice

EGO

razvija se iz ida pod utjecajem okoline (2., 3. godina ivota) svijest o samom sebi (vlastitom identitetu) sjedite je kognitivnih procesa (uenje, pamenje, miljenje) funkcionira po principu realnosti procjenjuje kakvi su zahtjevi ida i da li se mogu u postojeim prilikama realizirati

SUPEREGO najmanji i najplemenitiji dio nae linosti razvija se u procesu internalizacije (moralnog razvoja) sadri moralne norme drutva svojevrstan moralni uvar nae linosti naa savjest funkcionira po naelu idealnog nastoji usmjeravati potrebe u skladu s normama - id, ego i superego su u meusobnoj interakciji - najzahtjevniju ulogu ima ego mora balansirati izmeu ida i superega - ako ego uspijeva ostvariti ravnoteu onda je linost zdrava - ako prevladava id, osoba e biti sebina, egoistina, agresivna, ne uspijeva kontrolirati vlastite impulse, ne vodi rauna o drugima, predstavlja problem za okolinu - ako prevladava superego onda osobe pred sebe stavljaju previsoke zahtjeve i oekivanja, ne doputaju si pogreke, oekuju od sebe maksimalno i idealno (javlja se nezadovoljstvo samim sobom, depresivnost, krivnja)

BIHEVIORISTIKI PRISTUP (Skinner, Bandura) usmjerena je na istraivanje ljudskog ponaanja tvrdi da se ponaanje ui pod utjecajem okoline ukoliko smo nauili neka negativna ponaanja, moemo ih preuiti zamijeniti prihvatljivijim ponaanjem zanemaruju unutarnje doivljaje jer su subjektivni pa se ne mogu objektivno istraivati veina ponaanja se ui s obzirom na okolinu socijalno uenje (uenje po modelu) vanu ulogu imaju roditelji postupci nagraivanja i kanjavanja ime se stjee ponaanje negira utjecaj biolokog faktora (nasljee, geni) zanemaruje kognitivne procese

HUMANISTIKI PRISTUP (Maslow, Rogers) usmjeren je na istraivanje pozitivnih ljudskih doivljaja poput ljubavi, sree, ponosa, nade, kreativnosti ovjek je po prirodi pozitivno bie te e u pozitivnom okruenju teiti ka pozitivnim ciljevima ovjek je svjesno, slobodno, dinamiko i kreativno bie (suprotnost psihoanalizi) ovjek je svjestan svojih doivljaja i iskustava te ona u velikoj mjeri utjeu na oblikovanje njegove linosti ovjek ima slobodu odluivanja, sami biramo svoj put (mi sami u velikoj mjeri utjeemo na razvoj svoje linosti) ovjek je dinamiko bie jer se cijelo vrijeme mijenja pod utjecajem iskustava ovjek je kreativan kreativnost je univerzalno ljudsko obiljeje primjena: u podruju profesionalnog savjetovanja, obrazovanja, rukovoenja i kod isticanja pozitivnih strana

TEORIJE O CRTAMA LINOSTI istrauju razliite osobine ili crte linosti prema kojima se ljudi razlikuju crte linosti su relativno trajne karakteristike o kojima se zakljuuje na osnovi ponaanja i koje uvjetuju dosljedno ponaanje neke osobe na osnovi opaenih ponaanja donosimo zakljuak o postojanju odreene crte linosti koja nam pomae predvidjeti ponaanje neke osobe u slinim situacijama dimenzije linosti kontinuirane; ljudi se ne razlikuju prema tome imaju li neku osobinu ili nemaju, nego u kojoj mjeri je odreena osobina zastupljena 1. EKSTRAVERZIJA opisuje u kojoj su mjeri ljudi drutveni, aktivni, srdani, razgovorljivi 2. NEUROTICIZAM opisuje u kojoj su mjeri ljudi uznemireni, zabrinuti, tjeskobni, skloni burnom emocionalnom reagiranju 4

3. SAVJESNOST opisuje u kojoj mjeri ljudi imaju elju za postignuem, osjeaj dunosti, predanost radu, samodisciplinu 4. UGODNOST opisuje u kojoj su mjeri ljudi dobronamjerni, spremni na suradnju i pomaganje, obzirni prema drugima 5. OTVORENOST PREMA ISKUSTVU opisuje u kojoj mjeri ljudi tee stjecanju novog iskustva, raznolikosti i neovisnosti te u kojoj su mjeri znatieljni, kreativni i fleksibilni u ponaanju PROCJENJIVANJE LINOSTI objektivno je provode ga strune osobe raznim metodama pomo u dijagnosticiranju nekog psihiko poremeaja i mogunost predvianja budue ponaanja nekog pojedinca u odreenoj situaciji primjenjuje se kod profesionalne selekcije, u podruju profesionalne orijentacije i u podruju klinikog savjetovanja najvanije metode: 1. UPITNICI LINOSTI 2. PROJEKTIVNE TEHNIKE 3. SITUACIJSKI TESTOVI

UPITNICI LINOSTI pismeno postavljen niz pitanja ili tvrdnji koje se odnose na na tipian nain doivljavanja i ponaanja u nekoj situaciji ispitanik treba kratko zaokruivanjem odgovora iskreno odgovoriti na pitanja ili tvrdnje PROJEKTIVNE TEHNIKE baziraju se na obrambenom mehanizmu projekcije i Freudovoj psihoanalitikoj teoriji linosti sadraji su vieznani, nejasni, nemaju odreenu strukturu Rorschachova mrlja opisujui ju, ispitanik govori to vidi i osjea test zapoetih, a nedovrenih reenica, crtea test tematske apercepcije projiciraju se scene iz filmova potpuno nepovezanih te ispitanik zatim mora ispriati priu na temelju toga osnovna pretpostavka je da e ispitanik u svoje odgovore unositi sadraj svoje linosti nedostaci: ocjenjivai nisu objektivni, ispitanik moe nesvjesno ubaciti neke druge stvari SITUACIJSKI TESTOVI omoguuju procjenu neije linosti na osnovi ponaanja u nekoj test-situaciji kandidati su izloeni razliitim problemskim i timskim zadacima dok trenirani i iskusni opaai opaaju njihovo ponaanje

PSIHIKI POREMEAJI
stanje u kojem ponaanje i doivljavanje osobe odskae od uobiajenog nije opravdano situacijom u kojoj se pojedinac nalazi nije prilagoeno okolini i drutvenim normama predstavlja smetnju bilo samom pojedincu bilo njegovoj okolini 5

ANKSIOZNI POREMEAJI tjeskobni poremeaji generalni osjeaj tjeskobe, straha, zabrinutosti, a osoba ne zna objasniti zato 1. FOBIJE iracionalni strahovi; snani strahovi od nekih objekata i situacija; kad osoba doe u situaciju suoena sa svojim strahom dolazi do paninog reagiranja 2. OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEAJ osoba ima potrebu ponavljati neke besmislene radnje 3. PANINI POREMEAJ obuzima nas iznenadni strah; napad panike 4. PTSP javlja se nakon nekog proivljenog traumatinog doivljaja SOMATOFORMNI POREMEAJI kod bolesnika se javljaju tjelesni simptomi nema organskog uzroka HIPOHONDRIJA bolesnici su optereeni simptomima PSIHOTINI POREMEAJI gubitak kontakta s realnou raspad linosti teak poremeaj javljaju se poremeaji u percepciji (halucinacije), na planu miljenja DELUZIJE (bolesne misli praene idejama proganjanja paranoja ili veliine sebe doivljava kao drugu osobu) zbrkane, nepovezane misli emocionalna hladnoa, reakcije su neprimjerene situaciji SHIZOFRENIJA

POREMEAJI RASPOLOENJA 1. DEPRESIJA 2. BIPOLARNI POREMEAJ RASPOLOENJA DEPRESIJA praena je niskim samopotovanjem, pesimizmom, osjeajem beznadnosti, nedostatkom motivacije i energije za poduzimanje nekih aktivnosti BIPOLARNI POREMEAJ manino-depresivna psihoza karakteriziran je promjenama od faze manije do faze depresije manina faza osoba je euforina, puna energije, ima osjeaj svemoi esto deluzije, ne moe zadrati panju, ne osjea umor ni potrebu za spavanjem nakon faze manije slijedi faza depresije POREMEAJI HRANJENJA anoreksija i bulimija

POREMEAJI UZROKOVANI UZIMANJEM SREDSTAVA koja mijenjaju kognitivno funkcioniranje, emocionalno doivljavanje i ponaanje 6

poremeaji vezani uz zlouporabu i ovisnost o psihoaktivnim tvarima alkohol, droge, lijekovi

LIJEENJE PSIHIKIH POREMEAJA


MEDICINSKA TERAPIJA TERAPIJA LIJEKOVIMA - antipsihotici ublaavaju simptome psihotinih poremeaja (halucinacije, uznemirenost) - antidepresivi ublaavaju depresivna stanja, poveavaju razinu aktivnosti i smanjuju poremeaj spavanja - anksiolitici (trankvilizatori) blaga, umirujua sredstva koja ublaavaju napadaje straha ili tjeskobe; neki ih koriste kao sredstvo za spavanje; preestom uporabom mogu dovesti do fizioloke ovisnosti, kad prestanak uzimanja lijeka moe uzrokovati jo vee pojaanje anksioznih simptoma ELEKTROKONVULZIVNA TERAPIJA - "elektrook" - sastoji se u kratkotrajnom proputanju struje kroz mozak - prije se koristio za tretman irokog raspona poremeaja, a sada kod velikog depresivnog poremeaja na koji ne djeluju antidepresivi

PSIHOTERAPIJA interakcija izmeu terapeuta i klijenta koja primjenom psiholokih principa utjee na klijentovo doivljavanje. miljenje i ponaanje psihoterapeut pomae klijentu prevladati neke psihike poremeaje, prilagoditi se problemima ivljenja i potie klijentov osobni razvoj PSIHOANALITIKE TERAPIJE - usmjeravaju se na osvjeivanje nesvjesnih konflikata koristei se metodom slobodnih asocijacija i analizom snova - naglaava se vanost iskustva iz ranog djetinjstva na oblikovanje linosti HUMANISTIKE PSIHOTERAPIJE - usmjeravaju se na klijentovo trenutano iskustvo i potiu preuzimanje odgovornosti klijenta za vlastito doivljavanje i ponaanje - cilj je pomoi klijentu da osvijesti svoje autentine potrebe, prepozna svoje snage i preuzme odgovornost za vlastito samoostvarenje KOGNITIVNO-BIHEVIORISTIKE TERAPIJE - primjenjuju principe uenja kako bi nepoeljne oblike razmiljanja i ponaanja zamijenili konstruktivnijim