Kulturni Vodic Kroz Bec

Kako ispuniti slobodno vrijeme u Beu
Kulturni vodi kroz Be
Sve kulturne znamenitosti Bea koje ne smijete propustiti + najbolji savjeti za dobar provod u jednoj od najpopularnijih kulturnih metropola Europe
Arhitektonska ostvarenja koja nikako ne smijete propustiti

Arhitekturom se treba izrei, ono to jedan grad ima za rei Walter Wallmann, njemaki politiar konstruktoru Fritzu Wotrubi. Kad govorimo o gradskoj slici na kojoj stre neobine graevine, interesantno je spomenuti topovske i vodotornjeve, koje pronalazimo po itavom gradu. Neke etvrti su devedesetih godina prolog stoljea iznova izgraene. Znaajni graevinski projekti sprovedeni su na gradskom sjeveru i jugu, a izgraeni stambeni i poslovni kompleksi nazvani su Donau City i Wienerberg. Milenijumski toranj (Millennium Tower) na Handelskaiu vai od 1999. godine za najviu graevinu Bea, a time je postala i obiljeje jednog novog vremena vremena koje tei veem samopuzdanju i komforu. U posljednje vrijeme postoji i tenja kombinovanja starih i novih arhitektonskih stilova, kao to se desilo u sluaju revitaliziranja Gasometera 2001. godine, a to je izazvalo ogromno medijsko interesovanje. Diva Award svake godine dodjeljuje se za hrabre graevinske poteze, zahvaljujui kojima grad Be, jedna od vanijih europskih kulturnih metropola, ima mogunost uvati svoju reputaciju. Ipak, u poreenju s drugim europskim gradovima, austrijska prijestolnica svjesno zadrava mali broj visokih graevina pa trenutno postoji tek stotinjak objekata, preko 40 metrara visokih. Gradska uprava u ovom smislu prednost daje kvalitetu ispred kvantiteta, s ciljem ouvanja prirodne sredine i kulturne batine. Iz ovog razloga su smjernice i dozvole za graevinsko planiranje veoma stroge pa tek 26% povrine Bea mogue je koristiti za izgradnju visokih objekata, a to u potpunosti iskljuuje gradnju istih u unutranjim gradskim okruzima.
U Beu ete pronai zdanja svih epoha i stilova arhitekture, od romanske Ruprehtove crkve (Ruprechtskirche) preko gotske Stjepanove katedrale (Stephansdom), barokne Karlove te, visokobarokne Isusovake crkve (Karlskirche i Jesuitenkirche), ali i zdanja kasnijih epoha, od klasicizma do moderne. Naroito impozantna jeste arhitektura takozvanog Grnderzeita (zlatno doba austrijske i njemake ekonomije u 19. stoljeu), iji sjaj Be dijeli sa mnogim drugim politikim i kulturnim sreditima nekadanje Habsburke Monarhije, poput Budimpete, Praga, Lemberga itd. I secesija je ostavila znaajnog traga na beku arhitekturu. Neka od najpoznatijih graevina ove epohe jesu metro stanica Karlov trg (Karsplatz), Crkva na Steinhofu (Kirche am Steinhof) Otta Wagnera te 1910. godine, od armiranog betona izgraena Pristanina palaa (Kai-Palate). Austrijska prijestolnica iznjedrila je bitna imena iz svijeta arhitekture, kao to su Adolf Loos, Josef Hoffmann, Otto Wagner, Joseph Maria Olbrich, Josef Plecnik, Richard Neutra, Rudolph Michael Schindler, Margarete SchtteLihotzky, Friedrich Kiesler, Josef Frank, Coop Himmelblau, Gustav Peichl, Gnther Domenig, Hans Hollein i Luigi Blau. Jedna od omiljenijih turistikih atrakcija je HundertwasserKrawinahaus Friedensreicha Hundertwassera, osmiljen kao protumodel modernoj arhitekturi. Postrojenje za spaljivanje otpada Spittelau takoer je konstriusan od strane Hundertwassera i zbog svog neobinog izgleda redovito mami poglede posjetitelja. Jo jedan primjer neobine arhitekture jeste i Wotrubova crkva (Wotrubakirche), nazvana po svom
Carski Be
Hofburg
S ovog mjesta su Habsburgovci upravljali jo od 13. stoljea, isprva kao zemaljski kneevi, a od 1452. kao carevi Svetog Rimskog Carstva te napokon od 1806. pa do pada Monarhije 1918. kao austrijski carevi. Srednjovjekovna tvrava iz 13. stoljea bivala je proirena s dolaskom svakog novog vladara, pri emu bi bio izgraen jedan novi trakt ili krilo, a zahvaljujui ba ovome Hofburg e se razviti u pravi mali grad u gradu. Proireni asimetrini komplex koji se prostire na 240.000 m2 sastoji se od 18 traktova, 19 dvorita i 2.600 prostorija u kojima ivi i radi oko 5.000 ljudi. Najstariji dio Hofburga je Stara tvrava (Alte Burg), znana kao vajcarski trakt (Schweizertrakt), a dobila je ime po vajcarskoj gardi koja je u 18. stoljeu ovdje obavljala slubu straara. Srednjovjekovni dvor zadrao je do danas svoju jezgru, dok su etiri tornja na uglovima, najvei dio anca i mostovi doivjeli viestruka obnavljanja tokom stoljea. Sredinom esnaestog stoljea, fasada Dvora obnovljena je u renesansnom stilu. Godine 1552. Pietro Ferabosco je osmislio vajcarsku kapiju (Schweizarertor), jednog od rijetkih renesansnih spomenika u Beu. U ovom traktu nalazi se Komora s blagom (Schatzkammer) u kojoj su uvana odlija iz vremena Svetog Rimskog Carstva, ali i Monarhije. Godine 1449. izgraena je Dvorska kapela (Burgkapelle) u kojoj sve do dana dananjeg, nedjeljnu misu uljepavaju horski glasovi Bekih djeaka. Gradnja Stallburga nove rezidencije, zapoeta je 1959.. Od 18. stoljea ovdje se nalaze staje za poznate lipicanere, koji svakog dana (osim ponedjeljkom) u Zimskoj jahakoj koli (Winterreitschule) imaju izvedbe ili jutarnje treninge. Prekoputa vajcarskog trakta u 16. stoljeu izgraen je Amalijin dvorac (Amalienburg) koji egzistira kao samostalna graevina. Ime je dobio po carici Mariji Amaliji (Maria Amalia), koja je nakon smrti supruga cara Josipa I (Joseph I) ovdje nastavila ivjeti. Naposlijetku je u ovim odajama obitavala carica Elizabeta (Elisabeth), ija se sva ostavtina danas uva ba ovdje, i to u sklopu muzejske zbirke. U 17. stoljeu je car Leopold dao spojiti vajcarski trakt sa Amalijinim
Hofburg (Neue Burg sekcija), pogled sa Heldenplatza. Statua Princa Eugena od Savoya takoer je prikazana na fotografiji. (Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License) A) B) C) D) E) F) G) H) I) J) K) Pribor za kuhanje i peenje Stara komora sa srebrom Dvor na putovanju Cvijetni tanjiri Ceremonija pranja nogu Milanski stolni ukras Razliiti servisi za ruavanje Majsinki servis Svresi Starofrancuski ukrasi Servis za poslastice Minton Imari porculan
Komora za srebro (Silberkammer)
Copyright @ www.wieneruhr.at
Muzej Sisi i Carski apartmani

dvorom. Po samom caru nazvan ranobarokni Leopoldov trakt (Leopoldische Trakt) graen je od 1668. do 1680.. Kasnije je bio prebivalite Marije Terezije (Maria Theresia), nakon ije su smrti pa sve do pada Monarhije pomenute odaje sluile kao raskone reprezentativne prostorije. Od 1946. godine ovdje se nalazi slubeno sjedite austrijskog dravnog predsjednika. U jednom dijelu Hofburga postojao je vinski podrum na tri sprata. Nakon raspada Monarhije, preostali sadraj podruma je licitiran, poslije ega je izgraen gipsani trezor u kojem su uvani zdenci i spomenici iz Ringstrasse. U 18. stoljeu, za vrijeme cara Karla VI, Dvor je proiren raskonim baroknim graevinama, konstruisanim od strane arhitekte Josepha Bernharda Fischera von Erlacha. Godine 1723., nakon smrti pomenutog konstruktora, izgradnju nadzire njegov sin Johann Emanuel Fischer von Erlach. Od 1723. do 1735 graena je Nacionalna biblioteka s raskonom zbirkom knjiga za upotrebu Habsburgovaca. Raskona dvorana sa svojim harmoninim baroknim interijerom vai za jednu od najljepih bibliotekih prostorija svijeta. Sa smru Johanna Bernharda Fischera von Erlacha, jo jedan arhitekt dobija svoju priliku Lukas von Hildebrandt. I dok je Fischerov sin graevinski san svog oca pretvarao u stvarnost, Hildebrandt je zapoeo izmjene na Traktu dravnog ureda (Reichskanzleitrakt), koji datira jo iz vremena Rimskog Carstva. Ipak, na zahtjev tadanjeg austrijskog cara, gradnju pomenutog zdanja zavrit e 1730. Johann Emanuel Fischer von Erlach. Nakon raspada Carstva 1806., radne prostorije Dravnog ureda pretvorene su u stambene te koritene od strane carske obitelji. Od sredine 19. stoljea, ove odaje postaju rezidencijom Franje Josipa (Franz Joseph). Skulpture na proeljima potjeu od Lorenza Mattiellia i predstavljaju rad Herkula. U sredinjem traktu nalazi se Carska kapija (Kaisertor), koja vodi do Carskih apartmana (Kaiserappartements). Na krovnim marginama protee se tit cara Karla VI sa dvoglavim orlom koji nosi austrijski grb, ukraen carskom krunom. Godine 1735. Johann Emanuel Fischer von Erlach dovrio je gradnju Zimske jahake kole , u kojoj se do dananjih dana vre izvedbe panske jahake kole (Spanische Reitschule). Njoj je pripojena i redutna dvorana, u kojoj su se odravala velika primanja, balovi i
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
Dvorana za ruavanje Crveni salon Ulazna prostorija Veliko predsoblje Cariin mali salon Cariin veliki salon Toalet i prostorija za vjebanje Kupatilo Berglova prostorija (Berglzimmer) Dnevna i spavaa soba Mali salon Veliki salon Spavaa soba Radna soba Konferencijska prostorija Audijencijska prostorija
17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.
Audijencijska ekaonica Stepenite za pratnju Muzej Sisi Atentat Muzej Sisi Bijeg Muzej Sisi Na dvoru Muzej Sisi Djevojka Muzej Sisi Mit Sisi Muzej Sisi Smrt Istorija gradnje Carsko stepenite
druge sveanosti, a koja danas ima funkciju kongresnog centra. Raskonu ceremonijalnu dvoranu, koja svjedoi o mnogim zabavama nekadanjeg Carskog dvora, a danas o poznatim bekim balovima, osmislio je Ludwig Montoyer poetkom 19. stoljea. Tek krajem 19. stoljea, nakon to je porueno Staro dvorsko pozorite (Alte Burgtheater), dovrio je Ferdinand Kirschner po nacrtima Fischera von Erlacha Mihaelov trakt (Michaelertrakt), koji je svojim zakrivljenim oblikom i 50 metara visokom kupolom izgradio prepoznatljivu sliku Hofburga. Poetkom dvadesetog stoljea i pred sam raspad Monarhije, izgraen je najimpozantniji dio Hofburga, takozvani Novi Hofburg (Neue Hofburg), a koji predstavlja sastavni dio Carskog foruma (Kaiserforum), osmiljen od strane Gottfrieda Sempera i Karla Hasenauera. U odajama ovog objekta nalazi se dio Nacionalne biblioteke Austrije te razliiti muzeji i zbirke. Naposjeeniji muzeji koji se u pomenutom kompleksu nalaze i koji vam nikako ne smiju promaknuti su: Komora sa blagom (Schatzkammer) sa carskim krunama, Muzej carice Elizabete (Sisi-Museum), Carski apartmani (Radne i dnevne prostorije cara Franje Josipa), Austrijska Nacionalna biblioteka (sa raskonom salom nekadanje carske dvorske biblioteke), Komora sa srebrom i servisima za ruavanje (Hofsilber- und Tafelkammer), Efesov muzej (Ephesosmuseum), Zbirka starih muzikih instrumenata, Komora sa lovakim rekvizitima i oruarnica, Etnoloki muzej (Museum fr Vlkerkunde), Kongresni centar Hofburg.
Lokacija Hofburga na karti u centru Bea (1.okrug) KONTAKT PODACI Homepage: www.hofburg-wien.at Telefon: +43 1 5337570 E-mail: webmaster@hofburg-wien.at Adresa: Heldenplatz, 1010, Wien Prijevoz: U3 (stanica Volkstheater), tramvaj D, 1, 2 (stanica Burgring) VIZUALIZIRAJTE HOFBURG NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Hofburg te pogledali lokaciju ove utvrde na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Hofburga nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/
Dvorac Schnbrunn
Dvorac Schnbrunn, najvanije kulturno blago Austrije, ujedno je i najposjeenija turistika atrakcija ove zemlje. Zdanje lei zapadno od Unutranjeg grada (Innenstadt naziv 1. bekog okruga), u okrugu Hietzing. Do 1642. ovdje se nalazio Katterburg, posjed bekog gradonaelnika, poslije ega je bio sjedite carice Eleonore, nakon smrti njenog supruga. Sadanje ime vee se za cara Matiju (Matthias), koji je za vrijeme lova na ovom podruju otkrio mnotvo zdenaca (na njemakom Brunnen). Godine 1559. car Maksimilijan II (Maximilian II) dao je ovdje izgraditi manji dvorac za lov, koji je tokom vremena u vie navrata bio spaljen, a 1683. u vrijeme Druge turske opsade, i u cijelosti uniten. Ponovnu izgradnju osmislit e Johann Bernhard Fischer von Erlach, ali e njegova zavrna verzija biti neto skromnija u odnosu na prvobitne nacrte. Od ondanjeg zdanja danas imamo priliku uivati jo u Dvorskoj kapeli i Plavom stepenitu koje krase freske Sebastiana Riccia. S obzirom da se Karlo VI (Karl VI) nije pretjereno zanimao za dvorac Schnbrunn, njegova kerka Marija Terezija (Maria Theresia) pretvorila ga je u carski ljetnikovac to e i ostati sve do 1918. godine. Za vrijeme njene vladavine, dvorac je u nekoliko navrata bio obnavljan, a te e ga izmjene uiniti poprilino drugaijim u odnosu na onaj koji je Fischer izgradio. Voa radova bio je Nikolaus von Pacassi, koji je ujedno vrio i restauracije Hofburga. Meu ostalim izgubljenim kulturnim naslijeem, za vrijeme renoviranja izgubljene su i impozantne freske Johanna Michaela Rottmayra. Najvei dio unutranjeg namjetaja takoe potjee iz ovog vremena, a ovo su ujedno i gotovo jedini primjerci austrijskog rokokoa.
(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)
Oko 1765. godine, Johann Ferdinand Hetzendorf von Hohenberg, inae smatran zastupnikom ranog klasicizma, preuzeo je nadgledanje gradnje. Njegovo najmarkantnije djelo je Glorijeta (Gloriette), vrsta pergole na brdacu iznad Schnbrunna, koja optiki zatvara vrt dvorca, a vai kao spomenik posveen junacima. Osim spomenute graevine, mnotvo je drugih gradio Hetzendorf, a neke od poznatijih su i Rimske ruevine (Rmischen Ruinen) prve vjetake ovog tipa. Skulpture u parku djela su uglavnom Wilhelm Beyera, Franza Antona Zaunera te Johanna Baptiste Hagenauera.
Raspored prostorija dvorca Schnbrunn
1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17)
Dvorska kapela Salon Franje Karla Pisaa soba Franje Karla Lovaka soba Bogata soba Kabinet sa istonom terasom Crveni salon Pisaa soba nadvojvotkinje Sofije Salon tapiserije Milionska soba Kabinet za minijature Prostorija za porculan Napoleonova soba Vieux-Laque-prostorija Plavi kineski salon Dvorana za ceremonije Ringipil-prostorija (Karussellzimmer)
18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) 34)
Soba konja (Rsselzimmer) Velika galerija Mala galerija Kineski ovalni kabinet Prostorija s laternama Prva mala Rosaova soba Druga mala Rosaova soba Kineski okrugli kabinet Velika Rosaova soba Dvorana ogledala Prostorija sa balkonom uti salon Kabinet za doruak Djeija soba Soba Marije Antoanete Cariin salon Zajednika spavaa soba
35) 36) 37) 38) 39) 40) 41) 42) 43) 44) 45)
Toaletna prostorija Stepenini kabinet Kabinet sa zapadnom terasom Spavaa soba Franje Josipa Radna soba Franje Josipa Soba od orahovog drveta Prostorija za bilijar Soba sa vrtom Soba krilnih pobonika Soba riblje kosti (Fischgrtzimmer) Plavo stepenite
Od 1817. do 1819. je Johan Aman restaurirao dvorsku fasadu, i to u pojednostavljenom stilu klasicizma. uta boja iste e sve do 20. stoljea egzistirati kao zatitni znak Austro-Ugarske Monarhije, ije e eljeznike postaje i zgrade uprave takoe biti liene istom bojom. Dananji dvorac ima 1.441 prostorija razliitih veliina. 190 prostorija pripada privatnim licima i nisu pristupane javnosti. U jednom od dvorskih traktova nalazi se dvorsko pozorite, koji je, osim po nastupima Mozarta i Haydna, poznato i kao mjesto gdje su kovali zanat mnogi beki skladatelji i performeri. Vaan dio Dvorca predstavlja i zooloki vrt, osnovan 1752. godine za vrijeme cara Franje I (Franz I). Godine 1945. glavni trakt i Glorijeta doivljavali su uestale bombake napade, uslijed ega su i teko oteeni. Za vrijeme okupacije, dijelove Dvorca koristile su britanske trupe. U to doba, a naroito kasnije, mnogi su oteeni dijelovi zgrade bili restaurirani. Godine 1996. UNESCO je Schnbrunn i njegov vrt proglasio zatienom kulturnom batinom.
Lokacija Schnbrunna na karti
Pomenuti vrt, koji je za javnost otvoren jo 1779., odmah nakon raspada Monarhije postao je mjestom relaksacije mnogih Belija, to se nije promijenilo sve do dana dananjeg. Dvorac Schnbrunn godinje posjeti oko 1,5 miliona ljudi. Graevine koje se nalaze pored, kao i sam park, privuku dodatnih 5,2 miliona osoba, to turistikoj zajednici Bea donosi ogroman priliv novca.
KONTAKT PODACI Homepage: www.schoenbrunn.at Telefon: +43 1 811130 E-mail: info@schoenbrunn.at Adresa: Schnbrunner Schlostrae 47, 1130 Wien Prijevoz: U4 (stanica Schloss Schnebrunn) VIZUALIZIRAJTE DVORAC SCHNBRUNN NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Schnbrunn te pogledali lokaciju ovog dvorca na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one dvorca Schnbrunna nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/
Dvorac Belvedere
Dvorac Belvedere gradio je Johann Lucas von Hildebrandt za princa Eugena od Savoje (Eugen von Savoyen) i sastoji se od Gornjeg i Donjeg dvora, u ijim se prostorijama danas uglavnom nalaze zbirke Austrijske galerije. U poetku je bila planirana samo gradnja Donjeg dvora, koji je trebao predstavljati jednnu vrstu reprezentativne vrtne kue. Tek nekoliko prostorija bile su koncipirane kao stambene odaje, dok su veinu prostora zauzimale oranerije (reprezentativni vrtovi zu citrusno voe). U sreditu ovog dijela dvorca nalazi se Memorijalna dvorana, koju krasi kopija poznatog bekog spomenika Mehlmarktbrunnena vajarske majstorije Georga Raphaela Donnera. Osim njega, svojom ljepotom dah oduzima i stropna slika iz Altomontea (No i jutro) s prividnom arhitekturom Marcantonia Chiarinia i Gaetana Fantia kao i groteskne slike Jonasa Drentwetta iz zapadne odaje. U oranerijama moete pronai srednjovjekovno kulturno blago Austrijske galerije, dok prostorije oko Memorijalne dvorane sadre barokne zbirke. Ovdje je smjetena i statua koja prikazuje apoteozu princa Eugena, inae majstorija Balthasara Permosera.
Fotografija: Marc Aert / FreeDigitalPhotos.net
Vrt Belvederea je najstariji dio kompleksa, a gradio ga je njegov prvobitni vlasnik Dominique Girard oko 1700. godine. S obzirom da je Gornji dvor graen na viem terenu nego Donji, vrt koji spaja ova dva zdanja sa svojim statuama i stepenitem nosi simboliku uzlaska iz podzemnog svijeta na Olimp. Gornji Belvedere prvobitno je koncipiran kao zgradica
koja e optiki zatvoriti vrtni paviljon, no kasnije dobija i neto ozbiljniju funkciju naime, kao ljetnikovac princa Eugena. Nakon to je pripao Habsburgovcima, smatrao se njihovim drugim prebivalitem, kojeg e krasiti mnotvo raskonih dvorana i galerija. Dvorac je graen iz blokova s posebnim krovnim konstrukcijma, koje veoma podsjeaju na turske atore, dok umjetno jezero s njegove prednje strane dodatno uljepava ambijent. Poput Donjeg, i Gornji Belvedere u svom sreditu ima Memorijalnu dvoranu, ukraenu stropnom slikom Carla Innocenza Carlonea, koja se u novije vrijeme pripisuje i Marcantoniu Chiariniu. Osim prostorija oko pomenute dvorane koje koristi Austrijska galerija, posjetitelji imaju priliku obii i dvorsku kapelu s Carlonoevim freskama i oltarskim slikama Francesca Solimenea, kao i dvoranu nazvanu Terrena, koja je, nakon uruavanja jednog atlanta u potpunosti preureena te je ne moemo doivjeti u izvornom obliku. Ovdje je princ Eugen uvao svoju legendarnu biblioteku, iji sadraj danas nalazimo u prostorijama Nacionalne biblioteke. Pored spomenutog, zanimljivo je pogledati i prinevu zbirku umjetnina te zvjerinjak, koji se nalazi s bone strane zgrade.
Poloaj Dvorca Belvedere na karti KONTAKT PODACI: Homepage: www.belvedere.at Telefon: +43 1 795570 E-mail: info@belvedere.at Adresa: Prinz-Eugen-Strae 27, 1030 Wien Prijevoz: tramvaj D (stanica Schloss Belvedere) VIZUALIZIRAJTE DVORAC BELVEDERE NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Belvedere te pogledali lokaciju ovog dvorca na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one dvorca Belvedere (Schloss Belvedere) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/
Albertina
Osnivanje Albertine datira od 4. jula 1776. i da naglasimo, ni na koji nain nije vezano za osamostaljenje Sjedinjenih Amerikih Drava, koje se desilo istog datuma. Nadvojvoda Albrecht preuzima palau 1795. godine i otada se u njoj nalazi muzej Albertina. Tek e 1822. godine zbirka dragocjenosti postati pristupana javnosti, a za ovaj dogaaj vee se i jedna zanimljivost. Naime, za razliku od drugih institucija ovog tipa iji su posjetitelji uglavnom bili plave krvi, uslov za posjetu Albertini bio je da imate vlastite cipele. Tano je da su ovim propisom mnogi bili iskljueni, ali je broj posjetitelja ipak bio znaajno povean. Rane 1919. godine, nekoliko godina nakon to se Austro-Ugarska Monarhija raspala, graevina i zbirka pripali su Republici Austriji. Godine 1920., zbirci su pridruene i tamparske grafike nekadanje Carske dvorske biblioteke (Kaiserliche Hofbibliotek), dok su svi privatni primjerci ponovno vraeni u ruke vlasnika. U ovo vrijeme, tanije 1921.godine, ova graevina i zbirka dobijaju ime Albertina i zadravaju ga sve do dananjih dana. Radi preureivanja Albertina je od 1996. do 2003. godine bila zatvorena za javnost. U isto vrijeme je izgraena i podzemna riznica od 3000 m2, koja, zbog obilnih kinih padavina, 2009. biva poplavljena, a to e rezultirati preseljenjem 950.000 primjeraka iz zbirke.
Inae, vano je naglasiti da Albertina vai za jednu od najveih i najpoznatijih grafikih zbirki na svijetu, s oko 65.000 crtea i preko milion grafika. Raskone prostorije koje morate obii:
Poloaj Albertine na karti (1. beki okrug) KONTAKT PODACI: Homepage: www.albertina.at Telefon: +43 1 534830 E-mail: info@albertina.at Adresa: Albertinaplatz 1, 1010, Wien Prijevoz: U1 i U4 (stanica Karlsplatz), tramvaj 1,2,D (stanica Karlsplatz) VIZUALIZIRAJTE MUZEJ ALBERTINA NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Albertinu te pogledali lokaciju ovog muzeja na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Albertine nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/ Copyright @ www.wieneruhr.at
Muzejska dvorana, Soba za pisanje i Zlatni kabinet (Goldkabinett), ajni salon i soba za bilijar, Salon za primanje i prostorija za audijenciju, Rokoko soba, Wedgwoodov kabinet, panski apartman, Ovalni kabinet i soba u kojoj je umro nadvojvoda Karlo, Namjetaj beke manufakture Danhauser.
MuseumsQuartier (Muzejska etvrt)
Glavna zgrada dananje Muzejske etvrti prvobitno se koristila kao dvorska staja rimsko-njemakog cara. Car Karlo VI (Karl VI) je 1713. dao izgraditi dvorsku staju ispred Vanjskih dvorskih vrata (ueren Burgtor) na bekoj glasiji, i to kome drugom nego Johannu Bernhardu Fischeru von Erlachu iskazanom dvorskom arhitekti. Gradnju e dovriti njegov sin Joseph Emanuel, no ne u okvirima prvobitnih nacrta. Sa zavretkom Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije, dvorske staje gube svoju prvobitnu svrhu i najvei dio njihovog sadraja biva licitiran. Godine 1921. pomenuta graevina po prvi je put koritena u izlobene svrhe, to e ubrzo rezultovati i njenim preureivanjem te preimenovanjem otada, naime, nosi naziv Izlobena palaa (Messepalast). Izlobena palaa je 1985. godine po prvi put bila mjestom odravanja Bekih sveanih sedmica (Wiener Festwochen), a to e ubrzo postati tradicijom. Izmeu 1980. i 1986. godine vodile su se une rasprave o svrsi objekata Muzejske etvrti. Gradska uprava je u to vrijeme predlagala ugledanje na pariki Centre Pompidou muzej moderne umjetnosti, ije bi izlobene prostorije posluile za prikazivanje nove medijalne, filmske, kompjuterske i video umjetnosti, ali i za pohranjivanje multimedijalnih zbirki. Sljedeih nekoliko godina vodit e se javne rasprave o graevinskim dodacima koji su bili predloeni i odobreni, a donoenje krajnjih odluka redovito su naruavali protesti istoriara umjetnosti i arhitekti,
meu kojima su bili i konstruktor piramide iz Louvrea Ieoh Ming Pei te Ernst Gombrich. Godine 1996. planirana gradnja bila je ponovo razmotrena, nakon ega su donesene pojedine izmjene, kao to su odbacivanje zamisli o staklenoj fasadi i gradnji visokih objekata unutar kompleksa. Dvije godina kasnije zapoeta je gradnja vrijedna oko 150 miliona eura, a zavrena je 2001. godine. Vano je naglasiti da je Muzejska etvrt osma po veliini kulturna povrina na svijetu. Samostalni muzeji koje moete obii u Muzejskoj etvrti: Muzej Leopold (Leopold Museum): irom svijeta poznata zbirka djela Egona Schielesa, Beke secesije, Beke moderne, Austrijskog
1. Dvorana umjetnosti (Kunsthalle) 2. Muzej Leopold (Leopold Museum) 3. Muzej moderne umjetnosti Zaklada Ludwig (Museum moderner Kunst Stiftung Ludwig) 4. Centar Arhitekture (Architekturzentrum Wien): muzej arhitekture 5. Plesna etvrt (Tanzquartier Wien): centar za produkciju i izvedbe 6. Djeji muzej Zoom: izlobe, ateljeji i workshopovi za djecu 7. Quartier 21: aktuelne umjetnike inicijative mladih
ekspresionizma (Gustav Klimt, Richard Gerstl, Oskar Kokoschka, Broncia Koller i dr.), Muzej moderne umjetnosti Zaklada Ludwig (Museum moderner Kunst Stiftung Ludwig): zbirke moderne i savremene umjetnosti, djela autora poput Pabla Picasa, Josepha Beuysa, Jaspera Johnsa itd.), Dvorana umjetnosti (Kunsthalle Wien): izlobe
savremene umjetnosti, Centar arhitekture (Architekturzentrum Wien): muzej arhitekture, Djeji muzej Zoom: izlobe, ateljeji i workshopovi za djecu, Quartier 21: aktuelne umjetnike inicijative mladih, Plesna etvrt (Tanzquartier Wien): centar za produkciju i izvedbe.
Poloaj MuseumsQuartier na karti
KONTAKT PODACI Homepage: www.mqw.at Telefon: +43 1 5235881 E-mail: office@mqw.at Adresa: Museumsplatz 1/5, 1070, Wien Prijevoz: U2 (stanice Volkstheater i Museumsquartier), U3 (stanica Volkstheater) VIZUALIZIRAJTE MUSEUMSQUARTIER NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz MuseumsQuartier te pogledali lokaciju ovog muzeja na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Muzejske etvrti (MuseumsQuartier) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/ Copyright @ www.wieneruhr.at
Kunsthistorisches Museum (Umjetnikoistorijski muzej)
Prvobitna zbirka Habsburgovaca koja je sadravala tek poneki portret i viteke oklope grofa Ferdinanda od Tirola (Ferdinand von Tirol), umjetniku zbirku Rudolfa II, (iji je vei dio izgubljen) te zbirku slika nadvojvode Leopolda Wilhema, pretvorena je 17. oktobra 1891. u Umjetniko-istorijski muzej, a koji je za javnost otvoren samo dva dana kasnije. Tri godine prije ovog dogaaja, za javnost su otvorena i vrata oruarnice i komore s lovakim rekvizitima, a 1890. i muzejska biblioteka. Sljedeih nekoliko godina prikupljani su i odlagani carski primjerci iz Belvederea, Hofburga i dvorca Ambrasa iz Tirola. Godine 1891. Dvorski muzej je pored biblioteke sadravao sljedee zbirke: Kovani novii, medalje i antika zbirka, Zbirka oruja i umjetniko-industrijskih predmeta, Galerija slika (zbirke akvarela, crtea, skica itd.) i Zavod za restauraciju.
Uskoro su prostorije Dvorskog muzeja* postale premale za carsku zbirku pa su neki izlobeni primjerci iz Efesa (Ephesosmuseum) preseljeni u Tezejev hram (Theseus Temple). Osim toga, donje prostorije Belvederea morale su takoe biti koritene u pomenute svrhe. Godine 1914., nakon smrti prijestonasljednika Franje Ferdinanda (Franz Ferdinand) i Estenska e zbirka (Estensische Sammlung) pripasti Dvorskom muzeju. Ona je sadravala predmete koje je mladi princ sakupio na svojim putovanjima, a meu njima je i poznata muzika zbirka i vrijedna zbirka bekog Etnolokog muzeja (Vlkerkundemuseum). Nakon raspada Monarhije, 19. novembra 1918. oba Dvorska muzeja (Umjetniko-istorijski i Prirodno-istorijski muzeji) na Trgu Marije Terezije (Maria-Theresia-Platz) proglaena su objektima pod zatitom mlade Republike Njemake Austrije. Borba za vlasnitvom nad pojedinim primjercima vodila se Copyright @ www.wieneruhr.at
izmeu nasljednica Monarhije, Italije i Belgije, a zavrit e nasilnim prisvajanjem 62 slike od strane naoruanih italijanskih vojnih jedinica. Nakon to je skupa sa svojim sadrajem pripao Republici, muzej se naao u potpuno novoj situaciji. Da bi se olakao njegov rad u novim prilikama, austrijski istoriar umjetnosti Hans Tietze osmislio je 1919. godine Beki muzejski program. Smatrao je pogodnim povezati rad razliitih institucija ovog tipa, a zbirke rasporediti po razliitim gradskim lokacijama. Osim promjena te vrste, desila se i unutranja reorganizacija zbirke su, naime, bile rasporeene na sljedei nain: Poloaj Umjetniko-povijesnog (istorijskog) muzeja na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.khm.at Telefon: +43 1 525240 E-mail: info@khm.at Adresa: Burgring 5, 1010, Wien Prijevoz: U3 (stanica Volkstheater), tramvaj 1,2,D (stanica Burgring) VIZUALIZIRAJTE KUNSTHISTORISCHES MUSEUM NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Kunsthistorisches Museum te pogledali lokaciju ovog muzeja na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Umjetniko-istorijskog muzeja (Kunsthistorisches Museum) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/ Egipatsko-orijentalna zbirka, Antika zbirka, Zbirka antikih kovanih novia, Zbirka medalja i modernih kovanica, Zbirka oruja, Zbirka plastinih i umjetnih rekvizita sa zbirkom starih muzikih instrumenata, Galerija sa slikama.
Umjetniko-istorijski muzej jedna je od prvih austrijskih institucija ovog tipa koja se samostalno finansira. Taj podatak ne udi s obzirom na viemilionski broj posjetitelja svake godine, to ovaj muzej, meu ostalim dravnim, plasira na visoko prvo mjesto s godinjim prometom od nekoliko desetina miliona eura. *Zbirke takozvanog Dvorskog muzeja (Hofmuseum) pronalazimo na mnogim izlobenim lokacijama (Umjtnikoistorijskim muzej je jedna od njih), a njihov sadraj tie se naslijea iz vremena do pada Monarhije. Copyright @ www.wieneruhr.at
Naturhistorisches Museum (Prirodno-istorijski muzej)
Oko godine 1750. Franjo I Stjepan od Lothringena (Franz I Stephan von Lothringen), suprug Marije Terezije (Maria Theresia), kupio je od Firenanina Johanna Rittera von Bailloua u to vrijeme najveu zbirku naturalija, meu kojima se nalazilo oko 30.000 primjeraka, najvie pueva, korala, koljki, dragog kamenja i minerala. Ve je onda zbirka bila organizovana po naunim kriterijima. Tokom vremena, zbirka je postala toliko obimna, da za njeno izlaganje odaje Hofburga nisu mogle ponuditi dovoljno prostora. U vrijeme gradnje Ringstrasse i ruenja gradskih bedema (1857.) planirana je izgradnja dva velika objekta Prirodno-istorijskog i Umjetniko-istorijskog muzeja (Naturhistorisches Museum und Kunsthistorisches Museum). Nekoliko godina kasnije ona je i zapoeta, a nadgledali su je Gottfried Sempers i Karl Freiherr von Hasenauers. Trajala je do 1889., a iste je godine car Franjo Josip (Franz Joseph) i sveano otvorio pomenute ustanove. Za vrijeme holokausta zbirka je obogaivana primjercima koji su pripadali idovima, a mnogi do dana dananjeg nisu vraeni nekadanjim vlasnicima. Proces povrata traje jo od devedesetih godina i, kako spomenusmo, jo uvijek nije okonan. Osim neprimjerenosti ove vrste, Muzeju su se devedestih godina predbacivale i neumjesnosti koje se tiu izlobe o ljudskim rasama, to je izazvalo ogromno medijsko zanimanje, a nakon ega je Dvorana rasa (Rassensaal) 1996. i zatvorena. Inae, sredite zgrade krasi kupola visoka 60 metara, na kojoj je prikazan grki bog Sunca Helios te stepenite sa statuama poznatih naunih istraivaa. Fasada i dekoracije u unutranjosti objekta predstavljaju evoluciju svijeta. Osim ovakvih umjetnikih prikaza, muzej raspolae s oko 100 uljanih slika poznatih majstora kista, s motivima iz svijeta nauke. Odjeli Prirodno-istorijskog muzeja Bea iji sadraj javnosti svakodnevno stoji na raspolaganju su sljedei: Copyright @ www.wieneruhr.at
Mineraloko-petrografski (150.000 primjeraka meu kojima je svakako najinteresantnija zbirka meteorita),
Geoloko-paleontoloki (najstarija istorija Zemlje sa fosilnim ostacima prabiljaka i praivotinja),
Botaniki (razliiti herbarijumi, zbirke biljaka i sjemenki itd.),
Tri zooloka odjela s primjercima kimenjaka, beskimenjaka i insekata,
Odjel arheoloke biologije i antropologije (osteoloka i stomatoloka zbirka, rendgenski snimci, fotografije itd.)
Poloaj Prirodno-povijesnog (istorijskog) muzeja na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.nhm-wien.ac.at Telefon: +43 1 521770 E-mail: office@nhm-wien.ac.at Adresa: Burgring 7, 1010 Wien Prijevoz: U3 (stanica Volkstheater), tramvaj 1,2,D (stanica Burgring) VIZUALIZIRAJTE NATURHISTORISCHES MUSEUM NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Naturhistorisches Museum te pogledali lokaciju ovog muzeja na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Prirodno-istorijskog muzeja (Naturhistorisches Museum) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/
Praistorijski odjel (paleolit, neolit, bronzano i eljezno doba),
Odjel za speleologiju, Odjel za ekologiju te Odjel istorije nauka (oko milion primjeraka; dokumetnacije, pisma, slike, fotografije itd.).
Wiener Staatsoper (Beka dravna opera)
Beka dravna opera, ranije znana kao Beka dvorska opera, najuvenija je gradska institucija ove vrste, ali ujedno i jedna od poznatijih na svijetu. Zgrada je finansirana iz Fonda za gradsko proirivanje i ujedno je prvo zdanje izgraeno na poznatom bekom Ringu. Gradnja Opere praena je viestrukim i prilino tekim kritikama javnosti, koje su pria se, obojicu arhitekti (Augusta Sicarda von Sicardsburga i Eduarda van der Nlla) otjerale u grob prije nego je i bila zavrena. Mira nije davala impozantna zgrada preko puta znana kao Heinrichov dvor (sruena u Drugom svjetskom ratu), koja je bacala sjenu na monumentalnu vrijednost budue Opere. Pored ovoga, javnost je uznemirivala i za jedan metar podignuta razina Ringstrae, zbog ega se Opera poela smatrati tonuim brodom, i u analogiji s katastrofom iz 1866. nazivati Kniggrtzom* umjetnosti gradnje. No, s preprekama se nekako uspijeva izboriti pa svoje prvo otvaranje Beka opera doivljava 15. maja 1869., a itavu priu popratio je Mozartov Don Giovanni. Drugo, poslijeratno otvaranje desilo se 1955. godine, a uljepao ga je Bethovenov Fidelio. Spomenut emo da renoviranje i restauracija nisu donijeli gotovo nita novo naime, fasadi, kao i ulaznoj dvorani ukraenoj freskama Moritza von Schwinda, vraen je prvobitni izgled, a kojeg karakteriu istoricistiki motivi i stil. Osim po bogatom repertoaru, Beka dravna opera poznata je i po djeijim operskim izvedbama, kao to su Petar Pan, 35. maj itd. te po tradicionalnom Operskom balu (Opernball), koji se svake godine odrava posljednjeg pokladnog etvrtka. *Krvolona Bitka kod Kniggrtza voena je 1866. izmeu austrijske i saksonske vojske i smatra se da je odnijela oko 400.000 ivota.
Poloaj Beke dravne opere na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.wiener-staatsoper.at Telefon: +43 1 514442250 E-mail: staatsoper@gerstner.at Adresa: Opernring 2, 1010 Wien Prijevoz: U1 i U4 (stanica Karlsplatz), tramvaj 1,2,D (stanica Karlsplatz) VIZUALIZIRAJTE WIENER STAATSOPER NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Wiener Staatsoper te pogledali lokaciju ove operne kue na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Beke dravne opere (Wiener Staatsoper) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/
Ringstrasse
Jedna od glavnih turistikih atrakcija jeste takozvana Ringstrasse ulica koja opasava prvi beki okrug. Na ovom je mjestu stajao gradski bedem, sagraen u 13. stoljeu, a nakon prvog pokuaja prodiranja Osmanlija (1529.) nadograen je i dodatno zatien 500 metara dugom glasijom, to je trebalo sprijeiti svako vojno prodiranje. U vojnom je smislu ovakvo zdanje ve u 18. stoljeu smatrano zastarjelim, a nakon revolucije iz 1848., bilo je jasno da se neto mora mijenjati. Nakon to su 1850. beka predgraa (dananji 2. i 9. okrug) pridruena gradu, spomenuti bedemi nisu vie imali nikakvog drugog znaaja osim da sprjeavaju saobraaj unutar njih. Napokon, sedam godina kasnije zapoinje njihovo ruenje i gradnja jedne vrste bulevara na ovom mjestu. Bulevar, zamiljen kao pjeaka zona i ujedno staza za pokazivanje, zahtijevao je gradnju paralelne ulice za saobraaj. Ova je ulica do danas jedna od omiljenijih eljeznikih staza, u narodu poznata kao linija 2, jer ovuda vozi tramvaj s ovim brojem. Gradnju Ringa pratilo je nicanje javnih i privatnih raskonih zgrada u njegovoj blizini, a najpoznatije su Opera u stilu neoromantizma, Parlament u neoaticistikom, Vijenica u gotikom stilu, ali i neizostavno Dvorsko pozorite, zgrada Univerziteta te jedino sakralno zdanje Votivkirche, izgraena u ast spaavanju cara Franje Josipa (Franz Joseph) od atentata 1853. godine. Gradnju Ringa popratio je i nastanak Novog Hofburga (danas Etnoloki muzej), Nacionalne biblioteke te Kulturno-istorijskog i Prirodno-istorijskog muzeja. Godina 1913. donijela je zavretak radova ali i neto drugaiji izgled pomenute ulice u odnosu na prvobitne nacrte, za to je prije svega zasluan manjak finansijskih sredstava.
Ringstrasse okruuje 1.beki okrug, kao to je prikazano plavom crtom na karti VIZUALIZIRAJTE RINGSTRASSE NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz ovu ulicu i pronali njenu lokaciju na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/ carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Ringstrasse nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/
Universittsgebude (Zgrada Univerziteta)
Dokument o osnivanju Univerziteta potpisali su Rudolf IV i njegova braa Albrecht III i Leopold III 12. marta 1365. godine te e upravo oni biti zasluni to se ova ustanova nazivala Alma Mater Rudolphina. Znaaj Bekog univerziteta lei u injenici da je, nakon prakog Karlovog univerziteta, drugi po starosti na njemakom govornom podruju koji je jo uvijek aktivan. Prije nego je Univerzitet mogao poeti s radom, trebalo je protei jo gotovo dvadeset godina. Godine 1383. vojvoda Albrecht III iskoristit e sukob na Sorbonni i pozvati mnoge profesore da dou predavati u Be, poslije ega e uslijediti kontinuiran, do dananjih dana neprekinut rad ove institucije. S krajem srednjeg vijeka i poekom humanistike ere (oko 1450.) Univerzitet je imao preko 6.000 studenata, to ga je inilo najveom institucijom ovog tipa u Carstvu. Tursko napadanje i religiozne netrpeljivosti zamalo e dovesti do zatvaranja Univerziteta; u 16. je stoljeu u dva navrata spomenuta ustanova imala oko 30 studenata. 13. oktobra 1623. ujedinjuje se s Isusovakim kolegijumom (osnovanim 1551.), pa e cijeli Teoloki i filozofski fakultet funkcionisati pod palicom vjerskog reda nazvanog Druba Isusova (Gesellschaft Jesu). Nakon ove reforme Univerzitet su opet ekali bolji dani. Znaajnije reforme uslijedile su od 1749., u vijeme vladavine Marije Terezije (Maria Theresia) i Josipa II (Joseph II), kada utjecaj Isusovaca blijedi te kasnije biva i potpuno uklonjen, a to e dovesti do podvrgavanja pomenute ustanove dravi i do potpunog gubljenja njene samostalnosti. Revolucija iz 1848. donijet e vie slobode i inicijativu za osnivanje katedri za filozofiju, teologiju, pravo i medicinu.
Unutranjost Universittsgebude (Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)
Od 1975. Univerzitet se sastoji iz osam fakulteta: Katolika teologija, Evangelistika teologija, Pravne nauke, Socijalne i ekonomske nauke, Medicina, Osnovne i integrativne nauke, Umne nauke (Geisteswissenschaften) te Formalne i prirodne nauke. Godine 1897. enama se po prvi put dozvoljava redovan pristup predavanjima, ali samo na filozofskom fakultetu. U razmacima od nekoliko godina uslijedilo je otvaranje i drugih katedri, meu kojima se najtvrom pokazala katoliko-teoloka, a koja je ene kao redovne studentice prihvatila tek nakon Dugog svjetskog rata. Poetkom 20. stoljea habilitirala je prva ena imenom Elise Richter (na enskim studijima), koja je ujedno bila i prvi enski univerzitetski profesor. Prva ena s redovnom profesurom bila je Berta Karlik, a ovu ast dobila je tek nakon Drugog svjetskog rata. Nakon viestrukih reformi i izmijenjenih zakona iz prethodnih deceniija, broj katedri i centara na Bekom univerzitetu poveao se na 18, s tim to je nekadanji Medicinski fakultet postao zasebim univerzitetom s vlastitim ureenjem i odredbama. Znaajno je spomenuti studentske proteste iz 2009., kojima su uesnici zahtijevali izmjene takozvane Bolonje, ukidanje studentske naknade, olakice pri upisu i poboljanje radnih uslova na univerzitetima. Meu ostvarenim zahtjevima nalo se poveanje visokokolskog budeta, bolja opremljenost univerziteta te vie slobode u obrazovanju i ureenju studijskih planova.
Poloaj Zgrade Univerziteta na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.univie.ac.at Telefon: +43 1 42770 Adresa: Dr.-Karl-Lueger-Ring 1, 1010 Wien Prijevoz: U2 (stanica Schottentor), tramvaj 1,D (stanica Schottentor) VIZUALIZIRAJTE UNIVERSITTSGEBAUDE NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Universittsgebaude te pogledali lokaciju ovog sveuilita na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Zgrade Univerziteta (Universittsgebude) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/
Burgtheater (Dvorsko pozorite)
Prvobitni Burgtheater nalazio se u Balskoj kui (Ballhaus) zabavitu Hofburga koju je 1540. dao izgraditi Ferdinand I. Nakon to je, petnaest godina ranije, zdanje istog tipa izgorjelo u poaru. 14. marta 1741. godine, carica Marija Terezija (Maria Theresia) ustupa Balsku kuu Josephu Karlu Selliersu poduzetniku kraljevske Dvorske opere i zakupniku Pozorita na korukim vratima (Theaters am Krntnertor) te dozvoljava preureenje iste u pozorite. Ono je otvoreno 1748. i nazvano Pozoritem pokraj zamka (Theater nchst der Burg). Car Josip II je 17. februara 1176. godine preimenovao ustanovu u Njemako nacionalno pozorite (Teutschen Nationaltheater), a ovo je popratilo donoenje jedne veoma interesantne odluke. Naime, ne elei kvariti raspoloenje carskim posjetiteljima, svaka predstava otada je morala imati takozvani beki zavretak (Wiener Schluss) tj. happy end, to je znailo mijenjanje mnogih komada, ukljuujui i kultna ekspirova djela.
Dvadesetak godina kasnije ustanova ponovo mijenja naziv i postaje Dvorsko pozorite pokraj zamka (k.k. Hoftheater nchst der Burg.). Godine 1888., tanije 12. oktobra, odigrat e se posljednja predstava u staroj zgradi. Pozorini ansambl premijetao se na scenu na Ringu, koja e od 1919. nositi naziv Burgtheater (Dvorsko pozorite). Pozorite se odlikovalo raskonim izgledom i tehnikim inovacijama kao to je elektrina energija, ali i loom akustikom, to e 1897. godine postati razlogom za
preureivanje prostorije za gledatelje. Burgtheater je brzo postao sreditem drutvenog ivota i vaio za jedno od bekih svetita. Novembra 1918. pomenuta ustanova postala je vlasnitvom Njemake-Austrije. Pet godina kasnije otvoreno je Akademsko pozorite (Akademietheater) kao kamerna scena Burgtheatera. Nakon stradanja u Drugom svjetskom ratu, Pozorite biva restaurirano te iznova otvoreno 14. oktobra 1955. godine.
Poloaj Burgtheatera na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.burgtheater.at Telefon: +43 1 514444140 E-Mail: info@burgtheater.at Adresa: Dr. Karl-Lueger-Ring 2, 1010 Wien Prijevoz: tramvaj 1,D (stanica Dr. Karl Renner Ring) VIZUALIZIRAJTE BURGTHEATER NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Burgtheater te pogledali lokaciju ovog pozorita na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/carski-bec/ Galerija fotografija Carskog Bea meu kojima su i one Dvorskog pozorita (Burgtheater) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-carski-bec/ Copyright @ www.wieneruhr.at
Be i religija
Karlskirche (Karlova crkva)
Karlova crkva (Karlskirche) jedno od ljepih baroknih zdanja crkvenog tipa sjeverno od Alpi, poeo je 1716. godine graditi, ini se, omiljeni dvorski arhtekt Johann Bernhard Fischer von Erlach, a zavrit e je njegov sin Joseph Emanuel 1723., koji je prvobitne nacrte djelomino izmijenio. Posveena zavretku posljednje kuge i imenovana po svecu Karlu Borromusu, Crkva e sve do 1918. biti patronana upna crkva. Fischerova arhitektura ujedinjuje mnotvo elemenata. Sredinja fasada koja vodi do predsoblja, odgovara izgledu grkog hrama Poritikusa, dok Mattiellievi stubovi sa strana za uzor imaju one trojanske iz Rima. Pokraj se proteu paviljoni sa zvonicima, inspirisani rimskim barokom. Iznad ulaza nalazi se kupola sa dugakim doboem, skraenim i djelomino izmijenjenim od strane mlaeg Fischera. U ikonografskom programu (sastavljenom od strane dvorskog slubenika Carla Gustava Haereusa), Sveti Karl Borromus dovodi se u vezu sa svojim carskim darovateljem. Reljef na zabatu iznad ulaza sa krepkim kardinalima i figurom zatitnika na zabatskom vrhu ukazuju na donacijsku prigodu, to je uoljivo i na atici, koja je takoer dodatak Fischera mlaeg. Spiralni reljefi stubova sadre motive iz ivota Karla Borromusa, ali istovremeno podsjeaju i na Heraklove stubove i bude svijest o carskoj moi. Ulaz je ukraen statuama anela iz Novog i Starog zavjeta. Ovakva koncepcija nastavlja se i unutra, prije svega na freski Johanna Michaela Rottmayra, koja prikazuje
molitvu Karla Borromusa koju Gospa usliuje, a koja je takoe ukraena prikazima krepkih kardinala. Freske iz bonih kapela pripisuju se Danielu Granu, Sebastianu Ricciu, Martinu Altomonteu i Jakobu van Schuppenu. Karlskirche se odlikuje impozantnim arhitektonskim ustrojstvom u smislu prirodne osvijetljenosti, a naroito kad je rije o visokim otvorima akada u sredinjoj osovini, dok, zbog oskudne pozlate, boje enterijera odreuju uglavnom mramor. Inae, Karlova crkva smatra se najimpozantnijim Fischerovim djelom.
Poloaj Karlskirche na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.karlskirche.at Telefon: +43 1 4061192 E-mail: kontakt@karlskirche.at Adresa: Kreuzherrengasse 1, 1040 Wien Prijevoz: U1 i U4 (stanica Karlsplatz) VIZUALIZIRAJTE KARLSKIRCHE NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Karlskirche te pogledali lokaciju ove crkve na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-religija/ Galerija fotografija Be i religija meu kojima su i one Karlove crkve (Karlskirche) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-bec-religija/
Votivkirche (Votiv crkva)
Beka Votiv crkva vai za jednu od vanijih neogotikih sakralnih graevina svijeta. Nastanak Katedrale sa Ringstrasse (Ringstrassedom) pokraj glavne univerzitetske zgrade vee se za atentat na mladog cara Franju Josipa (Franz Joseph I), 18. februara 1853. godine kojeg je pokuao krojaki pomonik Janos Libenyi. Carev brat nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan (Ferdinand Maximilian), kasniji car Meksika, pozivao je u ime zahvalnosti za spasenje Njegove Visosti na doniranje za novu crkvu u Beu koja je trebala znaiti dar zahvalnosti Monarhiji od strane naroda za spasenje Franje Josipa (Franz Joseph). Pozivu se odazvalo oko 300.000 graana, to je na svojevrstan nain politiki i duhovno ujedinilo sve nacije Monarhije. Godine 1856. 26-ogodinji Heinrich von Ferstel zapoinje gradnju, koja e biti zavrena 23 godine kasnije, a posveena 14. aprila 1879. na dan vjenanja carskog para. Neogotika bazilika na tri broda u francuskom stilu vai za jedno od vanijih zdanja europskog istoricizma te ujedno predstavlja i vrhunac istoricistike sakralne arhitekture Bea. Najprije je zamiljena kao dvorana slave za velike Austrijance, no ova ideja nikada nije bila implementirana. Crkva nije sluila ni kao Narodna katedrala, a tome je dodatno doprinijela pobjeda nacional-liberalizma poetkom druge polovine 19.
stoljea. Godine 1880. Votivkirche je proglaena upom za podruje nekadanje glasije, od Bellarie do Roauer Lnde, na kojem je ivjelo oko 2.700 katolika. S obzirom na mjesto gdje su se okupljali graani razliitog porijekla, Votiv crkva smatrana je poprilino kosmopolitskom kuom boijom. Duh zajednitva osjetan je i danas, kada irenjem Europske unije mnotvo graana dom pronalazi u Beu. Znaajnu ulogu Crkva igra i za beke Latinoamerikance, zahvaljujui emu je jedan od oltara posveen Majci Boijoj od Guadalupea. Crkveni programi su dvojezini (engleski i njemaki). Vano teite rada ove ustanove jeste i briga za inostrane posjetitelje. Sveenik Joseph Farrugia je turistiki duobrinik Beke nadbiskupije.
Poloaj Votivkirche na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.votivkirche.at Telefon: +43 1 4061192 E-mail: officevotivkirche.at Adresa: Rooseveltplatz 8, 1090 Wien Prijevoz: U2 (stanica Schottentor), tramvaj 1,D (stanica Schottentor)
VIZUALIZIRAJTE VOTIVKIRCHE NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Votivkirche te pogledali lokaciju ove crkve na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http:// http://wieneruhr.at/bec-i-religija/ Galerija fotografija Be i religija meu kojima su i one Votiv crkve (Votivkirche) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-bec-religija/ Copyright @ www.wieneruhr.at
Peterskirche (Petrova crkva)
Najstarija Petrova crkva, od koje danas ba nita ne moemo vidjeti, graena je u ranom srednjem vijeku, a moda je i najstarija ustanova ovog tipa u Beu. Prvi spis u kojem se pojavljuje Crkva Svetog Petra datira iz 1137. godine, no smatra se da je graena oko 800. godine, pod pokroviteljstvom cara Karla. Krajem 12. stoljea, ba poput Ruprehtove, i ova Crkva pripala je benediktinskom samostanu Schottenstiftu. Srednjovijekovna Crkva izgraena je iz dva broda s apsidom na junoj, umjesto istonoj strani, kako je u to vrijeme bio obiaj u gradnji, to e probuditi mnotvo diskusija strunjaka. Danas neki smatraju da je Crkva zapravo adaptirano profensko zdanje. Godine 1399. njenoj istonoj strani pripojena je Valentinova kapela (Valentinskapelle), kasnije okruena malim duanima i u blizini Gradske garde pretae dananje policije. Godine 1661. Crkva je potpuno izgorjela, emu je nakon preseljenja Nadbratstva presvetog trojstva (Erzbruderschaft der Allerheiligsten Dreifaltigkeit) 1676. godine, uslijedila odluka o gradnji nove. Tek 25 godina kasnije krenut e se s implementacijom ove odluke, a poetke gradnje nadgledat e Gabriele Montani. Godine 1703. Johann Lukas von Hildebrandt mijenja graevinske planove, grube radove dovrava pet godina kasnije, a gradnju u potpunosti tek 1722. godine.
(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License) Copyright @ www.wieneruhr.at
Nova crkva mogla se pohvaliti prvom baroknom kupolom Bea, osmiljenom od strane Matthiasa Steinla, prvobitno ukraenom freskama Andree Pozzoa, a nakon njegove smrti i onim Johanna Michaela Rottmayra. Ovalna unutranja prostorija odlikovala se s nevjerovatno puno prostora te impozantnim oltarom, izgraenim od strane Antonia Gallia Bibiene, a na kojem je Martino Altomonte pokazao svoje slikarsko umjee. Joachim Georg Schwandtner, vodea osoba Nadbratstva presvetog trojstva, inicira izgradnju trijema koji je od 1751. do 1753. graen od gutentajnerskog mramora (Gutensteiner Marmor) i po nacrtima Andree Altomontea. Kamen je koriten i za gradnju stepenita, a isporuivan je iz Carskog kamenoloma. Crkva je ponovo renovirana izmeu 1998. i 2004. godine.
Poloaj Peterskirche na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.peterskirche.at Telefon: +43 1 5336433 E-mail: peterskirche@utanet.at Adresa: Petersplatz, 1010 Wien Prijevoz: U1 (stanica Stephansdom) VIZUALIZIRAJTE PETERSKIRCHE NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Peterskirche te pogledali lokaciju ove crkve na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-religija/ Galerija fotografija Be i religija meu kojima su i one Petrove crkve (Peterskirche) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-bec-religija/
Ruprechtskirche (Ruprehtova crkva)
Legenda tvrdi da je Ruprehtova crkva osnovana 740. godine. Njeno prvo spominjanje nalazimo u spisu iz 1200. godine kojim se potvruje darivanje benediktinskog Schottenstifta (samostan u 1. bekom okrugu) od strane vojvode Heinricha II Jasomirgotta . Darovnica se odnosi i na Ruprehtovu crkvu, koja je u spomenutom dokumentu opisana kao najstarija crkva Bea. Crkva lei na podruju nekadanje rimske Vindobone (lokacija koju su naseljavale rimske legije). Nakon unitavanja rimskih naseobina nastala je ua jezgra kasnijeg Bea pa e Ruprehtova crkve egzistirati kao gradska upa sve do 1147. godine, kada ovu ulogu preuzima Katedrala Sv. Stjepana (Stephansdom). Posveena od strane Svetog Ruprehta zatitnika grada Salzburga, ona je i smatrana osnutkom ovog grada. S obzirom da je sol u srednjem vijeku bila vana monopolna roba kojom je upravljala Solna sluba (Salzamt), Ruprehtova crkva imala je funkciju trgovine solju na malo. Dananja Crkva je u nekoliko navrata nadograena i izmijenjena. U poaru iz 1276. znatno je oteena, nakon ega je izgraena nova apsida, a toranj povean za jedan sprat. Na ogradici galerije ispisan je poznati habsburki moto (takozvani A.E.I.O.U.) i godina1439.. Sudei po spisu iz 1622., slubenik Solne uprave Georg Nagl dao je renovirati ve ruevnu Ruprehtovu crkvu,
(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License) Copyright @ www.wieneruhr.at
to je od 1701. do 1703. godine finasirao Johann Baptist Bartolotti von Partenfeld. Podruje ulaznih vrata i stepenite ploano je kamenom iz Carskog kamenoloma. U Ruprehtovoj crkvi nalaze se najstariji stakleni prozori Bea (13.stoljee), ali istovremeno i 22 moderna prozora Lydie Roppolt. Dominiraju tri velika prozora na crkvenom brodu, s ciklusom tema pod nazivom Priznanje Bogu za spasenje u najveoj nevolji, a koji prikazuju Danijela u lavljoj jazbini, Jonu i veliki val i tri mladia u pei. Drugi prozori posluili su za prikaz tematike Priznanje za stvaranje. Lijevo i desno od gotskih prozora u apsidi nalaze se prozori Heinricha Tahedla (1949). Bronzano svetite sa poprenim daskama konstruisao je Ignaz Kienast 1998. godine.
Poloaj Ruprechtkirche na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.ruprechtskirche.at Tel: +43 1 5356003 E-mail: st.ruprecht@aon.at Adresa: Seitenstettengasse 5/4, 1010 Wien Prijevoz: U1 (stanica Schwedenplatz), tramvaj 1,2 (stanica Schwedenplatz) VIZUALIZIRAJTE RUPRECHTSKIRCHE NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Ruprechtskirche te pogledali lokaciju ove crkve na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-religija/ Galerija fotografija Be i religija meu kojima su i one Ruprehtove crkve (Ruprechtskirche) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-bec-religija/
Stephansdom (Katedrala Svetog Stjepana)
Jo se u srednjem vijeku na mjestu Katedrale nalazilo groblje, a poeci njene gradnje datiraju iz 1137. godine, kada je skopljen ugovor o razmjeni zemljita iz okoline Bea izmeu grofa Leopolda IV i Biskupa od Passaua. Ovakva razmjena omoguila je biskupu da gradi Crkvu izvan tadanjeg grada, koja e biti posveena Sv. Stjepanu, zatitniku Passaua. Stjepanova katedrala bit e zavrena 1147., a s obzirom na rasko i ljepotu, ve onda su postojale tenje da postane biskupijsko sredite. Izmeu 1230. i 1245. godine Domu je dodana kasnoromanska graevina, iji je zapadni dio do danas sauvan. ine je dva tornja, nazvana paganskim (Heidentrme), najvjerovatnije jer su graena od kamenih ostataka starorimskih ruevima te vrata izmeu njih, iznad kojih je svojevremeno visila mamutova kost. Iznad vrata nalazila se vojvodska galerija, slina Carskoj stolici Karla Velikog u Aachenu i Zapadnoj galeriji Carske katedrale. Godine 1258. izbio je poar, a renoviranje i ponovno otvaranje desit e se petnaest godina kasnije. Izmeu 1304. i 1340. izgraen je poveani hor u gotikom stilu, kasnije nazvan Albertinskim, po vojvodama Albrechtu I i II. Vojvodstvo Rudolfa IV imat e za Crkvu znaaja iz dva razloga: najprije jer je za vrijeme njegove vladavine, tanije 1359., udaren kamen temeljac Duge kue (Langhaus), a zatim i osnovan (od Passaua) nezavisan kaptol, poto je i sam Rudolf IV izbjegavao od Katedrale stvoriti biskupsko sjedite. Kaptol je imao Svesveti patrocinijum (Allerheiligenpatrozinium) koji je do dana dananjeg drugi po vanosti patrocinijum Doma. Godine 1433. zavrena je gradnja Junog tornja. Gotika
Duga kua rasla je poput neke ljuske oko prvobitne romanske graevine, sruene tek 1430., a zavrena je 1474. godine. Nakon to Be 1469. postane biskupijom, i Crkva e zaslueno dobiti status katedrale. Friedrich III e 1450. udariti kamen temeljac Sjevernom tornju, a za njegovu gradnju vee se jedna interesantna legenda. Tvrdi se, naime, da je jedne godine kao vezivno sredstvo posluilo vino. Pretjerano velik i raskoan, nikako nije mamio uzdahe, a ni kraj ere gotskih katedrala nije iao u prilog njegovoj impozantnosti. Iako je gradnja zavrena jo 1511., toranj e 1578. biti ukraen dodatkom renesansnim poklopcem. Od 1511. do 1515. godine vajar i graditelj Anton Pilgram preuzima voenje radova te gradi poznatu propovjedaonicu na kojoj je mogue pronai i njegov autoportret.
Poloaj Stephansdoma na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.stephansplatz.at Telefon: +43 1 5137648 E-mail: office@stephansdom.at Adresa: Stephansplatz 3, 1010 Wien Prijevoz: U1 (stanica Stephansdom) VIZUALIZIRAJTE STEPHANSDOM NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Stephansdom te pogledati lokaciju ove katedrale na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-religija/ Galerija fotografija Be i religija meu kojima su i one Katedrale Svetog Stjepana (Stephansdom) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-bec-religija/
Unutranjost Katedrale barokizirana je 1647., a iz ovog vremena datira i visoki oltar Tobiasa Pocka. Nekoliko decenija kasnije, za vrijeme pokuaja osmanskog prodiranja, Crkva je oteena topovskim kuglama, od kojih je kasnije izljeveno veliko zvono. Vrh Sjevernog tornja sruen je 1862., nakon ega je na njegovo mjesto postavljena eljezna konstrukcija, a faze ove gradnje i postavljanja mogue je vidjeti na akvarelima Rudolfa von Alta. Dom je aprila 1945. bombardovan od strane amerikih zranih snaga, pri emu je krov neznatno oteen. Na dan kada je sovjetska armija umarirala u Be (12. april 1945.), Stjepanovu katedralu zahvatit e poar u kojem su gorjele oblinje zgrade, to e uzrokovati ogromna oteenja. Tokom godina nakon rata, ona e u nekoliko navrata biti renovirana.
Demokratski Be
Rathaus (Vijenica)
Beka vijenica (Wiener Rathaus) na Rathausplatzu (Vijeniki trg) u 1. bekom okrugu, nazvana jo i Nova vijenica, graena je od 1872. do 1883. godine po nacrtima arhitekte Friedricha von Schmidta. U zgradi se nalaze radne prostorije bekog gradonaelnika i pokrajinskog guvernera, Opinskog vijea, Pokrajinskog sabora, Gradskog senata, Pokrajinske uprave, magistratskog direktora i razliitih magistratskih odjela. Beka vijenica jedna je od mnogih istoricistikih graevina koje su u to vrijeme nastajale du itave Ringstrasse. Njena fasada izvanredan je primjer neogotike raskone arhitekture, a cjelokupna vanjtina (naroito 103,3 metra visok toranj) inspirisana je tradicijom flamanskih gotikih vijenica, i to sve iz razloga pokuaja pribliavanja tradiciji srednjovijekovnih gradova i slobodnog naina ivota u njima. No, s obzirom na tlocrt sa sedam dvorita, Rathaus podsjea na barokne palae te ga je nemogue okarakterisati kao iskljuivo neogotiko djelo. Vijenica se prostire na ukupno 113.000 m2, od ega osnovica zauzima 19.592 m2. Duga je 152, iroka 127 m te posjeduje 1.575 prostorija s 2.035 prozora. Graevinske radnje iznosile su 14 miliona ondanjih guldena. Na trgu iza Rathausa, 1907. godine nazvanom Friedrich-Schmidt-Platz, nalazi se spomenik graditeljima pomenutog zdanja, a koji je djelo Edmunda Hofmanna von Aspernburga i Juliusa Deiningera, nastalo 1896. godine. Zgradu sainjava:
Glavni toranj, mnogi manji tornjevi na prednjoj strani i oni s jarbolima na uglovima krovne konstrukcije Potkrovlje (djelomino iskoriteno za urede) 2. sprat (prije svega uredi) 1. sprat (reprezentativni sprat) Copyright @ www.wieneruhr.at
Meusprat (prije svega uredi) Visko prizemlje Prizemlje 1. suteren 2. suteren
Glavni toranj, visok 98 metara, smjeten je u sreditu prednje strane, a na njegovom vrhu nalazi se Vijenik (Rathausmann) statua nosaa barjaka u oklopu, visoka 3,5 metara i sainjena prema oklopu cara Maksimilijana I (Maximilian I). Dio nekadanje jozeftedske glasije (Josefstdter Glacis) pripojen je Rathausplatzu. Ureenje parka ispred Vijenice (Rathauspark), velikog 40.000 m2, preputeno je krajem 19. stoljea Rudolphu Siebecku, dok e krajem 20. za inovacije u njemu biti zaduen arhitekt i dizajner namjetaja Luigi Blau. Danas je Rathausplatz najee koriten za razliite priredbe, poput Filmskog festivala (Rathaus Film Festival), koji se jo od 1991. odrava svake godine u julu i augustu mjesecu, a koji za tematsko teite ima klasinu muziku. Od svega to je ispred Vijenice mogue vidjeti, najinteresantnija je tradicionalna boina trnica Christkindlmarkt te pokretno klizalite nazvano Beki ledeni san (Wiener Eistraum). Beke sedmice slavlja (Wiener Festwochen) bivaju redovno otvorene ba ovdje, pri emu prisutni sve ee imaju priliku vidjeti raznorazne neobine izvedbe. Od 2002. godine, krajem svakog aprila ili poetkom maja, ispred Vijenice se organizuje Austrijska utrka mira (sterreichische Friedenslauf).
Poloaj Rathausa na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.wien.gv.at Telefon: +43 1 4000 Adresa: Rathaus,1082 Wien Prijevoz: U2 (stanica Rathaus), tramvaj 1,D (stanica Dr. Karl Renner Ring) VIZUALIZIRAJTE RATHAUS NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Rathaus te pogledali lokaciju ove vijenice na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-demokracija/ Galerija fotografija demokratskog Bea meu kojima su i one Vijenice (Rathaus) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-demokratski-bec/
Justizpalast (Pravosudna palaa)
Neorenesansnu Pravosudnu palau gradio je od 1875. do 1881. Alexander Wielemans von Monteforte, uinivi je jedinstvenom meu zdanjima tog vremena najvie po auli sa sredinjim stepenitem koju krasi grb nekadanjih austrijskih Krunskih zemalja (Kronlnder). Impozantni lavovi kraj vanjskog stepenita te mramorna statua Justicije s pozlaenim maem i knjigom zakona majstorije su vajara Emanuela Pendla. Danas se u njoj nalazi Najvii sud, Generalna prokuracija, Vrhovni sud Bea, Dravno odvjetnitvo Bea i Dravni sud za civilna pitanja Bea. Ministarsvo pravde je u meuvremenu preseljeno u Palau Trautson, koja se nalazi prekoputa. Prilikom demonstracije od 15. jula 1927. i takozvane osude Schattendorfa (mjesto u Gradiu odakle su demonstracije krenule), nekolicina uesnika podmetnula je vatru na gornjim spratovima Palae, to e izazvati estoke reakcije policije i na kraju dovesti do smrtnog stradanja 93 osobe, meu kojima je bilo i nekoliko policajaca. Renoviranje je uslijedilo izmeu 1929. i 1930., planirao ga je i nadgledao Heinrich Ried te rezultovalo gradnjom dodatnog sprata. Renoviranje iz 2007. rezultovat e istim (dodatni sprat), to e omoguiti vraanje Dravnog suda za civilna pitanja u Palau. Osim ovoga, izgraena je i nova biblioteka, i to u obliku mosta koji se nadvija nad unutranjim dvoritem zgrade.
Poloaj Justizpalast na karti KONTAKT PODACI Telefon: +43 1 96220 Adresa: Museumsstrasse 12, 1010 Wien Prijevoz: U2 i U3 (stanica Volkstheater) VIZUALIZIRAJTE JUSTIZPALAST NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Justizpalast te pogledali lokaciju ove palae na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-demokracija/ Galerija fotografija demokratskog Bea meu kojima su i one Pravosudne palae (Justizpalast) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-demokratski-bec/
Parlament
Kamen temeljac dananje, od strane Theophila von Hansena osmiljene zgrade Parlamenta, udaren je 2. septembra 1874., a prva planerna odrala se devet godina kasnije, tanije 4. decembra 1883. godine. Nemogue je ne uoiti slinost sa atenskim Zappeionom, takoer osmiljenim od strane pomenutog arhitekte. Na vrhu zgrade i danas se nalaze simboli 14 Krunskih zemalja dok bronzane statue krotitelja i njihovih konja simbolizuju potiskivanje strasti kao preduslov za konstruktivno i parlamentarno zajednitvo. Posebnost ove neogotike graevine lei u majstorskoj podjeli stilskih pravaca lijevo krilo graeno je, naime, u rimskom stilu, a ono desno u grkom. Na krovu su statue poznatih filozofa, pisaca i politiara, kao to su Sokrat, Platon, Plutar i dr.. Atenski izvori (Pallas-Athene-Brunnen), graeni od 1898. do 1902. (Theophil Hansen), alegorijski su prikaz velikih staroaustrijskih rijeka predstavljene ljudskim likom: Dunav kao ena, Inn kao bradati mukarac iza kojih su Elba i Vltava (djelo Huga Hrdtla). Iznad njih su enske figure koje predstavljaju izvrnu i zakonodavnu vlast (majstorija Josefa Tautenhayna), dok je u sredini simetrinih izvora stub sa statuom grke boginje mudrosti Atene (djelo Carla Kundmanna), uhvaene dok u lijevoj ruci dri koplje, a na desnom dlanu boicu trijumfa i pobjede Niku. To to je boginja mudosti zgradi Parlamenta okrenuta leima, izazvalo je u narodu mnotvo viceva i poruga, a koje su aludirale na to da se razboritost s
Parlamentom teko moe spojiti. Istorijska dvorana za sjednice Skuptine koja je nudila 512 mjesta za zastupnike od Bukovine do Dalmacije, danas slui za sjednice Savezne skuptine. Dvorana za sjednice Nacionalnog vijea nalazi se na mjestu nekadanje dvorane za sjednice Gornjeg doma, koji je 1945. potpuno uniten i nakon toga iznova izgraen. Dvorana izgraenja 1956. tipian je primjer arhitekture pedesetih, i izuzevi elinog orla, potpuno je neukraena. Iza govornikog pulta nalaze se vladine klupe, u potpunosti zauzete jedino u sluaju slubenih priopenja i rasprava o budetu. Pomenuta dvorana zastarjela je u tehnikom smislu i nepogodna za hendikepirane osobe te zahtijeva potpunu obnovu. Nekadanje predsoblje Gornjeg doma je 1920. preureeno u dvoranu za sjednice Saveznog vijea, iji je enterijer tokom stoljea u nekoliko navrata izmijenjen. Reprezentativna Dvorana stubova (Sulenhalle) koristi se povremeno za izlobe i politiko-drutvene skupove. Osim spomenutih, u zgradi su i mnoge manje prostorije za sjednice, radne prostorije predsjednika i njihovih zamjenika, parlamentarna direkcija, parlamentarna biblioteka, ured stenografske slube te jedan gastronomski objekat. Uredi pojedinanih zastupnika preseljeni su u zgradu prekoputa. Od 2005. godine pristup parlamentu imaju i mali ljudi. Prostorna reorganizacija omoguila je ureenje Centra za posjetitelje, iji se ulaz nalazi odmah iza Ateninh izvora.
Poloaj Parlamenta na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.parlament.gv.at Telefon: +43 1 401100 Adresa: Doktor-Karl-Renner-Ring 3, 1010 Wien Prijevoz: U2 i U3 (stanica Volkstheater), tramvaj 1,2,D (stanica Stadiongasse) VIZUALIZIRAJTE PARLAMENT NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Parlament te pogledali lokaciju ove palae na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-demokracija/ Galerija fotografija demokratskog Bea meu kojima su i one Parlamenta nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-demokratski-bec/
Ustanove koje za ivitnog vijeka obavezno trebate obii, a ije adrese moete pronai na posljednjim stranama ovog vodia:
MUZEJI Kua umjetnosti Bea (Kunsthaus Wien) Muzej Liechtenstein (Liechtenstein Museum) Muzej primijenjene umjetnosti (MAK) Muzej Be, prijanji Istorijski muzej grada Bea (Wien Museum) idovski muzej (Jdisches Museum) Muzej Sigmunda Freuda (Sigmund Freud Museum) Istorijski muzej vladara u Arsenalu (Heeresgeschichtliches Museum) Tehniki muzej (Technisches Museum) Toranj ludih - Patoloko-anatomski muzej (Narrenturm Pathologisch-anatomisches Bundesmuseum) Muzej tramvaja (Straenbahnmuseum) Pogrebni muzej (Bestattungsmuseum) Beki kriminalni muzej (Wiener Kriminalmuseum) Muzej satova grada Bea (Uhrenmuseum der Stadt
Wien) Muzej Rimljana (Rmermuseum) BEKE POZORNICE Akademsko pozorite (Akademietheater) Narodno pozorite (Volkstheater) Pozorite u Josefstadtu* Narodna opera (Volksoper) Beka koncertna kua (Wiener Konzerthaus) Pozorite u Vinu (Theater an der Wien)* Beka kamerna opera (Wiener Kammeroper) Kua muzike (Haus der Musik) Djeija opera Papageno (Kinderoper Papageno) Pozorite Raimund (Raimundtheater) Simpl Beki Metropol (Wiener Metropol), Kua glume (Schauspielhaus),
*Josefstadt je ime nekadanjeg bekog predgraa a danas okruga (optine) *Rijeka Vin (Wien) jedna je od pritoka Dunava po kojem je Be dobio ime
Be i zabava
Prater
Prater se po prvi put spominje u dokumentu iz 1162. godine, kojim Friedrich I potvruje darovanje zemljita stanovitnom Konradu, a sama rije Pratter u upotrebi je od 1403.. Podruje je esto mijenjalo vlasnika, sve dok godine 1560. car Maksimilijan II (Maximilian II) nije naredio kupnju cjelokupnog zemljita, od kojeg je nainio lovini teren. Prvobitno se Praterom nazivao manji dunavski otok sjeverno od Freudenaua, a kasnije je ovo ime oznaavalo pogranine dunavske naplavine, ukljuujui od 19. stoljea i Krieau. S obizirom da je Prater bio omiljena lokacija divljaka, Rudolf II izdao je proglas o kanjavanju svih koji ovom podruju nepozvani pristupe, no malo je onih koji su se nove odredbe i drali. Godine 1766. Josip II (Joseph II) je ponovno dozvolio slobodno kretanje Praterom, i ne samo to. Dozvolio je i naseljavanje gostioniara, ime je udaren kamen temeljac Parku zabave. Ve u to vrijeme ovo mjesto postaje sreditem druenja, a njegova rubna podruja i prostitucije. Godine 1873., prilikom odravanja Svjetske izlobe (Weltausstellung), Prater je posluio kao izlobeni prostor u ijem se sreditu nalazio rotund, spaljen 1937. godine. Na jednom dijelu nekadanjeg izlobenog prostora danas se nalazi Beki sajam
(Messe Wien) dok drugi zauzima kampus Ekonomskog univerziteta, koji je trenutno u izgradnji. Na podruju nekadanjeg prostranog praterskog zemljita izgraeni su u meuvremenu sportski kompleksi meu kojima je i nogometni stadion (danas Ernst-Happel-Stadion), dio Istone ceste (Ostbahn), dio autoputa A23 te razliita industrijska postrojenja, no bez obzira na to Prater i danas predstavlja najomiljenije gradsko izletite i odmaralite. U praterskom planetarijumu (u sklopu Praterskog muzeja) pokraj impozantnog Velikog toka (Riesenrad) mogue je pogledati opsenu izlobu o istoriji ovog podruja.
KONTAKT PODACI Homepage: www.prater.at Telefon: +43 1 7280516 E-mail: info@wiener-prater.at Adresa: Prater 9, 1020 Wien Prijevoz: U1 i U3 (stanica Praterstern)
Poloaj Pratera na karti
VIZUALIZIRAJTE PRATER NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Prater te pogledali lokaciju ovog zabavita na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-zabava/ Galerija fotografija Be i zabava meu kojima su i one Pratera nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-bec-zabava/ Copyright @ www.wieneruhr.at
Planetarij Urania
Planetarij Urania, graen je kao Narodni planetarij od 1909. do 1010. u sklopu Narodnog edukacijskog instituta, to ga ini najstarijom ustanovom ove vrste u Austriji. U novembru 1944. godine gotovo je u potpunosti uniten, a s njim i poznati Zeissov refraktor. Godine 1956. izgraena je nova kupola i instalirana nova rasvjeta, a godinu dana kasnije postrojenje je stavljeno u pogon. Od 1980. Planetarij se moe pohvaliti specijalnim, u naune svrhe instaliranim duplim teleskopom koji se nalazi u glavnoj kupoli. Sastoji se iz refraktora sa 150 mm irokim otvorom i arinom daljinom od 3,0m te Cassegrainovim teleskopom s glavnim ogledalom promjera 300mm i arinom daljinom od 5,35m. U vrijeme generalne sanacije objekta od 2000. do 2003. (u sklopu Uranije nai ete i druge ustanove), i Planetarij je u potpunosti obnovljen. Jedan od graditeljskih noviteta je kupola na mjestu nekadanje Meridijanske kue. Ustanovu karakterie bogata programska ponuda, razna astronomska predavanja, organizovana posmatranja sunca te razliite specijalne priredbe.
Poloaj Planetarija na karti KONTAKT PODACI Urania Sternwarte Homepage: www.astronomie-wien.at Telefon: +43 1 7295494 E-mail: service.astronomie@vhs.at Adresa: Uraniastrasse 1, Eingang Turmstiege, 1010 Wien Prijevoz: U1 (stanica Schwedenplatz), tramvaj 1,2 (stanica Urania) VIZUALIZIRAJTE PLANETARIJ URANIA NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Uraniu te pogledali lokaciju ovog planetarija na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-zabava/ Galerija fotografija Be i zabava meu kojima su i one Planetarijuma Urania (Urania Sternwarte) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-bec-zabava/
Haus des Meeres (Kua mora)
Kua mora prostire se na preko 4.000m2 i ini je zbirka sa vie od 10.000 ivotinjskih primjeraka. Najvei dio zoolokog vrta zauzimaju akvarijumi sa ivotinjskim i biljnim svijetom iz Sredozemnog mora, ali naii ete takoer i na mnotvo ivotinja iz drugih slanih te slatkih voda, najee piranja, morskih kornjaa i korala. Godine 2009. Kua mora doivjela je rekordni broj posjeta od 352.877 osoba, to e je te godine uiniti najposjeenijom turistikom atrakcijom Bea. Od 7. maja 2007. godine ova ustanova moe se pohvaliti najveim akvarijumom Austrije, koji je donacija ronioca i morskog istraivaa Hansa Hassa i njegove supruge, a ija zapremina iznosi nevjerovatnih 300.000 litara. Naalost, prilikom seljenja nekoliko ajkula razliitih vrsta je umrlo, ali i mnoge druge morske ribe. Osim vodenih vrsta, Kua mora uva i tropske primjerke poput ptica i majmuna koji s posjetiteljima ne razmjenjuju poglede kroz staklo ili reetke, ve se po prostranim odjeljcima slobodno kreu. Posebnost Kue lei i u njenom smjetaju naime, sav spomenuti sadraj nalazi se u topovskom tornju iz Drugog svjetskog rata. Na najviim spratovima nalaze se 22 ploe sa ispisanom istorijom tornjeva te stalna izloba Sjeanje u nutrini (Erinnern im Innern) koja posjetitelje upoznaje s istorijsko-tehnikom funkcijom zdanja.
Poloaj Haus des Meeres na karti KONTAKT PODACI Homepage: www.haus-des-meeres.at Telefon: +43 1 5871417 E-mail: office@haus-des-meeres.at Adresa: Fritz-Grnbaumplatz 1, 1060 Wien Prijevoz: U3 (stanica Neubaugasse) VIZUALIZIRAJTE HAUS DES MEERES NA WIENERUHR.AT: Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Haus des Meeres te pogledali lokaciju zoolokog na interaktivnoj karti, kliknite na sljedei link: http://wieneruhr.at/bec-i-zabava/ Galerija fotografija Be i zabava meu kojima su i one Kue mora (Haus des Meeres) nalazi se na adresi: http://wieneruhr.at/galerija-bec-zabava/ Copyright @ www.wieneruhr.at
Budite dio nezaobilaznih bekih manifestacija na lokacijama ije smo adrese ispisali na posljednjim stranicama ovog vodia:
Novogodinji koncert Beke filharmonije u Muzkom udruenju (Musikverein) 1. januara Beki ledeni san (Wiener Eistraum) od januara do marta Filharmonijski bal (Philharmonikerball), takoer u Muzikom udruenju (Muskiverein) Beki operski bal (Wiener Opernball) u Dravnoj operi (Staatsoper) za vrijeme poklada Muziki festival Uskrnji zvuk (OsterKlang) Beki proljetni festival (Wiener Frhlingsfestival) u Konzertnoj kui ili Muzikom udruenju (Konzerthaus, Musikverein) Beke sedmice slavlja (Wiener Festwochen) u trajanju od pet sedmica, a odravaju se u razliitim kulturnim institucijama Life Ball ispred Rathausa
Festival na dunavskom otoku (Donauinselfest) Ljetni noni koncert Bekih filharmonista (Sommernachtskonzert der Wiener Philharmoniker) ispred Dvorskog parka Schnbrunn i Glorijete
Filmski festival na bekom Rathausplatzu (Film Festival auf dem Wiener Rathausplatz) Internacionalni festival filma Viennale u oktobru Beka adventna arolija (Wiener Adventzauber) na boinim trnicama irom grada Beka silvestrovska putanja (Wiener Silvesterpfad) u Starom gradu na 31. decembar Carski bal (Kaiserball) u Hofburgu 31. decembra
Provedite urnebesan noni izlazak u nekom od najposjeenijih bekih klubova:

Bermuda Dreieck Volksgarten Passage Kju
Soho Flex Idealni za tople ljetne noi su lokali na otvorenom: Plaza (u sklopu planetarija Urania*) te kompleksi Copa Cagrana i Sunken City na Dunavskom otoku (Donauinsel, metro U1) Restoran Donauturm
navedenim:
Shopping ulica Mariahilferstrasse Trni centar Donauzentrum Shopping ulica Krtnerstrasse Trni centar Lugner City Trni centar i ujedno jedno jedno od impozantnijih modernih zdanja Millennium City
*ukoliko sebi i svojoj djeci elite priutiti nezaboravno iskustvo putovanja kroz svemir, ne zaboravite obii ovaj planetarij.
Osim spomenutih, tu su, naravno, i nebrojeni drugi kojima neete moi odoljeti, a naroito u starom dijelu grada. Ne trebate ih svjesno traiti, dovoljno je da se zaputite nekom od starih uliica i vrlo brzo ete se zatei u drutvu najzanimljivijih enterijera.
Na putu prema poznatim istorijskim graevinama, predahnite usred bekog zelenila:

Stadtpark (Gradski park) Volksgarten (Narodni vrt) Burggarten (Dvorski vrt) Votivpark
Ovo su samo neka od mjesta u ijim arima tokom obilazaka moete uivati mnoge turistike lokacije poput Schoenbrunna, Belvederea itd. krase zelene povrine. Kupujte na najpoznatijim shopping lokacijama, ije smo adrese pridruili svim prethodno
(svih preporuenih mjesta) MUZEJI

Bestattungsmuseum Wien Goldeggasse 19, 1041 Wien +43 1 501950 museum@bestattungwien.at www.bestattungwien.at __________________________________________ Kunst Haus Untere Weigerberstrae 13, 1030 Wien +43 1 7120491 info@kunsthauswien.com www.kunsthauswien.at __________________________________________ Liechtenstein Museum Frstengasse 1, 1090 Wien +43 1 31957670 www.liechtensteinmuseum.at __________________________________________ MAK sterreichisches Museum fr angewandte Kunst / Gegenwartskunst Stubenring 5, 1010 Wien +43 1 711 360 office@mak.at www.mak.at __________________________________________
ADRESAR
Wien Museum * pripadaju mu razlicite izlozbene ustanove na razlicitim lokacijama +43 1 50587470 office@wienmuseum.at www.wienmuseum.at __________________________________________ Jdisches Museum der Stadt Wien Trattnerhof 2/106, 1010 Wien +43 1 5350431 info@jmw.at www.jmw.at __________________________________________ Sigmund Freud Foundation Berggasse 19, 1090 Wien +43 1 319159612 veranstaltung@freud-museum.at www.freud-museum.at __________________________________________
Heeresgeschichtliches Museum Militrhistorisches Institut Arsenal, Objekt 1, 1030 Wien +43 1 795610 hgm.direktion@bmlvs.gv.at www.hgm.or.at __________________________________________ Technisches Museum Wien mit sterreichischer Mediathek Mariahilfer Strae 212, 1140 Wien +43 1 899980 museumsbox@tmw.at www.tmw.at __________________________________________ Pathologisch-anatomisches Bundesmuseum Uni Campus, Spitalgasse 2, 1090 Wien (Ulaz od VanSwieten-Gasse) +43 1 40686722 pat@narrenturm.at www.narrenturm.at __________________________________________
WTM -Wiener Tramwaymuseum Tramway-Sonderfahrten Holochergasse 24, 1150 Wien +43 1 7860303 www.tram.at __________________________________________ Kriminalmuseum Groe Sperlgasse 24, 1020 Wien +43 1 2144678 kriminalmuseum@aon.at www.kriminalmuseum.at __________________________________________ Uhrenmuseum der Stadt Wien *pripada Wien Museumu Schulhof 2, 1010 Wien +43 1 5332265 __________________________________________
Rmermuseum Hoher Markt 3, 1010 Wien +43 1 5355606 service@wienmuseum.at __________________________________________
BEKE POZORNICE
Akademietheater *u saradnji sa Burgtheatrom Lisztstrae 1, 1030 Wien +43 1 514444740 __________________________________________ Volkstheater Ges.m.b.H. Neustiftgasse 1, 1070 Wien +43 1 521110 info@volkstheater.at www.volkstheater.at __________________________________________
Theater in der Josefstadt Josefstdter Strae 26, 1080 Wien +43 1 42700 www.josefstadt.org __________________________________________ Wiener Kammeroper Fleischmarkt 24, 1010 Wien +43 1 512010077 ticket@wienerkammeroper.at www.wienerkammeroper.at __________________________________________ Haus der Musik Seilersttte 30, 1010 Wien +43 1 5134850 info@hdm.at www.hdm.at __________________________________________
Kinder Oper Hietzinger Hauptstrasse 38A, 1130 Wien +431 3179025 office@kinderoper.at www.kinderoper.at __________________________________________ Raimundtheater/Vereinigte Bhnen Wien Linke Wienzeile 6, 1060 Wien +43 1 58830200 info@vbw.at www.musicalvienna.at __________________________________________ Kabarett Simpl Betriebsgesellschaft Wollzeile 36, 1010 Wien +43 1 512 4742 office@simpl.at www.simpl.at __________________________________________
Theaterverein Wiener Metropol Hernalser Hauptstrae 55, 1170 Wien +43 1 4077740 reservierung@wiener-metropol.at info@wiener-metropol.at www.wiener-metropol.at __________________________________________ Schauspielhaus Wien Porzellangasse 19, 1090 Wien +43 1 31700111 office@schauspielhaus.at www.schauspielhaus.at __________________________________________
__________________________________________ Volksgarten Clubdiscothek Burgring 1, 1010 Wien +43 1 5324241 info@volksgarten.at www.volksgarten.at/ __________________________________________
KLUBOVI
Passage Burgring 1, 1010 Wien +43 1 9618800 __________________________________________
Musik Verein Bsendorferstr. 12, 1010 Wien +43 1 5058190 tickets@musikverein.at office@musikverein.at www.musikverein.at
[KJU:] Bar Stadtbahnbgen 142, 1090 Wien +43 1 8045055 officekju-bar.at www.kju-bar.at __________________________________________
SOHO-Vienna 2 Stadtbahnbogen 172-174, 1090 Wien +43 664 4242368 binderleo@hotmail.com www.soho-vienna.at __________________________________________ Soho Karaoke & Cocktailbar (V-card) Handelskai 94-96/Millenium City, 1200 Wien +43 664 5159786 www.soho-vienna.at office@soho-vienna.at __________________________________________ Vienna Gnadenlos - Der Club im Bermuda Dreieck (V-card) Seitenstetteng 5, 1010 Wien +43 664 88512206 www.gnadenlos.at __________________________________________
Flex Donaukanalpromenade/Augartenbrcke, 1010 Wien +43 1 5337525 office@flex.at www.flex.at __________________________________________ Donauturm Donauturmstr 4, 1220 Wien +43 1 2633572 info@donauturm.at www.donauturm.at __________________________________________
OPING LOKACIJE
Donauzentrum Wagramerstrae 81/2/3, 1220 Wien +43 1 2034722110 DZ.Office@unibail-rodamco.com www.donauzentrum.at
__________________________________________ Millennium City Handelskai 94-96, 1200 Wien office@millennium-city.at +43 1 240001160 www.millennium-city.at __________________________________________ Lugner City Lugner City Gablenzg 5-13, 1150 Wien +43 1 981500 www.lugner.at __________________________________________
Volksgarten Burgring 1, 1010 Wien +43 1 5330518 www.volksgarten.at __________________________________________ Votivpark Universittsstrasse, 1090 Wien +43 1 4053518 __________________________________________ Stadtpark Parkring 1, 1010 Wien +43 1 7963613 __________________________________________
PARKOVI
Burggarten Josephsplatz 1, 1010 Wien +43 1 533 90 83 __________________________________________
Uivajte u naem gradu Beu... ...va WienerUhr.at

info@wieneruhr.at www.wieneruhr.at www.facebook.com/wieneruhr WIENERUHR DIREKTORIJ:
www.wieneruhr.at/wieneruhr-direktorij/
KALENDAR KULTURNIH DOGAANJA: www.wieneruhr.at/kalendar-s-kulturne-scene/

VIRTUALNA ETNJA KROZ BE (kliknite ovdje)
**Ovaj elektroniki dokument i svi njegovi segmenti su vlasnitvo web portala www.WienerUhr.at, izuzevi fotografija za koje su navedeni izvori. Bilo kakvo neovlateno koritenje tekstova, slika ili dizajna ovog elektronikog dokumenta je zabranjeno. Neovlateno kopiranje i reproduciranje sadraja ovog elektronikog dokumenta podlono je kaznenom gonjenju po zakonima Republike Austrije. Ovaj dokument je informativne i edukacijske prirode, te je besplatan za itanje i distribuciju, pod uvjetom da se jasno naznai kao izvor informacija: www.wieneruhr.at. Ukoliko elite ovaj vodi ponuditi svojim itateljima ili ga na bilo koji drugi nain masovno distribuirati, javite nam se na info@wieneruhr.at. U svim drugim sluajevima objavljivanja i dijeljenja, vano je da se sadraj vodia i linkovi u njemu koji vode na Wieneruhr.at web portal ni na koji nain ne mijenjaju ili briu, u protivnom emo takvo djelovanje smatrati povredom autorskih prava i biti prisiljeni poduzeti odgovarajue korake u skladu sa zakonima o zatiti intelektualnog vlasnitva.

Kulturni Vodic Kroz Bec

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Kulturni Vodic Kroz Bec

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Kako ispuniti slobodno vrijeme u Beu

Kulturni vodi kroz Be

Arhitektonska ostvarenja koja nikako ne smijete propustiti

Komora za srebro (Silberkammer)

Muzej Sisi i Carski apartmani

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Raspored prostorija dvorca Schnbrunn

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17)

Lokacija Schnbrunna na karti

Fotografija: Marc Aert / FreeDigitalPhotos.net

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

MuseumsQuartier (Muzejska etvrt)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Kunsthistorisches Museum (Umjetnikoistorijski muzej)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Naturhistorisches Museum (Prirodno-istorijski muzej)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Mineraloko-petrografski (150.000 primjeraka meu kojima je svakako najinteresantnija zbirka meteorita),

Geoloko-paleontoloki (najstarija istorija Zemlje sa fosilnim ostacima prabiljaka i praivotinja),

Botaniki (razliiti herbarijumi, zbirke biljaka i sjemenki itd.),

Tri zooloka odjela s primjercima kimenjaka, beskimenjaka i insekata,

Praistorijski odjel (paleolit, neolit, bronzano i eljezno doba),

Wiener Staatsoper (Beka dravna opera)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Universittsgebude (Zgrada Univerziteta)

Unutranjost Universittsgebude (Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Burgtheater (Dvorsko pozorite)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Karlskirche (Karlova crkva)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Votivkirche (Votiv crkva)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Peterskirche (Petrova crkva)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License) Copyright @ www.wieneruhr.at

Ruprechtskirche (Ruprehtova crkva)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License) Copyright @ www.wieneruhr.at

Stephansdom (Katedrala Svetog Stjepana)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Meusprat (prije svega uredi) Visko prizemlje Prizemlje 1. suteren 2. suteren

Justizpalast (Pravosudna palaa)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Poloaj Pratera na karti

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Haus des Meeres (Kua mora)

(Fotografija pod licencom GNU Free Documentation License)

Provedite urnebesan noni izlazak u nekom od najposjeenijih bekih klubova:

Na putu prema poznatim istorijskim graevinama, predahnite usred bekog zelenila:

(svih preporuenih mjesta) MUZEJI

Rmermuseum Hoher Markt 3, 1010 Wien +43 1 5355606 service@wienmuseum.at __________________________________________

Uivajte u naem gradu Beu... ...va WienerUhr.at

KALENDAR KULTURNIH DOGAANJA: www.wieneruhr.at/kalendar-s-kulturne-scene/

Das könnte Ihnen auch gefallen