Sie sind auf Seite 1von 149

Republika Srbija

MINISTARSTVO PROSVETE
ZAVOD ZA VREDNOVANJE KVALITETA OBRAZOVANJA I VASPITANJA PEDAGOKI ZAVOD VOJVODINE

ZBIRKA ZADATAKA IZ

HRVATSKOGA JEZIKA
ZA ZAVRNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA KOLSKU 2010./2011. GODINU

Republika Srbija MINISTARSTVO PROSVETE


ZAVOD ZA VREDNOVANJE KVALITETA OBRAZOVANJA I VASPITANJA PEDAGOKI ZAVOD VOJVODINE

HRVATSKOGA JEZIKA
ZA ZAVRNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA KOLSKU 2010./2011. GODINU Autorica Biljana Horvat, O Ivan Milutinovi, Subotica

ZBIRKA ZADATAKA IZ

Beograd, 2011.

ZBIRKA ZADATAKA IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA ZAVRNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA KOLSKU 2010./2011. GODINU Izdava Ministarstvo prosvete Republike Srbije Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Pedagoki zavod Vojvodine Za izdavaa dr. arko Obradovi, ministar prosvjete mr. Dragan Banievi, ravnatelj Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Lenka Erdelj, ravnateljica Pedagokog zavoda Vojvodine Lektura i korektura eljka Zeli

Izrada zbirke zadataka financirana je iz prorauna Republike Srbije, kroz Projekt 2601-08 IPA 2008 Podrka osiguranju kvalitete zavrnih ispita na nacionalnoj razini u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Dragi uenici, drage uenice,


Pred vama je Zbirka zadataka iz hrvatskoga jezika. Zbirka je namijenjena vjebanju i pripremanju za polaganje zavrnoga ispita. Zadatci u zbirci zadataka rasporeeni su, prema sloenosti zahtjeva, na osnovnu, srednju i naprednu razinu. U okviru svake razine, zadatci su razvrstani u sljedea podruja: Vjetina itanja i razumijevanje proitanog; Pismeno izraavanje; Gramatika, leksik, razvoj knjievnoga jezika i Knjievnost. U zbirci se nalaze zadatci koji e biti na zavrnom ispitu, potpuno isti ili djelomino izmijenjeni. Na testu e se, osim zadataka iz zbirke, nai i novi zadatci. Kako biste se pripremili i za ovaj dio testa, u zbirci su navedeni primjeri takvih zadataka. U posljednjem dijelu zbirke zadataka nalaze se rjeenja zadataka, kao i popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima iz zbirke. Testovi koje ete rjeavati na zavrnom ispitu sadravaju zadatke kojima se ispituje ostvarenost obrazovnih standarda na sve tri razine: osnovnoj, srednjoj i naprednoj. Svaki zadatak na testu donosi najvie jedan bod na zavrnom ispitu. elim Vam uspjean rad! Autorica

Sadraj OSNOVNA RAZINA 7

Vjetina itanja i razumijevanje proitanog Pismeno izraavanje Gramatika, leksik, razvoj knjievnoga jezika Knjievnost Vjetina itanja i razumijevanje proitanog Pismeno izraavanje Gramatika, leksik, razvoj knjievnoga jezika Knjievnost Vjetina itanja i razumijevanje proitanoga Pismeno izraavanje Gramatika, leksik, razvoj knjievnoga jezika Knjievnost

7 21 26 35

SREDNJA RAZINA

53

53 61 63 70 84 89 90 95

NAPREDNA RAZINA

84

Primjeri za dio testa na zavrnom ispitu koji e sadravati nove, neobjavljene zadatke Rjeenja Popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima na zavrnom ispitu

111 123 143

OSNOVNA RAZINA
Vjetina itanja i razumijevanje proitanog

1.

Pozorno proitaj ulomak iz pisma koje je slikar Vincent van Gogh uputio svome bratu i u kojem govori o jednoj svojoj slici. Potom pogledaj tri poznate slike ovog umjetnika i na crtu ispod slike o kojoj je rije stavi znak +. Palo mi je neto novo na pamet i, evo skice... Ovoga puta to je samo moja spavaa soba, jedino to tu boja ini sve i svojom jednostavnou daje uzvieniji stil stvarima, ona ovdje treba nagovijestiti poinak ili spavanje uope. Jednom rijeju, pogled na sobu trebao bi odmarati mozak ili, jo bolje, matu.

(itno polje s empresima) _________

(Umjetnikova soba u Arlesu) _________

(Irisi) _________

2.

Proitaj tekst i uradi zadatak. Krtice primaju i dugorone vremenske signale. Skupljaju li na jesen velike zalihe hrane, najavljuju dugu, otru i snjenu zimu. Unose li pak u jesen u svoja sklonita mnogo strni ili slame, zima e naravno, biti hladna. Treba se ugrijati. Zamijetilo se da kadto krtica ne ruje u proljee svoje hodnike u nizinskim, ravnim podrujima, nego na strminama pokraj vode, i to na odreenoj udaljenosti od nje. Stjee se dojam kako krtica predosjea kino ljeto i podizanje razine vode te kao da zna koliko e se voda povisiti. Zaokrui toan odgovor. Krtice najavljuju dugu, otru i snjenu zimu tako to: a) skupljaju mnogo lia b) skupljaju velike zalihe hrane c) skupljaju mnogo strni i slame d) skupljaju velike koliine vode 7

3.

Proitaj tekst i uradi zadatak. Pod pokroviteljstvom panjolske, genoveki trgovac Kristofor Kolumbo otisnuo se u potragu za zapadnim putem do Kine. No, njegove karte (utemeljene na geografiji antikih Grka i Biblije) bile su netone. Umjesto do Kine, doplovio je do Kariba (vjerujui da je rije o Japanu). Njemu se pripisalo otkrie Amerike. Zaokrui toan odgovor. Kristofor Kolumbo doplovio je do: a) b) c) d) Kine Japana panjolske Kariba

4.

Proitaj tekst i uradi zadatak. Na Solomonskim otocima u Junom Pacifiku stanovnici jednog sela primjenjuju jedinstvenu tehniku sjee drva. Ako je stablo preveliko da bi ga sruili sjekirom, seljani ga obaraju vikom. Drvosjee se prikradu stablu u zoru i iznenada ponu vikati na nj iz sveg glasa. ine to trideset dana uzastopno. Nakon nekog vremena stablo umre i srui se. Teorija glasi da vikanje ubija duh stabla i seljani tvrde da ta tehnika nikada nije zakazala. Zaokrui toan odgovor. Na Solomonskim otocima seljani duh stabla ubijaju: a) sjekirom b) vikanjem c) zastraivanjem d) prikradanjem

5.

Proitaj sljedei tekst i zaokrui slovo ispred tonog odgovora: Baanska ploa tijekom jeseni izlae se na prvom katu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Prema propozicijama o izlaganju, djelo e biti dostupno graanima deset dana. Snimanje nije doputeno. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavjetava Zaokrui slovo ispred tonog odgovora.

6.

Proitaj sljedei tekst i zaokrui slovo ispred tonog odgovora. Zbog iznimnog interesa publike za izlobu Vlaho Bukovac hrvatski kozmopolit promijenjeno je radno vrijeme Galerije Klovievi dvori, tako da se spomenuta izloba moe razgledati svakoga dana (i ponedjeljkom!) od 11 do 20 sati. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavjetava

7.

Proitaj tekst i zaokrui slovo ispred tonog odgovora. Svaka granica, svaka svr okiena je bijelim snijegom i ini se kao da je od mramora, te prilii onim divnim uresima starih gotskih hramova. Sve je to u priguenu svjetlu zimskoga dana tonulo u polutamnim sjenama, a ipak svjetlucalo njenim bljeskom koji je strujao iz bijeloga snijega, ba kao u crkvi u predveerje kad na tamnim zidovima dre trag vjene lui. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavjetava

8.

Zaokrui slovo ispred neumjetnikog teksta. a) Svemir je itav svijet to nas okruuje. Grane znanosti koje prouavaju svemir jesu astronomija, kozmogonija i kozmologija. Dio svemira koji ine Sunce i devet planeta koji krue oko njega (ukljuujui i Zemlju) zove se Sunev sustav. Pretpostavlja se da je svemir star oko 15 milijardi godina i da je nastao u Velikom prasku. Svemir se sastoji od galaktika (nakupina milijuna zvijezda), praznog prostora i meuzvjezdane tvari. Galaktike su organizirane u galaktika jata i superjata. b) Gledajui nebo i trepet zvjezdica, utim kako narav die. Sluajui um mora, ujem kako narav govori. Svaka rije mi se odziva u dui. ... Sa strahopotovanjem virim u nebeske visine, pitajui se: to sam ja? to je ovjek samo prema ovomu svijetu? A to je naa Zemlja prema svemiru?! ... Mjesec se vrti oko Zemlje, a Zemlja s Mjesecom oko Sunca. Sunce kau neki zvjezdoznanci kree se, s cijelim svojim sustavom, oko jo veeg Sunca. A okolo ega se kree ono drugo Sunce s milijunima svojih planeta? - Tu prestaje zvjezdoznanstvo, tu poinje vjera. - U toj razmjernosti ovjek iezava. - to smo mi? to je ovaj svijet? 9

9.

Ako je tekst administrativni, na crtu iza njega napii A, ako je publicistiki, napii P, a ako je znanstveni, napii Z. a) Prijava za ovogodinju sezonu ljetnih kampova kod nas i u svijetu poela je krajem oujka i dosad se, kako doznajemo od organizatora u udruzi Mladi istraivai Srbije, prijavilo ve 430 mladih volontera. Ima jo oko 1 700 slobodnih mjesta, a prijavljivanje je otvoreno do popune kampova. _______ b) Po vidu su glagoli svreni i nesvreni. Nesvreni glagoli izriu radnju koja u odreenom vremenu jo nije svrena. Svreni glagoli izriu radnju koja je u odreenom vremenu ve svrena bilo u cjelini bilo samo djelomino. Neki glagoli mogu biti dvovidni: svreni i nesvreni. _______ c) Poduzetnika i trina sloboda temelj je gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Drava svim poduzetnicima osigurava jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zloporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. _______

10.

Ako je tekst administrativni, na crtu iza njega napii A, ako je knjievnoumjetniki K, a ako je znanstveni Z. a) Golemo Sinjsko polje na arkom ljetnom suncu inilo se jo vee jer modruasta maglica sakrivae oima udaljene bregove. Sve je mirovalo u podnevnom aru, a daleke, daleke kamene planine jae se modrile virei nepomino iza te niske i tanke maglice. inilo se da je cijela Krajina u raskonu ljetnom snu ili kao da poiva nakon ljute borbe i izvrena junatva. ________ b) lanak 29. Dijete ima pravo na obrazovanje usmjereno na njegove osobitosti i nadarenosti, psihike i tjelesne sposobnosti, te na ono koje ga priprema za aktivnog graanina u slobodnom drutvu gdje se potuju drugi i prirodni okoli. ________ c) Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ija je svrha proizvoenje zvukova (tj. promjenljivi zvuni tlak u zraku), bilo razliitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji moe proizvesti glazbenik, a kako je kod nekih instrumenata potrebna vea energija, zvuk se pobuuje mehanikim ili elektrinim izvorima energije. ________

10

11.

Proitaj navedeni tekst i rijei zadatak. IVOTOPIS Ime i prezime: Ivana Jankovi Datum roenja: 5. oujka 1994. Mjesto roenja: Subotica, Republika Srbija Adresa i telefon: Cvjetna ulica 9, 24000 Subotica, tel.: 024/123 456 kolovanje - zavrena osnovna kola u O Ivan Milutinovi u Subotici - zavren 6. razred osnovne glazbene kole u Subotici (violina) Strani jezici - njemaki jezik izvrsno - engleski jezik vrlo dobro Osobine - dobra prijateljica - dobra u timskome radu - dobro poznavanje rada na raunalu - dobro sviram, pjevam i pleem Hobi - odbojka - crkveno pjevanje u zboru Ponueni tekst pripada: a) knjievnoumjetnikom stilu b) znanstvenom stilu c) razgovornom stilu d) administrativnom stilu

12.

Proitaj tekst i zaokrui toan odgovor. KOLA, ustanova za plansko i sustavno obrazovanje i odgajanje. U koli se uenicima iri spoznajna, i estetska, i moralna sfera, obogauje njihov emocionalni ivot, jaa volja, oblikuju pozitivne osobine, izgrauje pogled na svijet, razvija karakter, formira linost. Radi svega toga u kolama postoje drutveno prihvaeni nastavni planovi i programi koji obuhvaaju obrazovna dobra i odgojne vrijednosti (nastava). Navedeni tekst napisan je: a) novinarskim stilom b) znanstvenim stilom c) razgovornim stilom d) knjievnoumjetnikim stilom 11

13.

Pred tobom je dio sadraja jedne knjige. Pozorno ga pregledaj i odgovori na pitanja.
REENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . GRAMATIKO USTROJSTVO REENICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PREDIKAT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SUBJEKT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . GLAGOLSKE DOPUNE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Objekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prilone oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PRIDJEVNE DOPUNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . IMENINE DOPUNE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Atribut. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Apozicija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PREDIKATNI PROIRAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SUBJEKTNI I PREDIKATNI SKUP. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . NEOGLAGOLJENA REENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . REENICA S NEIZREENIM SUBJEKTOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . BESUBJEKTNA REENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . REENICA S VIE ISTOVRSNIH LANOVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . REENICA PO PRIOPAJNOJ SVRSI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . REENICE PO SASTAVU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . JEDNOSTAVNA REENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SLOENA REENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . NEZAVISNO SLOENA REENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Reenini niz. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sastavne reenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rastavne reenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Suprotne reenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Iskljune reenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zakljune reenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 197 197 198 199 199 200 207 208 209 211 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 227 228 229 231 232 235 238

a) Na kojim stranicama moe itati o prilonim oznakama? __________________ b) Navedi broj stranice na kojoj poinje tekst o sloenim reenicama. __________________

14.

Proitaj tekst i odgovori na pitanja. WINSTON CHURCHILL Novinar, politiar, dravnik i knjievnik (nobelovac) NAJPOZNATIJI BRITANAC ILI IZMILJENI (KNJIEVNI) LIK Prema nekim anketama Churchill je najslavniji Britanac. Potjee iz bogate, aristokratske obitelji. Svjetska e ga povijest pamtiti po tome to se meu prvima suprotstavio Hitleru. VIKTORIJA SIMBOL POBJEDE esto ujemo da je vano pozitivno misliti, ak i kad je situacija vrlo loa. Churchill je podupirao takvo miljenje. I u najteim trenutcima nije gubio optimizam. Od uposlenika u svom uredu zahtijevao je da budu nasmijeeni iako su uokolo padale bombe. Svaki je govor zavrio rijeima ohrabrenja: Sigurni smo da e na kraju sve dobro zavriti. Nakon njemakog 12

bombardiranja proetao se Londonom drei u zraku ruku s dva ispruena prsta u obliku slova V. Bio je to simbol pobjede (victory). Osim optimizma, ljude bi trebala krasiti upornost. Nikada, nikada, nikada, nikada nemojte odustati, poruuje Churchill. To vrijedi i za kolu. Nema toga predmeta koji se ne bi mogao nauiti. Citiraj Churchillovu misao o upornosti. _________________________________________________________________

15.

Pozorno proitaj tekst i odgovori na postavljena pitanja. DIJALOG I MONOLOG S dijalogom se susreete svakodnevno: od razgovora s vama bliskim osobama preko komunikacije s drugim ljudima do ovog teksta: ovjekova potreba za drugim ovjekom ostvaruje se upravo dijalogom. Meutim, ima trenutaka kada ovjek eli biti sam, kada nikomu ne eli otkriti svoja razmiljanja. U takvim trenutcima moe se izraziti samo monologom razgovorom sa samim sobom. Dijalog Dijalogom se sluimo svakodnevno u usmenoj komunikaciji: reenice koje izgovaramo nisu uvijek sastavljene od svih reeninih dijelova to je i razumljivo jer ovjek tei sporazumijevanju sa to manje rijei. Dijalog je est stilski postupak u knjievnim djelima. Njime dva lika (ili vie njih) izravno izraavaju misli u neposrednom razgovoru. Stoga je dijalogom mogue iznijeti i najsloenije pojave ljudske stvarnosti. Monolog U knjievnom tekstu monologom se naziva posebni oblik prikazivanja dramske radnje u kojem se lik ne obraa drugom liku ve sebi, odnosno publici. a) Prepii naslov teksta. _________________________________________________________________ b) Koliko podnaslova ima tekst? __________________________________________

16.

Proitaj sljedei tekst, a zatim rijei zadatak. Doseljenje Hrvata u dananju postojbinu Pitanje podrijetla Hrvata nije do danas posve objanjeno. O najranijoj hrvatskoj povijesti sauvano je vrlo malo povijesnih izvora na temelju kojih bi se mogli donijeti sigurni zakljuci. Stoga se u prouavanje podrijetla Hrvata, osim povjesniara, esto ukljuuju i drugi znanstvenici arheolozi, jezikoslovci, antropolozi i dr. koji naoj spoznaji dodaju nove podatke. Postoji nekoliko teorija o podrijetlu Hrvata. Ono to se sa sigurnou moe tvrditi jest da se Hrvati ubrajaju u skupinu slavenskih naroda, te da se ni danas ni u prolosti niti po jeziku niti po obiajima niti po imenima i nazivima mjesta nisu bitno razlikovali od pripadnika ostalih slavenskih naroda. 13

Hrvatska su se plemena naselila na podruje dananje Hrvatske na kraju VII. i poetku VIII. stoljea. Proces doseljavanja trajao je dugo. Tijekom preseljenja Hrvatima se na putu isprijeila drava Avara, nomadskoga naroda koji se neto ranije naselio u Podunavlju. Kasnije je nastala predaja prema kojoj su se na elu sedam hrvatskih plemena, koja su se doselila u novu postojbinu, nalazila petorica brae i dvije sestre. Oni su, navodno, vodili svoje suplemenike od ravnice Karpatskoga gorja i Panonske nizine do Jadranskoga mora. Na svome su se putu prema jugu Hrvati esto sukobljavali s narodima s kojima su se susretali, napose s Avarima i Romanima, ali su ponekad i suraivali s njima. Na putu u dananju postojbinu Hrvatima su se isprijeili: a) Huni b) Angli c) Avari d) Spartanci Zaokrui toan odgovor.

17.

Proitaj sljedei tekst i rijei zadatak. MARK TWAIN, TOM i HUCK MARK TWAIN: 1835. 1910., ameriki pisac, humorist i dramatiar Poeo je raditi u 12. godini kao putujui tiskar, a nastavio kao kormilar na parobrodima koji su vozili Mississipijem. Svoje doivljaje s Mississipija opisivao je za jedne novine. Tada je svoje pravo ime zamijenio pseudonimom Mark Twain. Na rijeci Mississipi ta fraza znai - dva hvata duboko. Proslavio se romanom Pustolovine Tome Sawyera (1876.). U njemu Twain slavi bosonogo djetinjstvo u gradu na obali rijeke Mississipi. Pustolovine Huckleberryja Finna (1884.) nastavak su Toma Sawyera i to je djelo Twainov najbolji i najduhovitiji roman. Huck bjei od svoga oca na splavi rijekom Mississipi s odbjeglim robom Jimom. Pritom, dakako, doivljava stotine zanimljivih i vratolomnih pustolovina. Mark Twain bio je poznat po duhovitosti. Evo nekoliko njegovih izreka: Odjea ini ovjeka. Goli ljudi nemaju nikakav utjecaj u drutvu. Budi oprezan kad ita knjige o zdravlju. Moglo bi ti se dogoditi da umre zbog tiskarske pogreke. Nisam dopustio da kola negativno utjee na moje obrazovanje. Treba govoriti istinu, jednostavnije je. Ako kae istinu, ne mora pamtiti kome si slagao. Ja uope ne puim, kad spavam. Mark Twain prijateljevao je s Nikolom Teslom koji je bio na glasu kao usamljenik i ne ba pretjerano drutvena osoba. Twain je bio jedan od rijetkih Teslinih prijatelja. Zaokrui slovo ispred tonog odgovora: 1. Mark Twain bio je poznat: a) po tvrdoglavosti b) po svojim izumima c) po hrabrim djelima d) po duhovitosti 14

2. Mark Twain je bio prijatelj: ) Tomu Sawyeru b) Nikoli Tesli c) Huckleberryju Finnu d) kormilaru parobroda

18.

Proitaj tekst i odgovori na postavljeno pitanje. Pela se uurbano mota gore dolje po konici i leti kao muha bez glave. Barem nam se tako na prvi pogled ini. Kad bismo je pozornije promotrili, vidjeli bismo da leti u obliku broja osam i da joj se trbuh nadie u odreenom ritmu. Pela plee i ponavlja pokrete prema zadanoj koreografiji. Pele u konici pleu kako bi prenijele informacije o mjestu na kojemu su pronale cvijee ili pelud. Kreu se prema ustaljenim kodovima. Zbog toga moemo rei da je njihov ples neka vrsta jezika. Zaokrui toan odgovor. Pele se u konici kreu u obliku broja osam: a) kako bi upozorile na nadolazeu opasnost b) kako bi osvjeile zrak u konici c) kako bi prenijele informacije o mjestu na kojem su pronale cvijee d) kako bi rasprile pelud po cijeloj konici

19.

Proitaj tekst pa zaokrui toan odgovor. Na Tahitiju i danas ivi legenda o zdjeli svjetlosti. Legenda kae da u zoru, uoi roenja djeteta, Sunce napuni jednu zdjelu svojom svjetlou. Svako dijete dobije svoju zdjelu svjetlosti da ga prati kroz ivot. Zdjela se puni svjetlou sve dok je ovjekovo srce isto i dok se ne zaprlja bahatou, lijenou, mrnjom, sve dok ne zavidi i nije pohlepno. Ali svaka runa misao ili ruan in u ovjekovu zdjelu svjetlosti ubaci po jedan kameni. Kad u zdjelu upadne kameni, on istisne malo svjetlosti. Kameni po kameni i zdjela se polako napuni kamenjem. Za svjetlost u njoj nema mjesta. Meutim, ako ovjek poali za svojom svjetlou i ponovno ju poeli, rjeenje je vrlo jednostavno: dovoljno je odluiti da e se popraviti i istresti kamenje iz svoje zdjele. Kamenje ispadne, a zdjela se ponovno napuni svjetlou. Svako dijete dobije svoju zdjelu svjetlosti: a) da ju napuni kamenjem b) da iz nje pije vodu c) da ga prati kroz ivot d) da u njoj nosi dragocjenosti

15

20.

Pozorno proitaj tekst Jezera u Europi. U tekstu podcrtaj samo vane podatke koje si saznao/ saznala o jezerima. Jezera u Europi U Europi postoji nekoliko vrsta jezera. Od ukupno 135 000 km jezerskih povrina najvei dio zauzimaju ledenjaka jezera. Ona su rezultat rada ledenjaka za vrijeme ledenog doba, kao i njihova otapanja. Zato su najee na prostorima nekadanjih ledenih podruja, na sjeveru Europe i na Alpama. Prirodna jezera mogu biti i tektonskog, vulkanskog, krkog i rijenog postanka, te ostatci mora. Danas ima sve vie umjetnih jezera koja je ovjek stvorio kao akumulaciju vode iz hidroelektrana, ali i vaenjem ljunka, stvaranjem ribnjaka i sl. Tako su nastala neka jezera koja veliinom i znaenjem esto premauju prirodna.

21.

Paljivo proitaj tekst i podcrtaj glavnu misao u tekstu. Neto si razbio, pokvario, zabrljao, unitio... ivcira se. Misli da si nesposobna eprtlja. Stidi se sam sebe. Svaki dan svatko od nas napravi neku gadnu brljotinu, ali ivot ide dalje. Dananje e ti brige ve sutra biti prolost. Svako je jutro nova prilika da ponovno pone. Ne oklijevaj iskoristiti tu priliku. Poni ponovno, ali na drugi nain.

22.

Paljivo proitaj tekst pa podcrtaj ime grada o kojem tekst govori. Kad su u davnini na arobnom hrvatskom poluotoku Istri divovi gradili velike tvrde gradove nad dolinom zelenooke rijeke Mirne, od preostalih sitnijih ulomaka kamena podigli su najmanji grad na svijetu - Hum. Hlm ili Hum, Cholm ili Colmo (talijanski) strai na zelenom sretitu Bijele i Sive Istre, tamo gdje vapnenaste lance Uke i iarije meko dodiruje tkanica listopadnih umaraka, lapora, plodnih prisoja, vinograda, ikara i poneke oaze crljenice. Od oblinjeg Roa, jo jednog od nebruenih dragulja Istre, trebalo je do Huma neko pranjavim putom dobrih pola sata, a od neto daljeg Buzeta sat i pol na konju. Danas nam je poslije vonje od Rijeke kroz tunel Uke do Roa, za tih obilnih est kilometara Alejom glagoljaa dostajalo desetak minuta polagane vonje autom po zavojitom uskom asfaltnom putu do poluotvorenih gradskih vrata od pozelenjelog bakra najmanjeg grada na svijetu.

23.

Pozorno proitaj navedene reenice i utvrdi njihov redoslijed, upisujui na crtu ispred svake broj 2, 3, 4 ili 5. __ Slijedi razdoblje u kojem su hrvatski penjai ispenjali smjerove koji danas vae za klasine smjerove u Paklenici. Rije je o smjerovima kao to su Mosoraki, Velebitaki, Klin, Funkcija. 1 Povijest alpinizma u Paklenici poinje davne 1938. godine kada je Dragutin Brahm pokuao ispenjati Ania kuk. 16

__ Danas na paklenikim penjalitima postoji vie od 360 opremljenih i ureenih smjerova razliitih teina i duina pa svaki penja moe pronai poneto za svoj uitak. Glavna penjaka sezona u Paklenici poinje u proljee i traje do kasno u jesen. __ Na alost, pri tomu je smrtno stradao. Dvije godine kasnije, Slavko Brezoveki i Marijan Dragman dovravaju Brahmov smjer. __ Od godine 1970. slovenski alpinisti dolaze u Nacionalni park Paklenicu i polako preuzimaju inicijativu u postavljanju novih smjerova.

24.

Pozorno proitaj navedene reenice i utvrdi slijed dogaaja tako to e na crtu pored njih upisati 1, 2, 3... __ S naega gledita, sa Zemlje, ini nam se da u njoj ima vie zvijezda nego drugdje. A budui da nismo u sreditu galaktike, za vedrih noi moemo uivati u dobru pogledu na najgua podruja. staza. __ Ono to gledate zapravo je trag skupine sastavljene od milijardu zvijezda: Mlijena

__ Mlijena staza drugim rijeima nije nita drugo doli naa vlastita galaktika viena iznutra i u poprenom presjeku. stazu. 1 Za vedrih noi daleko od svjetla grada, pogledajte u nebo i sigurno ete vidjeti bijelu __ U ovom zvjezdanom konglomeratu ivimo zajedno uz 200 milijardi drugih sunaca. __ Stoljeima je budila matu pjesnika, a zatim je postala zanimljiva znanstvenicima. Ispalo je da je kap mlijeka s prsa boice Junone i put prema raju samo dio koji mi vidimo od vee cjeline promjera 100 000 svjetlosnih godina, sainjene izmeu ostalih od nebeskih objekata zvijezda i zvjezdanih oblaka kojega je Sunev sustav tek dio.

25.

Pozorno proitaj navedene reenice i utvrdi slijed dogaaja tako to e na crtu pored njih upisati 2, 3, 4... __ Privlaenje njegove gravitacije dovoljno je snano da u naim morima stvara plimu. 1 Zemlja bez prestanka krui oko Sunca i svake ga godine jednom obie. __ Stoga, kretanje Zemlje odreuje izloenost povrine Sunevoj toplini i svjetlosti. __ Usto, tako su pravilna da prema njima namjetamo satove i ivimo. Meutim, i Zemlja ima tijelo koje krui oko nje - Mjesec - koji mjeseno naini puni krug. __ Ta gibanja upravljaju izmjenama dana i noi, duljinom godine i godinjim dobima. __ Istodobno, Zemlja se poput zvrka okree oko svoje osi

26.

Pozorno proitaj navedene reenice i utvrdi slijed dogaaja tako to e na crtu pored njih upisati 1, 2, 3... __ Najvii, najizbrazdaniji lanci obino su i najmlai jer se nalaze na aktivnim ploama i jo rastu. Stariji lanci su nii i obronci su im blai. __ Granice ploa mogu stvoriti duge planinske sustave nazvane lanci. 17

__ Najvii vrhovi pojavljuju se na mjestima gdje se kontinentalne ploe sudaraju i naslau slojeve Zemljine kore. __ Kljuni proces nastanka planina je deformacija stijena zbog nabiranja (uzrokovanog svijanjem slojeva stijena pod pritiskom). 1 Planine nastaju susretima tektonskih ploa. __ Usto, veliku ulogu u tomu ima i vulkanska aktivnost, uobiajena na mjestima dodira kontinentalnih i oceanskih ploa.

27.

Pred tobom je dio repertoara za prosinac zagrebakih kazalita za djecu. eli svoga mlaeg brata odvesti u kazalite 23. 12. Napii nazive triju predstava koje e toga dana biti izvedene u kazalitima:
KAZALITE MALA SCENA Medveak 2 10000 Zagreb, tel. 01/468-3352 Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda: od 8 do 16 sati etvrtak i petak: od 8 do 18 sati subota: od 9 do 20 sati 18. 12. u 10:30; Pria o svjetlu, Ivica imi 20. 12. u 10:30 i 13:00; Pria o svjetlu, Ivica imi 21. 12. u 9:00, 13:00 i 17:00; Rocknroll za dva mia, Ivor Martini 22. 12. u 10:30 i 13:00; Pria o svjetlu, Ivica imi 23. 12. u 11:00 i 13:00; Pria o svjetlu, Ivica imi Zagrebako kazalite lutaka Trg kralja Tomislava 19 10000 Zagreb, tel. +385/1 4878 444 e-mail: kazaliste.lutaka@zkl.hr Ulaz za gledatelje: iz Ulice baruna Trenka 3 21. 12. u 10:00 i 17:00: Jeeva kuica, Branko opi 22. 12. u 9:30 i 12:00; Svaroi, Ana Tonkovi-Doleni 23. 12. u 11:00 i 13:00; Svaroi, Ana Tonkovi-Doleni Blagajna radi utorkom i srijedom od 10:00 do 13:00, etvrtkom i petkom od 15:00 do 18:00 te sat vremena prije poetka predstave. Djeje kazalite Smjeko Prilaz ure Deelia 76 10000 Zagreb, tel./fax.: 01/ 3704 377 e-mail: kazaliste-smjesko@inet.hr 20. 12. u 11:30 i 16:00 i 19:00; Bilo jednom slovo A, Mario Kova 21. 12. u 9:00 i 17:00: to nedostaje Djedici Mrazovskom?, L. Bittnec 22. 12. u 10:30 i 13:00; to nedostaje Djedici Mrazovskom?, L. Bittnec 23. 12. u 11:00 i 13:00; to nedostaje Djedici Mrazovskom?, L. Bittnec

Nazivi predstava su: 1. ________________________________________________ 2. ________________________________________________ 3. ________________________________________________

18

28.

Pred tobom je grafiki prikaz mjesene vremenske prognoze. Pozorno pogledaj i odgovori na postavljena pitanja.

1) Kojih se datuma oekuje magla? ____________________________ 2) Kojih e datuma temperatura biti ispod 12 stupnjeva? ____________________________

29.

Pred tobom se nalazi stranica iz tiskovine Kulturni vodi Zagreba. Htio/htjela bi svoje prijatelje pozvati na predstavu u kazalite Mala scena. Ispii naslove triju predstava koje se izvode u tom kazalitu.

19

Naslovi predstava su: 1. ________________________________________________ 2. ________________________________________________ 3. ________________________________________________

30.

Ispii iz tablice primjere za povratnu zamjenicu. Povratna zamjenica: _______________________________ ZAMJENICE PREMA ZNAENJU NAZIV osobne povratna posvojne povratno posvojna pokazne upitne odnosne neodreene PRIMJER ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona sebe/se, sebi/si, sobom moj, tvoj, njegov/njezin svoj, svoja, svoje ovaj, taj, onaj; ovakav, takav, onakav; ovolik, tolik, onolik tko?, to?, koji?, iji?, kakav?, koliki? tko, to, koji, iji, kakav, koliki netko, neto, nitko, nita, itko, ita, kojigod, togod

20

Pismeno izraavanje

31.

Napii pisanim slovima: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ______________________________________________________________________ Knjiga o dungli ______________________________________________________________________ Trg cvijea ______________________________________________________________________

32.

Prepii pisanim slovima: Varavska ulica ____________________________________________________ Industrija nafte _____________________________________________________

33.

Prepii rijei pisanim slovima. kola pas proljee ________________ ________________ ________________

34.

Prepii rijei velikim tiskanim slovima: matematika zima djevojica stablo ___________________ ___________________ ___________________ ___________________

35.

Napii etiri reenice na temu: Vrijeme velikoga odmora U sastavku ispriaj neki dogaaj koji se dogodio u kolskom dvoritu tijekom velikoga odmora. Moe izabrati dogaaj u kojemu si sudjelovao ili onaj kojemu si svjedoio. Odgovor e biti vrjednovan na temelju razumljivosti i gramatike tonosti. 21

________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________

36.

Napii jednu reenicu, od najmanje deset rijei, o svojoj koli ili o svom odjelu. Reenica treba biti razumljiva i gramatiki ispravna. ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________

37.

Napii jednu reenicu, od najmanje deset rijei, o svom najboljem prijatelju. Reenica treba biti razumljiva i gramatiki ispravna. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

38.

Od zadanih rijei sastavi dvije razumljive i gramatiki ispravne reenice (moe mijenjati oblik rijeima i ako je potrebno dodati 2 3 nove rijei). ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ sunce, cvjetati, pjesma ptica, proljee, vrt, marelica, rastjerati, cvjetovi, pele, dolazi, oblak

39.

Zadana reenica pripada razgovornom, neformalnom stilu. Promijeni ju tako da se moe rabiti i u slubenim, formalnim situacijama. Od staroga sam uzeo fotoaparat i fotke su ispale super. ________________________________________________________________________

40.

Navedena reenica pripada razgovornom stilu. Preoblikuj je u standardni govor prilagoen slubenom razgovoru. Super frendica mi je pokazala cool fotke njezinih staraca. ________________________________________________________________________

41.

Navedena reenica pripada razgovornom stilu. Preoblikuj je u standardni govor prilagoen slubenom razgovoru. Ful se esto imam potrebu nekom poalit, al niko nee da slua. ________________________________________________________________________ 22

42.

Navedena reenica pripada razgovornom stilu. Preoblikuj je u standardni govor prilagoen slubenom razgovoru. Sorry, kaj si u bedu, evo ti kiss! ________________________________________________________________________

43. Vodei rauna o pravopisu, tiskanim slovima popuni rubrike u prijavnici za upis u srednju kolu.
Popuni samo one rubrike koje se odnose na naziv srednje kole i tvoje osobne podatke (izostavi dravljanstvo i nacionalnu pripadnost). Popuni zahtjev za izdavanje osobne iskaznice (izostavi matini broj graana).

44.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OSOBNE ISKAZNICE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Matini broj graana Prezime Ime Ime i prezime roditelja Dan, mjesec i godina roenja Mjesto i drava roenja Prebivalite i adresa stanovanja

Obrazac 2

Mjesto i datum podnoenja zahtjeva: _________________________ Potpis podnositelja zahtjeva 23

45.

eli se prijaviti na smotru recitatora na hrvatskom jeziku. Vodei rauna o pravopisu, tiskanim slovima popuni rubrike u prijavnici. U rubriku naziv pjesme upii: Slap, a zatim ime autora: Dobria Cesari. Kontakt telefon i tko te je pripremio ne treba upisivati.

46.

Vodei rauna o pravopisu, tiskanim slovima popuni rubrike u potvrdi za dobivanje putne karte (klasu i Urbroj ne treba upisati).

24

47.

Zaokrui slovo ispred reenice koja je napisana prema pravopisnim pravilima. a) b) c) d) Govorio je ne iskreno sa mnom cijelu veer. U najbolje rijeenom zadatku nije bilo ne pravilnosti. Plodovi koje smo ubrali nisu bili ne korisni. Svi su odustali od igre ne znajui gdje sam se sakrio.

48.

Napii slovima sljedee brojeve: 48 128. 500 XII. ________________________________________________ ________________________________________________ ________________________________________________ ________________________________________________

49.

Zaokrui slovo ispred ispravno napisane reenice. a) Rjei postoje i prije i poslije dolaska na papir. b) U cvjearnici ima puno cvijea. c) Zagrmjeti e njegov glas. d) U niemu niste pogrijeili.

50.

Brojeve napii slovima: 13 ______________________________________ 444. ______________________________________ 1 000 000 ______________________________________ XII. ______________________________________

25

Gramatika, leksik, razvoj knjievnoga jezika

51.

Dopuni sljedei tekst: 1. Jezik se biljei slovima. Slovo je pisani znak za jezini glas. Glasovi prilikom ijeg izgovora zrana struja slobodno prolazi kroz govorni kanal nazivaju se ___________________. Glasovi prilikom ijeg izgovora zrana struja nailazi na prepreku nazivaju se ___________________. 2. Glasovi prilikom ijeg izgovora glasnice trepere su ______________________, a oni prilikom ijeg izgovora ne trepere su ______________________.

52.

U kvadratie upii zvune parnjake navedenih bezvunih glasova. Ako zvuni parnjak ne postoji, upii kosu crtu: t s h

53.

Od zadanih dijelova sastavi rije. Pripazi na glasovne promjene: iz- + istiti raz- + ljutiti od- + dahnuti raz- + iriti pod- + pisati = __________________________ = __________________________ = __________________________ = __________________________ = __________________________

54. Upii odgovarajui oblik rijei koja je u zagradi.


a) Ja vuem, a oni ne _______________ (vui). Ti moe, a ja ne ______________ (moi). b) U ____________________ (estitka) sam poelio svom prijatelju da njegov klub ponovno zaigra u prvoj _________________ (liga). c) Na izlobi je bilo puno _______________ (posjetitelj). Svim je tim __________________ (posjetitelj) slikar posebno zahvalio.

55.

U reenici koja je odgovor na postavljeno pitanje podcrtaj rije na kojoj stoji reenini naglasak: 26

a) ( Kada je Janko doputovao?) Juer je doputovao. b) ( Komu si to rekla?) Nisam rekla nikomu.

56.

U reenicama podcrtaj naglasnice. a) Hoe li? b) Daj mi.

57.

Podcrtaj rije u reenici na kojoj stoji reenini naglasak. a) Ne tuguj! b) Stigli su.

58.

U reenici podcrtaj naglaene rijei. Danas je cijeli otok kazalite koje za pozornicu ima plae.

59.

Razvrstaj rijei prema vrsti: ljetni, igraka, na, srea, ljetovati, igrati, sretan, taj imenice igraka _______ pridjevi ___________ ___________ zamjenice ___________ ___________ glagoli ___________ ___________

60.

U tekstu su podcrtani glagolski oblici u aoristu. Zamijeni ih prezentom, kao to je zapoeto: Kad ribice odoe, navali Rak Kroja na posao. Posla raie nabrati materijal potreban za riblje haljine: rijene bisere, sedef, areni sitni pijesak. A im se oni vratie, poe on praviti nova odijela niui biser i sedef na duga vlakna like. Za to su vrijeme ribe spremale vir za zabavu. Predveer se uputie Raku Krojau vidjeti to je s haljinama. Kad ribice odu, ___________ Rak Kroja na posao. ___________ raie nabrati materijal potreban za riblje haljine: rijene bisere, sedef, areni sitni pijesak. A im __ oni ______, _________ on praviti nova odijela niui biser i sedef na duga vlakna like. Za to su vrijeme ribe spremale vir za zabavu. Predveer __ ______ Raku Krojau vidjeti to je s haljinama. 27

61.

Razvrstaj rijei po vrstama, kao to je zapoeto. uredan, stol, svoj, vrijeme, nositi, plesati, utljiva, mi imnice stol ______________ pridjvi ______________ ______________ zamjenic ______________ ______________ glgoli ______________ ______________

62.

Glagole u zagradi napii na crte u perfektu. Kad ______________ (ugledati) sunce, djeak __________________ (zastati). ____________________ (ne moi) vjerovati svojim oima. Sunce ___________________ (ariti se) i _________________ (prelijevati se) nebom. Oblaci __________________ (mijenjati) boje i oblike. Nebo __________________ (pokazati) svu svoju ljepotu i sjaj.

63.

Zaokrui slovo ispred niza koji predstavlja porodicu rijei. a) radnja, raditi, rad, radar, radnica b) pisati, pisac, pisar, natpis, upis c) kositi, kosac, konja, otkos, prkos

64.

Razvrstaj rijei u dvije skupine na temelju zajednikoga korijena. Rijei koje ne pripadaju ni jednoj skupini precrtaj.

__________ __________ __________ __________

hodati brod brodar skok ishod prihod davati prebroditi hodalica brodski

__________ __________ __________ __________

28

65.

Ispod porodice rijei napii njihov korijen. hodati prohodati hod ishod prihod _______________ gradilite graditelj ograda ugraditi pregraditi _______________ visina visok uzvisina previsok visjeti _______________

66.

Od sljedeih imenica tvori pridjeve u mukom rodu jednine. Lidija Mislav Dario planina drvo more _______________ _______________ _______________ _______________ _______________ _______________

67.

Uz sljedee reenice napii jesu li nezavisno ili zavisno sloene. a) Mama ide sama u kino, a tata ide na utakmicu. _____________ b) Ivana je dobro nauila, zato je dobila peticu. _______________ c) Tko rano rani, dvije sree grabi. _________________________ d) Stii e na vlak ako pouri. ___________________________

68.

Okomitom crtom razdvoji sureenice. a) Subotica je da ju jedva prepoznajem i ini mi se da nikad nisam ni bila Subotianka. b) Branka je mirno crtala iako ju je mama nekoliko puta pozvala.

69.

Pozorno proitaj reenicu. Okomitim crtama podijeli reenicu na rijei i odgovori na pitanje. Nemogu,uimpromjenjiveinepromjenjivevrsterijei,aposlijetogaurimnaklizanje. Koliko rijei ima u reenici? ________________

70.

U reenicama podcrtaj sintagmu. a) Trud i rad doveli su ga na dobar glas. b) Bilo je to teko vrijeme za njih. 29

71.

Napii veznike nezavisno sloenih reenica. a) sastavne reenice: b) rastavne reenice: c) suprotne reenice: d) iskljune reenice: e) zakljune reenice: _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________

72.

Iza svake reenice napii na crtu kojoj vrsti nezavisno sloenih reenica pripada. a) b) c) d) Dupin skoi iz vode i majstorski se prevrne u zraku. __________ Sve smo obavili, dakle, sad smo slobodni. ______________ Gleda, a ne vidi. ____________ Stalno je umoran ili je zbog neega bijesan. ______________

73.

Zaokrui slovo ispred veznika kojima se povezuju suprotne reenice. a) a, ali, nego, no, ve b) i, pa, te, ni, niti c) dakle, zato, stoga d) jedino, jedino to, samo, samo to, tek, tek to

74.

Proitaj reenicu i zaokrui toan odgovor. Djeaci su se tomu nasmijali, samo je Eva bila ozbiljna. Reenica je: a) sastavna b) rastavna c) iskljuna d) zakljuna

75.

Pozorno proitaj sljedeu reenicu i odredi slubu rijei u njoj. Ivana, moja susjeda, nedjeljom pravi vone kolae. Zadatak rijei povezivanjem rijei iz lijevoga stupca s rijeima iz desnoga, kao to je zapoeto.

30

1. Ivana 2. moja susjeda 3. pravi 4. nedjeljom 5. vone kolae

a) objekt b) subjekt c) apozicija d) predikat e) prilona oznaka

76.

Popuni tablicu odreujui reenine dijelove kao to je zapoeto: Marko e sutra u kolu ponijeti slatkie. Kako glasi reenini dio Naziv reeninog dijela Marko

PRILONA OZNAKA MJESTA

77.

Pozorno proitaj sljedeu reenicu i odredi reeninim dijelovima slubu kao to je zapoeto. Vrijedna gospoa Marija prodaje cvijee na trnici. 1. Vrijedna 2. gospoa 3. Marija 4. prodaje 5. cvijee 6. na trnici a) apozicija b) objekt c) atribut d) subjekt e) predikat f) prilona oznaka

78.

Izdvoji reenine dijelove upii ih u tablicu i odredi im slubu kao to je zapoeto u tablici. Ve nekoliko dana pekari peku u krunoj pei kukuruzni kruh. Reenini dio Ve nekoliko dana Sluba u reenici

(IZRAVNI) OBJEKT

79.

Rijei koje se nalaze u zagradi napii u njihovom ispravnom obliku. Roena sam u ________________ (Vinjevac), gdje je moj otac bio uitelj. Ali, jo dok sam bila beba, preselili smo se u _________________ (Vuka). To je takoer selo u ____________________ (slavonska ravnica), koje je okrueno nepreglednim ________________ (polja). 31

Ima tu i _______________ (rijeke). Pokraj ________________________ (jedna takva rijeka), po kojoj je selo ___________________ (dobiti ime), sam odrasla. Tamo sam s ________________ (djeaci) pravila __________________ (vodenice) od _____________________ (kukuruzovina). Odrasla sam sluajui pjev ________________ (ptice), trei po _____________ (livade) i gledajui _________________ (oblaci).

80.

Izraze u zagradama napii u odgovarajuem obliku na crtu. Boidar Prosenjak, hrvatski knjievnik, matovito i ivopisno prikazuje ivot jednog ________________________ (divlji konj). Prosenjak je roen u ___________ (Koprivnica). Djetinjstvo je proveo u _____________________________ (pitomo podravsko mjesto) Kuzmincu gdje je zapoeo osnovno kolovanje. Studirao je i diplomirao grupu romanskih _____________ (jezik) na ____________ ____________ (Filozofski fakultet) u ______________ (Zagreb). Radio je kao novinar i pisao pjesnike, pripovjedake i dramske ___________ (tekst). Uz roman Divlji konj objavio je po jednu _____________ (zbirka) pjesama i proznih ___________ (tekst) pod nazivom A. Rado surauje s _____________________ (djeji asopisi), posebice Modrom lastom. Neke su njegove ____________ (pria) objavljene na vie od 20 __________ (jezik).

81.

Rijei koji se nalaze u zagradi napii u njihovom ispravnom obliku. Kau da sam roen u ____________ _____________ ___________ (zagrebaka Petrova bolnica), premda ne znam razlog. Bio sam posve zdrav, jedino to nisam mogao odmah hodati, ali to je est sluaj kod tek roene ____________ (djeca). Moda sam se rodio u bolnici jer mi je majka ___________ __________ (biti lijenica) i vjerojatno toga dana deurna. (...) Moja majka Beata bijae iz _________ ___________ (obitelj Sztraka), a njezin otac i moj lijeniki djed zvao se Koloman. Po _____ __________ (ta linija) imam maarske, slovake, slovenske i jo ne znam kakve _______ (krv), vjerojatno sudetsko-njemake, to je odredilo moje nagnue prema _________ ___________ (srednja Europa). Djed po __________ (otac) je pak iz iste hrvatske, zagorske obitelji, a doao je na samom _______________ (poetak) stoljea u _____________ (Zagreb) iz ___________ (Zlatar). (...) Roen sam, dakle, etrnaestog dana _________ _________ (mjesec srpanj) godine 1943., usred _____________ ___________ ___________ (Drugi svjetski rat), koji je meni bio prvi u ivotu.
(Ulomak iz Autobiografije Hrvoja Hitreca)

82.

Dopuni reenice tako da sliku zamijeni tekstom ili tako da rije u zagradi stavi u odgovarajui oblik. a) Uz postelju je ostala neproitana ___________________ . b) Piem _____________ (olovka), a briem _____________ (gumica). c) Na visokom crkvenom tornju ugledao sam veliko _______________ . d) Hoe li me nauiti vesti, _____________ (baka)? 32

83.

U sljedeu reenicu upii odgovarajui glagolski oblik glagola saznati: Da su Marko i Luka prole nedjelje govorili istinu, mi _________________ sve o tom dogaaju na vrijeme.

84.

Glagole iz zagrada napii na crtu u odgovarajuem obliku. Ja upravo ______________ (zavravati) osnovnu kolu. Za nekoliko dana ___________ (polagati) prijemni ispit. ____________ (voljeti) se upisati u gimnaziju, ali ne znam hou li uspjeti. ______________ (Poeti) _____________ (uiti) jo prije dva mjeseca, ali roditelji mi ne prestaju ponavljati: ____________ (Vjebati) svaki dan i poloit e!

85.

Glagole iz zagrade napii na crtu u odgovarajuem obliku. Ja ________ (biti) jesen i _________ (ne biti) strana! _____________ (Pogledati) me! Sad ________ (biti) jo slatka, dareljiva plodovima i zlatna. Poslije ________________ (promijeniti) u kinu i tunu. Ali tebi ________________ (ostaviti) tada jedan listi na grani. _____________ (Imati) ga kao zlatni bro. Dokle god _________________ (ostati) s njime, i on s tobom, vjetrovi ti ____________________ (ne nauditi). Hvala ti! Tvoj dar _______________ (sauvati me) dok ______________ (ne ovrsnuti) _______________ (apnuti) brezica.

86.

Prepii reenicu tako da glagole u aoristu napie u perfektu. Prijatelji mu jo prije est tjedana otputovae za Egipat, no on osta jer se zaljubi u trsku. _____________________________________________________________________.

87.

U svakom reeninom paru precrtaj onu reenicu koja je napisana administrativnim jezikom. a) Meteorolozi oekuju zahladnjenje. Meteorolozi oekuju da e se pojaviti razdoblje niskih temperatura. b) Vrimo usluge sklapanja namjetaja. Sklapamo namjetaj. c) Nemamo dovoljno financijskih sredstava. Nemamo dovoljno novca. d) Cijene su ponovno porasle. Ponovno je dolo do rasta cijena.

33

88.

Podcrtaj reenice napisane administrativnim jezikom. a) Ministar je zadovoljan postignutim rezultatima. - Ministar je izrazio iznimno zadovoljstvo zbog postignutih rezultata. b) Uenici s nedovoljnim ocjenama upuuju se na ponavljanje razreda. - Uenici s nedovoljnim ocjenama ponavljaju razred. c) Natjecateljima e biti dodijeljene nagrade. Natjecatelji e biti nagraeni. d) Policija e istraiti krau. - Policija e provesti istragu o krai.

89.

Podcrtaj reenice napisane administrativnim jezikom. a) U trgovini e se ponedjeljkom i srijedom vriti prodaja robe. U trgovini e se ponedjeljkom i srijedom prodavati roba. b) To ine kako bi pomogli ljudima. - To ine s namjerom da pomognu ljudima. c) To moete rijeiti raunalom. - To moete rijeiti pomou raunala. d) Bit e prisiljen na suivot. Bit e prisiljen na zajedniki suivot.

34

Knjievnost

90.

Povei rijei iz lijevoga stupca s rijeima iz desnoga tako da dobije parove sinonima. U lijevom je stupcu jedna rije suvina. 1. human 2. estit 3. oprezan 4. stidljiv 5. dovitljiv a) astan b) ovjean c) dosjetljiv d) smotren

91.

Zaokrui slova ispred reeninih parova u kojima imamo homonime. a) b) c) d) Naikao se na granu kos. Toranj u Pizzi je oduvijek kos. Nebo je mutno i sivo. Neto mi je u njegovoj prii mutno. Luk je zaista zdravo povre. Lovci koriste strijelu i luk. Pazi, no je vrlo otar! On ima otar i pronicljiv duh.

92.

a) Podcrtaj par antonima: doi dolaziti doi stii doi otii b) U nizu rijei podcrtaj onu koja je antonim rijei leden: hladan, mlak, topao, vru c) Napii antonime sljedeih rijei: lijep ispod ___________________ ___________________

93.

Zaokrui podcrtane rijei koje imaju metaforiko znaenje: a) Otvori lijevo prozorsko krilo. Jedno krilo te zgrade je gotovo sasvim porueno. Ptici je zaraslo slomljeno krilo.

35

b) Dobro je postavljati visoke zahtjeve. Strop nije jako visok, tako da ga mogu dotaknuti rukom. Ako tako nastavi, dospjet e do visokog poloaja u drutvu.

94.

Zaokrui slovo ispred primjera u kojem rije POGODILI znai DOGOVORILI. a) Pogodili su me tim uvredama. b) Pogodili smo ga loptom. c) Pogodili su odgovor. d) Pogodili smo dobru cijenu.

95.

Zaokrui slovo ispred reenice u kojoj rije blago znai dobroudno. a) Blago onom tko je zdrav. b) Na panjacima je napasao blago. c) Na naputenom otoku pronaao je blago. d) Mama ju je blago pogledala.

96.

Zaokrui slovo ispred primjera u kojem rije zvijezda oznaava bol. a) On je filmska zvijezda. b) Vidio je sve zvijezde. c) Nebo je veeras puno zvijezda. d) Ribar je iz mora izvukao samo zvijezde.

97.

Zaokrui slovo ispred primjera u kojem rije jezik znai govorni organ. a) Opekao je jezik vrelim ajem. b) Rabili su poseban programski jezik. c) Govori tri svjetska jezika. d) Jezik je sustav za sporazumijevanje.

98.

Povei izraz iz lijevoga stupca s odgovarajuim znaenjem iz desnoga, kao to je zapoeto: 1. razbiti led 2. uhvatiti maglu 3. prevriti mjeru 4. zagrijati stolicu a) vrijedno se posvetiti poslu b) prijei granicu doputenog c) prevladati poetne tekoe d) pobjei, nestati 36

99.

Dopuni sljedee reenice: a) Ukoliko se tko sasvim povukao, prikrio, odustao od djelovanja, kaemo da se skrio u ____________ rupu. b) elimo li se komu osvetiti, uzvratiti istom mjerom, kaemo: _____________ za ___________, zub za zub. c) Ako se tko trudi biti neprimjetnim, pravi se manjim od _______________ zrna. d) Ako je tko nemiran, uzrujan ili uzbuen, kae se da sjedi kao na _________________.

100. Povei izraz s odgovarajuim znaenjem.


1. 2. 3. 4. pasti na pamet prevesti edna preko vode brz na jeziku udariti na sva zvona a) razglasiti b) lak na rijeima c) sjetiti se ega d) prevariti

101. Dopuni sljedee reenice:


a) Ako je neto jako daleko, kaemo: Bogu je __________ nogu. b) Ako netko radi uzaludan posao, kaemo: Ispravlja _____________ Drinu. c) Ako smo se prestali zanimati za koga, kaemo: Digli smo __________ od njega. d) Ako se nekom posreilo, onda mu je pala ____________ u med.

102. U sljedeem tekstu podcrtan je jedan izraz. Pozorno proitaj tekst i na temelju njega zakljui
to znai rije termiki: Kada bi mi polo za rukom taj problem doista rijeiti, i stvoriti teoriju pomou koje mogu pratiti posljedice Suneva zraenja, onda bih, prije svega, bio u stanju izraunom nai glavne crte Zemljine klime. To, samo po sebi, ne bi izgledalo Bog zna to, jer bih, u najboljem sluaju, naao to je ve poznato. No moja bi teorija dala i vie. Ona bi otkrila itav mehanizam termikih pojava u Zemljinoj atmosferi, od kojih smo do sada poznavali samo konane posljedice. Ona bi nas pouila kakve temperature vladaju u onim slojevima nae atmosfere gdje se nismo jo popeli. I otila bi jo mnogo dalje. Sunce, koje zagrijava nau Zemlju, zagrijava i one planete koji su se ohladili i obavili vrstim ljuskama. Zato bi se rezultati te teorije odnosili i na ta nebeska tijela. Oni bi nam pruili prve pouzdane podatke o klimatskim prilikama na povrini tih planeta, o kojima se do tada nije nita znalo.
(Milutin Milankovi, Kroz svemir i stoljea, prilagoeno i prevedeno na hrvatski jezik)

37

Rije termiki znai: a) vulkanski b) toplinski c) atmosferski d) zrani e) klimatski Zaokrui slovo ispred tonog odgovora.

103. Pozorno proitaj sljedei tekst i rijei zadatak.


Vodei opskrbljiva telekomunikacijske opreme proveo je opseno istraivanje o telekomunikacijama u Srbiji Jedan od vodeih opskrbljivaa telekomunikacijske opreme u svijetu upravo je zavrio veliki projekt istraivanja trita u etirima dravama jugoistone Europe Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Grkoj. Istraivanje prua podrobni uvid u potrebe krajnjih korisnika i njihove stavove o telekomunikacijskim proizvodima i uslugama. Podcrtana rije pokazuje da je provedeno istraivanje bilo: a) znanstveno b) anonimno c) obimno d) utemeljeno

104. Proitaj sljedei ulomak iz djela Umjetnost i njezina povijest.


Najznaajnija crta rimske arhitekture, ipak, jest uporaba lukova. Ovaj je izum igrao malu ili nikakvu ulogu u grkom graditeljstvu, premda je, vjerojatno bio poznat i grkim neimarima. Sastaviti luk od posebnih, klinasto uglavljenih kamena prilino je sloena vjetina u graditeljstvu. 1. Rije neimar znai: a) kipar b) povjesniar c) graditelj d) sastavlja Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. 2. Napii rije koja ima isto znaenje kao rije crta iz prve reenice. ______________________________________ 38

105. Proitaj tekst i zaokrui toan odgovor.


Prva kazalina premijera u sezoni Nakon kraeg zatija, ljubitelji kazalita ovoga e vikenda ponovno moi uivati u predstavama. Prva premijera u novoj kazalinoj sezoni varadinskog HNK, bit e predstava Mihaila Bulgakova Von Lamot od maa - Spelavanje vu etiri spelanja i devet dogodov prama Cervantesovomu Don Quijoteu. Premijera e se odrati ovog petka i u nedjelju u 19,30 sati. Podcrtana rije znai: a) da je predstava izvoena ve nekoliko puta b) da se predstava izvodi prvi put c) da se predstava izvodi ve nekoliko godina d) da se predstava izvodi zadnji put

106. Navedena je natuknica iz Velikoga rjenika hrvatskoga jezika Vladimira Ania.


Proitaj pa odgovori kako u nominativu mukoga roda jednine glasi pravilno napisan naziv osobe koja vozi bicikl. bicikl m, G mn. -kala/a, vozilo za jednu osobu s dva kotaa sa bicama biciklist m, mn. -sti, (biciklistkinja ), onaj koji vozi bicikl Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. Onaj koji vozi bicikl je: a) biciklist b) biciklist i biciklista c) biciklist i biciklisti d) biciklista

107. Proitaj lanak iz Rjenika hrvatskoga jezika Vladimira Ania. Odgovori na pitanje.
kua 1. zgrada koja ima zidove i krov i slui za stanovanje [kamena ~a kua od kamena; zidana ~a kua od opeke (za razliku od drvene ili kue od erpia)] 2. a. obitelj, ukuani, porodica, loza [iz dobre ~e] b. razg. prostor stalnog boravljenja; stan [nisam kod ~e] 3. razg. poduzee, ustanova, tvrtka [izdavaka ~a, kazalina ~a, robna ~a] Koje je drugo razgovorno znaenje rijei kua? Prepii navod iz teksta. _________________________________________________________________________ 39

108. Proitaj objanjenje natuknice i rijei zadatak.


knjiga (D L knjizi, G mn knjig) 1. a. tisk. vie listova s tekstom ili s tekstom i slikama povezanih zajednikim hrptom koji su namijenjeni da kao cjelina slue itanju ili prouavanju b. jez. knji. pismo, list [knjigu pie] 2. meton. uenje, uenost, znanje 3. ono to slui posebnoj vrsti evidencije [poslovna knjiga; zemljina knjiga; matina knjiga evidencija o roenima, vjenanima i umrlima] 4. knjiga koju je tko (vlast, katedra itd.) izdao u odreenoj boji korica i koja se prema njima tako naziva U jeziku knjievnosti rije knjiga znai: a) pismo, list b) vie listova s tekstom i slikama povezanih zajednikim hrptom c) uenje, uenost, znanje d) knjiga koju je tko izdao u odreenoj boji korica

109. Proitaj objanjenje natuknice i zaokrui toan odgovor.


slika D L slici, G mn slik 1. umjetniko djelo izraeno u bojama, u dvije dimenzije na plonoj podlozi (na platnu, papiru, drvu, staklu i sl.) 2. razg. a. fotografija [albumi za slike] b. prizor na TV ili filmskom ekranu [imati lou sliku] 3. pren. a. izgled kakvog bia, predmeta ili predjela; prizor b. opis ega (u knjievnom djelu ili prianju) c. prizor u izvedbi scenskog djela Slika znai fotografiju u: a) prvobitnom znaenju b) razgovornom znaenju c) prenesenom znaenju d) osnovnom znaenju

110. Napii naziv pisma kojim je napisana Baanska ploa.


_____________________________________

111. Zaokrui slovo uz tone tvrdnje.


a) Baanska ploa je pisana glagoljicom. b) Prvi pisani hrvatski pjesniki tekst je Marulieva Judita. 40

c) Faust Vrani objavio je 1595. prvi hrvatski Rjenik pet najuglednijih europskih jezika. d) Hrvatski vukovci na elu s Tomom Maretiem slijede ideje Vuka Stefanovia Karadia. e) Bosanica je hrvatska latinica.

112. Tko je poetkom 19. stoljea ujedinio sve Hrvate u jednom jeziku i u jednom slovopisu?
___________________________________________________________________

113. Prva Gramatika hrvatskoga jezika tiskana je 1604. godine, a sastavio ju je:
a) b) c) d) Juraj Habdeli Faust Vrani Bartol Kai Marko Maruli

114. Napii kojim je narjejem napisana pjesma.


Moja zemja Pod Ukun kuice bele, mie, kot suzice vele. Beli zidii, rjeni krovii na keh vrapii kantaju. Mii dolii, jo manje leice na keh enice kopaju Drago Gervais Pjesma je napisana _______________ narjejem.

41

115. Napii kojim je narjejem napisana pjesma Fala Dragutina Domjania.


Fala Za vsaku dobru re, kaj rei si mi znala. Za vsaki pogled tvoj, za vsaki smeh tvoj fala! Pjesma je napisana__________________________ narjejem.

116. Proitaj pjesmu Podne Pere Ljubia i dopuni reenicu.


Podne Pjaca je prazna. Sunce nad njon. Na kampanelu zazvoni zvon. Prazne ponistre. Martav je grad. Pjaca je prazna. I na njoj hlad. Pjesma je napisana _______________ narjejem.

117. Paljivo proitaj stihove i na crtu pored njih napii kojim su narjejem napisani.
a) Mila mati, ti e bolje znati,/ De tumai to taj sanak znai! ________________________ b) Vetrek die/ i travicu nie,/ a kosa/ s ela znojeka brie. __________________________ c) rleni dolii,/ mandule bile/ zne hia vrtii mii/ i lozja glavice cile. ________________

118. Zaokrui reenicu u kojoj nema pogreke.


a) Uiu hrvatski. b) elio bih da kupim nove tenisice. c) Jo nisam vidjela bistriju rijeku. d) Da li me voli? 42

119. Sljedee rijei napii sukladno hrvatskome knjievnome jeziku.


a) b) c) d) milion krompir kafa paradajz __________________ __________________ __________________ __________________

120. U Srbiji ima vie jezika nacionalnih manjina. U ovom su nizu navedeni neki od njih. Podcrtaj
ih. engleski, rusinski, ruski, maarski, srpski, francuski, romski

121. Podcrtaj reenicu napisanu u skladu s hrvatskim jezikom.


a) Da li e da doe? Hoe li doi? b) Netko te eka. Neko te eka. c) Dobra veer! Dobro vee! d) Upisali su se u III. razred. Upisali su se u III razred.

122. Povei naslove pjesama s njihovim autorima. Jedan je naslov suvian.


Voka poslije kie Tomislav Notturno Plavi san Dad Vladimir Nazor Antun Gustav Mato Dragutin Tadijanovi Dobria Cesari

123. Povei naslov djela s autorom.


1. 2. 3. 4. 5. Ferenc Molnar Ivan Kuan Pavao Pavlii Boidar Prosenjak Miro Gavran a) Trojica u Trnju b) Kako je tata osvojio mamu c) Divlji konj d) Koko i duhovi e) Junaci Pavlove ulice 1. - ___ 2. - ___ 3. - ___ 4. - ___ 5. - ___

43

124. Povei naslove pjesama s njihovim autorima. Jedan naslov je suvian.


Visoka uta ita Balada iz predgraa Tri moja brata Pejza Opomena Jezik roda moga Josip Pupai Vladimir Vidri Dragutin Tadijanovi Dobria Cesari Petar Preradovi

125. Zaokrui toan odgovor.


Marko Maruli napisao je: a) baladu koljka b) ep Judita c) putopis Skitnje d) sonet Notturno

126. Proitaj tvrdnje koje se odnose na usmenu knjievnost i odredi je li tvrdnja tona (T) ili netona
(N). Djelo stvara neimenovani pojedinac. Djelo nije podlono promjeni i uvijek se prenosi u istom obliku. U djelima je izraena snana potreba pojedinca za iskazivanjem vlastitih stavova. U djelima se koriste stalni epiteti, ustaljeni poetci i zavretci. T T T T N N N N

127. Zaokrui istinite tvrdnje.


a) b) c) d) Po podrijetlu knjievnost moe biti narodna i umjetnika. Po nacionalnoj pripadnosti knjievnost moe biti hrvatska, talijanska Tvorac umjetnike knjievnosti je neimenovani daroviti pojedinac iz naroda. Po vremenu nastanka knjievnost moe biti klasina, moderna i suvremena.

128. Na crtu uz citat napii pripada li citat usmenoj ili umjetnikoj knjievnosti.
a) Oj, divojko, rumena jabuko, bije li ti more u prozore. ______________________

44

b) Gledam more gdje se meni penje i sluam more dobro jutro veli i ono slua mene ja mu apem o dobro jutro more kaem tiho pa opet tie ponovim mu pozdrav. c) Sviram sebe, svod i svijet. Mrkost uma, sjaj istine. Sviram, sviram od davnine. Star sam kao ptica let. d) Ive jae kroz oraje: Ive li je, sunce li je? Konjik li je, vila li je? Uzda li je, zvijezda li je? Sedlo li je, srebro li je?

______________________

______________________

______________________

129. Proitaj pjesmu pa zaokrui toan odgovor.


Junaku Pade listak narane usred ae junake. Da je znala narana da je aa junaka, vrhom bi se povila, pa bi au popila. Pjesma Junaku pripada: a) usmenoj knjievnosti b) umjetnikoj knjievnosti

130. Odredi kojem knjievnom rodu pripada ulomak:


Znali su da je Salko zaljubljen u Martu, najljepu curu u Begluku, pa je ne spominjahu pred njim. No znali su i to da je njemu samo osamnaest godina, a ona je dvije godine starija i nije mogue da mu bude ena. Pa jo: Salkov je otac bio hajduk i strano je naprasit ovjek, a Martina je mati vjetica, pa su se momci klonili i njezine kue i njezinih pogleda. Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. 45

Ulomak pripada: a) lirskom rodu b) epskom rodu c) dramskom rodu

131. Podcrtaj uljeza u svakom nizu.


a) himna, sonet, oda, ep b) novela, epska pjesma, roman, elegija c) komedija, tragedija, balada, drama (lirske knjievne vrste) (epske knjievne vrste) (dramske knjievne vrste)

132. dredi kojem knjievnom rodu pripada djelo iz kojega je preuzet ulomak:
,,Dogodilo se Petrici ono to se svakom djeaku (i djevojici, naravno) prije ili poslije dogodi. Odrastao je. Izduio se kao klas penice u srpnju, mravo mu tijelo postalo okretno i gipko kao u mlada drijepca, a oi pod utom kosom pametne i sjajne. iljasti nos prekriven naranastim pjegama, imao je zadatak da nanjui dobru hranu i budale. Jer, Petrica bjee shvatio da je svijet pun tikvana, a tikvani da su puni novaca, te valja samo malo munuti glavom da se njihovi zlatnici presele tamo gdje e se bolje osjeati. U Kerempuhov dep. Da, i jo je neto imao Petrica duge i brze noge, to bijae neobino vano, jer su bukvani koje je vukao za nos bili katkad moni i opasni. Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. Ulomak pripada: ) lirskom rodu b) pskom rodu c) dramskom rodu

133. Proitaj pjesmu Dobrie Cesaria i zaokrui toan odgovor.


Tiho, o tiho govori mi jesen Tiho, o tiho govori mi jesen; utanjem lia i apatom kie. Al zima srcu govori jo tie. I kada snijei, a sputa se tama, u pahuljama tiina je sama.

46

Pjesma Tiho, o tiho govori mi jesen pripada: a) lirskom knjievnom rodu b) epskom knjievnom rodu c) dramskom knjievnom rodu

134. Pozorno proitaj Gundulieve stihove i odgovori na pitanje.


Kolo od sree uokoli vrtei se ne pristaje: tko je gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje. a) Od koliko se slogova sastoje Gundulievi stihovi? ______________________ b) Kako nazivamo takav stih? __________________________

135. Proitaj stihove glasovita epa Smrt Smail-age engia Ivana Maurania i odgovori na pitanja.
Sunce zae, a mjesec izae. Tko se vere uz klance niz klance ter se krade k onoj Gori Crnoj? Obno grede, a obdan poiva, junak njegda, sad ne junak vie, no trst, kojoj svaki hlad kidie. a) Od koliko se slogova sastoje Mauranievi stihovi? _________________________ b) Kako nazivamo takav stih? __________________________

136. Proitaj stihove pjesme Notturno Antuna Gustava Matoa. Podcrtaj deseterce.
Mlana no; u selu lave; kasan. uk il netopir; Ljubav cvijea miris jak i strasan. Slavi tajni pir.

47

137. Proitaj stihove pjesme Vesne Parun Za sve su kriva djetinjstva naa i podcrtaj deseterac.
Izrasli smo sami kao biljke. I sada smo postali istraivai zaputenih predjela mate nenavikli na poslunost zlu....

138. Tema jednog sastavka bila je MOJE JUTRO.


Imenuj koji je oblik pripovijedanja autorica primijenila u pojedinom ulomku (dijalog, monolog, pripovijedanje ili opisivanje). Jedno rjeenje se ponavlja. a) Zazvonila je budilica. Skoila sam iz kreveta, na brzinu se spremila i istrala iz kue. Jedva sam stigla do autobusa koji je ve kretao s postaje. _________________ b) Unutranjost autobusa bila je iarana grafitima, a po podu su se razlijevale barice prljave vode. ___________________ c) Djevojice, gurnula si me! Oprostite, nije bilo namjerno. ____________________ d) Nisi namjerno, ali mene boli noga! Ne pazite kuda hodate, ne uvate ni sebe ni druge. Kad sam ja bio mlad, vodio sam rauna i kuda hodam i gdje stajem, a ne kao muha bez glave... _________________ e) Gledala sam u Dunav, miran i plav, u stare ukaste kue i kronje pune zlatnog lia. _____________________

139. Odredi koji je oblik pripovijedanja rabljen u navedenom tekstu.


Iako je kazalina uprava komad primila s prikrivenom sumnjom, a neki su ga ak i otvoreno odbili zbog potpunog nerazumijevanja sadraja, prevladala je naklonost prema jednom mladom redatelju te mu je pruena prilika da komad pripremi, ali izvan radnoga vremena, to e rei manje-vie privatno, na kraju emo vidjeti, kako to ve kod nas biva. U ovom ulomku dominira: a) opisivanje b) pripovijedanje c) monolog d) dijalog Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. 48

140. U zadatku su navedeni primjeri za: dijalog, monolog, pripovijedanje i opisivanje. Uz svaki

primjer napii kojoj od tih pripovjednih tehnika pripada. Jedna pripovjedna tehnika se ponavlja. ) Orali su i kopali, sijali penicu i jeam, ra i heljdu, repu i kukuruz, okopavali vinograd, kosili sijeno, otavu i otavicu (ako je bila jesen sretna i topla), i to uvijek od jutra do noi... ____________________________ b) Na drugom planetu? Da. Ima li lovaca na tom planetu? Da. ________________________ c) Profesorica geografije ni mlada, ni stara... Za smijeh nije znala, bar ju mi nismo vidjeli nasmijanu. Kosa joj je uvijek bila brino skupljena na zatiljku... ______________ d) Gdje je sunce? pitao me odjednom. - Iza oblaka. - Je li uvijek tamo? I kad je oblano? - Uvijek. e) Mislim: danas e vidjeti mrnju u mojim oima, sigurno e je vidjeti jer ju neu moi sakriti, a neu ni htjeti. Znam, ponekad sam tvrdoglav i da me ree ostajem pri svome. A nikad nisam bio sigurniji u ono to sam osjeao, nego jutros.

141. Proitaj ulomak i zaokrui toan odgovor.


Mladiu jedva bijae dvadeset godina. Lice blijedo, plemenito, kosa odugaka, crnomanjasta, brii mali, elo visoko, a sjajne plavetne oi pod tamnim trepavicama dvije ive zvijezde da ih nije mutila neka sjeta. Mladi bijae lijep, snaan, a ljepi od nebrige i sjete. Naherio je kapu kunicu na uho, a orlovo pero treptilo mu je za kapom. (enoa, Zlatarovo zlato) U ulomku prevladava: a) pripovijedanje u 1. osobi b) dijalog c) opisivanje d) monolog

49

142. U sljedeim stihovima podcrtaj epitete:


... A sjajne kapi s bezbroj rubina rasipahu se, dok polako tone jesenje sunce....

143. Pozorno proitaj stihove pjesme Cvrak Vladimira Nazora pa rijei zadatak.
Cvrak I cvri, cvri cvrak na voru crne smre. Svoj trohej zaguljivi, svoj zvuni teki jamb... Podne je. - Kao voda tiinom razlijeva se Sunani ditiramb. Iz prethodno navedenih stihova pjesme Cvrak prepii primjer za onomatopeju. _______________________________

144. Iz pjesme Tina Ujevia Bura na Brau ispii onomatopeje.


Bura na Brau U prozore i vratnice lupa bura tmurnih ura; dru male dvokatnice. Bura. Bura. Bura. Bura. Kao misli zlopatnice, kao due sve patnice, u pjesmi bez rijei struje hladni marci u kui bez pei; tresu male dvokatnice, u prozore, u vratnice. Jauu umarci. Uz obalu stabla gura. Vjetar gruva, grmi bura. Onomatopeje: ____________________________________________________________ 50

145. Pozorno proitaj dijalog izmeu Ani i Pigi u ulomku romana uj, Pigi, zaljubila sam se Branke
Kalauz, pa rijei zadatak. Visina: oko 185 cm. Znai, nije za koarku ve za prizemne sportove, npr. za nogo. Teina: ojak i temeljit. to znai, voli papati. Oi: zelenkastoplave. Rijeju, tirkizne! Kosa: smea. Poput raenog kruha. Taj najvie volim! Juer si rekla da voli kukuruzni. Zubi: svi na broju.

Iz navedenog ulomka ispii primjer za usporedbu. ______________________________________________________

146. Proitaj ulomak bajkovite prie Ole i Trufa

Isaaca B. Singera:

Ole, tvoje su rijei tako slatke, ali nisu istinite - ree Trufa. Ti znade vrlo dobro da vie nisam lijepa. Pogledaj kako sam naborana. Svi su se moji sokovi isuili i stid me je pred pticama. Promatraju me s toliko saaljenja! Ponekad mi se ini da mi se smiju gledajui me kako sam se smeurala. Ja sam izgubila sve, a jedino mi je jo ostala ljubav za tebe. Zar to nije dosta? Od svih naih moi ljubav je najvia, najdivnija ree Ole. Tako dugo dok se meusobno volimo mi ostajemo ovdje, i nikakav vjetar i kia ne mogu nas unititi. Dopuni. a) b) c) d) e) Knjievni rod: Knjievna vrsta: Vrijeme radnje: Mjesto radnje: Likovi: _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________

51

147. Proitaj pjesmu Dobrie Cesaria Slap i razmisli o motivu slapa. Odgovori na pitanje.
Slap Tee i tee, tee jedan slap; to u njem znai moja mala kap. Gle, jedna duga u vodi se stvara, i sja i dre u hiljadu ara. Taj san u slapu da bi mogo sjati, i moja kaplja pomae ga tkati. to u pjesmi predstavlja motiv slapa? _______________________________ _________________________________________

148. Proitaj ulomak i odredi temu.


Prvi put u ivotu sreo sam se s teletom u svome djetinjstvu. Bilo je to prije sto i pedeset godina. Naa krava Zekulja otelila je divno malo telece, koje smo tako zavoljeli, da smo ga s doputenjem njegove i nae majke iz pojate prenijeli u kuu. (Dodue, naa se kua nije mnogo razlikovala od staje; obje su bile malene, drvene i nepopoene). Nae tele bilo je mnogo pametnije od ostale seoske teladi. Svako seosko tele zove se samo tele i nikako drugaije i ozvat e ti se samo onako, ako ga zavokativi: - Tele! Glupo tele! dok se nae telece odzivalo samo na svoje ime, a njegovo ime bjee etveroimeno: Dragica, Dragua, Draginja i Draga(na). Tema ulomka: ______________________________________________________________

149. Proitaj navod iz romana Mee Selimovia i odredi mjesto i vrijeme radnje.
Ljeto je bilo, smjenjivala se kia i vrelina, stanovali smo u adorima, na ravnici punoj komaraca i kreketa aba, sat hoda od Save, uz nekadanji han, gdje je malian stanovao s majkom i poluslijepom bakom. Jednom, dok sam sjedio u polju, na trulom panju, u gruboj slakovini do koljena, sam, zagluen cikom zrikavaca pod vrelim suncem (uvijek je neto cialo, pitalo, ciptalo, pjevalo na ovoj ravnici), smuen onim to sam uo od vojnika, vidio sam djeaka kako je zastao u travi, utonuo gotovo do grla. Javio mi se s povjerenjem. Bili smo ve poznanici. a) Mjesto radnje: _____________________________________________ b) Vrijeme radnje: ____________________________________________

52

Vjetina itanja i razumijevanje proitanog

SREDNJA RAZINA

150. Proitaj sljedee reenice. Jedna od njih je reklama, a ostale su tehniki opisi, upute. Zaokrui
slovo ispred reklame. a) Proitajte ove jednostavne smjernice. b) Budi aktivan, razgovaraj s prijateljima! c) Ne dodirujte nepotrebno antenu! d) Sigurnosna zaporka pomae Vam zatiti telefon.

151. Proitaj tekst Kloniranje i zaokrui toan odgovor.


Kloniranje Maja: Drutvo, jeste li za ili protiv kloniranja? uti: Majo, pusti nas na miru! Sunica: A meni se ba svia tema. Ja sam protiv. uti: A zato? Ba je guba da od mene izrade jo sto istih ovakvih! Fran: I jedan takav je suvian na zemlji! Maja: Deki, raspravljamo mirno o temi! Sunice, obrazloi svoj stav. Sunica: Pa ... mislim ... i ja bih eljela da sto ovakvih zgodnih Sunica hoda zemljom, ali to ako netko ruan i zao proizvede sto istih runih i zlih ljudi? Fran: Ne znai da bi klonovi bili zli. ovjek nastaje i odgojem, a ne samo genima. Sunica: Otkrivena je i karta ljudskoga gena pa znanstvenici sada mogu programirati ljude kakve ele. Bojim se! ... Tekst Kloniranje je: a) izlaganje b) rasprava c) reklama d) intervju

53

152. Proitaj tekst i zaokrui toan odgovor.


... neki novi DVD i STANLEY DONEN:MALI PRINC (THE LITTLE PRINCE, 1974.) FORMAT 16:9 (1,78:1), 85 MIN., SURROUND DOLBY DIGITAL, PARAMOUNT/VTI Popularnu knjigu koju sa zanimanjem itaju i djeca i odrasli, Mali princ francuskog pisca i pilota Antoinea de Saint Exuperyja, na film je prenio hollywoodski redatelj mjuzikla Stanley Donen. Priu iznosi Pilot (Richard Kiley) koji je u djetinjstvu poeo slikati, ali odrasli nisu razumjeli njegova nastojanja. Jednom, sam i ve odrastao, u zrakoplovu se izgubi u oluji i sleti u pustinju, a ondje sretne djeaka koji odmah shvati to oznaava njegov crte. To je Mali princ (Stewen Warner) s nepoznatog malog planeta, koji mu ispria kako je putovao svemirom i s kime se susretao. Da bi na film prenio matoviti i metaforini svijet Malog princa, redatelj Stanley Donen kombinira glazbene toke s igranim i animiranim sekvencama. Uz protagoniste jo glume: Bob Fosse kao Zmija, Gene Wilder kao Lisica i Joss Ackland kao Kralj. DVD uz film ne sadri dodatke. Navedeni tekst je: a) pria b) intervju c) rasprava d) prikaz

153. Proitaj tekst pa zaokrui toan odgovor.


NOVO U KNJIARAMA O ivotnom iskustvu prvih monaha (Povijest monatva: Od sv. Antuna opata do sv. Bernarda, autor: Monah Dorotej, izdava: Verbum, Split 2006., stranica 367, tvrdi uvez) Benediktinski monah otac Dorotej Toi monah je benediktinskog samostana okovac na otoku Pamanu, rodom je iz Cresa, a djeluje kao duhovnik nadbiskupskog sjemenita u Zadru. U ovoj knjizi ivotno iskustvo prvih monaha prenosi na jednostavan i zanimljiv nain upoznajui itatelje o monakom nainu ivota i duhovnosti te o ivotu i djelovanju velikih monakih likova. Posebnost knjizi daju rijei, zgode, pojedine pouke onih koji su pred kraj treega i u etvrtome stoljeu prokrili nov stil ivljenja po evanelju te iduih generacija njihovih sljedbenika. Tekst O ivotnom iskustvu prvih monaha je: a) vijest b) izlaganje c) rasprava d) prikaz 54

154. Zaokrui netone odgovore.


Obiljeja knjievnoumjetnikog stila: a) matovitost b) izraajnost c) osjeajnost d) tumaenje e) izvornost f) jednoznanost rijei g) slobodna uporaba svih jezinih sredstava h) slikovitost

155. Zaokrui tone odgovore.


Obiljeja tekstova novinarskoga stila: a) objektivnost b) saetost c) uporaba svih jezinih sredstava d) tonost e) subjektivnost f) loginost

156.
Potovani, obavjetavamo Vas da je u pripremi knjiga o ulinim grafitima. Ukoliko ste voljni suraivati na ovom zahtjevnom projektu, pozivamo Vas da se svojim radom ukljuite u tim strunjaka koji nastoje istraiti ovu vrstu umjetnikoga izriaja. Sastanak zainteresiranih strunjaka s voditeljima ovoga projekta odrat e se u utorak 22. listopada 2010. godine u 17 sati. Nadamo se da emo uspjeno suraivati. Srdani pozdrav. Zaokrui slovo ispred tvrdnje koja se odnosi na ovaj tekst. I. a) Tekst je pravopisno, gramatiki i jezino usklaen s normom standardnoga jezika. b) Tekst je objektivan. c) U tekstu ima strunih rijei. d) Tekst je subjektivan. e) Tekst je jasan, kratak i uljudan. f) Tekst je kratak i osjeajan. 55

II. Na temelju zaokruenih tvrdnji ovaj tekst pripada ____________________ funkcionalnom stilu.

157. Povei naziv stila s obiljejima.


a) knjievnoumjetniki stil ___ b) znanstveni ____ c) administrativno - poslovni ___ 1) objektivnost, tonost, loginost, strune rijei i izrazi 2) kratkoa, jasnoa, tonost, jednoznanost 3) subjektivnost, slikovitost, izraajnost, uporaba stilskih izraajnih sredstava

158. Pozorno proitaj navedene tekstove i odredi to im je zajedniko.


Tekst 1 Medvjed je medvjed zato to je medojed, jer jede med. Zna se da medvjed nije samo medojed; kad nema meda, on je svejed: biljojed i mesojed. Ipak, medvjed je u svim slavenskim jezicima nazvan po medu, jer od sve hrane najvie voli - med. A u staroj postojbini Slavena, u umama iza Karpata, tamo je bilo puno meda. Nije samo medvjed - medvjed. I ovjeka ponekad nazovu medvjedom - ako je krupan, ili ako je grub, nespretan, trapav, truntav i nezgrapan. Tekst 2 Medvjed m (medvjedica ) (G mn medvjeda) 1. zool. zvijer planinskih krajeva, guste runjave smee dlake, sitnih oiju, malih uiju, kratka repa i snanih kanda na prstima, ije razliite vrste ive najvie u umama Europe, Azije i Amerike (Ursus arctos) 2. pren, a. osoba neuglaena ponaanja b. podr. nezgrapna osoba zdepaste tjelesne grae. Iz obaju tekstova moe se saznati: a) kako je medvjed u slavenskim jezicima dobio ime b) na kojim kontinentima medvjedi danas ive c) kakvog ovjeka nazivamo medvjedom d) koja je omiljena hrana medvjeda Zaokrui slovo ispred tonog odgovora.

56

159. Pozorno proitaj navedene tekstove i odredi to im je zajedniko.


Tekst 1 Narana Dohvatih naranu sa stola i najedanput u svijesti mi sinu: sada je zima neprijazna, duga, a ja u ruci drim komad juga i zlati mi se narana u ruci. Sauvala je malo junog sunca na svojoj kori. i smije se, i mirie, i gori. Dobria Cesari

Tekst 2 Narana je okrugli soni plod drveta narane s naranastom ili utom korom te slatkim, sonim mesom, podijeljenim na segmente koji mogu, ali i ne moraju sadravati sjemenke. Najvjerojatnije potjee iz toplih krajeva jugoistone Azije i june Kine, a spominju se na poetku kranske ere u indijskim i kineskim tekstovima. Naranu je vjerojatno poznavao i antiki svijet jer se smatra da su mitske zlatne jabuke Hesperidum mala u stvari narane. Narane su u Europu najvjerojatnije donijeli Arapi (u panjolsku), a kriari u Francusku. Postoji vie vrsta narani, a razlikuju se u veliini, boji i kakvoi. Iz oba teksta moe se saznati: a) da narane dozrijevaju zimi b) da su narane okruglog oblika c) da narane potjeu iz toplih, junih krajeva d) da su narane u Europu donijeli Arapi

57

160. Pozorno proitaj navedene tekstove i odredi to im je zajedniko.


Tekst 1 Cvrak je najuporniji i najglasniji svira toplih ljeta, no nije zelen. Izgledom i obojenou ovaj veliki kukac izgleda poput kore drveta i ini se gotovo neprimjetnim. Cvrci se po danu skrivaju meu liem. ive od sokova koje siu iz mladih izdanaka biljaka. Pravilo obinog cvrka tipinog za primorske krajeve je pjevati i ne biti vien. Kod nas jo nalazimo sivog maninog cvrka koji je ime dobio po tome to jakim ubodom rila napravi rupe na jasenu iz kojih izlazi slatki sok koji se zgusne u manu. Tekst 2

Cvrak je poznatiji po svom glasanju nego po izgledu. Najee ga ujemo u naem priobalnom pojasu za podnevne ege. Zvuk proizvodi pomou koice na zatku koju potresa snaan mii. Cvre samo mujaci. Najee se zadrava na stablima, a zbog boje sline kori teko ga zamjeujemo. Hrani se biljnim sokovima. enka bui koru drvea i u nju polae jajaca. Kad se izlegu, liinke padaju na tlo i zavlae se u zemlju gdje se hrane sokovima iz korijena. Za godinu dana iz zemlje izlaze odrasli cvrci. Iz oba teksta moe se saznati: a) da se liinke cvrka hrane sokovima iz korijena b) da je cvrak boje sline kori drveta c) da cvre samo mujaci d) da cvrka esto moemo vidjeti u prirodi

161. Pozorno proitaj sljedei tekst i odredi autorov stav.


Nasilje u kolama Nedavno je u 40 kola provedeno istraivanje o nasilju meu uenicima. Ustanovljeno je da u odnosu rtva - nasilnik ne sudjeluje svega 58% uenika. Drugim rijeima, samo 58% uenika nisu ni rtve, ni nasilnici. Znai, neto manje od polovice uenika, tonije 42%, pojavljuje se u krugu nasilja, kao rtve ili kao nasilnici. U ulozi je rtve nasilja jako velik broj uenika, ak 37%. Neke rtve su istodobno i nasilnici. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih uenika. U toj skupini, najei oblici nasilnog ponaanja su vrijeanje i ismijavanje. Dakle, ovi uenici napadaju rijeima, ne osjeajui da se rijeima moe nanijeti isto toliko boli koliko i udarcima, moda ak i vie. Nasilno ponaanje uenika ove skupine odrasli najee nazivaju nestalucima, ivahnou i slino, umanjujui na taj nain ozbiljnost nasilnog ina koji su ova djeca u stanju uiniti. Kakav je odnos autora ovog teksta prema nasilnom ponaanju mladih? Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. a) ravnoduan je prema nasilju mladih b) interesiraju ga daljnji podatci c) zabrinut je d) bijesan je zbog nasilja mladih 58

162. Pozorno proitaj sljedei tekst.


Nasilje u kolama Nedavno je u 40 kola provedeno istraivanje o nasilju meu uenicima. Ustanovljeno je da u odnosu rtva - nasilnik ne sudjeluje svega 58% uenika. Drugim rijeima, samo 58% uenika nisu ni rtve, ni nasilnici. Znai, neto manje od polovice uenika, tonije 42%, pojavljuje se u krugu nasilja, kao rtve ili kao nasilnici. U ulozi je rtve nasilja jako velik broj uenika, ak 37%. Neke rtve su istodobno i nasilnici. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih uenika. U toj supini, najei oblici nasilnog ponaanja su vrijeanje i ismijavanje. Dakle, ovi uenici napadaju rijeima, ne osjeajui da se rijeima moe nanijeti isto toliko boli koliko i udarcima, moda ak i vie. Nasilno ponaanje uenika ove skupine odrasli najee nazivaju nestalucima, ivahnou i slino, umanjujui na taj nain ozbiljnost nasilnog ina koji su ova djeca u stanju uiniti. Iznosei podatke o nasilnom ponaanju mladih, autor teksta Nasilje u kolama spominje i jedno miljenje o navedenom problemu s kojim se ne slae. Podcrtaj u tekstu reenicu u kojoj je izneseno to miljenje.

163. Proitaj sljedei tekst i odredi stav autora teksta.


Uiti od divljih gusaka Uiti od divljih gusaka? Postoji li ita emu bi me obine guske mogle nauiti? Oh, da, postoji! Dvaput se godinje ptice selice okupljaju u jata i putuju. Meu njima su i divlje guske. U nekoliko tjedana prevale tisue i tisue kilometara. Guske nisu naroite letaice. Toliki put nijedna od njih ne bi uspjela preletjeti sama jer bi uginula od umora. Tajna je njihove selidbe u timskome radu. Kad bi sve guske istodobno letjele punom snagom i kad bi sve cijelo vrijeme mahale krilima, sruile bi se od iscrpljenosti ve nakon nekoliko sati leta. Divlje guske lete mudrije: otkrile su let u V-formaciji. Letei u V-formaciji, jedna drugoj stvaraju zranu struju koja im omoguuje da lebde. Na taj se nain odmaraju i utede ak 75% energije. Guski na elu formacije nitko krilima ne stvara zrane struje. Ona je voa i jedina mora letjeti punom snagom. Biti voa vrlo je teak posao. Sve su guske u jatu toga svjesne i zato kad guska na elu formacije pone posustajati, cijelo je jato gakanjem bodri da izdri jo malo. Kad postane toliko umorna da joj ni bodrenje vie ne pomae, guska s ela formacije odleti na zaelje, a mjesto voe jata preuzima prva sljedea guska. Na taj nain svaka guska u jatu nekoliko puta tijekom dana postaje voom. Ako bilo koja guska iz jata zbog bolesti ili iscrpljenosti mora sletjeti, jato se zbog nje ne zaustavlja. Jato leti dalje. Meutim, ne ostavljaju je samu! Uvijek se dvije guske iz jata izdvoje i ostaju s njom dok se ne oporavi ili dok ne ugine. to, dakle, moemo nauiti od divljih gusaka? Timski raditi znai - letjeti u V-formaciji. Do zajednikoga emo cilja mnogo bre i lake stii ako suraujemo i pouzdamo se jedni u druge. 59

Kakav je odnos autora ovog teksta prema guskama? a) ravnoduan je prema guskama b) zabrinut je za guske c) divi se guskama d) razoaran je guskama

60

Pismeno izraavanje

164. Ako je navedena osobina tipina za govorni jezik, na crtu pokraj nje napii G, a ako je tipina
za pisani jezik, napii P: a) Ostvaruje se dijalogom. _____ b) Reenice su mu due i sloenije. _____ c) Dopunjuje se gestama i mimikom. _____ d) Na kraju reenica stoje interpunkcijski znakovi. _____

165. Povei pojmove iz dva stupca.


a) iskaz se ostvaruje govorom __ 1) osobine govornog jezika b) iskaz se ostvaruje pismom __ 2) osobine pisanog jezika c) oba sugovornika su nazona i u isto vrijeme sudjeluju u komunikaciji __ d) mogunost rjeavanja nesporazuma u danom trenutku __ e) moe se itati __

166. Povei pojmove iz dva stupca.


a) smanjuje mogunost vieznanog interpretiranja rijei__ b) potrebna je sposobnost sluanja__ c) ostvaruje se pisanim znakovima __ 1) osobine govornog jezika d) ne mogu ga rabiti gluhonijeme osobe __ 2) osobine pisanog jezika e) ostvaruje se artikulacijom glasova__ f) prilagoava se pravopisnim i gramatikim pravilima __

167. Proitaj navedene osobine i zaokrui toan odgovor.


naglasak, geste i mimika, dijalog, jaina glasa Navedene osobine pripadaju: a) govornom jeziku b) pisanom jeziku

61

168. Pravilno prepii sljedee reenice vodei rauna o pravopisnim pravilima.


1. knjievnici mato lovrak i ante kovai zaduili su hrvatski narod te mnoge kulturne ustanove, ulice i trgovi nose njihova imena. 2. tako se u zagrebu jedna kola zove osnovna kola mate lovraka, a mnogi gradovi u hrvatskoj imaju ulice s nazivom ulica ante kovaia. 1. ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ 2. ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

169. Ako je kratica pravilno napisana, na crtu pokraj nje upii T, a ako nije pravilno napisana,
upii N. br. (broj) itd (i tako dalje) npr. (na primjer) dr (doktor) str (stranica) ____ ____ ____ ____ ____

170. U reenicama upii zarez ondje gdje je to potrebno:


a) Otkad sam zaljubljen sve je ljepe. b) im pogledam Ivu srce mi jae zakuca

171.

a) Proitaj tekst i podcrtaj pogreno napisane rijei. Na ime mojega prijatelja stigao je dugooekivani paket izblie okolice Zagreba, koji sam odmjerio od oka i procijenio da je po teak. Od nikoga nije oekivao tako velik dar i krozanj prooe trnci veselja. Poskoio je od sree cup cup i uzviknuo: Ajme meni! Jedinoto mu je tada trebalo bila je ba ta klik klak stvarica. b) Pogreno napisane rijei prepii ispravno. _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 62

Gramatika, leksik, razvoj knjievnoga jezika

172. Podcrtaj naglaene samoglasnike u zadanim parovima rijei.


KORAK KORAATI, PISATI PREPISIVATI, PRIZNATI PRIZNANJE, DODATI DODAVATI, LOVAC ULOVLJEN, OSMIJEH SMIJEITI SE

173. Zadane rijei razvrstaj u tablicu.


no, kia, ruka, magla, sunce, majka, mati, jezik, razred, breza kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni dugouzlazni

``

174. Podcrtaj naglaene samoglasnike u rijeima.


GOVOR, NAGLASAK, PREPOZNATI, SMIJEH, NOKAT, PROHODATI

175. Povei navedene rijei u lijevom stupcu s odgovarajuom glasovnom promjenom u desnom
stupcu. U lijevom je stupcu jedna rije vika. 1. svadba 2. vonja 3. krui 4. kotao 5. ruski a) palatalizacija b) prelazak L u O c) jednaenje suglasnika po zvunosti d) jednaenje suglasnika po tvorbenom mjestu

176. Napii nominativ mnoine zadanih imenica te imenuj glasovnu promjenu.


junak oblak orah grijeh osmijeh glasovna promjena: _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ 63

177. Zaokrui slovo ispred traene glasovne promjene.


U rijeima: psi, sni, borci, bijelci provedena je glasovna promjena: a) palatalizacija b) sibilarizacija c) jednaenje suglasnika po zvunosti d) nepostojano a

178. U svakom je nizu uljez. Podcrtaj rije koja nije prilog.


a) trava, sutra, ovako, tada b) juer, nekako, nae, sada c) ovdje, svugdje, sino, lijepa d) gdje, svakakav, svugdje, tamo

179. Podcrtane rijei razvrstaj u tablicu.


Pu je sporo putovao. Nitko to nee uiniti umjesto tebe. Odnekud se pojavio pas i ugrizao djeaka. Jao, boli me noga! Pogledaj to si uinio! Hoe li doi? O, prijatelju, ba si me iznenadio. Ispred moje kue stoji stara klupa. Prijedlozi Prilozi Veznici estice Usklici

180. Svaki niz u zadatku sastoji se od glagola. U svakom nizu se krije jedna rije koja mu ne pripada.
Prepoznaj je i precrtaj. a) igrao, vidjela, darovan, gledale, nalo, zaboravile b) poludite, pospremite, ita, nazovite, potapajte, zakljuite c) uzee, sjedoe, preskakivah, dooh, digoh, zapjevaste

64

181. Podcrtaj uljeze i imenuj vrste rijei u nizu.


a) neka, da, oko, li, zar, ba - __________________________ b) ali, nego, s, pa, te, niti __________________________ c) oh, ej, ah, i, aha, uh __________________________

182. Na crtu iza rijei u lijevom stupcu napii slovo koje stoji ispred tvorbenog naina te rijei.
1. pisanje 2. odjahati 3. prohladan 4. ljudski 5. poljoprivreda 6. nadbiskup ____ ____ ____ ____ ____ ____ a) sufiksalna (izvoenje) b) slaganje c) prefiksalna

183. Povei jednu rije iz prvoga niza s jednom rijeju iz drugoga niza te naini novu rije - sloenicu.
Svaku rije smije upotrijebiti samo jednom. 1. niz: zrak, braniti, krasno 2. niz: kia, pisati, ploviti ___________________________________________________________________

184. Upii zadane rijei u tablicu prema nainu nastanka (od jedne rijei ili od dviju rijei).
Markov, stolica, zrakoplov, putopis rijei nastale od jedne rijei rijei nastale od dviju rijei

185. Pored sljedeih rijei napii kojim su tvorbenim nainom nastale.


a) metloboj, vodenljudi, sveokusnjak ___________________ b) repati, lepravac, igra __________________ c) pokraj, ispod, uletjeti __________________

65

186. Imenuj reenice po sastavu (zavisno sloena, nezavisno sloena, reenini niz, jednostavna
proirena, jednostavna neproirena). a) Moji se prijatelji raduju sa mnom. ___________________________________ b) Dok uim, esto mislima odlutam k njoj. ______________________________ c) Doao je juer, ostat e tijekom dana, sutra odlazi. _______________________ d) Pjevala sam. _________________________________ e) Kupi alat ili ostavi zanat. _________________________________

187. Zaokrui slovo ispred vrste zavisne reenice kojoj pripada podcrtana reenica:
Poli smo u kuhinju da Iva objeduje. a) predikatna reenica b) namjerna reenica c) nainska reenica d) posljedina reenica

188. U sljedeem tekstu podcrtaj zavisne reenice:


ivio davno neki siromaan djeak, bez oca i majke. Preputen samome sebi, poe u svijet traiti posao. Iako je obiao preko deset sela, nigdje nije mogao nai posla. Tek se u desetom zaseoku prohtje nekom bogatau, koji je imao posebna pastira i za goveda i za ovce i za svinje, da unajmi pastira i svojim pelama. Djeak pristane ne mislei mnogo, jer je ve bio malaksao od gladi i lutanja.

189. Pored svake reenice napii odgovarajue poetno slovo:


- ako je reenica jednostavna J, - ako je nezavisno sloena N, - ako je zavisno sloena Z.

a) Toga trenutka shvatio sam to nam je to cijeloga ljeta nedostajalo. ______ b) Umjesto sitnih kraa tuih poslova, prihvatimo se drugih nepodoptina. ______ c) Jednog popodneva, upravo kad sam dotjerivao svoje ljeskove tapove za sutranji ribolov, dotrala je Anica sva zajapurena i ozarena luckastim zanosom. _______ d) Kad si ve toliko navalila, poimo vidjeti tu jabuku. _____ e) Nemam vremena, a nemam ni strpljenja za vjebanje zadataka. ____

66

190. Razvrstaj rijei (i skupove rijei) prema njihovoj slubi u reenici.


Jutros je moja susjeda Marta otila na trnicu prodavati jaja, sir i vrhnje. predikat: subjekt: atribut: apozicija: prilona oznaka vremena: prilona oznaka mjesta: objekti: __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________

191. Podcrtaj subjekt i imenuj vrstu rijei kojom je izreen.


Vjebanje je zdravo. ________________

192. Tamnije otisnutim rijeima odredi slubu u reenici. (Nemoj rabiti kratice!)
a) b) c) d) e) Moj djed Ivo voli pecati. _______________ Ivina baka Manda pria najljepe prie. _____________ U Jadranskome moru nema morskih pasa. ______________ Ribari love ribu velikom mreom. ________________ Mama mu je ispekla veliku, okoladnu tortu. ______________ _______________

193. U sljedeem primjeru podcrtaj subjekte. (Pazi, subjekti su izreeni sintagmom).


Vrata kole su ispisana imenima, na zidovima hodnika su djeji crtei, a stari prozori su izlijepljeni arenim cvjetiima.

194. Podcrtanim imenicama odredi znaenje padea u reenici.


a) b) c) d) e) Dat u ti pola okolade. ____________________ Idem u etnju s prijateljicom. ________________ Piem pismo majci. _______________________ U mravinjaku je uvijek guva._______________ Mrak grabi loncem, a razlupano jaje zaiva koncem. ________________

67

195. Dopuni tablicu, odreujui znaenje padea.


Otac poslua, ode u dvor i ponovi caru rijei svoje keri. Rije / sintagma otac u dvor caru svoje keri Pade nominativ u + akuzativ dativ genitiv Znaenje padea

196. Dopuni tablicu.


Sutra u proetati gradom, otii u kino i darovati svojoj prijateljici knjigu. Rije / sintagma gradom u kino svojoj prijateljici knjigu Pade instrumental akuzativ dativ akuzativ Znaenje padea

197. Odredi pade podcrtanoj rijei pa napii koje znaenje ima u reenici.
Primjer Pria je sastavljena od neobinih rijei. Srea je skrivena u malim stvarima. Putujem vlakom u oblinji grad. Iz uionice neu vidjeti zalazak sunca. Pade Znaenje

198. U reenicama podcrtaj glagolske oblike i imenuj ih.


a) Ja se dodue nisam bila u njoj ni rodila, ali sam u njoj poivjela. ____________________________________________________ b) Kada budem zavrio studij, bit u profesor. ____________________________________________________ c) Bijae jedan stari magarac i imaae sina zgubidana. ___________________________________________________ d) Lipe zamirisae kao tamjan u crkvi. ____________________________________________________ 68

199. Zaokrui slovo ispred reenice u kojoj se javlja imperfekt.


a) b) c) d) Doao bih vrlo rado. Poslae me po kolae. Djeaci gledae kroz prozor. Volio bih da bude sretna.

200. Zadanu reenicu napii u buduem vremenu. Upotrijebi futur prvi i futur drugi.
Nogometa je bio sretan kad je zabio pobjedniki gol. __________________________________________________________________

201. U svakom navedenom nizu glagolskih oblika precrtaj onaj koji tom nizu ne pripada.
a) gledajui, maui, tekui, pomoi b) rekosmo, doosmo, govorasmo, proosmo c) plivamo, kaimo, uvajmo, veimo

69

Knjievnost

202. Zaokrui slovo ispred reenice u kojoj je rije koljeno uporabljena metonimijski:
a) Milan je pao i povrijedio koljeno. b) Sada su moderne suknje do koljena. c) Kad je bio mali, Janko je iao zakrpanih koljena. d) Bacio se na koljena i zamolio oprost.

203. Podcrtaj jednu od dvije reenice u kojoj ima metonimije.


a) itam Krleu. Povremeno proitam neko Krleino djelo. b) On je ve sijede kose. Sijeda kosa je ove sezone u modi. c) Posudi mi neko Andrievo djelo. Posudi mi Andria. d) Kada sam osnovao svoj kvartet, uvijek sam gledao da prva violina bude upeatljiva. Prvu violinu dobio sam od svojih roditelja.

204. Zaokrui slovo ispred reenice u kojoj je leopard metonimija.


a) Leopardi su vrsni lovci. b) Nosi leoparda oko vrata. c) Leopard je spavao na suncu. d) U naem zoolokom vrtu ivi najljepi leopard.

205. Zaokrui slovo ispred onih reenica u kojima ima metonimije.


a) Dat u ti svoj mobitel pa me nazovi. b) Susjedi su kupili novi Sonny. c) Uenici jednom mjeseno odlazi u kazalite. d) Sve blagdane slavimo kod bake i djeda. e) Prvo pero hrvatskog krimia vodi nas u jo jednu napetu i neizvjesnu avanturu.

206. Frazemima pridrui njihovo znaenje tako da na crtu napie slovo uz koje se ono nalazi.
1. Nali su zajedniki jezik. 2. Mora stegnuti remen. 3. eli kruh bez motike. 4. Moj brat je dobar kao kruh. 5. Ne elim kupiti maka u vrei. ____ ____ ____ ____ ____ a) dobra srca b) neto nepoznato c) razumiju jedni druge d) mora tedjeti e) imati bez rada

70

207. Kada se za neku osobu kae kako se voli kititi tuim perjem, to znai da ta osoba:
a) voli posuivati tuu odjeu b) smatra tue ideje boljima od svojih c) prikazuje tue zasluge kao svoje d) esto nosi odjeu poznatih modnih dizajnera

208. Proitaj tekst.


Izgleda da su Babilonci prvi naslutili pravi oblik Zemlje, ali se ta spoznaja kosila s njihovim tradicionalnim, vjerskim shvaanjima, prema kojima je nebo imalo oblik zvona koje je pokrivalo Zemlju. Zato se i nisu usudili objelodaniti ono to im je izgledalo oigledno, ve prepustie slobodoumnijim Grcima da to uine. 1. Podcrtaj u tekstu rije koja znai: biti u neskladu. 2. Rije objelodaniti znai: a) objasniti b) objaviti c) usuditi d) obiljeiti Zaokrui slovo ispred tonog odgovora.

209. Kada kaemo da netko nije mogao drati jezik za zubima, to znai da je ta osoba:
a) b) c) d) utljiva, ne razgovara ni s kim brzopleta, govori bez razmiljanja zlobna, ogovara druge brbljava, previe govori

Zaokrui toan odgovor.

210. Pozorno proitaj sljedeu reenicu i rijei zadatak.


Krajem veljae i poetkom oujka, neuobiajeno za to doba godine, na Ozrenu je naglo zatoplilo, puhnuo je vjetar razvigorac i drvee je prolistalo. Podcrtani niz rijei oznaava: a) hladni proljetni vjetar b) topao jesenski vjetar c) topao proljetni vjetar d) zimski vjetar umjerene jaine 71

211. Pozorno proitaj sljedei tekst i rijei zadatak.


Zeleno ogledalo Kupe amac na Kupi. To njegovo vlano, meko zailjeno drvo. Bez brze strasti kajaka, bez vrludanja sandoline on odlazi teak, pijan, ravno u duboku no niz klonuo a i mulj od propale mjeseine. Tuguje. (ulomak iz putopisa Matka Peia Skitnje) Podcrtana rije oznaava: a) vrstu tune pjesme b) rijeni gliser c) drvenu plutajuu platformu d) mali amac na vesla

212. Pozorno proitaj sljedeu strofu pjesme Da sam ja uiteljica Dragutina Tadijanovia, a potom
rijei zadatak. Da sam ja uiteljica Izmeu dasaka dvorine ograde gledam vojsku kako ide ukorak. Puceta sjajna, uta, u suncu blistaju; Sviraju trublje, ute, sjajne, svinute; Udara bubanj i uti poklopci: prolazi banda... Na bijelcu oficir. ... Rano doe da nama ne da bandu gledati. A ja da sam uiteljica... Pustio bih djecu pred kolu: Gledajte, djeco! A poslije ete sjesti uokrug i svaki e priati to je vidio. Podcrtana rije oznaava: a) druinu kriminalaca sklonih loim postupcima b) vojnu glazbu; skupinu, grupu sviraa c) naziv za skupinu nasljednika Mao Tze Tunga Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. 72

213. Proitaj tekst i zaokrui poetno slovo ispred tonog odgovora.


Djecu koja unitavaju igrake nazivaju obijesnom, a djecu koja ih gomilaju zahvalnom. No, unitavanje i gomilanje igraaka samo su dva razliita naina oitovanja iste bolesti: goropadne povrnosti i ispraznosti od kojih zamire sve dobro. Djeci su potrebne igrake s kojima e biti u stvaralakom odnosu. Podcrtana rije znai: a) vragolastom b) skromnom c) neobuzdanom d) zahtjevnom

214. Povei sljedea djela s povijesnim dogaajima na koja se ta djela odnose.


Bitka kod Bistrice Lesne, Dnevnik Ane Frank, Seljaka buna, Jama Povijesni dogaaji: Ustanak protiv feudalnih gospodara: Prvi svjetski rat: Drugi svjetski rat: Djela: ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________

215. Navedena imena autora i njihova knjievna djela povei s povijesnim razdobljem o kojem
piu. 1) August enoa: uvaj se senjske ruke 2) Ivan Maurani: Smrt Smail age engia 3) Sunana krinjari: Ulica predaka a) 16. st. b) Drugi svjetski rat c) prva polovica 17. st., osvajaki pohodi Turaka i Mletaka

216. Navedena imena autora i njihova knjievna djela povei s povijesnim razdobljem o kojem
piu. a) Ksaver . Gjalski: Dolazak Hrvata ___ b) August enoa: Zlatarovo zlato ___ c) Dinko imunovi: Alkar ___ 1) kraj 19. stoljea 2) razdoblje od doseljenja do pokrtavanja Hrvata 3) Zagreb u 16. stoljeu 73

217. Popuni tablicu.


Naziv djela i ime pisca Alkar, Dinko imunovi Novela od Stanca, Marin Dri Moj dom, Silvije Strahimir Kranjevi Knjievni rod Knjievna vrsta

218. Proitaj stihove i odgovori na pitanja.


Sunce zae, a mjesec izae. Tko se vere uz klance niz klance ter se krade k onoj Gori Crnoj? Obno grede, a obdan poiva, junak njegda, sad ne junak vie, no trst kojoj svaki hlad kidie. I. Odgovori. a) Kako glasi naslov cjelokupnoga epa? ____________________________________ b) Kako glasi naziv pjevanja iji su ovo uvodni stihovi? _________________________ II. Zaokrui dio reenice koji tvrdnju ini tonom. a) Radnja epa poinje/ne poinje skupljanjem haraa. b) Osiromaeni narod daje/ne daje hara. c) Smail-aga nareuje/ne nareuje da se pogubi starac Durak. d) Durakov sin Novica bjei/ne bjei iz turskog logora. e) Dolazi do bitke u kojoj pogibaju/ne pogibaju i Novica i Smail-aga.

219. Dopuni tablicu.


Naziv djela i ime pisca Srna, Dinko imunovi Romeo i Giulietta, William Shakespeare Hrvatska, Drago Ivanievi Knjievni rod Knjievna vrsta

74

220. Proitaj uvodne stihove pjesme.


to se bijeli u gori zelenoj? Al je snijeg, al su labudovi? Da je snijeg, ve bi okopnio, da su labudovi, ve bi poletjeli. 1. Kako glasi naslov pjesme? __________________________________ 2. Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. Pjesma je: a) epska b) lirska c) lirsko-epska 3. Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. Prema obliku ova pjesma je: a) balada b) romansa

221. Prisjeti se osobina balade, na temelju ponuenih stihova odredi koji ulomak pripada jednoj
baladi. 1. Kukuruz kao ljetna kia umi, a cvate modri razliak sa neba. Vrganji meko snivaju u umi, u zlatnom itu zrije miris hljeba. Ravnica prua rosna njedra Bogu. Kraj carskih cesta jablani su stari. Kraj polja gnijezda cvrkuu na glogu: U svakom zvuku mak se srca ari. 3. Gotovi smo, da idemo! Vrag da skoi, pa se trza, baca tamo, baca sjemo, bijesno kripi, lud se vrza, ko tamjanom da ga kadi, ili svetom vodom hladi, psie, pue, kune, psuje, grize, plae, jadikuje: Al badava! - kako sio, ko prikovan da je cio. 2. Do Save sjede Jana tepa: Oj sretne ribe vi! U vama nema vrele krvi, a ja sam ljudska ki. Moj ribar teko mreu vue, ne, to ti riba nij: U mrei blijeda, mrtva lei ribara lijepa ki. 4. Kad je junak nasred polja bio, viknu Ive tanko, glasovito, pa je Ivu konic poznavao; Bre bolje njemu doletio. Kad je Ive konja dobavio, on se ipi konju na ramena pa utjee, vesela mu majka.

Ulomak iz balade je u primjeru pod brojem ___________. 75

222. Proitaj pjesmu Dobrie Cesaria pa odredi kojoj lirsko epskoj vrsti pripada.
....I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastoutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije, tri cigle na putu. I uvijek ista sirotinja ue U njezinu svjetlost iz mraka, I s licem na kojem su obino brige Pree je u par koraka. A jedne veeri nekoga nema, A moro bi pro; I lampa gori, I gori u magli, I ve je no. I nema ga sutra, ni prekosutra ne, I vele da bolestan lei, I nema ga mjesec, I nema ga dva, I zima je ve, I snijei... A prolaze kao i dosada ljudi I maj ve mirie A njega nema, i nema, i nema , I nema ga vie. I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastoutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije, tri cigle na putu. Odgovor: ____________________

76

223. Pozorno proitaj sljedei ulomak.


Moj sluaj Roen sam, roditelji tvrde, 18. kolovoza, a upnik je zapisao 18. rujna 1930. godine u Imotskom. Otac mi je bio andar, majka kuanica, nepismena. Babica mi je prekratko odrezala pupak i prorekla mi buran i kratak ivot. ene koje su se po obiaju skupile oko kolijevke jele su dunje, molile i zaklinjale. Vlado Gotovac Ovo je ulomak iz: a) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) biografije d) autobiografije Zaokrui toan odgovor.

224. Pozorno proitaj sljedei ulomak iz knjievnog djela Matka Peia.


Zeleno ogledalo Kupe Volim sve hrvatske rijeke. Kupu naroito. Kupa zelena, crna svijetlouta. Kupa zelena u rano proljee, kad se jedna mala rimska nimfa budi u njezinu dnu pa se od njezinih bronanih osmijeha vinogradi ilje u najslae, najvlanije grudi. To proljetno zelenilo Kupe i onu zelenu pjegu koju vidi kako putuje turopoljskim selima, te limenu jabuku tornja, ili vrat starog patka, osipa najbrbljavijim zelenilom. Taj zeleni Kupin dah, njeniji od mahovine u bari, laki od neba iza kie najljepi je osmijeh proljea. Kupa crna meu muljem gdje na trulim maevima aa jedna raskrvavljena roda sanjari u rubovima nevjerojatno smirenim i bolesnim. U toj crnini trepti slatka nervoza seoskog psa. Ovo je ulomak iz: a) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) putopisa d) autobiografije Zaokrui toan odgovor.

77

225. Pozorno proitaj zadane tekstove i odgovori na pitanja.


Svemir je itav svijet to nas okruuje. Grane znanosti koje prouavaju svemir jesu astronomija, kozmogonija i kozmologija. Dio svemira koji ine Sunce i devet planeta koji krue oko njega (ukljuujui i Zemlju) zove se Sunev sustav (www.wikipedija.org.) a) Tekst pripada_________________________ stilu. Sa strahopotovanjem virim u nebeske visine, pitaju se: to sam ja? to je ovjek samo prema ovom svijetu? - A to je naa Zemlja prema svemiru?!... Mjesec se vrti oko Zemlje, a Zemlja s Mjesecom oko Sunca. (ulomak iz crtice Svemir Frana Maurania) b) Kojem stilu pripada ovaj ulomak? __________________________

226. Pozorno proitaj sljedei ulomak i odgovori na pitanje.


Prvi svjetski rat minirao mi je mladost, drugi najbolje godine ivota. No izmeu dva rata bilo je i vedrih, plodnih i borbenih trenutaka, zbog kojih sam ostao vjeran ivotu. Po oevoj strani sam iz Vuje Jame (Lupinjaka) u Hrvatskom zagorju, po majinoj iz tuih podneblja. Matoeva kola je skrivila da sam esto padao na ispitima, mijenjao gimnazije i bavio se enologijom. No, Matou i danas skidam kapu, smatrajui s njim da za knjievni posao treba vie talenta i energije no za nadbiskupski. Rije je o ulomku iz: ) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) biografije d) autobiografije Zaokrui toan odgovor.

227. Odredi stilsko sredstvo u Pupaievu stihu:


Livade su me voljele nosile su moj glas i njim su sjekle potoke. a) b) c) d) usporedba personifikacija hiperbola onomatopeja 78

228. Pozorno proitaj pjesmu Notturno A. G. Matoa i odgovori na pitanje.


Mlana no; u selu lave; kasan uk il netopir; Ljubav cvijea miris jak i strasan slavi tajni pir. Sitni cvrak sjetno cvri, jasan kao srebren vir; - Teke oi sklapaju se na san, s neba rosi mir. S mrkog tornja bat broji pospan sat, blaga svjetlost sipi sa visina; Kroz samou, muk, sve je tii huk: eljeznicu guta ve daljina. Koje stilsko sredstvo predstavlja podcrtani primjer? Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. a) kontrast b) onomatopeja c) metafora d) gradacija

229. Iz ulomka putopisa Skitnje Matka Peia ispii epitete.


Kupa crna meu muljem gdje na trulim maevima aa jedna raskrvavljena roda sanjari u rubovima nevjerojatno smirenim i bolesnim. U toj crnini trepti slatka nervoza seoskog psa. Epiteti: ______________________________________________________________

230. Pozorno proitaj pjesmu Jure Katelana Volio bih da me voli. Odgovori na pitanje.
Volio bih da me voli, da budem cvijet u tvojoj kosi. Ako si no, ja u biti zora i bljesak svjetlosti u rosi. Volio bih da me voli i da svi dani budu pjesma. Ako si izvor, i ja u biti u ivoj stijeni bistra esma. 79

Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. Koje stilsko izraajno sredstvo je podcrtano u pjesmi? ) kontrast b) nomatopeja c) metafora d) hiperbola

231. Pozorno proitaj ulomak iz pripovijetke Prosjak Luka Augusta enoe.


Jutarnja studen protrese Luku. Probudi se, al isprva nije smio izai iz svoga skrovita. Plaio se svijeta, bojao se je, da e svi svjedoci svijeta na njega prstom pokazati. Razmiljao je sjedei u kutu, o tom, to je vidio, to je snivao. Sad bijae trijezan, hladan, al samo asak. Zakratko spopa ga zavist, ljubomora, mrnja. U njegovu srcu probudie se opet stare zmije sikui mu u uho: Osveti se ljudskom rodu, ljudi nisu nego zvijeri! Ljudi su prokleti! Drugi grli ensku koju ti ljubi, a ona, vraajui mu cjelove, ruga se tebi!... Osveti se svijetu, koji nema za te ni suza, ni smijeha, ni imena! Sva jae i jae kuhala je krv u ovjeku. Osokoli se. Tad se izvue iz zaklona. Ve se je bilo jutro dobrano pomaklo, ve se je rosa osuila bila. Luka pogleda prema selu, gotovo nije bilo ljudi, sve je napolju radilo. Neta je ovjeka gonilo naprijed. Vuku se jamom uz ivicu, prie blie k selu i ba do vrta Mate Pavlekovia, blizu onog prijelaza gdje je Mari ponudio bio svoje novce. Pogleda preko ivice na zavrtnicu. Neto ga spopa, oko mu sijevnu, obazrjev se skunjen, skoi preko ivice. Nasred zavrtnice sjeae u zipci Marino dijete samo posve samo. Od kue nije bilo uti ni glaska, valjda su ljudi za poslom bili. Nedaleko od djeteta stajao badanj vode, kojom seljaci polijevaju vrt, kad u zdencu nestane vode. Zaokrui slova ispred tonih odgovora. Kakav je Luka? Luka je: a) nesretno zaljubljen b) radostan c) marljiv d) zavidan e) pijan f) ljubomoran g) dobronamjeran

232. Pozorno proitaj ulomak iz novele Knjiga Ive Andria i uradi zadatak.
Dolazio je na misao da se molitvom izbavi od svega. I aputao bi, zaista, sve poznate molitve, neujno, dugo i usrdno. S dlanom na ustima, da drug koji spava u istoj sobi ne bi uo, upuivao je arke rijei pravo Bogu i njegovim svecima, koji, kao to se kae, mogu initi i vea uda, i traio da se raskoriena knjiga sastavi, da je moe mirno i slobodno vratiti onom ovjeku, ne izlaui se ni sam ne zna kakvim strogostima, ponienjima i kaznama. Zaspao bi tako, uljuljkan svojim vlastitim apatom. A prije svitanja budio bi se s plaljivom, ali divnom nadom u sebi, odlazio do kovega i tu nalazio svoju knjigu, jadno i beznadno raskinutu nadvoje, onakvu kakva je bila prije svih njegovih nada i molitava i, ini mu se, jo goru i beznadniju. Vraao i se, poraen, u postelju. 80

U ulomku je lik okarakteriziran: a) portretiranjem b) psiholokom karakterizacijom c) socijalnom karakterizacijom d) govornom karakterizacijom

233. Pozorno proitaj ulomak iz novele Duga Dinka imunovia.


Nije ba da joj je bilo ime Srna ve Brunhilda, no tako su je odmila prozvali ardaani ne nalazei u njezinu krsnom imenu onoliko ara koliko majka Emilija. I lijepa bijae Srna, vitka i visoka, a kose do ramena kao ugaeno zlato, pa vlane i meke, ba kao svila na kukuruzima u Lugu. Pa koliko je bila vitka, tako je hitro i skakala, makar i ne znajui kako je zovu. arke joj oi tako su se sjale, te bi mislio da su za sve prije nego za san. A bilo je samo deset godina toj Srni. Zaokrui toan odgovor. U navedenom ulomku istaknute su Srnine: a) tjelesne karakteristike b) socioloke karakteristike c) psiholoke karakteristike d) etike karakteristike

234. Na crtu ispod svakog ulomka napii naziv odgovarajueg pripovjedakog postupka (unutarnji
monolog, dijalog, pripovijedanje, opisivanje). - Mislila sam da si to ti zvao. - A ja da si ti! - Ako nismo mi, tko je onda? Pripovjedaki postupak je ______________________________ . Marijana (za sebe): Izgubiti se u umi, to bi bilo najbolje. Ionako me nitko ne bi traio samo mama. Ali on ne, on nikako ne, uostalom mrzim ga. Pripovjedaki postupak je ______________________________ . Bio je snjenobijeli pauna, kakvog sam oduvijek elio imati, s crvenkastim oima i pernatim gaama na troprstim nogama. Pripovjedaki postupak je ______________________________ . Najvanija stvar na svijetu je prijateljstvo. Kad stekne dobrog prijatelja, ivot ti postane laki i ljepi. Najbolji dokaz za to je Jurica. Jurica je moj najbolji prijatelj. Pripovjedaki postupak je ______________________________ . 81

235. Na crtu ispod svakog ulomka napii naziv odgovarajueg pripovjedakog postupka (monolog,
dijalog, pripovijedanje, opisivanje). - Vidi on se brine! apne ona. - Slutio sam tamo u onoj stranoj noi da spaavam najplemenitijeg ovjeka svijeta. Pripovjedaki postupak je ______________________________ . Pitam se zato je skoila, razmiljao je starac. Kao da je skoila da mi pokae koliko je velika. Ali ja to ionako znam, pomisli. Pripovjedaki postupak je ______________________________ . Golo granje drvea po kojemu su se hvatale fine igle inja, sad se sve vie sagibalo pod trbuhom snijega. Zrak, oblaci... sve se gubilo u sipanju snijega... Pripovjedaki postupak je ______________________________ . Bio sam bogat. Imao sam sreu jer sam imao malu i veliku rijeku. Imao sam Bosut i Savu. Imao sam vonjak, vinograd, umu, park. Imao sam udice, prake, drvene maeve, loptu krpenjau, tagalj, sjenik, ulice od trave i dudova. Pripovjedaki postupak je ______________________________ .

236. Proitaj ulomak te odredi oblik kazivanja u njemu.


Spustila se veer. Iznad mora vise bakrenocrveni oblaci, zrak je mek poput svile i topao. U uvali se njiu svjetla jarbola. Athena lei vrsto privezana na junom molu, sa svojom duinom i dubinom gaza, moe pristati samo uz rijetke gatove i esto se mora usidriti izvan luke.... (GEO) Oblik kazivanja u ovom ulomku je: a) unutarnji monolog b) dijalog c) opisivanje d) pripovijedanje

237. Reenice govore o noveli Duga Dinka imunovia. Uz svaku navedenu reenicu upii P ako se
njome prepriava to djelo, ili A ako se njome djelo analizira. a) Htjela je zagrliti i jablan i potok i kamen na kojem je poinula, i zariti se u vlanu zemlju. ____ b) U noveli usporedno postoje i teku dvije prie/radnje - jedna o djevojici Srni, druga o kljastoj Savi. ____ 82

c) Pa i na vie mjesta bilo je malih, okruglih crnoutih prostora sve nedavna ognjita Marinkove djece, to su tu grijala i pekla kukuruze te lijepe, pozlaene jeseni. ____ d) imunovievu prozu obiljeavaju opisi krajolika za koje on sam kae da njima pojaava dojam nekog ugoaja ili duevnoga stanja. ____

238. Navedene reenice u zadatku prepriavaju ili analiziraju djelo Dinka imunovia Muljika.
Na crtu pored ponuenih reenica napii P ako se njome prepriava, a A ako se analizira. a) U tekstu preovladava promatranje i objektivno opisivanje dogaaja u prirodi koji svoje osjeaje prenosi u krilo prirode i u predmete to ih opisuje._______ b) Kerka je ostala kod mlinara, pa kako je bila sirota, kalueri je dadu za mlinareva sina Joviu, a njezina ki je bila ta Muljika. ______ c) Tekst obiluje lirskim idilinim prizorima u kojima progovara tjelesnost i zdravlje. _____ d) Krmar je imao tri keri koje je udomio i dva sina oenio, a sin Ilija mu se sada vratio iz vojske. ____

239. Pored navedenih reenica napii P ako one prepriavaju, a A ako analiziraju neko djelo.
1) U patrijarhalnoj sredini ivjela je djevojica iju su ivahnost, razigranost i znatielju roditelji neprestano guili. Ona je ula da prolaskom ispod duge djevojica moe postati djeak. I jednoga dana, kada se pojavila duga, dijete je potralo u movaru elei proi ispod duge. ______ 2) Moemo govoriti o etiri sloja enoinih junaka: povijesne osobe, zatim nositelji ljubavne fabule, mali graanski svijet te likovi intriganata ine okosnicu fabula njegovih povijesnih romana i svaki od njih ima odreenu funkciju. ____ 3) Balada zapoinje slavenskom antitezom kojom se pridobiva pozornost publike i prelazi se na opis zbivanja. Stih je epski deseterac. Dramski element u baladi je napetost. ____ 4) Neobini djeak ivi u cirkusu, u obitelji klauna. Prijateljuje s udnim starcem koji mu otkriva svijet boja i priu o tunom klaunu. Djeak s roditeljima stie u novi grad, u kojemu, lutajui ulicama, pomae neznancu. ____

83

Vjetina itanja i razumijevanje proitanoga

NAPREDNA RAZINA

240. Pozorno proitaj dva teksta razliitih autora o nasilnom ponaanju mladih u kolama. Usporedi
njihove stavove o nasilju. Autor 1 Nedavno je u 40 kola provedeno istraivanje o nasilju meu uenicima. Ustanovljeno je da u odnosu rtva nasilnik ne sudjeluje svega 58% uenika. Drugim rijeima, samo 58% uenika nisu ni rtve, ni nasilnici. Znai, neto manje od polovice uenika, tonije 42%, pojavljuje se u krugu nasilja, kao rtve ili kao nasilnici. U ulozi rtve nasilja jako je velik broj uenika, ak 37%. Neke rtve su istodobno i nasilnici. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih uenika. U toj skupini, najei oblici nasilnog ponaanja jesu vrijeanje i ismijavanje. Dakle, ovi uenici napadaju rijeima. Autor 2 Najvei broj uenika izjavio je da su tijekom svog kolovanja, za vrijeme nastave ili poslije nje, bili izloeni ismijavanju, vrijeanju, pogrdnim nadimcima. Navode, takoer, i druge neugodnosti: neumjesno zadirkivanje, irenje lai o njima, nagovaranje drugih uenika da se ne drue s njima. Nastavnici i drugi uposlenici kola potvruju da su vrijeanje i udaranje svakodnevni oblik nasilnikog ponaanja u koli. Samo registriranje problema ne znai da moemo odahnuti. Naprotiv, ovakvi oblici nasilja lako se prikrivaju, olako shvaaju, lake podnose i lijee, iako mogu biti vrlo teki i s jako sloenim posljedicama. Zaokrui slovo ispred tone tvrdnje. a) oba autora su samo iznijela podatke, bez stava o problemu koji ispituju b) autor 1 je zabrinutiji od autora 2 c) autor 2 je zabrinutiji od autora 1 d) oba su autora podjednako zabrinuta zbog nasilja u kolama

241. Pozorno proitaj dva teksta razliitih autora o itanju. Usporedi njihove stavove o budunosti
itanja. Autor 1 Suprotno oekivanjima u ovom informatikom vremenu u kojem svi ve ivimo, postotak onih koji itaju knjige i druge tiskovine svakim je danom manji. Tako nas barem uvjeravaju statistiari u zemljama gdje prate takve trendove (SAD, EU). Tvrde ak da je ovakav trend opadanja nezaustavljiv i kako je pred nama vrijeme u kojem emo se iznova podijeliti na klasu itatelja i onih drugih, kako je to bilo prije povijesnog vala pismenosti u drugoj polovici 19. stoljea. To, moda, nije predvianje kako e itanje (a valjda i pisanje) zamijeniti gledanje slika i govorna komunikacija, ve da bi itanje knjiga s vremenom moglo postati neto kao ritual elitne manjine.

84

Autor 2 Uvijek sam zamiljao Raj kao neku vrstu biblioteke, poznata je izjava Jorgea Luisa Borgesa. Da bismo doli u raj, moramo znati prepoznati kada smo tamo. Prestanimo se brinuti o takozvanoj propasti tiskanih knjiga i prepoznajmo blagoslove novog doba knjige. Moemo pojaati uivanje u elektronikim knjigama, postati bolji itatelji i jo vie cijeniti naa drage tiskane primjerke. Zamiljam da e tiskane knjige postati neto poput svijea imamo ih u svojim domovima i volimo njihovu svjetlost, ali ne osvjetljavamo njima nae domove. itatelji iz Lincolnovog doba vjerojatno bi se iznenadili kad bi vidjeli kako su nai domovi dobro osvijetljeni, a mislim da je vrlo vjerojatno da emo se i mi iznenaditi kad vidimo kako e naitani biti budui itatelji knjiga. Zaokrui slovo ispred tone tvrdnje. a) autor teksta 1 je manje zabrinut od autora teksta 2 b) Autor teksta 1 je zabrinutiji od autora teksta 2 c) oba autora teksta misle da u budunosti nitko nee itati knjige d) Oba autora su samo iznijela podatke, bez stava o problemu koji ispituju.

242. Pozorno proitaj dva teksta razliitih autora o prehrambenim navikama. Usporedi njihovo
miljenje o prehrambenim navikama. Autor 1 Prilikom polaska u kolu djeca dobivaju i vlastitu mogunost odabira i potronje namirnica. Njihova prehrana nije vie u potpunosti pod kontrolom roditelja te bez nadzora pojedu najmanje jedan obrok dnevno ili ak nekoliko meuobroka. Suvremeni, brzi nain ivota utjee i na nain prehrane. Zbog nedostatka vremena, dinamike ivota i sve vee zaposlenosti roditelja, djeca i mlade uestalije konzumiraju hranu izvan doma. ee se jedu obroci koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom, ali ne sadre dovoljnu koliinu zatitnih tvari, vitamina i minerala. Autor 2 Razliita istraivanja pokazuju da prosjena osoba ima manjak od osam do trinaest vitamina i minerala. Polovici odraslih manjka kalcija ili nedostaje vitamina B. Odrasli danas esto ne jedu voe, ili ne jedu vano povre poput kupusa i brokule. Veina odraslih ne jede povre i voe bogato C vitaminom ili ne jedu cjelovite itarice. Svjetska zdravstvena organizacija preporuuje dnevno pet obroka povra i voa i proizvode od cjelovitih itarica. Zaokrui slovo ispred tone tvrdnje. a) autor 1 otro osuuje roditelje zbog prehrambenih navika djece b) oba autora iznose rezultate posljednjih znanstvenih istraivanja o prehrambenim navikama c) oba autora upozoravaju na nedovoljan unos vitamina i minerala d) autor 2 podupire prehrambene navike odraslih

85

243. Pozorno proitaj sljedei tekst i rijei zadatak.


Prouavajui zagaivanje atmosfere, znanstvenici su ustvrdili da Australija izbacuje u atmosferu vie tetnih plinova po stanovniku od bilo koje druge industrijski razvijene zemlje. Zbog poveanja broja stanovnika i krenja uma, u posljednja tri desetljea Australija je postala jedan od najveih zagaivaa atmosfere plinovima koji doprinose takozvanom efektu staklenika. Tako je u Australiji 1990. godine u atmosferu izbaeno 36,4 tone ugljikova-dioksida po stanovniku, dok je istodobno u SAD-u ta koliina iznosila 25,3 tone, u Kanadi 23,1 tonu, Njemakoj 18 tona i Norvekoj 12,1 tonu. Navedi tri kljune rijei iz ovoga teksta: 1. _________________________________ 2. _________________________________ 3. _________________________________

244. Proitaj ulomak teksta te zaokrui tonu tvrdnju.


Azorsko otoje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. Azori pripadaju Portugalu, ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. To otoje predstavlja vrhove najvie planine na Zemlji - srednjoatlantskoga grebena, planine duge 16.000 km, ije podnoje blizu Azora lei na morskom dnu na dubini od oko 6000 m, a najvii vrh Azorskog otoja - otok Pico, izdie se 2351 m iznad morske razine. Azorsko otoje ini 9 otoka vulkanskog porijekla, nastalih izlijevanjem lave iz oceanskog dna. Najvei je So Miguel s glavnim gradom Ponta Delgada. (Meridijani) Glavna tema ovog ulomka su: a) Portugal i njegov glavni grad Lisabon b) planinski grebeni u Europi c) otoci vulkanskog porijekla d) Azorski otoci

245. Proitaj

ulomak teksta o Azorskim otocima te podcrtaj reenice koje donose podatke o prostornom poloaju tematiziranog otoja. Azorsko otoje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. Azori pripadaju Portugalu, ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. To otoje predstavlja vrhove najvie planine na Zemlji - srednjoatlantskoga grebena, planine duge 16.000 km, ije podnoje blizu Azora lei na morskom dnu na dubini od oko 6000 m, a najvii vrh Azorskog otoja - otok Pico, izdie se 2351 m iznad morske razine. Azorsko otoje ini 9 otoka vulkanskog porijekla, nastalih izlijevanjem lave iz oceanskog dna. Najvei je So Miguel s glavnim gradom Ponta Delgada. (Meridijani)

86

246. Proitaj ulomak teksta te zaokrui tonu tvrdnju:


Make su kao i psi, izraziti mesojedi i vrlo su izbirljive kad je rije o hrani. No, za razliku od pasa, koji e rado pojesti i neto slatko, make uglavnom ne pokazuju zanimanje za desert. Znanstvenici su jo 70-ih godina prologa stoljea otkrili da domae make imaju manju elju za slatkim nego ostali sisavci, ali nisu uspjeli dokazati zato. Znanstvenici su tu pojavu zabiljeili i kod tigrova i geparda, to pokazuje da cijela porodica maaka, Felidae, ne voli slatko. (GEO) Zaokrui slovo ispred reenice koja iznosi ono to je kljuno u ovome ulomku: a) sklonosti maaka u pogledu slatke hrane b) stanje znanosti u 70-im godinama prologa stoljea c) osobine i razlike sisavaca porodice Felidae d) neobine pojave u tigrova i geparda

247. Pozorno pogledaj tablicu i odgovori na pitanja vezana uz osobine glasova.


Tablica 2. Pregled zatvornika (mjesto, nain tvorbe)

87

a) Nabroji tvrde prednjonepane afrikate. _________________ b) U tablici zaokrui zubnousneni bezvuni glas.

248. Pozorno proui tablicu i odgovori na pitanja.

) Ki su nadzubni sonanti? _________________ b) Zaokrui u tablici zubnousneni tjesnanik.

249. Pozorno pogledaj tablicu i odgovori na pitanje.


Naziv predmeta 1. razred tjedno OPEOBRAZOVNI DIO Hrvatski jezik Raunalstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Etika/ Vjeronauk Strani jezik UKUPNO OPEOBRAZOVNI DIO 4 0 2 1 2 9 140 0 70 35 70 315 4 2 2 1 1 10 140 70 70 35 35 350 4 3 2 1 1 11 128 96 64 32 32 352 408 166 204 102 137 1017 godinje Broj sati 2. razred tjedno godinje 3. razred tjedno godinje Ukupno sati

a) Navedi koliko sati tjedno imaju uenici drugog razreda iz raunalstva. __________ b) Koliko sati ukupno u prvom, drugom i treem razredu imaju uenici iz stranog jezika? _____ 88

Pismeno izraavanje

250. U sljedeim reenicama podcrtaj rijei koje moramo napisati velikim poetnim slovom.
ivana brli maurani, najpoznatija hrvatska knjievnica, roena je u ogulinu 1834. godine. prva je ena lanica akademije, zvali su je hrvatski andersen. dvaput je predloena za nobelovu nagradu. najpoznatiji joj je roman udnovate zgode i nezgode egrta hlapia i zbirka bajki prie iz davnine.

251. Naini rijei suprotnoga znaenja tako da zadanim rijeima doda esticu ne. Pripazi na
sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei. mislim paljiv odluan znam ______________ ______________ ______________ ______________ volim ____________________ moral ____________________ ljudi ____________________ bih ____________________

252. Rijei iz ikavskoga govora preoblikuj u ijekavske.


svit pisme zvizde snig _______________ _______________ _______________ _______________

ri dica vitar lipa

______________ ______________ ______________ ______________

253. Zaokrui slovo ispred pravilno napisanoga niza.


a) b) c) d) Sveti Petar U umi, Slavonski Brod, Bosna I Hercegovina, Europa Sveti Petar u umi, slavonski Brod, Bosna i Hercegovina, Evropa Sveti Petar u umi, Slavonski Brod, Bosna i Hercegovina, Europa sveti Petar u umi, Slavonski brod, Bosna i Hercegovina, europa

89

Gramatika, leksik, razvoj knjievnoga jezika

254. Podcrtaj rijei u kojima je r slogotvorno.

crkva, braa, izmrviti, kruka, krvav, srce, krasti, vrvjeti, skriti, skrueno, brzo

255. U navedenim reenicama okomitom crtom podijeli rijei na slogove.


a) Sve to na suncu die, ne raste bez kie. b) Narcisi dok miriu, trae kiu. c) Jablanove kronje dok se njiu, zovu kiu.

256. Zaokrui poetno slovo ispred primjera koji su tono podijeljeni na slogove:
a) b) c) d) e) radn ja pr st pr ste no vi vi dje ti cvi je e

257. Odvoji rijei na slogove.


POTRBUKE ______________ NADNARAVNO _______________ CIKORIJA ______________ RAZRIJEITI _______________

258. Napii nazive glasovnih promjena koje nisu primijenjene u zadanim rijeima, iako su postojali
preduvjeti: a) seki: b) zadatci: c) junake (A mn.): d) odetati: ____________________________ ____________________________ ____________________________ ____________________________

259. Usporedi zadane parove rijei, podcrtaj rije u kojoj primjeuje glasovnu promjenu i napii
koja je to promjena: a) pekoh peem: b) stan stambeni: ________________________________ ________________________________ 90

c) tvrd tvri: d) pismo pisama:

________________________________ ________________________________

260. Napii sve faze promjena do konanog izraza za broj 60. Imenuj sve glasovne promjene.
60 _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________

261. Ispii rijei s glasovnim promjenama i navedi koje su to promjene.


Prisjeao se koncerta. Kazalina kritika ree da je izvrsna. Teka srca morao je priznati da je njegova glazba bila bolja. _____________ _____________ _____________ _____________ ____________________________________________________ ____________________________________________________ ____________________________________________________ ____________________________________________________

262. Zadane rijei razvrstaj u tablicu.


primjeivati, slikarica, pamtiti, kiovit, zlato, razmiljati, govoriti, govor kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni dugouzlazni

``

263. I. Dopuni reenice:


a) Isticanje sloga jaim glasom zovemo _________________. b) Razlikujemo naglaene i ________________ rijei. c) Rijei koje imaju svoj naglasak i same za sebe tvore naglasne cjeline nazivamo _____________________. d) Rijei koje nemaju svoj naglasak i u izgovoru se veu uz naglasnice i zajedno s njima tvore naglasne cjeline nazivamo ________________. e) Dvije su vrste nenaglasnica: 1. ______________ stoje ispred naglasnica. 2. Zanaglasnice stoje _________ naglasnica. 91

II. Podcrtaj prednaglasnice. Sutra ne idem u kolu jer do podne moram obaviti pregled kod lijenika. III. Podcrtaj zanaglasnice. Veselim se tvom dolasku. Doe li ujutro, odvest u te do grada.

264. Zaokrui slovo ispred rijei ije se znaenje odnosi na podcrtanu rije u reenici. Znaenje
odredi pomou naglaska. I. Lk smo pronali na stolu. Lk u reenici znai: a. povre b. oruje II. Njezin ps je bio veoma zapaen.

Ps u reenici znai: a. pojas b. ivotinja

265. Precrtaj pogreno naglaene rijei:


ruka, rka, rzmiljati, razmljati, m, m

266. Odredi vrste reenica u viestruko sloenoj reenici.


Iva je pomislila da je doao Luka jer je ula glas koji je slian njegovu. a) Iva je pomislila b) da je doao Luka c) jer je ula glas d) koji je slian njegovu ___________________ ___________________ ___________________ ___________________

267. Napii kojim vrstama pripadaju podcrtane zavisne reenice:


a) Josip nije otiao na trening jer je bio umoran. ____________________ b) Da nije bio umoran, Josip bi otiao na trening. ____________________ c) Iako je bio umoran, Josip je otiao na trening. ____________________ 92

268. Zaokrui slovo ispred zavisno sloenih reenica.


a) Pourio sam se da to prije dogotovim posao. b) uma umirae u pjesmi i umoru gustih, zdravih kroanja. c) Vlastelin je poruio upravitelju da ga doeka u kolibi. d) Da je to znao, ne bi se toliko nadao. e) Naa kua je najmanja u selu, ali meni je najdraa.

269. Odredi vrstu zavisno sloene reenice.


) Sad je pitanje to opet nije u redu. b) ujem kako se ba i niste proslavili. c) Govorio je kako je najbolje znao. ____________________ ____________________ ____________________

270. Podcrtanim imenicama odredi znaenje padea u reenici.


a) Sad mislim, brado, da smo spasili stado. ____________________ b) Putujem sa sestrom i prijateljicom. ________________ c) Pokuavao sam objasniti majci i strievima. __________________ d) U njezinim oima bila je ljubav. __________________ e) Ove godine po prvi put putujem zrakoplovom. ____________________

271. Podcrtanim genitivnim oblicima odredi znaenje. Na crtu upii odgovarajui broj.
a) kule od pijeska b) prije veere c) malo kruha d) glavica kupusa ____ ____ ____ ____ 1. djelominost 2. graa 3. pripadnost 4. vrijeme

272. Odredi pade podcrtanim rijeima, na prvu crtu napii naziv padea, a na drugu kakvo znaenje
ima pade u reenici. U planinama jo nema snijega. ____________ - _____________ Spavajui na suncu, mogao je dobiti sunanicu. _____________-___________ Plivam k brodu usidrenom u luci. ___________ - _____________

93

273. Zaokrui slovo ispred reenice u kojoj je uporabljen glagolski prilog sadanji s uzronim
znaenjem. a) Idui tako niz vodu, djeaci naiu na svoju vodenicu. b) Marko i Ivan se vrate kui, udei se to e to biti. c) Patuljak nije isprva htio ii u krau, bojei se kazne. d) Sluajui radio, promatrala je oblake na nebu.

274. U navedenim reenicama podcrtaj glagole, potom ih prepii te im odredi vrijeme, osobu i broj.
(Nemoj rabiti kratice!) a) Kad se budem zaljubila, povjerit u se najboljoj prijateljici. ________________________________________________________________ b) Ukoliko ju ne pozovem u park, otii e. ________________________________________________________________ c) Ivan je neko volio Anu. ________________________________________________________________ d) Propadosmo u zemlju od srama. ________________________________________________________________

275. U reenicama su istaknuti pomoni glagoli. Na crte uz opis glagolskoga oblika napii slovo
kojim je oznaena pripadajua reenica. a) Bijahu to uskoke vojvode. b) Rado bih vam pomogao. c) Kupio sam sladoled. ___ 1) imperfekt pomonog glagola biti ___ 2) nenaglaeni prezent pomonog glagola biti ___ 3) aorist pomonog glagola biti

276. Zaokrui slovo ispred reenice u imperativu.


a) Pourimo, jer emo zakasniti. b) Danas je sunan dan. c) Piem domau zadau. d) Najvie volim ljeto.

94

Knjievnost

277. Pozorno proitaj sljedei tekst i rijei zadatak.


Indijska glazba Glazba stare Indije ima posebni oblik. Indijski napjev karakterizira ljestvica irokoga opsega, kao i slobodniji ritmiki i formalni tijek. Stari Hindusi pravili su veliku razliku izmeu duhovne i svjetovne glazbe. Duhovni su napjevi (saman smirenost) bili temeljeni na tekstovima vjerskih knjiga (Veda), a bili su mirni, spori i dostojanstveni. U osnovi svjetovne glazbe (raga strastvenost, uzbuenost) bili su stalni melodijski obrasci, koje je umjetnik varirao i obogaivao ornamentiranjem. Ovi su se napjevi uvijek pjevali u unaprijed utvreno vrijeme. Podcrtani skup rijei oznaava: a) klasinu glazbu b) mirnu i sporu glazbu c) narodnu, nereligijsku glazbu d) religijsku, crkvenu glazbu

278. Odredi znaenje podcrtanih rijei u sljedeoj reenici:


Dounika sam ganjao kroz crne grozomorne hodnike i niz dugake strmoglave stube. Grozomorno znai ___________________________________________________________ Strmoglavo znai ___________________________________________________________.

279. Proitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o znaenju rijei savana.
Jesu li lavovi, vrhovni lovci savane, hiroviti vladari? U meusobnim odnosima nisu nimalo hiroviti. tovie, u oporu su velike make pravi demokrati. One ne poznaju pritisak skupine te se u zajednici ponaaju tolerantno, kae Craig Packer, istraiva koji o lavovima zna vie od bilo koga drugoga. (GEO) Iz proitanog ulomka moe zakljuiti kako je savana: a) ime plemena u Africi b) prirodno stanite na kojem love lavovi c) vrsta lavova d) opor velikih maaka

95

280. Proitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o znaenju rijei krater.
Ponegdje je voda koja se povukla otkrila stotine metara pustoi od tamna pijeska, naikane bijelim lomljivim ploama od aragonita (minerala kalcijeva karbonata). Na njima lei naplavljeno drvlje, izbijeljeno od soli i sunca; sve to izgleda poput kostiju na groblju slonova. Na mnogim se mjestima u tlu otvaraju krateri, duboki deset-dvadeset metara, ispunjeni pjenastom kaom koju su mikroorganizmi obojili u crveno, zeleno ili crno. (GEO) Iz proitanog ulomka moe zakljuiti da su krateri: a) predio koji ostaje nakon povlaenja vode b) bijele ploe od aragonita c) raspukline u tlu d) vrsta tamnog pijeska

281. Pozorno proitaj sljedei tekst i rijei zadatak.


Prole, 2009. godine, brojni su narodi obiljeili dvadesetogodinjicu pada eljezne zavjese koja je nekada dijelila Stari kontinent. Ipak, dva desetljea nakon tog prijelomnog dogaaja, sjeanja na eljeznu zavjesu jo su uvijek iva u mislima starijih itelja kontinenta. Podcrtani skup rijei oznaava: a) eljezni zid, slian Kineskom zidu b) nepostojeu, izmiljenu tvorevinu c) ideoloku granicu d) veliki, zaleeni plovni vodeni tok

282. Proitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o frazemu kao grom iz vedra neba.
Mir i tiina su nas umirili pa su svi napori oko dolaska nestali u pogledu koji se pruao pred nama. Voda, glatka kao staklo, zrcalila je nebo i tragove sunca. Gledali smo ptice i podeavali kamere trudei se ne naruiti krhku ljepotu prizora pred nama. Kada je sve bilo spremno, kao grom iz vedra neba digoe se labudovi, uskomeae vodu i u trenu ostadosmo sami u umu krila tih lijepih ptica. Na temelju proitanog ulomka, zakljuuje da frazem kao grom iz vedra neba: a) oznaava neto to se dogodilo iznenada b) oznaava neto to se dogodilo na otvorenom u prirodi c) oznaava neto to se dogaa jako rijetko d) ima isto znaenje kao i frazem kao lud na brano

96

283. Proitaj navedeni ulomak teksta te zaokrui tonu tvrdnju:


Usprkos zubu vremena, brojnim ratovima te nebrizi ljudi, dio velike batine plemikog roda Frankopana sauvan je do dananjih dana. (Meridijani) Frazem zub vremena: a) znai isto to i zubato sunce b) oznaava napredak zahvaljujui tijeku vremena c) oznaava razorni utjecaj protoka vremena d) znai odreeni period vremena

284. Proitaj navedeni ulomak teksta te zaokrui tonu tvrdnju:


Dupini u prirodi esto meusobno sinkroniziraju pokrete, recimo, zajedno iskau iz mora ili rone jedan uz drugog, no znanstvenici jo uvijek ne znaju kakvim se signalima koriste kako bi postigli takvu preciznost u koordinaciji. (National Geographic Hrvatska) Sinkronizirano znai: a) usporeno b) naueno c) usklaeno d) neusklaeno

285. Pozorno proitaj ulomak i odgovori na pitanja.


Znali su da je Salko zaljubljen u Martu, najljepu curu u Begluku, pa je ne spominjahu pred njim. No, znali su i to da je njemu samo osamnaest godina, a ona je dvije godine starija i nije mogue da mu bude ena. Pa jo: Salkov otac bio hajduk i strano je naprasit ovjek, a Martina je mati vjetica, pa su se momci klonili i njezine kue i njezinih pogleda. a) Dopuni. Salko, Marta i Raica su likovi iz knjievnog djela koje se zove _____________________, a napisao ga je ___________________________________________________. b) Zaokrui. To djelo je: 1. pripovijetka 2. roman 3. novela 4. drama 97

c) Zaokrui toan odgovor. Raica i Salko su: 1. prijatelji 2. otac i sin 3. braa

286. Proitaj sljedei tekst.


Pripovijetka iz tvoje lektire prikazuje selo u Hrvatskome zagorju u kojem ivi lijepa Janica sa svojim muem Markom Labudanom koji je lugar. Janica se nakon poroda teko razboli i umre. O kojoj je pripovijetki rije? Tko je autor pripovijetke? Naslov pripovijetke: ______________________________. Autor pripovijetke: _______________________________.

287. Proitaj navedenu strofu pa odredi naslov djela, ime autora te knjievni rod i vrstu.
I uvijek ista sirotinja ue u njezinu svjetlost iz mraka i s licem na kojem su obino brige pree je u par koraka. A jedne veeri nekoga nema, a moro bi pro; I lampa gori, i gori u magli, i ve je no. Naslov: Ime autora: Knjievni rod: Knjievna vrsta: _________________________ _________________________ _________________________ _________________________

288. Proitaj ulomak i odredi naslov djela, ime autora, knjievni rod i vrstu.
Oko mene su se vrtjeli drijepci ulizice. Hodali su mi za repom, pazili na svaku moju elju. Uvjeravali su me da sam najjai i najmudriji konj kojega su ikad vidjeli. Tvrdili su da mi pripada pravo na najljepi dio panjaka, davali mi prednost na pojilu. U isto su se vrijeme iza mojih lea irili glasovi da nemam smisla za alu i da sam pogibeljan kao otrovna trava. 98

Okruile me i mlade kobile. Njihale su se u hodu i upuivale mi zaljubljene poglede. Govorile su mi da im se ba sviam i da jedino o meni sanjare. A ja sam elio samo poteni Zakon. Ni za to drugo nisam mario. Naslov: Ime autora: Knjievni rod: Knjievna vrsta: _________________________ _________________________ _________________________ _________________________

289. Zaokrui slova ispred odlika ovog teksta.


Val Sa bijelom pjenom na vratu, koja vijori u buri, slian mladome hatu kada se propne, pojuri, dolazi iz puine gordi, gizdavi val, nosei pozdrav daljine za obalu i za al. Evo ga! Tu je, tu je, jurei izdaleka, ve mu se topot uje, ve ga obala eka. I kako ponosno stigne, do cilja kojemu krene, prezrevi napor i strah, jo jednom se propne, digne, i razbije o stijene u sitni vodeni prah. Gustav Krklec Odlike: a) pripovijedanje b) ritminost c) metaforinost d) stih e) mnotvo motiva 99

290. Proitaj tekst te mu odredi knjievni rod i vrstu.


Zeje zauvijek - Da odlazi zauvijek, to bi reko starom drugu? pita zeku njegov djed. Zec razmilja. - Rekao bih: Eto mene za sekundu! Kupit u ti sladoled. Vesna Parun Knjievni rod navedenoga teksta je _________________________, a knjievna vrsta __________________.

291. Proitaj bajku Luke Paljetka te zaokrui slova ispred osnovnih karakteristika te knjievne
vrste. Bajka o apcu Poljubi me ree abac lijepoj djevojci ja sam zaarani princ. Ona ga poljubi i ne dogodi se nita. abu. - A sada poljubi ti mene ree djevojka apcu. abac je poljubi i djevojka se pretvori u Zagrljeni otkreketae u najbliu baru. Odlike teksta ove bajke su: a) pripovijedanje radnje b) pisana je u stihu c) pisana je u prozi d) radnja je nestvarna e) izraava emotivno stanje

100

292. Uoi odnos izmeu autora i lirskog subjekta u stihovima:


Jubav Ka da san sunce stavila u nidra, tako me pee, tako me iga jubav moja. Bole me, bole, ka da su me izboli svin draan ovega svita. I gren po julican, po dvoriman obavita u joblak pun tiine ma ponosnija o granja u prolie. Drago Ivanievi Na temelju teksta, zakljuuje: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) oigledna je razlika izmeu autora i lirskog subjekta c) odnos izmeu autora i lirskog subjekta se ne moe uoiti d) lirski subjekt je ena e) lirski subjekt je mukarac Zaokrui slova ispred tonih odgovora.

293. Proitaj pjesmu i odgovori na pitanje.


Notturno Mlana no; u selu lave; kasan uk il netopir; Ljubav cvijea - miris jak i strasan Slavi tajni pir. Sitni cvrak sjetno cvri, jasan Kao srebren vir; - Teke oi sklapaju se na san, S neba rosi mir. S mrkog tornja bat Broji pospan sat, Blaga svjetlost sipi sa visina; Kroz samou, muk, Sve je tii huk: eljeznicu guta ve daljina. Antun Gustav Mato 101

U proitanoj pjesmi: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) nema lirskog subjekta c) lirski subjekt je ena d) lirski subjekt je mukarac

294. Proitaj pjesmu i zaokrui tone odgovore.


Tri moja brata Kad sam bio tri moja brata i ja, kad sam bio etvorica nas. Imao sam glas kao vjetar, ruke kao hridine, srce kao viganj. Jezera su me slikala. Dizali su me jablani. Rijeka me umivala za sebe. Peraice su lovile moju sliku. Kad sam bio tri moja brata i ja, kad sam bio etvorica nas. Livade su me voljele. Nosile su moj glas i njim su sjekle potoke. Radovao sam se sebi. Imao sam brau. (Imao sam uspravan hod.) To su bila tri moja brata: moj brat, moj brat, i moj brat. Josip Pupai U proitanoj pjesmi: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) nema lirskog subjekta c) lirski subjekt je ena d) lirski subjekt je mukarac

102

295. Proitaj pjesmu Voka poslije kie i odgovori na pitanje.


Voka poslije kie Gle malu voku poslije kie: puna je kapi pa ih njie. I blijeti suncem obasjana, udesna rasko njenih grana. Al nek se sunce malko skrije, nestane sve te arolije. Ona je opet kao prvo, obino, jadno, malo drvo. Pronai po jedan primjer za navedena stilska sredstva: a) epitet: __________________________________________ b) personifikacija: ___________________________________ c) usporedba: _______________________________________

296. Proitaj stihove glasovite Hasanaginice.


Napii naziv stilskog sredstva koje je ostvareno pitanjima i odgovorima. to se bijeli u gori zelenoj? Al je snijeg, al su labudovi? Da je snijeg, ve bi okopnio, da su labudovi, ve bi poletjeli. Nit je snijeg, nit su labudovi, nego ator age Hasan-age. Naziv stilskog sredstva je ________________________.

297. Pozorno proitaj sljedei navod. Razmisli o ulozi podcrtanog dijela u okviru cjeline teksta.
Ranije se veeralo, sveano obuklo. Iz kue smo izili s prvim mrakom, kad se inae redovno pregledaju prozori i zakljuavaju i kuna i avlijska vrata. Sputala se no, a meni je izgledalo kao da svie.

103

Podcrtani dio teksta ima ulogu: a) opisivanja raspoloenja u gradu i meu ljudima b) naglaavanja djeakova uzbuenja zbog onoga to e uslijediti c) isticanja kako je cirkuska svjetlost toliko jaka da izgleda kao da je dan d) opisivanja doba dana uoi odlaska u cirkus Zaokrui slovo ispred tonog odgovora.

298. Napii naziv podcrtanog stilskog izraajnog sredstva u navedenim stihovima.


S mrkog tornja bat broji pospan sat. Blaga svjetlost sipi sa visina. Naziv stilskog izraajnog sredstva ____________________.

299. Proitaj pjesmu Dobrie Cesaria Voka poslije kie pa odgovori na pitanje.
Voka poslije kie Gle malu voku poslije kie: puna je kapi pa ih njie. I blijeti, suncem obasjana, udesna rasko njenih grana. Al nek se sunce malko skrije, nestane sve te arolije. Ona je opet kao prvo, obino, malo, jadno drvo. S obzirom na broj stihova u pjesmi Voka poslije kie, vrsta kitice (strofe) je: ________________________.

300. Proitaj strofu pjesme te odredi vrstu strofe i vrstu stiha kojim je pisana.
Djevojici mjesto igrake Ljerko, srce moje, ti si lutka mala, pa ne sluti smisla alosnih soneta. Kesteni pred kuom duhu tvom su meta, jo je deset karnevala do tvog bala. Antun Gustav Mato Strofa je ________________. Stih je __________________. 104

301. Proitaj prvu strofu pjesme Ljudsko srce i odredi vrstu strofe i stiha kojim je pisana.
Ljudskom srcu uvijek neto treba, zadovoljno nikad posve nije: im eljenog cilja se dovreba, opet iz njeg sto mu elja klije. Petar Preradovi 1. Strofa je: a) tercina b) katrena c) sestina d) dvostih 2. Stih je: a) osmerac b) esterac c) sedmerac d) deseterac

302. Proitaj dio pjesme Grigora Viteza Kako ivi Antunutun i odredi koja se dva tipa stiha u njoj
javljaju. Kako ivi Antuntun U desetom selu ivi Antuntun. U njega je malko neobian um. On posao svaki na svoj nain radi: jaja za leenje on u vrtu sadi. Kad se jako smrai, on mrak grabi loncem. Razlupano jaje on zaiva koncem. Da l je jelo slano, on to uhom slua. A ribu da pjeva nauiti kua. Stihovi koji se javljaju u ulomku pjesme su:________________________. 105

303. Proitaj pjesmu D. Tadijanovia Mjeseina, a zatim rijei zadatak.


Mjeseina Gle, iza hrastove ume, u tamnom sjaju i tiini, Mjesec se pomalja. Rumen. Okrugao. Lanjskog ljeta, s klupe ispod kestena, Gledao sam s tobom, u zanosu, Izlazak punog mjeseca iza ume hrastove, U rasvjeti mlijenoj i smijehu. Oh, kakve li smo krhke igrake U krvnikima jakim rukama! Tuga me je, i ja sam posve sam: Mjeseina veeras grob tvoj poliva. Mjeseina veeras meni apue Da tebe nema, i nema, zauvijek. O, dugo, dugo, jo dugo poslije nas Tue e oi gledati kao to gledasmo i mi: Nae se sunani dan, Veernje sjenke oduljae; Mjesec se pomalja Iza hrastove ume, u tamnom sjaju i tiini. Proitaj prikaz Tadijanovieve pjesme Mjeseina. Svojim rijeima obrazloi zato ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. Navedi najmanje dva razloga. Ovo je pejsana pjesma o ljepoti prirode, prirodnih pojava i odnosa ovjeka naspram prirode. Pjesnik se sjea lanjskog ljeta kad je promatrao isti mjeseev sjaj iznad hrastove ume, kao i danas. Tada je pokraj njega bila voljena ena, a sad je druga ena. Njen grob sada poliva mjeseina. Tada je bio tuan, a sad je sretan. Sve je prolazno, tue e oi gledati mjeseinu kao to su je oni gledali. Mjesec e se uvijek pojavljivati, izmjenjivat e se dan i no, a njih nee biti. Ponavljanje rijei nema (nje) i dugo (jo dugo poslije nas) govori o neminovnom kraju i smrti. Ugoaj pjesme je oputajui i optimistian. Pjesma ima osam nejednako dugakih strofa s nejednako dugakim stihovima, bez rime. Ponavljanje prva dva stiha na kraju pjesme obrnutim redom govori o neizbjenosti sudbine. _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ 106

304. Proitaj pjesmu Antuna Branka imia i uradi zadatak.


Pjesnici Pjesnici su uenje u svijetu Oni idu zemljom i njihove oi velike i nijeme rastu pored stvari Naslonivi uho na utanje to ih okruuje i mui pjesnici su vjeno treptanje u svijetu Proitaj prikaz imieve pjesme Pjesnici i svojim rijeima obrazloi zato ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. Navedi najmanje dva razloga. imi u pjesmi govori o tome kako svijet doivljava pjesnike. Oni gledaju i oslukuju ono to ljudi zamjeuju, potom te doivljaje i svoj unutarnji svijet izraavaju u pjesmama u kojima izraavaju bit samoga svijeta. Zbog svoje trajne uznemirenosti pjesnici su vjeno treptanje u svijetu. Stih je vezan, nema interpunkcije, to moemo povezati s injenicom da je pjesnik ogranien i sputan u svojoj stvaralakoj imaginaciji i njenom izraavanju u pjesmama. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

305. Proitaj pjesmu Josipa Pupaia i uradi zadatak.


More i gledam more gdje se k meni penje i sluam more dobrojutro veli i ono slua mene ja mu apem o dobrojutro more kaem tiho pa opet tie ponovim mu pozdrav a more slua slua pa se smije pa uti pa se smije pa se penje i gledam more gledam more zlato i gledam more gdje se k meni penje i dobrojutro kaem more zlato i dobrojutro more more kae i zagrli me more oko vrata 107

i more i ja i ja s morem zlatom sjedimo skupa na alu vrh brijega i smijemo se smijemo se moru Proitaj prikaz Pupaieve pjesme More i svojim rijeima obrazloi zato ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. Navedi najmanje dva razloga. U pjesmi More lirski se subjekt u mislima stapa s prirodom zanesen ljepotom beskrajnog plavog prostranstva koje u njemu izaziva tugu jer ne moe biti u blizini mora i osjea se usamljeno. Taj ushit prirodom prelazi u ushit za voljenom enom. Naime, u pjesmi postoje dva mora: more i more zlato (voljena ena). Pjesma je puna tuge za nedostinom vedrinom, radou, smijehom i sreom zbog ljepote ivljenja i postojanja. Ta tuga izvire iz prirode i odraava se ljubavlju. Stih je vezan, nema interpunkcije, ritam je ubrzan, kao da oponaa more. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

306. Proitaj pjesmu Petra Gudelja Kr je glazbalo i tekst o krkim pojavama.


Podcrtaj krke pojave u tekstu Petra Gudelja. Kr je glazbalo Kr je glazbalo sazdano od glazbala. Glazbala mu doci i doline, jezera i jezerine, ponori, jame. Nad njim raspeto nebo, zategnuti vjetri. Klikne li jastreb, zapjeva ovjek ili udari grom, sva krka glazbala prihvate i dugo pretau njihov glas. Kameni baen u jamu izmami sve zvuno bogatstvo krkog podzemlja: padne na svaku dirku, zvunu viljuku, bronani bubanj, i bune u rastopljeno srebro. U kr ugraene glazbene dvorane, u dvorane glazbala. Pretapaju u glazbu sve to se desi na zemlji i nad zemljom: zvuk divljeg roja, utanje hrasta, treptaj javora i kljena, um krila, oblaka, misli, elja. U kru kvou, krie i viu jarebice, kukurie boji pivi, gre gavran, s kuka zavija vuk. Iz dubine iz planine, odgovaraju neke druge, metafizike jarebice, boji pivii, gavrani, vuci. S neba pucaju nebeski, iz kra, iz kamenih cijevi krki, protunebeski gromovi. U kru pjevale pastirice, iz kra, iz jama otpjevale vile. Nad jamom, u proljetni sumrak, na grabu pjeva kosovac, crn. Curi srebro iz njegova kljuna, pada na kamen, prosiplje se zvoni. Iz kra, s graba, iz jama, iz jaja, otpjevaju mu kosovci: ivi, mrtvi, neroeni. Koji kroz ponornice dolijeu s onoga svijeta. Koji kroz ponornice odlijeu na onaj svijet. Otpjeva mu kr iz kojega je zinuo i u koji e prosuti srebro, perje, kosti i kljun. Petar Gudelj 108

Oblici krkog reljefa Budui da voda moe otapati vapnenake stijene, stvaraju se posebni oblici koji ine krki reljef. Na povrini stijena nastaju manje jamice kamenice i ljebovi otrih rubova krape. Vea ljevkasta udubljenja u kru su ponikve. Za ivot ljudi u krkim podrujima posebno su vana polja u kru prostrane zavale ispunjene tlom. Voda kroz brojne pukotine lako dospijeva u podzemlje gdje moe oblikovati vrlo dojmljive podzemne upljine, pilje i jame. Voda bogata otopljenim vapnencem u njima kaplje i stvara brojne sige koje vise sa stropa ili se izdiu s poda te druge piljske ukrase. U krkim krajevima pojavljuju se rijeke koje ne zavravaju uem nego se u podzemlje ulijevaju kroz otvore koje nazivamo ponorima. Takve se rijeke zovu ponornice. Uruavanjem svodova golemih podzemnih upljina nastaju krka jezera

307. Paljivo proitaj pjesmu Miroslava Slavka Maera i tekst o Zagrebu. U pjesmi podcrtaj stihove
koji govore o jednom od dva naselja iz kojih je izrastao dananji Zagreb. Grad Lei grad na zelenim krovovima zemlje. Na oguljenom travnjaku visoke gore. Bijeli se elo njegovih kua I ume jedra njegovih kua I ume jedra njegovih parkova. Rasporeen straama drvea i rukama ulica, Stoji stari i mladi grad. Onaj tihi, pod starim krovovima historijskog lica. Gri. Patina vijeka kamena. Lei grad u jezerima Maksimira, U tiinama sna mramornog Mirogoja, U valovima strojeva, lepova, tvornica. Do obale Save i do trava Dubrave Teku ile njegova veselog krvotoka. Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najvei grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca ili Gria i Kaptola, koji ine jezgru dananjeg Zagreba, njegovo povijesno sredite. Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Sreditem Zagreba smatraju se povijesne etvrti Gornji grad i Kaptol te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do dananjih dana. Centar je okruen sa sjeverne strane rezidencijalnim etvrtima s viom razinom stanovanja, a s juga bivim radnikim etvrtima koje proivljavaju snanu reurbanizaciju.

109

308. Paljivo proitaj tekst Ksavera andora Gjalskog i tekst o Badnjaku pa odgovori na pitanje.
Nae saonice strelovito su hrlile naprijed po svjeem snijegu. Nije se uo topot konjskih kopita niti micanje saonica, tek praporci, ovjeeni konjima po vratu i na hrptu daleko su odjekivali u ravnice i bregove u ovu gluhu, hladnu no. Zatim zamnijee crkvena zvona razlijeui se tankozvuno srebrno u svjeem mirnom zraku i gubei se daleko, daleko, tamo negdje za vodama i umama. Pred crkvom sakupljena sila svijeta, sva u sveanom istom ruhu, ekala je poetak slube. Ksaver andor Gjalski Badnjak Ime Badnjaka povezano je s rijeju bdjeti (stsl. bad) budui da se na taj dan bdjelo ekajui Isusovo roenje. Zbog samog obiaja bdjenja i nekadanje situacije bez elektrine struje i modernih sprava, bilo je nuno osvijetliti prostorije svijeama, koje su ujedno postale i simboli novog ivota i nade. Izraivale su se posebne svijee, tzv. votanice. Na sam su Badnjak ukuani rano ustajali, a ene su napravile boini objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za veeru, budui da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, esto bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veliina simbolizirala obilje naredne godine. Mukarci su pak hranili stoku koja je takoer trebala biti spokojna zbog boinih svetkovina, a takoer su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaice potom pripravljale. Nakon veere u pono odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoku, na kojoj bi se doekao Boi. U tekstu Ksavera andora Gjalskog je opisan drevni vjerski obiaj. O kojem je obiaju rije? ________________________________________________________________________

110

Primjeri za dio testa na zavrnom ispitu koji e sadravati nove, neobjavljene zadatke

309. Pred tobom je jedna stranica kazala iz kolske gramatike hrvatskoga jezika. Pozorno ju pogledaj
i odgovori na postavljeno pitanje. kolska gramatika hrvatskoga jezika imenski ili sroni atribut 135
imenski predikat 111, 112 imperativ 88 imperfekt 85 infinitiv 80, 113, 117 infinitivna osnova 80 instrumental 35, 114, 127 inverzija 143 iskljune reenice 141 izjavne reenice 156 izjavni nain 78

N
nainske reenice 152 naglasak 22 naglasnica 24 namjerne reenice 153 neprijelazni glagoli 92 nastavak 29 navezak 53 nazali ili nosnici 6 neglagolske rijei 111 neizravni objekt 121 neizreeni subjekt 117 nenaglasnica 24 neodreene zamjenice 66 neodreeni pridjevi 51, 52 neoglagoljena reenica 114 neosobna reenica 118, 160 neosobni predikat 118, 160 nepanici ili palatali 6 nepostojano a nepravi veznici 101 nepromjenjive rijei 28, 32, 95 nesroni atribut 135 nesvreni glagoli 77

J
jednaenje po tvorbenom mjestu 10 jednaenje po zvunosti 9 jednostavna reenica 136 jednostavni brojevi 69 jednostavni glagolski oblici 79 jednostavni glagolski predikat 111, 112 jedrenici ili velari 6 jesne reenice 157 jotacija 16 jotirana osnova 17

164 ________________________________________________

to oznaava broj iza pojma u kazalu? Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. a) broj ulomka u kojem se govori o tom pojmu b) broj stranice na kojoj se govori o tom pojmu c) redni broj pojma u kazalu d) broj poglavlja u kojem se govori o tom pojmu 111

310. Pozorno pogledaj stranicu iz kolske gramatike hrvatskoga jezika. Odgovori na pitanja.

Na stranici prikazanoj u zadatku je: a) bibliografija b) naslovnica c) kazalo d) predgovor

112

311. Pogledaj poetnu stranicu romana i na crtu ispii bibliografske podatke.

Bibliografski podatci: _____________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

312. Pogledaj poetnu stranicu romana i na crtu ispii bibliografske podatke.

Bibliografski podatci: _____________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ 113

313. Pozorno proitaj ulomak iz djela Umjetnost i njezina povijest. U ulomku se govori o jednom
portretu koji je naslikao flamanski ranorenesansni slikar Jan van Eyck. Piui o portretu povjesniar umjetnosti iznosi injenice, ali daje i svoj komentar. Tvoj je zadatak podcrtati reenicu koja sadri komentar. Jana van Eycka najvie je proslavilo slikanje portreta. Jedan od njegovih najpoznatijih portreta predstavlja talijanskog trgovca Giovannija Arnolfiniju koji je poslom doao u Nizozemsku, zajedno sa svojom enom. Kao nekom arolijom, jednostavan isjeak istinskog svijeta odjednom kao da se zamrznuo na oslikanoj ploi.

314. Pozorno proitaj ulomak iz djela Umjetnost i njezina povijest. U ulomku se govori o jednom
starogrkom reljefu. Piui o tom umjetnikom djelu, povjesniar umjetnosti iznosi injenice, ali daje i svoj komentar. Tvoj zadatak je podcrtati reenicu koja sadri komentar. Na ovom je reljefu prikazan Atlas kako se vraa sa zlatnim jabukama do Herakla, koji vrsto stoji pod svojim golemim teretom. Atena mu je podmetnula jastuk na ramena kako bi mu olakala. U desnoj je ruci nekada drala metalno koplje. itava je pria ispriana divnom jednostavnou i jasnoom. Atena je okrenuta prema nama i samo joj je glava okrenuta u stranu k Heraklu.

315. Proitaj tekst pa zaokrui toan odgovor.


Karlovac, grad u sreditu Pokuplja, na sutoku Mrenice, Korane i Kupe. (...) Kulturno, trgovako, industrijsko i prometno sredite. (...) Karlovac je kao tvravu dao izgraditi nadvojvoda Karlo Habsburg, kojemu je bila povjerena obrana tajerske i susjednih zemalja od turskih provala. Navedeni tekst je: a) objektivan b) komentar c) pristran d) promidba

316. Pozorno proitaj dva opisa palae Versailles pa zaokrui slovo ispred opisa koji je napisan
objektivno. a) Versailles je tako velik da nikakva fotografija ne moe dati stvarnu sliku njegove veliine i izgleda. ak 123 prozora gledaju prema parku na svakom katu. Sam park sa svojim alejama oblikovanog drvea, urnama i kipovima te terasama i jezerima, protee se miljama naokolo. b) Ogromno as sivo, as srebrno nebo. Pod njim veliki trg u crvenom pijesku. Tu se kamenom iri i eljezom die dvorac Versailles. Usred dvorita bronani Louis XIV. na konju koji je sve zeleniji to je stariji. Nigdje koplja, maa ili ak topa. 114

317. U jednom dnevnom listu, u rubrici Znanost i tehnologija, objavljen je sljedei lanak. Pozorno
ga proitaj, a zatim odgovori na postavljena pitanja. DESETI PLANET SUNEVA SUSTAVA? BEZIMENI NEBESKI PLANET Od Plutona je 700 kilometara deblji u struku U uglednom znanstvenom asopisu Priroda upravo je objavljeno da je otkriveno najdalje nebesko tijelo Suneva sustava, vee od Plutona. Dok ne dobije pravo ime, oznaeno je s UB313. Novootkriveno tijelo prvi put je uoeno jo 31. listopada 2004. godine, ali se s objavom nije urilo. Odgovor na pitanje ima li ili nema oko nae zvijezde, Sunca, deset planeta, ovisi o tomu ije struno tumaenje prihvatite. Za slubeno priznavanje i imenovanje eka se blagoslov Meunarodne udruge astronoma (IAU), jedine koje je ovlatena prosuivati i presuivati u ovakvim sluajevima. Promjer zagonetnog nebeskog tijela je za oko 700 kilometara vei od promjera Plutona i procjenjuje se da iznosi izmeu 2 859 i 3 094 kilometra. Krui oko Sunca putanjom koja je ak 97 puta udaljenija od Zemljine putanje i sastavni je dio Kuiperova pojasa nainjenog od ledenih ostataka preostalih iz vremena stvaranja Suneva sustava. Iz planetarnoga jata jest, ali je neizvjesno je li planet ili planetoid. Astronomi se ustro spore, podsjeajui nas na davne nesporazume to se pod pojmom planeta (ne) podrazumijeva. Naime, nakon 1992. opaeno je vie od tisuu nebeskih tijela iza putanje kojom oblijee Pluton. Inae, potraga za desetim planetom traje jo od 1930. godine. U nekoliko navrata je obznanjeno da je vien, a potom je to opovrgnuto. Prole je godine otkrivena i Sedna, nebesko tijelo otprilike za etvrtinu manje od Plutona, to je neke astronome navelo da je proglase planetom. Ipak, prevagnulo je miljenje kako se nijedno tijelo manje od devetog planeta (Plutona) ne moe nazvati imenom, tj. biti priznato kao planet. Meutim, jo nije utvreno je li veliina nebeskog tijela dovoljni kriterij da se ono proglasi planetom. Astronom Michael Braun s kalifornijskog Instituta za tehnologiju (SAD), koji je otkrio UB313, vatreno se zalae da novootkriveno tijelo bude proglaeno planetom. Iako je doskora osporavao taj status ak i Plutonu, sada je bre-bolje razglasio: Deseti je pronaen!
(Tekst je preveden sa srpskoga na hrvatski jezik za potrebe izrade Standarda kvalitete)

Odgovori zato je u nadnaslovu ovog teksta upotrijebljen znak pitanja. Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. a) zato to Meunarodna udruga astronoma tek treba odluiti kako e se UB313 zvati b) zato to je UB313 dio Kuiperova pojasa nastalog u vrijeme stvaranja Suneva sustava c) zato to Meunarodna udruga astronoma tek treba odluiti je li UB313 planet ili planetoid d) zato to je prole godine otkrivena i Sedna

115

318.
DESETI PLANET SUNEVA SUSTAVA? BEZIMENI NEBESKI PLANET Od Plutona je 700 kilometara deblji u struku U uglednom znanstvenom asopisu Priroda upravo je objavljeno da je otkriveno najdalje nebesko tijelo Suneva sustava, vee od Plutona. Dok ne dobije pravo ime, oznaeno je s UB313. Novootkriveno tijelo prvi put je uoeno jo 31. listopada 2004. godine, ali se s objavom nije urilo. Odgovor na pitanje ima li ili nema oko nae zvijezde, Sunca, deset planeta, ovisi o tomu ije struno tumaenje prihvatite. Za slubeno priznavanje i imenovanje eka se blagoslov Meunarodne udruge astronoma (IAU), jedine koje je ovlatena prosuivati i presuivati u ovakvim sluajevima. Promjer zagonetnog nebeskog tijela je za oko 700 kilometara vei od promjera Plutona i procjenjuje se da iznosi izmeu 2 859 i 3 094 kilometra. Krui oko Sunca putanjom koja je ak 97 puta udaljenija od Zemljine putanje i sastavni je dio Kuiperova pojasa nainjenog od ledenih ostataka preostalih iz vremena stvaranja Suneva sustava. Iz planetarnoga jata jest, ali je neizvjesno je li planet ili planetoid. Astronomi se ustro spore, podsjeajui nas na davne nesporazume to se pod pojmom planeta (ne) podrazumijeva. Naime, nakon 1992. opaeno je vie od tisuu nebeskih tijela iza putanje kojom oblijee Pluton. Inae, potraga za desetim planetom traje jo od 1930. godine. U nekoliko navrata je obznanjeno da je vien, a potom je to opovrgnuto. Prole je godine otkrivena i Sedna, nebesko tijelo otprilike za etvrtinu manje od Plutona, to je neke astronome navelo da je proglase planetom. Ipak, prevagnulo je miljenje kako se nijedno tijelo manje od devetog planeta (Plutona) ne moe nazvati imenom, tj. biti priznato kao planet. Meutim, jo nije utvreno je li veliina nebeskog tijela dovoljni kriterij da se ono proglasi planetom. Astronom Michael Braun s kalifornijskog Instituta za tehnologiju (SAD), koji je otkrio UB313, vatreno se zalae da novootkriveno tijelo bude proglaeno planetom. Iako je doskora osporavao taj status ak i Plutonu, sada je bre-bolje razglasio: Deseti je pronaen!
(Tekst je preveden sa srpskoga na hrvatski jezik za potrebe izrade Standarda kvalitete)

Navedi iz teksta argument u prilog stavu da novootkriveno tijelo UB313 treba biti proglaeno planetom. ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________

116

319. Proitaj ulomak teksta te podcrtaj reenicu u kojoj autor iznosi ekoloki problem.
Kao to veina atraktivnih lokaliteta ima problema s prevelikim brojem posjetitelja, i Pamukkale se suoava sa slinim tekoama. Naime, ono to naruava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest injenica da brojni hoteli i toplice koriste vruu mineralnu vodu za svoje potrebe. Prihvatni kapacitet tog prostora je 6000 ljudi na dan, to znai 600 litara vode na svakog posjetitelja dnevno. No, je li to u skladu s principima odravanja odrivog razvoja, zakljuit e znanstvenici! (Meridijani)

320. Proitaj ulomak teksta te zaokrui tonu tvrdnju.


Kao to veina atraktivnih lokaliteta ima problema s prevelikim brojem posjetitelja, i Pamukkale se suoava sa slinim tekoama. Naime, ono to naruava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest injenica da brojni hoteli i toplice koriste vruu mineralnu vodu za svoje potrebe. Prihvatni kapacitet tog prostora je 6000 ljudi na dan, to znai 600 litara vode na svakog posjetitelja dnevno. No, je li to u skladu s principima odriva razvoja, zakljuit e znanstvenici! (Meridijani) Iz proitanoga ulomka zakljuuje da autor: a) podrava nagli razvoj hotela u Pamukkali b) smatra da potronja vode treba biti oko 6000 litara na dan c) smatra da podruju predstoje ekoloki problemi zbog razvoja koji nije u skladu s odrivim razvojem

321. Napii nazive podcrtanih glagolskih oblika u sljedeoj reenici:


Vrativi se kui, izvalio se odjeven preko postelje i istoga trenutka utonuo u san. a) vrativi se ________________________________ b) izvalio se ________________________________

322. Popuni tablicu upisujui osnovni oblik podcrtane rijei ako je ona promjenjiva, i vrstu podcrtane
rijei. Dvije smo rijei dali kao primjer: Meutim, nisam imao puno razloga biti toliko ponosan na te hlae koje su mi navukli. To su bile hlae moga starijega brata i na njima je bila ispisana cijela njegova kratka, ali burna biografija.

117

Rije kako glasi u reenici meutim puno razloga biti na te koje mi starijega brata je bila ispisana ali

Osnovni oblik rijei

Vrsta rijei

razlog biti

IMENICA POMONI GLAGOL BITI

323. Zadane glagole rasporedi u tablicu (isti glagol moe biti u vie polja):
odjenuti se, crvenjeti se, hodati, podii, spavati Glagoli po znaenju radnja stanje zbivanje po predmetu radnje prijelazni neprijelazni povratni po vidu svreni nesvreni

324. Podcrtaj neodreene zamjenice u tekstu.


Kao da se netko potiho ulja, pomisli Beata, napregne sluh i sva se utisne u zid. Neto une na prozoru, a onda neki teki predmet potmulo pljusne na pod. Beata kresne kremenom, pripali svjetiljku i prigueno krikne: Preuzvieni? Ali, Preuzvieni... to to znai? 118

325. Proitaj ulomak iz romana U registraturi Ante Kovaia.


Polazak u kolu Ivice Kimanovia I ovim radosnim i slavnim danom moga djetinjstva poelo je moje kolovanje! Ivice, sutra te vodim u kolu. Nijesu mi te htjeli otpustiti! - ree otac naveer i obrati se k majci: - Dobro, ima li dijete istu rubeninu? izmica, razumijeva se, zasad ne treba: jo je tako rei ljeto, premda su ve svanuli prvi jesenski dani. - Ima rubeninu, ima! - uzdahne majka. - Pa kako to, kola? Pa zato nam ga ne pustie gospoda? to njemu treba kole? - to e? Tako ti je na ovom svijetu. Zna, nijesam ni ja tamo utio. Rekoh im svoju ba odrjeito: Evo, kakve su to nove pravice? Prije bijae otac gospodar svome djetetu na ivot i smrt. A danas? Tek je poelo raspoznavati roditelje, ve eka uitelj sa ibom da ga preda u njegove ruke. Kada je ondje potratilo nekoliko godina, jedva mu pahulje nikoe ispod nosa a ve ga trae gospoda u vojsku. Odanle ti doe na vrat, na muku i tegobu. Nita mu nije pravo: nauio se kleti da je strahota. Ne mirii mu motika ni plug. Samo se naduva, povlai po krmama i junai u tunjavama! - Mui ti, Joina - upnik e nato. - Ti si muzika, pa razumije vie od ostalih. A nije li ti drago da zna vie od ostalih? Ha? Reci. - E, to je istina! - zavrtim ja glavom i pogrebem se smeteno iza uha. - A itati i pisati - nastavi upnik - nije li to mnogo vie od muzike i bajsa? Danas su, dragane moj, teka vremena. Svaki dan ima nas vie, zemlja je manja, a nama je sve tjesnije na njoj! - Sve su to gospodski rauni! - prekine upnika na susjed, mali kanonik. - A mi neemo da nam se djeca pogospode: Aj, jok! ast svoj gospodi! Ali mi im poklanjamo gospodstvo. Djeca mi ne budu ni kuhana ni peena po kolama. Kruh ne bude rastao od prolijevanja tinte, ve od gnoja. Mi ne ivimo od aranja pera po papiru, nego ti valja ljudski huknuti u ake, pak zadrijeti plugom i motikom u tvrdu kost zemaljsku. ta bi nam bila zemlja preuska i pretijesna?
(ulomak iz romana U registraturi Ante Kovaia)

Zaokrui slovo ispred tonog odgovora. Otac ne eli kolovati sina zato to: a) eli pratiti odrastanje sina b) misli kako e sinu biti loe u koli c) eli sinovljevu pomo na njivi d) eli se osvetiti upniku

119

326. Proitaj pjesmu Drage Ivanievia Hrvatska pa zaokrui toan odgovor.


Hrvatska Ni brda nisu, ni doline, ni rijeke, ni more, ni oblaci nisu, ni kia, ni snijeg nije moja Hrvatska... Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda, Hrvatska je rije koju nauih od majke i ono u rijei mnogo dublje u rijei: i ono dublje s Hrvatskom me vee, S Hrvatskom Hrvata, s patnjama njinim, sa smijehom i nadom, s ljudima me vee, te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi. I kud god idem sa mnom je Hrvatska! Kakvo raspoloenje prevladava u pjesmi: a) zanosno b) vedro c) borbeno d) smireno

327. Paljivo proitaj pjesmu pa zaokrui toan odgovor.


Modra Rijeka Nitko ne zna gdje je ona malo znamo al je znano iza gora iza dola iza sedam iza osam i jo hue i jo lue preko mornih preko gorkih preko gloga preko drae preko ege preko stege 120

preko slutnje preko sumnje iza devet iza deset i jo dublje i jo jae iza utnje iza tmae gdje pijetlovi ne pjevaju gdje se ne zna za glas roga i jo hue i jo lue iza uma iza boga ima jedna modra rijeka iroka je duboka je sto godina iroka je tisu ljeta duboka jest o duljini i ne sanjaj tma i tmua neprebolna ima jedna modra rijeka ima jedna modra rijekavalja nama preko rijeke Mak Dizdar Podcrtani stihovi u pjesmi znae: a) simbol ivota b) pjesnikovu zauenost tajnom ljudskog ivota c) nepoznanice, slutnje, sumnje koje nas tjeraju da promislimo je li put koji smo odabrali pravi d) prepreke koje se ovjeku nau na putu do cilja

121

328. Paljivo proitaj pjesmu Moj Bog Josipa Pupaia pa zaokrui tonu tvrdnju.
Moj Bog Naao sam ga i on je naao mene moj Bog koji me voli Nali smo se traei jedan drugog i naao sam ga u sebi jer ivi u meni i za me i ja se njemu radujem Od iskona bili smo skupa i do konca bit e mi pratilac moj Bog Pjesnik u pjesmi iskazuje osjeaje: a) obraajui se izravno Bogu b) u obliku intimne ispovijedi c) unutarnjim monologom d) dramskim dijalogom

122

Rjeenja

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Umjetnikova soba u Arlesu + b) skupljaju velike zalihe hrane d) Kariba b) vikanjem d) obavjetava d) obavjetava a) opisuje a) Svemir je itav svijet to nas okruuje. Grane znanosti koje prouavaju svemir jesu astronomija, kozmogonija i kozmologija. Dio svemira koji ine Sunce i devet planeta koji krue oko njega (ukljuujui i Zemlju) zove se Sunev sustav. Pretpostavlja se da je svemir star oko 15 milijardi godina i da je nastao u Velikom prasku. Svemir se sastoji od galaktika (nakupina milijuna zvijezda), praznog prostora i meuzvjezdane tvari. Galaktike su organizirane u galaktika jata i superjata. a) P, b) Z, c) A a) K, b) A, c) Z d) administrativnom stilu b) znanstvenim stilom a) 200-206, b) 223 Nikada, nikada, nikada, nikada nemojte odustati. a) DIJALOG I MONOLOG, b) dva (ili 2) c) Avari 1. d) po duhovitosti, 2. b) Nikoli Tesli c) kako bi prenijele informacije o mjestu na kojem su pronale cvijee c) da ga prati kroz ivot Mogui odgovori su: U Europi, jezera, ledenjaka, (na sjeveru Europe, na Alpama), prirodna jezera, tektonskog, vulkanskog, krkog, rijenog postanka, ostatci mora, umjetnih jezera, akumulaciju vode. Poni ponovno (, ali na drugi nain.) Hum 3, 1, 5, 2, 4 5, 2, 4, 1, 6, 3 6, 1, 3, 5, 4, 2 4, 3, 2, 5, 1, 6 1. Pria o svjetlu, 2. Svaroi, 3. to nedostaje Djedici Mrazovskom? 123

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27.

28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43.

1) 5. 8., 16., 21., 27. 2) od 1. do 3. 1. Pale sam na svijetu, 2. Nevidljivi Leonard, 3. Brijaice sebe/se, sebi/si, sobom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Knjiga o dungli, Trg cvijea Varavska ulica, Industrija nafte kola, pas, proljee MATEMATIKA, ZIMA, DJEVOJICA, STABLO Odgovor vrjednovati na temelju razumljivosti i gramatike tonosti Reenica treba biti razumljiva, gramatiki ispravna, imati najmanje deset rijei i biti u svezi sa kolom ili odjelom. Pogreke u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. Reenica treba biti razumljiva, gramatiki ispravna, imati najmanje deset rijei i biti u svezi sa kolom ili odjelom. Pogreke u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. Reenice trebaju biti razumljive, gramatiki ispravne, sadravati sve rijei iz niza. Pogreke u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. Uzeo sam oev fotoaparat i fotografije su ispale odlino. Ili: Od oca sam uzeo fotoaparat i fotografije su ispale odlino. Dobra prijateljica mi je pokazala odline (dobre, lijepe) fotografije njezinih roditelja. Sasvim se esto imam potrebu nekome poaliti, ali nitko me ne eli sluati. ao mi je to nisi dobro/to si loe, evo ti poljubac!

124

44.
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OSOBNE ISKAZNICE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Matini broj graana Prezime Ime Ime i prezime roditelja Dan, mjesec i godina roenja Mjesto i drava roenja Prebivalite i adresa stanovanja 2303991853478 ZLATKI ANA EVA OTI, MARKO ZLATKI 23. 3. 1991. OSIJEK REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREB, SAVSKA 3 Obrazac 2

Mjesto i datum podnoenja zahtjeva: Zagreb, 25. 6. 2011. ___________________________________________________ Zlatki Potpis podnositelja zahtjeva

45.

125

46.

47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59.

d) Svi su odustali od igre ne znajui gdje sam se sakrio. etrdeset (i) osam, sto dvadeset (i) osmi, petsto (pet stotina), dvanaesti b) U cvjearnici ima puno cvijea. trinaest, etiristo etrdeset (i) etvrti, milijun, dvanaesti 1. otvornici, zatvornici, 2. zvuni, bezvuni t d d s z h /

iistiti, razljutiti, odahnuti, rairiti, potpisati a) vuku, mogu, b) estitci (estitki), ligi, c) posjetitelja, posjetiteljima a) Juer, b) nikomu a) Hoe, b) Daj a) Ne tuguj!, b) Stigli su. Danas je cijeli otok kazalite koje za pozornicu ima plae. igraka srea ljetni sretan na taj ljetovati igrati 126

60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76.

navali, Poalje, se vrate, pone, se upute imnice stol vrijeme pridjvi uredan utljiva zamjenic svoj mi glgoli nositi plesati

je ugledao, je zastao; Nije mogao; se arilo, prelijevalo; su mijenjali; je pokazalo b) pisati, pisac, pisar, natpis, upis Prva skupina: hodati, ishod, prihod, hodalica. Druga skupina: brod, brodar, prebroditi, brodski. Precrtati: skok, davati. hod, grad, vis Lidijin, Mislavov, Darijev, planinski, drven, morski a) nezavisna, b) nezavisna, c) zavisna, d) zavisna a) Subotica je / da ju jedva prepoznajem / i ini mi se / da nikad nisam ni bila Subotianka. b) Branka je mirno crtala / iako ju je mama nekoliko puta pozvala. Ne/mogu,/uim/promjenjive/i/nepromjenjive/vrste/rijei,/a/poslije/toga/urim/na/klizanje. 14 (etrnaest) a) (na) dobar glas, b) teko vrijeme a) sastavne: i, pa, te, ni, niti, b) rastavne: ili, c) suprotne: a, ali, nego, ve, no, d) iskljune: jedino, jedino to, samo, samo to, tek, tek to, e) zakljune: dakle, zato, stoga a) sastavna, b) zakljuna, c) suprotna, d) rastavna a) a, ali, nego, no, ve c) iskljuna 1. b), 2. c), 3. d), 4. e), 5. a) Marko e ponijeti sutra slatkie u kolu

Kako glasi reenini dio Naziv reeninog dijela

SUBJEKT

PREDIKAT

PRILONA OZNAKA VREMENA

(IZRAVNI) OBJEKT

PRILONA OZNAKA MJESTA

77. 78.

1. c), 2. a), 3. d), 4. e), 5. b), 6. f) Ve nekoliko dana PRILONA OZNAKA VREMENA pekari SEBJEKT peku PREDIKAT u krunoj pei kukuruzni kruh PRILONA OZNAKA MJESTA (IZRAVNI) OBJEKT

Reenini dio Sluba u reenici

127

79. 80. 81. 82. 83. 84. 85.

Vinjevcu, Vuku, slavonskoj ravnici, poljima, rijeka, jedne takve rijeke, dobilo ime, djeacima, vodenice, kukuruzovine, ptica, livadama, oblake divljeg konja, Koprivnici, pitomom podravskom mjestu, jezika, Filozofskom fakultetu, Zagrebu, tekstove, zbirku, tekstova, djejim asopisima, prie, jezika zagrebakoj Petrovoj bolnici, djece, bila lijenica, obitelji Sztraka, toj liniji, krvi, srednjoj Europi, ocu, poetku, Zagreb, Zlatara, mjeseca srpnja, Drugog svjetskog rata a) knjiga, b) olovkom, gumicom, c) zvono, d) bako Da su Marko i Luka prole nedjelje govorili istinu, mi bismo saznali sve o tom dogaaju na vrijeme. zavravam, polagat u/u polagati, Voljela bih/Volio bih, Poela sam/Poeo sam, uiti, Vjeba Ja sam jesen i nisam strana! Pogledaj me! Sad sam jo slatka, dareljiva plodovima i zlatna. Poslije u se promijeniti u kinu i tunu. Ali tebi u ostaviti tada jedan listi na grani. Imat e ga kao zlatni bro. Dokle god bude ostala/ostane s njime, i on s tobom, vjetrovi ti nee nauditi/ne e nauditi. Hvala ti! Tvoj dar e me sauvati dok ne ovrsnem apne/apnu brezica. Prijatelji su mu jo prije est tjedana otputovali za Egipat, no on je ostao jer se zaljubio u trsku. Administrativne reenice su sljedee: a) Meteorolozi oekuju da e se pojaviti razdoblje niskih temperatura. b) Vrimo usluge sklapanja namjetaja. c) Nemamo dovoljno financijskih sredstava. d) Ponovno je dolo do rasta cijena. a) Ministar je izrazio iznimno zadovoljstvo zbog postignutih rezultata. b) Uenici s nedovoljnim ocjenama upuuju se na ponavljanje razreda. c) Natjecateljima e biti dodijeljene nagrade. d) Policija e provesti istragu o krai. a) U trgovini e se ponedjeljkom i srijedom vriti prodaja robe. b) To ine s namjerom da pomognu ljudima. c) To moete rijeiti pomou raunala. d) Bit e prisiljen na zajedniki suivot. 1. b), 2. a), 3. d), 5. c) a), c) a) doi otii, b) vru, c) lijep - ruan, ispod iznad a) ... lijevo prozorsko krilo. Jedno krilo te zgrade... b) ... visoke zahtjeve. ... do visokog poloaja u drutvu. d) Pogodili smo dobru cijenu. d) Mama ju je blago pogledala. b) Vidio je sve zvijezde. a) Opekao je jezik vrelim ajem. 128

86. 87.

88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97.

98. 1. c), 2. d), 3. b), 4. a) 99. a) miju, b) Oko (za) oko, c) makovog/makova, d) iglama 100. 1. c), 2. d), 3. b), 4. a) 101. a) iza, b) krivu, c) ruke, d) sjekira/lica 102. b) toplinski 103. c) obimno 104. 1. c) graditelj, 2. odlika, karakteristika, obiljeje, osobina (jedna rije) 105. b) da se predstava izvodi prvi put 106. a) biciklist 107. 2. b. razg. prostor stalnog boravljenja; stan [nisam kod ~e] 108. a) pismo, list 109. b) razgovornom znaenju 110. glagoljica 111. a) Baanska ploa je pisana glagoljicom.

112. Ljudevit Gaj 113. c) Bartol Kai 114. Pjesma je napisana akavskim narjejem. 115. Pjesma je napisana kajkavskim narjejem. 116. Pjesma je napisana akavskim narjejem. 117. a) tokavskim narjejem, b) kajkavskim narjejem, c) akavskim narjejem 118. c) Jo nisam vidjela bistriju rijeku. 119. a) milijun, b) krumpir, c) kava, d) rajica 120. rusinski, maarski, romski 121. a) Hoe li doi?, b) Netko te eka., c) Dobra veer!, d) Upisali su se u III. razred. 122. Voka poslije kie Dobria Cesari 123. 1. - e), 2 - d), 3. - a), 4. - c), 5. - b) 124. Dragutin Tadijanovi Visoka uta ita
Vladimir Vidri Pejza Dobria Cesari Balada iz predgraa Petar Preradovi Jezik roda moga Josip Pupai Tri moja brata Tomislav Vladimir Nazor Notturno A. G. Mato Plavi san Dragutin Tadijanovi

c) Faust Vrani objavio je 1595. prvi hrvatski Rjenik pet najuglednijih europskih jezika. d) Hrvatski vukovci na elu s Tomom Maretiem slijede ideje Vuka Stefanovia Karadia.

125. b) ep Judita

129

126. Djelo stvara neimenovani pojedinac.

127. a) Po podrijetlu knjievnost moe biti narodna i umjetnika. 128. a) Usmena (knjievnost)

Djelo nije podlono promjeni i uvijek se prenosi u istom obliku. U djelima je izraena snana potreba pojedinca za iskazivanjem vlastitih stavova. U djelima se koriste stalni epiteti, ustaljeni poetci i zavretci.

T T T T

N N N N

b) Po nacionalnoj pripadnosti knjievnost moe biti hrvatska, talijanska d) Po vremenu nastanka knjievnost moe biti klasina, moderna i suvremena. b) Umjetnika (knjievnost) c) Umjetnika (knjievnost) d) Usmena (knjievnost)

129. a) usmenoj knjievnosti 130. b) epskom rodu 131. a) ep, b) elegija, c) balada 132. b) epskom rodu 133. a) lirskom knjievnom rodu 134. a) Od osam slogova. b) Osmerac. 135. a) Od deset slogova. 136. Mlana no; u selu lave; kasan. 137. Izrasli smo sami kao biljke. 138. a) pripovijedanje (naracija)
b) opisivanje (deskripcija) c) dijalog d) monolog e) opisivanje (deskripcija)

b) Takav stih nazivamo deseterac. Ljubav cvijea miris jak i strasan.

139. b) pripovijedanje 140. a) pripovijedanje, b) dijalog, c) opis, d) dijalog, e) monolog 141. c) opisivanje 142. sjajne, jesenje 143. cvri (, cvri cvrak) 144. Lupa, tresu, jauu, gruva, grmi. 145. Poput raenog kruha. 146. a) epika, b) pripovijetka, c) jesen, d) uma, e) (listovi) Ole i Trufa 147. ivot 148. (Prvi) susret s teletom 149. a) Mjesto radnje: ravnica, na ravnici (sat hoda od Save, uz nekadanji han)
b) Vrijeme radnje: ljeto (je bilo) 130

150. b) Budi aktivan, razgovaraj s prijateljima. 151. b) rasprava 152. d) prikaz 153. d) prikaz 154. d) tumaenje, f) jednoznanost rijei 155. a) objektivnost, b) saetost, d) tonost, f) loginost 156. I. a) Tekst je pravopisno, gramatiki i jezino usklaen s normom standardnoga jezika. 157. a) - 3), b) - 1), c) - 2) 158. c) kakvog ovjeka nazivamo medvjedom 159. c) da narane potjeu iz toplih, junih krajeva 160. b) da je cvrak boje sline kori drveta 161. c) zabrinut je 162. Nasilno ponaanje uenika ove skupine odrasli najee nazivaju nestalucima, ivahnou i 163. c) divi se guskama 164. a) G, b) P, c) G, d) P 165. a) 1, b) 2, c) 1, d) 1, e) 2 166. a) 1, b) 1, c) 2, d) 1, e) 1, f) 2 167. a) govornom jeziku 168. 1. Knjievnici Mato Lovrak i Ante Kovai zaduili su hrvatski narod te mnoge kulturne 169. T, N, T, N, N 170. a) Otkad sam zaljubljen, sve je ljepe.
ustanove, ulice i trgovi nose njihova imena. 2. Tako se u Zagrebu jedna kola zove Osnovna kola Mate Lovraka, a mnogi gradovi u Hrvatskoj imaju ulice s nazivom Ulica Ante Kovaia. slino, umanjujui na taj nain ozbiljnost nasilnog ina koji su ova djeca u stanju uiniti. b) Tekst je objektivan. e) Tekst je jasan, kratak i uljudan. II. administrativnom

b) im pogledam Ivu, srce mi jae zakuca. odmjerio od oka i procijenio da je po teak. Od nikoga nije oekivao tako velik dar i krozanj prooe trnci veselja. Poskoio je od sree cup cup i uzviknuo: Ajme meni! Jedinoto mu je tada trebalo bila je ba ta klik klak stvarica. b) iz blie, odoka, poteak, ni od koga, kroza nj, cup cup, jedino to KORAK KORAATI, PISATI PREPISIVATI, PRIZNATI PRIZNANJE, DODATI DODAVATI, LOVAC ULOVLJEN, OSMIJEH SMIJEITI SE

171. a) Na ime mojega prijatelja stigao je dugooekivani paket izblie okolice Zagreba, koji sam

172.

131

173.
kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni

``
mati, kia

`
magla, jezik

dugouzlazni

sunce, no, majka

razred, breza, ruka

174. GOVOR, NAGLASAK, PREPOZNATI, SMIJEH, NOKAT, PROHODATI 175. 1. c), 2. d), 3. a), 4. b) 176. junaci, oblaci, orasi, grijesi, osmijesi, sibilarizacija 177. d) nepostojano a 178. a) trava, b) nae, c) lijepa, d) svakakav 179.
PRIJEDLOZI umjesto ispred PRILOZI sporo odnekud VEZNICI i to ESTICE li ba

USKLICI o jo

180. a) darovan, b) ita, c) preskakivah 181. a) neka, da, oko, li, zar, ba - estice 182. 1. a), 2. c), 3. c), 4. a), 5. b), 6. c) 183. zrakoplov, kiobran, krasopis 184.
rijei nastale od jedne rijei rijei nastale od dviju rijei Markov zrakoplov b) ali, nego, s, pa, te, niti - veznici c) oh, ej, ah, i, aha, uh - usklici

stolica putopis

185. a) slaganje, b) izvoenje/sufiksacija, c) prefiksacija 186. a) Moji se prijatelji raduju sa mnom.

b) Dok uim, esto mislima odlutam k njoj. c) Doao je juer, ostat e tijekom dana, sutra odlazi. d) Pjevala sam. e) Kupi alat ili ostavi zanat.

jednostavna proirena zavisno sloena reenini niz jednostavna neproirena nezavisno sloena

traiti posao. Iako je obiao preko deset sela, nigdje nije mogao nai posla. Tek se u desetom zaseoku prohtje nekom bogatau, koji je imao posebna pastira i za goveda i za ovce i za svinje, da unajmi pastira i svojim pelama. Djeak pristane ne mislei mnogo, jer je ve bio malaksao od gladi i lutanja.

187. b) namjerna reenica 188. ivio davno neki siromaan djeak, bez oca i majke. Preputen samome sebi, poe u svijet

132

189. a) Z, b) J, c) Z, d) Z, e) N 190. predikat: je otila prodavati

191. Vjebanje je zdravo. glagolska imenica 192. a) Moj djed Ivo voli pecati.

subjekt: Marta atribut: moja apozicija: susjeda prilona oznaka vremena: jutros prilona oznaka mjesta: na trnicu objekti: jaja, sir, vrhnje

193. Vrata kole su ispisana imenima, na zidovima hodnika su djeji crtei, a stari prozori su 194. a) djelominost, b) drutvo, c) namjena, d) mjesto, e) sredstvo 195.
Rije / sintagma otac u dvor caru svoje keri Pade nominativ u + akuzativ dativ genitiv izlijepljeni arenim cvjetiima.

b) Ivina baka Manda pria najljepe prie. c) U Jadranskome moru nema morskih pasa. d) Ribari love ribu velikom mreom. e) Mama mu je ispekla veliku, okoladnu tortu.

apozicija atribut prilona oznaka mjesta prilona oznaka sredstva neizravni objekt i izravni objekt

196.

Znaenje padea vritelj radnje mjesto namjena pripadnost Znaenje padea mjesto mjesto namjena predmet

197.

Rije / sintagma gradom u kino svojoj prijateljici knjigu

Pade instrumental akuzativ dativ akuzativ

198. a) nisam bila rodila pluskvamperfekt; sam poivjela - perfekt


b) budem zavrio futur II.; bit u futur I. c) Bijae imperfekt; imaae imperfekt d) zamirisae aorist

Primjer Pria je sastavljena od neobinih rijei. Srea je skrivena u malim stvarima. Putujem vlakom u oblinji grad. Iz uionice neu vidjeti zalazak sunca.

Pade genitiv lokativ instrumental akuzativ

Znaenje graa mjesto sredstvo predmet radnje

199. c) Djeaci gledae kroz prozor. 200. Nogometa e biti sretan kad bude zabio pobjedniki gol.
133

201. a) pomoi, b) govorasmo, c) plivamo 202. c) Kad je bio mali, Janko je iao zakrpanih koljena. 203. a) itam Krleu. Povremeno proitam neko Krleino djelo.

204. b) Nosi leoparda oko vrata. 205. a) Dat u ti svoj mobitel pa me nazovi.

b) On je ve sijede kose. Sijeda kosa je ove sezone u modi. c) Posudi mi neko Andrievo djelo. Posudi mi Andria. d) Kada sam osnovao svoj kvartet, uvijek sam gledao da prva violina bude upeatljiva. Prvu violinu dobio sam od svojih roditelja.

206. 1. c), 2. d), 3. e), 4. a), 5. b) 207. c) prikazuje tue zasluge kao svoje 208. 1. kosila (se), 2. b) objaviti 209. d) brbljava, previe govori 210. c) topao proljetni vjetar 211. d) mali amac na vesla 212. b) vojnu glazbu; skupinu, grupu sviraa 213. c) neobuzdanom 214. Ustanak protiv feudalnih gospodara: Seljaka buna 215. 1) -c, 2) -a, 3) -b 216. a) 2), b) 3, c) 1) 217.
Prvi svjetski rat: Bitka kod Bistrice Lesne Drugi svjetski rat: Dnevnik Ane Frank, Jama

b) Susjedi su kupili novi Sonny. e) Prvo pero hrvatskog krimia vodi nas u jo jednu napetu i neizvjesnu avanturu.

Naziv djela i ime pisca Alkar, Dinko imunovi Novela od Stanca, Marin Dri Moj dom, Silvije Strahimir Kranjevi

Knjievni rod epika drama lirika

Knjievna vrsta pripovijetka komedija rodoljubna pesma

218. I. 219.

a) Smrt Smail-age engia, b) Nonik II. a) poinje, b) ne daje, c) nareuje, d) bjei, e) pogibaju Naziv djela i ime pisca Srna, Dinko imunovi Romeo i Giulietta, William Shakespeare Hrvatska, Drago Ivanievi Knjievni rod epika drama lirika 134 Knjievna vrsta pripovijetka tragedija domoljubna pjesma

220. 1. Asanaginica/ Hasanaginica, 2. c) lirsko-epska, 3. a) balada 221. Ulomak iz balade je u primjeru pod brojem 2. 222. Balada 223. d) autobiografije 224. c) putopisa 225. a) znanstvenom, b) knjievnoumjetnikom 226. d) autobiografije 227. b) personifikacija 228. c) metafora 229. crna, trulim, raskrvavljena, smirenim, bolesnim, slatka, seoskog 230. a) kontrast 231. a) nesretno zaljubljen, d) zavidan, f) ljubomoran 232. b) psiholokom karakterizacijom 233. a) tjelesne karakteristike 234. dijalog, unutarnji monolog, opisivanje, pripovijedanje 235. dijalog, monolog, opisivanje, pripovijedanje 236. c) opisivanje 237. a) P, b) A, c) P, d) A 238. a) A, b) P, c) A, d) P 239. 1) P, 2) A, 3) A, 4) P 240. c) autor 2 je zabrinutiji od autora 1 241. b) Autor teksta 1 je zabrinutiji od autora teksta 2 242. c) oba autora upozoravaju na nedovoljan unos vitamina i minerala 243. 1. atmosfera, 2. zagaivanje ili zagaivai, 3. Australija (redoslijed navoenja nije vaan) 244. d) Azorski otoci 245. Azorsko otoje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. Azori pripadaju Portugalu, ali 246. a) sklonosti maaka u pogledu slatke hrane 247. a) d, , b) f 248. a) l, r, b) f 249. a) dva sata (ili 2), b) sto trideset i sedam (ili 137) 250. Ivana Brli Maurani, najpoznatija hrvatska knjievnica, roena je u Ogulinu 1834. godine.
Prva je ena lanica Akademije, zvali su je hrvatski Andersen. Dvaput je predloena za Nobelovu nagradu. Najpoznatiji joj je roman udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia i zbirka bajki Prie iz davnine. 135 su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km.

251. ne mislim 252. svijet

nepaljiv neodluan ne znam pjesme zvijezde snijeg

ne volim nemoral neljudi ne bih rije djeca vjetar lijepa

253. c) Sveti Petar u umi, Slavonski Brod, Bosna i Hercegovina, Europa 254. crkva, izmrviti, krvav, srce, vrvjeti, skriti, brzo 255. a) Sve to na sun/cu di/e, ne ras/te bez ki/e.
b) Nar/ci/si dok mi/ri/u, tra/e ki/u. c) Ja/bla/no/ve kro/nje dok se nji/u, zo/vu ki/u. 256. c) pr ste no vi, d) vi dje ti

257. PO TR BU KE, NAD NA RAV NO, CI KO RI JA, RAZ RIJE I TI 258. a) sibilarizacija, b) gubljenje suglasnika, c) palatalizacija, d) jednaenje suglasnika po 259. a) peem, palatalizacija, b) stambeni, jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe, c) tvri, jotacija 260. 60 est + deset/ esd deset/ esdeset/ezdeset, jednaenje po zvunosti, gubljenje glasa, zvuno 261. kazalina ispadanje/gubljenje glasova, izvrsna ispadanje/gubljenje glasova, teka jednaenje 262.
po zvunosti i nepostojano a, glazba jednaenje po zvunosti jednaenje d) pisama, nepostojano a zvunosti

kratkosilazni

``

kratkouzlazni

dugosilazni

dugouzlazni

slikarica govor

kiovit govoriti

pamtiti zlato

primjeivati razmiljati

263. I.

264. I. b. oruje, II. a. pojas 265. ruka, rzmiljati, m

a) naglasak, b) nenaglaene, c) naglasnice, d) nenaglasnice e) 1) prednaglasnice, 2) iza II. Sutra ne idem u kolu jer do podne moram obaviti pregled kod lijenika. III. Veselim se tvom dolasku. Doe li ujutro, odvest u te do grada.

136

266. a) Iva je pomislila

267. a) uzrona, b) pogodbena, c) dopusna 268. a) Pourio sam se da to prije dogotovim posao.

b) da je doao Luka c) jer je ula glas d) koji je slian njegovu

glavna objektna uzrona atributna

269. ) subjektna, b) objektna, c) nainska 270. a) oslovljavanje, b) drutvo, c) namjena, d) mjesto, e) sredstvo 271. a) 2, b) 4, c) 1, d) 3 272. U planinama jo nema snijega. genitiv izostanak neega 273. c) Patuljak nije isprva htio ii u krau, bojei se kazne. 274. a) Kad se budem zaljubila, povjerit u se najboljoj prijateljici.
budem zaljubila povjerit u futur II. futur I. b) Ukoliko ju ne pozovem u park, otii e. ne pozovem prezent otii e futur I. c) Ivan je neko volio Anu. je volio perfekt d) Propadosmo u zemlju od srama. propadosmo aorist

c) Vlastelin je poruio upravitelju da ga doeka u kolibi. d) Da je to znao, ne bi se toliko nadao.

Spavajui na suncu, mogao je dobiti sunanicu. akuzativ predmet radnje Plivam k brodu usidrenom u luci. dativ cilj kretanja

1. osoba jednine 1. osoba jednine 1. osoba jednine 3. osoba jednine 3. osoba jednine 1. osoba jednine

275. a) 1, b) 3, c) 2 276. a) Pourimo, jer emo zakasniti. 277. c) narodnu, nereligijsku glazbu 278. Grozomorno znai neto iznimno strano /opasno/ vrlo neugodno. 279. b) prirodno stanite na kojem love lavovi 280. c) raspukline u tlu 281. c) ideoloku granicu 282. a) oznaava neto to se dogodilo iznenada 283. c) oznaava razorni utjecaj protoka vremena 284. d) usklaeno 285. a) Alkar, Dinko imunovi, b) 1) pripovijetka, c) 2) otac i sin 286. Breza, Slavko Kolar
137

Strmoglavo znai vrlo strmo/ s velikim i opasnim nagibom/ opasno (brzo)/ naglo.

287. Naslov: Balada iz predgraa 288. Naslov: Divlji konj

Ime autora: Dobria Cesari Knjievni rod: lirika Knjievna vrsta: socijalna pjesma/balada Ime autora: Boidar Prosenjak Knjievni rod: epika Knjievna vrsta: roman

289. b) ritminost, c) metaforinost, d) stih 290. Knjievni rod navedenoga teksta je lirika, a knjievna vrsta lirska pjesma (pjesma). 291. a) pripovijedanje radnje, c) pisana je u prozi, d) radnja je nestvarna 292. b) oigledna je razlika izmeu autora i lirskog subjekta, d) lirski subjekt je ena 293. b) nema lirskog subjekta 294. a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta 295. a) mala voka, (obasjana suncem, udesna rasko, obino, jadno, malo drvo)
b) Puna je kapi pa ih njie. c) Ona je opet, kao prvo, obino, jadno, malo drvo. d) lirski subjekt je mukarac

296. slavenska antiteza 297. b) naglaavanja djeakova uzbuenja zbog onoga to e uslijediti 298. personifikacija 299. katrena (etverostih) 300. Strofa je katrena (etverostih). 301. 1. b) katrena, 2. d) deseterac 302. Stihovi koji se javljaju u ulomku pjesme su: peterac i esterac. 303. Uenik pokazuje da je razumio pjesmu. Izraava svoj stav o pjesmi tako to argumentira
Stih je dvanaesterac.

nesklad izmeu prikaza pjesme i svoje interpretacije. Prihvatljivi odgovori s argumentima: Pjesma Mjeseina nije pejsana pjesma o ljepoti prirode, prirodnih pojava i odnosa ovjeka naspram prirode, nego misaona pjesma o ljubavi, prolaznosti i smrti: Oh, kakve li smo krhke igrake U krvnikim jakim rukama! Pjesnik je ostao sam i tuan nakon gubitka voljene ene s kojom je neko bio sretan, tako da nije sretan s nekom drugom enom: Tuga me je, i ja sam posve sam. Ugoaj pjesme nije oputajui niti optimistian, nego tuan i sumoran: Mjeseina veeras meni apue Da tebe nema, i nema, zauvijek. Pjesma ima est nejednako dugih strofa, a ne osam. 138

304. Uenik pokazuje da je razumio pjesmu. Izraava svoj stav o pjesmi tako to argumentira
nesklad izmeu prikaza pjesme i svoje interpretacije. Mogui odgovori: - imi u pjesmi govori o nainu na koji pjesnici doivljavaju svijet, a ne kako svijet doivljava pjesnike. Oni idu zemljom i njihove oi velike i nijeme rastu pored stvari - Oni gledaju i oslukuju ono to ostali ljudi ne zamjeuju. njihove oi velike i nijeme rastu pored stvari Naslonivi uho na utanje to ih okruuje i mui - Stih nije vezan, nego slobodan jer nema rime. - Izostavljanje interpunkcijskih znakova moe se povezati s injenicom da pjesnik nema nikakvih pravila i ogranienja koja bi sputavala njegovu stvaralaku imaginaciju i njeno izraavanje u pjesmama, a ne da ga to sputava.

305. Uenik pokazuje da je razumio pjesmu. Izraava svoj stav o pjesmi tako to argumentira
nesklad izmeu prikaza pjesme i svoje interpretacije. Mogui odgovori: - U pjesmi More lirski se subjekt stapa s prirodom zanesen ljepotom beskrajnog plavog prostranstva koje u njemu izaziva sreu, zadovoljstvo i zanesenost, a ne tugu. i smijemo se smijemo se moru - Pjesnik nije usamljen, njegova srea proizlazi iz osjeaja zajednitva s prirodom i drugim ovjekom (enom). Pjesnik je neoptereen, a smijeh je izraz njegove istinske ivotne radosti i uivanja u ivotu. sjedimo skupa na alu vrh brijega i smijemo se smijemo se moru - Pjesnik se nalazi uz more i uje njegov um, a nije negdje daleko. i gledam more gdje se k meni penje i sluam more dobrojutro veli - Stih je slobodan jer stihovi nisu vezani rimom.

306. doci, doline, jezera, jezerine, ponori, jame, ponornice 307. Onaj tihi, pod starim krovovima historijskog lica.
Gri. Patina vijeka kamena. 139

308. (Rije je) o Badnjaku (ili odlasku na ponoku/polnoku)

309. b) broj stranice na kojoj se govori o tom pojmu 310. c) kazalo 311. Bibliografski podatci: Robert Mlinarec Ratko Bjeli Vladimir Bakari: Moji grafiti, Matica 312. Bibliografski podatci: Ivan Goran Kovai, Izabrane pjesme Jama, Matica hrvatska, Zagreb 313. Kao nekom arolijom, jednostavan isjeak istinskog svijeta odjednom kao da se zamrznuo na 314. itava je pria ispriana divnom jednostavnou i jasnoom. 315. a) objektivan 316. a) Versailles je tako velik da nikakva fotografija ne moe dati stvarnu sliku njegove veliine
oslikanoj ploi. 1997. hrvatska ogranak Vinkovci (Ogranak Matice hrvatske Vinkovci), Vinkovci 2008.

317. c) zato to Meunarodna udruga astronoma tek treba odluiti je li UB313 planet ili planetoid 318. UB313 je nebesko tijelo vee od Plutona, a Pluton ve ima status planeta, pa takav status treba 319. Naime, ono to naruava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest injenica da brojni hoteli i 320. c) smatra da podruju predstoje ekoloki problemi zbog razvoja koji nije u skladu s odrivim 321. a) glagolski prilog proli, b) perfekt 322. meutim meutim ESTICA
razvojem. toplice koriste vruu mineralnu vodu za svoje potrebe. imati i UB313.

i izgleda. ak 123 prozora gledaju prema parku na svakom katu. Sam park sa svojim alejama oblikovanog drvea, urnama i kipovima te terasama i jezerima, protee se miljama naokolo.

323.

puno puno PRILOG na na PRIJEDLOG te taj ZAMJENICA koje koji ZAMJENICA mi ja ZAMJENICA starijega star PRIDJEV brata brat IMENICA je bila ispisana ispisati GLAGOL ali ali VEZNIK Glagoli po znaenju radnja stanje zbivanje prijelazni neprijelazni povratni svreni nesvreni 140 odjenuti se, hodati, podii spavati crvenjeti se podii hodati, spavati odjenuti se, crvjeneti se odjenuti se, podii crvenjeti se, hodati, spavati

po predmetu radnje po vidu

324. Kao da se netko potiho ulja, pomisli Beata, napregne sluh i sva se utisne u zid. Neto une na
prozoru, a onda neki teki predmet potmulo pljusne na pod. Beata kresne kremenom, pripali svjetiljku i prigueno krikne: Preuzvieni? Ali, Preuzvieni... to to znai?

325. c) eli sinovljevu pomo na njivi 326. a) zanosno 327. c) nepoznanice, slutnje, sumnje koje nas tjeraju da promislimo je li put koji smo odabrali 328. b) u obliku intimne ispovijedi
pravi

141

Popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima na zavrnom ispitu


Sljedei iskazi opisuju to uenik/uenica zna i umije na osnovnoj razini: I. VJETINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE PROITANOG razumije proitani tekst razlikuje umjetniki i neumjetniki tekst, moe odrediti svrhu teksta: izlaganje, opisivanje, pripovijedanje, argumentaciju, propagandu prepoznaje razliite funkcionalne stilove na jednostavnim primjerima razlikuje osnovne dijelove teksta i knjige (naslov, nadnaslov, podnaslov, osnovni tekst, poglavlje, ulomak, sadraj, predgovor, pogovor); prepoznaje navod; slui se sadrajem kako bi pronaao odreeni dio teksta pronalazi i izdvaja osnovne informacije iz teksta prema zadanim kriterijima razlikuje u tekstu vano od nevanog, glavno od sporednog povezuje informacije i ideje iznesene u tekstu, uoava jasno iskazane odnose (vremenski slijed, sredstvo cilj, uzrok posljedica i sl.) i izvodi zakljuke zasnovane na jednostavnijem tekstu ita jednostavne nelinearne elemente teksta: legende, tablice, dijagrame i grafikone

U podruju VJETINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE PROITANOG uenik/uenica: HJ. 1.1.1. HJ. 1.1.2. HJ. 1.1.3. HJ. 1.1.4. HJ. 1.1.5. HJ. 1.1.6. HJ. 1.1.7. HJ. 1.1.8. II.

PISMENO IZRAAVANJE zna i rabi latinino pismo sastavlja razumljivu, gramatiki tonu reenicu svoj jezik prilagoava mediju izraavanja (govoru i pismu), temi, prigodi i sl., prepoznaje i rabi odgovarajue jezine oblike (formalni ili neformalni) vlada osnovnim anrovima pisane komunikacije: sastavlja pismo, popunjava razliite obrasce i formulare s kojima se susree u koli i svakodnevnom ivotu primjenjuje pravopisna pravila (iz svih podruja) u jednostavnim primjerima

U podruju PISMENO IZRAAVANJE uenik/uenica: HJ. 1.2.1. HJ. 1.2.2. HJ. 1.2.5. HJ. 1.2.6. HJ. 1.2.8. III.

GRAMATIKA, LEKSIK, RAZVOJ KNJIEVNOGA JEZIKA

U potpodruju GRAMATIKA uenik/uenica: HJ. 1.3.1. zna osobine i vrste glasova; dijeli rije na slogove u jednostavnijim primjerima; primjenjuje knjievnojezina pravila vezana uz glasovne promjene HJ. 1.3.3. odreuje mjesto reeninog naglaska u jednostavnim primjerima HJ. 1.3.4. prepoznaje vrste rijei, zna osnovne gramatike kategorije promjenjivih rijei; primjenjuje knjievnojezina pravila vezana uz oblike rijei HJ. 1.3.5. razlikuje jednostavne rijei od sloenica, prepoznaje korijen rijei, tvori rije prema zadanom znaenju na temelju postojeih tvorbenih modela HJ. 1.3.6. prepoznaje sintaktike jedinice (rije, sintagmu, reenicu) HJ. 1.3.7. razlikuje osnovne vrste nezavisnih reenica HJ. 1.3.8. odreuje reenine i sintagmatske dijelove u kolskim (jednostavnim) primjerima HJ. 1.3.9. pravilno rabi padee u reenici i sintagmi HJ. 1.3.10. pravilno rabi glagolske oblike (osim imperfekta) HJ. 1.3.11. prepoznaje administrativni jezik kao nepoeljan nain izraavanja 143

U potpodruju LEKSIK uenik/uenica: HJ.1.3.12. poznaje osnovne leksike pojave: jednoznanost i vieznanost rijei; osnovne leksike odnose: sinonimiju, antonimiju, homonimiju; metaforu kao leksiki mehanizam HJ. 1.3.13. prepoznaje razliita znaenja vieznanih rijei koje se rabe u kontekstu svakodnevne komunikacije (u kui, koli i sl.) HJ. 1.3.14. razumije znaenje rijei i frazeologizama koji se rabe u svakodnevnoj komunikaciji (u kui, koli i sl.), kao i onih koji se esto javljaju u kolskim tekstovima (u udbenicima, lektiri i sl.) HJ. 1.3 15. odreuje znaenje nepoznatih rijei i izraza na temelju njihova sastava i/ili konteksta u kojem su uporabljeni (jednostavni primjeri) HJ. 1.3.16. slui se rjenicima, prirunicima i enciklopedijama U potpodruju RAZVOJ KNJIEVNOGA JEZIKA uenik/uenica: HJ. 1.3.17. zna osnovne podatke o razvoju hrvatskoga knjievnoga jezika HJ. 1.3.18. razlikuje narjeja hrvatskoga jezika i moe ih prepoznati u tekstu HJ. 1.3.19. prepoznaje razlike izmeu hrvatskoga i srpskoga jezika te zna osnovne podatke o jezicima drugih nacionalnih manjina IV. KNJIEVNOST povezuje naslove proitanih knjievnih djela (predvienih programima od 5. do 8. razreda) s autorima djela razlikuje usmenu od umjetnike knjievnosti razlikuje osnovne knjievne rodove: liriku, epiku i dramu prepoznaje vrste stiha (osmerac, deseterac) prepoznaje razliite naine pripovijedanja u knjievnoumjetnikom tekstu: pripovijedanje u 1. i 3. osobi, opisivanje, dijalog i monolog prepoznaje postojanje stilskih sredstava u knjievnoumjetnikom tekstu (epitet, usporedba, onomatopeja) uoava vane elemente knjievnoumjetnikog teksta: motiv, temu, fabulu, vrijeme i mjesto radnje, likove...

U podruju KNJIEVNOST uenik/uenica: HJ. 1.4.1. HJ. 1.4.2. HJ. 1.4.3. HJ. 1.4.4. HJ. 1.4.5. HJ. 1.4.6. HJ. 1.4.7.

144

Sljedei iskazi opisuju to uenik/uenica zna i umije na srednjoj razini: I. VJETINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE PROITANOG prepoznaje neumjetnike tekstove (izlaganje, rasprava, reklama...) prepoznaje i izdvaja jezina sredstva karakteristina za razliite funkcionalne stilove razlikuje sve dijelove teksta i knjige, ukljuujui kazalo, pojmovnik i bibliografiju i moe se njima koristiti pronalazi, izdvaja i usporeuje informacije iz dvaju kraih tekstova ili vie njih (prema zadanim kriterijima) razlikuje injenicu od komentara, objektivnost od pristranosti i propagande na jednostavnim primjerima prepoznaje stav autora u neumjetnikom tekstu i razlikuje ga od drukijih stavova iznesenih u takvom tekstu

U podruju VJETINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE PROITANOG uenik/uenica: HJ. 2.1.2. HJ. 2.1.3. HJ. 2.1.4. HJ. 2.1.5. HJ. 2.16. HJ. 2.1.7.

II.

PISMENO IZRAAVANJE zna osnovne osobine govornog i pisanog jezika poznaje i primjenjuje pravopisna pravila u veini sluajeva

U podruju PISMENO IZRAAVANJE uenik/uenica: HJ. 2.2.4. HJ. 2.2.5. III.

GRAMATIKA, LEKSIK, RAZVOJ KNJIEVNOGA JEZIKA odreuje mjesto naglaska u rijei, zna osnovna pravila naglaavanja prepoznaje glasovne promjene poznaje vrste rijei poznaje osnovne naine tvorbe rijei razlikuje reenice prema sastavu prepoznaje i imenuje reenine dijelove zna odrediti znaenje padea u reenici prepoznaje glagolska vremena i naine

U potpodruju GRAMATIKA uenik/uenica: HJ. 2.3.1. HJ. 2.3.2. HJ. 2.3.3. HJ. 2.3.4. HJ. 2.3.5. HJ. 2.3.6. HJ. 2.3.7. HJ. 2.3.8.

U potpodruju LEKSIK uenik/uenica: HJ. 2.3.9. poznaje metonimiju kao leksiki mehanizam HJ. 2.3.10. razumije znaenje rijei i frazeologizama koji se javljaju u kolskim tekstovima (u udbenicima, lektiri i sl.), kao i literarnim i medijskim tekstovima namijenjenim mladima, i pravilno ih rabi HJ. 2.3.11. odreuje znaenje nepoznatih rijei i izraza na temelju njihovog sastava i/ili konteksta u kojem su uporabljeni (sloeniji primjeri)

145

IV.

KNJIEVNOST povezuje djelo iz obvezne lektire s vremenom u kojem je nastalo i s vremenom koje se uzima kao okvir pripovijedanja povezuje naslov lektirnog djela s rodom, vrstom i likovima iz djela; prepoznaje rod i vrstu knjievnoumjetnikog djela na temelju ulomka, likova, karakteristinih situacija razlikuje lirsko - epske vrste (baladu, poemu) razlikuje knjievno - znanstvene vrste: biografiju, autobiografiju, dnevnik i putopis te znanstveno - popularne tekstove prepoznaje i razlikuje odreena (zadana) stilska sredstva u knjievnoumjetnikom tekstu (personifikacija, hiperbola, gradacija, metafora, kontrast) odreuje motive, ideje, kompoziciju, formu, karakteristike lika (psiholoke, socioloke, etike) i njihovu meusobnu povezanost razlikuje oblike kazivanja u knjievnoumjetnikom tekstu: pripovijedanje, opisivanje, monolog/unutarnji monolog, dijalog uoava razliku izmeu prepriavanja i analize djela

U podruju KNJIEVNOST uenik/uenica: HJ. 2.4.1. HJ. 2.4.2. HJ. 2.4.3. HJ. 2.4.4. HJ. 2.4.5. HJ. 2.4.6. HJ. 2.4.7. HJ. 2.4.8.

146

Sljedei iskazi opisuju to uenik/uenica zna i umije na naprednoj razini: I. VJETINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE PROITANOGA pronalazi, izdvaja i usporeuje informacije iz dvaju tekstova sloenije strukture ili iz vie njih (prema zadanim kriterijima) izdvaja kljune rijei i saima tekst izdvaja iz teksta stavove (argumente) koji idu u prilog nekoj tvrdnji ili protiv nje, izvodi zakljuke zasnovane na sloenijem tekstu ita i tumai sloenije nelinearne elemente teksta: viestruke legende, tablice, dijagrame i grafikone

U podruju VJETINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE PROITANOG uenik/uenica: HJ. 3.1.1. HJ. 3.1.2. HJ. 3.1.3. HJ. 3.1.4.

II.

PISMENO IZRAAVANJE zna pravopisna pravila i uvijek ih primjenjuje

U podruju PISMENO IZRAAVANJE uenik/uenica: HJ. 3.2.5. III.

GRAMATIKA, LEKSIK, RAZVOJ KNJIEVNOGA JEZIKA dijeli rijei na slogove u sloenijim primjerima poznaje glasovne promjene (moe ih prepoznati, objasniti i imenovati) prepoznaje i primjenjuje pravila naglaavanja poznaje i razlikuje sve vrste rijei prepoznaje i razlikuje sve vrste jednostavnih i sloenih reenica zna odrediti znaenje padea u reenici prepoznaje sva glagolska vremena i naine

U potpodruju GRAMATIKA uenik/uenica: HJ. 3.3.1. HJ. 3.3.2. HJ. 3.3.3. HJ. 3.3.4. HJ. 3.3.5. HJ. 3.3.6. HJ. 3.3.7.

U potpodruju LEKSIK uenik/uenica: HJ. 3.3.8. HJ. 3.3.9. zna odrediti znaenje nepoznatih rijei i izraza na osnovi njihovoga sastava, konteksta u kojem su uporabljeni ili na temelju njihova podrijetla razumije znaenje rijei i frazeologizama u znanstveno-popularnim tekstovima koji su namijenjeni mladima i pravilno ih rabi

IV.

KNJIEVNOST navodi naslov djela, autora, rod i vrstu na temelju ulomka, likova i karakteristinih tema i motiva izdvaja osnovne odlike knjievnih rodova i vrsta u konkretnom tekstu razlikuje autora djela od lirskog subjekta i pripovjedaa u djelu pronalazi i imenuje stilska sredstva, odreuje ulogu stilskih sredstava u tekstu odreuje i imenuje vrstu stiha i strofe tumai razliite elemente knjievnoumjetnikog djela pozivajui se na samo djelo izraava svoj stav o konkretnom djelu i argumentirano ga obrazlae povezuje knjievnoumjetnike tekstove s drugim tekstovima koji se obrauju na nastavi 147

U podruju KNJIEVNOST uenik/uenica: HJ. 3.4.1. HJ. 3.4.2. HJ. 3.4.3. HJ. 3.4.4. HJ. 3.4.5. HJ. 3.4.6. HJ. 3.4.7. HJ. 3.4.8.

Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Fabrisova 10, 11000 Beograd Telefon: 011/ 206 70 00 Faks: 011/ 206 70 09 E-mail: office@ceo.gov.rs www.ceo.edu.rs Dizajn Miroslav Jovanovi Prijelom Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja