DUBRAVKO L O V R E N O V I

BOSANSKO I HUMSKO
MRAMORJE
SREDNJEG VIJEKA
Sarajevo 2009,
Uspomeni na efika (1908. - 1990.).
Dobrog Bo.vl/jal/il/o srednjovjekovnih bosanskih
i humskih nekropola
znanstvenoj istini.
Tekst
. /
dr. Dubravko LovrenovIC
Fotografija
Dragutin Ressner
Dizajn
Branko B a a n o v i
I
STECCI
Autor: prof. dr. Dubravko

RAB IC, Sarajevo
Za
Goran
Urednik:
eljko
Fotografija:
Drago RESSNER
,
Branko BACANOVIC
Lektori:
eljko
Mladenko
DTP:
Branko DURSUM
Organizacija i tampa:
RADIN PRINT, Sarajevo
rabic.doo@bih.net.ba
konzultant:
Ivan
Recenzenti:
prof. dr. Stjepan KUAR
prof. dr. Miroslav PALAMETA
prof. dr. Ljiljana EVO
prof. dr. Ivana
SADRAJ
PREDGO\OR
l.
HISTORIOGR.\FSI\.\ DEKO\STRLI\CU.\
\RnIE\SKQPROSTOR1\IOKY\R
Hi.llori,'k<l 80511<1. IX)liricki l)krir srednilwjekorne Bosne.
Bosna i Hercegorina. Hum (Hercegorina )
STARI PL lDYI - \OVI PUTOKAZI
Bogumilska imerpreracija Arthura hansa i Janosa ron Asoorha
Srbizacija i krcati zacija
Demontiranje bogumiIske rm o od Kosre Hiinnanna iVladislara
preko Alojza Benca i efika do Marka Vege. Sime Ljube Spararala.
Nedima Johna Finea. Noela Malcolma i Marian Wenzel
i crkre - i ehidska groblja
ukapanja: od groba bez do groba sa
II.
RASPJEVANOST I RAZIGRANOST SMRT! NA
MnolVo izvornih naziva - stdak kolokvijalni naziv
Evolucija oblika: od do sarkofaga (sljemenjaka) i kria
Socijalni simboli
Religiozni simboli
Tehnika izrade i klesarski cenrri :
i dijaci (pisari)
UKRASNI MOTIVI
POSMRTNA KOLA - "Ka smrti hitamo mi ... ..
alobni mar u kamenu
Trima - igrite
ok.igrokaz u katehetskom konrekstu
II
li
19
"
.1
55
56
6:
63
68
71
72
73
FIGURALNE KOMPOZICIJE
Repertoar figura iz zapadno-europske sepulkralne prakse
Figure konjanika
Dvoboj - viteki turnir
Scene lova __ _ _
Ptica, pijetao, pas, lav, konj, jelen, zmIja I zmaj
Ljudske figure - testament u silel
ORNAMENTI
ESTETIKA I SIMBOLIZAM UMJETNOSTI
dom - komunikacijski posrednik izmedu zemlje i neba
- bosanske i humske katedrale srednjeg Vijeka
EPITAFI- "Knjiga ivota"
Od arhajske i anonimne tiine do biografske retorike
Tematska klasifikacija epitafa na pogrebna i memorijalna funkcija
Epitafi s vjerskim formulama: Va ime Otea i Sina i Svetago Duha
1se (sije) lei - motiv (viteke) smrti i vjerna sluba
Zivotopis (itije) - na plemenitoj batini , medu bratijom i rodbinom:
molju vas, ne nastupajte na me; i ne popirajte me nogama
Ime pokojnika - ime
Sublimiranje ivotni h iskustava
Personalizacij a kao grobnog spomenika: ime pokojnika, i dijaka,
itije, titule, zvanj a, rodbinske veze, mjesto ukopa, okolnosti i datum smrti
Zdenac zaboravljenih pojmova i geografija zagrobnog ivota
paralele s grobnim natpisima srednjovjekovne Europe
Cirilski epitafi na nianima - muslimanskim grobnim spomenicima
lj ovom grebu danuskrslIlItija slavIloga tilo
UMIRANJA:
INDIVIDUALIZACIJA I HUMANIZACIJA SMRTI
Prisnost sa - samostanski senzibilitet o smrti
Kulturoloki utjecaj Biblije i ideje Sudnjega dana
DRAMA
Izmi renje i kulture kroz zaokupljenost
76
77
17
78
79
82
86
89
90
91
93
96
99
104
108
108
114
118
121
124
127
128
129
132
III.
NEKROPOLE - "GRADOVI MRTVIH"
Zajednica ivih i mrtvih -1I1O/lIIlIlel/lII/IIOSI slIlrli
NEKROPOLE
Nekropola na lokalitetu G/avica u selu Biskup
Nekropola na Radimlji (Batnogama)
Nekropola u Donjoj
Nekropola na Pavlovcu
ZONE RASPROSTIRANJA I KLESARSKE KOLE
HERCEGOVINA
Hercegovina
Nekropole okolice Stoca
Radimlja (Batnoge)
Nekuk - Tanoge
Bitunja - Zabrde
"Deminov krst" u Bunnazirna
Boljuni
Gornje Hrasno

Vranjevo Selo
Nevesinje
Popovo
Trebinje
Gornji tok rijeke Trebinjice: Panik-Mirue
Ljubinje
Gacko
Kalinovik
Trnovo
ZAPADNA HERCEGOVINA
iroki Brijeg
Ljubuki
Olovo
Kladanj
Ludrner
BOSNA
159
160
164
168
170
173
173
174
175
176
177
178
179
180
181
183
186
187
187
189
190
192
193
194
195
197
198
Zvornik
MrnmoDe zapadne Srbije i oblasti Rasa
SREDINJA BOSNA
ZAPADNA I JUGOZAPADNA BOSNA
Kupres
Duvanjsko polje
Blidinje
IV.
BOSANSKA "KOLA SMRTI":
INTERKONFESIONALNOST
kao odraz "klerikalizacije" smrti
Premjetanje sjedita bosanske biskupije u sredinom XIII.
i uspostava patronatskog prava nad crkvama u Bosni:
patronatska pravo = pravo pokopa
Odnos crkava i nekropola sa
u kriitu triju crkava
Idej a i monumentalnost grobnog spomenika:
kao posrednik kulturoloke kompaktnosti
kao dio srednjovjekovnog urbanog krajolika i
mauzolej no-memorijalnog kompleksa - primjer Jajca
Reformacija i konceptualna izmjena strategije smrti
JEDINSTVENO OBILJEJE PROSTORA I VREMENA
REZIME
KRATICE
IZVORI
LITERATURA
KAZALO IMENA
KAZALO ZEMUOPISNIH IMENA
200
200
201
205
208
2W
235
237
239
242
246
248
250
252
279
283
284
284
305
317
PREDGOVOR
Od uspostave Muzej skog drutva Bosne i Hercegovine 1884 .. preko
utemeljenja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888. , to od prvih
sustavnIh nastojanja na znanstvenoj valorizaciji ovi su bosanski i humski
?adgrobni spomenici postali predmetom multidi sciplinarnih
IstrazIvanja domaclh I Inozemmh od i arheolooa do
umjetnosti, etnologa, jezikoslovaca, folkJorista i znanstvenika
usmjerenja. Ni ni slikarska imaginacija nije ostala imuna na njih;vu
tajnovItu monumentalnost, kojaje proizvodila i jo uvijek proizvodi
predodbe o njihovom podrijetlu te i vjerskoj funkciji. - -
Na samim istraivanja svijeta na izmaku XIX.
stoje pionirska imena ljudi koji su svojim entuzijazmom i zalaganjem otvorili
jedno veliko poglavlje junoslavenske i historiografije:
Vid Luko Zore, Frane Petar Kaer, Stjepo
Truhelka, Vaclav Radimsky i Kosta Hormann 1980. , 639.).
Nakon 1918. godine pojavila se skupina okupljena oko
Glasnika Zemaljskog muzeja BiH, medu kojimaje svojim angamanom i obujmom
prikupljene grade kustos Vejsil 1971.a, 18.-19.).
na njihovim spoznajama, istovremeno ih i dopunja-
jedna je generacija izuzetno plodnih znanstvenika, medu ostalima Alojz
Benac, Drago Dimitrije Sergejevski, Marko Vego, Basler, Marian
Wenzel, efik Pavao i Nada nakon Drugog svjetskog
rata, umjesto paualnih ocjena i motiviranih postavki , na svjelio dana
iznijela pregrt dokaza za jednu novu sliku ovoga povijesnog
uglavnom odgonetnuvi njegovu pojavu, razvoj i osnovnu le vjersku
poruku. To ne za_ svij et nala i -
_ odgovore, ali svakako da se pras lari 1 __ _
fabule danas definitivno mogu smatrati otpisanima. Pti lome arheoToko
L.. istraivanje grobova ni izdaleka pratilo kompleksno
se na dosadanje rezultate, zapravo myva111J a
sabrana tijekom vie od jednoga ova mono-
grafija nastoji korak dalje fenomen u konleksl europske
. . . k k t dIIJ'OV]' ekov nog. oovora o
ymJetnostl, bolje re eno II ante s sre o
II
" t doktrinarni i okyjr
smrti. Tijekom prvIh (Binski, 1996" 166,), vrijeme kada
, l' oJ'e bIO dvoJan I I .. d' XII '
Jn " a' redstva _ najpnJe sre mom " zatIm sredinom
taj govor mijenja svoJa Izra, jna sadova i gradanstva mijenja odnosno modernizira
k
d e s afinnacIJom gr ,
XIlI, st., a a s k ga drutva _ dolazI do tektonskog u
cjelokupna BOosne: do premjetanja sjedita bosanske biskupije
p
J
Crkve bosanske s kOjom su dugo bili

I nastanka Izm , " .. k ' '"
u 'u nekim se krugovlmaJos uVIJe P01stovJecuJu,
eno pOIstoVIe Ivam I .... .
"pogr afiJ'e odreden je dvopklm razlozIma: na Jednoj strani
Profil ove monogr , " , "
, 'eri sliJ'edi znanstvene rezultate Jedne hIstonografije kOJOJ
P
otrebom da u punoj mj ,.... ki k ak d '
, d ' 'ko'a dugo imatI OrlJentacIJ s ar ter, na rugoJ strani
SVI mnogo uguJu I J, I'
" d svo'; form1fa u znanstveno-popu arnom oblIku
nastoJanjem a" ..,
I
.. "' rem krugu Tekst prvotno mje plamran u Ovom opsegu
razum Jlvom naJSl .'v' V" " ,
, bl'k 'e namj'era autora bIla ogramcena na IstrazIvanje natpIsa sa stecaka
10 I u, nego J ," '" d
i problema njihove interkonfesionalnost1. KakoJe IstrazIvanje napre o;,alo, od
se namjere ipak odustalo i umjesto toga pnstupIlo IzradI teksta kOJI stecke nastOjI
obuhvatiti u cjelini, U tako zamilj enoj struktun monografije osnovno polazite
predstavljalo je pitanje historiografske tj, dugog puta to ga je
historiografija o prola od bogumIIske mterpretacIJe Arthura Evansa
koncem XIX, do suvremenih znanstvenih elaboracija koje su najprije
dovele u pitanje a zatim odbacile tezu o bogumilskoj naravi prepoznavi
u s omenike, Na ovu platformu oslanja se
analiza estetike i simbolizma analiza strukture epitafa kao
civilizacijske tekovine, od njihove arhajske do biografske retorike,
tematska klasifikacija epitafa s njihovom pogrebnom i memorijalnom funkcijom,
analiza epitafa s vjerskim fonnulama povezanim s motivom (viteke)
smrti i vjernom slubom, ivotopis kao komponenta epitafa izravno povezan s
plemenitom batinom, epitafa koji daju samo ime pokojnika i ime
pitanje personalizacije kao grobnog spomenika, epitafa kao zdenca
zaboravljenih pojmova i neke paralele s natpisima srednjovjekovne
Europe, uloga epitafa na ni anima - muslimanskim grobnim
spomenicima te naposljetku veza izmedu srednjovjekovnih i kasnijih grobnih
natpi sa, Kao dio ove sloene problematike obradeno je pitanje individu-
alIzaCIJe I humanizacije smrti, odnosno utjecaj samostanskog senzibiliteta, Biblije
I Ideje Sudnjega dana na koncept grobnog spomenika i epitafa, pitanje
smrti kao europski fenomen ostvaren kroz te interkon-
fesIOnalnost kao od "kl ' k l' "" '
, raz en a IzacIJe smrtI , uspostava patronatskog
prava nad crkvama II BosnI' nako ....v . o.
, ' n premjestanja sJedIsta bosanske bIskupIje u
sredmom XIIl ,t \" d '

' "" ' s o Jeca, o nos crkvemh gradevina i nekropola sa
sIe cIma u knzlstu triJ'u c k 'd" '" '
" , rava, I eJa IstJlI sta I monumentalnost grobnog
spomemka sa steckom kao ' d ' k
d
, d" posre m om kulturoloke kompaktnosti kao
lO sre nJovJekovnog urban k ' I'k " '
", og raJo I a I mauzoleJ no-memorijalnog kompleksa
na pn mJeru J3j ca, Refon ' " ' k " ..'
Uk k " nacIJa I onceptualna Izmjena strategije SI1I1"I/,
pn azu II rasnih motiva na st . o. . .."
nij e se ilo dalJ"e od ' '" e cIma I njIhove regIonalne dl stnbuclJe
postI gnutIh reZll h'lla pred t l' , ,
obim monografiJ'e O ," d' ,"" s av JenIh u mj eri koju je diktJrao
, vaj lO studIje s te ' k _ "",
, ' matI Om podloznom razIIcItIm mter-
pretacijalll:J. (. '\'Sil) v()dc konstrukcije. vel ikodravne projekte
i fantHstiklltipa bogulllil stva (Palameta . 1995 .. I XX.), predstavlj a tek inscel1{lcUu za
vrstu istraivanja sr;. monografije unaprijediti
znanja. Bilo kako da sc pri stupi ornamcntalllOIl1 repertoaru i njihovom
sadraju, bilo kako da ih sc ni llajmil1l1cioznija anali za ne moe ih
obuhvatiti u cijelosti niti moe ponuditi sve odgovore na pitanja vezana za nebrojene
varijante pojedinih moti va i beskrajne kombin:Jcij e ukrasa. j edno,
medutim, ostaje sigul110 - naime lo da kroz svoje oblike i moti ve organski
dio korpusa europske srednjovj ekovne umj etnosti 1982.a, 236.). ZalO
se OdgOV01:e t13 pigtnj a vezal]a za vj<;rsku prip'adnost ovdje primamo
traiti u sferi ukrasnih motiva, nego u epit afa i interkonfesionalnosti
ovih grobnih spomenika. Osim toga, i su do sada naj vie istraivani upravo
kroz prizmu ukrasnih moti va to je - nekad ciljano, nekad po inerciji - i rodil o
kontroverze. po strani sva brojna, ponekad divergentna
pojedinih likovih ukrasa, ostaje da dio fonda ukrasnih moti va na
pokazuje naglaenu moti vsku, tematsku i stil sku s kamenim
reljefima i crkava, istina, ocv.l! lim i rustificiranim oblikom
te umj etnosti (Palameta, I 996.a, 255.). Ovu vezu naglaava smjetanje brojnih
nekropola sa u sjeni crkvenih gradevina, pravoslavnih kao i
te pripadnost jo uvij ek nij e definirana.
Europska umj etnost srednj eg vijeka nije ni mogla biti nego -
je, naime, bilo posegnuti za to ga
je posredovala profana umjetnost antike ili mnogo kasnije modema umjetnost,
su bile samo forme i posredovanja vjerskih ideja (Klinstle.
1979. , 66.). U tom okviru treba promotriti umjetnost koja je iako teko
ranjena i oskvrnjena - izloena nemaru i onih koji se danas u nju zaklinju -
nekim moda naj vie iz pukoga suj evj erja vlastitog
okruenja, s duom u nosu ipak nadivjela sve kasnije kataklizme.
Uzme li se u obzir to da se radi o j ednom od malobrojnih tekstova takve vrste.
unaprijed biti jasno s kakvim se, nepremostivim, problemima autor morao
svoga rada, tim prije jer je prostor odreden za njegovu realizaciju
unaprijed bio strogo limitiran. To je, s obzirom na opsenost bibliogratij e o
II prvom redu s ogromnim brojem podataka sabranih
tijekom jednoga zatim postupak njihove znanstvene selekcije i.
Uklapanja u izbalansiranu cjelinu. Okolnost da je sve to u novi sustav trebala
ruka presudno je odredila protil cijeloga teksta. Ako u odnosu na
arheologe i umjetnosti pozicija pati od odredenih slabosti. ona
je s druge strane zahvulnijajer pri stupa integralno to osposobljena
za formiranje slike detalja. ali koja istovremeno
znanstven.u vjerodostojnost. Ovakav pristup rezultat je sazreloga
uVjerenJa da se umjetnost i onda kada je lIsmjerena prema vrednovanju
povijesno-kronolokih i kulturnih detalja. kao i onda kadnj e teite na njihovom
estetskom vrednovanju, moe razumjeti samo kao cjelina 1982.a, 233,).
Osim toga, vokacija daleko je blagorodnUa za tako osjetljivih
aspekata goput epital"! i njihove interkonfesionalnosti, posebno ako ih SCI,
kako ovdje biti postavi u europski kontekst.

N
' kr' ne i na;manje vano, jedan od razloga za pristupanje
a aJu. .... d ' ,
fi
lei' u namj'eri nakladnika daje prlJevo om na englesk:iJezik
monogra Ij e . . .. . . .
dostupnom inozemnoj PUblJ CI, u ovo ostvarenje, kao
pokuaj te vrsle, nosi pionirski karakter, Cijelog tima
u ovaj ambiciozni projekt, od nakladruka, autora teksta i fotDgrafa,
do dizajnera, glavnog urednika, savJetmka I recenzenata, time Je postala
od
Monografija je efiku koji je svojim Sustav .
.. . t . mm
radom tijekom vie znans vene za IZU. avanje bosanskog
i humskog mramorja srednjega ViJeka, samozatajnome i autoru
k
.. b k h d '" Ije
mj esto u junoslavens oJ I. asan s o .ercegova oJ me IJevahstici tek treba biti
valorizirano sukladno naJviim standarduna povIJesne znanosti . Taj bi dug bosanSko-
hIStOriografija trebal a oduiti to priJe.
Moja je pak prijatna kolegijaina dunost najtoplije se zahvaliti recenze r
prof. dr. Ivani prof. dr. Ljiljani evo, prof, dr. Stjepanu
I prof. dr. Miroslavu PaiameI! - na kOrlsmm sugestiJ' ama i t" k
. .. Ije om rada
na ovoJ monografiJI.
Autor
Sarajevo, 8. IX. 2008.
,
.. '
HISTORIOGRAFSKA DEKONSTRUKCIJA
VREMENSKO-PROSTORNI OKVIR
BosIla, okvir srednjovjekovne
Bosne, Bosna i Hercegovina, Hum (Hercegovina)
Pod Bosnom i Hercegovinom danas se mi sli na medunarodno pri znatim
granicama dravni prostor, iako on II samome imenu odraava stanoviti
dualizam koji se kao prirodna poslj edica povij esnog razvitka uklini o izmedu ova
dva naziva. Bosnaje, naime, naziv stariji od Hercegovine. a povij esna
ih j e sudbina u ovoj kombinaciji spojil a nakon uspostave vlasti Austro-Ugarske
1878. godine. Tij ekom svoj e sedam duge povij esti srednjovj ekovna
Bosna nikad nij e cij eli teritorij dananje drave Bosne i Hercegovine
koji j e, uz mal e preinake, odreden mirom skloplj enim u Srij emskim Karlovcima
26. I. 1699. izmedu Osmanskoga Carstva s jedne, te Austrije, Republike
i Polj ske s druge strane (Zirdum, 200 l ., 162.) .
Kada iz ki nog i prohl adnog Saraj eva na putu za Mostar putnik prij ede
Ivan-sedlo i se sputati II Konjic, sunce ga upozori daje stigao II Hercegovinu
i tu se, osim klimatskih, osjeti i golim okom vidi cijeli ni z drugih promjena. Ne treba
sumnjati da je tako bilo i u srednj em vijeku, kada su Bosnu i Hum osim
klimatskih odlika karakteri zirali i identiteti . l ednom
cjelinom Bosna i Hum (Hercegovina) postali su tek dvadesetih godina XlV. st.
to su, uz odredena teritorijalna kol ebanja i uz uvijek pri sutan dualizam.
ostali do gubitka neovisnosti 1463., odnosno 1482. godine.
Do ujedinjenja s Humom naziv Bosna proao je svoj nekoliko dug.
krivudav povijesni put, od male oblasti koju sredinom X. st. spominje bi zantski car
Konstantin Porfirogenit, smj etene II dolini istoimene rij eke izmedu dananj eg
Sarajeva i Zenice linijomjug - sjever te izmedu Zec pl anine i lij eke Drine juno od
Zvornika do Gorada pravcem zapad - istok, do prostrane drave koj a je koncem
XIV. st. pod prvim bosanskim kraljem Tvrtkom I. poprimila svoj
naj iri opseg izmedu rijeke Save, srednjodalmatinske jadranske obale i rijeke Drine,
koji uz stanovita osipanj a obl asti u Dalmaciji i Hrvatskoj zadrati do konca
svoj e samostalnosti 1463. godine. Na taj se teritorijalni okvir mi sli pod sintagmom
srednjovjekovna Bosna. Gomja ili Bosna cara Portirogenita imala je sve
odlike sredinje oblasti, matice ili organizacione jezgre, prirodno
omedaenu individualnosI kojoj razlozi irenje II sve
pravce. na najvanijoj prometnoj komunikaciji rij ekft Bosna - Neretva
preko Ivan-planine prema Jadranu, malica teritorijalnog irenja BOSIttI
. .' m. Nijedna druga oblast, koja je kasnije postal "
vodila je ilin praBvce niJ'e mogl a zamij eniti tu sredi nju regiju ka a

dIjelom
d 'ovJekovne Qsne, ' o to Je "
sre nj . . .. k d organizacije drave (Lukas, 1991 ., 61.-63.). Na t. nIJe
ogb Isklju Itl o . . . M oJ Se P
m ..... d as nalaze glavni gradovI Sarajevo I ostar. pri ' ta-
metnoJ hnlJl akn . terese vJ' eto konjunkturu u OkJe svega
. e ekonoms e ID ' '. ruen'
sVOJ . I' bosanski vladari u ovu dravnu mattcu s vlastitim pol' " JU,
mkorponnt I su .. ..' . Ibcki",
k 'm tradiciJ'ama, due ili vnJeme ukloplJemm u druge dravna-feu"".
I cr vem . R ' k (S b" ) H "'"'Je
. _ Humsku kneevinu, Dukiju, as u rIJu, rvatsku, Dalma " .
organ IZme ... . B " CIJU I
. k _ rotegnuvSI na nJih prvotno Ime osne, IZ IZvora XlV. i Xv
Ugars U P . k k /. ,.... . . st.
to kao rusag bosanskI, Bosans o ravevstvo, cIJe Je jedinst
pozna . (d b) . Vo
b
' l r u stalekom predstavmstvu rzavnom sa oru I kruni kraUev
I o o I . d' (L .. 20 ' stva
kao transpersonalnom si mbolu tog!e IOstva ovrenovlc,. 06.a, 451.-460.).
je i nilOalo slucaj na okolnost da se umjetnost bore
njezina najnaprednija faza izmedu polovice XlV. i pada
pod osmansku vlast vrem,enski I poklapa s prostorom
srel/llj(}vjekovne Bosne, sto znacI da su stece:1 kameni nadgrobm Spomenici koji
su za stare Bosanske drave 1982.,32.). Izraz
srednjovjekovna BOSI/a poklapa se s njezinim prostorom koji je,
irenj em iz sredi ta II krugovima inkorporirao teritorije s dugom
tradi cijom vlasti te indi vi dualnosti naprimjer Huma, kasnije Hercegovine.
Ovdje se, ovisno o kontekstu, oba ova naziva kori stiti simultano - Hum kada se
govori o srednj em vijeku, Hercegovina u modernom te podrazumi-
da se uglavnom radi o koje se granalo i zapadno od rijeke
Neretve, od upe Rame i Sedla Ivan-pl anine na sjeveru do Neretve na jugu.
zatim do rijeke poluotok Peljeac, na istok i sjeveroistok do
Travunije (Trebinj a), na zapad do rijeke Cetine, a na sjeverozapad do Duvanjskog.
Livanjskog i polja 2002., 91.-93.). Taj je teritorij sa svojim
autonomnim formacij ama poput Trebinj a i Neretvanske kneevine.
usprkos prolosti i lokalnim osobenostima. s Bosnom
jedinstveno kulturno (P. 1984.,44 1.). je presudno pridoni-
jela njihova srodnost i crkvena batina. U leda ovim
okolnost ima puhao je zakon koj i je vrij edio u ivotu drave, naime da se
"r.romjcnom jednoga dij ela dravnog teritorija mijenja i ukupna struktura i dinamika
Cijele drave, i da se ta promj ena odrazuje na svaki dio dravnog teritorija"
(Lukas 1991 69) Sk . . . ... .'
., .-: . . rojen po OVII11 d r CVl1lTll POVIJCSI11ITI zakonoJ11Jcrnos
t llna
.
tenj e pri slItne lIostalom II ivotu cijele Europe.
tentonJ srcdl1JovJc.kovnc Bosne prua upravo j edan takav primj er.
ali i stovremeno i kompaktnom kulturolokom
hUl1lll SlI IZllIknuh lImj'etl'()s! t . k w.'.. . XII toIJ'ec"1
. . s eca ' :.t. CIJI su prvI izdanci srect 11l om . s '
ISkl esani upravo u Trcb'II'J' sk . bl . k . ' ka i
,. '. . oJ o astt. Prostrano slavens og JezI
cml skc pismenost i ko;c se d "1 ' ., . . I' "kih
. . . : ., . o al!nskc Jadranske obale preko SVIh po ItlC
gramca I feudal nih p'u1ikul ' "' " . . . d l ' 1'1
. " . .1I IZdIll a II cl ublJ1l1 steral o sve do rij eke Drme l II Je I ',
Istok, ku1turolosko JC "I)Ostol' .. .. '. "
. . ". ' JC stecaka. SLO Je to II konkretnom vreI1lel1l
prostOIlI ncka kaze I po(h!"lk l . '. lo

.., . < (,l SC nakon nekol iko elana l 'ahanJ'a iz Panza Sit Z:!
II po rUCJC drllgou' l Jezl k' ' k I . ' d'o
fr.mcusk .. ct d I II Lure - II Bretagnll _ kojajc ipak sastaVili I
< e src IlJovJckovnc ch-L.avc A "I .." . '''' " I
, 110 o-s.lksol1sko-nonnanske Jezlcne 1 kulturo 0,
razlike na Britanskom II isto vrijeme ni su bil e manj e i ni su proi zvodile
manje opl;ke. Sll germansko-slavenski j kulturoloki antagonizmi
potresali Ceku u sklopu Svetog Rimskog Carstva.
Od Save do mora, od Cetine do Drine, i prema istoku sve do Bugarske,
putnika j e posvuda pratio razumljiv, slovima na uklesan slogan:
Ase lei . Koliko u samome ivotu, bilo je ovo prostrano slavensko
ponajprij e jeziku kao komunikacij skome sredstvu, u
znatnoj mj eri duhovno ujedinjeno i u govoru o smrti. Tek su kasnij e ideoloke
naplavine XIX. i XX. kada se postavilo pitanje je Bosna i kada j e
bosansko srednjovjekovlje preko pretvoreno u orijentacijsku epohu suvremenih
nacionalnih homogenizacija, pomutile ovu sliku i njezinu povijesnu vjerodostojnost.
Na svu i ono to je preivjelo od sasvim je dovoljno da se uz primjenu
komparativne analize na ovom palimpseslu utvrdi izvorni sadraj. Takav napor,
osim znanstvenih razloga koje nije potrebno posebno na teini
dobiva u aktualnim okolnostima sve izrazitije duhovne otudenosti triju sastavnica
kulturnog mozaika, naime srpskopravoslavne,
musiimanske i s povij esnim rekonstrukcijama zasnovanim na
ideologij skim stereotipima i "disparatnim percepcijama zemlje, historije i kulture",
koje cijelo drutvo guraju u ivo blato ga minimalnih
izgleda da izgradi svoj stabilan kulturni i identitet (usp. I.
2008., 137.-150.). Historiografija, drugim jest ili nije to ponajprije s
obzirom na nj ezinu ulogu u izgradnji kulture.
STARI PUTOVI - NOVI PUTOKAZI
Bogumilska interpretacija Arthura Evansa i Janosa von Asb6tha
Ulazak srednjovjekovnih nadgrobni h spomenika - popularno nazvanih
- u svijet znanosti nije se odigrao u najsretnijim okolnostima. To se desilo
stotinama godina nakon to je ovaj kulturoloki fenomen postao reliktom jedne
povijesne epohe, odnosno na prijelazu iz XvlII. u XIX. kada su u zapadni
svijet prodirati vijesti o postojanju jedne umjetnosti na nadgrobnim
spomenicima iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije. To su najprije bile putne
zabiljeke nedovoljno dokumentirane da bi na Zapadu pobudile odjek,
posebno jer je zapadna znanost tada bila zauzeta analizom potpuno
djela, tako da pa i nezgrapni prizori sa tada nisu
mogli izazvati ni panju ni oduevljenje. S druge strane, u tadanjoj osmanskoj
Bosni nije bilo snaga sposobnih za samostalno i prezentiranje ovog
blaga (Benac, 1963. , XVII. , XXIX.). Od tada nad neIcropolama
bosanskih i humskih lebdi magla tajanstva, legende, mita, magije i nac'oo'.
romantike, s bogumilima "koji se bore za zemlju od vanjskih
a protive se vjerskoj netrpeljivosti toliko svojstvenoj vjerskim
" "ovremenih partizana to u svojim planinskim g" ,
i zapada ,poput on d "(W l 1999 3 llJjeZdlJn
, 'd stoJ'anstvo naro a enze, ,,\.) Tom ' a
. ezaVlsnost 1 o ..' e Je Znat
uvajun l 't ' to nije nijedan suvremem OP' S pogreba u srednjovjek no
pndomJe o lOS razinu tadanje kulture pismenosti osnovano Se m Ovnoj
BosnI. S obZIrom na , 'k ' o e pret.
, 'd ' t kvih opisa Itekako bIlo, ao to se moze pretpostaviti d 'h'
P
ostavIti a Je a h a I je
, ' d 'h tragova onovremene du ovnostlo Ijem postojanj'u po ,
kao I tohko rugI"" .,.. k' .. , uZdano
'B otplavi la povIjesna bUJIca. la o Je preIvIo tek Jedan na k
znamo IZ asne . ... ' ne om
d
" , k vnom predloku zasnovan, GrbIOljev OP' S pogreba bana StJ'e
sre njovJe o d' P oo pana
a i on tiskan tek 160 l. go me u esaru na tahjanskom ' 'k
ll , Kotromam a, , " ., , , JeZI u,
G
, okolnost to auton stecaka rusu ostavih nikakvo p,smeno obrazloze' ,
tezavaju , , ' " h 'h d' l k nle
oo otl'vl'ma i POruCI nJI OVI Je a, ao to su to tv '
"
kih d
ih srednJ'ovjekovmh spome01ka (Basler, 1976" 79,), Zato se i ne m
ne rug Oo' k " 'h ' o e
.. d 'e bi lo ko;a teza o podnjetlu steca a opcemto pn vacena, kao to se mo'
recI aJ, d I" l'" Ze
da osnovnu prepreku na tom putu pre stav JaJu raz IClte polazne pozicije, Da
rili kom njihova "treba uvaavatI mnoge ili srodne pojave u
i Zapadnoj Evropi" 1980" 237.), jedan je od preduvjeta za
izgradnju stabilne platfonne,
Zapadnoeuropski kasnosrednjovj ekovni kontekst funerame umjetnosti kao
obilj eavanja grobova, u obzir niza malih radionica u
samoj srednjovjekovnoj Bosni i repertoar dekorativnih motiva (Palameta,
2000" 125-126,), polazite je koje osigurava vjerodostojan interpretacijski okvir ovih
nadgrobnih spomenika. To, medutim, ne sagledavanje iz
ili perspektive, nego iz perspektive organski orijentira
noga prema diverzitetu pojedinih kultura i regija od kojih je svaka imala svoju
osobenu sudbinu i povijesno naslij ede na je temeljima
zidalo zgradu novih ideja i odnosa, Temelji su, koliko god bili
i koliko god toliko i bile su zgrade podignute na tim
drevnim temeljima koji su "pamtili" povijest ljudske duhovnosti milenijima unazad,
jedna takva monumentalna "zgrada", u koju su ugradene i tona kamena
izidanaje od u srednjovjekovnoj Bosni,
Najblae da jedna od naj starijih poznatih zabiljeki o
tek iz 1530. i to iz pera jednog stranca, Slovenca Benedikta
koj i je kao i poslanstva austrij'skoo cara Ferdinanda l.
, o
osmanskom sultanu Sulejmanu ll. te godine proputovao Bosn0
1l1
(Bobas" 1985" 103,), naime, da tijekom cijelog srednjeg vijeka, podjednako
IZ kao l stranih izvora, o ne moemo saznati ba ni ta, iako Je
bila otvorena zemlja, viestrukim nitima povezana s bliin,l i
dalj Im okruzenjem, kao to i utnja kasnijih o OV1I1I
nadgrobnim spomen" k" , ' "l' nJ'u
I ICima OJI su vec samom svojom pojavom pnvlacl I pa .
Dva stoljeca nakon Kurl'p '" " ..' 'od slovac
. eSlca za stecke se zamteresirao talijanski pnr o .
Alberto ForlJ s . [' l " l" lk
A
'B " za l1n po JskI knez Aleksandar Sapieha oeolog i Ije n
ml oue pru 'k' k l ' o , '
, ,," k' " S I onzu OllO Blau, engleski egiptoloo l. Gardner WIlkInson,
aUSll1Js I casmk Henrich S o r von
L ' h ' terneck, voj ni i antropoloo dr, Fe IX
usc an te arheolo cl ' M ' o " 'ca da
naj stariJ'i pod'" , " g I. ontz Hoernes. Posebnu tei nu ima , "
aCI o stecCI11l " bel" ' , , k od Andnj<
M' "'. . " " ,I su U autori potJ'ecll te '
IOSIca IZ drug l ' ,
e po OVlce XVIII. l 971.a, 18,),
Ni ta manju zagonetku ne proi zvodi karakter narodne tradi cij e o tim
spomenicima koji ni su pripadali nekom dalekom nepoznatom podneblju nego
su stajali tu, pred da bi se o njima na koncu tek mutna
mitska predodba ih u vezu s pradavni m ljudima svijeta ili s nekim
gorostasnim neprijateljima (Truhelka, 1891" 36g. -369.). Putni ci u regiji XVIII.
i XIX. st. izvjetavaju da lokalni seljaci u kolima na
s vilama (Wenzel , 1961. , 27.). O dubini te praznine na svoj i to da
koncem XIX. st. bosanski kmet nije prezao od toga da prostor za krumpira
nade nigdje drugdje do u grobnici podjednim u Starom Selu kod Jajca
(Hormann, 1891., 51.). Sve to nedvojbeno ukazuje na di skontinuitet povij esnog
kod sve tri glavne konfesije podj ednako,
odnosno na odsutnost bati njenja bilo kakve zasnovane tradicij e povezane
sa svijetom i pokojnicima su Kao
rezultat migracija i vjerskih konverzija kroz osmansko razdoblje "savez"
izmedu ivih i mrtvih srednjega vijeka bio je raskinut, to barem
objanjava zato su tijekom mjesto dobile legende i to je najbolji
pokazatelj o raskidu izmedu dviju povijesnih epoha - srednjovjekovne u kojoj su
nastali , i osmanske u kojoj je umjetnost izrade doivjela svoj kraj.
Tako su pred vie generacija da ih
"otkriju" stranci i da upravo oni O njima povedu rasprave koje se ne sti avaju ni
danas. U takvim su okolnostima od sredine XIX. st. , kada su se zahuktavali
procesi modernih nacionalnih integracija, a pitanje Bosna sve vie poprimalo
pa i su bili skloni umjetnost
kao poslj edicu bogumil skog (Benac, 1963. , XXIX.). Osnovni
smjer ovakvom promi ljanju dao je Franjo svojim studijama o bogumil stvu
i bosanskim patareni ma (Benac, 1982., 195.). To miljenje dodatno se hranilo
jednom, dugo vremena neobjanjivom ineobjanjenom da u povijesti
kulture srednjovjekovna Bosna zauzima posebno mjesto kao zemlja -
nadgrobnih spomenika - koji su toj njezinoj kulturi utisnuli crtu ekskluzivnosti.
Tako se mogla roditi iluzija o "izvornoj primitivnosti i naivnom karak-
teru srednjovjekovne bosanske kulture za koju se sve doskora vjerovalo da nije
pripadala krugu umjetnosti. Bilo je to vrijeme pionirskih
moderne hi storiografije u Bosni i Hercegovini , kada je i nai zgled
skromni prilog O tehnici "snimanja" natpi sa sa mnogo, kadaj e tek
sistematizacija nekoliko stotina danas poznatih epitafa (Truhelka.
I 891.a, 41.-43.; I 891.b, 86.-94. ; 1892., 24.-31.; 1892.a, 107.-116.; I 892.b, 215.-220.:
- 1891. , 193.-195.; 1892., 248. -249.).
Smatra se da je u zaivljavanju teze o kao bogumilskim nad-
grobnicima presudnu ulogu odigrao Englez Arthur Evans koji je, kao
mladi novinar po Bosni u vrijeme ustanka 1875. , zabiljeio da markantni
mogu biti bogumilski nadgrobni spomenici (Evans, 1973. , 161.- 164.). Nedugo
zatim Evans je postao arheolog svjetskoga glasa, to je znatno pridonijelo da se
teza o kao bogumilskim nadgrobnim spomenicima ukorijeni u europskoj
i junoslavenskoj historiografiji. doprinos daljnjoj razradi Evansove
teze dao je Janos von Asb6th, rane austrougarske administracije
u Bosni i Hercegovini i madarskoga parlamenta. Asb6thova knjiga o bosanskoj
21
. I bogumi lskom tezom, bila je i prva literatura o toi t .
kultun, s centra nom ..' 87 B 188 ' elllI na
. . .' . biavlJ'ena uBudlmpestl 18 ., u e u 8., a u Londonu 18
stranllTIJezlclm,l, o J l v .,. . 90
8
9
4 118) Nastanak ove azne povIJesti svojedobno je cc ..
(Asb6th, 188 ., .- .' . d . '. IJenjen
aJ'e Austro-Ugarske o nuznostI o vajanja BIH od Srbi'
kao rezultat spozn .. Je, te u
. k ezultat potrebe za stvaranjem neke vrste Ideoloke pod"'k
skladu sume ao r .. " e toj
opciji (Wenzel, 1996., 64.-65:) . Asb6thova knjiga "proireno Ue)
p I' k . laganJ'e" i uputa dravnom cInovmtvu uprovodenju progra
po lUC o IZ . k ... . I... ma
t sa kao vazOIm elementom OJI Je tOJ po IIIckoJ opciji treb
bosnJas va, ' h . . . d' aa
dati kulturni sadraj. Ako se i moe pn vatIII oCjena a Je znanost u ASb6thovu
d
I "funkcionalizirana i (daje) napravljena orudem bonjakluka" ist
Je u .' . , o
k
t
'e oC]'ena da J' e "to bio angazIranJa nove vlasti u masivno .
ta o os aj . . . m I
t
vnom organiziranju znanstvenih i kulturnIh pn lika u Bosni" (Pederin, 1982

466. -468.). Dok su Osmanlije naveli Bosance da zaborave Austrijanci su
im pomogli da ga od zaborava 2002., 68.). Tu se kao
dal ekosena tema postavlja problem procjene spomenika i njihovog utjecaja na
okolinu za kasnije generacije, tj. pitanja: Koliko dugo je spomenik preivio i koliko
je od ranijih spomenika bilo vidljivo za kasnije generacije? (Oliver, 2000., 6.). Od
istog je pitanje: Kakav su odnos generacije uspostavile prema
kao grobnim spomenicima? Ovo pitanj e dobiva na vanosti posebno u
svjetlu da je briga o smrti bila u skladu s brigom o ivom (Oliver, 2000., 7.).
Upravo kada se koncem Xv. umjetnost gasi, nakon to su jo
od VIIL-IX. pokuaji na formiranju kolekcija grobnih natpisa
iz Rima, napravio je rimski profesor znanosti Petrus Sabinus prvu
zasebnu kolekciju od nekih 200 natpi sa (Northcote, 1878., 10.-11.).
Nakon Asb6tha bogumilskoj su tezi pored ostalih bili naklonjeni Truhelka
i Vejsil 1982., 492.). Medutim, je i tada bilo pojedinaca
poput mitropolita Hadi-Save koji je u Bosanskoj vili (1891 .) ukazao
na 210.). decenij a
kasnIj e Islil Je tezu ospono VladISlav Skanc, ukazavS! da Je u tu rabotu svoJe
prste iz motiva uplela Austro-Ugarska 1932.,356.-357.).
Evansova je teza gotovo cijelo presudno odredivala razumije-
vanj a svijeta iako je u nju 1899. godine razlono posumnjao tadanji
dIrektor Zemalj skog muzeja iz Sarajeva Kosta Hormann 1980. , 643.).
Tako se moglo desiti daj oj , pored brojnih druoih autora podleane i Miroslav
Krl ea ( 1975., 359.-369.). Teza o naslonila se na
" D
teonJ u o bogumilskom podrijetlu muslimana _ Bonj:ililJ.
Tako kae j edna oc(luutJOljih)poznav:teljica ovog jo uvijek do kraja
nelStrazenog lenomen') I' k . . ../ \'(1
. - ((fill 11(1 po Ion Muslima11ima, nag!oavojllCll1ji 10
nas/JedI/CI pravil Ila - / " " , " I
, o" .... , :..emjll I da Sll kasniji IIspore(.ll o.
{JI/dosltce (Wenzel 1996 67) . .' .' da
. d h" , ., .. Bltna j e odlika suvremeni h boaUlmhZlHJJa '
Je nu lstonografsku kri v t' . - . ->- . 1970
8 9);( . o VOI IIlU nastoje pretvoriti u "svetu (Eliade, .,
., . l pllf!.logu za hegemo . d . . I i
Iranskollce ' I .. ilIJU, ok Je Krleina bogumilizaciJ'a
" slona na I limi . I I ---- O)
Opravda .' . ' aJe (a ekoseniji cilj ili poruku" 2007., 197.-21 .'
na Je, stoga kntlb ide I . . . .' rku
prolosti (Dodi g 20(' )6 2' o oglZHclJ e koja stvara iskrivlj enu s I
, " 44.-249.).
Naj novij i reanimacije teze o bogumil"l kom karakteru
, tebka podudaril i '" ,e, rata u BiH 1992. !D. 2005.; 2(XJ6.),
iaku sam naziv i'.a nekropole - "kaurska groblja" - kod
mana/Bonjaka nji hov navodni bogumi lski karaktcr 189 1.,
122.; 1956. , 127.). Ni usmene prcdaj e nikad ne dovode u vezu s
bogumil ima 2002.), to bi sc s obzirom na kulta mrtvih i uk uJlliQ.
patnjarhaino nas hjede s pravom daje takva veza ui stinu
bogul11 il skol11 karakteru j o uvijek se podgrijava i u dij elu
hi storiografi jc 198 1.; Chalict, 1965.), je pridonijelo
to to j c taj isti LDi t vij ekom zadnj ih pola na iroka vrata u razna
encikl opedijska izdanja. gdje su njegovu validnost afi rmi rana znanstvena
imena. Ta ideja je na koliko jo do tezi o navodnim kri arskim
ratovima vodenim iz Rima i Ugarske proti v tzv. bosanski h bogumila,
promatrana kao " umj et nost jednog naroda koj i da se pokori sil ama"
(Chall et, 1965.,23.). Nakon to j e utvrdena ideoloka, a ne vjerska pozadina ratova
vodeni h prvenstveno iz Ugarske proti v Bosne (N. LovrenovIc.
2006.a, 587.-6 13.), svijet u bosanski h i humski h moralo se pristupiti s
drugoga polazita. U tom pravcu su odranije vodili rezultati komparativne
anali ze hi storij skih izvora i arheolo kih spomenika kulture (Vego,
1963. , 195.).
Srbizacija i kroatizacija
Osim bogumili zacij i (boIljakizaciji), bili su izloeni naknadnim
pokuajima da ih se ubiljei i u neke druge nacionalne "gruntovne knjige". Tako
su nastale pse udoznanstvene teze o njihovom ekskl uzivno srpskom i hrvatskom
karakteru . Pri tome moe izgledati paradoksalno to da ni srpska ni hrvatska
"slubena" kolekti vna memorij a (uostalom, kao ni do tada
ni su uspostavile bilo kakav aktivan odnos prema preputenim asimil acij i
u pri rodi i od prirode 2002. , 68.), ali i lj udskoj destrukciji koj aje njihov
broj , najblae prepolovila.
Tendenciju dokazivanj a srpsko-pravoslavnog karaktera biljei
Truhelka ( 189 1. ,382.), zapazivi da j e bogumil ska teza "nala protivnika koj i te
spomenike proglasie srpskopravoslavnim". Nakon referata na Xl.
Ruskom arheolokom kongresu u Kijevu 1899. godine, kada je svjetska znanstvena
javnost prvi put informi rana o redakcija Trud u koj emu je taj
prilog obj avlj en pri govoril a j e Kosti Hormannu da je propusti o istaknut i njihov
srpski karakter 1980., 644.). Nadahnut idejom dokazivanja srpsko-
pravoslavnog karaktera Crkve bosanske, Vaso Gluac j e i bosanske
srednjovjekovne nadgrobne spomenike smjesti o u isti idejni kalup,
ih "direktnim dokazima" koji govore II prilog nj egovoj osnovnoj tezi. "Da to ni su
bogornil ski ili patarenski spomenici ", kae Gluac, su dokazi i to, to se
puta nalaze oko pravoslavnih crkava i II blizilI j nj ihovoj, a gde dan.as
takovi h nema, nalaze se po neki put u samome groblj u tragovi crkvenog temelja,
23
. d . a crkvinama." Zato j e on i mogao ustvrditi da s '
kOJe naro nazIV " d C k b u 'nali
. . bT ravoslavne vere , a se r va osanska nak Itari
BonJam.. . I I P .. I k . on neSI ,
d
"utopil a u velIkoj vase Jens oJ patnj ariji" od ...... a
bosanske r ave Ik . ' nosno d
, k bosanska' stara upravo to I o, kohko je staro hri a je
"pravoslavna cr va I
. . H govini" (Gluac, 1924., 31.-35.,36.-37., 50.). anstvo
u Bosm I erce . . . kI
P
tavan pokuaj da se ste cIma uti sne IS hrvatski .
rVI sus ... ' l k nacIon I .
,. . I d . Je 19 18. uknJl zl]uznos avens o pilanje Ive Pil ara k ... ani
zlgobJe o anJ en , . . . . ,Ojlje p
d
U
donimom SUdI and. Ono sto Je pnJe nj ega na srpskoj stran. ISao
po pse . ,. bo ku I IUrad
B
' d P poistovjetIvsI Crkvu sans s pravos avljem, a na musti lO
OZI ar e kri b 1 mansko.
b

. Safvet-beg ot v I U tzv. ogUffil stvu prasupstan .
o n Ja , ., 2005 244 246 .. . cu nacIo.
nalnoga bonjatva (D. LovrenovIC, ., .- .), radlkahzlfao je Stidland
hrvatsko; strani proglasIvI Cj elokupnu prolost srednJovjekovne B
na , . hrv k .. . _
(
i Crkvu bosansku) den vatom ats e povIJ estI. U duhu rasnih t ..
uJ . k l d ' B eonja
SUdIand smatra da "bogumtIska rasa,. Oja v a ase u osm od 12. do IS. st. bijae
hrvatskog podrijetl a, i zapadnog Balkana, u kome nailazimo na
bogumiI ske pripadae nekada hrvatskom narodnom posjedu". Upravo u
vidio je on "neobori vi dokaz da tl bosanski bogumilski bijahu
ba Hrvat i" (SUdI and, 1990., 95., 96.). Teza o hrvatskom karakteru bosanSkih
srednj ovjekovnih nadgrobnih spomeni ka ostalaje u hrvatskoj historiografiji iva
i nakon SUdi anda, a zastupali suje ili su joj naginj ali zasluni
poput Dominika (1982., 11 9. - 125.) i Franje Sanjeka (1975. , 190.- 191.).
Demontiranje bogumiIske teze o
od Koste Hormanna i Vladislava preko Alojza Beoca i
efika do Marka Vege, Sime
Nedima Ljube Sparavala, Johna Fioea,
Noela Malcolma i Marian Wenzel
Postupno je ipak, nakon to je 1878. vlast Osmanskoga u Bosni i Hercegovini
zamij enil a vlast Austro-Ugarskog Carstva, posebno osnivanjem Zemaljskog
muzej a u Sarajevu, oivio znanstveni interes za ove nadarobne spomenike. to
. o .
Je urodil o obj avlj ivanjem mnogobrojnih podataka o nji hovim oblicima, ukraSllna
i natpi sima 1982., 13.- 16. ). To je znatno proirilo osnovu za njihovU
daljnjU znanstvenu valorizacij u, ali se i tada j o uvijek potreba "nJl hoV?g
sIstematskog opIsa" (Sergejevski, 1942.,97.). pomalo nestvarno
1899. godine u Zemalj skomu muzej u postoj ala detaljna statistika stecaka.
odnosno da se raspolagalo brojem od 59.500 nadarobnih spomenika, kao i geograf-
skom k rt h o I R kom
a Om ilJI ove rasprostranj enosti. Ove podatke iste j e aodine na X . lIS
arheolokom ko K .. o . ej a Kosta
.. ngresu u lj evu prezent irao dIrektor Zemalj skog muz
Hormann pokl o . ,. C k f ku kartu
. ".' mYSI ars om ruskom arheolokom drutvu geogra s
razmjestaja s p I ' .., . . 1955 ? 17 -2 1 SJ
R
' . , . n ozel11m stahshckl1n podaci ma (SolovJev, 0 -
acumlJucl sa svim 1 d . . . 'I SIlOvanI nU
" .' I e ostacI ma log teksta IlJe(TQvi su rezultati bl I za
opsezn . k ... Z . ' o . reka
. oJ a CIJI emalJ ske vlade poduzetoj t ij ekom 1897. i 1898. , kada je p
kolars"ih ureda. lj . },alldara. lugara. cestara. knezova-muhtara. i
hil) t)h;l vljc11IX)pis tlt vnlcl1() njih( )v() stanje i terit()rij raspro-
stir:l11ja. Nastup Kosle 1-((i rl1l:lIllla II Kij evu I XI)9. i pri sutnost Zemalj skog muzeja
na broj II i 111 presti ).nil1l IllcduI1arodnil11 znanstveniIll i izlo:l.hcnim manifestacijama
kOllccm X I X. st. znat ilO su pridoIl ije! i ali l"I11acij i a I i i u k upne ku I tu rno-
historij skc hatine Bosne i Hercegoville. kojajc sve vie zanimati europsku
znanstvellu i kulturnu javnost.
Nakon tnj e u razdoblju iZl11cdu Prvog i Drugog svjetskog rata taj
zamah donekle spl asnllo, IKI nos prcma iz izmij enjen pm.lijc
1945. g<Kiine. kada su pt.Kiuzeta sllstavlla ist ra).ivanja nekropola i li skupina
nekropola, tako da je tijekom dvadesetak godi na objavlj en niz mOlwgral\kih
studija koje predstavljaju ()SIl(lVU znanstveiH) sredene grade za njih() v() dalj nje
istra;t.i vil nje. kompl eksni program je etape: anketno prikupljanje
podataka o njihovu provjeru i dopunu, sistematsku timsku ohradu
van ijill lokalit eta i regija tc pUhliciranje rezu ltata prikupljene grade. 11'.41 cijele
akcije stajali su tadanji institucional ni dravni mehani zmi sa svoj im mat erijalno-
linancij skim sredstvima, kao i prominentna imena histOl'ij ske znanosti
19X2., 18.-23.).
Tako sabrani rczu!tuti su potpUIlO novi pri stup ovi m nadgrobni m
spomenicima, da bi prva sintetska studija o ukrasnim motivima na i
slu;t,bel1o la novi iskorak prema nj ihovoj .. I.izatii .. i (Wenzel. 1965. l.
Medu prvima je u tom duhu razmi ljao Senac (1052 .. 4 1.) lIk:r!.'l v i da je
potrebno "jednom definiti vno ukloniti hogumilsku pozadinu sa ukrasa na ovoj
vrsti spomen i ka i umjet nost na nj i ma Illa l stav i t i u sk lop op6.:g
f"()lkl()ra". Prcmda nije pisan sa znanstvenim ambicijama, jedan je
prilog Franje Horvala decenij ranij e ( 1941 .. 17X.) ol krinuo vrala revalorizaciji
istaknuvi da "r;.\i'janjenje o tim oblicima (nadgrohnih spomenika) II
,mmos/ll/noj /}o,ml1skoj crkvi illO
Na istom je tragu lito vrij eme hio (1054.a. 175.), da pojava
moti va kri7,a na "s vc vie govori protiv teze nekih radnika
(Solovjev, Truhclka) da su /}ogllllli/s/':i gm/}oll;". Nekoliko godina
kasnijc, u dolini rij eke Trehi njice, isti je ault.lr zapisHo: "Zhllg
navedenih okolnosti, ne hi sc moglo tvrditi da jc kod ovoga kraja. koji
Sll sc II kasnijim vijck()vima lIkopava li na mjestima srednjt.lVj ekl)Vnih neknllll)la,
vludalo uvj ercnje da su pod ljudi
koji su po vjeri hili sasvim drugo od novijih gellcruL'ija koje su ovdje -J.ivjcie.
U vezi s tim va',na je i okolnost da svc crk vc i svi noviji grohovi na Il1jestinl:l
srcdnjovjekovnih nekropola pripadaju pravoslavninw"
1962.a, 33,). niz god ina laj fenolll cn Marko Vcgo ( 1%l.a, II I.:
1963" IIJ6,) je do di.! je patarenc i bogumiic "stvorila ludinsk1.l
vima i pl'Opagwl<.la rimskih pUpi.! i ugarski h biskupu", tc da "vcl'.ivanje nlldgl\)onih
za pojuvll patarenI! II BosIli nemu osnova IlU tcrcllujcr sc oni
u raznim oblicima upolrchljuvuju 111\ i rcm od onogu nu komc su 1ivjcli
bosunskc crkvc", sc ullkolici Trchinin Ljuho Spuruvl110
( 197<)" 135.) jc ustul1()vio "dil su nil nckrupolc su
nustulc uz crkvc", du' SlI Illlllgrobni
odnosno clu "nisu mogli biti bogumilski spomenici. kako se to II nuoj
25
, 1'1 " UkoriJ'enjeni stereotipi, medutim spOro
d
10 mIS I o ' , ' , 'su uSlu
nauci done aVlofundiranim stajalttIma, tako da je Ned' "Pali
, 1 znanstven 'I' d'" Im Flhp ,
mjesto noVIl1 . apisati: "Iako Je u pos Je nje vnJeme
2
18 ) mogao z' k ' k' no
( 1974.. " ' , b lih a, Ipa I tu u , na
pItanje interpretacija tih monumenata", j praksI jo
l
, d 'e bog
unll
IZl ,
preov" UJ t' h i drugi su auton, medu ostaltma (1964
O" m spomenu I , , " ' 235 )
,51
970
) Fine ( 1975,), ( 1982,), MandIc ( 1982,,1 17,. 119 "
kobalJ, (l 4' Malcolm (1995" 41.), Palameta (1995" 187,-188,) w')' p,
Andehc i (2005,) odbacilj tezu o bogumilsll.Q.m ka ekn
zel
(
1996,,6,,' , 'ct h' , fi" ra teru
, "" t rezul tat razvojnog puta Je ne Istonogra Ije kOJa se od s
Slecaka, BIO Je o ,.., d d amoga
, I hrvati s utvarama IdeologIje I pre rasu a, puta duljeg od' d
mor,1 a , ' " , , Je nog
I
,' e"IJ'em J'e kraju btlo Jasno to to steccl ntSU, ako vec do kraJ 'a niJ'e b'l
sto Jeca na /, fi ' " I o
, 't 'esu Danas se kao znanstveno ven IClrana IdeJa-vodilJ'a u
Jasno ono s o J . . ,,"'" . .. . . I OVom
korpusa moze uvazltI konstatacIja Nade MIl etIc (1982,a 239)'
segmentu 'k 'd ' ' , ,
"Argumenti za dokaz eventualne bogumils pnpa nostI ,svek?likog raznorodnog
" l' srednJ'ovekovne Bosne moraju se traZItI mImo stecaka I ukrasa na nJ 'ima "
zlvJa " "
U punom suglasju s ovom postavka Je lohna Fmea ( 1982" 132,), autora jedne od
studija o Crkvi ,bosanskoj: .':1 naj zad, ako Bosanska crkva nije bila
onda termm bogumIlskI za ove nadgrobne kamenove
postaje II jo meri irelevantan, Mi slim da se moemo nadati da ova oznaka
uskoro biti naputena i u popularnoj literaturi,". Usprkos mukotrpno dosegnutoj
razini istraivanja II koji su poduhvat svoje najbolje energije uloile gene-
racije znanstvenika usmjerenja, jo uvij ek su ivi recidivi
pozivom na "hi storij ske vertikal e", "povijesni legitimitet" i
legitimitet" naroda - najpogrenij e od svih postavki na koje se moe pozvati
povijesna znanost 2008,), je u vezu S formom
suvremenih ornamentainih srebrnih i posrebrenih zdjela izradenih rukama bosanskih
maj stora, najnovij a istraivanja umjetnost nastoje obuhvatiti pod pojmom
bosanskog slila kao "mJ'eavine mediteransko-islamskoo i bi zantskoQ"
t:o .:::>' e "-
naslijeda, "kao jedan ogranak evropskog korpusa nadgrobnih
spomenika" (Wenzel, 1999" 12,-13,),
Ak? se ne mogu objasniti teorijom. jednako kao ni
teza.
m
o njIhovom srpskom i hrvatskom karakteru. onda jedino preostaje vtatiti ih
u njIhov Izvorni svijet u kom su nastali , razvijali se i. s nestankom srednjovjeko\' ne
bos'lnsked", d '" l' , , 1'61
',' , Izave, oZlvJe I svoJ kraj, Uspostava vlasti Osmanskoga Carstva .. . '
uVJctovala je brzi S'll 'lZ'lk " "I ' h b ' h Ob"IIJ",z' J"'1
. S.l scene OVI 1 111011Ulllentall11 gro 111 ......
odnosno 1)1'0 ' " ' l' "' ' - d i
' IllJcn,1 po It leklll okolnosti doniJ'ela J'e druoe drutvene o nose
druge ob' '' .' j '" (o ,-'
-. ' _ le,ljC, DS JC Truhelka ( 191 4 .. 230,) ustanovio da su prelezIlO
VCz"nl za planll1sk-\ ' " ' , k' " " d' h Je
, ,,, ' , llljest" ' ola su vremenom opustj ela budUCI ,I I
:-; t<l110VIlI St VO Il 'tpust' , . I"" . , hodio
" , 10." I Je ISto tako ustanovljeno daje nestanak stecak" prel
S,II110llle raseljavanj' u "d' ' b" , ' (BenK
195 \ E l . I .I Je 10 uVjetovan novim ivotni m okoInostIIna ....
.. .. ) ,), To ukazuJc d'l " -t .. ' , " ," lenJ'I1ne
. J I SlI s eeel Izraz ledne mllOnO r'lsproslr;,l11jelllle ma .
I II lovne kuhure. pri . . . '" . , ;:- . . . . '" I Iwih.
k'u"lkl -" _ l" " J tn SlIlMslanku odlucUllIClIUloulI ochgrah davni ku 111;
" CI zelll JlSla. soci " I ' l ,'" " .. ,' "', - " , (S'dA
I ():n 114 _ J.I III DC nOSI I lItJCC<.1J1 I Z kulturno razvijeno!!. slISJedstV.l I
' o .). Uza sve oVe (-j b ' I . .. , ... k
r;.I!.ulllijevanj" ." III Cnli\e I krsc:lll ska umjetnosI. odnosno rs .
. e Sl11ltl I zagrobno\! iVlll '1 "
e - <
i crkve - i ehidska groblja
Danas i sama karta rasprostranj enosti da njihov
karakter nij e mogao biti bogumil ski , jer ih nema u Bugarskoj kao domovini
bogumil stva, isto tako u " patarenskim" It alije i june Francuske
(kobalj , 1970.,235.). U prilog tome govori i okolnost da su nekropol e
u kasnijim vremenima sluil e kao mj esta ukopa za pripadnike i
Pravoslavne crkve, to sigurno ne bi bio da su na tim mj est ima
bogumili. To, medutim, u svim takvi m ne podrazumijeva
konfesionalni kontinuitet novovjekovnih crkava i srednj ovjekovnih nekropola,
da je srednj ovjekovni kontekst tijekom viestruko preobli -
kovan i razoren te zato ovaj podatak na oprez, premda ponekad moe
predstavlj ati vaan indikator. U svakom sekundarna upotreba
odnosno njihova ugradnj a u temelj e i zidove crkava u oblasti Popova
1966., 63.), ali i mnogi drugi primjeri poput ugradnj e 19 u sofe
(trijem) i dvori nu ogradu damij e u Ostrocu na rijeci Neretvi 1954.,
198.) ne o bogumilskom karakteru ovih grobnih spomenika.
Nakon to se pokazalo da mnoge nekropole sa lee upravo oko
ruevina istovremenih crkava, odnosno da iako ne slij ede
crkvenu arhitekturu, demantirana je teza o navodnoj nespojivosti i
crkvenih gradevina. Do sada evidentiranih 445 mj esta kulta na
BiH i karta rasprost ranj enosti srednjovjekovnih crkava koja govori da
je gotovo svako naselj eno mjesto tada imalo crkvu, da ih je u gradovima
bi lo po nekoliko te da su tadanje crkve uglavnom bile upne (Zirdum, 2001. ,
161., 163.), tezu o povezanosti i sakralnih gradevina dodatno podupire.
Postavljanje groba bilo je izuzetno vano. Preminuli sahranjeni u crkvi ili u njezi noj
neposrednoj bli zini nastavili su na odredeni biti zajednice; njihova
blizina nij e doputala da ih se zaboravi i je da tij ekom mi se i ostalih
obreda crkvena zajedni ca ivih koegzistira s njima (Bogucka, 2006., 130.).
Model srednj ovjekovnoga groblj a povezan s crkvom model je koji
zapadna drutva kori ste do XVIII. To je antropoloka goleme
vanosti jer je kombinacija crkve i groblja postala jedan od esencij ai nih elemenata
urbane i seoske topografij e (Ari es, 1985. , 12.). sahranjivanja
pokojnika u neposrednoj bli zini crk ve see u rani srednji vij ek. Taj prostor bio
je opasan zi dom i od bi skupa s ciljem da se odstrane svi utj ecaj i koji
bi mogli uznemiriti pokojnike (Curl , 1980.,7 1.). To je bi o rezultat evolucij e ne
samo u praksi nego takoder u doktrini i pravu je potpuno nova koncepcij a
svetosti mrtvih zamij enil a Dok su pagani bili sahranji vani posvuda.
su pokapani jedino II tovan i m i javnim mjestima odredenim za tu namjenu
i s tim cilj em (Aries, 198 1.,40.-41.). U srednj ovjekovnom govoru
"crkva" nij e samo crkvene nego cijeli prostor oko crkve.
U pravu Hainaulta "parohijaina" ili upna crkva je ladu
crkve, zvonik i groblje (Aries, 1974., 18.). Tako je groblj e postalo "krilo crkve",
kao to je krilo Abrahamovo predstavljalo mjesto pokoja due.
. s lokaliteta Ocrkavlje kod Miljevine u ist .
N
s na ste u . k k .. . o no, II
atpl .' d' O grobni spomem ocu, OJI Je pak sagradio '1" OSIli
. d 'eSl npo Iga . . ' kr I (K' IIOb
olknva aj .. 'etenu u bli zlm ne opo e aJ 1984 nOVio
GeorgIja smJ . k d B . k . .,71 72
crkvu sv. .' kovnom lokalitetu o ugoJna po oJnici su se d .-).
' domsrednJovJe b ' h b' l'" d XIII
NaJe n . ' k kvih lrajnih nadgro OI o I JezJa, a bi se lek k . Sl.
ukopavali bez I al redat i grobovi sa o crkve
. dene u tom s o . '" I OSt ovo
Izgra k I' t ta pokazuje da stoje u Izravnoj vezi s ga
bnog lo a I e .. 1963 19 grobn
gro .. nog srednjeg VIjeka (Vego, ., 6.), odnosno da lin
memcIma ra .. . b . Se 111 '
spo .. menska limJa Izmedu ukopa ez spomenIka napravI' Ole
Jasna vre . . Jenog
pov .. la i onih koji su taj znak ImalI. od
matenja .,. . .
..- .. o nespojivostI stecaka I crkvemh gradevma dodatnOJ'e obe '
I eOrlJa J snazena
, . utvrdeno da se iznad groba prvoga bosanskog kralja Tvnka I K
nakon sto Je .. . . Otro_
., mJ'etenog na mj estu u sredIm oltara krunidbene i g b
mamca s .. .,. ) k dVo , rane
k
K

uMIlima (ArnautovIcIma o Isokog posvecene sv N'k .
cr ve o . ' , . I 011
nal azio upravo (P. Andellc, 1980. , 211. , 227. -231.). Takvi hje
primjera u srednj ovjekovnoj B.osm" poput .0slIkane mauzoleJne crkve vjernika
Crkve bosanske Batala SantIca, na sredml Je st"Jao masivni
. II
obli ku sljemenj aka, ili mauzolej ne crkve podIgnute nedaleko od grada Sokola na
na sastavu Tare i Pive pripisane hercegu Stjepanu
koji se kol ebao izmedu triju konfesija, a je unutranj ost krasio slj emenjak s
postoljem 197 1. , 53.,56.) sasvim sigurno bil o mnogo vie nego se
to danas zna. Svi ovi primjeri ukazuju na to da su efektivno pomagali II
procesu urbanizacije mrtvih, kao to su sudjelovali u fonniranju ukupne
kulture smrti. Ulaskom u kraljevsku mauzolej nu, uj edno i krunidbenu crkvu
kao i u mauzolej ne crkve bosanskih velikaa, kao grobni
spomenik postaje neizostavnim dijelom javnoga dogadaja od najvi eg
kakav je predstavljala kraljevska i vlastelinska sahrana, znakom i vjerske
simbolike. Na taj je socij alne i kulturne norme svoga vremena.
vizualno i izmiri vao plemensku solidarnost,
privrenost i individualnu pobonost. Sve to predstavlja kao religiju
stalnih mjesta: mjesta za molitvu i bogosluje, mjesta za naseljene vjerske zajednice
I mj esta za pogreb (Fletcher, 1997.,260.). .
Kao nezaobilaznu komponentu tome treba pridodati i kompleksne Vjerske
prilike u srednjovjekovnoj Bosni obiljeene paralelnim postojanjem lrijll
crkava-konfe ." . k k ' ' lI svo' duboki
, . sIJ a. ato I e, pravoslavne i vjere bosanske. ' oje, . ' ., .,
pecal uUsnule i na kao (interkonfesionalni ) biljeg. Obl'.']O;'
smatraloda se n' pod' ,. k ' .. , ..' .' . remene neki opa e
. . a IUCJU oje su poknvali steccl ne Javljaju IStOV . e
s neklln drugim J b' . v ".0 a O1eduU01lD s
"'. gro nlln, JOS manj e konleslOnall1l m obiljezj"n, .' t
mISIj enj e don kl . . . . popu
k
e e mora kongirali . Postoje. nai me, speCI l nl . ki
ne ropole u sel u M' h' I' .,. '. . dugi vrem
ens
'. I <I JCVICI kod San.IJeva kon stene kroz Izuzetno .' "'k
penod IZmed IJI l iV ' . etOl
C
e
"k' u .. I prve polovice XVI. st. od strane tfl raz le
s upIne - Roman' O. . . . ,. ... I Ino UZ nekropa
sa 'l . il, slrogotd 1 Slavena - pokaZlIJlI CI da SlI pdl.l e .

, s eeel/na pOSlo', I . . rh 'Ibza sVJe
grobne k .,' e I nekropole bez O lille. pored ostu l Ih. - ' 'stovrt:-
Onst lukelJe od I " . tvrdeno Ul ,
lllenil1) ) b ' . p oca sloeni h II vidu krova. kako Je to II 17' 196 1. .
250._ OVll
1
"" Spod (M iJ el I lJSS .. I S J. - I SS.; 1956 .. k.,liteli
- .J. OVuj e sc II '1 t Lo,
. lOze govoriti (l nekoj vrsti POdZc...: I1lJ1l1 s t:. .
poput s ll1ilenijskill1 kontinuitetom ukopavanja, daleko su od toga
da predstavljaju iznimku u europskoj sepulkralnoj praksi. Winchester u I;'ngleskoj
s tradicij om sahranji vanja dugom 2000. godina, od kasnog Zelj eznog
doba, jedno je od takvih mjesta (Kj0Ibye-Biddle, 1992., 210. i dalje).
Osim grobova sa u vidu sanduka i amorfnog kamena, na
lokalitetu u Rakoj Gori kod Mostara vie grobovaje bilo bez spomenika.
Ako ih je izvjestan broj i stradao, odredeni dio grobova izvorno nije imao
nikakvog obiljej a osim moda drvenih krieva koji su vremenom nestali
1989.,98.). pojava - istovremeno postojanje grobalja
sa i bez - zabi ljeena je na srednj eg toka rijeke Cetine II
susjednoj Hrvatskoj, s tim to su grobovi bez pripi sani Hrvatima (starosje-
diocima), a grobovi sa Vlasima (doselj eni ci ma) 1991 .,57.).
Drugo je pitanje to to su kasnija medusobno odvojena pravoslavna i
muslimanska groblja nastala u neposrednoj blizini ili na samoj nekropoli
(I. 1994., 78.-79.). Upravo na tim rijetkim nekropolama s
crkvama moe se pratiti kako nestaju, kako postaju sve
ni e i grupiraju se oko crkava, dok se u poslj ednjoj etapi XVI. st.
ne postavljati ili pored zidova crkve ili se pak unose u samu crkvu. Ovi
"unutarnj i" postepeno bivaj u zagueni u malim prostorima groblj anski h
crkava, se tanje, a reljefi postaju sve
Paralelno s prvim muslimanskim groblj ima, javljaju se II Bosni i prve vari -
jante u izravnoj zavisnosti od oblika muslimanskih nadgrobnih
spomenika 1978.). Srednjovjekovna mramorja i ehidska groblj a
se nalaze jedna pored drugih, rodovsku svijest o tome da se
porodice sahranjuju na jednom groblju 1956., 145.). U musliman-
skom selu nedaleko od Gorada na malom su prostoru rasporedeni musli-
mansko groblj e i skupine vie ugradeno je u okolne
nedaleko od i skupine spomenika nalazi se lokalitet Kri evac a uz
prvu skupinu lokalitet Crkvine, to navodi na pretpostavku da se u srednjem vijeku
ovdje nalazilo sredite I 959.a, 243.-246.). Na strani
Sarajeva, u mjestu Hrea, nalazi se srednj ovjekovna nekropola s preostala 24
od nekadanjih stotinjak. Nastavak ove nekropol e nekropola musli-
manskih ni ana - vremenskih i tipoloki h potomaka - na
rodovski slijed s pokojnicima iz srednj ovj ekovne nekropole. Kulturoloku i kon-
fesionainu kompleksnost ovog lokaliteta zaokruuj e pravoslavno groblj e
1979., 223.-229.).
Kronologija ukapanja: od groba bez do groba sa
sklapanja viesloj ne kulturoloke sli ke pI1la se II Grbore-
zima kod Livna, lokalitetu smjetenom uz prometni put koji povezuje ovu oblast
s Primorjem. s srednj ovjekovni m slavenskim grobljem - tzv. I1lvnim i na
redove - zvanim "Mramorje", na kojemu se izmedu 265 istraenih grobova nalazi
86 primjeraka sa kao nadzemnim grobnim oznakmml. Kronologija ukapanja
29
... snovi bogatog arheolokog pokazuje tri vrste
vIdljIva na o. dodataka (38%), u raki fonmranoJ ogradIvanjem poko ..
raki bez Ikak;:) . u grobovima je prostor spokojnikovim tijelnikovatijeia
daskama ( I. o kamenim Tih je grobova ukupno
kamenJe.m I po nenutih 86 primjeraka sa Analiza grob .h (52%),
medu njIma I u Grborezima vrena izmedu X. i XV. nl
pokaZUje da SdU u
X
o
l1
i XIV st. J964.b, 93.-97.). Ovu arol.k
a
, na.Jtnten_
je izme ll' . . l .
ZIVOl ala u selu smjetenom na padinama I Uje
sa tri vrste ukopa: u kamenom ogradenom grobu, u drvenim
J . elJeznim klinovIma te polaganjem pokoJntka u zemlJu (F k ma
zakovamm e ea
2007. , 204. , 215.).... .. '
K
k su u Jednom povIjesnom trenutku zamIjenili d t ct ..
a o . I .. .. lik. o aasnjI
skromni obiljeavanja grobova posta o Je JasruJe pn. om Iskopavanja srednja-
kovnih grobova u Gornjoj BIJelOJ kod KonJIca, gdje Je Ispod jedne nadg b
vJe . 'k (IX ro ne
otkriven kostur s postkaroltns lm mamuzama .-XI. st.) i jednim priz-
stupom ugradenim u. kamenu ogradu uz noge pokojnika. Jednog dijela
postavljenog u grob, drugog dIjela ostavlj enog Iznad zemlje, stup je naden in situ
(Vego, 1963., 196.). Jedan je grob s amorfnom I pobodeni m kamenovima
datiran u XII. je dokumentiran prerastanja humka U grob s
koja daljnjom evolucijom prelazi u oblik sanduka (P. 1975.,224.).
Svim ovim ukopima - ranosrednjovj ekovnim bez spomenika i kasnijim sa
spomenikom - prethodila je faza spaljivanja mrtvaca za slavensku
pagansku religiju. To otkriva slavenski grob sa spaljenim mrtvacem
kod Konj ica iz VIII. st. koji odgovara periodizaciji spaljivanja rnovaca kod
Junih Slavena do X. st. kada se zavrava proces kri stijanizacije (P.
1959. , 200.-209.). nisu prakticirali spaljivanje izuzev u kasnijim
kada je spaljivanje heretika - definirano sukobom sistema to ih je
- obiljeilo krize koje su identifi-
cirale kao vjeru netolerancije u nj ezinim oblicima (Binski, 1996., 10.).
Kremacije su po definiciji paganske i crkva ih nije odobravala. Iako se pon:kad
vjerovalo da Je svrha spaljivanja tij ela oslobadanje due, znacenJe
kremacije varirala je u tradicionalnim drutvima, a za anolo-saksonsko drutvo
je unepovrat izgubljeno. Treba takoder znat i postojao vie nego
Jedan paganskih ukopa (Meaney, 2003. , 238.). Za ilustraciju moe pOSlUitI
podatak da se na sjeveru Rusije stari kremacije pokojnika prilagodiO
ukopu pad. utjecajem tek u XIII. (Nazarova. 2006 ... 149.) ...
bl , medutim, bilo spalji vanj e mrtvaca uzimati kao apsolutni kntenJ
Vjerske lOjalnosti pok . k . ... ... Je poznaje
. . ., aJni ajer arheologija kOJa se baVI pItanjem konverzi
I allpl cne od' oO ' kooa oroba.
K . . .. .... o Je ilije razlikovati paaanski od kr cans o' 0 ... h
nstlJanlZaelJa riJeke k . d
d . .. aJu SVI moraju bilo jc jedno o Ilaj d
ostlgnuca II polaoa . ,. odatak ,
.. " 40
4
nom n.1ZVOJlI europske konverzije. To obJasl1Java P . .
pnJe zabrane krem . .. blo III s"Je-
tovn . k It anja u saksanskom kopitularu iz 785. godine niJe I d
e ll] cr vene osud .0 I - .. Z toJ'e trn 1-
cio . I ' . e IlIJcc noga posebnol' pOl!.rebnoo a .
na na pogrebna I) . k ., , . " ":' 0=>. (.'ionalntlll
nabojel)) I ". Stl s nJ eZinim Soc lJ:.lInllll obredima I eIllD 1997.
J mog a prezI V . ' ," . "' . FI her. .
124 - 125 Jeli PIIJcl.tz od pauanslva na krscanslvO ( etc .' i
. - ., 258. -260) S . . , ' . <O . . . _ . ,. . bltcntl"
" US1Cccmo .I C, kako cemo VidJ eli. II razli CIlIIll o
na :" il.'l\' i111 ;\ i II ; :-, p\HI I1ji h, lak.u da :-'l' IllOIl' gll\(lri li (1 ll ekoj \'1',,1 i
k.r;l:,\1 1:"1\,;\" II k.nj l' :-. \1 :" puro prodirak IlHlIlOIl' i"lil' kl' norme, Tn je hio
:" i:" ll'1l1 \,kn1\';l\lja :-. ;lIk.;l11 Dd Iri :-. Ioja: kr;l:an:-. k.og, lok.alnnga i
Va lk , .:!OO.' .. )77,) i l ;Ito U lll'kim :-. lul' ajc\' i1l1:1, i onda
kada :"1I11 hili nlkrh'clli kri /l'\'; II \' idu pri\'jl':"ka, nijc hilo moguL-e odgonetnuti
Ikll jl' a lkIl paganin , jcr :" lI na lal i lak\'ih grllhll\'a d\'l)/ll:ll' ll i (MC;lll l'Y .
.:! OOJ" 24 I .t 011l:l' ni lll ra/lii::i lll:"1 pllgrl'huug uhi l' aja r;\l ll).!; \'ij l' ka
prl'\, l'Iika je da hi :"l' nhja:" nil a rl' ligijlllllll-laball. 11)1) ) .. 63,l,
I, BrolnJlcc
2. BrotnJlcc
l BrotnJlce
5.
4
{I IiI
6 B.lr.Ill\lc
7 B.lr.II1ile
~ (IIIJ PrlJIo
Q
tl BilJInje
I
15.
ll. Bitunja
lJ. Bitunja
ll. BilUnja
li. B i l e a
16.
17.
19.
16. -Nevesinje
17.
18. Drenica
19. VukoV\ko
.--
21.
20. ikulje -Vare
21. ikulje -Vare
22. Ubo\lo
ll. Ubo,ko
24 Enunm\l Selo
26.
25. i.dnjell1vlu Ljubl.lrlur, Trebinje
26. Ubtllln
27.

28
''\ ~ ' \
/11" III il
( ~ , ( I I
) r { \ \ ', \
(, \
.)I) B"I I

RASPJEVANOST I RAZIGRANOST
SMRTI NA
Mnotvo izvomih naziva - kolokvijalni naziv
Na osnovi razboJil'e generalizacije moe se tvrdit.i da Sll spomenici II srednjem
vijeku imali Iri glavne namjene: komemoraciju umrlog obitelji , se
pridonosilo procesu alosti i odravanju dobrc obitcljskc reputacije,
iskazivanje potpune funkcije u izrazima slubc ili u gcnealokom tijcku - odat le
simbola polo'\ia ili zvanja i heraldika, te i najvaniju svrhu,
da se komemoracijom pokua osigurati stalni tijek molitava u
korist preminulog i tako donese utjcha dui u i razdoblja
(Norris, 1992., 184.).
Jedan od prvih problema s pravilnim razumijevanjem tako
sloene povijesne materije poput odnosi se na sam naziv. Postoje, naime,
tri vrste naziva koji se paralelno koriste za njihovo obiljeavanje, medu kojima
dolazi do preklapanja, to rada nove i nesporazume. Prva vrsta
su izrazi koji se oslanjaju na povijesne izvore - mahom natpise sa
"bilig", "kam", "zlamen", i dom", Nazivi Ukorijenjeni II
narodu su: "mramorje", groblj e", "kaursko groblje" i "divska groblje".
Truhelka (1891 ., 369.) plasirao je tezu prema kojoj "maet" kao oznaka
za dolazi od turske "mehed", po narodnom koja
grob junaka ili palog za vjeru. Vejsil povezao je naziv "maet"
S talijanskom "massetta" u veliki kamen, to je prihvatio i
(1954.a, 191.), primijetivi da se termin "maet" najvie upotrebljava
na Kupresu i oko Duvna, Livna i Bosanskog Grahova - tradicionalno
povezanim s Dalmacijom. koriten naziv - k - od zadnjih je
decenija XIX. st. u izdanjima Glasnika Zemaljskog muzeja iz Sarajeva medu
ostalima afirmirao Truhelka (1891., 373.). Samo ime dolazi od njegove
glavne namjene da "stoji" iznad groba kao spomenik; to je particip prezenta od
glagola stajati - ili, kako se govorila u staro vrijeme: (kobalj,
1970.,220.-221.). Novija istraivanja na vidjelo iznose sve manjkavosti ova:Rvog
naziva na problem kategorizacije srodnih nadgrobnih spomenika susjed-
nih teritorija (zapadne Srbije), oblika koji se javljaju u vrijeme kad
II Bosni gotovo i nema. Sam naziv - pokazuju ova istraivanja - najprije
se u Srpskom Vuka iz 1852., dok u prvom
izdanju istog iz 1812. godine taj termin jo uvijek nije postojao
2001. , 144.).
55
se ne javljaju kao usamljena, izolirana pojava, kao dio nepreki
toga sepulkralnoga kontinuiteta na bosansko-humskome kor/u:
seu d b k ". . Jen!
u o o u pretpovIJesno vrIJeme. Tako postaje kristalno jasna
ve.zanost za lokalitete starijih epoha - pretpovijesna naselja i kultna
mjesta, aglomeracije i groblja, iranosrednjovjekovne crk a
. ve
I utvrdene gradove. Vaan, neizostavan element ovoga kontinuiteta ogleda se u
da nekropole pripadaju tzv. grobljima na redove, pojava
epohainu promjenu u pogrebnoj praksi europskoga srednjeg vijeka
1982., 22.-23.). Zato se pojava prvenstveno kao
odredena faza u sublimiranju milenij skih pogrebnih tradicija i njihovu prenoenju
u od nadgrobne gomile do sljemenj aka i kri a kao
obiljeja groba (kobalj , 1970.,223.-224.). U svemu tome ne
smije se zanemariti da posmrtni u vjerovanjima mnogih
skupina Odraavaju one i najdublje ukorij enj ene koji se
mijenjaju izuzetno teko i sporo. Jasno je takoder, kako to pokazuju artefakti na
lokalitetu Crkvine u kod Bugojna sa srednj ovjekovnom
nekropolom i 520 grobnih nalaza (IX. -XIY. SL), da su u prvim
naseljavanja na Balkan Juni Slaveni preuzeli i dalj e razvijali posmrtnoga
kulta starosjedil aca, medu ostalima romanskog stanovni tva iromaniziranih Jlira,
to je najtjenje bilo povezano s procesom etnogeneze 1974., 214.-215. ).
U tornje kontekstu razumlji va upotreba ilirskih grobnih humki za kasnije ukope.
to osim strane ovog ukazuje na stapanje Jlira i Slavena
197 1.a, 78.).
Evolucija oblika: od do sarkofaga (sljemeIljaka) i kria
U ni zu pitanja vezanih za umjetnost od presudne je vanosti pejavu
sagledati u razvojnim fazama, tj . utvrditi osnovne linije njezine evolUCIJe. Jasno
je na prvi pogled da su poput ive matenje, od Jednostavnih
koji su najbrojniji , rasli i mijenjali se, sazrijevali i postaJah otmjenIJIma,. prateCI u
stopu kako kulturna i kretanja europskoga prostora tako I razvoJnu
liniJ' u bosansko-humskoga drutva na ekonomskom I kulturnom
. . . k"'h . lokalnih
planu. Na su sva ta proimanja - razvoJne plllne l .e S,IrI I , '
razmj era unutar i umjetnosti - i ukl esana " ISpi sana.
ovoj pojavi nalazimo Ul1lZvOjU bosansko-humskog minij aturnog shkarstva (P. Ande IC.
1984.,511. ). .... "h k ' Ioenijinl i
RaZVOj' rast i metamorfoza od Jednostavnijih I manji s b
' .' ' k Obrk . lj" e n'ldoro nog
obli cima, jedna je od prvih a. , .. ' 'a i sredine
spomenika II prvom je redu uvj etovano teo.Jok1l11 lako
odnosno kultnim potrebama njihovih I no njihovih
matizacija jo nije razradena do kraja, moze se rx;"1 od P d s
I
"'t'h obl'lka zastuplJ'enih u Radimlji kod Stoca, sto zna lOP . Illk'l
raz ICI I . .' I k' ct . 'okooa sanl
podnojem, sanduka, sanduka s poc.tnoJem I naziva
s podnojem, sarkofaga te sarkofaga s podnOj em I nza.
1.:1 pojedinl' ohlike stcL- aka \l vil' ck IJ e lII'I stIPI ' lc' I "1 1)I'I' IIII',cl' I '" k "
. .. ' . ,=,' < , ..., ct.: () () t er !nlll ' l
."'k rillja 'Uclo (.mr!.:s - tiJe lo ij(lgl'in _ jesIi ;,
kOJI sc SpOllllllJC I pmln:ll. l v oII1.\"/jl' III( 'II,"(/k (SkoJ"nll' Ilno 22? -J2') S I h"
. . ..' . ' .. - . _ .L . ) I.lf(un
na sve razlike medu istr;l'/.ivill' illl:l opravdanoIlI sc klasilikacija
na i koju jc IlJ52. godine uveo D. Sergejevski 2(X)5 .. 25.).
Najstariji i najrasprostranjcniji. (lbl;k p()I()cni monoli! _
- predstavlja zajcdnil'ki llblik srcdnjllVjckllVnoga grohlHlga spomenika u
cijeloj Europi (Wcll zd. 1962 .. 109. ). Za razliku od vertikalnog groba s ni om.
ovaj tip ravnog groba nema izravan prototip u paganskoj ili starini i
po izravno je povezan sa s istematskim pokapanjcm tijela. kao i s
velikom idejom povratka zemlji. Pojava ravnoga groba neupitno predSlavija
vaan kulturni dogadaj. o mirnij e m pokojnika koji
prestaju ulijevati strah i prisnijoj kohabitaciji s njima. Horizontalne bil e su
nesumnjivo prve s namjenom da budu i vidlji ve i poni zne. Ravni grob u svakom je
izvoma kreacija srednjovjekovnoga genija i njegova je ambivalentna senzi-
bilnost simbol kompromisa izmedu tradicionalne osamljenosti u tlu
i nove potrebe za mimim dokazivanjem identiteta. U razdobljima ve like
monumentalnosti u pogrebnom dizajnu XlV. , XV. i XVI. to je bio omiljeni
izbor onih koji su eljeli pokazati svoju poniznost (Aries, 1981., 238.-239.).
Bilo da su pripadale zapadne (latinske) pogrebne prakse. bilo
da Sll nastal e II sredini izloenoj bizants koj funerarnoj tradiciji su
sadravale simboliku smrti. i ivota 2005 .. 29.).
Gravirane posvuda su u Europi od velikog kao djela i
hi storij ski zapisi (Curl. 1980 .. 78.), U se u broju javljaju od
XIII. koliko u toliko i u duhovnoj sferi (Kloos. 1992.,74.). to
se poklapa s razvojem sepulkralne arhit ekture na europskom prostoru.
Mnogi ranosrednjovjekovni grobovi u Dalmaciji imali su grobne postavlj ene
neposredno nad pokojnicima. da bi se kasnije razvio postavljanja i
na gornju povrinu kao vidljiv znak raspoznavanja grobova (Vego, 1963 .. 197. ).
Najstarija plol'a koja se moe smutrati je iz druge polovice
XII. s l. s natpi som trebinjskog upana Grda (p. 1984 .. 488 .. 490.), Novina
II odnosu na zapadnoeuropski i srednjoeuropski prostor nastaje deri viranjem iz
i stvaranjem novog tipa nadgrobnog spomenika spajanjem inter-
pretacija. autohtonih tradi c ija i oslobadanjem stega "oficijelne" umjetnost i
(Sokol. 1980.c 275,). Jo prije pojave klesane kako to pokazuju istraiv'Ulja
u Hercegovini. nadgrobni spomenici u vidu lomljene posta\'lj;mi su u
ranom srednjem vijeku pod utjecajem ilirskih i gotskih (Vego. 1961.a. 94.).
Ovakav slijed Obiljeavanja grobnih mj esta je rezultat oblikm'anja
ukupne kuitW11e slike na rasprostir.mja od vremena naseljavanja
Slavena. to se vidi po nalazima nakita i oruja II nekropolama izmedu IX. i XII:
st. obi lj eenih proimanj em utj ecaja kultumog kruga. bjelobrdske I
dalmatinsko-hrvatske kulturne skupine 1963 .. 155.-178.), ,
Pojava kao monumentalne grobne arhitekture II izowllojje vezt s
naraslim ekonomskim potencijalima bosanskog feudalnog drutva.
elj om pojedinaca du vanjskim znakom na grobu ntinnimju svoj ugled I
(Benac. 1950 . 5.). Broj s druge sImne. sasvim .insno na
57
pretpostavku da su pod ovim grobnim spomenicima bili isto tako sahran'i ' .
pripadnici slobodnog seljatva, pa .i kmetova (Benac, 1951 ., I
Drutvo sposobno u tolikom broJu podi zat i tako monumentalne nadgr b ).
spomenike poput izrada predstavljala sloen proces i
nemala financijska sredstva, bil o je bogato i ekonomski stabilno drutvo] ,ta
broj grobova i grobalja bez na duboku klasnu
tog istog drutva, to da su u kronolokom pogledu pratili
pa i propast feudalizma (P. 1975., 225.). za razliku od drevnog vremena
kao i nai h industrijskih kultura, u srednjem vijeku bio je uspostavljen medusobni
odnos izmedu stava prema bogatstvu i stava prema smrti (Aries, 1981. , 193.).
Ako preciznim podacima te vrste za Bosnu i Hum i ne raspolaemo
solidnu orijentaciju u procjeni trokova vezanih za sahranu, izradu i
predstavlja iznos od 40 libara, koliko je cetinski Vlah Ostoja
1377. platio za izmirenje trkova sahrane Vlaha Priboj a Astronomsku
visinu ove sume ilustrira podatak da je ukop u to vrij eme u Splilu
kotao 4-8 libara, a da se za cijenu od 40 libara II crkvi ibenskih franjevaca
mogla dobiti cijela obi telj ska grobnica 1991.,45., nap. 100.). O lome
da je podizanje predstavljalo opsean i teak posao
izdacima, u selu Kongori kod Duvna je narodna II rimovanoj prozi:
Marta na svog brata Marka.
mi seca priko polja
Vukl o ga slot inu volova. izila se stotinu ovnova:"
1956.-57 .. 385.)
Zaokupljenost i zagrobnim ivolOm posvuda je bila \'elikim
trokovi ma sahrane i podizanja grObnih spomeni ka. Polj ski magnati ('esto SlI na
sahrane znali potroiti cijeli imelak (Bogllcka. 2006 .. U2.). O"a illdusrrijaJlllrri
povezana s izradom i monumentalnih nadgrobn ih spomenika doiyjda
jc II sj evernoj Europi (Engl eska. Francuska. Poljska) izmedu I i
1560, ogromne razmjere, u razlil:' ilim s lu pnjc:'\' imOJ uljr:cajne
razine drUIva i majsIorima II najmanju ruku rcspeklahi1an poloaj i
prihod (Norris. 1<)')2 .. IX5. idaljo).
klesanja i o tmj cnijih slcl:aka sc s
dri.avmlg Ic ril(lr ija rudarskI..' proi/HldJl:'1'
i daljnjim unapn.xknjcll1 trgllval:' kih \'ez;! pllsrcdo\anjt.'ll1 Duhw\'Ilika i
jadransk i h kllllll1ll<l II vrijL'IlI L' hana Stjepana II , I I ,- I J:'iJ,), Iaii n i hall:! i kralp
Tvrtka I. KotrolllOlnka l I 35J.- 1.l91.t Paralelilll s O\' illl , lld\' ij:Hl SL' pnlcL's rasll'
javanja starog drut va. pri l'L'1ll U SL' SI"L' dnjL' i ni JL' pkll1SI\"ll n:l
vie 1't:1Idalnc SIOjl\L'. PO\'Cl:;IO Sl' hroj sillhlldnih sdjaka i S\'l' III sllaiIHl .S.l'
odrazilo II a rh ilL'klnnsklllll pok-Ill l'iji inal prl' dsta\"ljaju i S(c\,\'i
1')7I.a. 92.-9.1. l.
Sljl'llcl-i, napredniji nhlik Sh..'d" a l:lsllIpljell .k 11\', S:l ndllkl11ll i
_ s1jclllL'lljal-..olll. Prvi sh.'l:ci unhliku s:l ndul-..;I slI srl'L:l1 Sl' \lkl) Pl1Ill\' il'l' .,'\ ,
.' ., '.. I I . I' , , ' , : I l ' ,. , "" '11 ' , ' 1 dn'\ IlJ!1
n;'lIav l,tlIUl' l Ill1l' C\:I" 11"l' C ral\'0.llll :-- ll'la,, ;I. III . II " '"
. ", I 1' 1 ' I I' I '" 1111 11 ' 1I1 ' lilh,";(I
kultura 11;1 pupvu ovog II l 1,,:\ stn',,:! Ull l II SIl:! / Ilt' IIh)1 l '
St,l i II tlljL:1llosl d,dm<tlim.k{Jg
Poschll.l V. III.l.llltd ovog ohllka p()lcl1ci nlJ'l ' IC l)ri su!n t I ' I h' J
I
. . k' .. ,' .. ' . . osell pos () .Ja , '-;1 J <", c u l:t.v.
C vostilI 1111 S. lIldUCIIII<I Ila d V() slruk()1ll 1)()stoll'l I I' t "' " ' 1 .
. ,'.,',' . ' . . 1 '- O( il /lO lI SdYr", J a J po(:ctkorn
xv. st. Pllpl Clllll.1 pOJavu tzv. visokog s, ltHJuka l)ril'L:hzllog ohl'lka k " k I'.
(
M'I " I <)H2 l' . , . ., ar o agu
I Cile, .,.1. -14.). Nalstariji u ohliku s',nduk' '.' N' k I"
' . , < d su spomenICI I O lGI
II Vran.lcvu Scili kod Neuma I II Bi skupu kod Konji ca (P.
19R4. , 490.). . ,
:,ajsloeniji oblik - sarkofag - jaVlja sc prvih decenija X V. , I. Dug
pul .I C ovaj nadgrobnl "spomCI1I,k.do L,og vremena kada jc - II "I klopu
odredenIh nekropola - poe eo kraSIti pejzae sred njovjekovne Il",ne. U , iru
upotrebu sarkofag ulazi u vrijeme egipatskih piramida, da hi ' e preko
Mezopotamij e, Krete, Etrurije i Rima sredinom III. pojavio u
umjetnosti. Iz Italij e se sarkofag rairio po cij eloj srednjovjekovnoj
Europi, u svojim ukrasima repertoar umjetnosti od
biblijskih motiva do i ilust racija (Dic Kunst ,
Brockhaus, 406.-407.; Duvnjak, 1989.190.,32.-34.). sarkofazi s bosansko-
dalmatinskih gradqya, po svemu su
'Pridonijeli pojavi ove forme koji je obiljeavao kao temeljni element
ljudske egzistencije (Karaman, 1991. ,623.-624. ). svij et promatrao je
sarkofag kao vrstu boravita (domu.\' aeterna), kao znak ivota
koji, u njegovom potovanju pojedinosti, otkriva preci znost i simbola
(Binski, 1996.,86.).
U Bosni i u dalmatinskim komunama razdoblja primjetno
je oivljeno zanimanj e za rimske grobnice i sarkorage, prema su modelima
izradivani grobni spomenici kasnog srednjovj ekovlja. U brojnim dalmatinskim
komunama dokaziva je sekundarna upotreba rimskih sarkofaga jo od ranoga
srednj eg vijeka, pa ih se "u pomodnoj obradi iz roma-
a i vremena" (J. 1990.,41., 67.-68., 8 1. ; C.
1973., 158.; 1982., 120.). pojava primjetna je u
posebno kada su u pitanju biskupske grobnice (Kloos, 1992., 73.). Postojala je.
medutim, bitna razlika izmedu rimskog i srednjovjekovnog sarkofaga. U Rimu
bi se nakon spaljivanj a pokojnika pepeo sahranji vao u sarkofag, u Bosni se mrtvac
polagao u grob a iznad sc postavljao sarkofag, u Rimu je sarkofag predstavljao
grob, u Bosni j e to spomenik. Uza sve to ostaje otvorenim to ga je
postavio jo Truhelka ( 1891.,370.): zato je ovaj oblIks pomenika u takvim razmjer-
ima oivljen upravo u Bosni gdje rimski utjecaj ni u doba uspona
Carstva nij e bio naj snaniji , a nij e u zemlj ama poput Francuske i panjolske.
gdje je rimske kulture bilo kudikamo Ovu iroku primjenu grobnog
spomenika oblika sarkofaga na bosansko-humskol11 pogotovo
da oni "nisu kao II ostalom svijetu zahvatili irih sloj eva naroda", odnosno da
"nisu nigdje postali osim II nas", primijetili su i kasniji (Horvat.
1941., 184.). Kronoloko-stil ski@)zmedurimskihi srednjovjekovnih bosanskih
i humskih sarkofaga predstavljaju sarkofazi dalmatinskih gradova
Zadra, Trogira, Splita, Dubrovnika i Kotora (VIII.-XI. SL) klasiticimni u tri ka!e-
gorije: sarkofage s grobnim natpi sima bez dekoracije; sarkofage ukraene u ba -
reljefu koji nose natpi s; sarkofage bez ikakvog natpi sa ukmene u ba
-reljefu 2004., 7.).
59
Posebno je zanimljiv, medu poznatim sarkofazima, primjerak S lokaliteta
Hrea na strani Sarajeva s udubljenjem na gornoj strani vjerojatno
obrednog karaktera 1979., 224.). Ovaj oblik koji
poprima oblik s krovom na dvije vode - doma" kako kau neki
epitafi - ublaava dramu rastanka ivih i mrtvih obitavali tem pokojnika
pored njegove (Koroec, 1952.,395.). Predodba o grobu kao
o pokojnika tradiciju jo iz prethistorijskog doba, o
prethistorijske urne u obliku u sjevernoj Italiji i Tradicija
o nikad nije prekinuta pa su tako grobovi
doba formirani od opeka u obliku krova, kao i i rimski sarkofazi s poklopcem
(Karaman, 1954., 178.) . U tom svjetlu hi poleza prema kojoj
je pojavi oblika pridonio pokri vanj a grobnih
humki s krovom na dvije vode, rairen kod Slavena prij e
d';laska na Balkanski poluotok 1928., 141. - 144.). Kao dopuna drevnim
sarkofaga, ovaj oblik svojim iljatim krovom snano asocira
na sarkofage i kri nje, dok njihova dominantnost u vrij eme prevlasli
stila ovoj tvrdnji daje dodatnu vjerodostojnost (Palamela, 2004., 132.).
Spomenici ovog tipa pripadaj u iz vrha drutvene piramide,
najbogatije su ukraeni , sadre natpi se i predstavljaju naj zrelija likovna
ostvarenja 1982.a, 235.).
Pogrebna praksa Rimskog carstva s klesanj a nalpi sa nad grobom
i kori tenje h crkava za groblja u srednjem vijeku, uz upotrebu
rimskih sarkofaga i lociranje slavenskih grobalja neposredno uz rimska, ne smij e
se gubiti iz vida kao faktor koji je odigrao ulogu u formiranju sepulkralne kulture
kod slavenskih plemena nastanjenih na srednjovjekovne Bosne. Sama
raka kao oznaka za grob izvedena je od rimske arca 1956 .
142., 144.). To potvrduje i lokacija mauzoleja Batala nedaleko
od utvrde u Lavi na mjestu rimskog vojnog logora opasanog opkopom,
koji je tu funkciju, osim zatrpane zapadne strane, zadrao i kasnij e
kada je ovdje podignut mauzolej sa sljemenjakom iznad groba u kom
su, poloene u kameni sarkofag, kosti ovog poznatog bosanskog
vlastelina. Samo nekoliko stotina koraka dalje otkri vena j e bazilika.
a dio ovog prostora u novij e vrij eme sluio j e kao pravoslavno groblje
1959.,241.).
U kasnijoj , zreloj fazi , polovicom XY. st.. javlj a se oblik kri a kl esan u
raznolikim formama - u osnovnoj konturi ili antropomorfnoj - i forma stele i
cipusa koja podrava starij e oblike. Poslj ednjim godinama izrade
smj eteni poput pored samoga puta nedaleko od lokaliteta pod
imenom Crk vina, na sebi ukrasne moti ve za ali i
za tzv. "ehitske ni ane" iz prvog razdoblj a osmanske vlasti na prij elazu iz Xv.
u XVI. pripadaju monumentalna kri a iz Drenice sj everno od
Mostara 1956. , 179.- 188.). Iz svoje prvobi tne oblast i - iz Hercegovine
i primorja - ovaj se tip grobnog spomenika iri prema ;redinjoj Bosni .
iz ukrasa nadivljava ostale oblike i nastavlja svoje postojanj e do naih
dana 1982.a, 235.). Kao nadgrobni spomenik kri je na europskom
prostoru bi o poznat znatno ranij e, kako pokazuj e spomenik tog oblika iz prve
r)(l lovict; X. "' 11,ljebl " nlJ gUJI-lU rCi tnikCi k()ji je
prih v"'io kr, b r" ' ,,, (f ' lcl t ht r, I 'JIn., s l. 1 1. i 12. ).
Uhl iti orije rll alnog podrij ei la - slUp, (,bclisk i ni ,an - ohiljezil i '" kraj
jedno}!. i tI IV; lr;Jnjc flI) v(Jg p"' glll vljtl p"JVij e\ti uz kriz trajni znak
grohnog ' pomenik;, (Mil cli'; , I ')x2., 15.-10.). Jedan takav primj erak koji pripada
naj , ,,,,ijem lipu mu, li m"n., kih n"ana s prijel aza iz XV u XVI. , l. - stela , natpi ",m
"A"M..: le1.i Skender" i urel-'l nim kri:l.cm-rozct(,m - , toji na ,tarom u mezarju u Fatni ci
na loka lilelu Mi Iju,a (il"vit a (il e<lagi':, I 'J07.", 42.). Sli':an je ovomc, ali monumcn-
'''Iniji od njega , ni , an iz Haki '; a kod Olova - "j edan od naj zanimlji vij ih starih
ho,an,ki h , porneniktJ" - vi,inc oko 4 m, ,a \ trani cama od jO cm u o\ novi, nez-
nllln/) , u:l.cn premtJ vrhu u ohli ku rtJzmjerno pirami dc ukra.\cne kamenom
kuglom. Medu hogtJtim ornamentima u obliku zmaja.
!\Iili zirani cvijel, mOli v uzeta i grozd. Ornamentika pot iz
vijeka , a da li jc pod ovim ., ahranjen bo.,anski vlastelin iz prvog
raZ(if)hlj a na hi ukazi valo obli nj e groblje zvano
Sval{)v.I'k{) r;rr:hU" kDje predstavlja nastavak Dnoga iz srednjeg vijeka pod
nazivDm Kaur.l'k{) GrehU" (M. I 92H., 72. -76.), pitanje j e na koj e tek
treha cje lovi t odgovor.
Ni,aQi su u HDsnu dD.(l i" su oni iz naj starijeg
vremenskog perioda, iz xv. i XVI. sL, koji odraavaj u veze sa
Tc .'e veze na jednoj strani l.reale u repertoaru fi guralnih predstava, na drugoj
.' Irani u natpi simtJ pi sanim na tada.<njem narodnom jeziku. Medu najstarijim
imtJ i takvih koj i su postavljeni iznad grobova poput obeliska
vojvode i viteza" Radi voja 1982.,530.,534.-535.).
Pored iz bl;;.ih i daljih krajeva Europe, i narodni
genij koji bllliru.t vremenom izvrio uu selekcij u moti va.
prilagodio ih svojim i potrebama, sudjelovao je u
ohlikovanju nadgrohnih spomenika. Nesumnji vo jc daje svaka od ovi h komponenti
na svoj hila va1.na u procesu transrorrnaeijc i stapanja utjecaja, ali
prednosI nesumnji v{) pripada komponenti , to porcd ostalog potvrduj e
i nagl: lena ..... nekih ()rnamcnata sa s ornamentima dananjeg narodnog
vel.a i rezharslv" (I'. lindel I ..
Znakovi to je k;Jko Sll i grandiol.niji i smjenji vali manje i jednos-
tavnije i kako sc ta razvojna linija podudara s linijom ekonomskog uzdi zanja
hosall sko-iHllIl skog feudalnog () ovoj pojavi govore i natpi si s
iiII CIliIII;I koja sc Ila prij elazu iz XlV. II xv. sl. z;' ldr1.avaju II krugu vlastelinskih
porodi t:a. (J loje vrijeme skupi nal': in ohilje:l.avanja grohovajo uvijek bio pri v-
il egij viih drutvenih s lojeva, da hi oko sredine xv. st.
pn.: i.ivjeli romano- ilirski starosjedioc i. Uzori Sll hiJi tll. pred i
je ekollollI sko stanj e to dopustilo, i iri s lojevi su na taj obiljeavati
luj esti! gdj e SIl mrtvi, im do koj ih sc mnogo dralo
1%4 .. 213. -2]4.).
Nij e s lul': ilj nosl da sc II velikoj mj eri kod Vlaha.
() Vl lj 1)(lnIIS i/.I'UV1111 je PI lt vnlell II Hlllllll . gdje j e Ilujp()/.llalija nekropola
II I<udillllj i kod Slocu VCI. IIIlU 1.11 porodicu iz
rodu I-Iruhrcnu. ()sll llldesetc godine XV. st. - vrij eme nustanku ove nuj poznatij e
i IlHj cjclovilije nekropole. s gotovo svim ohlit:imu rusponu
61
ukrasa, od ornamenta do ljudskog portreta - podudara se s na'
drutvenim usponom Vlaha 1964.,234.; Vego, 1973., lin
Evolucija oblika otkriva da su se kao nadgrobni spomenici ' . '.
. . d b' l' .... razVIl,
IZ nadgrobne I da su tek vremenom o I I vise I masivnije fonne, to z .
da se sam u njihovom razvoju temelji na obliku poznatom u mno:
acl
zemljama, posebno mediteranskim. To govori da sam po sebi
originalna tvorevina bosanskog i hum oed..nJ.qvjekovnog podneblja.
pnlagodena i masovno ' onstena forma nadgrobnog spomenika jedne epohe
(Benae, 1982., 199.).
UKRASNI MOTIVI
Medu ukrasnim motivima na uz njihoy naglaeni simbolizam
svojstven srednjovjekovnoj umjeD1osti. raspoznaje se pet sk-upina koje se
i upotpunjuju: socijalni i reli giozni simboli. predsta"e posmnnih kob.
figuralne predstave i tzv. omamenti (p. I 98L -188.). Postoji i esla
skupina tzv. neklasifi ciranih mot iva - moti"i funkcije. znako,i
geometrijskog oblika. predstave nekih predmeta i moti"i
nij e odgonetnuti (Wenzel. 1965 .. -11 .1.--121 .). uwi.
olllamentika otkri,'a i cijele jedne epohe. kako ljudi
koji su sudjelovali u njiho"oj izmdi tako i pokoj nika koji su ru nali s\'l)ja zadnja
odredita. po su elji - kako kau pojedini natpi si - i kbani . Sama
o\'a klasitikacija nije i koliko zbog medusobnog preplitanja pojedinih
111oti\"a toliko i zbog
Socijalni simboli
Medu socijalnim si mbolima najistaknutije l1\jC'Stl1 zauzimaju
111o(i \' j od kojih su naj"aniji grhoYi. Odredeni manji broj IZ", potpunih grh<.n;\
izraden jL' II duhu zapadnoeuropske" heraldike. dl)k ('!stali . nji h nekl1lii.:l) :'.wtina.
kao 1100"a i poja\"a. pripadaj u k'Jl1lpozi('ijanu ; tit a :o' tp. .. :.
1984., -' 88.). Od drugih :o' o('ijalnih :o'imbc.Ja \"rijcdlw .IC' jt'dIW:o'tJ\"lh'
amhkme ili tigurc (zin1t injc. ljiljani. !\lZI;.'[C) i prt.'dst;1"(' i
je takodcr luka sa srrijdl)Ill: uz ili ; tit st" i II
naciji s kri em i IX)lumj ese('l' lll . R.kde Sll prikazani kl1pljc'. p0nt"kad z3Slan)il1:
angoll ili halvun kl:1si(-l1i 11h)ti\"l i7 cumpsh' heraldik.t". Rasprostr.11ljc'll po .. 'ijclt')
Europi lU naki tu. i Ill)\'('U krin (lj iljan) Lll1 hcra ldiL'ka J..: omplllk'!lI:l
\'ezan u Bnsni za "ladarsku dinastiju. dnzi,' in je u razli(-itim ...
pri mjenu i na Sh:.' ... :ku. Hcraldicki l)bliI.: ljiljana impoz:ll1lnih ... 'ija iz
Uzdolja. Prolos('a i Vranj t"\"a Sc'la obliku luJ..:suzllt' luljil1t' 11:1
Pal:.ljUt)!m"ot1l POnl'ctll Gale:lza Sforze i s pc':-atll l1g prstcnja iz Ugarskt:.'. O\"il11
si mboh11l:l. prel t:.'Zl1t1 ht.' raldiN:im prt"dsl;l\'ama
umrlog knja je hila shcmati zirana. t)hiljt"a\':l lo se pokojnikt)\"o zanim:lnjt.'. I
rang i u tom pllgledu uloga nadgrohnika mijt'njala lxi
(Milet i ... :. 61. -63.).
Religiozni simboli
. (1984.,488.) smatra da je najraireniji religiozni simbol,
ujedno na.Jcescll1kras na znak kria, koji se poj avljuje u tri osnovna obl ika:
kao i ukraeni kri i kri-raspelo, kobalj (1970., 229.) tvrdi da su medu
neto vie od 3000 ukraenih motivi polumj eseca i zvij ezda.
Wenzelova ( 1965., 91.) j e, pak, dola do broja od 638 na kojima kri
predstavlja osnovni ili sporedni ukras, dok (1982.,387.) medu
ukrasnim motivima s nekih 700 primj eraka na prvo mj esto stavlja kri .
Ovdj e je nuno od toga da je medu navedenim vrstama kri eva teko
postaviti jasnu granicu, pored ostalog i zato to, sa reli gij skog stajali ta,
sva tri oblika imaju istu vrijednost 1954., 11 9.- 120.). Kao motiv
u umjetnosti , pa time i na grobnim spomenicim<!. kri se javlja od IV. sl.
kada je tovanje kria bilo Pravoga Kri a pripisanog carici
Heleni maj ci cara Konstantina (Fletcher, 1997.,56.). Najprije kolekti van, zatim
postepeno indivi dualan, kri je postao esencij alan el ement novog prototipa groba
kreiranog u XVII. i XVIIl i medu onima koji ne vjeruju, vie ili
manje odvojen od svog hi storijskog krije maglovito pri znat
kao simbol nade i zatite. Ljudi su povezani s kri em bez znanj a zato je to tako, ali
su ipak povezani. Kri ne pri ziva dragi svijet nego neto ponekad mi steriozno,
duboko, neizrecivo, smo samo nejasno svjesni (Aries, 1981 ., 27 1., 276.).
su na tzv. i latinski kri , a uz njih se poj avljuju:
kalvarij ski (kri s postoljem), Andrijin kri (X oblik), Petrov kri , ljilj anov kri ,
kri u obliku trozuba ili dvozuba, T-kri koji se povezuje s Antunom pustinjakom,
kri jednakih krakova, malteki kri , dvostruki patrij arij ski (lorenski ) kri, kao
i znatan broj njihovih varij acija 1954. , 120.-1 23.; Wenzel, 1965.,91.-125.).
oblik kria, tzv. ankh, u ili antropoidnom obliku, pojavljuj e se
na u junom poj asu; povezan je sa spiralama i grozdovima u kompoziciji
skulpture poznate u Ventimi gli (sj everna Italija) od VIII.
a u svojim naj zrelijim formama predstavlj en je na sanducima i sarkofazima u
okolici Stoca 1982.,60.). Moti v cvjetnog kri a, koji osobito "cvjeta" na
od Cavtata do nekropola Blidinja, najkvalitetnije primj erke od
Stoca do Bivolj a Brda i Mogorj ela. Kako to pokazuju najbli e analogij e
iz Pridrage kod Novigrada s namj etaja starohrvatske crkve iz IX. i stariji
primjerak iz sv. Marka u Veneciji iz VI. ujedno na razvojni put
ovog motiva, njegova j e upotreba vrlo stara i trajala je (Palameta.
1996.a, 258.).
Svi ovi obli ci, i oni bili su ustaljeni i u drugim europskim
zemljama. Kri evi u obliku trozuba upotrebljavaju se u jo od ll.
obli ci nalaze se na ciglama iz grada i na jednoj slici
Berlinghi erijeve kole. Kri T-oblika predstavljen j e na sli ci Fra Angelica
sv. Kuzme i Damjana", na jednoj sli ci P. Lorenzett ij a u crkvi sv. Franje
u Assisiju, a kasnije na nekim Rembrandtovim i El Grecovim slikama
1954. , 120.). .
U mnogim kri evi su ukraeni grozdovima koji u
umjetnosti simboliziraju euharistijsko vino; ovi oblici prevladavaju u sredInjOj
63
B
. al' ' h ima i na Jugu. Kri je predstavljen kao raj sko drvo f
osm, I I . . . k d V" '. IVota;
. d n T-kri (Kupres) s brojnim ukraSIma, ao a CinI najbolju ilustr '.
Je a . . Vl d l d ' . V aCIJ u
ovakvog Ponekad se s ukraavanj em IS o e . predstavljao
.. d'o ornamentalne cJeline. Uz razne oblike ukrasenIh knzeva na stec' .
manjI 1 . . . . V . . ClllJa
se nal azi i vi e vrsta znakova na sredInI knza I ljudskog lika s
rairenim rukama. Na jednoj u kod SIrokog Brijega iskl esan je
antropomorfni kri, a vie nj ega drugI krlZ CIJI. se hanzontalnI kracI otro lome
nadoij e; on j e krievima s pOjedInih bosanskIh povelja i nekim
merovinkim oblicima kri eva 1954., 120., 123.).
U kri evima antropomorfnog oblika nema kako je to
opsesivno nastojao dokazati Solovjev (1948., 89.- 100.), ovaj oblik za
vjerovanje srednjovjekovnih Bosanaca koji su kao navodni bogymili time htjeli
prikazati samo Kristovo dok su kri kao vj erski amblem prezirali.
najblae da j e ovaj zasluni europske reputacije zapao u
ovakvu kontradikciju. Solovjevljevoj teoriji izravno predstava lika sa
iz Rake Gore kod Mostara, u obliku antropomorfnog kri a koji U lijevoj
ruci dri kri 1956.a, 250.) . Jo u merovinko doba bilo je mnogo
takvih kri eva: poznat je kri latinskoga tipa s glavom krunog oblika iz
koj e, okrenute prema dolje, izviru dvije ruke. Predstava antropomorfnog kri a
je pojava na novcu nekih madarskih vladara, osobito od Geze II . do Ludovika
Velikog. znak, vrl o stili ziran, nalazi se na ilingu bi skupa iz WUrzburga
iz xv. Jedan stari crte korukog voj vode predstavlja
ga s kriem u obliku iz koj eg izlaze valovite rukama. Ove
predstave kria, gotovo nalaze se kraj em srednjeg vijeka u S. Petroniju
kod Bologne, u Garofallu u Ferari i na slikama Hansa Fri esa u Fribourgu. I u rano-
srednjovjekovnoj irskoj umjetnosti se predstave.
uzevi, li kovne predstave kri eva neizostavan su motiv srednjo-
vjekovne sakralne umj etnosti , a kao si mboli uvedene su u praksu osobilO
preko duhovno-vitekih redova nastalih u vrij eme kriarskih ratova
1954. , 125.- 127., 135.).
Skupini religijskih simbola pripadaj u takoder znaci obnavljanja i uskrsavanja
u vidu kruga, polumjeseca, svastike. zvijezde. spirala svih oblika, vij enca.
rOlete i elise koji, bilo sami ili II raznim kombinacijama. ukraavaju
Ovi ,znaci se nalaze L1 Z razne oblike kria s koji m su ili povezani ili su
pak Isklesani LI njegovoj bli zini. oni ipak samostaian, jedini ornament.
a LI , k,ombin3cijama dolaze polumjesec i jedan solarni znak. Na svim
obliCima oV,i si.lllboli imaju vidno i istaknuto mj esto: na s gornje
st.rane. a .na sa zabal a. Kao simbol prastaroga paganskog
lj epotc i radosti cijel e zemlj e, ml adi Mjesec
Je obnavljanj e kao takav vrl o je bli zak vj erovanju
128.: MIi ell c, 1982 .. 97.; 199 1. .20.). Spajanj e polu mjeseca i
na spajanj e slarog paganskog vj erovanja s
I ova da se pokrtenje jednog naroda odvij a kao vieslolj elni
proces tc bl se Ill.ogla "oclgajanj cll1" ncgo "pokrtenje-m" (kobalj.
233 .. 235.). UkraSI Il1Jeseca I rozete obvezan Sll pratil ac Raspela II rolllani(:'kllj
umjetnoSIi (Basler, 1990 .. 131. ). .
Solarni s imholi vmk podrij etlo od paicolita. zatim se II asirskoj
umj etnosti. kod Ilira. II nordij skim krajevima i na vazama.
Lunarni znaci javljaju se Ul. s like babilonskih bogova, uz predstave
boginje Astanc. kod Grka i Kelta. U rims ko doba. polumjesec koji je bi o at ribut
Dijane (Artemide) i boice Lune. je na nadgrobnim stelama
Panonije i Galije. ali i na posmrtnim urnama i sarkofazima uz druge znakove.
uzevi. SOkllll0-lun'lllli simboli bili su veoma zastupljeni krxi Indoeuropljana,
ali i u kulturama koj e su s njimaj edva mogle imati ikakve veze
1954 .. 130.: 1982 .. 97.: Hall. 1991..208.).
Oboavanje Sunca i Mj eseca u staroj slavenskoj re li gij i imalo j e istaknuto
mjesto: pretpostavlja se daj e vrhovni bog Zapadnih i Slavena bio
sa Suncem. a jaki relikti tak vih bili su prisutni i nakon primanja
(Elijade. 1991..34.). Slavenski narodi. uostalom kao i drugi narodi
toga vremena. teko su naputali stara svijeta jo dugo napola
kako imenuje jedan izvor iz XII. st. 1954 .. 132.).
Toma Arhidakon zabilj eio je u XIII. st. da su prilikom mijene Hrvati
izvodili obredne pl esove i di zali galamu u sve metalne i drvene predmete
kako bi otjerali demone koji razdiru i jedu mjesec 1991 .. 19. ).
U umj etnost solarni znaci ulaze preko svetkovanja koje
je zamijenilo dotadanju pros lavu preporadanj a Sunca. Prve predstave Sunca i
Mjeseca uz slike pojavljuju se na rukopi si ma iz ranog srednj eg vijeka.
kada postupno potiskujuuobi(:'ajenu kompoziciju raspe la bez Kristo\"a lika. Njihm
odnos uspostavljenje u Bibliji kazi\anjell1 o Postanku (Sunce. Mjesec i z\ijezde
su dana) i u o il potom i kod teologa. Prema
sv. Augustinu. Sunce i Mjesec si mbolizirali su odnos d\"aju Za\jeta: Stari za\j et
(Mjest."c) mogao se razumjeti sa mo s s\jetl osti kojom ga obasjma Nm i
(Sunce). Uz Sunce i Mjesec se poja\"ljllju II alegorijskom Crbe
i Sinagoge: po mi lj enju komentatora razdi ranj e II hramu II
Kri stm'e smrti ozna(:'i lo je trijumf Crkve (Sunca) nad Sinagogom
(Mjesecom) 195l.. I Hall. 1991 .. 285 .. 323.). Sunce i mjesec
harmoniju suprotnih principa: mj esec je prema suncu. kao pasi\ prema
aktini (Chall et. 1965 .. 3 1.).
Solarni znaci nalaze se i na menwinkim sarkofazi ma gdje su. prema
nekim miljenjima. imali amblemiltski i tali smi.lnski karakter (Vido\"i(. 195 .. L 132.),
Na jednom bareijefu iz Quintanilk de las Vinas kod Burgo ... a u panjl..'iskoj iz
VII. st. prikazana su d\a andela koji dre SUI1I..:e (Lopez. 1978 .. 5 .. U. Cesta je
njihova pojava II umj etnost i. osobito uz pred ... tanl raspela i Ktista.
kao na jednoj zlat om. dragim kamenjem i rezharijom u slol1o\"oj klbti lIkraenoj
Bibliji s konca X, U Bibliji koju je 1-175.176. II Augsburgu tiskao Giinther
Zainer. uz predsta\"u Kri sta. Adama i Eve. nalazi se kompletan rqX=l1nar sl, lamih
znakova - Sunce. Mjesec i zvij ezde 19X5 .. 120 ... 121. . \35 ... \36.),
zraci koji se kao ukrasjavljajuni.l kacigi iznad grba grada \uku
svoje podrijetlo iz kulta to su ga. busO\\' imc u \"ijel\l'u zraka. ruirili
glasoviti propovjednici poput Bernan.lina Sijenskng i Dionizija Kartuzijanca.
Crkva je, ne bez otpora pa i zabrana. naposljetku nala naein da tovanje Gospodina
sankcionira u prikludnom obliku: hostija smj etena je II monstranClI
kojaje umjesto oblika kule, poznatog iz XlV. st., dobila izgled sunca s vijencem
zraka (Huizinga, 1991. , 189.).
Predstave mladog Mjeseca i zvijezda postale su sastavnim dijelom brojnih
i gradskih grbova irom Europe - u Nizozemskoj, PoljskOj ,
Italiji , panjolskoj , Engleskoj , Rusiji i Ugarskoj (c. A. von Volborth, 1992.,34.,
43.,51.,59. i dalje). Ovi znaci nali su iroku primjenu u junoslavenskoj numiz-
matici i heraldici. Na bosanskog vikara XVI. st.
nalazile su se predstave Sunca i Mjeseca. Solarni znaci nadu se i na
starim grobljima u okolici Travnika i na pravoslavnim spomenicima
iste starosti iz Sarajeva. U nekim krajevima Polj ske zadrao se do modernog vre-
mena srednjovjekovni da se klekne prema mladomu Mjesecu i
molitva, a tovanje mladog Mjeseca kod nas sigurno je pridonijelo tovanju
Mlade nedjelje 1991., 25.-26. ; 1954., 128., 132.-133. ;
Solovjev, 1954.,93.; Rengjeo, 1943.,280.-286.; Vego, 1973., 322.).
Solarno-Iunarni simboli na imali su religiozni karakter i formirali
su se pod utjecajima starih slavenskih vjerovanj a i
veza sa znakQm krii! nedvojbena je i je da su imali istu sim-
vrijednost. Ne moe ih se, medutim, vezivati za posmrtni kult
u komu su simbolizirali umiranje i jer su oni , imali mnogo
iri religiozni karakter 1954., 134.- 135.). Sunce, polumjesec i zvijezde
pojaVljuju se na likovnim predstavama Kri stova rodenja i uznesenja Bogorodice
na Nebo. Narodni pogrebni u Latviji tijesno su bili povezani sa zalaskom
sunca, tj. s vjerovanjem da due mrtvih odlaze sa zalaskom, a sunce je
predstavljalo jednu od sredi njih tema latvij skih narodnih pj esama (Viba, 2006.,
140.- 141.).
U prastare simbole pribrajaju se predstave vinove loze i groda.
Na temelju biblijske metafore, posebno Isusove prispodobe o lozi - "Ja sam trs, a
Otac moj vinogradar"; "Ja sam trs, vi loze" (Iv 15, 1.5) - ovaj znak se upotrebljavao
kao ukrasni moti v u umjetnosti i graditelj stvu od ranih sarkofaga i
zidnog slikarstva u rimskim katakombama do bi zantskih mozaika i srednjovjekovnih
vitraila. Grode u umjetnosti simboli zira euharistij sko vino i Kri stovu krv
(Wenzel , 1965" 203.; LeksikoIl , 1979., 585.: Hall. 1991.. 186.- 187.) .
Uz svoje osnovno ljiljan je kao glavni moti v
ikonografije imao dublju reli gioznu simboliku. Ponekad je ljiljanov
cvij et prikazivan kao pravi ljiljan ili perunika koja se u srednj em vijeku nazi vala
"gladiolus". od je izveden naziv "Schwertlil ie". Oba ljiljanova
oblika ubrajal a su se u srednjovjekovnim u red
dobra", kome se suprot stavljalo zla" (Wenzel. 1962.a, 90.). je ljiljan
s Kri stovim lllukama. a simboli zirao j e i bol to ga
je osjetila u srcu dok je gledala Kri sta na kri u (Wenzel, 1965" 163.). Na pojedinim
postoj e kompozicij e kombinaciji ljilj ana i predstave Kri sta Ila
kri u. koj e naglaavaju nj egovu reli gioznu simboliku. U gdje su. kao na
iz Bi skupij e kod Knina. predstavljeni kri . ljiljan i zrcali se puna
ikonograrska poruka - "ponovno pokoj nika kroz Kri sta" (Wenzel. 196) ..
163.: Hall. 1991. . 190.).
reli giozna poruka zrcali sc iz predstave Izv. drveta ivota -
poznatog u svojoj arhajskoj formi drveta jo u neo I it skoj epohi _
s"nbollka, usko povezana s Rajem i Kri om, stoj i u izravnoj vezi s biblij skim
motI vom o "drvet u ivota" i "drvet u spoznaj e". Kao tak vo, drvo ivota je II
simboli ci usko povezano s kri em, ili pak funkcionira kao
predstava ljiljana koj i je u zapadnoj umjetnost i vaio kao abrevijatura za
drvo ivota (Sachs- Badstlibner-Neumann, 1994.,236.). U vezi s ovom predstavom,
II sklopu razradene srednjovjekovne simbolike funkcionira prikaz vrcc
kao simbola raja i troli sta kao simbola troj stva. Sve ove var ij ante zastuplj ene su
na 1982.,99.; Wenzel, 1965. , 169.- 175.), a jedan sc od Ijcp' ih
primjeraka nalazi II za koj im ne zaostaje ukras na Radimlji
(Palameta, 1996.a, 262.).
Novija istraivanja iznijela su Ila vidjelo jo jednu skupinu reli gij skih
simbola, tj. ikonografske mot ive, koji su na najlake mogli biti preneseni
iz ikonografskog materijala - s fresaka, ikona, metala i iluminacija.
Smatra se da toj skupini moti va pripada port ret pokojnika s
podi gnutom desni com i rairenim dlanom preuzet, naj vjerojatnij e, s ktitorskih
kompozicija iz oslikani h crkava. Na tijesnu vezu izmedu oslikanih crkava i plastike
na i arhitektonsko samog koji je u svojoj naj savreni-
joj fomni tek idiom hrama, zapravo mauzolej ne crkve 1973.,297.-306.).
i klesar elj eli su kao istinsku i time ga pribli i ti
viziji crkvice kao mjesta sahrane pripadnika drutvenog sloja
197 1. a, 31.). Natpis na gdje se on s domom" o
tome najbolj e govori. Ovoj interpretaciji bli sko je mi lj enje prema kom fi gure s
podignutom rukom simboli ziraju pokoj nika u molitvi za svoj u duu, te bi se one
odnosile na prikaz pokojnika za ivota ili spremnog za ukop 1984.,57.).
Ovaj mpti v dovodi se takoder u vezu s rukama koj e g; ..tij ekom
uzdiu k nebu, a ova se tradi cij a kod katolika u Bosni i Hercegovini odrala sve
d-o da nas.W. Holmqui st ukazuje na predstave vi teza s uzdi gnutom rukom (tzv.
Orantenreiler) i tvrdi da ih je u VII. st. bil o mnogo po Francuskoj i Zapadnoj
Europi. Najednoj katedral e u Ventimi glii u \taliji predstavlj eni su andel i s
rukama uzdignutim kao kod franj evaca kada mole Paler nosler. Uzdi gnuta ruka
na pojedinim nadgrobnim spomeni cima, osobito II kombinaciji s predstavom
Sunca, moe simboli zirati Bogu da bi se umilostivio dui pokojnika
(ali i vijenac kako to pokazuju kasnorimski i bi zant ski mozaici ako
se, umjesto Suncu. krugu dadne to Dakako, primjena ikonografskih
moti va nij e bila samo na sakralnu arhitekturu. Nalazimo ih i na
kamenoj stoli ci iz Bukovice na kojoj Sll , pored drveta ivota. prikazani
plemkinja i vitez - predstava koj a svoj pandan ima u starom ikonografskom motivu
"koji se vezuje za dekoracij u poznatog kamenog prestola u Svetom
Marku" (Vego, 1973. ,3 13.-314.; 1973 .. 228.). Ne smiju se. takoder.
pri prenoenju ovog moti va na iz vida izgubiti utj ecaji likovnih
iz srpskih manastira 1984.,62.), ali isto tako ni lit jecaj i freskoshka.rstva
srednjovjekovne Bosne. I stoj skupini moti va pripada i nedavno
predstava molitelja s podignutim rukama na lokalitetu Gizdave u RoumlJI kod
. b' (G d' v.m.) uklesan. n.
Stoca od mjetana nazvaml DomlIllIs vo /,\'cum ospo Itl s .
67
koja je mogla predstavljati dio nekropole od pedesetak nadgrobn' "
spomenika ili ranosrednj ovjekovne crkve kao sredita ove nekropole. Ova
predstava dovodi u vezu s tradicij ama, a prostorno joj je najblie
predstava lika u Rakaj Gori kod Mostara (Pal ameta, 1999.,
Tehnika izrade i klesarski centri:
i dijaci (pisari)
Mj esta za vadenj e kamena od kojeg su klesani i redovito su se
nal azila u bli zini nekropola i je postojanje kamenoloma presudno utj ecalo
na formiranje nekropola ' 982. , 38.). Tehnika izrade odvij ala
se u nekoliko fa za, od odvajanj a i vadenja kamenih blokova i grube
obrade, do klesarske finali zacije osnovnog oblika na samome kamenolomu
ili na nekropoli . Pri tome su se maj stori sluil i elj ezni m i drvenim klinovima.
velikim i pol ugama, da bi na red dolo spomenika do same
nekropole uz drvenih pl azova, obli ca ili greda 1966.,92.).
Odvajanje i vadenje kamenih blokova je obavljano zi mi, kada je u niz
prethodno napravlj enih rupa nalij evana voda kojaje irila svoju zapreminu i tako
stvarala pukotinu po kojoj se bl ok odvajao od ostale kamene mase
1971.a, 71.). U tadanjim vie nego skromnim uvjetima postupak
transporta nije bio nita manje postupak od odvajanja kamenih blokova. jer
se u pojedinim radi lo o od 29 tona koliko je teio grobni
spomenik Vlatka a ima ih i znatno teih (Truhelka. 1991.. 630.). Tehniku
te sloene operacije otkri va toponim pod imenom Pla:aljke u Cetini. na
kamenoloma odakle su vadeni blokovi. Taj naziv dol azi od glagola pla:;t; ili
p/azati , odnosno od imeni ce p/az koja i saonik. to govori da toponim
Pla:aljke od radnj e povezane splaenj em. puzanj em. smucanjem.
i potezanjem - od postupka prcvoenja Pri svemu lOme se
blok nije micao neposredno po terenu, nego je bio postavljen na spojena
brvna u obl iku saoni ca pod koj im su se, transverzalno postavljene. nalazile plosnate
grede, kao to se postavljaju pragovi. samo II
l edino na taj bil o je svladati kreviti teren i kameni blok dovestt na
odredi te - do nekropole 1955 .. 143.- 145. ). je tehnologija. uZ
angairanj e dovoljnog broj a snai.nih i tom poslu ljudi. koritena
unut ranjost i, a podrazumij eva se da su saonice s kamenim blokom vu kli kon.JI
il i volovi. Prijevoz najmasivnijih kame nih blokova zahtij evao je vie pari kOI.1J;!
.. I k' . . -I ., 19S? .JO) Sao
nJl
"
I Jarmova vo ova. ' ao I brojnu lj udsku radnu snagu (Bes agle. _.. " ' .' i
su bolj e kli zi le po sn ijegu. ali su kori tene II svako doba godine i na svakOJ
terena, pa i onoj naj teoj poput kamen,'ara 1971. a. 71.). .h
. '1 - Il'Zlll
Na samoj nekropoli. uz kori tenj e nazubljenih i ze ,1,;9' l.
dl
" b I' . - . . .. . (B ' l'l ,ic 1966 .. --
. IJcta, o av Jani.lJc zavrsna obrada tc Izracla relJ cla I natpi sa es < b . " . JI
Na jednom u Paprats kol1l koci iskl esani su simboli
II
" . kl' K I' , k -" . . . . .,. II obZIr nJ I
( ljeto I Ill . va It eta stera ' <I II znac<lJ noJ JC mJeri . UZlm<lJUC I ,o txlljC
sklonosti i preokupacij e. zavisi la od Nekropoit:
kl esanim i se LI hli zini ut vrdenih gradova i dvoraca.
il oni s bogatijim ukrasilllU i natpi sima javljaju sc i ll I. srednj ovjekovne crk ve _
zauu/.hille fcuda laca Il)X2., 465.-466.).
Autori fi guraln ih scena maholll SlI majstori koji SlI svoje vjetine.
pogotovo oni iz Hcn:cgllvinc. stj ecal i II primorskim gradovima. preteno LI
Duhrovniku. I hosall ski su kl esari hi li lI smjereni Ila primorske komune. ali su
mnogo toga i od maj stora iz Hercegovi ne. Poznati SlI da je sin
nasljedivao oca II za natu i da jc vje tina klesa rskog ostajala LI iSli m
obit eljima. Prema naravi njihova posta. majstori steraka mogu sc podijeliti na
one koj i SlI sc bavili kl esanjem ohlika i ukrasa. i olle koji SLI izradi va li
I'lR2., 460., 4X2.).
Ljudi kleu ponekad u sklopu zapi sa na spomcniku ostavljaju
ukksa no i vlaSI ilo imc, zovu se tl lat inske " rnber" koja
maj stora DUllunja "majstor" od latinske lI1agi.\-
leI' - na isto to i dananj a "majstor",
"obI1nik" (kohalj , 1'l70., 266.-267.). Nalpi si sa spominju Icrmine
vczanc za poslove oko njihova obli kovanja i izrade ukrasa, termin sijed.
to i kle.mli. rnu .l c termin 1I.\'ije6 ro bi osigurati linancijska
sredstva i brinuti se oko kl esanja i postavljanju spomenika. U istom se
kori ste izrazi: /JO,\Il/l i ri. i l)(Ik( lII/ eIlOl,ati 19R2 .. -J60.). Od
imena (i prezimena) kojih je primjereno sigurno
hilo nClI sponxli vn vik i Sll pn::dstavljali neku vrstu srednjovjekovnog "esna!'a",
iz natpi sa na spomcnicima poznat a su JJ. Il\cdu ostalima: u
kod Mostara. Prihil II Donj em Sdu kod Konji ca. Boko
II Gral' u kod Hut ova, u i Boljunima kod StOl':l,
Milg\lslU Radimlji kod Slora, Milela NL'kuku kod Slo"a, i Zel ija "
Bnljunillla kod Stoca. u aknvu kod Os im po kva lit eti
{lstvat'l'nja. pripada kojij l' samo kksar
II cgo i pi sar-dijak. koji je djelovao u okoli ci Stoca zahilj een .I L' na
u Boljunima i IIii primjerka 11 postotak. ukllptw
S7% klesara. raspllrL'dclHlje II 1-lcrccg{lVini , II dijelu
.. ..t7"!. .: P. Il)S..t .. -ll) I.). Osim to jt' pnznll t Pl) llL'koliko natpi s:l
Ila stc(:lillla. II visokoj nizini maj stors koga i tll tI :l
.l l' xU('/.:(lO voj vodi Rmli vllju zadnji put SPOIllL'lHltom 1-t:,S,
(Hrahak,
Otvorcnn .i c pilanj l', jc!' tekstovi Ila tOIllL' il L' glWOI't' .
.Icsu li "sjckli" i grohni kamL' n i slov1l natpi sa, ili sanHl jedno lid
19:14 .. 6.). Natpi s na Dahi}.iva u Kaksiji kak du
"kami M i lut in ... 11 pisa Nikola lIkazujt' nu t'l('I(ljt' hl ovih
pusluva - VIIl et I Hl) I., 19.1,), nli i dl1lgi
kllji pllpUI SL' IlHH'ada nazivaju dijlll'iI1lH. IHl
zvanje dijaka - pi slll'H epilurilnildgrohllih spollll..' niku - su zujL'tlno s JijU\,.' IIlUl
- pisarima l'rk venih knjigu i dij udl\ll\ II slu}, hi hannvu, krnljL' vu i
huzu pismcnosti srednjovjekovne Bosne i Humu. nezul11,1enJIVU
I
... ,. .. . (l ' A 81 94. -98,).
u ogu II razvolu pismu I slrenlu plslllcnllsll . \luC;;, . " ': l'.
. . .. .. ..... l I IZ Ku JUle,
Krugu ovih dij"k" pri P""" pop P,.,blSl"v kOJI sc pOlp""O I I .
, 67 48,), Iako na pet natpisa u upi
selu Sokolac 19

izmedu sredine XIV, i sredine

l
t lu KomlmovI e I , ' '"
izradenih za lokalnu v as e " oe se pretpostaviti da su nJihovI autori
XV, nisu ostavih svoJa Imenal', i da su bili bliski spomenutoj
" 'ti radiontcama I I , ,
OVU ,vJetmu u IS m 221, 235,), Sve to daje potvrdu o postojanju posebnih
feudalnoj eltl1 1959
k
'h k' l su majstori putovali po zemlj i I po narudbi
narodnih Idesarskih I pIsars I 'k o a atpisima i bez njih, to se vidi po istovjetnosti
, d' al'l nadgrobne spoment e S n , ' ' ' d" k
Izra IV , 'd" ka da nisu znah pisati, pOJe IDI
, emma kovaca I 1]3 , ",
ukrasa te po lm , dloku ali je bilo kOJI su poznavah obje
urezivali su natpise prema pre ,
v'etine _ i klesanja i pisanja (Vego, 1961 ,a, 95,), , ' ,
J T' I d" k u J'ednom grama/ik, ukaZUje na obrazovane pOJedmce
IlU aiJa , , ' .,,' ' ' b h '
k
.. , o sastavlJ'anJ'a epitafa nije bio ijedIDl , cIJe Je zammanJe o u vacalo
ajima posa , "k'h ' ' 'k'h B'
d
' I ktualne dJ'elatnosti poput pravOIh, diplomats I I savJetmc I, tlo
ruge Inte e .. .. d " 'k" 'l
njihovo ime poznato ili ne, autori epitafa ipak su ostavtll vrtJe ne. OtIS e OSli sko-
formalnim i natpisa, Obhk natpisa oblcno Je Istovjetan s
papira to jasnije dolazi do izraaja u tekstovima s duim sadrajem
koji zauzimaju cijelu stranu poput natpi sa Vignja
Ivana iz Dabra i Radojice iz Starog Sela, Pojedini natpisi koje odlikuje
razdvajanje i ucrtavanj e ravnih crta u funkciji osiguranja
razmaka teksta na kamenoj podlozi, odaju rukopi s iskusnog dijaka
izradi sloenijih tekstova od samih epitafa i primjeni suptilnijih pisarskih
tehnologija bli skih ondanjim rukopi sima,
POloaj natpisa na kvalitetnije izrade je primjeren poloaju
potencijalnog i pri lagoden njegovom rakursu, poput iz
je izbrisani natpis bio urezan u posebna, relj efno istaknuta polj a,
tabulama za natpi se, Istu funkciju kod kasnijih vri lo je
polje tita unutar kojeg je smjeten natpi s, su to kopije poloaja
suvrel11enlh natplSa po gradskim primorskim grobljima, Pojedini natpi si kruno
poput mnogih daleko raliniranijih natpisa nadgrobnih
ploea dilJcl11 Z'llJ'l(h Kl'l '., ,
, .. lzno smjestanj e natpisa s prepoznatlji vom esteiskanI
lunkelJol11 lzvcdeno 'IC' k I' k k l' " '
, , ' , lld ne o l o ' va lt etno lzradendl sanduka XlV. l Xv.
stO]JC<.: .. 1 u Hercegovi ni "; 't' ':., d ' I ...... . oo
CI CI .. l aJe( nom III Vise puta napravI CIJeli krug
oko grobnog spolllen i k' A k . ' ,' , " ,
" _I ' , ,' . ,L o n,llpl SI II kompOZIcIJska-estetskom smi slu I Clllt'
cy.: I illi S th ug 1111 ukraSlIlla 111"1 ' , ,, 1-" ." ,.,' "
,' . , . . , . . ,I 10V sc s.lt II pravtl unc odnOSI na reljefne pnzoll
plI slItnc.; ll.! stccclIlla { P t1 ' lIll ,t , ?(}{n ..
malohl'Ol'll ' " , , " c.t, - - .. 114,- 1 15, l, lako Sll ih l ll""
, I Pil III len ohratllo p ' t. 1" ' I '
rc.;zak nc.; lli S III , l . I"' os .IV Je llll slova. kOJa odaju da SlI ih II
. c.; 1 e I ,dlldl Ij e s tekst ' l k "'., . I
ll1inll skl I 'c' " :: oJI.l
C
netko pi smen i spi sao na papiru dip ll-
, lom ( Irkovtl', 1<)64, 114 l
Na Silllltllll kl , ,, " . " - . " .
CS
IIl
I1 stcc'l k'l Ill ' I ' I ' I ' . '.;\1
POSi.10 uglavnoll1 oh' I ', I' ,,,',' " d O.lC )1 () pravIh Illal ston! [laJ ,
. , .IV./.!I pnUCCtll s' I', . I, I ' , ..: .' " . .
I dohro plal:cni Ill ' " 1 " " . ,l: .Idili. t.l )1 sc tck kasllllc pOlaviII ohul l[]1
, .. '0 ".I S 0 11 (Iks l;ll'IC 1{)71" :. .. . ' ,
ogldlllccnlla odrcdcni ll ,' . . C-' , .1 , 74.). Kru!.!, pl si.l r:t -dqaka hill
i ' . ' Ok 10.1 POll'dlll aca rC"I'l I", ' I - " I' .1 I
t
. CLCJIIl: ' og stal c' -: .... ,,' c- 111,\111 I prve ll s tvc llO II vIasIC 111:-' 1.,,(::-
l ' . ,.l, s lo ll: l ' I / .IlIJlI '1
JlIdr. Tako I"t ' 1" ' . ,.P,V(l/,i1 ra /,dohlj f..' kada jL' hilllIlIalo pi SI1lL'1l11
I ' , " I IJIII li VI SIUl"l ". '
Cl:C IJI1 :1. il 1I :1 pri I : . Isticanja illl c na dijaka II nalpi sill1:1 ll;l
Ollll: Ill' .... pOtlll11 11l ' , II ir
. II lIf..'II; I IHll-.ujllika, ll/inl:ljul:j tl \1 I
IX)Ilovljena imena. pi sari sc na oX puta. S ohzirom na geografski
raspored pisara stanj e je sredi nja Bosna - 12. - 21. I.apadna
He rcegovini.! - O. istot:l1a Hercegovina - 27. Crna Gora - l , Hrvatsko primorje
sa zaledcm - I pisar. U zapadnoj Bos ni i u Srhiji ni su i'.ahilj ccna imena pi sara.
to ne da ih stvarno nij e hilo. Najvie pi sara j e u Hercegovini.
zati 111 u Bosni. Ta dva imaju 72% ukupnog hroj a imena.
U odnosu na Bosnu, Hercegovina ima 49% pi sara. a sa tna Hercegovi na
40% od ukupnog broja 19X2 .. 474.-475.). klesarskim. postojal a
Sl! i pi sarska sredita medu kojima je. vjerojatno s nekoliko centara ili radioni ca.
mjesto pripadalo koli . Jako ari te ove epigrafske pi smenost i
nalazi lo se u okolici Stoca sa SemoradoIll kao naji staknutijom li gurom
1982., 479.-482.). potpisi ma i pisara umj etnost nij e
ostala anonimna 1Il1ljetnost.jer imena svojih tV(lraGI ona biljel.i istom ambi cijom
kojom su umj etnici helenske. rimske i rcncsansnc epohe signirali svoje radove
(Truhelka. 1991., 635.).
natpi si na dio su e pi gralije zapadnih oblast i
Balkana se mogu pratiti od konca XII. st. Zast uplj eni su kroz primjere
grupirane u stil sku cjelinu poput Povalj skog natpisa s natpi sa upana Grda
iz Polica kod Trebinja i natpi sa kneza Miroslava Ila crkvi sv. Petra u Bijelom
Polju, kojimaje donekle blizak natpi s Kulina bana s crkve iz kod
Visokog (J. 1961 .,309. -3 16.).
POSMRTNA KOLA - "Ka smrti hitamo mi ... "
alobIIi mar u kamellu
Postoj e tri osnovna tipa posmrtnih kola na muka. enska i
mjeovita. Mukih kola, tj. kola II kojima sudjeluj u samo 1l1ukarci. zabiljeeno
jc 23, l.enskih 40 i mjeovitih 69 - ukupno 132. ovih motivu evidcnt iran
je II Hercegovini - 51, II zapadnoj Bosni 16. u sredi njoj Bosni 12. II zapad-
noj Hercegovini I X, II jadranskoIll priIllllIju sa zaledem 3 1 i u Crnoj Gori 4. Broj
osoba II kolu varira oo dvije oo jeoanaest. od est do osam
19X2., 3 19.). U kombinacijama igral':a. sc prikaz enc
izmeou ova - formula iti cnti t: na prikazu na skupocj enom SlI vrClllcnOIll
te kstilu iz Perugie I 954.lI, 275. -276.: 1992 .. 79. -HO. ).
po zapaenom mjestu ena u prikazu posmrtnih kola na ona unekoliko
odudaraju oo slika na Zapadu u kojima jc eni skroman prostor
(Delimo, 1986., 11 7.).
Ove likovne predstave ponajprije pripadaju irim krugovima plemstva' ,a
s obzirom na njihovu rairenost u okviru sepu lkra lne prakse zapadne i
Europe opraVdano jc da kola na predstavlj'uujednu vurtJaclJu
posrnrtnog kultnog pl esa _ "pul1tomimsku ilustraciju propovedi o smrti .. .
71
najdublje i najdostojanstvenije oblikovanje bola, falobni mall u ku_ru",1
1986 .. 105.: Hui zinga, 1991.,248.). Crkva se, kako to pokazuju odluke
AVIgnonu ( 1209.), Parizu ( 1212.-12 13.), Ruenu (1214.) i Trieru
prakticiranju. po grobljima i crkvama
sknn rc ltktlma. alt Je na kraju Ipak morula promijeniti stav (Vego, 1973. 3A
. " Vjerovanje. u smrti bilo je u
clvl lt zacl!"ma. a nJIhOVI pn kazI se po cIJeloJ EuropI-u aragonsko; . I_
k
. d' .. , k' b . " , panjO
s 'oJ g Je su se. pomIJesane s maurs lm pogre mm iZVodile pri\'k
krunjenja vladara xv. u Montseratu, gdje je narodna
povezan.l s grcgorijanskim stilom: u dominikanskom samostanu u Wilrzbur Ja
u Alzusu. Austriji. Estoniji, Danskoj , vedskoj, Istri, vicarskoj,
Francuskoj. Engleskoj. Dubrovniku, \taliji (Delimo, 1986., 106., 108.-109 ..
1954.a. 277.: Vego. 1973 .. 322.-323.). .,
Upravo zbog dokazane drevnosti ovog motiva ne treba
da SlI posmrtna kola sa na neki povezana s onim
igrama-kolima predstave nalazimo na kamenim spomeni cima
Ilirika. s kojih su u svij et bosanskoga srednj ovjekovlj a mogla dospjeti posre-
dovanjem iliro-romanskoga etnosa (Sari a, 1959., 9.: 1954.a, 277.-278. ).
zabilj eio je Herodot kod Posmrtno kolo bilo je poznato
kod Slavena prije njihove kristijanizacije, te se moe pretpostaviti da su ta
"bezbona kola nad mrtvim" koje spominje Kuzma Prezbiter trebala
pokojniku u njegovoj daljnjoj egzistenciji o smrti i vid
borbe protiv nje 1984., 176.: 1954.a, 277.-278.). Iako su ih
crkveni sinodi iz 1338. i 1339. strogo zabranili, posmrtnog plesanja i alosnih
igara kod Slovenaca bilojejo i u XlV. st. (M. 1965., 188.).
TriZlla - igrite
Etnoloka istraivanja kod Junih Slavena pokazuju da se radi o jednom
duboko ukorijenjenom povezanom s posmrtnim kultom.
odnosno s priredivanja pogrebnih koje su pod nazIvom
tri:lla zabiljeene kod starih Rusa u Kijevskom ljetopisu (XL-XII .. st.). Nem.'
detaljnijeg opisa staroruske tri:lle - u crkvenoslavenskom jeziku raznth redakCija
tri:lla je borbu, a u ivom ukrajinskom jeziku pogrebnu
Ova se pod raznim oblicima - trZlla-trzall - kod Jumh Slavena Jav1
J
7, '1'
. .. "trzna l I
XVI. to daje osnovu za pretpostavku da Je nje
. . . d I" Balkan Danas se
" trzan" postojala u njihovu govoru JO pnhkom ose Jenja na : . .
... . . . .. bl'k 7' sredinjOj Bosni.
pod trWII til trZl/a I u toponllnllna O I a ,rzan u t'
. .. . d kratkom traVom, ]-
i izvan ovog mlslt na manju ravan po ., Ii isto
ledinu ili ugar, u sredini ili na kraju sela koja slui za sastanke Ih zabavu, a mena
tako i na blizinu groblja, to govori da je pod ovim nazivima uspo
na staros lavensku triZlIlI (M. 1965., 176.-177., 185.-186.).
Umjesno je stoga pretpostaviti da kola na srednjovjekovntm s 'tek
im
. k' I VI .
predstavljaju dio pogrebnoga ntuala, u ne lm s u ajevima p ., na sebi
igrama i borbama, tim prije to u nekim predobama kola muki Igra
nose dijelove opreme. Okolnost da se predsta ve kola na nal aze
11 :,\ neto proirenoj teritorij i Ila kojoj sc II Bil-I zna za "'rum" o tome takoder
neto govori. Ostataka ili lI spomcna na '1'; -;' 1111 ima i L1 /.ivi m narodnim
kao to jc da sc sahrana pokojnika, nakon to se sudioni ci naj edu inupiju.
zavri veselj em. dok sc u Bosni i nekim susj ednim oblastima pogreb znao
igrama - tzv. "alostivim kolom" poznatim na Kupresu. odnosno "alosnim kolom"
u Hercegovi ni vodenim naopako. tj . udesilo umjesto ulijevo (M. 1965. ,
I 'cl 7 .- 192.). U starij e vrij eme je naroda II Hercegovini poslij e pogrebu
drala i tada se na grobu j elo. pilo. pa i igral o. Na iz Brotni ce kod
Dubrovnika prikazana j e ena koja dri korpu na glavi - vjerojatno s hranom za
na grobu (Vego. 1954 .. 42.). Na nekim od takvih mj esta pod nazivom
igriJIe ili Ira lII donedavno su se odravala narodna veselj a. primj eri ce u selu
kod Kot or-Varo i. gdje na lokalit etu Trzan postoji srednjovjekovna
nekropola s 80 a uz njLlmll slimansko groblj e. Tu se prireduju i vre
muslimanski vj erski obredi - mevludi i dove 1971 .a, 79.). O irokoj
rasprostranj enosti za vrijeme pogreba ili nakon sahrane govori
i to da je propaganda rane Reformacij e optuil a zbog
nad mrt vima (Gordon-Marshall , 2000., 9.). To je u Polj skoj
dovodilo do izmedu sudi onika pogreba, ali ne i do naputanj a starih
(Bogucka. 2006 .. 13 1.-1 33.), to je sigurno pridonij elo pojavi kasnijih
osuda. Nije nevano to - ako se problem sagleda u njegovoj vremenskoj pojavnosti
- da je praksa i polemika u medit eranskom svij etu tijesno povezala idej e jel a i
idej e pogreba. su najprije odbili , ali su zatim usvoji li rimski pogrebni
obrok (Wal ker Bynum. 1995., 55.).
Kultni plesovi, dakle. ni su nestali u Sll . u sukladu s novim
smrti , samo doivjeli stanovitu metamorfozu; kroz cij eli srednji vijek
odrao se u crkvama, osobito oko Uskrsa, vjerojatno kao simbol
izvodenja pl esova. Relikti ovih prisutni su i danas, ili su doskora
bili poznati, u panjolskoj , Italiji , Irskoj, Madarskoj , Egiptu, na otocima
Samoa, Borneu, Novoj Irskoj , kod ni za pl emena, kod plemena
Brazilij e i Sjeverne Amerike, u Kini i Japanu 1954.a. 276. -277.).
ok-igrokaz u katehetskom kontekstu
Iz shemat ski h prikaza kola je stapanj e prastarih pogrebnih
s To je jasno raspoznatlji va u gdje je slika
kola kombinirana sa znakovima svastike. kri a, polumjeseca. tita.
antropoidnih ljiljana, lova na j elene, vinorodnog ambij enta. fri zovimi.l jelenil.
kouta i pti ca, pasa i konja II trku. Na nekim predstavama nose dij elove
ratne opreme (oklop i tit ) ili ilj aste kape na glavama. ponekad se u rukama
nal azi znak ljiljanu il i u obliku pletenog kl1lnog vijenca. Na jednoj
kompoziciji kolovodajae naj elenu. drugi put na konju. u tri navmta
u ruci dri a u j ednoj sceni je maskiran "u duhu
1982.,80.,93.; 1954.3.275.-276.). Ponekad je u povezamm
rukama prikazana dj etelina - predstava posvuda u srednjo-
73
. . E' . . I' bez ligura Kola na
vjekovnoj \1\ oP' - ,I I - .' .. .'. . .
. . t .' gl'IVI1 'lt 'IP'1 predvodnika; to Je naJprtJe osob,1 kO.l,ljae naj elenu, zatim
Imaju II , . ' , ' I' - ' I'k' , . .
. . , k '. ' 11 '1 konc II ena Iznad kOJe se IM ,1ZI VC J I prsten Ih kruni'
osoba kOJa .1'''0 on.l" I ,
vij enac (Wenzel. 1961. , 27 .). . .
. Tako je unutarnja drama cijelog tog Iok-I/-: lVk;lZll, postavljenog u katehetski
k
k
- 'I' ku dodatno pOJasnj ena, upravo onako kako
J
'
c
kont e st. ' roz s l . oo
. d . o.; razini - radeno I u cIJ eloJ slikarskOj umJ'etnost,'
to - na Je 11 0J VI. J J .. oo
E
oga
vI
'elnena Pri zori kola toliko su sugesl1 vl11 da se u njima snano
umpe on ."
. - . t'lln' t-Igll re se skl adno nJ' iu, pokretI nogu su te se dobiv'l
oSJcca II. , " . .. . . " '
da se odnekl e pri guen zvuk tam burt ce lli pasIIrske truk kOJI prati ove
uklesane u kamenu (Bcnac, 1963., XXIY. ). Posmrtni pleSOVI na bosansko_
humskom p01HIJpr1Je predstavlpJu Jednu od regIOnal 111 h varijanti
pogrebnoga rituala "velikoj i po svemu kao II cijeloj
Europi . donekl e se razlikuju od tzv. pl esova mrtvaca (1I1sptnnll1lh legendom o tri
iva i tri mrt va). U plesovima mrt vaca koji sc odvijaju s lij eva na desno
se na povorke nalazi papa, dok je na kraju proces ij e s jedne strane selj anka.
a s druge maj ka i dij ete (Delimo, 1986. , 116.-11 7.).
Postojala su dva kanala kojima su se i ril e teme i slike pl esa mrt vaca -
francuski i - s Baselom kao cent ralnom u kojoj su se ukrlaJa
dva europska puta. Kao to su se Danska i vedska s ovom temom upoznale
preko knji ga i gravi ra. kao to su pos mrtni pl esovi u sjevernoj
formirani prema parikome uzoru, tako su predstave iz vicarske.
Alzasa, june i sjeverne Italije prepoznatljive po svojim predlocima
iz Wi.irzburga. S ovomIcmom inspi racij e srednj ovjekovna se Bosna
mogla upoznati ponajprij e pre ko krugova. kao to u nj ihovu
prenoenju ne treba ulogu trgovaca i rudara Sasa.
Postanak, oivljavanj e ovog II seplllkralnoj praksi
Europe, dovodi se II izravnu vezu s demografskim okom to gaje oko
1350, izazvala Crna smrt koja j e ela se jasno fo rmulira jcdna tellla
koj a je trail a svoj izraz" (Delimo. 1986., 142.: TlIchman . 1984 .. 209.-2 JJ.:
Sachs-Badstlibncr-NclImann, 1994., 340.). Po ovom svom aspektu. ni ta manje oo
katedrala i iluminiranih knji ga. kola mrt vaca predstavlj aju univerzal nu
europsku - simbol jednoga vremcna i j ednoga prostora.
AlcgonJsko plesa mrt vaca - proces ija ljudskih sudbina
II kretanj u k smrti . egzorciza m i kaja nj e _ samo j e
okvJI' II sc, sukladno vremellu i prostoru, uklapaj u broj ne lokalne varij all lL' .
Uz ral'. lu': lI c lsut iJ I' 'I' lJ" '. k . . J,
. : . . ...... c, l eSOVIIllI tvaca ' ao omJiJcna europska lema s\'L' l (
XVIII. slollCC'1 ll ' lrot ,., I l' . ,.... . .. .
' . '. . ',. '- ( dSl>l.: ll .I.llllClllU zrcal a - predstavu kOli sebe 1Illapn-
Jcd Vil li 011<l kvo" k'lk'lv -:, J '1' k ' ., . '1
v'. CO " l:C ) 1 I U trcnut ' u smrt I. Franj cvci. poscbno zaslULIl I/.
slre njc ovc Idc'IC sl'lln ' bl " .' J .
" .. .v . ... ' . n su upotre Javal! Izral . "ogledalo" II "mora n.1
pouk.! . N:ljt oclll le IC v,' . " J ' . " '11
.. .. '. ' . . CIIlI sc. ovc p csove definirao G. Wirth , slllatr:qllL'1 I
s.lIno ncpostoJanom sinI' ,..... . . . ' .. I lt
b
''';.', < . ' '. CI.OI11 1l .lIodnlil cak p:l !.,! :lnsklll vc rovanJa 1 mOI.1 II I
() \(.:.lj .l lI z
l1
ledno ohOICllIh I .'''; .. ... . ,J ',
. ,.' , . r: . ..... 11I st.: all stvolll . 1 DL' lilllollli sli "da ic Crk va pn: ll Ll,; ,
st.lI e pk:s() ve I hns11J<. 1I11 zoval ' ' 1 k, ";' y ' '. ;1
k ',' " .' .\ II .JO SIO.Je tll lI ClllIl a sa svclOvnl lll pCSl1 hllli
oJc .l l.: pl dvonl a II crk vene Ilh.: n . , v,' ' 1' nl,
Il)X6 .. 105. 1'1 ' . .... J.I.JlILI I L: l: I :1 l.adr;{l V:lJ lI CI anJc (Dl,; 111
, - ."j . ), OVd sn.l/.ll a aicgol"lJ:l koja je Il a jednoj .... tran i hruta
lnil
izra:l.avala fatalllostljudske sudhine p()dJ():I.ne smrti , na drugoj dopu<taJaj c
homogeni zaciju zajednice pnxl tOIll tajnom,
igru, nj ezin kol ekti vni :1.:11', troenj e vi talne energij e II kolekti vnom poth vatu
(Chali el, 1%5.,1 1. -12. ).
Brojne analogije na cij eloIll europskOIll prostoru takoder pokazuju
"stapanje pedagogije propovednika sa starim pogrebnim plesovima i akulturaciju
drugih od st rane prve". U XV sc " u vazduhu u svim krajevima
crkvene Evrope", ova j c "pastorala straha", kao znak kolekti vnc senzibilnosti i
kulture, postala "slavni strip" mimohoda ljudskih sudbina i
sredstvo pedagogij e umiranja (Delima, 1986.,90., 105.,108.- 109., II I., 115.,
131.). Tema plesa ivj ela je u nerazrjeivoj opozicij i izmedu radosti
i alosti ; ona je upozoravala na iznenadnost smrt i i j ednakost sviju pred nj om
ljude na krepostan ivot (Palmer, 1993.,3 16.). i ti skarska
obrada na Zapadu izmedu XV i XVIII. st. - je o svojevrsnoj katal ogizaciji
tekstoloke i slikovne tradicije - dokazje daje publika to traila, dokaz je, naposljetku,
mjesta koje je tema plesa mrtvaca zauzela u mentalitetu
ovoga vremena (Palmer, 1993., 313.). Tako j e kultna alost za pokojnikom,
povezana s liturgijskim doivljajem, nala snaan izraz u jednom trajnom i velebnom
obliku umj etnosti - u nadgrobnom spomeniku. Upravo u "zlosretnom XIV
1376. nakon velike kuge u Parizu, pojavio se izraz danse
macabre koji je, bez obzira na njegove etimologije,
veliku kulturnu mi sao - "svekoliku viziju smrti kasnog srednjeg vijeka" (Palmer,
1993.,316. ; Tuchman, 1984. ,209. ; Hali , 199 1. , 314. ; Hui zinga, 1991., 133.).
Ona je, na drugoj strani, predstavljala prirodan nastavak grandiozne
teme o "Susretu tri iva i tri mrtva" se prva dramatska slikarska izvedba
sredinom XIII. st. u glavnoj crkvi (kasnijoj katedrali) Atri na Sici liji.
Ovoj temi bilaje u XIV st. dosudena velika nakon to se preko june
Ital ije proirila sve do Francuske i Engleske gdje je zauzela zapaeno mj esto na
freskama, iluminacijama, skulpturama i u knjievnim djelima. Varijacija na ovu
temu nalazi se i u crkvi u Assisiju sv. Franji , gdje je u deceniji
XIV st. na Giottovoj slici "Asianin" u potpunarnu miru predstavljen pored
j ednog okrunj enog skeleta. Poznata djela "Trijumf smrti" iz Pi se i "Sveta spilja"
iz Subiaka, gdje je smrt predstavljena kao profetski
nagovjetavaju veliku europsku katastrofu (Crnu smrt) i veliku temu
- Danse macabre (Pace, 1993., 355., 363., 367. -369.). Brojna su bila i ostala
nastojanja da se odredi prema smlti - "prema onom to je izmicala kon-
troli svijesti" - i u tim je nastojanjima cijeli ritual bio "podvrgnut traenju besmrtnosti
due" (Chali et, 1965. , 36.).
Koji putevi, koje forme i koji su izrazi kori teni da se putem
posmItnoga kola prikae ta potreba za tema je
koja zaokuplja i koja jo zaokupljati sve one koji nastoje razumijevanja
zajednu takvu osebujnu pojavu poput
75
FIGURALNE KOMPOZICIJE
Repertoar figura iz zapadno-europske sepulkralne prakse
figuralne kompozicij e su: predstave konjanika, dvoboja, viteki h
igara, lova i raznih ivotinja, relativno mali broj portreta konjanika, te predstave
ljudske glave, polufi gura, fi gura i parova. Ove kompozicij e koje ilustriraju pojedine
detalje iz pokojnikova ivota ili imaju dublje religiozno-mitoloko
su u sepulkralnoj praksi europskoga prostora (Wenzel, 1965. ,307._
309. ; P. 1984., 488.-489.; 1982., 76.-96.). Od za nau
temu je motiv ratnika prikazanog s orujem na spomeniku iz VII. st.
nedal eko od Bonna u (Fletcher, 1997., sl. 13. i 14.), koji se tematikom
i donekle naivnom ikonografskom izradom pribliava predstavama na
motive rado slikaju maj stori renesanse, a tapi serij e po zidovima
zamaka u zapadnoj i srednjoj Europi pokazuju koliko su ovakve scene zaokupljale
duh tadanjeg kojim je vladala prava "opsesij a lova". U ovim scenama
prevladava grubi real izam viteku atmosferu srednjeg vijeka i duh
slobodnih feudalaca s navikama u epohi kada su vile i vukodlaci bili
pri sutni gotovo kao i realna Predstave lova, igara i turnira na ne
razl ikuju se mnogo od nai vno komponiranih pri zora iz ivota s grubih
draperija podrij etl a XlV. i ranog XV. st. 1961. , 4.). Na
se vidi krojena po tadanj oj modi, kao to se
na zapadnim nadgrobnicima prepoznaju viteki rekviziti pokojnika, a na
freskama ktitora 1982.,506.).
Na iz Donje se odraava u isto vrij eme
i sloen i j ednostavan obrazac podrijetl a ovih moti va na bosanskim grobnim
spomenicima. od povorke kao mj esta kasno-
umj etnosti s bezbroj srodnih paral ela, preko rozete s kri em od ljiljana
sa slikanim rozetama u sv. i moti va izvrnu
tog srca s dva ljilj ana predstavljenom kao na ukrasu tkanine u i
Komu na Skadarskom jezeru, do srednj e ornamentalne trake koja izrade
na jednu traku Simeona na nj egovom portal u crkve SI'.
Andrije u Barl elli , te pasa, strij elaca i lavova koji u otro rezanim profilima pod
na predstave mozaika na zapadnom zidu dvorca u Palermu (tzv. normanska
soba zvana i sala Rogera 11. ), cjelokupni repert oar motivU otkriva
izrazit o elemente u izvedbi plastike ovoga glasovit og dana,
smj etenog u dvori tu Zemalj skog muzeja u Sarajevu. Pri sutnost ovih moti"a ne
moe sc objasniti nekom izravnom vezom izmedu umj etnosti i sicilijanskih
mozaika kasnog XII. sl. i prije biti da sc radi o primj eni odredenih kli eJ"
za tadanj u zapadnu umj etnost LI cje lini koji se mogu jo na
mozai ci Illa Rimskog Carst va 196 1 .. R. -9. J.
Figure konjanika
U "jed"a sagledi"oj likO\'noj arolikost i ... kao spoj d,'ostruke si mbolike.
pradanIe vezane za smn. i sa\Temene. iz s\eta feudalnih odnosa". se
na bezbroj ne ranosrednjO\j ekome i SU\Temene moti "e izradene u skulpturi.
mozaicima. shkarst'u. bjelokosti. nakitu i tekstilu. plohe krase fi.u re
konj anika. Zapaeno mjesto pripada prikazima konjanika s "itekim atribu;ima
fkopljem. titom lukom i kacigom I i konjanika sa sokolom u ruci koji se kao
mitoloki detalj kod mnogih indoeuropskih naroda. posebno u umjetnosti
langobardskog i kruga. :Vlarkantne su predsta"e konj anika pod nimbom.
svet ih ratnika. od kojih jedan koplj em probada zmaja pod konj skim kopitima a
drugi ovaj moti,' je u srednjem , ijeku. samo u kraje"ima
s\'eci nose imena. U \ie prikazan je \ it ez koj i ubija zmaja i
oslobada enu iz njego\ih (prikaz legende o s\. Jurju ). dok je na jednoj
sceni predstavlj eno pod nogama konja. S"oj prada"ni uzor o\aj
motiv ima na brojnim rimskim spomenicima za Poduna\'lje s
predstavama Diosk'Ura - boansT\a S\jetlosti i mraka. i"ota i smru - je kult po
svoj prili ci bio jako rai ren u Iliriku. U smjoj daljnjoj evoluciji onje iz skulpruralne
dekoracije timpana crka\a bizantskog kruga naao s"oj u primjenu
II umjetnosti O\'e scene prate bogati fl oraini i \"egetabilni
ukrasi. prikazi 100'a i borbe. koji se nalaze jo na rimskim mozaicima. stelama.
\'oti vnim i gemam3. preko bizantskih zadia i bestijarija
preneseni u medi,,'alnu simboliku. Scena za bosansko-humsko pod-
neblje sa enom (takoder s jelenom ili enom i jelenom) izmedu d\a konfrontirana
konj anika. bez bli ih ili daljih analogija. \jerojatno predsta"lja autohtoni relikt
iliro-romanske tradicije. Nije bez daje moti,' koji simbolizira naTprirodnu
enu s jelenom zastupljen u gotskoj mitologiji 1982 .. 78.-79 .. 95 .. 98.:
. Wenzel. 1965 .. 363.-365 .. 371. -393.: 198-\ .. 5-\.).
Dvoboj - viteki turnir
Dvoboj . uni verzalna tema europske umjetnosti i \"itekoga drul\"3.
posebno je II varijacijama na junoga pojasa: tu je.
uz borbe pjeaka naoruanih lema dyoboj yjleZO\'a s
lukom i koplj em. Scena dva konfrontirana konjanika i je j edna od najstarijih
datiranih fi guralnih kompozicija na (Wenzel. 1965 .. 363.: MIlet":
1962.,94.). Da se radi o srednjovjeko\'llOm \'i tekom moti,'u
i natpis na jednom sa spomen om ratnika koji je umro u slubi SandalJ"
(Wenzel. 1965 .. 363.). Ponekad se unutar scene dvobOja poJ"\' IJuJu
.. . d " .. " l ell 'l pred pon.lom
enski likOVI; zenske figure-oraote. vIJe zene s cVIJect:ll ... . .
koja u irokom pokretu povezuje borce. ni z enskih tigura kOJima pro:-.t:U
Je
scena, a u Radimlji dvij e ene s gradskih kul a koj e slue .kao tunII rske loze -
. .' bo b O ' " e la tllskl I sadriano odgovara
motiv II umjetnosti Zapada - prate r u. I s . "
. .. . . '. kl " n'l od slonove kosU.
prikazima "Opsade grada ljubav! IZrademm 11.1 po Opeli , . da'
. ' k k " aoru'lne lukOVIIna napa
Scena s Mirkove kose kod Kalmov! ' U u 'oJoJ ene n ,
77
konjanike, analogna j e prikazu u Peterburkom psaltiru: je da se u ovom
radi o prikazu natprirodnih - vIla - kOJe stnJelom pogadaju konjanika.
U jednoj sceni borbe koja se odvija pod gradom, pOJavlJuJu se. dva zastavnika
(paa). Puna scena turnira, ispunjena s vi e hkova U na tri
(Wenzel, 1965 .. 364.; 9. usp.
1984., 52.) . Pari ske teme na stecclma U RadImljI loglcan su rezultat
duhov'nih veza srednjovjekovne Bosne s kulturom kasnog
srednjeg vijeka 1973.), uspostavlJamh II ZraVl1lm angllZ,ranJem flandnj skih
umjetnika poput zlatara Rambota Vachtera.'z, Bruggesa kOJI svojim si nom
Rajmondom radio za hercega Stjepana VukcIca (RadoJclc, 1961.,9.-10.;
C. 1973. , 169.). Tom krugu pripadao je i konja Johalllles de
FralIcia koji je po odobrenju vlade jednom pnlikom osam dana boravio
kod hercega Stjepana ( D. 2002., 533.).
Scene lova
U matovitim likovnim kompozicijama, izravno vezan za simboliku smrti .
lov je kao motiv na bosanskim i humskim u njihovoj najzrelijoj
fazi preuziman s nekoliko izvora: sa spomenika U dalmatinskom monumen-
talne skulpture bi zantskog, i kruga, s minijatura broj nih
rukopi sa, graduala i antifonara, sa scena na diptisima i izradevina u bj elokosti.
sa ara luksuznih tkanina i talijanskog podrijetla. j e pred-
stavljen lovac, pjeak ili konjanik, naoruan kopljem ili lukom, u lovu
na jelena, medvjeda ili vepra, potpomognut psom ili sokolom
1982. ,94.; I. 1990.,81.). Od ukupno 18 1 scene, njih 166 (92%) se
odnose na lov na j elene, scena s prikazima lova na vepra ima II , dok j e lov na
medvj eda zastuplj en u 4 Ovaj reljefni motiv s ukupno evidentiranih 69
primjeraka, j e u Hercegovini 1982., 329.).
Jedna od naj starijih takvih kompozicija urezana je na nadgrobnoj
kaznaca Nespine otkrivenoj na lokalitetu Grad u selu pored Visokog
na pravos lavnom groblju gdje se nalaze jo j ednostavna Po svelIlu
ova je predstavljala dio mauzoleja. su tragovi otkriveni na
lokal itetu njezina pronalaska. Siim moti v lova prikazan na - muka bradata
fi gura koja kopljem nastoji ubosti vepra. u joj pomau tn psa od kojih je jedan
ranj en pao pod noge razjarene zvij eri _ pripada fondu umjemo
sti
kOJaj e II unutranjost Balkana iz jadranskog primorja. Likovna predsW\,':l
11: 1, vepra i lava ima II simboli ci dublji smi sao, a moti v se
na nadgrobnim spomeni ci ma. na sarkofazima.
anal ogije s nadgrobne kaznaca Nespine nal aze se na sarkofazima I,Z
Toulouse I Clermont a u Francuskoj. kao i u koptskoj umjetnOsIl .
Scen' l 0 110' I k '
.. ,: p oce ' az naca Ncspl1lc prikazanaje naj ednom
sarkoIagu IZ Ga ilJe (J. 1961.a, 3 17. -32 1.). .
' ", Putove i kojima SLI ovi moti vi sti zal i na pl ohe
JeUdIl ugovor sklol)lle 'l 14"" .... . ,.' 1' ',1' Il,ll'
. ., . . .l O, prema C1.l1111 se odredbama dubravac"': l s Ir.>
Ugnnovlc obvezao da naslikati platilO 13 lakata dugo. 7 iroko. s preds
ta
\'ll!ll
dya grada. loya. ;llTllt' . II k 1.'1 I II IC :,\. S'.lCp.11l.1 ili .'oI. . .IUq.l . n\.l.l
umj t' tnik bi 0 .lt' Je9. :,Iuil'li S.md.d.p Hr.lIll t.1. 1 .. lllll\l1
kombin3('iju !flY;} i lil...} .'oP"'llllClHlIlI II l'm
iz IDS. nalazimo jt'dlWlll :,anJuku Il a 1l1.' i..n.lPllJj B.lrl." i; tl.' \ R:ldl'.il'i,,. Il)r-.I ..
6.-7.l. Kon"'lp0zicijt' Ic,,'a i diYljih ii, l.'Itinja prl.'lIll'll.' il l'rin't.k ja' ljaju .'oI.' i n:1
srt'brnim iz :'1. tRaJllji..ll' il. Il)(l(l .. 51. 1.
odayno .lt' zap3.ien("1 da II :,ct'nam:l il'l' :l na :'tl'I.. .. .-i lll:l. tl r..llli':i tim i..lllllfli -
nacijama. dominirJ motiy :o; jc-Ienom. :\apajana :' i7' l'r.l .'ort'tinj,-" jl'i..l" nih l'
njego\"u gon_knju. koj om je prilikom jt'kn hjC):lll tl pr.!' ,,:ll Z lp.ld:1 u Bl
\"rt S lz,'orom liYOla. erkY;}.k .klc-na l'c-:O;h.'I i..r\ l:IIl:-'i..c
due. Zato jc- jc-Ien rano dobi0 u I\. :ll' rclii..1 l':l;!:m:-.i..1.'
prolosti jelenu su bil..;a kl'je l,d
lo\'aca prelyorilo u natprirodnu zc-nu i na 7:1P:ld 11.):-\2 .. 9-1. .-1.)5 ,;
\VenzeL 1965 .. 397.398.). je- kazati Ire-ba li ':injl.'nil..u da jl' ,el..;ina
lo\"a na. okrenuta prema zapadu IUmi.l':.- ili krl)' prizmu
Pojedini autori tak,o tuma':t' nje e-ksplk'il no odfl ijaju. II
sceni "prepoznatlji,u temu" lPalameta. 199) .. 190.). Na kapi tdima 1\)llla-
crkava brojne su predsta\"t' jelena. prikazanog r:11l.k nng slri.it'llllll
koju je odapeo kentaur. Moti\" s jelenom IXlkazuje kako simtx11i sa sOtxl111 kn)z ,tijl.'me
nose mitove i rituale kao odredeni nasl.kdni pOlenL'ijaL kako mijenja
dok slika stalno ostaje lChall et. 196) .. 26.- 28.).
Lov na jelena dOH)(li se II \"eZll s i
zapadnom tradicij om. ostavlja se da ukras ili likll\'nu
predslavu epskog sadraja.. takoder i lik iz prikazi";lIlja doha
Zodijaka ali i sv. Eusta.hija (Paiamt'ti.l. 1996 .. 169.). U tnIH kontekstu se
razumij eti vrijedno nastojanje cjelovi le iJll erprt't:lL'ije moti\':i lova na s
tenj om da ga se udjene u sklop likovnog i kulturolokog medil eranskn-(' uropskog
naslij eda kasne ant ike i srednjeg vijeka. dakle izvan standardnog kan
scene iz pokojnikova ivota (Palameta. 2002.). Jedno takvo objanj t' l1j e ndnosi
se na scenu II kojoj vitez kriolikim orujem probada glavu medvjedolike zvijeri.
koja se dovodi u vezu s prikazom sil aska II limb je sredi nji motiv
Zvijeri (Palameta. 1995 .. 197.).
Ptica, pijetao, pas, lav, konj, jelen, zmija i zmaj
U duhu fantazmagorija. remini scencija i apstraktni h
vizija proet ih alegorijom, fond figura lnih kompozicija hogat jc predslavama
ivot inj a koje II nemirnom pokrelli si mholi ziraju religiozne.
i sadraje. Jedna od je predstava ptica II njihovoj fUllcrarnoj
si mbolici , podrijetlom iz staroga Egipla. poznata II kada je
kori tena kao simbol "kril atog (due) i ncmatl: rijalnih prirodnih pojava.
U s osloncem na Bibliju. dO/,ivjele su predstave
(andeli , simboli iroku primjenu II umj etnosti (Sachs-
Badsttibner-Neumann, 1994. , 363.-364.). Pti ca IH\ std ku je mjesto \I
vidovima, rjede sama, mnogo na kri u ili na grani. uz poitllnj esec.
79
spiralu, tit , jelena ili li guru pokojnika. Par afrontiranih ptica na nekolik
od
" , d k ' k'h I . K o
p sJcca na pre stave s rano rscans I p oca I Z artage, teme euha' "
, k ' .. ... nstJJe sa
sar otaga I bI zantsku, I skulpturu primorskog .
izmedu Zadra i Kotora. U kada tlankiraju drvo one predstavlj aj u
d
' d k d . b I" b . mIta
vezanog za rvo Zivota, o rvo samo sim o IZlra ne eskl Jeruzalem. Na led'
j elena ptice prastari motiv udvojene simbolike, odnosno duu poko' lm ka
d
.. K . .. k" . JOJ a
na putu prema rugom sVIJetu. ompozlclja u oJoJ ptica-grabljivica dri pli'
primarno je orijentainoga podrij etla i kao moti v preuzeta je sa skulptura,
I m 111 lJ atura IZ kruga bIZantske umj etnostI na prostoru od Armenije do Veneci'
Krugu tzv. fau ne pripadaju predstave bli ske pticama koje se
na nekim nekropolama junoga pojasa 1982. , 64. , 73., 74., 97. ;
1965. , 253.). Dvij e afrontirane golubice s kriem u sredini, predstava
simboli ziraju sliku Kri stova a pri sutna j e od katakornba i
sarkofaga do starohrvatskih crkava i (Palameta, 1996., 165. ).
Kao simbol budnosti i pripravnosti , a uz apostola Petra kao znak izdaje.
kajanja i [susove muke, pijetao je kao prastari simbol predstavljen na nekoliko
nadgrobnih spomenika. Kao znak Krista, pijetao njegov solami simboli zam:
svj etlost i (Leksikon, 1979. , 459.). Na sarkofazima iz i Banje
Stijene, uz portrete odabranih prikazan je na postamentu u duhu kom-
pozicija sarkofaga 1982.,73.,98.). [zdvaja se i mi ljenje
da prikaz pij etla na prije simboli zira rtvenu pticu nego sv. Petra (Wenzel.
1965., 254.).
Barem poneko od alegorijski h predstave psa - oznake budnoS1i
i vj ernoga ognji ta koje su mu dodijeli li stari crkveni oci (LeksikoIl. 1979 ..
450.) - nalazi se na brojnim bosanskih i humski h nekropola na koj ima
j e pas u kompoziciju nego kao samostalan moti v. Afrontirani i
prikazani u trku neodolji vo na dinamiku preuzetu s arhi volt i pre-
i crkava ili s luksuznog tekstila iz Lucce XlV.
Kao ambl em javlj a se na titu, poput psa s razli stalim repom.
motiva u skulpturi , minijaturama, tekstilu, prozorima i port alima bi zant sko
provenijencije 1982.,73. ; Wenzel. 1965 .. 258.).
Prikazan na nekoliko u okviru grba. s razli S1alil11
repom, lav funkci onira u svoj stvu simbol a. Ovoj vrsti oma
menata pripadaju i otre gri ve i rascvjetanog repa
fabulozne faune 1982. , 73.). Simbolika lava u U111j etIlO'"
'. , . d k I' ' t . hrabrost do simbola
vIseznaena JC. o ozna e za snagu. ve !canstvo. srcanos I ". ".
Kri s,I,a. a II osobito si mbola.
slucaj evI u kOJima se lav konstl o kao oznaka za Kneza tame (Ll AJ /AO
373.-374.: Hall. 199 1 .. 182.). 'j'
Sa svojim broj nim mitolokim osobinama preuzetim iz antike. II
, ' , ' ' , d " . , s
premu Pl atonu SlIllbol lzlrao na Nebo USPIllJUCU USLI. povez,1Il , .. ', ..
bolom Kri stova uSlJona na Nebo oroHnski u funernnll mI saonI , :,'
. ' . e ' , ' I
pourebnu umjetnost i ritual e srednj ovj ekovnog kao sll l1bo "
e , , k' . I ti o ural
J1l
!ll
ISachs- Badstlibncr-NcuJlla nn. 199-1 .. 2Sl. -2H3.). ' olljje me( U '1' ,.""".
. .. , ' ,,' , .' "ta[l101 ll.
pol.IClj ama dobiO zapaze 11 0 mj esto, U mll ogobl Ojl1l111 Illt;; rl"lll11
, ' . " " . ' il iL' no
lll

medu ost ali m u Ok VlIll duall slI cklil shv<l callJ'l , kOI1JJe svoJOJl1Il1.l.:-
titio ive i mrlve. U kada je, kao na u Gvoznu, povezan s pticom,
naglaena je nj egova kompleksna simbolika i metamorfoza na relaciji ktonsko-
uransko. Ovo svojstvo - borba dvaju principa - zrcali se i u prikazu
borbe Pegaza sa zmijom na jednom u Dugom polju. Jedna kompozicija
na sarkofagu u Varoitu, u kojoj se kvadriped silueti konja napaja na rij eci,
vjerojat no predstavlja modifikaciju poznate i likovno bogate razradene
teme 1982.,74.).
Prema sv. Augustinu, Ps 42,2 ("Kao to kouta udi za izvor-vodom, tako
dua moja Boe, za tobom"), u potrazi za Bogom,
prema Pysiologusu simbol Krista, neprijatelj Zmije, vjerojatno u jo ponekom od
svojih primordijalnih mitskih svoj stava simbola due, neraskidivo vezan za
posmrtni kult, bilo unutar skupnih scena, bilo jelen je u bogatoj
fauni, na nadgrobnici ma svih fonni osim visokoga sanduka, zauzeo naji staknutije
mjesto (Leksikon, 1979.,296.). Od IV. simbol krtenja, jelen, se u srednjo-
vjekovnim knjigama povezuje s vodom - motiv raspoznatljiv na iz
U raznovrsnim kombinacijama je prikazan uz kri, polumjesec, rozete, svastiku,
spiralu i vijenac, nerijetko u pratnji psa, ponekad koute i laneta. Udvajanje sim-
poruke, i zastupljeno u figurainim kompozicijama
snano je istaknuto u prikazu ptice na ledima (motiv poznat na etrurskim situ-
lama) ili medu razgranatim rogovima jelena. gledatelja dojmom
trenutka, snano predstave j elena u frizu, kouta u fri zu, jelena s koutama,
koute i laneta, ili u ivom trku, koji ponekad jedini ukras ili su, pak,
dio cjeline uz znake ptice i kola 1982.,74.,97.; Wenzel , 1965.,257.).
ili fabulirani reptili sa svojim pradavni m ktonskim, magij skim
i kultnim svojstvima, zastupljeni su na plohama broja je
to zmija, koja kao jedini ukras sanduka u Vrulji formira borduru ili je, kao na
nianu jz Turova, usmjerena kjabuci. U jednom to su izvijene zmije
koje uz krieve i rozete ukras na u Cisti. Osim ovih, poznate su scene
u kojima krilate zmije napadaju ivotinje i ene ili, pak, kada njih napadaju psi
i vitezovi na konjima. Snaan dojam ostavlja par zmija vezanih u II figuri
rairenoj u skulpturi , minijaturi, tekstilu i nakitu ranog srednjeg vijeka. Ova predstava
pokazuje upadljivu s langobardskom fibulom iz Nocera Umbra (VII. st.)
i zmijom vezanom u prikazanom vie puta u Miroslavovom evandelju u duhu
minijaturne umjetnosti. I ovdje se radi o transfonnacijijednog pradavnog
mito!okog motiva; zmija je groba jo iz vremena starog egipatskog
carstva, a kasnije nalazi mjesto u germanskoj, osobito langobardskoj mitologiji
1982., 75.; Wenzel, 1965., 258. -259.). Mi sao srednjovjekovnog
je za zmiju, kao personifikaciju grijeha, vezivala negati vne
osobine; u Bibliji zmija je sa Sotonom (Leksikon. 1979 .. 592.).
se da ovom anru pripada scena sa u Boljunima s prikazom
likih kao simbola podzemlja (Wenzel, 1965 .. 258.-259.). Uza sva ostala
ovog motiva na u obzir treba uzeli i ono koje
prikaz isprepletenih zmajeva preslikan iz neke iluminacije vidi kao stilizirano
prvo slovo Kri stova imena oblikom bosanske kao pisma
(Hristos), ali i kao simbol sv. Teodora, zatit nika od zmij skog ujeda, je kult
bio rasprostranjen u naim (Palameta, 1999.,36.-37.).
81
Zmaj, simbol Sotone i demona, koje, prema k .
otaca, s Neba nastavlja rat protiv Boga, podjednako zastupljen uu venlh
Istoka i Zapada, daleka paganska vjerovanja i kultove
kaos, u bogatoj skali metamorfoza stigao je ukrasiti i plohe nekih za
(Leksikon, 1979., 592.). Afrontirani par upletenih repova jedna je od kom

I " I' b k bl" . , pozIcIJa

Ij e ana oglJ e na az;mo u osans om Izem I daljem susjedstvu. Ponekad 'e
zmaj predstavljen sam Ih u borbI sa psom, dok u Jednoj sceni prodire 'el J
P
.. d ' 1' d J ena
o:nata Je I pre stava reptl a IZ ro a gu tera, repa u kojeg u
slucaj U prate rozeta I polumjesec, a u drugom konjI I zvijeri (Mil ' .
1982.,75.). U predstava zmaja stiglaje
s kompOZIcIJa p akla pnsutl11h na erkvel11m portalima ikapitelima
posebno omllJel11m kod (Saehs-Badstiibner-Neumann, 1994., 100.-101.).
MotIV demona - kn latIh eudovlsta - nalazI se na kamenoj plastici na
kapitelima samostana, se u Divoa
na bosanskom Narodne biblioteke u Beogradu - na prostorno
i vremenski bliskim paralelama koje pokazuju srodnost s repertoarom motiva
1966.,54.). Ovu stvamost satkanu od
i likova u svoje je vrijeme, xn. kao mnotvo
stvorenja" osudio Bernard od Clai rvauxa 1980.,250. -251.).
Ljudske figure - testamellt u slici
S obzirom na kvalitetu obrade, ljudske figure na
daleko su od portreta pod kojim se mi sli na prikaz individualnog izgleda
odredene osobe, tako da se moe govoriti jedino o tipskim i ematskim likovnim
predstavama pokojnika da je dan samo obris glave. a ne i lice,
To predstavlja teko savladi vu prepreku u nastojanju da se za svaki
precizira koje od figura predstavljaju pokojnike. koje imaju ili
dekorativno a koje pak pripadaju prikazima svakodnevnog ivota
1984. , 47.). Tako se u broju - kao prilikom odgonetanja
likova na kri evi ma u okolini Travnika - ne moe dalje od pret-
postavke da se tu radi o portretima pokojnika 1984 .. 48.).
Za neke od fi gura II ovoj grupi motiva ipak se moe odredili koga pred-
stavljaju. kao to j e to sa gosta Milutina iz Humskog
kod prenesen im 1934. u dvori te Zemaljskog muzeja u Sarajevu,
ima oblik stupa - Illonolita visine 254 cm saslavljenog od dva dij ela: r
stupca s ornamentima i natpi som. Na strani spomenika lIpIilkomje relJ.etu
predstavlj en koji II desnoj ruci dri tap. a II lij evoj knji gu. Na iSfOJ
strani nalazi natpi s koji kazuje ime i titulu pokojnika. kao i neke zanimlj ive
.. ". G C k b k d I" ' '0111 steamH"1
IZ njegova Zivota. ost r ve osans e pre slav Jen Je u pOjas -=: ..-
. .... " I k I' I'" ' " .. j' I I Paz"nJ'e vrlJedn,1
ravnoj halJlIl1 kop se spusta e o 0 Jena s JcnoJ nosnJJ eue a acao , ..J
je teza prema kojoj su epi skopski tapovi II obliku slova T. kakav g.os,'
dri u ruci. u i zapadnoj crbi bili tl upotrebi do X II. stoljeca I ..
. ' bl ' k ' k SKOG stap.1.
konzervati vna Crkva bosanska upravo taj stan o I epl s op :: .
Knjiga i gosta Milutina drevni atributi a n.1
sc osim djedu i gostu pripi suju Crkve bosan\ke
.. SO.). Druga autorica koja argumentirano zastupa tezu daje Crkva
bosanska siJJc(iJ la regulu sv. Bazi lij a i ovaj oblik tapa kao simbola pastoralne
slube dovodi II vezu s crkvenom tradicijom i bazilijaneima,
sliku bazi lij ansk,og eremita iz Kozibe s tri povezana tapa iste - Tau forme u lijevoj
ruCi (M. Mil etIc, 1957. , 13 1.- 132., Tav. VII.). Ova predstava, osim toga, snano
asocira na predst avu sv. Nikole koji se na Istoku prikaZlIj e kao biskup s bradom,
mitrom i tapom. a na Zapadu u bi skupskoj odori s otvorenom knjigom i gestom
blagoslova. Sv. Nikola svoj u je pravu slavu stekao na Istoku gdje je slavljen
kao "Hyper/wgios" - supersvetac (D. 2006.a, 656.).
biti dal eko od istine da j e kao velikodostojnik Crkve bosanske gost
Milutin pripadao nekoj vlastelinskoj porodici (M. 1957., 125.), moda
iz dananjega sela Crnice - 12,5 km od Humskog. Milutin je.
kako kae natpi s na ivio u bli zini ("u bosanske gospode, a od
"velike gospode i vlastele i od gospode" je pl;mao darove, to govori daje bio
bli zak dvorskim krugovima svoga vremena i da je uivao materijalne privi legije
feudalne sredine. Grab su 1933. raskopali seljaci i prema njihovom kazivanju
raka se nalazil a na dubini od 1,5 m; u nj ezinu dnu izidana je oko pokojnika
ograda od dobro uklopljenog kamenja, preko koje je bila poloena poklopna
duine oko 2 m. Prema nadenim predmetima vidi se da j e mrtvac bio
sahranj en u sanduku od orahova drveta i da j e bio odjeven u brakatnu haljinu.
Glava mu je 'leala na zapadnoj strani (ispod spomenika), a tijelo je bilo isprueno
prema istoku. Brokatno tkanje imalo je na sebi utkane figure u oblik.-u lavova i zvjez-
dica, a raspoznaju se i spletovi ica u formi iroki h pletenica - sve izvezeno od
zlatne ice 1934" 81.-82.). Natpi s na gosta Milutina
je kazivao istinu o materijalnom poloaju pokojnika koji j e sa sobom u
grob "ponio" zlatom proiven brokat - simbol materijalne i drutvenoga
ugleda - isti onaj statusni simbol kojim je bio prekriven bosanskog kralja
Tvrtka I. u njegovu grobu II crkvi sv. Nikole u Milima (P.
1980 .. 227.-231.). U zlatom opiveni brokat. sa svim znacima carske vlasti u
crkvi II Velikom Varadinu. bioje krajem 1437. sahranjen ugarSki kralj Sigi smund
Luksemburki (Hoensch. 1996 .. 461.). Gost Crkve bosanske na onaj je $yijet
otpremljen Odjeven poput okrunjenih glava njegova vremena.
Ukrasi na haljini gosta Milutina - tigure lava i rozete - si mboli su ili llloti\'i
doba preneseni iz Italije ili II nekoj od tamonjih radionica
XlV. st. Gost Milutin je. kako kae natpis. ivot izgubio Il e:,retnim
aje li to bilo ba 13 18. u vojnom pohodu bosanskoga bana Mladena
II. na Drini proti v srpskog kralja. ot \'oreno je iz
natpi sa "itije" na pi sara iz redova Crkve bosanske. tj. na samo:,tan:,kl.)
li ce (Vego, 1964 .. 207.-208.). Ostaje dvojba da li izraz gospoda" ,,,nac'aya
sloj Bizanta s kojim je gost Milutin tijekom ivota lll\)gao osty;,mti komaktc
i to po svemu tj enj e naravi. ili pak ova sintagma na
vlastelu odanu Crkvi bosanskoj. da katolil-ki pisci Orbini i Farlati za bana
Stjepana II.. kralja Tvrtka I. i Stjepana Tomaa izraze g'!!!--
obred, kriI'OI :;e'jll i Crkli 2006.a. 689.-690.).
83
Muke figure na najprije predstavljaju onako kako su
izgledali za ivota, dok portret u platu na
portret pokojnika. Muki portreti prikazanI su u pozama - od figure s
jednom podignutom ntkom i tzv. oransa, do fi gure s obje podIgnute ntke I s orujem
u ruci. j e da portreti s jednom podIgnutom rukom I oranSI predstavljaju
pokojnika u preobraenom stanju. Predmeti u rukama - kri evi,
tapovi i knji ge - najprij e simboli zIraju pok?jl11 kov drustvel11 polozaj. Postoje u
nekim i figure koje ne slmbohzlraju pokojl11ka; takav prtmjer prua
predstava sv. Kri stofora s malim Isusom koji nosi kri 1982.,76.; Wenzel ,
1965.,307.-308. ; 1973., 297. -306. , usp. 1984., 53.-67.). Sv.
Kristofor slovio je za patrona osoba poput putnika, koje su strahovale za svoju
sigurnost, ih posebno od iznenadne smrti. tovanje sv. Kri stofora kao
zatitnika protiv iznenadne smrti bil o je izmedu XII. i XlV. st. na cijeni osobito u
Centralnoj Europi (Wenzel, 1961.,29.), je organski dio u feudalne
kulture predstavljala i srednjovjekovna Bosna (D. 2oo6.a, 397.-565.).
Vaan putokaz u odgonetanju poruke koju odailje figura pokojnika
s uzdignutim rukama nudi njezin prikaz u slikarstvu katakombi i na sarkofazima
dntge polovice III. gdje personificira molitvu, zapravo koje
se u molitvi prema spasa u vidu Dobrog pastira. Tij ekom IV.
ova predstava postaje metaforom spasene due, tj. portret al/imae bealeae
(Erdeljan, 1996., 120.). Stav figure u molit vi anticipira spasenje, kao to dranje
fi gure izraava uitak spokoja. je zastupljena u oba
ali ovdje je naglasak na drami spasenja dok je tamo na pasivnosti
Sve dok figura u molitvi sa sklopljenim ntkama, ne postoji vidlj iva
granica izmedu ovog i drugog svij eta (Aries, 1981., 256.).
Tek II nekoliko enske fi gure na mogu se identificirati
s pokojnicom; kada su predstavlj ene izmedu konjanika ili ivotinja enski likovi
gotovo sigurno boanstvo (boginju podze mlja). e na s kriem po
svoj prili ci simboli zira sv. Jelenu, dok se enama s rozetama il i zvij ezdama u
rukama pripi suj e nadzemaljsko Prikaz e na koj e se mole ispod lea LI
pogrebnoj povorc i uni verzalni je moti v umj e tnosti inspiriran
na Kalvariji . se i mllogo ranije - II staroj egipatskoj umjetnosti
na ct rurskim urnama - ali i u suvre menim sce nama poput one na grobnoj pl o(' i
IZ Burgosa u XlV. (Wenze l. 1%5 .. 308. -309.: 1982 .. 79.). Scena
sa iz Nckuka kod Stoca prikazuj e kolo s mukim figura ma i enI:':
oplakuju pokojnika (Wenze l. 1961 .. 29.). -
, Posebno mj esto II sepulJ..:ralnoj umjet nost i zauzima poznata
pokojnika sa iz Radimlj e, kojoj se uz ostala objanjenja
pri daje prikazanog ratnika sa s imbolima svoga " zv<. lIlja":
lukom striJ'elolll nnt"' II", ' t' ,t D k . I" ......
: ' " '-.... s OIn, o ' III U Je IJcva ruka povijcna prema pOJasu.
dcsna jC s nCI)nrotllHl 11\1" " ' " , I ,. k '. . k .'
, .... (Ill Sol Olll Ispnl l.cna pre ma krugu ' oJI.
sukladno l ednom tUlll ' ll' CII ',11 S' "III l ' " '" .. ' k
'II' ,. ' Y ' '- : ,, " 10 I / .lla pun mj esec I nJ egovo predkr SC<l ns o
l ,naCl: ll.l l: stanI SI:! umrlih prcma J...ojClllU se upulio i na pokojni"
(P Pl: l rov l c , 11J55,. l IJ,),
Novil'cg ' ,l: ( hlUm' I " I' " '.." , '
, ' " ' , l .IVO () SV.l CI.CIl,J L': lllt c.: rprc tacij a koja o\' aj IJkl)\' lll
IllllllV 110Vl:1' II I , ' tl ' I ,.. . ' I ' v '
, I,,; S .I l n,ll .I V1l1111 l I SVl: tackllll liko v im;!. odnOSilO sa kgl..'nd;lnlllll
svecima i iz vremena rimskih progona te koja.
paral ele s slikarstvom /talij e, ovaj likovni prikaz
na Radimlji kao lik sv. Vida. tragovi - ime polj a na kojem
se nalazi Radimlj a poznato kao Vidovo polje, ime rij eke Bregave koj a
kroz to polje a u srednj em vij eku se zvala VidoItica, ime utvrde u vrijeme
klesanj a znane kao VidvIka utvrda, ime Vic{!!.' tak izvor i okolni prostor
u bli zini Radimlj e gdj e j e otkrivena ranosrednj ovj ekovna crkva s
Gospinim likom u kamenom relj efu - ovom idu na ruku. Na takvo
mi lj enj e navode i osobna imena mnogih mukaraca u naselj ima oko Radi mlje
i u brat stvu Hrabrena u xv. kako se moe vidj eti iz popi sa datiranog
1475. godinom. Vi e nego zani mlj ivu paralelu prua kopij a li ka s uzdi gnutom
rukom s Radimlj e na j ednom od u Barevitu kod irokog Brijega, pod
kojim je sahranj en izvjesni Vid" Qio j e rairen na Istoku i Zapadu,
su mu bil e brojne crkve u srednjem vij eku, smatran j e zatitnikom
gluhonemij eh, kotl ara, glumaca i dok j e pored sv. Jurj a i sv. Ni kole na
uem prostoru bi o tovan u krugu sitne stoke. Svemu
tome govori u prilog i to to se predstava ljudskog lika s otvorenim i u vi sini glave
uzdi gnutim dl anom desne ruke na samoj Radi mlji j avlj a pet puta, dok se na
mladim nekropolama prepoznaje u rustikalnijim izvedbama s odredenim izmjenama
(Pal ameta, 2002.103., 45., 46.-47.).
Predstava pokojnika s rukama prekri enim na grudima ili stomaku karak-
je za spomenike oko Srebrenice i Bratunca u Bosni , ali je isto tako
zabiljeena na jednoj nekropoli kod Imotskog u Hrvatskoj. Na ovim spomenicima
ni su prikazani ivi ljudi nego pokojnici u duhu tada sepulkralne prakse
na irim europskim prostorima koj a odraava jedno prisutno duevno
raspoloenje - da se uspomena o pokojniku to due zadri na zemlji . To
da su predstave fi gura pokojnika na suvremene istovj etnim nastoj anj ima
u Europi, ako ne kvalitetom izrade, onda svakako sadrajem, s tim to su se za
razliku od na ih kraj eva fi gure pokojnika na nadgrobnim spomenicima u Europi
zadrale sve do najnovijih vremena (Sergejevski , 1953., 133.- 137.; 1984 ..
57.,59.). Ovaj tip nadgrobnog spomenika s figurom pokojnika sklopljenih
u rajskom bl aenstvu j avlja se u zapadnoj Europi Xl.IXII. u
duhovnoj klimi individuali zma (Erdelj an, 1996., 120.). Ovdje su kombini-
rane dvij e esencij alne teme: na j ednoj strani idej a ravnog groba, bliskost sa
zemlj om, konti nuitet s tlom, na drugoj strani tema fi gure, spokoj a u drugom
svij etu, koji nije ni kraj ni praznina niti puna svj esnost, niti memorij a niti
anticipacija. figura bli a j e smrti od fi gure predstavljene u molit vi. ona
predstavlja smrt liturgij skog prikaza ili podzemnu smrt raspadanja.
(Aries, 1981. , 243., 267.). Paral elno s predstavom fi gure na povij esnu
scenu stupaju epitafi .
Lik pokojnika prikazuj e se na nekim prethi storij skim menhirimn u
Francuskoj i Li guriji, poznat je u arhajskoj i zreloj umjetnosti , a nadgrobn.a
stel a s likom pokojnika i nj egove obit elji naj omilj enij i je i najraire'.'ljl
skul ptorski moti v Rimskog carstva (Karaman. 1954 .. 179. ). U FrancuskOJ se od
Xl. Sl. na spomeni cima umjesto natpi sa i vjerskih simbola pojavljlljllljudske figure:
najprij e ivoga da bi kasnije prevladale predstave pokojnika. I II
85
se figure pokojnika na nadgrobnim javljaju u Xl. , u Engleskoj
polovicom XII. st. (Sergejevski, 1953., 136.). U ZI tiju Konstantina (Cmla) IZ IX. st.
spominje se raka i na njoj lik. Poznata je nadgrobna s pri:orima iz
pokojnikova ivota ispod kOJe Je u Bologni sahranjen sv. DomInik. U nase kra.Jeve
ovaj se motiv iz Italije proirio preko Dalmacije (Vego, 1973.,313.; Hall, 1991.,74.).
da se figure s prekrienim rukama kao znak za pokojnika
vjere na pojavljuju tek iznimno, otvarao se prostor za speku-
lacije o tobonjem karakteru ovih spomenika. Takva ipak
su ustuknula pred poput onog vezanog za lokalitet Grborezi kod Livna
gdje su prilikom istraivanje jedne nekropole od ukupno 218 grobova u 120
kod pokojnika ruke bile prekri ene na grudima ili trbuhu, kao to je to
s figurama u Bosni 1984., 53.,56.). [stina, tu se otvara pitanje
poloaja ruku kod preostalih pokojnika - u 51 ruke su sasvim opruene
ni z tijelo kao na nekim likovnim prikazima, dokje u 39 jedna ruka bil a
opruena a druga na grudi ili trbuh, to takoder ima svoje likovne pandane
na nekim Pitanje se zapravo odnosi na ove razlike u poloaj u ruku,
koje teko mogu biti samo naravi.
fi gure prikazane su na tek iznimno, kao to je bilo
vrlo rijetko portretiranje djece u pogrebnoj umj etnosti ili monumentalnim nad-
grobnim prije ranog XY. (Daniell, 1997., 43.). Izostanak na
likovnih predstava koje izravno komemoriraju smrt ljudsku
podlonost smrti i nadu u i tako uzgredno koncepte
anatomije i propadanja ne treba Nadgrobne ovoga tipa koje
slikaju mi steriozne figure ili leeve zastupljene su u Europi malim procentom. [stije
s predstavom smrti kao kostura (Norris, 1992., 195., 203. , 206.).
Bogatstvo fi guralnih motiva kombiniranih s prizorima prije
predstavlja osobeno "slikovno pismo" nego omamen!iku. njihova je namjera
prij e da neto "kau" ili "opiu" nego da jednostavno "ukrase" (kobalj , 1970 ..
229.). Tako je funkcion irao ovaj "testament u slici " s predstavama u kojima je
teko, ponekad razlikovati utjecaj od utjecaja ranijih
mi ljenja i vjerovanja (Challet. 1965.,20 .. 25.).
v
CISTI ORNAMENTI
. ornamenti mogu se podijeliti II tri skupine: arhitektonske _ koji vd
sto samo podrijetlo pobuduju panju
traka. krovovi. predstave bi ljne _ ( l oza-viti ca
s trolistom I lJilJan) I neomctriJ"sk " ('k . k l' . . .
v '" ' . ' . . ;:: . . . lIlIJa. krug. spiral a. rozcra). Unuwr
o precl ZlllJ OJ klasifikaciji jednon te ko sagledi\'og
obliju. uz ni z IJI"IJ clazlllh l onni " 1' , o, . ' o, e oo v o'
()"' o" o o o . o, j. sno su d \' lj e skuplIl e-: ( ISIJ
cL:OIl1CIIIJskl obli CI I mot i VI prcuzeli i z vegetabilnog
Arkade pripadaju vrst i ukrasa posebno pri sutnoj u junome pojasu rasprosti-
ranja II raznovrsnim prikazima raspoznatJji ve su
i koje u cjelini ukraavaj u spomenike
zami ljene kao zgrade 1982.,40.).
Medu ukraenim polukrunim arkadama izdvajaj u se spomenik
monah inj e Polihranije iz dat iran oko 139 1. i dva primj erka iz Boljuna
i s konca Xy. st. Prostor izmedu polukruni h arkada zapadnoga pojasa
ponekad ispunjavaju rozete. U cjeli ni uzevi, pojavu arkada ovoga i
tipa najvie su inspirirale dalmatinske crkve poput crkve sv. Mihovil a u Stonu
ukraene polukrunim lukovima, ali isto tako i ukras i relikvij ara,
i krinj a 1982.,40.; Wenzel, 1965.,57.).
U uskom poj asu jadranskoga zaleda, na manj em broju spomenika i na uem
prostoru, uglavnom na sanducima, rjede na sarkofazima, neto loij e
izrade. gotovo u pravilu s tordiranim lukovima, zabilj eene su arkade
1982., 40.).
i prostorno i broj no arkade polukrunoga tipa, takoder vezane za
juni bazen arkade u gustom ni zu i izdiferenciranoj izradi,
formiranih kapitela i lukova, krase visoke sanduke i krieve
1982.,40.,57.; Wenzel, 1965.,57.) . U neprekinutom procesu kruenja
stilova i pravaca koji se na Mediteranu odvij ao kroz dugi
niz u procesu prirodnoga preuzimanja, stapanja i metamorfoza, ovaj tip
arkada na bosanske i humske preuziman je s motiva umj etnosti mediteran-
skoga bazena, monumentalne arhi tekture i skul pture ponaj prije 1982., 57.).
Osim njihove arhitektonske funkcij e podrijetl o arkada dovodi se i u vezu
s izdavanja na stolu" antropomorfnog oblika - oblika
pokojnika u njegovim osnovnim konturama. Na takvom stolu koji je zamjenjivao
pokojnika postavljalo se jelo i prostiralo se njegovo odijelo i oruje (za pokojnice
nakit), tu se i naricala. stol oblika mrtvaca na odru s rukama ispruenim
niz tij elo ili prekrienim na grudima staroslavenskog je podrij etl a, to da
su gradevinske arkade znatno mlade od motiva stol a. Motiv narodnog
stola nastao je iz o obvezama ivih potomaka prema pokojni-
cima, dok arhitektonske arkade ni su mogle predstavljati predmet posmrtnoga kulta
n: 1958., 196., 198.- 199.,203.,205.). Jako ovo objanjenje podrijetla arkada
niJe steklo pri stali ce 1982.,37 1.), ono se ipak u cijelosti ne moe odbaciti.
Motiv "rozete" na poznat i kao motiv obrednog kruha dovodi se u vezu
s prastarim slavenskim polaganja hrane u grob, ali i s
na grobu koji je tij ekom nj egova putovanja po Dalmac iji sedamdesetih godina
XVIII. st. , na nekropole sv. Spasa kod rij eke Cetine, kao
opisao Albeno Foni s. Likovna predstava rezanja obrednog kruha u Hrvojevu
mi sal u XY. st. sasvim jasno ukazuje na njegovu aktualnost u drutvu
srednjovjekovne Bosne 1986.- 1987., 91. -96.). sudionika
pogreba sa socij alnim i vjerskim simboli zmom i konotacijama, kao to je dijeljenje
kruha asociralo na kruh i vino tijekom mi se, bio j e poznat u Engleskoj (Daniell ,
1997.,57.) i Estoniji (Valk, 2003. , 576.).
Kao samostalan ukras ili dio sloenijega ornamenta. uklesane na
gotovo svih oblika, na rubovima ploha, iroku upotrebu doivjele su
87
trake formi podrijetlom iz vegetabilnog svijeta, ali su isto tako i
geometrij ske trake .. 1982., 38.-39.,62., 99.). . ..
P d
.. I . j'onda prahi stonj ski h ukrasa, o uVJerlJI vo
o njet om IZ . , .
. d "h 1'- ost sa spiralama na nadgrobmm stelama, samostalno
sVJe o l nJI ova s Icn . '.
' 1' k b' ... kn'z-em grozdom IJ'iljanom, rozetom, polumjesecom I pticama
lill om maCIJI s , ' . . .. " '
. k . t medu ornamentima pripada spirali s nJezmlm posebnim Izvedbama
Ista nuto nlJes o .' . .
u obliku spirale-osmice, tzv. S-spirale, splfale s lozom I splfale s grozdOVIma u
kombinaciji s kriem. Teko je njihovu stvarnu Simboliku, a razrjeenju
ovog problema donekle pridonosi prikaz dvostruke spirale na Jednom srednjo_
v'ekovnom kamenom sarkofagu iz Nizozemske gdje Je
vezane za zagrobni ivot pokoj nika i njegovo ponovno rodenje
1982. ,58.; Wenzel, 1965., 180.).
Gotovo u pravilu uz Mjesec, neto rjede uz spiralu, na svi m vrstama
osobito na krievima, u pojedinim uklesane su brojne rozete.
Za kompozicije dvij u rozeta s dva konjanika i polumjeseca izmedu rozeta takoder
s dva konjanika, postoje uvjerljive paralele iz doba. Medu poznatim
tipovima se rozeta-turban na krovu spomenika iz koj a naj avljuje
novu, istina kratku islamsku epohu u ornamentaciji 1982.,59;
Wenzel, 1965., 145.- 146.).
Bogati repertoar s obzirom na motive, ali
isto tako i na sloene kompozicije zrcali i umjetnosti
srednjovjekovne epohe. Arheoloki artefakti obiljeja snano podupiru
pretpostavku da j e na srednjovjekovne Bosne tijekom XI. i XII. st.
djelovalo nekoliko radionica kao nosilaca romanskoga sti la.
koji je zatim svoj ivot produio na sve do kasnog Xv. st.
1980.,246.-249.). Vi estruka otvorenost srednjovjekovne Bosne, intenzi vne
gospodarske, i kulturne veze s bli i m i daljim okruenjem, pokretlji vost
ljudi , roba i ideja, daju odgovor na pitanje otkud na ukrasi
stila koji je tokom XlV. i Xv. st. poprimio medunarodno obiljeje (Palameta.
2004. , 130.- 143. ). I na toj razini svoje pojavnosti, u sebi europske
stil ske preokupacije s narodnim predstavljaju
organski dIO sveukupnih duhovnih stremljenja koja su uti snula svoj io na cijelu
epohu, pa lako i na srednjovjekovnu Bosnu, prirodom svooa poloaja
predodredenu za posred " k I ' . <> <> '-'h
. OI C II LI ogu Izmedu razOIh kulturolokih i umjetnlckl
sustava (I. 2005 .. 12.-56.).
ESTETIKA I SIMBOLIZAM
UMJETNOSTI
dom - komunikacijski posrednik izmedu zemlje i Neba
Uz svoju osnovnu funkciju - da kultu pokojnika kao jednoj od sredinjih
religioznosti da vidljivo i svima prepoznat ljivo obi ljeje - je, kako
to pokazuje ornamentika koja nije bila li ena ambicija, trebao kod
gledatelj a pobuditi estetski - za lijepo. Ova estetska funkcija
najvie je dola do izraaja u formama tzv. visokih sanduka i sarkofaga u kojima
su ljepota, njenost i bjelina postizali svoj najpotpuniji izraz. Poput mnogih
drevnih umjetnosti u kamenu, su "radeni ipostavljani u vrlo
meduzavisnosti od.!!nevne i sezon.iJ,e putanje" (J. 1994., 83:;-
1982.,22.). su, poput nekih crkvenih vitraila, "ivjeli" od svjetlosti,
od sunca, koje se, uostalom, i javlja na samome kao jedan od simbola.
Tako je umjetnost potpuno u duhu srednjovjekovne epohe u je kolijevci
odnji hana, kao i samo slikarstvo, ljudima prezentirala ljepotu ponajprije u sjaju
i svjetlosnim efektima akcent na ono to Hui zinga naziva "dojmom
trenutka". Oni kao da su raden i u skladu s poimanjem lj epote Tome Akvinskog,
koji je bitnim komponentama ljepote smatrao integritet ili savrenost, razmjernost
ili sklad i (Asunto, 1975., 103.). Ovdje se sasvim izvjesno radi o kriteriju
koji zadovoljava na dui rok, o tome da se estetska vrijednost kao
kvaliteta nekog oblika, oblikovna vrijednost 1984./85., 215.).
U velikom broju nekropol e su postavljane uz crkve,
naselja i putove, to sasvim neposredno. i mnogo od bilo drugoga,
kazuje o njihovoj tijesnoj sraslosti s novim, gradskim drutvom srednjovjekovne
Bosne u XlV. i Xv. sl. Kroz ovakvo lociranje nekropola izravno se zrcali
sepulkralna praksa srednjovjekovne Europe gdje se od afi rmacije
groblja smjetaju uz bogomolje, u samom naselju i u njegovoj neposrednoj
bli zini. Tako se II gradu mogao ispunj avati savjet o potrebi meditiranja II bli zini
grobova i mi sao o smrti stalno drati na umu (Del imo, 1986.,56.,62.; I.
1990., 39.).
. . povezan s estetskim, S lij epim, II njihovoj izravnoj slubi.
Jest SImbolI zam koji se, projiciran II reali zam, asocijacijom ideja. konden-
zira II svoj vrhunski izraz - II alegoriju. Srednjovjekovni mentalitet osobito je
takvo II jednom vremenu "kada su ideje nejasne. a
obavjetenj a (Huizinga, 199 1., 192.- 193.). Otuda ljubav srednjo-
vjekovnog za otuda se moe objasniti populamost Physi%-
gusa, knjiice "morali zirane prirodne znanosti " namijenjene egipatskim
uli. sl. (Lopez, 1978. ,322.).
ivotna vrijednost objanjavanja svega to postoji bilaje nepro-
cjenj iva. Simbol izamje stvori o nerazmj erno stroe jedinstvenu i dublje povezanu
89
sliku svijeta nego to bi je moglo stvorit.i miljenje.
Simboli zam svetoga i nepatvorenoga, kOJim Je srednJovJekovnaum!,etnost sva
bila proeta, koji je "obuhvatio iroko carstvo pmode '. svu stvorivi
da sc "svijet. koji je sam po sebi bio Ipak cIJeni I UZlVal da se
i zemalj sko djelovanje opl emeni", izraen Je na steecIma kao rehgloz11I I11d,Vldua_
li zam u pripremanju duc za vrli nu i blaenstvo. se sllnbohza.m
kao akord simbola" u jesenskoj slml011lJI srednjega VIJeka, javlja
poput posebne vrste "okamenjenog u velikom vrtu eurapskihsimbola,
hllltazmagorija i poput mlaza sVjet losti bosanski srednjo-
vjekovni duh (Hui zinga, 1991. , 192.- 194.). . . .
Simbolika vjerni je odraz srednjovjekovnog mentahteta, pokuaja
da se kroz al egoriju izmire razum i vjera, da se aluzijom na prirodne poj ave
nepi smenom pribli i i Biblija, da se mikrakozam i
makrokozam (svemir) predstave kao dij elovi jedne te iste partiture u mel odiji
o mikrokozmu koje je na Zapadu u prvi plan izbilo u XII. st.
nije europska egipatska tvorevina posredovana arapsko-islamskim i
idovskim duhom, kao metoda njegova nadahnutog pojanj enja (Lopez, 1978.,324.).
I vie od toga, vrio funkc iju komunikacij skog simbola ne samo izmedu
Boga i mrt vih nego, moda jo i vie, izmedu Boga i ivih. Tako se odvijalo
viestoljetno pripitomljavanje smrti u vremenu kada se ivjelo tee. ali
se umiralo lake, humanij e, jer se umiralo u krugu vlastite obitelj i, u prirodi s
kojom je ivio i se organskim dij elom nj ezinih razvojnih ciklusa.
to i umiranja, za razliku od industrijali ziranoga drutva II kom je
otuden od prirode i od drugih ljUdi , u kome umire ili u bolnici ili nenadano
kod nerij etko iznevjerenih da mu moderna medicina otkloni
bol, trpljenje, prazninu i, izbavi ga od smrti (I. 1978 .. 253.-254. ).
- bosanske i humske katedrale srednjeg vijeka
' " . Svijet bosanskih i hUl1l skih prebogat si mbolima. ispunjen
poluIllj esecima, solarnim krugovima. svastikaina i zvijezdama. scen:ll11<l
ral. lgralllh koh pre' lst'IV' llll'ltlll' . "k' h I t . ,. ... t"
v ' nil s I t vo)oJa. povorr\i.lma kOIlJaJllka. )oJJlI Il1
', arkadama. lozama i grozdovima. stili ziranim ljilj an ima i
tozetama Iclcllllll 'l I V" I"',) VI' lll 'l ., . ,, ' . oo
. . '. . . ..., <. gl 10Vllna. lll<.\ceVllll a [ koplpma. portrcttllW
POkopl ika s lIZll1ollUIOlll II "sl)', . )1 . I ' - . o .
o. ' . . ' ... . cl II neproporClona 110 lI vecanog dlana l knjigama.
kIOVOVlllI<l I IlrC(\ s t'I V' IIll' I. -;, " r. ' " . . .
' . ' . 'o < tl." UL.I. cpl sr..: opskllll stapovlIlla ... , znal al' ki ukloplJl'nu
Il Clilllltltl . ullhqc lll hosans klh ": ] . 1 ":1 I ' .. v'
,,' '" ' . . .. . S 1111.1. l[s1 11 l VOl a 1 polj"I..I0S I danas zral' i nt:okrnl t: rHl!l1
CVOk.ltI V1l0SCll I ort"I I1 'dnOIll" I -,; : v ' , y " . ..
' . I . ' , c .. 1/ ,\otnoSLlJ I.IVO sV.l CdOl'l.'T I o jcdnolll davnolll s\' lj L'1Il
z.H) .... uplI CI Hllll PII '
II1
I
I11
1' , , " " " y.' .
, ' . .. ' ' y; .t, S.I1.l."i LI1.1.t 1 I.agmhnoga Zivota . Ako SLJ \'ckhnc kat L'drale
SVOJ OIll g J.ICIOZI10SClI VISinOm i ", .
'I' . I XI . , , . llltllll
l
lll L' l1talnosCll ohiljL'/.il L' ista n:l stojat1F1 Ila
II ll. stolJeca - II hosans kol X III ' , : .. ' . y : . . ,
, .,, , I " I ' . ,I. II .' :-- hll.l' .. : ClI k.ldd IL' l)nlllal ) l)ok u S; 1j !!r adllJl
..... lX 1.1 Ile U .... VC sv. PL't n II / 111' V'll ' . . '
iXV , l ' , :, . " I I Il )tISIlI - tlJ1da suhlIS<lnski ihllIllSki stcL'CIXIV.
, ShIJCC.! :--VOIOlIl topiltIOlli "l 'i ,", J' I " , ' ,,, ... '
il L' 1
1adl
lL' II I'Ih ..., ' (II /( ." ((1111(/ S\ '0.l01\1 >L'l jolll d;1 SL' ",)0 /1t11:.1 I
,. OI. I V 1I1I L' :-- l o poko' l ;1 11 ;1 'I' l " . " ,... "
. . .L III .lI, .W 0.l lIll nalpl s lIlI; 1 I Ol'lllUllr; l llll\llt
duhu ivoga narodnoga govora iz kojih zrcali izvorna duhovnost svetopisamski h
poruka - njihov ni ta manj e vrij edan pandan, potekao s istoga duhovnog vre la.
Ako su velike francuske katedral e personi!i ciral e svj etl osnu hij erarhij u Di oni sij a
Areopagita koji je u prvome redu slaviojedilI stvo v(lseljelle (Dibi, 1989.,226.), onda
su na svoj obilj eili jedan rubni prostor europskoga srednj ovjekovlj a
uti snuvi mu i g uni verzalnih stremlj enja. Jo su u
usporedi vi s katedralama. Za razliku od samostana koj i j e u odredenom smislu
bio suprotstavlj en svijetu, katedral a je kao simbol stajal a unutar
urbanih zaj edni ca XIII. (Camili e, 1992.,77.), ne samo
sakralne nego i profane tenje j ednoga drutva u punom usponu. se tenden-
cije, na izvjestan ivot i smrt , zrcal e iz umjetnosti
Bilo bi i vie nego zanimlji vo sve one tona kamena upotrijebljene za
izradu "pretvoriti" u zidove i zvoni ke katedrala i tako jezikom matemat ike
izmedu njih uspostaviti egzaktan odnos. Tek tu bi do kraja postao jasan gol emi
materijalni i duhovni razmjer ove "investi cij e" i interkonfesionalnog
karaktera, kojom se zatvarala jedno i otvaralo drugo poglavlj e ljudske egzistencij e.
Zato umj etnost vj erno zrcali mi sao Burckhardta da "istinski ivota
jedne religije (lei) u tome da se ona na vlastitu pogibelj u svako doba s kultu-
rom". Jedna je takva simbioza ostvarena upravo u srednjovjekovlju
u kome su "arhitektura, muzika, znanost, umjetnost i literatura zahvaljival e
religiji svoj izraz u raznovrsnim formama kulture" (Lbwith, 1990., 58.).
EPITAFI - "Knjiga ivota"
Od arhajske i anonimne tiine do biografske retorike
Od najranijih vremena i na svim stupnj evima civili zacije ljudi su
natpi sa nastojali memoriju od propadanj a, posebno natpisa ukle-
sanih na grobove (Nonheote, 1878., l .). U razdoblju ll . i Ill. prij e Kri sta
dvije su mediteranske civili zacije - egipatska i minojsko-mikenska - unutar komplek-
sne ideologij e smrti koja je opsesiju identitetom i identifikaciju
mrtvih usvojile sustav pi sanj a nadgrobnih natpi sa, premda na
(Petrucci, 1998., 3. -9.). Potreba da se zatite tijelo i dragocjenosti pohranjene u
grobu vodil a j e u Egiptu do podi zanja grobnih spomenika, dok j e glavni natpi s
na spomeniku molio prol aznika da uputi molitvu za preminul og (Ball. 1995.,
28. -29.). Svakidanj a je stvar da kulturna povij est sebe otkri va u groblj u, posebno
u epitafima. Epitafi su dio ljudske povijesti vi e od 2000. godina. Epitafi
perioda i dijelova svijeta bitno su isti jer je ljudska priroda ista
svugdje i kroz vrijeme (Guthke, 2003., 325.-326.). Vrijednost epitafa kao historij-
skog materijala tolik.je da j edva moe biti prenaglaena (Handley, 2003., i.).
91
Rim ostaje epicentrom epigrafi ke s ok? 35:000 do sada
. ' 1 t ' Po bl'Oj' llosti I ranokrcansklh natpisa na
otknvcOll na pisa. ' . ..,
mjestu na Zapadu iza Rima i Kru1age. nalazI se u DalmacIJI (Handley,
2003 .. 14.-15 .. 18.) - mediteranskoJ regiji s je Bosna
. I t I'etne z ,ve gospodarske crkvene I polltlcke veze. D,o tog mtlenij'skog
njegova a s o j , ' . . . . .
kontinuiteta u konvencij ama epitafa I natp' s' sa .. Uza sva svoJa Ostala
epitafi su nepo grje i v pokazatelj kulturoloke vIesloj nosti jednoga
osobito kad se na istom I u Istom vremenu. dodiruj u I
proimaju, kad se i sudaraju, kulture I ?Uhovl11 obrascI, sto da
su grobni natpi si pouzdan lIldIkator vjers.kog I drustvenog konteksta kOJI danas
imenujemo pluralnim, a kOjemu su za zivota pripadali pokojnIcI (Palameta.
2003. , 95,).
j asno je samo po sebi da se epigrafija smrti ne moe promatrati izolirano
od spomenika i ireg povijesnog konteksta u kome je spomenik bio postavljen.
Uzeti u obzir samo natpis iz vida spomenik kao cjelinu bi izgubili
komponentu razumijevanja grobnog spomenika. Za cjelovito
objanjenje funkcije i informacije natpi sa j e epigrafiju potrebno
u nj ezinom okruenju kao i unutar ire formuliranih problema pogrebne
prakse. Sve to, istina, ne umanjuj e da sami natpi si predstavlj aju
posebnu vrstu spomenika (Oliver, 2000. , 3.-5., 18.) . Grobni spomenik meduti m
komunicira kao cjelina; nj egova ukras i lokacija, takoder i epitaf.
panju gledatelj a zaj edno da kau ma kako jednostanlu
(Hope. 2000., 155.). Od iznimne j e vanosti da epitaf, kao i u rimskom razdoblju.
ne egzistira II izolaciji. Epitaf j e bio povezan s grobnim spomenikom. spomenik
s grobljem, a groblje s naselj em (Hope. 2000 .. 158.).
od XI. i XI I. zatim upadlji vo u XlV. stoljeL' II.
epit af j e postao sredstvo za ljude srednj eg vijeka pojavi\'i s< iz
anonimnosti. zadobivi grob kao svoj . Epitaf je mogao bili kratak ili
dug,jednostavan zapi s identiteta ili duga biografija. poziv za mcdi t;1('iju II smrti
ili apel za molit vu upravljen strancu prolazniku (Ari es. 1985 .. -lO.). Nakon ; 1<1 sll
spomenik i epitaf llnjihovOIl1 starijem gotovo II cijdosli izumrli Ll
razvIjenom srcdnjcm vijcku - izmedu XI. i XIII. st. malo ih je vrij('dnih spomena
- ll sc tip spomcnika s natpisom k'lo g;obni spollllnik.
II ( Kl oos. 191.)2 .. 76.). Tada se des io prijelaz od
kratko<.:c: .od anonimne ti ine do retorike 1081 .. 17.). l lpra\"ll
u ovo V!"II CIlJ " " '1 ',(,v', ""S"l' .. . I k' . ..... ' "',,,
_ ... < t . ... . S(Clltl slupaJu HIlllS ' 1 I bosanski slL'CCI :0;;1
CPll ill llll i.l S,ltI!cII'I 'I ' ,I"," 's' ,'" ",, , I . ." I 1",'1"
o. e ' ' .' c..: V1L'1llL'lls..;.0- prosl omOIll I POVIJCSI111I1li\llll ll\. .
natpI SI sa organski dio ... kc ku lt II n.'
kovno!1 eurollskO<l Ill' 1' \ o. I . o.. . . . . I IV i
e .. {S 01.1. 11l1l0S1l0 llL'kollko 1l1e/.lll1il ra/ .vo]lil la!.;! 1/ 1l1l' l tr .
Xv. sl Ill.lcea t lI Sp. FavrL' all . 1<)<)7 .. c'J.1. -.IJO.). . .
Do X I V . o. .' t ' Ill
1
' 1' VI . ." ' l U li SL' L' pltal s as tojao {ld lh'a dijela - 1\..
I.a II les...:e II Identit et u " , ..' . . I i
I
. ' . ' .. s .II1l L IlOlll , l .allllllall.l L' IlI . ponl'l-\ ad s "-ratJwlIl Pl1il\";llllil
l.!(Umom Slllrll lj vel' llll sl ' .. ' . .. . . l ' l
' 1' l' '. . lIl.I.l
L
'va l' pllal nlj e II "-I j Ul' i \' :1 II i i\'otllll dllh Jll l("llJ lll
I I l.tllllll rodeHI ' 1 Dru'" I" t '" '1 "
"
. .0 . ' ,:- 1 liO I\tl.!I.!l' pnSI;hl l akdnii:(..i II .\IV. S!llljl' L:1I bl ;t .Jl
Illo li v.! uPI .l v lll'na BO"lI /a . . ' :. .. ' . . -j";lt t
I . o . II SII l 'opll illlL' lI .... I,I\.J
V.lll.\Ulld '.. . . . . ' . ,
. IIIIPI.I \ I.WIlIl prl'l 111 1111 Illi II Iii l
i poruku preminulog za reli giozno uzdi zanj e ivih. Na taj na( in epitaf je postao
lekc ija i apel. Epitaf XIII. i XlV. ne sadri uvij ek iznimnu koj u
je imao u srcu srednj eg vij eka, dok epitaf kasnog X I V. j o uvij ek ne daje
ivot nu dob preminul og (Ari es. 198 1 .. 2 18., 220 .-22 1.).
r<.lsprosti ranj a natpi sa. uza sve "praznine" i "skokove",
na nj ihovu fragmentarnu koja j e prij e rezul tat
nego sustavne brige. u se mj eri pok lapa s
samih Areal natpi sa j e na istoku Podrinjem i starom Herce-
govinom, Konavlima najugu. Cista Provo m i na zapadu te Bijelj inom
na sjeveru, dok j e njihova glavnina sa sredinji m
se u Hercegovinu do nekropola irokog Brij ega, Stoca i Neuma. Iako
u nevelikom broju, natpi si su zastuplj eni u Bosni oko Srebreni ce i
kao i u sredi njoj Bosni od Vrhbosne do Travnika i Zeni ce. Na tom prostranom
j e tij ekom neko liko stotina natpi sa j e
struktura dobila svoju prepoznatlji vu formu pri sutnu u primj e ni re lati vno
i poeti ziranih formulacija (Pal ameta, 2003., 96.).
Tematska klasifikacija epitafa na
pogrebna i memorijalna funkcija
Osi m posredno, kroz simboli zam i sliku, i svojim nat pisima kao da
ele odagnati i naj manju govore i izravno; oni
mole i opominju. zaklinju, upozoravaj u i Tako slika nal azi svoju
nadopunu u u duhu formuliranom kod sv. Bazi lija iz kulture: "Ono
IO pripovij edanj e prua posredstvom sluanj a, to s lika pokazuj e
oponaanj em." U odnosu slike i epitafa na se uspostavlj a odnos izmedu
umj etnika i ali s istim cilj em. Autor epitafa tako preuzima ulogu
kako to Plutarh: " Dj ela koja slikari prikazuju kao da se sad
dogadaju, izvjetavaju i pi u kao prole" (Duvnjak, 1990. , 237.-238. ).
S obzirom na njihov osnovni sadraj , intenciju i intonaciju, natpi si na
mogu se podijeliti u nekoliko skupina - na nat pise s vjerskim fonnulama.
na natpise koji ilustriraju moti v (viteke) smrti . a koji obvezno sadre
bi ografske detalje i eshatoloku formulu ase (.Iije) le:'i. na natpi se koji
daju informaciju o pokojni ku, ponekad o njegovoj rodbini i okolnost ima njegoyt'
smrti ukop pokojnika na "plemenitoj batini " . natpise koji bilj ee samo
pokojni kovo ime (ponekad i ime natpi se s moralnom
(vj erskom) poukom. Kao posebna grupa unutar ove cj eline izdvaj aj u St' natpisi
s verbalnom i(l i) invokacij om, tj. s pri zivom Svetoga Troj slYI.l ili
znakom kri a - formulama preuzetim iz suvremenih povelja. Neki od
natpi sa imaju na kraju formulu sankcij e (kazne za oskvrniteije groba). takoder
preuzetu iz materijala. U od ovih varijanti natpi si na
predstavljaju funkcionalan spoj davnih formula i podataka
o pokojniku i njegovom vremenu 1982.a, 238.). Epitati na ni anima -
muslimanskim grobnim spomeni cima pi sanim na srednj ovj ekovnoj bosanskoj
tijekom prvog osmanske vlasti u Bosni izmedu sredine XV. i sredine
93
XVI. pod snanim uplivom umjetnosti -: predstavljaju prijelaznu
formu prema epitati ma pisanim arapskim pismom na onjentalmm JezIcima. Ova
je klasitikacija orij entacijska i nj e-:Ina daljnja razrada predmet Je novih
istraivanja za polazite posluzIti desetine I desetine antologija epitafa
po kriterijima (Guthke, 2003: , 70.-71., 77. , 86].Za kOJu
god se klasitikaciju opredijelili uvijek treba s tlm da Je sadrzaj epI!afa
odraz odredenih komemoracIJe, kao I to da epitaf u odredenom drustvu
rijetko ostaje (Hope, 2000. , 157.,178.). Natpisi su na neki otisci
stopala prethodnih generacija na pijeskuvremena. NatpIsI srednjeg vijeka
su kori sni za pregled i rekonstrukciju nekih aspekata regIOnalne povIJesti
(Ahmad, 1974.,59.).
Svi natpi si, manje ili vie, odraavaju osnovni karakter kao nad-
grobnog spomenika, koji se ogl eda u razli ci izmedu spomenika antike i
vremena: dok j e spomenik bio usmjeren retrospektivno, je grob,
postavlj en unutar novoga protoka vremena, esencijalno bio usmjeren
prema odnosno bio je ciljno orijentiran. Slike i epitati na nadgrobnim
spomenicima stajali su kao dokaz vjerske nutrine kome mori rane osobe, isto tako
puteva na koje je bio upleten (Binski , 1996. , 72., 113.). Dok je rimski
epitaf uz tendencije zagrobni ivot kao produenje ovoze-
malj ske egzistencije bez j e epitaf akcent stavljao na
dok su rimske slike mrtvih bil e predodbe mrtvih ili polui vih duhova,
slika mrtvog bilaje slika onoga koji mirno u grobu (Handley, 2003. , 9.).
Krajem Y. odigrao se prij elaz od rimskoga prema intoniranom
epitafu, kada j e vjerska komemoracija postal a rairenija, to je imalo
eshatoloki karakter koji se drugog svijeta (Samellas, 2002., 116.-117. , 121 .).
Vi e nego ostale, rimska j e civili zacija kao civilizacija pisane bila civi-
li zacija epitafa (Aries, 1985.,3 1.) i odatl e nj ezin na kulturu epitafa
vijeka. Sigurnim se moe smatrati to da j e proirenj e II Europi
ohrabrIl o rast crkvene arhitekture, to je i adaptaciju paganskih pogrebnih
spomenika za sahranu (Curl, 1980. , 75.). Tu sudbinu doivj eli su i
da natpi si naglaavaju da samo tijel o
pO:I,va u zemljI. KrIStov pogreb bio je model i prototip za pogreb
gledala j e na tij elo kao na neto sveto. tij e lo j e bilo smatrano
hr:lTIo.tn hramom Duha Svetoga. Zato je potovanje tijela kao instrulllellta
duse dase lij elo ne podvrgne spalji vanju (Rush. 1941 .. 242 .. 246.-2'+7.).
OdluCll]lICa promjena ko iulI inlel'p ' l ' ,o., , "d '", " , '
, _ . ..: .. , J I C dUJI smili onosl krscanstvo llili -
vel zdll zaclja jer II pananst vu hes 'l ' .. . ' ' ,
" , eo" 1111 nost ilij e smatrana uni ver zalnom slIdbllWIll
JlIuskog roda, Besmrtnost ' IC bih " ' I , .. b ' .
, . db' " '" " pli VI cblJ<I OZ<lnstva I malobrojnih i zuzetih od
opcc su Inc COVj CC<.II1StV' 1 kOl'j su . b b' , . _ ' '
b "" ' I ' " " z og toga III Jednaki bogovima poput' kraljeva.
po ()znl 1 ka. ,II,lozo!'a i teol oga (R ush. 104 I .. 4.), ... ,
POj cdlnl natpI SI na II - ' l ' ' , ," '".. ,,'
J I ' _ ' . ' " ZIl" IlOJ rnJcl1 Ipak lOS UVll c k zadrzava ]u
II l I ctl ospckll Vllostl I'lmsk ih c )' 1' j" k '" ' , ' . ,
prolosti vi soko ' il' .. '", '""; 1 II d".l 0.1 1 U obliku autohiografij e i Sli (' u slavu
. ' C ,l: Il,lL: llog (,: alla drll st va, Ova Il ' ihov' "k, " ' " ," .' ..
novI III povi l' csn i III okol II 'l" ' J d .11 .Iklu 1l.1 II ta odgoval.1
, os lill.! naslali m 11'IkOll I 'u' l ' , " '" .
mira i si gul'Iloslj k'u,h su]" , ' I' , " L:e-, l I/,aclj l' krsc:t nsl v<.\. pL' nodu
' < 1.l l: pC OllllUk natpls'llI k, \' k I .
I Spolltanc, pllnc v'lcrc i 1"1 I ' . I " . ' . " .I d Ollll<1m<l , tako Jcdnostavne
, , ll l.!V1. 11/. 0 hllc 1' 1I1111 ' I' " , '" " , '" '
., ,l: .I l: Il L: Vi se til m:lllJL' rCIlll'lL'kll1l
jc/,ikom i drugim formulama hi \ torij ... kog i konvcncirmalnr)g tirCt . Zatrl ,e medu
()hilje panegi ri ka mudnJ ... t;. uc)hmti j prcminui
r
y.4
o
a ll malo mo lIl vI za nj egovo uvr' tenj e medu wete ("onheute. I kn .. I k I.).
.. Po .o ... j porukama natpi .., i na objedinjuju
dVIJe funkcij e I Inace II grobnim natpi .., ima: pogrebnu i memorijalnu.
U grafi tima rimskih katakombi ove su funkcij e bil e razdvojene: dok su pogrebni
grafiti naglaavali vrij eme pogreba, memorijalni ili hi storij ski grafiti su
nastajali dugo nakon stalnog zat varanja groba (Marucchi. 19 12 .. 53.). Cza sve to
zrcale novu strategij u komemoracij e umrlih. \c na ... tanak \ "ee za
teolo ku promj enu koja se u pogledu smni i pogreba desila s pojavom
to j e izmjenu strategije spasa ljudskih dua koje tek na Posljednjem
sudu biti razvrstane na spaene i osudene. Uvode nje kao doktrine u
XII. st., slubeno pri znatog od pape 1254 .. teko moe biti prenaglaeno za srednji
vijek kao i da j e "oruje" a time i molit ve pred-
stavljala pi sana To je bil o dokazano samom Biblij om. j er je Kri st bio
preko knji ge. Za ono to j e jednom zapisano. anse da bude zaboravljeno
bile su daleko manj e nego kroz usmenu tradiciju. Knjiga u koj u su bile zapisane
due znakovito je nazvana " Knjigom ivota" !Daniell , 1997. , 175. , 178.-179.}.
Kao socijalnoj i povijesnoj kategoriji mnvima se moglo pribliiti kroz iskazanu
i zabiljeenu memoriju, nade i strahove ivih (Gordon-Marshall , 2000 .. I .). Zato
su sahrane bil e od prvorazredne vanosti , ponajprije za ive kao sredstvo kojim
je zajedni ca kompenziral a gubitak jednog od svoj ih Sama
sahrana moe se promotriti u njezinoj dvostrukoj funkciji - kao "obred rastanka"
i kao "obred rei ntegrac ij e" nakon sahrane. to j e pomagalo obnovi kohezije
grupa i zaj edni ca kojima je mnva osoba pripadala (Had le)'. 2001 .. 174.).
U cj elini uzevi nadgrobni natpi si svojstveni su pogrebnoj praksi sred-
nj ovjekovnog Zapada sastavni dio kako nadgrobnih
tako i reprezentati vnih vladarski h spomenika. U Bi zantu j e pogrebna
praksa usvojila rjeenja, s epitati ma kao iznimkom. Osnovna funkcija
nadgrobnog natpi sa bil a je da u epohi indi vidualizma uspomenu
na odredenu osobu i njezin posebni identitet, to se postizala navodenjem pokojni-
kova imena, nj egove ivot ne dobi , nj egova podrijet la. statusne pripadnosti i
posebnih zasluga. Sve se to, ponekad uz ponret pokojnika. objedinjuje u pogrebnoj
cj elini sa povijesIle memorije 1992 .. 178.- 179. l. Nj iho\'a
javnost i otvorenost natpi se adresi ra prolazni cima s nj ima stalnu
komunikaciju: dij alog o drutvenim, i vj erskim normama \'remena. Tako
preuzima ul ogu govor1log spomenika. Ti prolazni ci ni su rodaci. prijatdji
ili osobe bli ske pokojni cima, nego prvenstve no stranci koji prolaze kroz groblje.
idu u crk vu radi molit ve ili prolaze tu zato to se groblje nalazi na njiho\OTll pUlU
(Aries, 198 1.,220.). U natpi si ma se jasno narodno smni i
ivota jer tu ljudi pokazuju ono to istinski i vjeruju u
nei zbj ene realnosti smrti (Rush, 1941., 8.). U smrti. naime. nema "pohllke I
"diplomacije", nema i nj ezi na
li vno trai kri stalno jasan govor i sredstva
. . k' .. . t g ' ln' lll krsl':canlll aonosttk.
odnosu prema smrti Je Ul stlllll ono . to on Jes : pa. . .
musliman, budi st - vjernik ili nevjernik.
95
Epitafi s vjerskim formulama:
Va ime Otea i Sina i Svetago Duha
Medu natpisima koji sadre vjerske fonnule posebno mjesto zauzim
natpi s i: Donj e Drenice. nedaleko od Dreanke II rijeku Neretvu.
o vlasl1\ stvu poput natpisa na stolIcama, pOjedinih grafita ili natpi sa na
crkvenim obj ektima. koji gl asi:
t " VA IME OTCA I SINA I SVETAGO DUHA. A SE DVOR VOJEVODE
MASNA I NJEGOVIJU SINOVA RADOSLAVA I MIROSLAVA. SE
PISA RAB BOi I SVETAGO DIMITRIJA U DNI GOSPODI NA KRAUA
UGARSKOGA LOJA I GOSPODINA BANA BOSANSKOGA TVRTKA.
TKO BI TO POTRAL. DA JE PROKLET OTCEM I SI NOM I SVETIM
DUHOM." (Vego. 1962.11.. 33.) .
Ukl esan u liti cu. kao jedan od naj starijih i najljepih spomenika po duktusu
slova. po pravilnim li gaturama i ostalim osobinama. ali i po mj eslu
nal aza. ovaj natpi s predstavlja j edinstven primj er u pO\'ijesti pi smenosti srednjo-
\jekovne Bosne. Iako sadri fonmul e za epitafe. za o\'aj se natpi s
ne moe tvrditi da predstavlja upravo tahu \TstU spomenika. j er u nj egO\'oj
bli zini nema grobnog mj esta niti ima bil o kahih znako\'a koji na to
Premda se u za\Tnoj snano naglaava nepovredi\'ost mj esta nalpi sa.
kao to je to u nekim grobnim natpisima 1956.b. 68 .. 76.-77.1.
o\'aj natpi s ipak ne pripada fundusu grobnih natpi sa. iZ\'anredan
primj er proimanja s\jetomi h i vj erski h sadraj a. Ime 10kalitel3 (Crk\'inal s
temeljima neke starije gradevine. nedal eko od mj esla nalpisa. na
nekadanje crkve no zdanje - moda i (dvorske) crhe
1956. b. 7 1. ). Nat pi s spomi nje dvor humskog mj \'ode Mes[te Jna koj i nije. kako
se \jerovalo. s bosanskim knezom Mastanom svjedokom
na povelj ama bana Tvrtka 135+' i 1355. godine. Oblik \'Iaslitof
imena Mesten. kao i prezimena za njego\'og sina Radosla.'J.
zabilj eeni su II latinskim pis311im iz\"orim3 US I. i 1382. gOdlllc.'
(P. 1982 .. 79.-8-+.).
Cijeli bi onlj tekst. sa s\"im podacima i formul acij ama. mogao na
kada bi se ih'or. kao oznaka mjesta prehi\"anja timiara. zallllJc.'ll1la
grah ili gro/miclI. K\'adrati l:' na forma teksta :-;Io\:a u
dijela {nm: kri, sroe'e nog po diplollli.lt il': kim uzorima darO\ .l11l.I .=-
in\'okacijom. tit ulari ma. hij(' rarhijski po:-;ta\'ljenilllllllel11111a .. I ..
potpi-;oll1 \T(' I1l (' Jl OIl1 pisanja i kkl\"llJll iskljlll'uje s\aku \T:;[U 1
.. .... ( T J . ' . tnl)..;t l\"kuda:-tl
interpretacI1u (Palameta. 20Cb .. ",) 7.). 10 aje O:-.Il()\ II Z.I pre
isti pi sari bi I i autori 'kancelarijski h i:-.pra\ a i epigrafskih spomenika.
.. I' ' h ... ' I '" d' lk'1 (1'.:(ll J... .I\
o\'oga natpi:-.a II r:- . \T"'(;!
B(/ .{:{ llll.\!.:ll piohIl )0 riJecI. :-. Il) nadil aZI pro:-'Jek k.ld.l JL II pl l.1I1JU 0\ .1J...
:-,polll L'll ika 2006 .. -+-+ .. :'1. ). . . ' C. J... \'
natpi :-. i il ll\ e grupe ",ll ,t.'iikodoSIOJI11(lll1a I t
ho"an"kL' - gO:-. 1 i Illa i\ ti lut illll Crn i':' ,IJ1I 11 ll I
" VA IME TVOJE TROJICE' GOSPODINA GOSTA MILUTINA
BILlG, RODOM POGIBE INO, NEGO LI MILOSTI BOIJEJI.
iTIJE: A IH U BOSANSKE GOSPODE. PRIMIH DAROVE OD
VELIKE GOSPODE I VLASTEO I OD GOSPODE. A VSE VIDOMO."
(Vego, 1964.111 1. , 53.)
"A SE LEi DOBRI GOSPODIN GOST MiLJEN KOMU BiE PRIREDIO
PO UREDBI AVRAM SVOJE VELIKO GOSTOLJUBSTVO. GOSPODINE
DOBRI, KADA PRIDE PRID GOSPODINA NAEGA ISUSA HRISTA
JEDNOGA, SPOMENI I NAS SVOJ IH RABOY. PISA GRAMATIK."
(Vego, I 970.l1Y., 61.)
Ako je suditi prema ova dva onda se dostojanstvenici Crkve
bosanske - za razliku od crkve u kojoj je "moda" sahranjivanja
osoba unutar crkava prevladala vrlo rano (Binski, 1996., 72.) - nisu
pokopavali unutar crkvenih gradevina. Na osnovi ovih primjera ni su
generalizacije, ali ih se istovremeno ne smije ni ispusti ti iz vida. Na to upozorava
primjer dostojanstvenika Crkve bosanske gosta Radina koji je svojom oporukom
sastavljenom u Dubrovniku 1466. godine ostavio 140 dukata za grob i hram,
gdje mu kosli budu i legu, odnosno za grobnu kapelu i raku (Truhelka 1991. ,
779.). Treba pri tome s tim da je u vrijeme sastavljanja ove glasovite
oporuke organizacijska struktura Crkve bosanske bi la razorena, da je srednjo-
vjekovna bosanska drava doivjela svoju u pohodu Osmanlija
1463. i da je u spletu tih okolnosti svoje posljednje gost Radin
1467. godine naao u crkvi sv. Nikole u Stonu (Sopta,
2000.12001.,49.-60.). Na ovu vrstu opreza i to to u svojoj oporuci gost
Radin niti ovu niti neku drugu crkvu nije izrij ekom odredio za mjesto svoga
groba. Neka crkva jest bi la u pitanju, a koja, pak, iz teksta njegove oporuke nije
jasno jer se tu spominje samo hram.
Svojim vjerskim formularna u duhu slubenog nauka,
natpi si gosta Milutina i gosta Mi ljena izravno govore protiv
stereotipa koji se veu za Crkvu bosansku. Srodan im je stilom i porukom natpis
na gospoje Mi ltena ene Nenca
iz Popova, poznate i pod monaki m imenom Polihranija, sahranjene ispod visokog
sanduka u u vrijeme kralja Tvrtka I. ( 1377.-1391.):
t"V IME OTCA I SINA I SVETAGO DUHA SE LEi RABA BOIJA
POLIHRANIJA A ZOVOM MIRSKIM GOSPOJA UPANA
NENCA A NEVISTA UPANA VRATKA
I SLUGE DABIiVA I STlPKA, A UPANA MILTENA
A KAZNACU SANKU SESTRA, A POSTAVI SI
BILlG NJEN SIN DABIiV S BOIJOM POMOTIJU SAM SVOJMI
LJUDIMI A V DNI GOSPODINA KRALJA TVRTKA." (Vego, 1964.111.,49.).
Natpisi gosta Milutina i gosta Miljena eksplicitno na tri doktrinarne
nauka. U prvome natpi su to je spomen sv. Trojstva, teoloke
97
prisutne podjednako u i Pravoslavnoj crkvi, to jo 'edn
pokazuje da su bosanski krst jani dogmu o sv, Trojstvu, NatpJ om
M
'l' e', IS gosta
I Jena re,enra se na gospodI/Ul naega Isusa Hristajednoga to J'e u pun
I
' ome
sug aSJu s naukom obje velike crkve o Isusu kao jedinorodenome Sinu Bo'
(M, 1957" 113,), sredinje osobe za koju se veu ovozemalj ske
zagrobni ivot. to da isti natpis spominje starozavjetnog oca
u se krilo nakon smrti gost Miljen, govori u prilog tome da bosanski
krst jani nisu odbijali Stari zavjet (M, 1957" 11 4,-115,), Ako je gost
Miljen sa starcem Miljenom koji je 1404, uz druge bosanske krstjane
nosio jedno pismo djeda Radomira u Dubrovnik, to ne moe biti daleko od istine
(L. 1999,,245,), ondaje i njegov grobni natpis nastao nekako u to vrijeme
- prvih decenija XY. kada se ovaj dostojanstvenik Crkve bosanske
"zaputio" u krilo Abrahamovo, Doktrinarne sadrane u epitafima gosta
Milutina i gosta Mi ljena, koje otkrivaju njihova o smrti i ivotu nakon
smrti, nalaze svoju paralelu u oporuci gosta Radina iz koje biva j asno da gost
Crkve bosanske, na kraju svog ivotnog puta, vjeruje u strani slld
vjeku vjekama, u mrtvih i posmrtni ivot due namijenivi :a dulI
svoju i na slubu Boju 600 dukata (Truhelka, 1991,,779,) Sintagma iz oporuke
- gdje mu kosti blldu i legli - je sintagmi iz epitafa sa - Ase le:;
- dok prava vjera apostolska koju gost Radin ispovijeda na izvorni oblik
iz vremena Krista i apostola,
to se zbiva s duom izmedu smrti i Posljednjeg suda, neki su
autori vjerovali da ona prebiva u grobu, dok su drugi smatrali da dua moe
na jednom od brojnih mjesta, ledno od najpopularnijih bilo je krilo Abrahamom
je prvotno dola iz Biblije na osnovi prispodobe kOJu o Lazaru u krdu
Abrahamovu biljei evandelist Luka u 16, poglavlju, Krilo AbrahamO\'o, mada
nije predstavlj alo Nebo, ipak je bilo mj esto odmora i mira u tami bez
patnje, Slika povezana s pojmom Abrahamova krilabilaje. g?,la I aseksualna dusa
noena na Nebo u ubrusu ili plahti stojecI Ih klececl (donji dIO IIJelaJc
pokri ven plahtom) i Slikaje bila popularna u cijeloj EuropI. II pOJ.aI' IJuJe
se na spomeni ci ma i rUkopi sima, Biblij ska snaga krda Abrahamo,'a
tema ostala u upotrebi kroz srednji \'IJek I kasmje u ,j
I
o'" O Abrahamovom krilu u nekoliko s\'Ojih drama pISao Je Seksp"
tea o1JI. . " _ d tormulu.
D
. ' II 1997 176 177,, 198,), U RiC/lllrdu II .. kon stecI staromo nu ,
( dnJC , " . ., . " _II' / IIl'l.?Ol'lf
, S' k '. ' h I'kova (Bolingbrokd 0(1) 80:'f! da ({fil f! I (0\ ({ /l1 'J '
Jedan od e SPUOV! l, ..... . . ') Iz navedenoga
dll .vu do grudi dohrog .. \' /(I1'og '_:7 ". - ' " '0> oosl Mi ljl?t1
epitafa. odnosno na osnovi "dobn gospodJJ1 . . lZl1aJ.t:: Jl1o d"lJt::Q'I'a "006 ..
pripadao stak7.ll. Io znal:'j \TIlU dI1l; {\,cnc pIranlIde (usp. ,J'.-
125.- 126.). . . .. . ." . odoo\,ornost i organi ziratlt:'
R
'lzvoi obreda 1 IIllcrpn: l aClJa :-.111111 I Z\OIIlL sU -= .. .,'
J v I . ,,,(;, . .. II okn lJlI SIZJ11atl(l\C'
l
, .. (JIIPP 1l)l)7 ')) II konkn:tnoll1 slucajU "'I Sc.m s!\,l . - '-"\"1,' "
re Ig lJ C -, _. .' .' Crk\'e bOs' U1 ske r;.lZLlllllJC: ' .
bOS
' lllske. Teoloko upori te o tome kako < l' '10';'1""'\
. . . ' d ' - .. ch ' \,ooa v(' \ ",0(0:-. J
IJ
' llds' kl1 sudbinu smrti nu I SpOZll eIJ .! l. S ;:; .
. ' "'T' ' ... cI KnstoJ11. plI;:P
Mi lJ'cna. nakon krila Abrahal11O\'a. ,-::, d' ' . Krist naddad:lll
, .. T - '''III kl sC.IIM d Jt.: .'
sc da i njih ll :-.e ZI ,L:, , , ' : " i,l lljaJlll'I,
' I Ill' l'lkolkr Ill O" U postICI Sp .. I:-.t.: IlJt.: I SpUI1Jt.: J .
s lllrt Ili.lO e
Smrt i kOtn(,lllOracija pitanja Slili salllojj cl.gri 2()()O .. 44,).
U m' im \'jcrskim t(,rminima smrt je predsta vljal a idcalno rodcnj e: II
"isti nskom" inltll "u Bogu" i Kri stu (Guthkc. :!()()3 .. 127, ).
Prikaz Laz;Jm II Ahrahamovu krilu pri slltan jc LI ranim sakramentarima II
molit\',lIna za 1l111 vc kao i umjetnosti iSlot nog. i zil padnog Sv. Augustin
pisao je o svom umr!o1l1 prijatelju Ncbridiusu koji "sada ivi II Abrahamovu
krilu", U XII. bez obzira na prisutnu ideju o vje rovalo se da
su due pravednika noene izmvno II Abrahamovo krilo ili prcd sa moga
Kri sta. Nakon to j e na koncilu u Firenzi 1439. ideja II di skusiji ...
Pravoslavnom crkvom dodatno afirmirana. lik Abrahama postupno nestaje i l.
\' izualne umjetnosti . Abraham je. meduti m. zadrao svoje mjesto u liturgij i dugo
s\'akidanjim imenom u narodnom govoru (Boase. 1972 .. 28. -30 .. 39 .. -1.6"
51 .. 5.1.),
Natpis gosta Mi lj ena ne pokojnikova tij ela nego spas due
u onom svjetlu kako to naglaava jedan epitaf iz Engeske 1400. godine: O Kri.\'Ie.
o\'aj kamen o\'(lje nije p%:ell da ukrasi lije/O. nego da dU.vlIl1I();'e bili spomenUla
(Norri s. 1992 .. 184,), Osnovna poruka naega epitafa opis je umrloga koji
to je pokuaj da se pokae nj egova pobonost istodobno
za utjehu ivima (Handley. 2003 .. 9.), Ovo razumijevanje ljudske sudbine
nakon smrti daleko je od paganskog vj erovanja koje se javlja na grobnim
natpi si ma "ljute bogove". "gorku sudbinu" i "okrutnu smrt" (Rush.
1941. , 23.), Isto tako ono je udalj eno od katarskog mi lj enja o dui koja se
zadrava "lI zraku" do Poslj ednjeg suda te negiranja povezanog
s katarskim negiranj em braka. pretvaranja kruha i vi na u tijelo i krv Isusovu.
konzumiranja mesa i pune ljudske prirode Kri stove. Ovome takoder treba pridodati
negiranje molitava za mJ1Ve i grobalja. Najprije lateranski koncil
1215 .. zatim Drugi koncil u Li a nu 1274. godi ne zahtijevali su od Katara i drugih
heretika da pri stanu uz tvrdnju da "svi llskrsavaju sa svojim vlastitim individualnim
tijelima. tj, tijelima koje sada nose" (Walker Bynum. 1995 .. 215, -218 .. 229,-230 ..
282.). Pogrebna poe;.Ua oslikava suvremeni mentalitet vezan za smrt i
zagrobni ivot sadran II pokuaju da se ljudima pomogne II
neizbjenosti smrti kao prirodnog dogadaja koji vodi II bolji ivot
(8ogucka, 2006., 122.). Ova vrsta natpi sa. ali i brojni drugi. emaniraju spoj
drutvenih vrij ednost i i nadnaravnog svijeta. Nadnaravno tako postaje mj esto
pohrane objektiviranih vr ij ednosti jedne grupe (Caeiola. 2000 .. 81,),
Ase (sije) lei - motiv (viteke) smrti i vjerna sluba
Drugu grupu predstavljaju natpi si osnovu motiv l vitdke)
smrti. odnosno vjerna sluba pokojnikovil za njegova gospodara (seni ora) s
njezinim posljedicama - natpisi koji obvezno sadre biografske delaije
i eshatoloku formu lu ase (sije) le:' ): -
tHA SE LEi UPAN JUROJE KOJNO POGIBE NA
SLUBI ZA SVOGA GOSPODINA. A POBIUi GA KNEZ."
(Vego, 1962./1., 61.)
99
t"A SE LE?I BOGDAN VOJEVODE SLUGA
U DOBRI CAS RODIH SE U DABRl , U DRUINI PRAVO I '
UMRIH G,OSPODINU VIRNO A SAJ BILEG SINOVI MOJI
POSTAVISE." (Vego, 1964.111., 41.).
r'A LEI RADONJA POGIBOH POD GRADOM POD
KLJUCEM ZA SVOGA GOSPODINA VOJEVODU SANDALJA."
(Vego, 1964.1111.,33.)
"SlJE LEI VUKA UBIE ME NA SLUBI GOSPODINA
MOGA, MA OSVETI ME RADE KAKO JE VIDITO DOBROM
I GOSPODINOMU." (Vego, I 964.1lll., 41.)
"A SE LEI DOBRI PRIBISLAV NA SVOJ ZEMLJI NA
PLEMENITOJ. SLUIH BANU TVRTKU, GOSPODINU VIRNO. NA
TOM POGIBOH. PISA BRATOJE." (Vego, I 964.1111., 49.)
U sklopu kompleksnog odnosa pagansko - sakralno funkcionira i tema
(viteke) smrti , motiv srednjovjekovne knjievnosti, poput epa o
Rolandu i Nibelunzima. Epitafi ove vrste, relativno brojni , nedvojbeno
da j e ideja vitetva, ta univerzalna fikcija zapadnoeuropskoga srednjovj ekovlj a.
snano proe la bosansko-humsko feudalno drutvo u trenutku njegove pune
zrelosti s jeseni srednjega vijeka. U tih natpi sa epske raspj evanosti sadran
j e motiv vitekoga poziva - vj erna sluba i smrt u slubi gospodara,
U ovim se sociolokim kategorijama zrcali religiozna dimenzija viteke slube
na jednoj , ali i svojevrsna revalorizacija paganskog naslij eda. na drugoj strani,
odnosno sakrali zacija feudalne drave, kraljevske vlasti i vileke slube od strane
Crkve koja je sve oblike vjerovanja i drutvenih obrazaca nasIOjal a inlegri rati LI
"svetu istoriju (Elijade, 1991..80. -83.) ,
Vj erna sluba i smrt u slubi za gospodara j edan j e od
isticani h motiva epitafa na hij erarhij ski .oonos
izmedu seniora i od vladara i magnata do Slll10:
ga
plemstva koje se nije razlikovalo od slobodnih selj aka , Ponekad su oni."
vezi s plemenitoIII ::. emljoll1 i batinom. a njihovaj ezgrovit ost i ritmika pobuduJ.lI
kod recipijenta znati elju i doivljaj kaka\' izazh'uju snaniji tekstovI.
, .. bl ' ,,' .. I' 'I > 'kl'h p,; es'llll 'l - obveznoIll
Svojom strukturom OVI natpI SI IS,,-I SlI ";' OJl el\ s II eps J ' . . ' " - '"
. . . ' k ' d' I 'onll I sfeeel. SII ( no
senmentu duhovnog l kulturnog Zi vota CIJI su OI gdl1S I 10 \ . '.
o " .' , ' , ') ' / "/ { takoder predsI'" lj"
plemenitoj -::.l'm(/l I hasH1I1 sJJ1tagma I}ern([ (pm lCIIO .\ l . . ' . , " ,
. . ..... . .... t ' 11111 'ldllllJll stlaU\!1c
S
'Is't'lvI1I' di o tadal1J'e pravne tenlllIlOloI!IJ t'. sto znacI praVili eli < '
. , . , . . '- . . ' . . " !IClO t'f
P
rovenijencij e. Na nj ezin iri t' uropskl kOl1tekslukazuJe smlagmd q llmlll
ll
I . '
. . . I '''' 1 I IJi s'Ulom laIIJl ... ", IJll
/i-deliwtihus pri sutna u su vremenom dlplomatJc,", ol1l ma el lJ.! L . , .. . . -; 'OIl1U
'j'ezikom (Pal ameta. 2003" 109,- 110,), Nasuproi ovome "svelOIll ","
. 'otone ", (lJ! lo
modelu osobnih veza funkci onirao j e II reudalnom pOJan.l, s ( 197:).
sa svojim slugama prav i lip [ll
U :-. Iocno rn odnosu pagansko - krscan ... ko JavlJ.l se motl\ (kn !l d '
natpi s Vukc moti v suprotan razumijevanju
"napl ate" dugova izmedu ljudi . pravu rezerviranom za Boga. .
Ovi natpi si - biogralije koje sadre pohvalu (iaudaIJoJ
pokojniku - (Truhelka. 1991 .,639.) - ukraeni su eshatolokom formulom
_ ase koja takoder krasi spomenike rimskog razdoblja: hic iocel
(ovdje hic iaeel ill pace, hic ill pace quiescil (ovdje u miru
(Okasha, 1993 .. 15 .. 34.-35.). Isto zrcale epitati ispisani jezikom
i pismom tijekom kasne antike i u praskozOIje srednjeg vij eka rasijani po
obalama Mediterana s istim u obliku glagola
kileill. zapravo u si ntagmi elldale kirai ista polja kao latinski
glagol iacere (Palameta. 2003., 101. ). O nj ezinoj ivotnoj snazi i univerzalnosti
najbolje gOVO!; to daje ista fonnula pri sutna i na grobnim spomeni cima i reg europ-
skog prostora od ranog do kasnog srednjeg vijeka svjetovna i duhovna
lica (Favreau, 1997.,293.-295.,297.-298.,30 1., 303.,305.).
Rairenost ove si ntagme medu Junim Slavenima ponajprije refl ektira
tradiciju, dok naj stariji primjer s tim obrascem predstavlja
natpi s kneza Miroslava iz XIII. otkriven u Omiu kod crkve
Gospe Snjene. isklesan varijantom zapadne duktus Povalj ska
li stina i epigraf s nadvratnika stare povaljske crkve sv. Ivana na
natpis trebinjskog upana Grda, kao i natpi si sa od kraja
XlV. Situiran u jedno od sredi ta pi smenosti poput omi kog
kraja. prvi na kronolokoj skali pojavljivanja na prostoru obilj eenom
epitaf kneza Miroslava moe se smatrati prototipom epitafa na se
i oblik ove najave - ov(lje - kao spona u tradiciji
epitafa ponavljati dva od Primorja do kontinentalnog Balkana
zapadne Srbije i Bugarske) kao najprepoznatlji vija stil ska
u epitafima Tom korpusu natpisa s formulom ovdje lei pripada
epit af na grobu duvanjskog biskupa fra Ivana de Hoia iz 13 17. godine i jednog
hrvatskog iz XVI. u crkvi sv. Ante u dananjoj Fethiji
damiji.
lako omiki tekst iz vie razloga, posebno s obzirom na
vremenske i prostorne odredni ce nosi prototipa, postoje i mnogo starije.
prostorno udaljene analogije, poput epitafa s kraja X. urezanog
na grobnoj iz Seli ta u Preslavu, dvorskog slubenika
makedonskog cara Samuila, koji je postao redovnik, dok drugi pripada knezu
Presijanu iz 106 1. godi ne, odnosno grobnom kamenu iz Ostrunice u
ocijenjen kao tekst makedonske kole na grobu prognanoga
Samuilova unuka. Oba ova natpi sa formulacij om istovjetnom omi kom
natpisu kao stariji oblik sintagme koja se ustalila II epitafi l11a na
iz tame kao spona izmedu makedonsko-hrvatsko-bosanskih najranijih
staroslavenski h veza, Miroslavov epitaf II isto vrijeme ukazuje na iroki duhovno-
povijesni kontekst u kojem se formirala, a zatim poprimila svoje lI staljene forme
kultura nadgrobnih natpi sa (Palameta, 2003., 100.- 10 I.). Kultura pismenosti zajedno
sa slavenskim bogoslujem dolazi sjevemim i junim putem - iz Moravske i
sa sjevera, iz Bugarske i Makedonije s juga - s tim to junim putem do xn.
dolaze glagoljica i a od XII. samo 2006.', 57.).
LOI
o rairenosti ove formule u srednjovjekovnoj Bosni dovoljno govori to to
se nal azi na epitafima nepoznatih ili malo poznatih osoba ali i na natpisima javnih
i nos il aca vlasti, slavnih poput Batala je epitaf na
maloj u njegovom mauzoleju ovom formulom.
Prvi put ovaj se izraz u Rimu 356. godine dolazak nove ere
u natpi sima (Petrie, 1878., 148.). Ova sintagma je varijacij a
izraza sit tibi terra levis standardnog u rimsko doba, koji se ponekad
moe u suvremenom groblju. Formul a ase lei (u
pomjerena je izmedu XVI. i XVIll. prema svjetovnoj formuli : U na.
Kao materijalni dokumenti pobonost i epitafi nisu precizan odraz doktrine
koja u sebi nije bila nedvosmi slena te zato nema puno prij epora u nagadanju to
ova uvodna formul a s obzirom na sudbinu tijela u se
vj erovalo (Guthke, 2003. , 327., 336., 340.-341.) . U ovom tipu natpi sa
sa komemorativni je motiv pridodan eshatolokom, kao to se to ogleda
u drugim natpisima s uvodnim trinitamim eshatol okim formulama - \.il ime otca i
sina i svetago duha, Va ime tvoje trojice - i dodatnim komemorati vnim
dij elom svjetovnog karaktera. Hi storij ska stvarnost izmiruje dva koncepta besmn-
nosti - eshatoloki i komemorati vni - koji ni su u cijelosti odijeljeni jedan od drugog.
Time se uspostavlja revalorizacija tradicionalnog kanona morala tako to nova religija
u prethodnom kultu kojeg potresa sa svoj im
primarnim eshatolokim preokupacijama) ostavlj a znak na komemorati vnu kulturu
kojaje nedvojbeno njezina vlastita, stvarno proglaenje "nove moralnosti"
(Gut hke, 2003. , 332., 334.). Navedene eshatoloke formule ne govore u prilog
spekulaciji da je dualizam prij e nego trinitarizam rukovodio sistem vjerovanja
bosanskog srednj ovjekovnog stanovni tva kako to tvrde pojedini autori
2002. ,72.). O tome izravno i rairenost trinitarnih formula na grobnim
spomeni cima panjolske i Francuske (Favreau, 1997 .. 165.).
Naprotiv, ukupna sepulkralna epigrafika u najmanju ruku ukazuje
najednu doktrinu - doktrinu Smisao formule ase
lei odgovara latinskim depositIls i depositio koja
je zamij enil a rimski izraz sepultus priwemeni karakter pohrane
(usp. Northcote, 1878., 180.), to daje tij elo povjereno zemlj i na
do dana (Marucchi , 1912 .. 56.). Najvanija odli ka
zrcali se u smrti kao sna u u koje se nije sumnjalo.
Pripovijest o smil i i Lazarovu nudilaje dokaz za to (Rush. 1941.. 12.-1 3.).
Jedan iz grupe natpi sa - natpi s Stipka - upravo tu dimen-
ziju, naime da pokojn ikovo tijelo le:i i da le:{l/i. tj. Sagledani
II ovom kont ekstu. natpi si na prije bi se ukl apali II zapadni nego II
govor o smrti i razumijevanj u Temeljna razli ka
odatl e Io jc bi zantski Inotiv bi o povezan s predodbom izbacivanj a
udova iz grobova u kontekstu kozmol oke obnove. tema koja j e izblijediJa na
Zapadu do ranog XIII. kada je zamijenj ena predoclbom o kao
povratku iz groba pod budn im okom Kri sta suca (Walker Bynum. 1995 .. 307.).
OI vorcno je pitanje j esLI li ovakve simIIle smrti II okviru pogrebnih ceremonija
LI Bosni i pogrebne pancgiri kc. poznalt'
jo u staroj odakle su ih preuzeli Rimljani . Oni koj i su ivote dali za
dravu bili su tak vim govorom od strane govornika kojeg je birala
drava. Ovaj j e vrl o rano preuzelo s naglaskom na dogmatskom
i doktri narnoIll karakteru pogrebnoga govora (Rush, 194 1. , 258 .. 26 1.-262 .. 265.).
namijenjenog ne samo pokojnikovoj rodbini i onima koj i su se brinuli za grob i
prostor oko groba, nego drutvu II cij elosti . Bi lo rakvih govora iJi ne. navedeni
natpi si na u duhu nekadanjih rimskih snano refl ektiraju
javnu ulogu pogrebnih ceremonija koj e su za poslj edicu imale ne samo to da
nadahnu generaciju pokojni kove porodice na i vojnu slavu
nego i svih Rimlj ana u alost za preminulim. Kao to je pogreb u
Rimu za imao dvaju elemenata republikanskog sistema.
naime ideologije ari stokratske ekskluzivnosti i ari stokratskog pouzdanja u narodnu
podrku (Patterson, 1992., 15.), tako su ovi natpi si o smrti i vjernoj slubi
ideju lojalnosti vaza I a prema senioru, i socijalni identitet. a
samim tim i ukupnu stabilnost drutva na jednoj , te rodovske
solidarnosti, na drugoj strani , koja ostaje kao trajna obveza prema preminul om.
Oni su nastoj ali nametnuti moralnost i norme ponaanja II formiranju
ideologije (usp. Schmitt, 1994., 171.). Najprije Grci , zatim Rimlj ani , afir-
mirali su ideju nadgrobnog spomeni ka javne kojaje poprimila
vrijednost modela, a njegova postojanost tij ekom jo uvijek je utjecajna
u epigrafiji modeme i suvremene Europe (Peoucci, 1998.,6.-7. , 17.). Velika
vojna djela bi la su vjerojatno slavljena djela u pogrebnoj epigrafi ci
Francuske XVI. i XVII. (Ari es, 1981., 226.).
Dostupan uvij ek j II svako vrijeme svima, sam natpi s na preuzimao
je ul ogu govornika s porukom je smisao bio nedvosmislen. Tako je jedan
sustav samog sebe predstavljao u kategoriji - "do zgorenja
svijeta", kako to kau odredbe bosanski h povelja - kao to je kroz
uvodnu formulu ase lei iskazana eshatoloka dimenzija pokojnikove sudbine.
Tim se putem vri lo zemalj skog i nebeskog vremena: kao to na
Nebu vlada j edan Bog, tako kao njegov na zemlji , preko mree
vazaIne lojalnosti , upravlj a jedan vladar - vladar po l11i/OSli Bojoj. ivot rtvovan
na "oltaru" vazaine vj ernosti, kroz voj ni presti pokojnika, zalog
j e traj nosti sustava personifi ciranog u "gospodaru". Time smrt i rt va
dobivaju i svoj i svoj vjerski smi sao u nesekulari ziranoj epohi poput
srednjovjekovne.
Danas bi se rekl o: ivol poloio na o/lar dOlIlovine. Ovdje do dolazi
nac ionalizam kao religij a koja vri sakralizaciju imanentno hi storijskih
enti teta poput nacij e, drave, rase ili klase, tako to je II nacionalnom religija
sekul ari zirana, asekularno j e sakrali zirano (Merdjanova, 2002 .. 73.-75.). To na
odreden problematiku epitafa II period ranog kada je
ponekad bil o teko je li neki epi taf paganski ili
epigrafska kulturna memorij a izrasla je iz uvj erenja da odlike pre-
minulih ivjeti i nastaviti nadahnji vati generacije nakon generacija, uli ipak
od paganskog kulta (Guthke, 2003. , 332., 334.).
103
ivotopis (itije) - na plemenitoj batini, medu bratijom i rodbinom'
molju vas, Ile Ilastupajte Ila me; i Ile popirajte me llogama .
skupinu natpisi biografskog karaktera, koji u nekim
takoder iz okvira grobnih formula, proslav_
ukop pokojnika na " plemenitoj batini " :
t"VA IME OCA I SINA I SVETAGO DUHA AMIN. SE LEi VIGAN
SLUi BANU STIPANU. I KRALJU TVRTKU, I
KRALJU DABIi , I KRALJICI GRUBI I KRALJA OSTOJU. I U TO
VRIME DOJDE I SVADI SE OSTOJA KRALJ S HERCEGOM I Z
BOSNOM I NA UGRE POJE OSTOJA. TO VRIME MENE VIGNA
DOJDE I LEGOH NA SVOM PLEMENITOM POD
I MOLJU VAS, NE NASTUPAJTE NA ME' JA SAM
BIL KAKO VI JESTE, VI BITI KAKO JESAM JA."
(Vego, 1962.11. , 13.)
t"A SE LEi KNEZ VLADISLAV, UPANA NIKOLE SIN, BANA STIPANA
NETIJAK, LEi NA SVOJ ZEMLJI NA PLEMENITO, A PISA
(Vego, 1962.11.,43.)
"I SE LEi STIPKO BOE, DAVNO TI SAM LEGAO
I VELE TI MI JE LEATI." (Vego, 1964.111. , 39.)
t"V DNI GOSPODINA VOJEVODE SANDALJA A SEJ LEi KNEZ
POKRAJAC BRATIJO I VLASTELE, JA POKRAJAC
GOSPODINU MOMU SLUGA, TO MOGOH V PRAVDI TOLIKO
HOTIH. U MOM DOMI BOG MI PODILI , JA MOGAH GOSPODINA
MOGA I DRUGA MOGA U PRIJETI. I U TOM MOM
DOBRI SMRT, U VREME iVOTA DOM MOJ OALOSTIW
(Vego, 1964.111. ,61.)
t "A SE LEi GOSPOJA GOJISAVA, JURIJA A
VOJEVODE A PRISTA U KAZNACA SANKA I UPANA
BILIJAKA S I PRIJA SVOJU VIRU I ViNJU SLAVU:'
(Vego, 1964.1111. ,45.)
"A SE LEi HRELJA MNOGE ZEMLJE OBIDJOH I
DOMA DOJDOH. POSTAH I NA SVOJI BATINI LEGOH."'
(Vego, 1970.11 V. 13.)
r'A SE LEi KNEZA STIPKA SIN NA SVOJOJ
ZEMLJI NA PLEMENITOJ . DRUi NO. ALITE ME' MLAD SI SEGA SVITA
OTIDOH, A J EDAN BIH U MAJKE. A SE PISA UGARAK:'
Vego, 1970.11 V, 13.)
l "V .. \ IMI ', ll'n ' A I SINt\ I SVI '.'!'{\(;() IH III A AMI N, SI ', 1,1') .1
II A 1'1\ , NI\ SV().II '..I1 /. I ',MI..II NI\ I'I ,I ', MI ', NIT(J.I , MII.I)STIH)
1I0/ ,I.I0M I SI.AVN()(;A (;()SPOlllNI\ K Rt\ I..Ii\
NA SI ', I'OIHlI ,111. NA ML ilAN
IlO.lll1:. SI 1111.1(; POSTAVI (;OSPO.IA VI IKI\vA S MO.lIMII)OIlRIM,
I 1,IV11 MI VIRNOSl.l l'i ,ASl ', 1 MRTVI I l'i7Il.!I V .. ,'7, 1
"V IMHln ' A I SINA I SVI '.'!'O(;A I II 111 .. \ AMI 'N SI ' .. II ', KAMI RAl JO.ll( 'L
1I11.1(i\, Mll.OSTl.Il l lIOi .l.lOM I S l'OMO(,1.I1 1 ROI) A MO(;A 1/ ,IIlAII
MN()(;O ('i\SNI I (;ROI1NI('l 1 I POSTAVili KMvll N .. \ (;J{OIlNI('I
MO.lIJIII I(;OTOVIII SI VIl'NIIlOM /.1\ '/. 1 VOTA SVO.IH; ,\ ,
110(' 1': (iOSPOI)IN 1I0(i ,SLIIIII)I{lI(i1
1
MO.ll ',MI I, MOI..lI I IIRATI.II I I
STRINI ', I NI ',VISTI ' .. PRISTlII'MTI ' I '/.i\I.I'I'I ', MI ', I NI ' l'OPIRA.lTI ', MI ':
N()(;M1A .II ',RL ( LTL VI IliTI .II ':SI\ M .lA, 1\.1;\ Nl l'l l IliTI
VI. A SI ', PISt\ KI I KI II. AMOVI( ' ,"
1'i70.!1\!., 'J7.)
l l/i lllajul' 1 lIuh/ ir SH' r:II.1i"l'Ulk't:lijillla. \l\'i llalpi si lldra/.:l vaju pnllllj L' IIU
II rUll l' ral'1loj l' pi graliji klija Sl' Pll \' l'l' lll l' lh1 j:l\'lja lijd.lllll :\IY. stnljl' ( :I i
u\' ijd, II Xv. S!llljl'{' U. O\' dj l' su sahrani sr ; formalni t'k-llll'l lli liln:IIUrL':
hi I.k ka II id\.' lll il l' llI . apl'! prn!a/ l'I,.\: llll1 sl raHCU. jlllhll / n;l fnn HUla. ["l'h Iri l' " ira,,' i I ak
i ukljUl'l' llj l' I'ndhilll' . ()Yi Ck' lll l' llli 1I \.'ijl.' lnsti 1.\ - hili r:lI\'ijl'lli tijd'lll\\ \\11. i
XVII. Sh1Ij l'(:I. Puklljni" illa/l' I:l hlj n ' 1 :1 ]10SI11r111\Il11 sl:1\'11111 I-.nju su lIHI Ijlldi
li S" r;lI i I i It l \Tijl' lIll' I,i yol tl I a ", l da epi I; Ir Ilnsl aje .i a Y l II l S yjl' dlll'; "' sl Y\l . Tu
jl' USptl .... I;I\'lj l'lI l1l edustlhlli IldlH1S i/ 111edu osjc,:aja 1; 1 obil elj (nldhillu ) i lel.k 1;\
prndufl'lIjl'llI 'ldll\lSI\Olljill\l\"" pros!a\' ljallja. Nal-.\lllllSlup;ulja ;\lhlllilll1l\lSli
prl'd i III i hiogrtl ['s" i III sad" .i'-' epi I tl r posl ao obi Il'Ij s" i. S \ tI "tl ,ld, l\' i 11 r;lI:1 hi la
JI..' ja I-. \l du!!;! i lIil-.ad 1I l' ijcl\lsli nij l' 1,;lIIJijellilti rtll1ij ,,-, pra"se I l .. 222 ..
22--1 .. 2.Hl. Naj holje sl'lp vi di II sp\lrnk li sl'l'pila!"i I-.tlSl1\ H! srednje!.! \' ije":! s 11:11 -
pi silllal1;l sl:dilll illll l' ''" VI. i \\. sllllj L'l:a koji \hllltl vli :;j u iSle' lI"UP \I
hli li lli I11l1 ll' lIil-.a i SVl'ltll'" I .. .\J. ).' , .
, Na !lViIII Sl' i hl"lljl1il1l drtl ).! illl Cpil;l!"illl:! Ih1sij :lllilll il lll l' dll Nl' llIn:! i
('illuk:l. prl'ktll\.ollj il';\ do isl\ll' l1c Htl Sll l' (i dali'-' prcl-.Il i)rille) SII Srl'l'\I Sillltl 1! IIIC:
1/(/ .'Tf/fII IIII'II/o/ilolll : IIII lili sr/lifli /111 .\'(/11/ . (ha
nat.p.isa pruta il1rol'll1al' ije II 1L' l1llji lI11l1lll'lSjl'dll . tl illltllljlll-.;ll: slalll Slhlll1 Sill 1hll\1I
ohl1.1,,-,I.l' 1\11I1I vlaslli"ovilll !! roilolll i stCl;""1l1 ";111 \, idlji\'i1l1 I lIa"\1I1II1:ld c. l'\lh"lll.
Io da II ni su sallHl "hil'lIi l' pil,,!"i spl'l' lri('lIi dll I-. 1I'-1I\l' 1I1 i II
pkllllL'kOIlI pravu na ll' lnljtl II I-.nj\lj pOl' i\':Ijll Ilj cI illi \'I:l sll ki . Tillll'
odllos iIIIIedIl \' 1:l sniktl ll' llllj l' i slllrli : " \jf..'l- l1ih" ":ll q!lll'i,ia
kOIL' Ile IJod!!I" I '1 1'1"'11 " . ' 1' k . ... . ".'
'. ..... . l.lll11. o po ' uzuJu pl"llll.l "-' n d Vil.1 II l' pllal:l II lshll-Ill' Ih'Slll'
da pokojnik k >.i nn ludoj 1l'lIllji pn'i .if..' n:ltpi s UnijI:.'
I vrliol <'vlc' III 'J'I""'lk' k I ' J ' k k .. I " " '
. '. . , ,' ,I Ol " VOrtll ' n '.11 l'"I ///I ;:.('111(,1 111 : . .1;. pak Ila slUPU
kod lukoder lin ;:.n"Ui, s "f..' l1ol:lI'OIlI U' sll'l<k\ll1l
IOl'l1wlill'ijL' pripadujll srednjov.kkovlloj pmvlloj
Vrclllli'. kOJeg su prclI/,clL' i uvrtL'lIl' II IlHlpi sl' Ila 11 u pmvilll ih
dokumenti kojitnu sc rcgulil'llju zemljini odnosi iZl'luimu: clasmo i m II I)O,vliu,,"
II plemenito. dajes! : ll plemenito \'iku vikamo. Slavenski tennin za zemljini posjed
/Ja,\'til1o odgovara latinskom izrazu hereditas ili patrimollium, a kao takav se
u Bosni i u razdoblju turske vlast i (Pal ameta, 2003., 102.-103.).
Medu ovim natpi sima koji ostavljaju upozorenj e i utj ehu rodbini
posebnu panju epitaf Vi gnja kao " najranija knjievna cjelina
humani zma na tlu Hercegovine", Vignj ev natpis, naime, II duhu renesanse II sebi
pomil1lj e i ostv<Ullje ravnoteu izmedu sakralnog i profanog, duhovnog i tjelesnog.
izmedu starog i novog, i suvremenog, on novog duha prikazuje
podjednako i kao akcije i kontemplacije. OVdje je, osim toga.
uspostavljen odnos izmedu tijeka povij esti personificirane II likovima
bosanskih vladara i osobne sudbine poj edinca s tj . sa
Dok pojedini medu natpi sima zrcale staro proklet stvo koje je u srednj em
vijeku lealo na indi viduali zmu, Vi ganj bez ikakvih skrupula svoje vrijednosti
i vrline natpi s na j ednom dijelu nadgrobnog spomenika.
Upotrebom oblika) a naglaenaje indi vidualnost. a zamjenom singulara s pl uralom
je formi dano novo lice. U epitafu Vignja
odraava se puna pokojnikova svij est o sebi kao indi vidui. o vremenu u kom ivi.
dok je potpuno ona lana skromnost za srednjovjekovno
ivota i nj egove sudbine nakon smrti 200-L
130.- 134.). Po ovoj svojoj dimenziji Vignjevuj e epitafu natpis gosta Mil utina
Crni""nina koj i u jednakoj mjeri slavi i sakralnu i profanu stranu ivota. Ova se
kombinacija sakralnog i profanog tek u 14 natpi sa 200-1 ..
129.). to prij e svega govori o srednj ovjekomoj naravi bosanskih i
hUl11 skih epitafa. ali i o prodoru novog s\"j etonazoro. II
promi ljanja pitanja ivota i smrti . Ti natpi si sadre osnov' nu razl iku
izmedu crkveni h nekrol ogija i duha zapi sa o smrti no\"og
stalea koji se na europskoj povijesnoj sceni javlja u XIII.
proti I novih birokrat ski ustroj enih kraljevstav'a i nove aristokracije
kulture i vjere koja upravlja dravom i no\'cem. Dok je o\a no\'a \"rsta
smj etena u kontekst u koj emu vri S\oju memolijalnu funkciju. nekrolozi to
autonomno. dok su prvi u odnosu s \-remenOIll , drugi su II odnosu s liturgijom,
konat' no prvi su pi sani narodnim jezikolll fonllule narodne
koj e n<krolozi pi sani na latinskom prirodno zapost adjaju lusp. Petmcci. 1998 .. 64. 1.
Koliko O\a vrsta natpisa ide ukorak s \Tenk'nom kazuje i podatak:
gotO\"l) ranij e vizije zagrobnog i \"l)ta potanko na\ ode due prema spolu i rdigij -
skum polo2aju. dok bilo \Tln main ni su spominj ale prelate ili
kao pO!'ieOllll grupu. la yi/ije X 111. i XlV. bil o j e mnogo \"anijt' istaknuti
i .... rods!H) B\, lluJll . 199.5 ..
S olvinll11 na nnnne II s\emu sklone
u H)jniL' ki ust ro,kllom od pose-bilog su intere-sa tha natpi sa koji spl
'
l1l iJ1ju
i njihll\"(, II sluL'aj u grooni natpis lt' lle- uz l'ije' St'
pridodaje- Ill ui a. u drugol11(' to Illui uz L' ij e.' se im(',
podi zlI spomenik. Iljego\'a le-Ila. O\"a bn;('I/(/ IUfIIO.,!lJ/"c1 slt:'l.;aka relkklir:1
od dll hll\"llllSti natpisa Ptl S\ 111t.'I1l11riji I11UL:I i
L'ak i II :-'ll1rt i. f..llja L'i ni ilt":l/ill)
l
l) ' 7 ( 7 I C I . .. . . . , . , ,'n nll .
1
--t . ) ,- ., t a:-. u I 7 1\ I I III rt \ l ... m:lirali da ,ic.' l)lll) ttl -", ':1 11..1 11..:\11
kazati bilo od uni verzalnog interesa i da njihove porukc zato trcha uputiti \vima
(Samell as. 2002., 123. ). Epit af je .Ij ellle "iowa/ije (Guthkc, 20rJ3., 143.).
U srcdi tu biografijc pokojnikovo je imc - da kroz imc
vlastiti identitet. Komemoracija imena II liturgij i, njihovo unekrolozlma
i mCll10rijalnim knjigama i na djela prolih generacija je
mrt vima da ive II drutvu ivih. Izgovaranj e imena mnvi h bilo j e od pukog
- to je bilo sredstvo kojim se mrt ve pri sutnima. Imena \ u bila
oblik nematerijalnog naslj eda (Geary, 1994. ,87.-88.).
Ovoj grupi natpi sa pripada spomenuti epitaf gosta Milutina - lapidarni
ivotopis jednog od dostojanstvenika Crkve bosanske - i itije - iza kojeg se nazire
j edan ivotni pUL ispunj en diplomatskim i intelektualnim aktivnostima.
iz kojeg izranjaju njegova osobna ivotna uvjerenja, moralne odrednice, [ko
zna to jo. jer gost Milutin za sebe kae daje sve vidio. To sve moglo j e
ivot ni put gosta Radina koji je ostavio golemo bogatst vo
svojoj rodbini odredivi jedan dio za govorenje mi sa u crkvama za
spas due, moglo je uzbudljivu o blagu to ga je stekao i zbog kojeg
je poginuo Juraj iz nad Neretvom kod Mostara, moglo je
pogibiju i osvetu, ljubav i mrnju, stradanje i nenadanu smrt - sve ono to je
ivot nenajavlj eno donosio i odnosio.
Titulacije isklesane uz imena pokojnika drutveni,
crkveni , ili neki drugi status kao to je knez, vitez, veliki vojvoda bosanski.
dobri, dobri junak, gost, krst jan in, dijak, i zanimanje zlatar. To je takoder
i sintagma sluga svom gospodinu tamo gdj e se spominju batina i plemenito.
odnosno virna sluba, osobe visoko rangirane na hijerarhij skoj
drutvenoj lj estvici, od krupnoga pl emstva i crkvenih dostojanstvenika do malih
zemljoposjednika u vojnoj slubi (Palameta, 2003. , 105.- 106.).
Jedna od naj snanijih sekvenci sadranih u ovoj grupi epitafa ona je u
kojoj pokojnik moli i upozorava, ponekad proklinj e, da ga se ne i ne gazi
nogama, tj. da se ne skrnavi njegov grob odnosno kostur. u obzir niz
razloga psiholoke i religij ske naravi, nuno je istaknut i da se ovdje radi o staroj
tradiciji koj a korij eni u pogrebnoj praksi kasne antike j ranog srednjeg vij eka.
primjer pruaju epitati iz Salone i Zadra koji sadre
zapreke sahranjivanja u grobove pravog vlasnika postavljanjem prepreke II vidu
visoke cijene koja bi se u crkvi uz koju se ili u koj oj se nalazio
pokojnikov grob ili sarkofag. Kao dio tadanjih natpi sa i zapi sa, povelja i ugovora.
zakletve su refleks odnosa prema j eziku i tradi ciji . Neka bude proklet
Ocem i Sinom i Duhom Svetim tko bi god l u sahranio nekog s(mnca _ sadraj
ranog grobnog natpi sa iz Takare (Palameta. 2003 .. 106.- 107.).
. Vanu stavku biografije, toliko da je na uz pokojnikovo
Ilne ukl esana.za predstavlja informacija o tome da je on za ivola
put?vao.: da Je vidio svijeta kako se to kae - i. kako se na Hrelje.
da Je oblSao (proputovao) mnoge zemlj e te da se vratio na svoju postojbinu. ili
na Vlatka natpi s takoder naglaava to da je pokojnik obiao
zemlj e a da Je pogll1ll 0 u svom Dobro poznat II svome vremenu
1 prostoru, i samosvojan. suvremenik i podlonik kneza Pavla
Vlatko putovao jc iz Bosne preko Dubrovnika. gdje se spominje njegov
107
slubeni i odlazak ladom koju su mu na raspolaganj e stavili
(Truhelka, 199 1.a, 785). Ova obavij est, svjetovnog karaktera, podizala '
drutvem ugled pokojnika u suvremenika i zato nije nala mJ'e Jte
d
, . . I' s o
u sa rzaJ u epna a na grobnim spomeni cima.
Ime pokojnika - ime
grupa natpi sa sadri standardizirane informacije - pokojnikovo
ime, u nekim i ime koji odnosno pravi bilig:
t "A SE LEi STIPAN (Vego, 1970.l1Y., 19.)
t"VA IME BOIJE A SE [KAMI] GOSPOJE STANE."
(Vego, 1964.1111. , 47.)
"A SE LEi TVRTKO VUKAC. A SI BIUG UNUK MU IVANKO
I PISA." (Vego, 1964.1111 .,63.)
"SAJ KAMI OSTOJI N, I OVO PRAVI RADOJ E. O, DA JE PROST."
(Vego, 1964.1111. ,47.)
"VA IME OCA I SINA I SVETAGO DUHA A SE LEi RADOMIR
NA SVOJEJI ZEMLJI PLEMENITOJ." (Vego, I 970.l1Y. . 49.)
Arhaj ska ovih tekstova svedenih uglavnom na esencijalni minimum
- na ime pokojnika - snano asocira na natpi se
mj estom: imenom pokojnika. Svoje uzore oni imaj u jo iz vremena slare
kada su manj e ili vie natpisi ime pokojnika, okol nosti nj egove smrti le
ime osobe odgovorne za bri gu o grobu (Petrucci, 1998 .. 7 .. 25.). Njihova
na osobe dobro poznate u lokal noj zajednici . tako da i namj ena natpisa
odgovara nastojanj u da se na njih odri prve nstveno u najuem krugu
rodaka, prijatelj a i poznanika. Ova vrsta epitafa rai renaj e na Zapadu s ponovnim
epigrafij e u XI. st. Jedan takav primjer nalazi se na ponovno upotrijcbljcnoll1
sarkofagu redovnika Arduina crkve sv. Viktora II Marseillesu: Hic reqlfi-
escil art/ujnu.\' 11I00wchllS (Aries. 1985 .. 40.). Grobni spomeni ci s ovakvi m jedno:-.-
tavnim natpi som postali SU II XVIII. brojni na Zapadu. najmanje
II gradovi ma. gdj e SlI zanatlije - srednja kl asa (og razdoblja - nastojali
svoj idcnlit clnakon smrli (Aries. 1974 .. 49.).
Sublimiranje ivotnih iskustava
Moralna i pouka II funkcij i objanjenj a smrli i zagrohnog 7ivolil
okosnit.:u grupe natpi sa:
"A SIJ E VELI MILAT SLUiH. TEM POKOJEN Bill"
(Vego. 1')64.1111. .47.)
"SE LEi IVAN NA SVOJEJI ZEMLJI. BRATIJA I DRUiNO, ALITE
ME. JA SAM BIL JAKO. VI BITI KO I JA. SE PI SA
(Vego, 1970.lIV. I 1. )
(t"A SE OVOJ) KAMENIJ E RADOVAN S MILIM [BRATOM] S
KRSTIJANINOM S RADAiNOM [ZA ] IVOTA NA SE."
(Vego, 1970.lIV, 15.)
t"VA IME OTCA I SINA I SVETAGO DUHA SE LEi VOJEVODA
MIOTO SA SVOJIM SINOM STIPKOM SVOMU GOSPODINU
VLATKU KON NOGU KOJI MU POSLUi iVU A
MRTVA POBILIi BOIJOM I KNEZA PAVLA MILOSTlO.
A I SEJ KOPAJTE NA PLEMENITOM' I PRAVI VOJVODA MIOTO:
' l MNOGO NA ZEMLJI BI (UBIJ ENO) A JA NI OT (JEDNE), I NIKOR
OT MOJE RUKE NE BI MRTAV NE [HTE]H GA UBIT[I]'."
(Vego, I 970.lIV, 31. )
"SIE LEI MIHOIO PRAVE VIRE RIMSKE KOI
I BOGU SE MOLJAE I DOBRO KNJIGU
ZNAE. DAJ MU BOE DUi DA BUDE SPASEN" (Boba, 1985. , 105.)
lako lapidarni , S osnovnim podacima o imenu pokoj nika. lokaciji na kojoj
j e pokopan ili nj egovoj bli oj rodbini. medu natpi sima ima broj onih
koji su izraz najdublji h osobnih emocija izazvanih nekim dogadajem.
ili. jednostavno. spoznajom o neminovnosti smrti i s drugim oblikom
ivljenj a II koji se lllnogo polagalo (Dizdar. 1990 .. 24.). U trenutku kada se u
okviru strategij e zagrobnog ivota pravila ovozemaljska rekapitulacija. smt1 je kao
tema pri sutna II mi slima na kamenu: ILI se sublimiraju
ivotna iskustva, tu se lamentira nad svega toj e vezano za materij alni
oblik ljudskog postojanj a. Natpi si vojvode Miotoa i Mihovila retlekti -
raju predodbu spasenja kroz dobra dj ela. a su jednom
epitafu iz Armenije to govori o koji jc dobro. nikog nije
povrij edio i nikog uvrij edio" (Guthkc. 2003 .. 334. -JJ5.). Oni su formulirani II
duhu UfIIUec:a ulIlimIlja - rasprave nastal e II XV st. koja se II i slici bavi
'; tchnikorn" primj erellog umiranja. Knjiga j c U1llnoena II tisw .. \'
primj eraka i nj ezine su ilustracij e hile ii'.!ocll c na zidovima kll L; a (Ball.
1995. , 57.).
Ova vrsta teoloke refl eksij e (l smrti nenadano zabljesne iz dubrov<ll'kih
i bosansko-hulTI skih povelja koje govore () ". o ",'e1iJ.:mll
vIlIdiki ClI rtI gmpodu BoglIlIll.vem!slI.w/ Hris/u ". () "('arti lIehesllolfI ". o "S/(I\'{IOIII
Bogu, C(lru lIehe,"II01I1", Najbli i duhu rezignacij e !lad ll1alt,) rij alni;n svijetom koji
emaniraju pojedini tekstovi sa potpuni pandan ve likoj biblij skoj mi sli -
"Sjeli se {O\:;ei'e da ,"i prali, i da (:e,v se /1 pmlllJl'e/ l'orili" _ iskaz jc Draes[ava,
dijaka bana Tvrtka I. koj i 011, bez ikakve stvarne veze sa sadrajem
banove pove lj e izdane l , VI. 1367 .. Ullosi II tekst: uA Sl ) pi.w
Draes/av dU(/k s)J(}i olll /'lIkoIII 1I/(//okori.\'lll()lll. rodol/l Boil ', :'('111/0 mi (' mali. cl
109
e gmb, or zelllle eSIllO, i u zemlu unidemo .. (Miklosich, 1858" 176"
242.,257.: _94 .. 309 .. 322.). Kad bl se umjesto a se pisa stavilo a se lei crel
bl se mogla prenijeli na ponovno na
vezu Izmedu tekstova i epitafa. Neke formule u natpi sima ' k
i srednjovjekovnim talijanskim formulama na grobnim o
d ' .. ma,
sto o razava utjecaj zapadne kulture kako u materijalnoj tako i u duhovnoj sferi
(Benac, 195 1. , 71.-72.).
Takav je natpi s na gosta Miljena koji se starozavjetnome
ocu Abrahamu, kao to su to od IV. st. u akl amacij ama na
nadgrobnim spomenicima 1961 ., II .). On u Abrahamovom krilu
- kako glas i jedan natpi s - to da, za razliku od paganski h
ovdje prevladava ton povjerenja i vedrine koji rezultira iz sigurnosti
u tij ela i osobne besmrtnosti, ton koji revoluci onira stav ljudi prema
smrti (Guthke, 2003., 323.). Jedan medu njima, epitaf Vignja - "Ja sam
bil kako vi jeste. vi biti kako jesam ja" - samo je prijevod rairene sentencije
kojuje veliki Masaccio iznad nasl ikanog kostura na sli ci Ul Trinira 1427. ispisao
povie groba fjorentinskog u crkvi Santa Maria Novella u Firenzi: Bijah alla
to "i jesre. a 0 110 to ja jesalll I'i biri. Ova formul acija je na grobovima
vanih crkvenih osoba dilj em Zapada nekoliko prije nego je dospjela u
epitafe na Uz savrenu nj ezina rasporedenoSl
na epitafima srednje Bosne. Podrinja i Hercego\' ine prepoznatlji \'om
st il skom odredni com jednoga uni,"e rzalnoga go'"ora o smni II njego\"oj lokalnoj
iz\' edbi (Palameta. 2003 .. 11-1- 115. 1.
0" 0 je smjeH sni podsjetnik na nau moralnost i apel da i i,'ot ii" imo s
mi lju na s mrt : upo:naj sebe. umirmi. Uni,"erzalnost Q'"e poruke ne
i geografske granice. Pored brojnih drugih nalazimo je na grobu
Williama Chichelea. elifa i gradskog Londona i nj ego"e supruge Beauice
(7 1-125. ). sahranj e nih u crhi II Northamptonshireu: Tah'i kah'i SIe ,i. Illi SlilO
hili. lakd kakd smo mi. d ('ere bili. O\'aj src:>dnjoYjc:>ko\'ni me11lemo mori sa s\oJom
opomenom - :alO se pripremi da Ille slijedi.{ - prei\"jet :\e do
kasnog X IX. uz jasnu prenoenj;} naglaska s
kOlllellloratiY1lll s\Thu nadgrobnog natpisa, :\ 3 :,-;1mom koncu Ill.
jadja Se natpis kao negaL'ija src:>dnjo\jeko\'ne usmjerenosti : Sl, I
'hi o 11I'ije dohro jf' pn:lIllfo s/ojediIllCl. sam sat/ll nUl' bn.r,;,
O\'aky,'l pl'l)H)karh'nost be' z sumnje' ,k :\ ajkJ.snijt" do 5.101.1.:"(':1 hUllh
l
r
. . .. ' . . I'J "I' " '0 r"<iren u "",biJu .
.it: kap m:lIllkstaL'lp :-c' I n.l) uk,nk Jell. zJ.
p
r3\, ,- ' .,
:"JI..' ''- i n;ltpisi \:\: . :-tl,lkl.;:1 namJe nh' su hl zarlll Pl'PU( grl")hll('=
gl ull ll.'i.\ J pana tl \ k llll'l'ijailll'lll parku \\ - .. ".1
lGlIlhh'. 2tl03 .. 13 ... ; .;6,-.;39" ."...J....J. .-."...J.t' .l. 0\ ;lk\.l \ r:-U I11J .... rl 1:1 nh =-
II \ rikJl1l..' Pl'i;I\I..' ,lI..'l;;ILt. . ' k Tll '"
, Dctalj'niji 1I\ id .. , l'\ 1..' \ 1",1(' d(\.btl1l' :- li,ku II 1('\1;';
.. " I . , P I" rr 't Illll'I ';' I kl
l
llln .. J.l .. z- r-
'l'il ' llim;1. lllcdll 1111 1ll:1 I l' lll l :-.1 ,lC .... 1".1, ll\ ;; \.. ;; l, . ' , . '1"
l " . . ' lJ " "" (\...J, ',\1 ... ,1 ::-\ 1 .. ,.
1IIil', . .':lil' na i CPIUIl' t \ I b. .. - . . , -,
. ' . . I ' . I I . ., II 'Il U ... lh' r" \ .. .
l':-.l .. II \I CI,t , l ,_ ,
I
, ," 'I" " l..r:11 li \ l't.L il' l.. n.II'U:"U ,\ lJ Cll...h' :-1\' .ll' l l1 :-.11
l
ll 11.1 "=- .1 .... . lrJ
l II ''' .. . . . . , ... fll rr""" ....
, Il
", ... l..i. \")l)(, ... '-l' . ). rl! I'lhl.lJC J-"Ih' Lll..,' ::- 1.:- llf1h
l
::-l ,111
I 1'. 111.11\
odgovor. kako slIlrt i sirah od !-. tllrl i poprilllaju razi lc fi )/"Inc II jill vrcmcni rna
i drutvima. kako odluka da sc Sl' prot.\ 1 avi I.ahlijcva j/hora. kako
smrt pri siljava lla uspostavljalIje skale vrij cdl1o:-0 1i . kako promjenu
(lupI'. 1997 .. 1.).
Kao svojevrstan vjerski dokument. nat pi si iZfal.avaju pri.\ an odno ...
pokojni ka i zemlj e u je pokopan. tako o osnovnom poimanju bogat-
stva VCZ<l nOlllll srednjovj ekovnoj epohi za zemlji ni posjed kao ... talll. ... ni
ali i rencksijc paganskog susta va vrijednosti. s nj egovim
zcmlje kao plodne majke i roditelji cc. Odnos pokojnika i I.emlj e u koju jc " ,hranjen
imao je i svoje dublje jcr jc bio !\<J izbora mj e"' la
pogreba. Zemlja i drut ve ni poloaj bili s u tij es no povezani tc j e I.a\o bilo
prirodno nast ojati imati grob II svojoj vlas titoj ze mlji i tu na
( Boase. 1'172 .. 11 3.) . Mj esto ukopa u zemlji rodenja predstavljalo j e
vaan detalj pokojnikovc biogralij c. Posebno tij ekom kri arskih ratova. kada j e
sml1 nastupala daleko od pokojnikova uSlalio se u Europi prenoenja
kostiju u zcmlju podrijetla odredcne osobe za pokop (Ball. 1995 .. 56.).
Pogrebna praksa bosanskog srednj ovjekov lj a. posebno raspored nekropola na
"plemenitim batinama'", u svemu sl ij edi ovaj rasprosIranj e ni koji
pri san odnos pokojnika i zcmlje u ko joj nalazi pokoj .
Iz nekih se epitafa razaznaju dva odnosa prema mrtvima: pagans ki i
Dok su pagani mo lili mrt vima da bi sc zatitio ivot. su naproti v
naj vie molili za mrtve. Ono to jc II paganskOIll svij etu bio sustav ('asti koji
u je pretvoreno u ugovorni odnos izmedu ivi h i mrl vih
zasnovan na objanjivoIll pojmu vreme na (koji je kulmini -
rao u mrtvih na Poslj ednj c m sudu) , nasuprot ne mjerlji vo m.
karakteru paganskog vremena (Binski. 1996 .. 24.). Pagansku komponentu
epitafa. izmedu ostaloga. sna no zrca li kletva kao zapravo jedin i. oblik
(samo)obn.lJle nadgrobnog spome nika 2004 .. 2:12,). Epitafi su bili
istaknuti najavniml11jestima svi ma da ih vide i U takvim su
okolnostima naglaeni mir i pOkojnika (Hand ley. 2003 .. 8.). ZalO su od
ranih vremena epitafa prij etnje ili kll!tvl! protiv onih koji bi mogli otvoriti i otetiti
grob predstavljal e crtu kasnih paganskih i ranokrl: ansk ih natpisa.
razlika izmedu paga nsk ih i primjera iz Atc.::nc
sk()g ral.(h)blja lei u da najvie od ovih prvih I.a prc.::krit l! lj c Il:lllll'l:l' glllhc.
dok kasniji ins ist iraju na drug im kaznama (Creaghan- Rauhit sL'hellk.
1947., 9. - I O.). Rimska pravna d()k tri na lI spostav i la j c izravIlu ve/.LI il,ll1cdu gnlba
i nadgrobnog natpi sa tako to jc natpisa smatrano osk\,nllll:clll groba.
Povezani s rc li g ijom grobovi i prostor oko nj ih s matrani su nepo\' redi vim. a nad-
grobni Sll natpi si takoder sudjelovali II toj pri znatoj svetosti. Pr;I\' 110
nada u i ncpovredi vo. ... t predstavljali Slllle salllo osiguranje
tijela JX>lo7.enog u grob, nego su lak(ldcr jalmaVl) da imc
me morija, njegova osobnost II svim pri v:1tnil1l
. . k '. .. K I .. ,' . 1 . l" I" ,x" "J'CIll IlnWVmUi.1
ostati neo mjena lijekom vremena. u t memorije pOVl Z.1I s .1\. , . . t'. . .
v " '''t k '' "t " k ' ' l " ll) vl'slOll1 bCSl1111110
stl
oCll ovanl111 II opstanku Ilne na antu.: ' \.IC uw.lt..: s l1ld I. .
(Pclrucci. 19'18 .. 18. - 19.).
t t t
Sve ove komponente kulta posmrtne memorije, nadahnute
govorom o smrti, rellektiraju natpisi sa dodatno osnaeni centralnim
si mbolom - znakom kria. Jedan od "zatitnih" znakova kako groba
tako i epitafa znak je kria uklesan na samome ili na kraju natpisa, ali
j e tekst mogao biti postavlj en i oko sredinjeg, velikog kria. Moe se vjerovati
daje znak kria na epitafu svima govorio to to (Handley, 2003., II. ). Znak
kri a na uklesan je ispred natpi sa, iako ne uvijek. Da sam kri i nije ob-
vezno morao govoriti o vjerskoj pripadnosti pokojnika govori izostanak ovoga
znaka na natpisima gosta Milutina i gosta Miljena, kao i Mihovila
- pripadnika dviju suprotstavljenih crkvenih organizacija: Crkve bosanske i
crkvc.
Kad se sve ovo zna, postaje razumljivo zato 108 izmedu neto manje od
300 natpi sa s grobnih s pomenika, koli ko ih je svojedobno sabrao i objavio Vego,
nosi uklesan znak kri a (Vego, 1962.11; 1964.111 .1111 ; I 974.1IY. ), istovjetno
kako je taj znak klesan na epi tatima i primorskih crkava i
samostana, u kratkim natpi sima na novcu, nakitu i kako se to ustalilo
di ljem tadanjeg svij eta gdje je kri em na natpisa
vrilo ulogu abrevijacije zazivanja imena Bojeg ili zazivanja sv. Trojstva.
U nekim je natpisima na uz invokaciju upi san i ovaj tekstualni
obli k: \tl ime Tvoje. Trojice; \tl ime Bolje; Va ime Boga; lkl ime Boga, elim
nebeskoga i milosnoga; Va ime Boga i sveIOg Ivana (Palameta. 2003.,99.-100')0
Rairenost ovih i formulacija ukazuj e na neke ustaljene elemenle
kori tene u epitatima, na njihov obrazac iz knjievnih i crkvenoslavenskih
obli ka. Struktura epitafa, s druge st rane. takva je da su u odnosu na obimnije
kodekse dublji i prisniji , da su uronjeni u mati cu svakodnevnog ivota, to
da snanije reflektiraju narodni govor i dijalekatske osobenosti svoga vremena
2007., II I. , 11 4.).
Tamo gdje j e postojao, znak kri a nij e obvezno morao stajat i na
teksta, uz ime pokojnika, nego je mogao biti uklesan samo uz ime kako
pokazuje epitaf:
"A SE LEE BOGAVAC I TARAH S JAME.
'1' A SE MOLJU SE. BOE. POMILUJ ME MILOSTI TVOJE'"
(Vego, 1964.111.. 19.)
Sam postupak unoenja znaka kri a uz epitafc ne neku pravi lnost jer
negdj e dola/.i s;ulloslalno, negdj e lI Z vjerske formule. nellla ga uz cpiture visokih
dostojanstvenika Crkve hosanske niti uz epi taf Mihovila "'-(/l 'e 1'in'
rifl/skl'. nerL',dovito sc koristi uz formulu ({Sl' le: i i.I sc na epitalill1a
:I.upana. knc/.ova i vojvoda. U svelllu tOlll e Ile nazire se nikakav razrade II
posebno s ohzirom na eminentno kan spomenika i
koji ga j e svojim sadr:l,ajelll. opl:craircnim formulama i strukturom II
prati o. Kazano diplomHtike. epitaf je - s kriem i bez hia -
l\orohortlcUII kao cjeline II slll /.hi vjere i I.agrohnug
o I o .. 13
0
1 .. 'I oI ' I l 'ill) \1,6.
0
to upravo tako pot vrdt1Jc cpllala 11 . . Ilaca I S ... eS:lll1l lZIllCl ll. . .
godine na latinskom j eziku bez znaka kri a, naj prije postavlj enih u crk vi sv.
Ante, kasnijoj Fethij i damiji , koji komemori raj u pokoj ni ke vjere,
hrvatske (Vego, I 970.l1Y. , 83.-9 1. ).
Govorna forma natpi sa sa prozna j e forma, dok se u isto vrijeme
na grobnim natpi sima govornog mijeaju proza i sti h
(Kloos, 1992., 41. ). Po svojoj bl agosti i li rskoj opijenosti , po dramatskoj
poanti , kli eje konvencionalnih nadgrobni h formul a, izravno nadahnuti
Biblijom, pojedini epitafi vjerno zrcale poimanje Kri sta kao utjelovljenj a
Svjetlosti i prijateljskog u dnevnim nevolj ama ivota. Iz ove
vrste natpi sa zrcali se predodba drugoga svij eta, kakva j e mogla bi ti
fonnirana ponajprije pod izravnim utj ecajem propovijedi s naglaskom
na izmirenju razuma, vjere i pri rode. Oko sredine XIY. je vizija
ubrajala u Nebo 20.000 pustinjaka i redovnika sv. Ante, 100.000 benediktinaca,
50.000 dominikanaca, mnoge klari sa i fra nj evaca te 100.000
sami h franj evaca (Walker Bynum, 1995., 297.). Svij et je tada, kako kae
Hui zinga, ivio II pri rodnim kontrastima svjetla i tame, ti ine i buke, pa je "iva
[propovjednika] ostavlj ala si lan uti sak na prostoduan i neuk duh"
(Hui zinga, 1991., 179.). Uklopivi je u kontekst stapanjem
vjerovanj a u duhove s obj anj enjem, meditacij u o smrti
kao glasni poziv na ispovijed i Crkva je postigla to da se paganski strah
od biolokog nestajanj a preobrazi u poimanje smrti koje je s optimizmom
i nadom rastanak S ovim i susret s drugim svijetom. Iz natpisa se zrcali
kronologij a bremeni ta idejom spasenja koj a vrij eme dijeli na dvoj e:
prije i poslije Kri sta. Iz njih progovara odnos prema kategorij i vremena,
na jednoj strani kao izraz kolekti vnih odgovornosti je mreom bilo gusto
premreeno tadanje rodovsko drutvo, na drugoj strani pak srednjovje-
kovnog vremena kao Bojim omedenoga vremena eshato!okoga
usmj erenj a (Le Goff, 1974., 165. i dalj e). U tom se kontekstu otvara pitanje
odnosa izmedu usmene predaj e i svetopi samskih poruka, najednoj, te
suvremenog materijala, na drugoj strani , kao izvora iz kojih su se
napajali natpisi na O tome da su natpisi izravno nadahnuti s oba ova
izvora ne moe biti sumnj e, ali u drugom smi slu nego je to s prvim
natpisima u katakombama, koj i u znatno mjeri zrcale aluzij e na Stari i Novi
zavjet i pi sanu ostavtinu apostola (usp. Fox, 1920., 15.-21.).
Vrij edi se, usporedbu kao sredstvo svodenja svih pojava
na njihovu istinsku mj eru, podsjetiti na nekoliko stihova iz Danteove
Boanstvene komedije te se da j e veli ki pisac bio zaokupljen istim
misli ma kao i autori nai h epitafa:
"Mi slite - rekoh - na vae postanje!
Nij e vam ivjet ko to skot j e sviko,
vam j e krepost trai ti i znanje.
Nj egova j e volja mir svih to tll sjede,
i sve se u pravcu tog mora,
to stvori on ili narav proizvede" (Lopez, 1978. , 320.).
11 3
. Formulirani,. daka ko, na neuspor: di vo vioj knji evnoj razini , Danleovj
stIhoVI, zaokupij em gnJ ehom kao sredI snjom temom, ogoljeni na 'ez
poruke, jezikom i tonom onomu sa U njima su Jraz:
I vjera pOllllfem kao boanske pobude, u njima se zrcali misao Tome Akvinsko
da ljudski rod ima "potencijalnu snagu" da se mudrosti i kreposti a d
g
onaj koji e li tu snagu provesti u djelo vri volju samoga Spasitelja
1978., 320.). '
Eho epitafa granice i dopire do uiju suvremenog
koji moda jest sposobniji za ivot, ali zato ni ta manje nij e osamlj enij i pred
Ovi svoj evrsni testamentarni zapi si o ljudima ispunjenim vjerom
i nadom u zagrobni ivot. Jednako je to Mihovil iz okoli ce Travnika
koji se nada da mu dua biti spaena, kao i Sir John d' Abemon (t 1327.) iz
Engleske epitaf glasi: "Gospodin John d ' Abernon, vitez, lei ovdje, Boe
smiluj se njegovoj du.fi ". U teoriji , iako ne i u praksi, poniznost j e bila mnogo
primjerenija epitafu nego patos (Binski , 1996. , 11 3.-1 14.). U bilo kojoj varijanti,
medutim, epitaf uza sve druge elemente grobnoga spomenika snano pridonosi
nj egovoj personali zaciji.
Personalizacija kao grobnog spomenika: ime pokojnika,
i dijaka, itije, titule, zvanja, rodbinske veze, mjesto ukopa,
okolnosti i datum smrti
To posebno dolazi do izraaja u gdje je vjetijim dijacima i
za rukom polo fonnirati jednako velika i slova, klesana na
bri lji vo isplaniranom prostoru tako da pojedini natpi si, kao i sam spomenik.
dj eluju lij epo i skladno poput kaligrafskih dj ela, neki medu njima kao pravi
ornamenti 2004. , 130. ). Tako grobni spomenik u drutvu nepi smenih.
sa stotinama svojih epitafa, postaje sredstvo opi smenjavanja, neka vrsta
srednjovjekovnog bukvora, koji kulturu pismenosti posreduj e u sve slojeve
drutva, kojima j e uostalom i namijenjen.
Personali zaciju koli ko grobnog spomenika kao vidljivog znaka izdvajanja
iz mase, toli ko i same smrti kao rastanka s ovozemaljskim ivQ[om. na osobit
izgradnja grobnice jo tijekom ivota, o govore poj edi ni
epitati . Isti canje daje ta gradnj a izvedena bez tude na ekonomsku
titu lara, odnosno na drutveni status poj edinca i cij eloga roda. u krajnjoj
liniji na onu i istovremeno najuu zajedni cu bli skog srodstva koja pn'a
pomae II svcrnu - II svemu. pa i II gradnji grobni ce. Ta se
kao sastavni dio pokoj ni kove biografije. ali i kao stvar ugleda njegovi h nasljednika.
on ih koji sc brinut i o grobnom spomeniku . Iako vremenski daleko da
bi automat ski podrazumij evala konlinuitet tradi cij e. ali ipak toliko da se
kao uzor ne moe eliminirati s I/okw. ovakvu Obavij est o gradnji grobnice
latinski epi lafi iz rimskog vremena koj e se moe i II zoni
al i i izvan nje. S j ednim od lih latinskih stereotipa - l'il'lIS sibi ,Wisq/l('.!l'(.'/f
i svojima za ivota) - poj edi ni epitafi na pokaZUJ U
naglaenu poput Ra<.ioji cc koj i izido J.vohnicLI
i pos/m'; si kalili Illi gm/mic; i flg%Jli si vii"l1; dom l li ivo/a svojega, kako ho{e
Go,\podil1 Bog. sehi i Iako uzgrcdnc. o gradnji grobnice
tij ekom ivota pokojnikovu volju kao instituciju koja j e
u svim kulturama, i kao usmena i pi smeno bil a uvaavana
(Palameta, 2003" 11 0, - 11 L), ivjelo se, dakle, s milju na smrt, za smrt se
pripremalo izgradnjom grobni ce, paralelno s izgradnjom u kojoj
obitavalo. Tako j e dom leao gotovo u sjenci doma ovozemalj skog. Ta j e
simbioza rodila i jedinstvene pojave poput grobnog natpisa Pavla
zapravo dva natpi sa na njegovom grobnom spomeniku - smj etenom na
stranama slj emenjaka, a duljem na postolju 2006,a, 62,),
Uza sve ostal e elemente gusto pos ij ane u epitafima na - ime
pokojnika, i dij aka, itije, titul e, zvanj a, rodbinske veze, mjesto ukopa,
okolnost i smrti - personali zaciju spomenika takoder datuma
smrti preminule osobe u tekst natpi sa - detalj koji se u konceptualizaciji smrti
vee za kristij anizaciju epitafa (Handley, 2003" 110,), Preteno izostavljanje datuma
smrti osoba komemoriranih u epitafima na trai i posebno objanjenje,
Vano polazite spoznaja da se tradicija datiranj a epitafa mogla razviti
i odrati u sredinama poput zaj ednica ili vladarskih
dvorova s razvij enom kalendarskom kulturom gdj e su postojaLi slubeni
Zato se ovu strukturalnu sastavni cu preteno nalazi na grobnim obi lj ejima
redovnika i visoki h dostoj anstvenika, u grobnim crkvama i u grobljima naslonjenim
na samostanske zajedni ce, i zato datiranja izvan tih okvira uglavnom pred-
stavlja iznimku, to da je vrijeme nastanka natpi sa posredno i neprecizno,
Uporite za ovako formuliran pruaju dati ran i pi sani dokumenti koji
spominju iste osobe kao i na epitafima, Osim toga, u kol ekti vnoj memoriji srednjeg
vijeka dogadaji su se na prostornoj i vremenskoj lj estvici pamtili sasvim
premda i u samim grobnim natpisima na postoje tragovi kulture
koji se odnose na uredivanj e groba i spomenika, ivotnu dob pokojnika,
na trajanje bolesti i razloge smrti , Na nekoli ko epitafa trenutak pokojnikove smrti
se vremenom vladanj a nj egova kralj a ili sizerena - pripovjednom
vremenskom sintagmom kojom zavrava epitaf na grobu Polihranij e iz
s kraja XIV (u dni kralja Tvrtka) , kneza Pavla na
Bakrima kod te POkrajca iz Vrhpolja kod Trebi nja, datiranih
vremenom vladanja voj vode Sandalj a Prototipom ove vrste datiranja u
uim bosansko-humski m okvirima smatraju se natpisi iz Poli ca kod Trebinja iz XII,
i XIII, jer oba takvim strukturalnim elementom iako je razlika
medu njima stotinjak godina: U dni kneza ve/iega Mihoila - V dili pra\'OIjemago
krala Vladislava (Palameta, 2003" 11 6,), Nikako se ne moe podvesti pod
nego j e prije odraz odredeni h zakonomjernosti i medu sobne uvjetovanosti to da
na epsko-biblijsku dataciju - "u one dane" - nail azimo i u rukopi si ma
Crkve bosanske: u dili krala Dobile, od rojena silla /)o:'jeg 1393, po smrti krala
Tvrtka drugo lilO - kako stoj i u evandelju Batala pi sanog rukom
dijaka Stanka Kromirjanina, ili pak: u dili krala TomaIa i dida Ratka - kako
biljei rukopis krst janina Goj saka (Truhelka, 199 1 ,a, 786,-787,), Uza sve ostale,
115
ovo su nedvojbeni pokazatelji povezanosti kraljeva Dabie i Stjepana Tomaa sa
Crkvom bosanskom, osim toga vani indikatori njihove konfesionalne orijentacije
koja istina nije bila posebno kada je o kralju Tomau.
Do sada jedini datirani epitaf na iz XY. otkriven je u Gornjem
Turbetu kod Travnika, s godi nom prema zapadnoeuropskom
vremena, kako se to u banskim i kralj evskim poveljama
pisanim upravo u srcu bosanske drave. Njihova stili zacij a istovjetna je
s izvedbama legendi na bosanskom novcu i na banski m, kralj evskim i velikakim
radenim u duhu medunarodne gotike. dvovrsnost datiranja - koliko
od stvaranja Svijeta, toliko od Kri stova rodenja - imala je i u
epitafa dugu tradi ciju, od kojih jedna duh obrazaca,
dok druga ukazuj e na kulturna europskoga Zapada (Palameta, 2003.,
11 7.). Natpis na grobnoj vojvode Radosava Hrabrena ispred crkve sv. Petra
u kod Stoca datiran Z. G t [= 7013. = 1505.]lilO aprila 24. (Vego,
1964.111. , 13.) za sada j e jedini pouzdano klasificiran epitaf koji sadri godinu,
mjesec i dan smrti pokojnika i to prema godini stvaranja Svij eta. Posredan
"datiranja", daleko vie kao iznimka nego kao pravilo, predstavljalo je navodenje
staros ne dobi pokoj nika, kako je to prema starom vremena
u epitafu Ivana iz Krueva kod Mostara koji je ivio lita PI
[=88] miloga. (Vego, 1962.11. , 19. ), ili u natpisu sina kneza Stipka
gdj e se kae da mlad sa ovoga svijeta ode, i to kao jedan II majke
(Vego, I 970.l1Y. , 13.). Iz mnotva nedatiranih epitafa izdvaja se epitaf Ozrina
upana kneza Pavla u kome se kao datum pokojnikove
smrti navodi - rostvo Hristovo (Vego, 1970.l1Y. , 35.). Pode li se od
utemelj ene pretpostavke da je upan kneza Pavla vjernika Crkve
bosanske, i sam slijedio istu konfesiju, navedeni podatak iz njegova epitafa morat
se prihvatiti kao da su bosanski krst jani - poput vjernika
i Pravoslavne crkve - takoder svetkovali
lako takva anali za u obzir uzima samo Hercegovi ne, iako
samo 195 natpi sa, ona ipak pokazuje socijalni sastav pokoj nika, medu
kojima se moe izdvoj iti 8 vojvoda, 14 knezova, 6 upana i upani ea, 18 ostalih
feudalaea, 6 gospoja i vladika (gospoda), 11 6 slobodnih ljudi. 7 vojni ka i j unaka.
6 monaha i monahinja te 5 s ili nej asnim imenima. Statistika
da 1/3 ovi h spomenika s natpisima pripada feudalnoj klasi, blizu 2/3 slobodnim
ljudima, dok se neznatan broj odnosi na anonimne ili ljude neidentificiranih
imena (Vego, 1963. ,203.-204.).
Dalj nja analiza s natpi sima otkrila je 18 primjeraka. od koj ih 8
nosi dekoraciju s imenima odredenih hi storij skih uz spomen nekih bosanski h
vladara, jedan od najranijih natpi sa na datira izmedu 1233. i 1241 .. cl
najkasniji nosi godi nu 1505. , dok se na u obl iku sanduka i sarkobga natpiSi
javlj aj u izmedu 1353. i 1477. godine. Datirani spomenici govore da su najraniji
pravljeni za feudal ce koj i su ih ponekad ukraavali arhit ektonsk1l11
obi ljej ima ili grbovnim titovima. Kasnije su ovaj
Vlasi koji slIlI veli bogatll fi gurainu dekoraciju. Natpisi da su tl
polovici xv. sl. temeljito ukraene gotovo podi zali upravo
Socij:.Jlna raspodj ela kako vidi. bilaj e iznimno iroka i je
sve ol1ltvenc sl()jcvc. izvorne dokumente epitafi
su vano povij esno vrelo za socijalnu i kulturnu dimenziju
jednog drutva i jednog povijesnog razdoblja. Neki od natpi sa reflektiraju suvremene
povijesne dogadaje poznate iz materijala o njima pot vrdne
ili dopunske podatke. Drugi pak, poput natpi sa Radoji ce iz lOg bogatog
materijala preuzimaju odredene poput sintagme milo.ku boi ijom, koja se
u suvremenim poveljama javlja uz imena kralj eva i krupne vlastel e s ciljem da
naglasi njihovu vladarsku neovi snost. . .. .
Primjena ovog postupka na cIjelo podrucJe srednjovjekovne Bosne rezuilIra
spektrom izraza koji zvanja, zanimanja i naslove
stale k u dimenziju bosanskog drutva: banovi, dijaci , gospode (gospoje),
gospodin, herceg, junaci, kaznaci, knezovi, kraljevi, kraljica,
(ena), majstori, popovi, sluge, sudija, titor (ktilOr), vitezovi, urun
(gospodin), vladika, vladikovka, vlastela, vojvode, zidari, zlatar, upani i upanica
(Vego, 1970JIY., 166.-167.). se rezultati dobiju sistematizacijom i
izraza koji odraavaju rodbinske veze od brat, bratija, dica, mu,
neti nevista, otac, pabrat, pastorak i porod do sestra, sin, sinovac, stric,
strina i podruie (ena) (Vego, 1970.1Iy', 153.-163.).
Prema novijim istraivanjima na Stoca nalaze se 52 lokaliteta s
1954 dok su na 16 mjesta, odnosno na 44 (2,25%), otkriveni natpisi
(utalo, 1999, 420.-426; 1999.,436.). Svaki natpis sadri najmanje po
dva imena, prije svih osobna, ali i prezimena i nadimke prema imenu mua.
Medu osobnim imenima razlikuju se imena sloja - Ivan, Juro(je),
Marija, Marta, Nikola, Stjepan (Stipan, Stepan, Stapjan), Petar, zatim slavenska
imena - Vesela, Veselica, Miogost, Radosav, Vukosav, Vuk, Vukac, Vuka,
Ratko, Radoje, Semorad. Od 30 osobnih imena 7 su enska: Jerina, Ljubica, Ljuba,
Stana, Marija i Veselica. Prezimena su, kao najmladi dio antroponimije i refleks
razvijenog drutvenog uredenja, uglavnom formirana prema imenu:
Bogavac,
Oabiiv i 1999.,437.). Jerina - ETina zapravo je Irena izvedeno
iz osnove, ime potvrdeno od XY. poznato i u Dubrovniku
2007., 121.).
pregled za oblast - na prostoru oko Sarajeva,
Sokoca, Han-Pijeska, Olova, Pala, Rogatice i Viegrada - otkri va na nekih dvade-
setak natpisa povijesne i dogadaje. U tri epitafa spomenuti su knez Pavao
i njegovi vjerni ljudi - Vlatko i vojvoda Mioto sa sinom
Stipkom s Ladevina kod Rogatice, kao i upan Ozrin Datirani u prvi
decenij XY. njihovi grobni spomenici i natpisi takoder su svjedoci pri snog
odnosa kneza Pavla prema ovim pokojnicima od kojih je neke svojom
i pokopao. Premda neizravno, priblino se moe odrediti vrijeme smrti
vojvode Miotoa, pokopane sa sinom Dejanom pod sarkofagam
- sandukom u Seljanima kod Rogatiee, kao to se moe otkriti neka veza u obitelji
prema natpisu kasnije lIzidano1l1 u pravoslavnu crkvu u Rogatici, a
datiranom iza 1486. Dok je poznato ime samo jednog klesara - Vladimira-
znana su imena pisara: popa Pribislava iz druge polovice XIV.
117
Ugarka (autom natpisu na sinn kneza Stipka
i Prema invokaciji i zazivu sv. Trojstva ovi se natpisi
paju u stntktul1l natpisa s dnlgih U jednom se natpi su spominje krst janin
u drugome formula o prolaznosti . dok se u kletva za onoga tko bl
spomenik. Dva kenotafa - Muhmuta i Radivoja
oblikovani istom kl esarskom rukom. oslikavaju okolnosti prvih
decenija osmanske vlasti na Rogatice. U junim oblastima
dij elu Hercegovine. u okolici Trebinja i dijela Popova polja
kao i sjeverozapadnog dijela Konavala kojima su gospodarili izmedu 1391. i
1427. - oko tridesetak natpisa okvirno datiranih u XV-XVI. st. sadre brojna
imena. medu kojima imena lokalne vlastele. ali bez spomena glavnih gospodara.
Od devet natpisa nckmpole na Dubravama jedan je monahu.
U nekoliko natpi sa je spomenut rab 1>(6)i. jednom dijak rab I"':'iji Vujan
invokacije sa spomenom imenu boijeg su izostale. u su i imena
drugih pisara poput Ratka U natpisima s ovog dva pUla SC
ponavlja poznata formula o ljudskoj sudbini. jednom klet va 2003 .. 455 ..
465.-467 .. 474.).
Natpisi II pravilu. ni oni bogatog sadraja. ne govore ni ta o
sionaInoj pripadnosti pokojnika. o kojoj neto moe mo saznmi tek posredno. kao
II upana Prihil c sahranjenog "v dni pravovjernago krala
Vladislava". Epitaf spominje srpskog kmlja Vladislava (I ".13.-1 to govori da
je trd)injski upan hio pravoslavni. kao iO s(' za neke dnlge II natpisima spomellllle
moe naslutiti da su pripadali Crkvi hosanskoj (Wenzel. 1962 .. I.)
ili Katolil:'knj crkvi.
Zdenac zaboravljenih pojmova i
geogra.rlja zagrobnog ivota
Natpisi isto tako pruaju obilje prvoklasnog materijala za studij j\;."zika i
pisma, poti snute glagoljake pi sarske tradiL-ije - ohk
i uglate glagoljice - ali i latinil:'ne gralijL' na L:irilil'IHl pi smo epitafa. Ne l' udi zatll
da je od svih pisama upravo naj slil:'nija glagoljiL'i,
da su neka hli i.a glagoljici L:irilici, dnk SL' il lalillil:' nng
sustava II natpise prelili maju l'ak i slll\'a l V. K" 1l)76 .. 7
na jednoj strani IlL' od\'llji\'i din likll\'ne strukture gwhlHlga
. . ..
spomenika, epitali s dlllge st ranl' I.rcale I.i\e ohlih' i/nH'nllga nawdnllga gunl!'a,
dose!.! Ilt1Vi najunl' lji\'ije likll\'nL' i !.!ralijskL' llsllhL'nllsti ulIcijalnL' hosanskL' L:irilicL'
U. .. '-n. l, PrL'tL'/n:'st i tllka\'skL' ika\'icc 1I0\'illl tL'kstll\'illla gOH1ri
II jL'd i nst VL' IHlIll jL' I i k II na 1'1: I at i \'IH l i I'llkllll\ prnst oru. jL' I. i ku koj i III S II i spi s i ";1Il i
tekstovi suvrelllL'nih pnn'lja i L'\';\I1dc1ja lPai:llllL' ta, .. l)6,). l /ral.i la ika,'ska
jezil:'na ohiljeja i jedlHlstanla gralija 11I'L' dsta"'jaj ullll1st illllL'dll grobnih
HUllla i Sll\TL'lllt: nih rukl1pis;J i diph)lllatil:'kL' spajajllL:i ih II jCdlll-
StVt: 11 pujam i/von1L' hosanskll-hul11skc L:irilil:-IlL' piSlllL'l1nSli XlV. i Xv. Slllljl'L:;\
(Raukar. 197.1 ..
Na tpi si :-' <1 prvi SU I I . , . ' . o... .
brojne il' ll e ri jeL' j i izr<l "'.c (ld,' <' JezI ka . jer sadre
. "... ) , '. IVllo 1/.ISIc II, upotrebe kao slo su ase asie sie
II 7. Il.lLCIlJlI OV(Jc. tu I to, I.atim II )okr' . " . . "
vjesti ili vjedjet i t' . . ' . ' ' . j I a.J . pored. obli k V.JC od
.... ..' J. zn.lh. ohllk pnstc kao zapovjedni za I {J
li ce IllIl OZIIl e lt pristupite l>r' rt . l ' , . . . '-, (ruoO
I' . ' ... '.. . )( I C. II su takouer mIlOg ] IzraZI koj i se
ln.IS mogu cutl samo l znllllno: vsi ( SV') .. ( I ' . " ." ". . -
k
'.. ' ., .' . 1 , ml <. rug i, oSlaIi ), dwce
UCo:lmC.:l ( SUpl u g.l). zldl11cme (zn<l ll1cnl'C) k ";'. (k, . .
. . . . OneIn.l OIMe, kraj) ugotovlh si
(stvonh sebi ). domom dodoh (domu dodoh) U ) k' ' . bl " " .. .
< ', ','. o '... . . . ' I e 1111 Je o dstllna po natpI sima
IM stecCll11.l m0c- lI ce slij editi 1I1)ot rebll Ikavskog'l") .. (B "I "
. _ , . . . . o( VOI <I cs agle. 197 1. a. 54.).
odnosno Z,l podluc le Huma iii Herceoovine preplit'lI1j' e 'k' 'k (O I ... 'o'
. .. . " , b I avs e p ICICL
Radimlja I Pre mli ovo polj e) I IkavskO-ij' ek'IVske "s tok'IV"st' . (B I' . (R
. , . ,. . Ill e o JUlll ) aukar.
1973.: 12 1.) . U ovoJ vrsli IStrazivanj a,. kako to pokazuju keltski natpi si Britanije
nast,lh Izmedu 400. I 1200. godIIl e (Will lams, 2003.), te grobni natpi si na i"kom
jeziku ranog srednjeg vij eka (Petrie, 1872.; Petri e, 1878.) druge su hi storiografije
daleko odmakle.
Natpisi su podesni i za druga povijesno-socioloka, prosopografska. demo-
grafska i etnoloka istraivanja. Tako znamo da vladika spomenuta na jednom
natpi su u Boljunima uz ime "dobre Jerine" - dakle plemenite e ne - u
Dubrovniku enu vlastelina, 196 1. , 195.,205.).
vladika kod slavenskih naroda naziv za starj eine, potvrdena
j e u staroslavenskim tekstovima, a moe biti i enskog roda 2007.,120.).
Nadgrobni natpi si ne sadre osobne refl eksij e pokojnika nego nj egove rodbine
s osnovnim ciljem da ga oni pokazuju tenj e potomstva da
uspomenu na svoj e vlastite pret ke 1954. , 157.) . Postavlja se pitanje: je li
to sve skupa predstavlj alo dio j ednog "razradenog sistema" u kome je pojedi nac
jo za ivota sudjelovao u formiranju sadraja vlastitoga epitafa i na taj
oblikovao kulturu smrti svoga vremena, moda sam sadraj
epitafa kao svoju poruku potomstvu. U svakom bilo da su natpi si djelo
onih koji su nadivjeli pokojnika, bilo da su ih sami pokoj nici tijekom
ivota, oni ostaju o tome kako su pokojni ci eljeli da ih se vidi s
j edne strane kao osobene s druge pak kao nosioce kol ektivnoga identiteta
(usp. Oli ver, 2000., 12., 15.). Isto tako, otvara se pitanj e: j esu li i u kojoj mj eri
pogrebnu praksu personificiranu u upranjavali brojni stranci pri sutni
u srednjovjekovnoj Bosni, prij e svih i Sas i? Kakav su odnos prema
ovim grobnim spomenicima nj egovali bosanski franjevci , jednako stranCI I
ljudi potekli iz sredine? To to do sada nij e pronaden ni jedan natpIS kOJI bl
na ova pitanja dao potvrdan odgovor ne da takvih primjera ui stll1u nij e I bilo.
Istu pozornost zasluuj e pitanje: je li tako iroko rasprostranjena aktlvn.osl popUI
podi zanja bila zakonskim propisima sVjetovnoga
kao i crkvenog karaktera? . .
Umj etnost svoj je zenit doivjela u suton bosanskoga srednj OVje-
kovlja da bi nakon uspostave vlasti Osmanskoga Carstva. s promjenom
i vj'ers'kih odnosa dOivj'ela svoi u Natpis i su istraj<wah d.ue ,od samih
,J ," . ' pismom a
spomenika se na srednjovj ekovnu r dn :'h
zatim idejama batinj enim iz j ednoga grandioznog opusa kOJI se doticao pos Je
119
pitanja ljudske egzist?ncije (Truhelka, 1895.a, 567. -571 .). Ova se vrsta bosansko_
eptgmhke, odnosno epitali kao njezin najvrjedniji dio, moe pratiti
sve do XVIII. sl. 2004., 230.) , pa i kasnije .
. () koj oj od spomenutih vrsta natpisa na bila svi
su 0111 uVIJek I bi ograi skog govori o tome kako j e
postavlj en hi storijski I socIjalno u odnos s njegovim precima i potomcima. Ono t
j e deliniral o bil a j e njezina hi storija u kontinuitetu njezina vlastitog drutv:'
bit osobnosti bila j e bi ogralija. Kroz natpi se na mogu se identificirati
dva koncepta pokojnikove bi ogralij e, dva koncepta
razumij evanja smrti: rimski i ponekad isprepleteni i teko odvoj ivi
j edan od drugoga. U rimskom modelu ljudska se ispunjaval a u dobrom glasu
nakon smrti , u koj emu j e slava bila vrsta trijumfa nad tako da su rimski
grobovi nosili istaknute javne natpise oblika curricula vitae i portret pokojnika
kao znakove slave. je model , naproti v. bi o nerazdvojivod ideje spasenja:
j e netko tko j e, Kristu, pretrpio seriju kri za - primjerice:
krtenj e i smrl. naziranj e zato je bil o progresivno
povezano s vremena i hi storij e kao svrhovitosti usmjerene
naprij ed prema j e priroda odredena super indi vidualnim, tj .
Bogom. Ukratko: ne lei u slavi, nego u spasenju (Binski , 1996., 22. -23.).
Formiranje geogrq/ije :agro/mog i vo/a nije bi o peri feran nego sredi nji proces
tadanjih vj erskih i eshatol okih preokupacij a. Nasuprot lOme, u modernamu
mi ljenju ivot nakon sI1l11i tei se zami sl iti II pojmovima neke vrste
kOljenitc transformacij e svij esti . prij e nego kao iskustvo prostornog premjetanja
na drugo mj esto u svemiru. U kasnom XX. Nebo je postalo stanje maglovi-
tog identit ela ( Marshall , 2000 .. 110.). Izuzetno produenj e ivola lij ekom XX.
i mijeanje iluzij e i stvarnosti da medicina moe sve bolesti , zavelo
je razvij eni svij et u poluvjerovanje u ljudsku besmrtnost (J ohnson, 1997., XII!. ).
"POl1rctima" pokojnika i epitalima zrcal e globalno iskustvo europske
sepulkralne prakse - prij elaz s modela ranog srednjeg vij eka. kada je sahrana
bila anonimna. na novu pogrcbnu prakslI od XI. st. obilj eenu povratkom epit afa
i portreta. Tako j e srednj ovj ekovni grob postao okosni ca za slike i tekstove koj i
su mnoinu informacija o pokoj niku II odnosu na zagrobni ivot.
Tekstualne komponente srednj ovjekovnih grobova II formi epitafa i votivnih
znatno su se ra irile posebno u Xy. da je lo:ill ka groba sluzda
u komemorali vnu i svrhu (Binski . 1996 .. 92. -93.). Kao
prirodni mutt:rijal kamen II sebi nosi simboliku trajnosti i kao slO
" / " 1' H l " k t k de ' llkl es' \I1lu kamen
je II sebi nose D esf!1 :O/ }(}VI}l'l r I I (milim 'Jlje\':a "OI l . II o I . <
2004 .. 2:12.). Odnos likovnih predstava i teksta na
odraava normu lI svoj enu II tij ekom druge polovice Y. stoljeca
. I" I' . . I t 1" I ' Il()(l Z'lll'ld
n
robJll
Kri sta. vidlji vu II strogoJ Ot IJC Jenosti I z m el U pros ora ol t;; ' . C . ,",'
natpi s i prostora za slikc, To j c u hori z()nwlnoj st.o
II jednom pravcu pi sanja. slij eva na desno. rasporedolllu hori zontalnIIll
jc'dne iznad druge. slova i slova prije I
. .. . I - l ' ,zl()zeno
n
11.1t P1S.\
Gotovo sve ove ostale Sll1lCI7. 1l11J
cn
.lC1l01l1 las 1110111 Javilo .' o ' I "
. . . . I ' 1'1 knpLt:
lijckolllllli lenija svc do dallas. a vrlo su prell zete IZ motI..: . . ' .
(Petrucci. IlJlJH .. ID.).
Neke par'alele s natpisima srednjuvjekuvne Eurupe
Dok nalpi :-. i :-' :I i/,lI1euu :-o redine XI V; koncil Xv.
pojedince jednoga oli.wllo krislijanil.iralloga, toga vi<ckonfc\ ionalnoga
drutva, dok oni lo j ezikom j pi !\ lIlolll koji ... U LI uporahi jo< i <..lana ... , nadgrobni
natpi si pisani runsk im pi smoIll II vedskoj javljaju \c vet: II IV. i V.
do vremena pojave Taj prelazak iz II
runski natpi si bi lj ee kao prekid starc pogrebnc prahc i Ukopavanja u
crkvama, za razliku od vikinkog vremena kada sc vr':; ilo II ncolit\ kim
grobovima (mogilama) blizu zemlje odredenc za obradu. Iako je XI.
st. steklo stalno broj pristalica, posebno iz socijalnog
stal ea, mentalitet stanovnitva nije sc, uzevi, promij eni o.
Upravo je u tom nastalo nekoliko ru.!'likih natpj'!aJ)a kam<;,nju, stij e-
nama i gromadama, a pojava vrlo vjerojat no je bilajedan od razloga
njihova nastanka. Neki od tih natpi sa kazuju da je pokojnik umro u "bijeloj
to na bijelu haljinu noenu na krtenju i tjedan nakon toga.
Drugi natpi si zazivaju Kri stovu milost u spaavanju pokojnikove due, neki mole
da se nj egovoj dui pomogne "vie nego je on zasluio", se pak pouzdaju
u Kri sta i njegovu majkU Mariju. Jedan od tih natpi sa slavi kralja Haralda koji j e,
kako se kae, kri stijanizirao Dance. Jedna od osnovni h funkcija tih spomenika, kao
i kod je uspomene na pojedince, na okolnosti njihove
smni koja ih je znala zadesiti daleko od u Bizantu i Estoniji, na
njihOVU rodbinu i njihova slavna dj ela. Kao i kod primjetna je podjela
poslova oko postavljanja spomenika: jedni podiu sam spomenik, drugi su
zadueni za urezivanje natpi sa (Erikson-Strid, 1991., 12.- 13., 18.-19. i dalje).
U XI. st. razvila se ornament ika na spomenicima s runskim
pismom i oko 50% ih dobiva krieve, tako da se u pogledu oni mogu
uzeti kao terminus post quem za konverziju. Zato ovi spomenici sadre najvanije
suvremene informacije o prvim u vedskoj , kako kroz
njihove natpi se tako i kroz omamentiku (Lager, 2003. , 498., 500.). U cijelosti
uzevi, germanski narodi na sjeveru Europe svoje su runsko pi smo izmedu IX. i
XI. st. primijenili na potpuno originalan s funeramim jezikom u cijelost i
neovisnim od i tradicija. Nije da j e
ovaj jezik, prije nego je izvrio odredeni utjecaj na kulturu
mnvih u centralnoj Europi (Petrucci, 1998.,42.-43.). Tako se na dva europska
ruba, na dvije periferije, u okolnost ima razvijala epigrafska knji evnost
kao jedan od najstarijih obli ka knji evnog stvaranja. U Bosni ona dodatno dobiva na
u svjetlu da se ovdje nije ni jedno izvorno srednjovjekovno
literarno djelo - kronika, biografija, roman, pj esma 2004 .. 229.-230.)
- i da u tom kontekstu sagledani epitati, uz povelj e i manuskripte Crkve
bosanske, predstavljaju jedini preivjeli oblik pi sane tradicije cijele epohe.
Natpi si na uvijek su "tivo" s obiljem infonnacija
o pokojnicima i sredini njihova ivljenja, "tivo" koje znanstveno tek treba valorizi-
rati, primjereno njihovu Rjeavanju tog zadatka na svoj pridonijeti
arheoloko pretraivanj e grobova, koje daleko zaostaje za analizom samih
To potvrduju rezultati arheolokog pretraivanja grobova na lokalitetu
t21
, R k 'G ,'kod Mostara koji izmedu ostalog - kao neka vrsta podzell1nih
u a oJ Oil , ' , ' ..
.. t',,, _ otkrivaJ'u mnoge detalje o pokoJnicima, kao to Je njihova starosna
na PISd .' ," k 1: k k"
dob u trenutku smrti, spol i prosjecan ZIVOtnI vIJe ' a.o se po .azuJe da Izmedu

' d 100 ispitanih kostura 45 prtpada 39 zenama, 24 djeci
ne to VI e o d' , Z'
d k
8 kostura spolna pripadnost nije mogla utvr Itl. Ivotna dob pokojnika
o seza "d" b'
liku o 'edno; zatvorenoj rodovskoJ zaje niCI na gru nacm svakodnevno
pruza s J J " d" l' d " h d tak
sa i umiranjem, to se Jasno VI I IZ S Je eCI po a a: 24 kostura
otkrivaju starosnu dob pokojnika do 15 godma, 8 kostura prtpada pokojnicima
ivotne dobi izmedu 16 i 20 godina, 22 kostura pokojnIcima Izmedu 21 I 30 godina,
22 kostura izmedu 30 i 40 godina, 7 kostura od 41 do 50 godina, 14 kostura od
51 do 60 godina, 9 kostura ivotnoj dobi preko 60 godina, dok 10 kostura nije
pregledom, ivotni vijek na 100 ispitanih kostura iznosi
41 godinu, ene su u prosjeku ivjele oko 34, mukarci oko 43 godine, kod oba
spola najvie se umiralo u ivotnoj dobi izmedu 31 i 40 godine, to se kod ena
slabim higijenskim i medicinskim uvjetima prilikom porodaja, a kod
mukaraca ratovima, pogibijama i bolestima 1989,,95,),
Rezultati arheolokih pretraivanja nekropole u Rakoj Gori kod
Mostara, zapravo tek jedan dio koji se odnosi na kosture, pokazuju opravdanost
pretpostavke da tek paralelno sadraja natpi sa i grobnih nalaza dati
puni rezultat u analizi okolnosti koje su pratile ivot i smrt ljudi sahranjenih pod

Putevi potovanja i spomena mrtvih u natpi si ma kasnosrednjovje-
kovne Europe zbog mnogih su razloga poprimili brojne forme,
se od do od do ali ipak uz primjetnu pravilnost
(Petrucci , 1998" 67,-68,), U kojoj je mjeri takva vrsta pravilnosti prisutna u
epigrafskoj pismenosti junoslavenskog srednjovjekovlja i koliko su
natpii na- predstav ljan dio te pi smenosti , pitanje je na koje odgovor
trebaju ponuditi komparativna istraivanja, Jedan takav postupak koji
natpi se sa postavlja u vremenski kontekst s natpi sima srpskih i bugarskih
nadgrobnih spomenika srednjeg vijeka i i razlike,
lako je na zapadne Srbije mali broj grobnih natpi sa -
ukupno 24, od kojih je tek 15 - i ovakav skroman epigrafski materij al
neke markantne crte. ali i liniju razdvajanja s bosanskim i
humski m epi tafima XlV. i Xv. se. prije svega, zrcali u uvodnoj
eshatolokoj formuli - ovdje lei (rab bo::ji) - na grobnim spomenicima
s obje s trane rijeke Drine, Osim ovog detalja povezuje ih pri sustvo formule
sankclJc kOj om se proklinje oskvrnitelj groba, crt u predstavlja i
plelIIellile :ellllje u kojoj je pokojnik pokopan, Isticanj e
vrIJ cdnoslI (dobnh djela) kao "popudbine" na drugi svijet i alost rodbine za
pokoJIlIkom ,takoder predstavljaju neke od odlika obje grupe ovih
natP.l sa, kao I spomen pokojnikova OSObnog i Illonakog imena. Razlika se zrcali
u pnsutnosti nekih formula u natpi sma zapadne Srbij ;. kao to su presta!'i se i
Bog da ,.JrOS11 , kOJih na epitafil1la srednjovj ekovne Bosne uglavnom nema.
ako '.lI SU .0 je na spomeniku Ostojinoll1 koji j e pravio Radoje i
pOlili/U) Ille HII/OSIl IVoje na stecku BOO"IVC'1 l ' T'll"\I, '\ Bol ' I - .. ." Grllb'IC
. o h .. JunovI a I'\OJI Sfce .
Dok Se II srpsk im nal lJis illl a S' llll 0 J'c I
1-.:1 ' , (nom ' '"
II ('sao nalpl s, dok nij e pozn'lI o .-. I . SponllllJC lille maj stora klcs'wl ko" .
B . . ' I ' - . Ill jCCno llllCIl " , ' " . . (, .I'je
II OSilI II jC,pUZnal O nell sporedi vo v' ''; _ .. kOJ I JC Isklesao spomenik
Kadaj" O bugarskim 2005 .. 75,-80", .
uvodna eshatoloka fOf muh ( J .. ,0\11 1111 natpl Sl l1la pokn7.u'
,' , ' O\(f)epOCfI 'CI < . JC
p' l slltna II slavenskom priJ'e, ct . UJC grobn'l formula
b
iO II I Il a , p ...... '
ugars ke Spomenike krasi raire' . . 0pUI natpi sa na i
.' . : . . " !ld mi sao o nCl z b:v . ' . .
H. 1'1 (Cle bl!1 kako jesam SI' " . . v S III rl J: Ja sam bio kao
d
,IC nost pOpcav', p , .
O nosno zazivanj e SVetoo'1 T , " k . ' rJ.sutnosl verbalne invokaciJ'c
" , 'O. lOJ stva ' ao I s' lnk .. (d h .
prokhnJ'll1J" onih kOj'i bl' os k, ' I' . CIJC u ov ne kazne, - formule
. I IIlU I grob K'lO' ' . .,
(RlIn. 12: 14' Luk ?3'4?) b k - ' .emlnlScenclJa na Sveto pi smo
. . - , - II ugars ' C orobne . . ', '
(Smiidovski 1993 48 49 S? 53 b natpise useli la se sintagma rab bO"j'i
. .. .. .- - 55 57 ? 15 )' ..
tek kao iznimka) dola" ." ,-'b ." '- .... - ' . koJ'l uz ime pokojnika (iako
ZI I na 10 nlln n'llpl s ' k S
rado opisivao sintagmom Kri stov: ' ' .L v. sebe
natPi sima;,a
svi 'eta 5508 o ,J smili (prema racunanJu vremena od postanka
J d' . ' oodme) te pocetnu pogrebnu formulu - pre,i'I{.vi ,<e. Obje ove
pOJe Ill OSt . karaktenst.cne su za formule ' o '
l .. '.. I b
ovar
o SmrtI
pravos avnog sVIJeta. datiranje natpi sa na prema
od posr.anka sV'Jeta, barem u korpusu objavljenih epitafa kojim se ovdje
sluZI mo, zabdJezeno je est puta (Vego, 1964,111. , 53,.55., 11 4; Vego. 1964./111 ..
Vego, 1.970.lIY.,43" 145.), dok sintagma prestavi se sastavni dio epitafa
u cetm slucaja (dva puta zaj edno s formulom rab boji) (Vego, 1964.111. , II. :
Vego, 1964.1111. , 11., 15.; Vego, I 970.l1Y., 27.). U povelj i dat iranoj 17, V 1395,
bosanski kralj Dabi a spominjao je pristavlenije (smrt) svoga prethodnika kralja
Tvrtka I. (Miklosich, 1858.,226.), to ponovno ukazuje na 10 kako
se leksik epitafa "prelijevao" s jedne na drugu stranu grani ce dviju sfera kulture
- dvorske i
sve ovo u obzir na formule grobnih natpisa srednj ovjekovne
Bosne primjenji v je odavno za grobne natpi se na irskom
jeziku ranog srednjeg vijeka, nai me da oni predstavljaju sastavni dio velikog pokreta
snaga bil a odredena inspiracijom onog duha koji j e kolao u Zapadnoj crkvi
nakon njegove prve pojave iz katakombi i kroz ona koja su
tamno doba (Petri e, 1878., 170.). Ako srednjovjekovna Bosna i nije. kako je to
za Irsku, predstavlj ala Ravenu j ednog zaboravljenog kutka Europe. ona
je ipak unutar standarda sepulkralne prakse europskog prostora kroz epitafe na
razvil a jedan osoben govor o smrti, govor koji je doticao nutrinu
tadanj eg, ali i dananjeg pred tajnom od svih ostalih - pred
tajnom smrti . ,
Uza sve ostale drevne i kovani ce crkvene i pravne
apostolska svetopi samska sintagma rab bolji koju osim na nal aZIIllO I
na ktitorskome natpi su hercega Stjepana iz 1454. godine (dmiranol11
prema starom vremena) LI nj egovoj crkvi II SopotIlI CI kod
Gorada - az rab Hristu Bogu go.lpodill herceg (Vego. 1964./111. , 55:):
j edna je od formula koja j e dilj el11 kOl11paktnoga prostora
, k'h tokaza pronosila
zaleda do zapadne Srbij e, ureenoga poput ne I pu ,
' 23
ideje govor,a o smrt i, ideje kojima prevoditelji i nisu trebali.
Kada se pOjavljuje na stecclma, uz smtagmu rab bolji dolazi ime pokojnika,
osnn u natp,sa vojvode Mes[te]na gdje ime pisara Osta'e
sknven.o Iza njegovog nebeskog zatitnika sv. Dimitrija 2006. , 55
J
).
IndIkatI vno Je da Istovjetnu sintagmu - rab bolji i svetoga Grgura rab _ kOriste
bosanski banovi Stjepan ll. i Tvrtko I. 2006.a, 651.
654.), a prije njih rab bo[jJi Matej imenom ban bosanski Ninoslav (Mik:
losich, 1858. , 29.). Pridruuje im se aaz smirni prid boastvom ti rab Radoslav
(Miklosich, 1858.,3 13.). Osim njezine svetopisarnske osnove to
ponovno ukazuje na povezanost epi grafske pismenosti s kancelarijskim centrima
bosanskih vladara i velmoa. To to je pri tome koriste i crkvene osobe
vladari i velmoe, j ednako kao i ljudi , je karakteristika
na njezinu rairenost du cijele drutvene ljestvice.
Dvij e stotine i jedanaest lokaliteta na kojima su identifi cirani natpi si i
karta njihove rasprostranjenosti dilj em Bosne i Hercegovi ne, s Derventom kao
krajnjom na sjeveru, Bosanskim Petrovcem na zapadu, Stocem, Ljubinjem
i najugu te Bijeljinom, Zvornikom, Bratuncem i Vi egradom na istoku
(Vego, 1970.fIY., 174.-175.) ne ostavlj a puno dilema o razini epigrafske pi s-
menosti jednoga drutva i jedne povijesne epohe. Kronologija srednjovjekovnih
epitafa. koja pokri va razdoblje izmedu XII. i XVI. vij eka - dakle
- prua kri stalno jasnu sliku o j ednoj pojavi dl/goga trajanja koja je u svoj
djelokrug uvukla naj ire sloj eve drutva, uti snuvi na njih svoj neizbrisiv
kao to je to isto drutvo kroz epitafe iskazalo svoje najdublje vezane za
smrt i za !!robni ivot. Tako !!robna formula Ase sa svim svoj im dodacima esha-
- -
toloke. biografske i komemorativne naravi , postaje lIlelll ellto lllori - podsjetnik
na smrt i na prolaznost ivota i to usred svjetovne uurbanosti za profitom kao
idejom vodi lj om za kojom su se povodili koliko kraljevi i velmoe, toliko talijanski.
i bosanski trgovci. da i sami budu "izvagani" na "vagi"' na
koju su svi morali stati. li eni ovozemalj skog sjaja i tatine.
epitafi na nianima - muslimanskim grobnim spomenicima
P"'enstveno zbog svoje vjerske dimenzije. da se radi o
pokojnici ma-muslimanima. izdvojenu grupu epitafa nastalih pod snanIm utjecajem
. . . I anskIm orobnIm
natpisa sa predstadjajU natpi SI na nl anIma - mus lm .".
. .. I , ke ,laS!I Izmedu
spomenicima klesanim II BOSTll tijekom pn'og sto Jeca ' . ()
sredine XV i sredine XVI. dakle u razdoblj u konsolidaCije no'og
. .. . ,. muslimanskom
i drul\'cn02 sustaya. Da se rJd, o l o mll prema . I . . .. _
- .. . . I k b u pranlu obiljezen ,
orobnom spomenikU 20\'o n l to SlO Je mus Imans l gro .' . r
- ... . oo\" epira
nisana. jednim kod gla\'e. drugim kod nogu umrloga. I sto Je, nJ e: . ' "
< d k pomenut ln1 slucaj" Ima
ispi san arapskim pi smom na on o se , . nl 'eziku"
radi o J"ednome nianu. epitafa Ispisanog cmllCom na zl\om J
'. " ' h ct ' " cima I
S O
bzirom da II (o \-rijeme nema Ill sana Ispi Sani na ruglm JezI oo - " ",
. . .. .. k d pro,emjenClj-
pi:-imu. osim malobroj nih tZ\", "skopalj skih 'OJ I I11SU odnom
. . . arap-k'lm pl;,;: moJl1 epirati ispi sal11 bosanskom cmhcom na nar
a l !) pI S3.111 su !) .
jeziku glavna su osohina ovih nadgrohnika. Di stinkciju izmedu ovih dviju vrsta
spomenika i njihovih os im samih nat pisa. istih oblika slova.
dekoracija ranih 1l11l slimanskih ni ana sukl adna standardima
postavlj enim LI vrij eme zamaha umjetnosti su objanji vi relj efni
moti vi ljudskih ti gura, polumjeseca. oruja (luk sa strij elom. tit , buzdovan,
sablja. sjekira, koplj e), kruga, rozete. zvij ezde. sunca. lOrdiranih vrpci , raznih
ivotinja (pti ca, konj , jelen, vepar. lav. zmij a. pas).
Reprezentati van II ovoj skupini natpi sa je epitaf na 3 m visokom
ni anu oblika obeliska Mahmut a s Petrova polja kod sela
iz okolice Rogatice, koji danas krasi vrt Zemalj skog muzeja iz Saraj eva. a glasi:
"I POGIBE NA BOJU DESPOTOVU
A SIE (BIL(E)G' MAHMUTA
NA SVO! BATINE NA PETROVU POLU
DA E BLA(GO)SOVENA RUKA KOJA l PISA."
Osim pisma i likovnih predodbi lava, koplja, di ska, polumjeseca,
buzdovana, i friza od cik-cak linija, niz je elemenata koji
sponu izmedu ovoga i srednjovj ekovnih epitafa na
naziv biljeg za spomenik pri sutan takoder u ranijim epitafima, admini strativno-
pravni termin batina kao oznaka zemlji nog posjeda, si ntagma i
pisa takoder za epitafe sa u osobe koja j e
klesala i natpi s na njemu. Zavrna fraza kojom se zaziva boji blagoslov
za tvorca spomenika jedinstvena je pojava u obl asti i ni ana, a ta
govori daje ist i majstor klesao ne samo ni an i nj egove ukrase, nego daje pi sao
i ukl esao natpi s. Nian je postavlj en na imanju ovog turskog gospodara II
kod Rogatice, vj eroj atno kao kenotaf, dokje stvarna lokacij a groba
ostala nepoznata. Oblik slova i samoga spomenika, izrazi, povijesni podaci
i sve druge okolnosti na to da je ovaj ni an nastao oko 1480. godine.
Nian je po svemu bio postavlj en na osamlj eno mjesto, pored na
Petrovom polju, u su se bli zini vjerojatno nalazi li muslimanski ni ani koji
su vremenom Istoj skupini pribrajaju se epitaf! na ni anima
Hasana i Ahmata - dva sina - iz kod Rogatice, natpi s Skendera
iz Fatnice, Sulimana Okopice iz seoceta nedaleko sjeverno
od Rogatice, b(i)elig Radoni(n) iz kod Trnova te natpi s dva
Alij e i Jusupa iz sela smjetenog pokraj ceste Gacko- Nevesinj e.
Epitafi na ni anima ovoga razdoblj a, koji isto tako snano refl ektiraju
vezu izmedu srednjovjekovnog i tog oblika grobnog spomenika. ni su os-
tali samo na muslimane, nego su obuhvatili i Takav je epitaf
na ni anu Radivoja Oprai s lokaliteta Biljeg kod sela od
Rogatice, poput ni ana Mahmuta takoder prenesenog u vl1 Zemaljskog
muzej a, koji kae:
"ASIE BlLEG' VITEZA VOEVODE
RADIVOJA OPRAi DOKLE BIH'
I GLASITO PREBIH' I LEGOH' U ZEMLJI
A BILEG MI STOJ[ NA BATINI."
125
Radivoj nesumnjivo je pripadao bosanskom. srednjovjekovnom
plemstvu, nosio je titule viteza i vojvode, o govon grobni
spomenik oblika obeliska pravilne pnzme s pIramidom
i polu loptom na vrhu, ukraen reljefntm motIvIma lava, kopija sa zastavicom,
topuza, diska, polumjeseca i nekoliko Njegovi rodaci podigli su mu
spomenik na lokalitetu sa to simbolizira njegovu duhovnu ukOrijenjenost
u bosansko srednjovjekovlje. Tu vezu na razini povrduju tennini asie, bileg,
vitez, tuda zemlja i batina poznati iz srednjovjekovnog funeramog
leksika. daje nian Radivoja Oprai gotovo nianu Mahmuta
jer je klesan i ukraen na isti da su im batine u
neposrednom susjedstvu, moe se pretpostaviti da su oba niana djelo jednog
majstora i da su oba pokojnika suvremenici. im je i to to su oba nad-
grobna spomenika kenotafi 1978., 11.-13.,36.-65.,73.-77.). Sve to govori
da grobni spomenici i epitafi ranog osmanskog perioda imaju niz
elemenata sa srednjovjekovnim grobnim spomenicima i njihovim natpi sima i da
grobove islamiziranih stanovnika Bosne 199811., II .).
Sagledani unutar cjeline umjetnosti posebno s obzirom na pismo
i jezik te upotrebu njihovih osnovnih oblika, niani ranog osmanskog razdoblja
u Bosni ukazuju na jo uvij ek prisutno pismo i leksiku, ali i na potpuni
odmak od ranije dominantnih oblika - sanduka i sljemenjaka
- te izraziti pomak prema uspravnom obliku grobnog spomenika - prema nianu
- koji je postao osnovnim oblikom muslimanskog nadgrobnog spomenika. Potpuni
raskid sa srednjovjekovnom pogrebnom praksom je nestanak
i pojavu epitafa pisanih arapskim pismom na orijentalnimjezicima, se struktura
- pismo, leksik i datiranj e - zasnivala na drugome kulturolokom predloku.
Raskid se zrcali i u formiranju posebnih muslimanskih groba1ja, naslonjenih
na srednjovjekovne nekropole zapravo na njih se
1998./1. , 13.). U prvi plan ovdje dolazi pitanje pisma koje stoji pod utjecajem
vjere (Tentor, 1991.,823.), zatim pitanje datiranja koje se sada vri prema islamskoj
eri - prema hidretskoj 622. godini. Jedan medu brojnim primjerima te vrste -
natpi s na nianu muftije Hadi-Ahmeda - datiran hidretske 1218. godine to u
cijelosti potvrduje:
"ALLAH, O BOE, KOJI MNOGO PRATA. PONOS
KAPACITETA, KOJI POSTUPA PO NAUCI. MUFESIR I MUHADIS. MEVLANA
HADi AHMED. MUFTIJA. NEKA ALLAH NA NJEG IZLIJE OBLAKE SVOJE
MILOSTI I OPROSTA I NEKA GA NASTANI U PROSTRANSTVA RAJA.
PRESELIO MILOSTI BOIJOJ GODINE HILJADU DVIJ E STOTINE I
OSAMNAESTE - 1218." 1998,/111 ., 166.)
Bosansko-humska koja se razvijala sukladno grafiji zapadne
tako nestaj e s muslimanskih grobnih natpisa. dok se u javnoj korespondenciji
kod muslimanskog sloja. II
samostallIma, kao i na grobnim natpi sima II upotrebi zadralajo
Ovim tipom pi sma, od 186 1. II znanosti nazvanog pisalo se
repuhlikc, tl Ilck i III njezi nim varij ant ama u Boki kot orskoj
I dlJclovllni.l Crne Gnrc, s tim daj e nj ezinim naji zrazitijim ostala srednj a
Dalmacija. posebno lerilorij Polj ica (Raukar. 1973 .. 109., 121. , 137.- 138).
Sukladno ovi m drutveni m promjenama i novim povijesnim okolnostima
dolazi do diferencijacijc u grobnim obi ljej ima triju konfesij a _
pravoslavne i islamske - je srednj ovjekovni pogrebni obrazac bio razbij en
(HOIval. 194 1 .. 185.- 186.).
lj OVOI//. grebu dali uskrsIlutija slavIloga tilo .. ,
s tim da se kompleksna umjetnost kao najmarkantnija
kulturna pojava srednjovjekovne Bosne uglavnom gasi s njezinim nes-
tankom i nastankom novih drutvenih, vj erskih i odnosa donesenih na
valu Osmanskoga Carstva, treba naglasi ti da II nekim svoji m formama
la umjet nost ipak preivljava, da i dalje ilavo traje kroz sva i mijene
koje su preobli kovale bosanski duhovni krajoli k. Materijalni dokaz loga konti-
nuiteta, nesvakidanj e a zanemarene kult urne pojave, predstavljaju epitaf, jo i
dan.as vidlji vi nlL.antropomorfnim bosanskih grobalj a -
li kovnoj mutaciji srednjovjekovnog - najednome drevnom i homogenom
kulturnom prostoru; na istoku obrublj enom Gradom (Varcar Vakufom)
i Li skovicom, na zapadu Vareom, i Olovom (na sjeveru Posavinom,
najugu Ramom i susjednim oblastima). Oslunemo li njihov ton, ton tih poruka
i oporuka j ednoga potonulog svijeta, osjetit u njima, osim formalnih karak-
teristika, ni z sadraj nih i stil skih osobina koje su krasile i bosanski
srednjovjekovni epitaf. Zastanimo na trenutak, oslunimo eho koji s
groblja u Varcar Vakufu jo i danas dopire do naih uiju terotiziranih decibeIima
turbo-folka, do nas stijenjenih u vrevi i urbi gradova, da bi prepoz-
nali nj egovu srednj ovjekovnu intonaciju "u lipoj ikavici, u nevjetoj inenormiranoj
lati nici , s puno grafije":
"U OVOM GREBU DAN USKRSNUTIJA SLAVNOGA TILO POKOlNE
MARE PEJE KOJA XIVILA GODINA 20 A
PRIMINU NA 10. RUJNA"
"OVDI TILO DOBRE KRSTIANKE MARE POKOlNOGA S. B.
A
M. S. , OGRADI BRAT MIJO."
"OVDI LEXE DVA BRATA ILKO I OBA SINA XALOSNOGA
OCA MARIANA OBA MLADA"
"U OVOM GROBU DAN USKRSNUTlA SLAVNOGA TILO
POKOlNOGA MATE KOIE XIVIO 50. G. A PRIMINU NA 20.
OXUIKA 1866."
127
(I. 2002., 49.).
U jednoj retrospektivi, pod ruku sa srednjovjekovnim epitafima .
grobni natpisi XIX. ali i koja su mu neposredno
dio mil enijske kulture epitafa na tlu Bosne i Hercegavi a,
se dal eki tragovi mogu pratiti jo od Y.-Vl. od vremena
Na samom njegovom stoji grobni natpis pronaden u
MUJdzlclma kod lpova na lokalitetu Crkvma, gdje su otkriveni temel "
bazilike s groblj em koje su, osim jednog sandut
i sarkofaga, krasile i presvodene grobni ce. Na nevelikoj, tankoj
od muljike (\aporca) , razbijenoj na nekoliko komada, pronadenje natPi :
- "prvi sigurni natpis iz Bosne":
"MAXIMI NO CARISSIMO QUEM POSU IT IN [P(ACE?)] VIX(lT) VINCENTlA."
(Sergejevski, 1938.,57.-59: Bojanovski, 1964., 103.).
Tako se izmedu Maximina sa Crkvine u Donjim i Mate
s nedalekog groblja u Varcaru tilo dan lIskrsnlllija slavnoga sklapa
milenijski kulturoloki luk kojim je uza sve metamorfoze prola inter-
pretacija smrti na tlu Bosne i Hercegovine, u osnovi uvijek ista, ista po
nadi koju je ulijeval a, uvijek - po Svom
ruhu.
I
UMIJECE UMIRANJA:
INDIVIDUALIZACIJA I HUMANIZACIJA SMRTI
Prisnost sa - samostanski senzibilitet o smrti
Svojim 10110111 i promi ljanja epilati neraskidi vi dio relikt:-
leme umiranja kojaje na Zapadu snano zavladala duhovima. elitom.
izmedu Crne kuge i kraja vjerskih ralOva" (Del imo. 1986 .. 60.). renebije ,.
smrti bi lo je osobito pospjeeno kroz propovijedi redm'a. ali i kn
1
'
samostansku knji evnost posvereIlu s\'ijet:l . Njihov stalni mOli \" -
"Teko onima koji umni II smrtnim grijesima" - \'arimn na bezbroj naL' ina.
sadran LI radosnoj hrl/III S/lIICII koju .k 1225.-26 .. pri samom kraju
ivota. gotovo slijcp i shrvan grozniL'om. sas(a\"io S\. Franjo (Delimo, 1986 .. 5S.l:
i stilom s\'ojih poruka lwa "knji le\nllst". l1
sa svrstava se II \'ladajLlL:i I.anr snxlnjll\jeko\'Jlllg izraza
izravno iz Bihlije. To dodatno pot \' rduje (eLlI II jakim lItjl'cajil11a m, '
funl'rarnl' natpisl' sa stcL:aka. odnOSilO l' injl'llicll da SL' Cnl..' sa II
odra/,avaju ivI..' kontaktc to ihje hllsanskll drutHl XlV. i Xv. sloljl..'L: a
sa zapadnom kulturom. DramatiL"llll pitanje S\'ih pit anja L\wj l..' kll\"a iHl(;! - pilanJl'
S III rt i i vjl'L' noga j.i vllta - l' uropska srcdnjmjl..'ko,'na knjizL'\, IH1st halinilajl' prd ..
l
)
djela. crkvenih . otaca: sv. Augusti na, sv. Prospera Akvitanskog i Izi dora
Sevllj skog. ?va
j
refren posebno istrajno ponavljanje u fra ncuskim djelima XlV.
I XV pOpUl Eustachea Deschampsa (1346.- 1406.), genijalnog
pjeslllka cIJ e dj elo zrcah vecmu tema koje je zapadna kultura onda nosi la sobom
(Deli mo, 1986., 69.-70., 72., 169.- 171. ).
U istom duhu rezignacije nad materijalnim svij etom, u duhu europske
kulture govora o smrti , pisao je, uz papu Inocenta Ill. (De contemptu mundi) i
nebrojene druge autore, humanist i Coll enuccio u dj elu znakovita
naslova - Canzone al/a morte:
"Zar ono to se lanim imenom zove ivot na zemlji ,
Nije drugo do zamor, bri ge, odricanj a,
Uzdasi, i jadikovke,
Bolovi, slabosti , nasilja i ratovi?" (Delirno, 1986.,88.).
Trajno zaokupljen besjedom o svrsi egzistencije,
Collenuccio, potpuno u maniri nekih epitafa sa u posljednoj strofi preklinje
"onoga koji je na krstu stiao bijes strane zmije" da ga "pokropi i svojom
pomiritelj skom i blagoslovljenom krvlju" (Deli rno, 1986. , 88.). U istom tonu
pi sao je u svojoj Pripremi za smrt slavni Erazmo koji daje ivot
samo hod ka smrti ", mi sao bibl ij skoga psalmi sta (PS 142): "Izvedi
iz tamnice duu moju, da zahvaljuj em imenu tvoj emu" (Delimo, 1986.,86.,89.,
9 1.). pitanje smrti u sredite reli giozne pedagogije na svim njezi nim
razinama, Crkva je, skupa s brojnim autorima, dosljedno razvijala svojevrsno
za smrt koje je svoj odraz nalo u psi hologiji pojedi naca
i kolektiviteta. Belarmin cijeli je problem saeo u kondenziranu mi sao-
pravi recept za smrt je ivot, ivot ispunjen vrlinom (Delirno,
1986.,91., 94.).
Upravo o takvom ivotu, ispunj enom potenjem, pripovij eda natpis koji
kao daje pisala ruka poznatih europskih mi slilaca i kontemplativaca. U jednom
drugom natpi su - "l ere vi biti kako on, a on ne moe biti kako vi" -
razmiljanjima o smrt i Huga od sv. Viktora ("Ono to sam ja, oni su
bili ; ono to su oni, ja biti"), vidlji vo je kako se samostanski senzi bilitet o
smrti snano irio u svijet. Ova slavna izreka, moda arapskoga podrijetla,
bila je mj esto crkvene besjede o smrti : se u pogrebnome epitafu
Petra Damijanskog I 072. godine i djelu Disciplina clericalis Petra Alfonsa (XII.
SL). Ovdje, kao urukopi snim iluminacijama, smrt ima za
ivot, i zato se objanjava u moralnome kontekstu (Delirno, 1986.,67. ; Pace,
1994., 363.).
Kulturoloki utjecaj Biblije i ideje Sudnjega dana
sa snanim nabojem rezignacije nad materij alnim
u vidu njihovu sadrajnu s govorom o smru:
.. .. b' bl " k' k t I k' predlocI nadahnu h
ipak je teko pouzdano odredItI kOJI su I IjS I te s o o I . od
sadraj epitafa sa Ne smije se zanemariti utjecaj Psalama - jedne
129
knjiga na Zapadu prevodenih na narodni jezik,
pjeslI/all/lI . U srednjem vijeku se smatralo da Biblija posjeduje snagu izvedena
izravno od Boga. Smatralo se razumljivim daje Bog "napisao" Bibliju,
njezin sadraj izravno autorima su imena pridodana knjigama Biblije.
Od perioda do reformacij e, Biblijaje bila najvanija knjiga u svakoj
samostanskoj i katedralnoj knjinici (Ward-Evans, 1999., 119. , 121.). Njezin
kulturoloki utjecaj u cijeloj srednjovjekovnoj Europi teko se moe precijeniti.
U svemu treba s uvjerenjem historijskih antropologa koji
religiju vide ne kao vulgarizaciju slubenog nego kao sastavnu pojavu
kulturalnog sustava koji ujedinjuje drutvo. Elementi kulturalnog sustava
medusobno sc dijele, ali svaka grupa - elite i mase, i - artikulira
sustav na svoj vlast iti zavisno od svoj ih drutvenih, i intelektualnih
okolnosti (Geary, 1994. , 33.).
Jedan medu epitatima - "Rodih se u veliku radost, a umrijeh u veliku
alost" - pisan je u duhu jobovsko-propovjednikove kantilene ("Zato si se dakle
rodio od majke, da tako alosno umre" ; "Sretniji je dan smrti nego dan
rodenja"), dok je drugi ("Da je znati svakomu kako stekoh blago, i s
njega pogiboh") isklesan u maniri Propovjednikova prezira ljudske tatine
("Tatina nad tatinama, sve je tatina"). Svi ti natpi si, generalno uzevi , mogu
se svrstati u kontekst Augustinove mi sli : "Slagati godine, slagati grijehe".
"Vrijeme je na isteku" - sv. Pavao u Prvoj poslanici (Delimo,
1986.,65.-66., 71.-72.,76.,93.,99.-100.). Crkvena misao kasnoga srednjeg vijeka
poznavala je samo dvij e krajnosti - "tualjku zbog prolaznosti .. . i slavlje zbog
spasa due u njenom bl aenstvu" (Huizinga, 1991. , 139.). Strah od "velike
ce" tako je u srednj ovjekovnome drutvu mogao poprimiti ui stinu
dimenzije.
Ista pouka - strah, ili barem zamiljenost nad - izbija iz onih nebro-
jenih slika leeva koj e su europski umjetnici od XY. st. rado slikali, osobito u
Engleskoj , Francuskoj i pokrajinama. Realna je pretpostavka o
izravnoj vezi izmedu tekstova koji su pratili slike u XY. i monake medita-
ti vne prakse koja je bila proirena na iroku publiku (Palmer, 1993. , 321.), to
da ne moe biti manje realna pretpostav\ilL9. isto tako snanom utjecaju
,posaD skih i njihove prakse na dijela '
nadgrobnih epitafa. Uostalom, likovni prikazi posmrtnih plesova bili su '
sami po sebi jedna vrst a propovijedi ; njihova funkcija nije primarno estetska
nego (Delimo, 1986" 126, ). Omiljenost ove teme kod franjevaca
doputa pretpostavku daje tema posmrtnoga kola nala svoje mjesto i u crkvenome
slikarstvu srednjovjekovne Bosne, na to i ostaci freskoslikarstva iz
crkve sv. Marije u Jajcu s prikazom Stranoga suda _ teme srodne posmrtnom
kolu 1971. ,89.-90. ).
_ , Grandiozna tema Sudnjega dana (Dies irae J, nadahnuta biblijskim izvorima
krscanskoga govora o smrti , s preziranj em svijeta, dramatizacijom umiranja i
Isticanjem vlastitoga spasenja, preplaviIaje cijelu kulturu sve europske
narode u ed rk . d . .
.. . J nu ve I u zaje iliCU. Crkva Je, sa irokim spektrom sredstava koja su
JOJ stajala na raspolaganju, odigrala ulogu II svojevrsnom "pripitomljavanju"
pril\ldnnlll 11:1(1 1111 njeli na dn>i\'lj:l\'ullja l IIjl'liutlj illdindllali/:I\.ijl. ptl1Jlllnn
\I "tl / ll li t' " i "PIItebI.
' .krtl\:II1.i:1 II duht\"c tlbj:\.\; lljl'lljl'!ll.
1I:1I111.:\.' lh,:i 1I11'tlil :KijU tl " :IP !! la:-; lIi \,lI /i\ 11 :\ i:-; pp, ijed i nbr:l ":l' llj l'. ( ' 1''' \ .:\ jl'
hl da :-;1,.' p:l!!:m:-;ki :-;11":111 tld lIIIIinIIlja pn'ohra/i II "rs':an:-; ko
\,llilll:llljC k:hl dllg:ltlaj:l :-; POl ili, nim I ll:l(l' lIjl'l ll . Prakli l' llo, ln jl' I ll:ll:- i Itl :
:11..,1 IlClkll . I'lll'ul IIH1l'\.'llik:l. 1111\1\' u IIcn' dt l/i'jl'ti ,, "u1"'
II :-; 111'1\1111\1111. :-;lIlrt jc Iragnlija lP'KC, It)t.l.\ .. 3.:'il).: I.I :j:-; ""\'k. Il)t)() .. ..t2,: \)\I\'llj,," .
I .IOll ... ' -' . -3(1,), 1'1\' 1\ i I lk "i 1\' :-;: \1\ h , :-; 1 a 11:1. prel' 1:1\' i ,. s i \.' ij d II \.' mn!'., k 11
killIlini . Ilhlli\' SIIIIII,il'ga d:lll:l d,' / i,'it' jl' nl / ll\ I\T:-;IlI' Ir:1l1:-; l"tl1"111:1\.ijl' \I t.itla; lljllj
Cllrt
l
l' :-; ""j IlllljCllIt1:-;li II k\ljtlj htl:-;:l n:-;ki i IlIlIll :-; ki :-; I\.'\.:\.' i. ":hl Ilbiljl' , j:!
:,,;1\ \.' / a l i, ih i Illrt\ ih". 1:1\I /i lll:ljll i:"t:l " 11111 t' lllj l':-; t tl . StC":: I" t:lk"l'tl:" taj l' :" lu/ hl.'ll i
laa/!'llt !\' h\.' la "'".k( llilll )inlhlll\", 1l1:lIl'r!.i:l lni "blik \.'t!/ i:-; tl'll\.ij:lllll' i:-; tilll' da :-;I.'
:-; 1\\1"1 i :-; I:lll \.' " \I k raj". da pt Iki lj II i k ", i \'i \I :-; \"\ 11\1 gn lbll " l ( 'ha 1 kt. 1 t}(l)" 3h.) .. k-d! II l I lli
pil:lllja kalI :-;\"\.' dllj \.'g put:! :-; 1':1:-;\.' 11.1:1 k"jaj \.' 11;\
/ ,apad\l \'l'Iik\l pllpul:lrn\l:-;1. dnk j\.' PI":I\"lI:-; la\'l1:1 l' rk,':! lu i:-; tll dllktrillll
\ldhila. taklI daj \.' hi /:l1l1:-;k:l kultur;1 r:ll\'il:1 I'n .. 'dl1d)hl' Illrl"ih i 11da\':lIlja
pllIl1\.'1l:t l Hill :-; ki, Il)l)(l .. 2:' .-2(l.t
\lll :-; illllll.1Iik\." nj ihl"'illlll\vi"illl:l n:l hdijl'nj\.'
i \)dhal' i\':llljl' Il\'llll'lllalj:-;kt..' latili\.', markailIni hnlj kilji
pnlljl,.'nalll:1 prl'la/ill 100.000 I. llnhl 111l'aj1Hlj I:H1kUI' I.k lll1:-;ti
\I ,"'\1111 \lhl\ll:jU. ll alpi si
i 11I1H1I1(1IlIl'(1 uk:lluju Sl' kalI dil1jl'din:-; tn'lll' l",idilll'
ll111ijlX: a lllllir:l1\ia. k:lll IlHllit\"\.' l\ik I'll:-;n'l:l'1l11111\'illla kllji nije nanxlil) na
ll(ajanjc:. .k lJlll.i\":\n na hdijt..'njl'. hmlil) nadu i lagt.l\ar:h) pl1kaj:tllj l', Onl1l1
:-;n)jlllll sc: lIllIlaj n:l(i n/apadllllI'Ul\lp:-;kl)ga
Sl1\11i in:-; i:-; lir:l1\ialla kll\l\IX1Ill'nli. il :-; I1\11i ukhu\i:\ll
llcgati\'l1U dillll' l1/.iju. Pul lak\"lllll :-; mrti 1IIrt.ljl' :-;,'. Ak\"in:-;ki
:-;vnjim djdllll1 Summa III( ' (I/o,l:.;(/( ' tDl'iiIlHl. 19X(1 .. :,t}.- 6(l.. 101 .. III .).
S\"a l)\"l,.' l'ul'npskl' tl'lIll'. k:Hl "gla\"lHlg nm/ja 1:1 lldg.nj
masa". i mirana :-;1I II djdu :\ 1:\' "' (lri( 'Ileli e\ v. l'ij i .k :luh ll' '",il'!\ l am lili llllli
dnminik:ut;ll' il Smrt :-;l' lakl) II rl'ii,;!illllHHll ,;!ll\"llrt\ \'I\'llll'n:l
nal:lIila u ).inll:l,l'illll..' jl' pr:lklil'na ll:lmj\.' lI:! djd:l II
gl\ lhnll1l1 SPllllll..' ni ku dll/i \jda :-;n na.iiasnijl" lll'illl\":lll.k. Nl'I'I\'st:11\1 l 1'1\ 'ix wij('\t .. mjl'
n i. i ri.it'l'ju i :-; 1 i klllll. hi III ,il'. Il:! kl llll' U. II lllgil' i kri :-; t ij:llli l:ll' ij\.'. kl .ll' :-;;Ull\ lstan-
('liku lla:-;lllj:lla n:lll1\.'ln\l li dlllslYl! h\lgat:-;tya i 11l
l
lll:lllll'
l :l l. in)tnm (Hui/ing:!, 19\)1 .. 2JX .. .. IJl'Iinhl, I\)Xh .. :'h.-57 .. .. lJ7.),
131
DRAMA
Izmirenje i kulture kroz zaokupljenost
Jo po vanom izuzetnu poj avu junoslavenskog i
europskog srednjovjekovlja: od okotale i otro polarizirane sheme
i tzv. visoke (dvorske) kulture, to je sasvim za srednji vijek, U fantazma_
mjeavini igre i zbilje u kojoj se praiskonske kreacije duha skladno
s rafiniranim vitekim idealom manire, spajaju i pomiruju ove
dvije, teko pomirljive, sfere kulture (/. 1994., 86.-87.).
Pomno, poput kakva arhivara, iskustva od
magijsko-mitolokih vjerovanja, do suvremenih bizantsko-
obrazaca - nepregledne hijerarhije pojmova _
vjerno zrcale mukotrpnu duhovnu evoluciju bosansko-humskoga podneblja
milenijskog raspona. i vjerodostojnije od bilo koje druge
grane oni u igri na kamenu, tom srednjovjekovnom "filmskom
platnu", reprezentiraju duhovnu dramu jednoga formalno drutva,
jo uvijek raspetoga izmedu pagansko-mitolokih i kri stolokih tema.
koji duboko zaokupljen mi lju o smrti podi e nadgrobni spomenik osoba je
mentalnoga sklopa, ali je to istovremeno podvojena u kojoj jo
uvij ek ive pretpovijesni relikti tzv. "prirodne religije". To se, moda ponajbolje.
zrcali iz nepreglednog ni za ornamentainih motiva i podri-
jetla, pojava na nedvojbeno govori o ilavosti davno ukorijeii]enih.
neizbri sivih modela kolektivne psihologije, izvana tek ogrnutih
platom Ovdje do dolazi jedan drevni religijski obrazac. dva
pri vidno izraza reli gij skog i magij skog kulta - model i
sklonost tovanja prirodnih sila - koji se medusobno (kobalj. 1970.,393.).
Upravo na plohama kao na podnevnome suncu, postaj e sasvim
vidljiv odnos dviju kultura srednjeg vij eka: ili kullllre i ili
folklorne kulture, te proces njihove unutranj e akulturacije, tj. uzajamnog pri -
lagodavanja. Tu se pred u svoj prebogatoj sloj evitosti ornamentainih
moti va, u njihovoj tematskoj , hori zontalnoj i vertikalnoj strukturi-
ranosti , otvara sl ika svijeta srednjovjekovnoga nj egovi "duhovni instru-
mentariji ", i skri ve ni rnodeli svijesti i ponaanja 1987 .. 9.-10.). Bcz
obzira na sve manjkavosti izraza kultura" se prikladnim ostati mu
vjernim da on kulturnu svojinu svih slojeva, kako obrazovanih
tako i neobrazovanih, za razliku od kulturne produkcijc intelektualne elit e kao
svojine povlatenog drutvenog sloja. Tako je mogao biti rode n pojam p"Nog"
katoliciZlIla koji u sebe paganske mi saone stereotipe P-;;Put magij e i
praznovjerja, potpuno tude vjerovanjima i da
magija nij e mijenjala tijekom i milenija. ni ni slI II stanju
(to kraja precizirati II kojoj j e mj eri hOlllo li li /lira /is postao Ilon/o ('hris/hlnUs (usp.
1987 .. 152 .. 159 .. 169.).
U toj naglaenoj ambi val enciji . u duhu Bahtinove sheme o "karneva lsko-
i ozbiljnoj crkvenoj" kulturi srednjeg vij eka. II povezanosti
ovih ozakonjenih suprotnosti. u neprekinutu dijal ogu dvaju kulturnih koji
nije bio "spor gluvi h" 1987.,274.-275.,277.), nastala je umjetnost
U stoljetnom usuglaavanju reli gij skih predodbi, u nikad
dovrenom pokrtavanju arhaj skih vjerskih tradicija, nastalo j e srednjovj ekovno
- jedna vrsta biblij ski reinterpret irane paganske
religioznosti . Tako se na cijelom europskom prostoru - a su upravo kolski
primjer toga procesa - uspostavlja "ekumenska kulturna unifikacija", jedna vrsta
liturgijske dimenzij e ovozemalj ske egzistencije prispodobljene
poimanju eshatoloke zagonetke, koja je ivjela usporedo sa stvara latvom
teologa, mi sti ka i dvorskih umj etnika (Elij ade, 1991.a, 3 15. -3 18.; Lopez, 1978. ,
320.-324.).
Na plohama pred se i danas odvija sekvenca j edne
jo uvijek aktualne drame - dvomilenij ske mitolokih
bogova i heroja u svece, drama koja je u univerzalizaciji
poruke srednjovjekovnome barem i na trenutak, barem i
usred uasa ratova, gladi i epi demij a, uivanje j ednoga
paralelnog svij eta ispunjenog vrlinom i ljepotom. U svijetu jedne ovakve
"izmatane ikonografije", skrojenom od rel igioznih i pseudorcligioznih sadraja,
vjernik "postepeno ul azi u jedan svet vrednosti i koji za neke na kraju
postaje mnogo 'stvarniji ' i dragoceniji od sveta svakodnevnog iskustva" (Elijade,
1991. , 88.-89.).
Na drugoj pak strani, svojim unekoliko zakanjelim, dominantno
fondom ukrasa, razbudeni interes kasnog
srednj eg vij eka za i svij et prirode, obilj em fI orainih i ivotinj skih motiva
koji odiu nekom sablasnom oivljavanjem portreta i pejzaa kao rela-
tivno nove teme europske umj etnosti nakon kraha ant ike (Janson, 1986. , 228.:
Baltruaiti s, 1991 .,7.), nepogreivo ukazuju na uSkipjelu snagu razbudenih
energija bosansko-humskog drutva XlV. i xv.
Ljudskost te umj etnosti, njezina zaOkupljenost vrline i grij eha.
njezina naglaena dimenzija, sva j e u slubi
jer ona odgovara svoj oj osnovnoj namjeni - ljepotom ukrasiti ivotni ambijent.
se u samome sreditu ivota, mu novi sjaj ,
most izmedu srednjovj ekovnoga miljenja i drevne, praiskonske senzibilnosti.
ona obilje svojih ideja slae u "gradevi nsku kupolu" srednjeg vijeka, u
raspane uni verzalnosti, i uzvienosti ljudske egzistencij e. Ona u redu
prirodne hijerarhije u jednu cjeli nu slae sve egzistencijalne pojmove: svete. profane
i imagi narne (Delima, 1986.,88. usp. Baltruaitis, 199 1. ,24.-27.). .
Brojnost koji su gustom mreom pokrili bosansko-humsku zemljU
sarna za sebe govori o zaokupljenosti - o SVI h ljudskih
. . I k duhove u OSVIt
napora - onllTI temama kaje su tako snano pro e e europs e
133
nove povijesne epohe. Bujanje ove jedinstvene sepulkralne umjetnosti Podudara
se s epohom ekonomske bosansko-humskoga drutva, s vremenom
njegova materijalnoga zenita. Bilo je to feudalno drutvo na izmaku, koje je u
procjepu izmedu sakralnog i profanog tragalo za novim rjeenjima nagomi lanih
unutarnjih
grupiranja doputa da se na terenu prati nekoliko vanih
hi storij ski h pojava, procesa i odnosa. To da se prema smjetaju veliki h
nekropola mogu locirati sjedita kultnih i zajednica; prema smjetaju
nekropola srednje moe se pratiti razvitak tzv. rodovskih sela; manje
skupine pokazatelj su uznapredovale feudalizacij e i socijalnog raslojavanja
kada se pojedini ekonomski rodovi vie ne ele pokopavati sa svojim
siromanim i neuglednim rodacima i susjedima (P. 1975.,224.).
31. HOOl\\Q
. 1 ~ . HrillM
33. fkldo\o
.llHl1l.lo\l1
J6
~ S , KonJIC
ll) I Jullmn IrchmJl'
38.
r.l"",lo
lS. BoIjnm
39.
40.
W Kup!tt.anl
.ul. LI\d\ \Cie-.lnJe
~ \ Ka\IIi\l'<\\.
42. \ \ofllle
llK'i">
,!4. Kupres
li.ljuborur
% Bllunja
41 R.I .
~ B IrniJa, S I O I ~
IUlDJi
49. B-Jllne
50. BaljvIne
51. GlOzno
52. G\ozno
.\9.
i3, . Gorica
KOIezi
iS.
57.
i6 G o o ! ~ Hruoo \eum
\" G o o > ~ Hr_ 'rum
--------------....
59.
58, Gornje Hmsno Neum
59. Vran)evo Selo Neum
(jj, Gom)e Hrn,no Neum
,

NEKROPOLE - "GRADOVI MRTVIH"
Zajednica ivih i mrtvih - monumentalnost smrti
Prvi - na Adam, Homo sapiens, neandertalski
bio je takoder prvi koji j e svoje mrtve smj est io u kolekt.vna groblja kaja datIfaju
unatrag gotovo 40.000 godi na. Od toga vremena groblje .h grobni spomenik
postao je stalnim znakom ljudskog prebivanja, o kontinuiranom
odnosu izmedu smrti i kulture. Smrt je takva da voli predstavljanje (Aries, 1985., I.).
Osoben izraz ove mi lenij ske manumentaUzacije smrti predstavlj aju nekropole
kao materijalni dokaz svetog aspekta smrti . Nekropole istovremeno
o dva velika preokreta u srednjovj ekovnoj konceptualizaciji smrti: prvome
koji se odigrao u II. i III. nakon Krista, te drugome vezanom za XI. i XII.
(Aries, 1985., 4.). Drugi konceptualni preokret zrcali se u pojavi
grobalja nakon xn. u istom vremenu kada su lj udi prestali s koritenjem
kameni h sarkofaga (Aries, 1981. , 61.).
Pored regionalne diferenciranosti vidljive u upotrebi oblika, ornamentainih
motiva i kvaliteti izrade, njihovim sustavnim koncem
XIX. uvidjelo se da se nalaze koncentrirani u skupinama
- u grobljima pojedinih obitelji sa svega nekoliko primjeraka, u grobljima
rodova s 30 do 50 u velikim nekropolama seoski h
ponekad i s vie stotina primjeraka (P. 1984.,487.). broj
nekropola smjeten je u junom pojasu - u Hercegovini i dijelu Dalmacije -
zatim u sjevernom pojasu s jugozapadnom, srednjom i Bosnom te za-
padnom Srbijom 1982.a, 238.). OVdje se osvrnuti na neke od
reprezentativni h nekropola, koje odraavaju razvojni put u
cjeli ni, ali i njihove regionalne osobenosti. Nekropole su pouzdan pokazatelj
naseljenosti pojedinih dijelova srednjovjekovne Bosne i s jedne strane
i bogatstvo, s druge pijetet i slavu (Koroec, 1952.,375.,378.). Ovi "gradovi mrtvih"
u punom su te pandan gradovima ivih, tj. tadanjim feudalnim
gradovima, stvaraju sliku uravnoteenosti ivota u prostoru (I.
2005., 39.).
Smjetanje nekropola u neposrednoj blizini naseljenih mjesta odraava
paradoksalne potrebe uklanjanja mrtvih kako bi ivi mogli obnoviti svoj u
normalnu aktivnost, ali isto tako i potrebe da se mrtve "dri ive" u cilju
odravanja drutvenih veza usprkos smrti (usp. Geary, 1994., 78.). Nekropole
159
takoder potvrduju praksu, prije nego
mjesta ukopa, koja je vrlo rano postala pravilom. Tijekom srednjeg vijeka groblje
je zajedno s crkvom predstavlj alo centar drutvenog ivota, tu su ljudi
obavljali duhovne i svjetovne poslove, tu se trgovalo i donosile se presude, tu su
se Odvijale njihove igre i ljubavne afere (Bal\ , 1995., 45. , 58.-59. ). Svaki grobni
spomenik pripovijeda dok su unutar groblja spomenici uj edinj eni da kau
jo iru pripovijest. Grobni spomenici su zato metod za pristup drutvu
(Hope, 2000., 181.). Funkcija grobnih spomenika bila je da za sebe veu due
umrlih i da zajednici ivih slue kao zamjena za pokojnike i medij komunikacije
s duama predaka (Erdeljan, 1996., 115.). Zato je, koliko mjesto smrti , groblje
bi lo mjesto ivota. Ovaj promiskuitet ivih i mrtvih bila je karakteri stika drutava
zapadnog latinskog svijeta (Aries, 1985., 19.), ali isto tako i drutava bizantske
kulturne sfere.
Nekropole, medutim, rapidno pred nai m tako da danas ni
izdaleka ne vrijedi ocjena da se "po broju i krasoti nadgrobnih spomenika" nekropola
u Starom Selu nedaleko od Jajca "moe ubrojiti medu najljepa groblja
u Bosni i Hercegovini", kako je to koncem XIX. st. tvrdio Kosta Hormann
(1891.,48. ). S istim napisao je (1939., 28.-31.) da
nekropola kneza u kod Ilijaa predstavlj a "najljepi na
spomenik ove vrste srednjeg vijeka" i da bi zbog toga trebalo "nj ezinom
posvetiti vie panje". Njezino dananje stanje, medutim, ne govori da je ovaj
apel ikad dopro do uiju onih koji bi o tome po logici stvari morali brinuti.
NEKROPOLE
Nekropola na lokalitetu Glavica u selu Biskup
Medu nekropolama se nekropola u Biskupu kod
Konjica, koju je izmedu 1955. i 1957. istraio ijavnosti predstavio za bosanskoherce-
medij evali stiku .iznimno zasluni Marko Vego.
pripadaju krugu bosanskih feudalnih magnata se povijest doku-
mentirano moe pratiti kroz generacije - od spomena Draena Bogopeneca
1306. godine, naj starijeg poznatog porodice, do smrti voj vode
1404., koja je i nj ezin kraj. U lOm vremenskom rasponu,
svoje posjede iz brdovitih predjel a oko gornjeg toka Neretve iNevesinj a
prema moru, do Popova polj a, Bosanskog primorja (izmedu Stona i Petrova sela)
i Slanog, zatim prema i sjevernim dijelovima dananje Hercegovine i
do Konavala, su drali u svojim rukama sudbinu ovoga dijela
bosanske drave. Svoj izgradi li su naj vie
poloaju svojih zemalja izmedu Srbije i Bosne, da je Hum
ul azio u okvir pretenzija obje drave. Ova pozicij a do punog je izraaja dola
VCl; II vrijl' lIll' I UP; III;I M il k' lI a I )rai, ivoj ev ( J ll2. - 114l.), jedno kratko vrijeme
popili nj egovih rtldak;1 il Trehinja II srpskog cara Duana, ;t.al im ugledne
lii::IH)sli Ila (IV(lnl hal1 .1 Stj epal);1 II . Mi ltcl1(w<-t sc
udala '1. <1 lokalnog ICud;lI ciI N CIJ e;] ;1 pOI".Il;]la je i po IOl11e to je kasnije
lI /.da imc Polihranija. k:Hl i po nadgrohnoll1 natpi su nadenom u
(Popovo polj e). Pod Sankolll ( 1335.- 1372.) _
gradaninlIm i hosanskim harUIlO1ll s ugk:dnorn dvorskom ti tulom
ka'l.nal'a - pOSlali su poluga u rukama nositelja sredinje
vlasti II Bosni. Za nj egovll Sl! sc nakl onost otimali ne samo s koj ima
j e nj egovao tijesne poslovne veze, nego i drugi sll sj edi . Sinovi Sankovi - Bj eJj ak i
( 1379.- 1404.) - pos lj ednj e su ove porodice za sc kraj
vee neuspj ela prodaj a Konavala 139 1. i vojna intervencija Vlatka
i Pavla koj i sU/ .. ovaj teritorij i medu sobno ga JXXIijelili
1%1. ).
Centar posj eda nal azio se kod Konji ca s dvorom u Zaboranima
nedal eko od sela Bi sku p, gdj e j e na lokalitetu Glavica Vego istraio
r
nekropol u sastavljenu OCI 16 masivnih u obliku sanduka lociranih
unutar j edne poruene crk ve. te preostalih 73 u obli ku sanduka i
sarkofaga smj etenih oko same crk ve dimenzij a 12, I O x 6,20 m.
Jedan od prvih istraenih grobova, sa ukraenim natpi som, pripada
gospoj i Goisavi - zetskog vlastelina Jurj a eni
sahranjenoj koncem 1398. godine. Goisava je pokopana u drven i sanduk s
rukamu prekrienim na grudima. s dinarom u ust ima, a i SVIl ene
vrpce nadene u grobu takoder su provenij encij e. Upravo njezin
kazuj e da i ostali grobovi unutar crkve pripadaju
U j ednom od grobova poloenim uz apsidu, ukraenim teine
oko 8 tona, nadeni su ostaci zlatotkane brokat ne haljine i okrugle kape izradene
od istoga materij ala. Brokat je bi o ornamentiran j er se jo uvij ek vidi vie fi gura
pasa s ogrli com, raspoznatlji ve su palmete koj e izlaze iz kapitela, spiralni
geometrij ski moti vi tSJl lava guske s dij elom vrata. Razaznaj e se di o kul e i neke
luksuzne zgrade, takoder u zlatnom brokatu izraden grb srcolika oblika, sa
grede OCI 13 zlatom vezenih nepraviinih kockica. Po svemu grb je kombini-
ran prema svim pravili ma. I ostali . uglavnom geometrijski moti vi,
skladno se uklapaju u cij elu ovu kompoziciju. Brokat raden u romanskom stilu.
smatra se u Lucci u Ital iji pod utj ecajem Saracena. dat iran j e u XIII. st. Na os-
novi svih indikacij a moe sc prelpostuviti da sc ovdje radi o grobu nekog od starijih
predaka San moda i samog Dmcna
U grobu smj etenom u sredini crkve, s najimpozanlnijim teine
oko 9 tona. naden j e kameni sarkofag - do tada prvi poznati primj erak ove vrste
ispod - i u nj emu kosti prenesene s nekog drugog mj esta. Uz lubanju
mukarca otkri vena je staklena II vert ikalnom poloaj u s ostatkom priloga. a na
cjevanici desne noge pri mjetan je duboki urez OCI S obzirom na okolnosti pod
kojima je izgubi o ivot. zatim prema lokaciji u sredini nekropole
moe se pretpostaviti da se radi o grobu kaznaca Sanka, je tijelo nakon njegove
pogibije naknadno moglo biti preneseno na nj egovu plemenitu batinu. Staklena
izradena na otoku Murano (Venecija) koncem XIV. st. , sarkofag OCI mi\ic'Q
i masivni nadgrobni spomenik ovu pretpostavku jo ozbiljnijom. Uloga pehara
ili zdjelice u grobu nije jasna; u nekim mogli su sadravati
vino ili klUh. U srednjovjekovnoj Engleskoj se praksa stavljanja
vina u sanduk uz samo tijelo pokojnika. iz te ivi su da
uspostavljaju neku vrstu zajednitva s mrtvom osobom (Ball, 1995.,48.). Kada
su na grobu koriteni simboli penice bilo je pridodano
Grode i penica u grobu predstavljaju vino i kruh pod
kojim se okolnostima rtvuje sam Krist, a koji vjernici primaju na
oltarima (Ball , 1995. ,30.).
Drugi grob iz sredine crkve zanimljiv je po nalazu III srebrnih puceta
okruglog oblika s petljom, po nekoliko dijelova brokatne trake, tri fragmenta svilene
haljine te svi lenoj od kape izvezenoj zlatnom icom. U grobu s desne
strane groba gospoje Goisave je kostur okrenut li cem prema zemlji..L
lUkama na ledi ma, s istim dinarom u ustima. Ovaj grob Vego smatra
posljednjim Kao da se radilo o nekoj popudbini,
organizatori pogreba u Latviji uz pokojnika su u grob stavlj ali i novac (Viba,
2006. , 139.). Stavljanje novca uz pokojnike ostatak je starog praznovjerja da je
novac potreban za prijevoza na drugi svijet (Curl , 1980.,72.) .
Svi ovi nalazi, venecijanski i drugi talijanski novac iz Xli.,
XIII. i XlV. st. kao i monete iz XIV. st. govore da se radilo o bogatim
feudalcima (Vego, 1955., 1957.). Kada bi mogli biti sasvim sigumi da srebma
sa natpi som i imenom njezina vlasnika - "Sinaka" - koja se u
Metropoliten muzeju u New Yorku pripada upravo kaznacu Sanku
kako je to pretpostavila Bojana (1966.), dojam o bogatstvu i prefinjenom
ivotnom stilu bio bi jo izotreniji.
da je smjetanje grobova u crkve vrlo rano postao
pa time i u srednjovjekovnoj Bosni , da se cijela ova
nekropola nalazi unutar jedne crkvene gradevine ne bi sama po sebi budila
---- - . - - --------
posebno zanimanje kada ne bi bilo o tome da su se i pojavili tek nakon to
je crkva prestala biti aktivna. O tome sarkofazi oko same crkve-vremenski
mladi od sanduka unutar crkvenog prostora, to govori da crkva prvotno nije
gradena kao mauzolej nego je od konca XIII. st. koritena kao njihova
nekropola.
Pokuaj da se nade odgovor na ovo sloeno pitanje tij esno je povezan s
tj eavanjcm problema konfesionalne orijentacije - humskih magnata
koj e je Konstantin pravos lavni ma. Povod za ovakvo mi lj enje
dao je koji je, odnose izmedu
San i optuio za - osobinu kojLIj e
pripi sao ostal im slavenskim knezovi mu otkako SlI primili izmu"
1893. , 178.). Pitanj e j e, medutim. j e li u ovom bio na pravom
tragu da izrazi grtki o/JI'ed, grl"ka krivovjerja i :abh{((e._Qrka koj e
pisci Orbini i Farlati veu uz bana Stjepana ll. i Tvrtka!'
njihovu pripadnost Crkvi bosanskoj. a ne pravoslavlju. Isto
imao j e atribut rasko/llik kojim je Tvrtka I. Raynaldi (D.
2(X)6.a, 689.-690.). Stoji li . pak, ime lokaliteta - GrNa G/mico _ na kome se nalazila
crk va s Il ch:ropnlot1l LI izravnoj vezi s navedenim
atributima za slj edhenike Crkve bosanske, pilanj e j e za .. prav,cu
rasvjetljavanja ovog probl ema vodi i naziv samoga sela - ,-
na visoku slubu II velikim crkvama, ali i II Crk vi bosanskOJ. kOJa Je upravo LI
oblasti Konjica imala svoja snana upori ta. Ovaj naziv - kao to s
Bi skupinom i kod Vi sokog - ponajprije ima vezu s bISkupskom
rezidencijom ili bi skupskim posjedom. Na j ednoj od nekropola Velikog Jezera
ispod Lj elj ena na iznad Konjica na markantnog slj emenjaka
nalazi se lik mukarca s bi skupskim tapom II lij evoj ruci spirale okrenute prema
vani , moda sv. Nikolu, takoder bi skupa, a ne treba ni
da je ovu likovnu predstavu nadahnuo lik sv. Grgura Nazijanskog,
(jednog od otaca Crkve) pri sutan na bosanskom novcu XY.
(Palameta, 1999. , 37.-38. ).
Starinska groblja u selima oblasti Takovo u okolici Gornjeg Milanovca u
Srbiji nose takoder naziv iako Crkva bosanska ovdje nije mogla ostvariti
bilo kakav utjecaj , ali isto ta:roT"fuadarska groblja", iako se zna da ovdj e nije moglo
biti Madara. U ovom naziv Madar je katolika sa
sjevera (M. 1962., 153.-154.), to na da ni nazi v
groblja" za nekropole bosanskih i humskih nije imao
nego prij e vjersku podlogu. Naziv groblja" rairen u pravoslavnom
S;:bije ne bi mogao postati tradicionalnim da se radilo o hereticima,
kao to O tome govori i da se isti naziv medu
stanovni tvom Hercegovine (Vego, 1963., 20 l.). Ne izgleda, stoga, uvjerljivom
pretpostavka da su naziv groblja" za srednjovjekovne nekropole u narod
uveli koji su narod od starih Obiljeavanja
groba, ranija groblja i 1956., 127.),
jer bi se taj naziv ustalio samo kod ivlja, to nije sfucaj:""
U prilog tome da su bili bli ski Crkvi bosanskoj , to je nagovi-
jestio i Vego, govori povelja Bjeljaka i izdana
15. IV. 1391., kada su "na sveto pi smo Hri stovo ... pri segli naom vjerom i
duom", to je izraz onom koji kori sti Stjepan 19. VII.
1453. - se na "svjedoke i sreditelje vjere nae djeda bosanskoga i s
njim dvanaest poglavitih krstjana" - svoju konfesionalnu pripadnost
u trenutku izmirenja sa sinom Vladislavom. U tom pravcu vodi i spomen "318
svetih otaca ie sankciji povelje koju izdaju
(Miklosich, 8., 219., 461.), jer ovaj izraz na utj ecaj
o kae i grobni natpi s na gospoje Goi save, supruge
Radica naime da "prija svoju viru i vinu slavu". Goi savaje na dvor
dola iz pravoslavne porodice zetskih te se prirodnim to
Isti ce brigu za svoju vjeru u obojenoj konfesionalnoj sredini. Ovo ne bi
bIO usamljen u tadanjoj politici da udajom i dolaskom u drugu
sredinu supruga zadrava pravo ispovijedanja svoje vjere. Sam
cmhcnI na izraden majuskuinim slovima s dvije strane II
a s druge dVIJe strane u jednom redu, djelo je vjetog
Krsno Ime kako sami kau u navedenoj povelji, vee se za
arkandela MihOVila - zatitnika vitetva - i sv. Jurja kojemu se
Viteke odlike.
U lj eavanju ovog pitanja od je druga nekropola s nekih 100
u obliku smj etena uz ruevinu crkve na Oblinj em
lokalitetu koji j e kao i Biskup pripadao srednjovj ekovnoj upi Kom.
Crkva romanskog stila dimenzija bez apside 11 ,07 x 5,93 m, podi gnuta
u XII. ili XIII. st. , starij a j e od crkve u BiskUpu, u njoj se moda sluio
obred, a da u crkvi nema naknadnih ukopa i govori da je
naputena znatno kasnij e nego crkva u Bi skupu, to u vrij eme osmanske
vlasti , o i stil ske karakteri st ike portala iz Xv. st. Nekropola oko
crkve, moda sv. Mihovilu Arkandelu i sv. Jurju starij a je od nekropole
u Biskupu (Vego, 1958. , 159.-166. ).
Nekropola vaan j e indikator o tome kako tij ekom dij ela
XIV. st. porodica srednjovj ekovnog Huma kao nadgrobne spomenike
kori sti upravo Iako u okolici Konjica ima nekoliko, vj erojatno i najlj epih,
nekropola koj e se mogu pripi sati Vl asima, one pripadaju ml adem razdoblju kada
su se Vlasi afirmirali kao ekonomski i faktor u srednjovjekovnoj
Bosni a u Humu, tako da ne govore u pril og tezi ovlakom
podrij etlu koj a j e odnedavno zaivj ela u j ednom dij elu hi stori ogratije
(P. 1975., 224.) .
Nekropola na Radimlji (Batnogama)
Dok nekropola odraava i srednju fazu izrade
razdoblj e u kome j o ni izdal eka ni su bile iscrplj ene sve ove
sepulkralne umj etnosti , nekropola pravos lavne vlake porodi ce
iz Hrabrena na Radimlji kod Stoca iz druge polovice Xv. st. ,
na lokalitetu u to vrij eme poznatom pod nazivom Bat noge, zrcali sami vrhunac
. .
nJ ezl11 a razvoJU.
porodi ce izvj es ni j e Mil orad, koji j e kao
starj eina vlakog roda ili neke skupine ivio Li-P(II gOj polovici XlV. st. (Hrabak.
1956.,34.). alba 23. III. 14 16. knez u Petru
spomi nj e Stipana Mil oradova sina, koji se na struni
proti v Sandalja zajedno s Turcima poj avio na
grani ci oko Sli vna i izazvao boj azan od ratnih pustoenj a 192Y ..
530.-53 1.). Sti pan imao j e troji cu sinova: Petra, Radoj a i
1998.a, 97. J. Pet ar H rabren j avlj a se u izvori ma
sredinom 1473., a posljednji put svibnja 1486. ( Hrabak , 1956.,35.). Radoje
umro je izmedu 1475. i 1477 .. dok sc zadnji put
spominj e 1496. godine 1998., a. 103.).
se li tu lama voj voda i knezova, posj ede LJ oblasti izmedu
Stoca i Mostara, zapovijedali SlI vlakolll
lI stanovom ozakonjenol11 II srednjov j ekovn i III dra vama Bal kana
1952., 140., 142., 148., 159.). Poloaj nj ihovih zemalj a doveo ihje u tjenje veze
s njihovim ekonomskim
za iru vlaku popul ac iju u oolasti Huma (D. 1963 .). U osmanskoIll
d l' ll l TII il ' If/. ' Jlt) llI i l lJl' "l' \' \) 1\1(1\1 '1 1',' 1' _11 " 1 '
' I . . ' cll l d 1I l' lI k [ " "k' "
IIJ l' (II(1I11 "' 11 1I t-' I I\1I 11 VI"(' lIl l' III / " ' oo dt) 1I11dllll ' ,\trJ/naud,J \C
. " '. I /f/lI : I( ' III' li \ p ic\ll(j i llI' I ,', ' .
politi cki I drIl [ \'l' lI i ok vir. !<.;I[IIJI \ k ' J .. ," . C!:-, I JrdlJ I I
. . .t Olll ldllj;I Vt q V(j t! C P '1 " 11 "h- .
jl' ,, ]asko] gnrp;ll' iji I )OU"lilJ Vhl . . I "o L: ld ld Il:n;, pnrildal'-I
" . . . , ld 11 01 IIJ l' H laO'1j Ir;, v J' k ' . o o
pod rlll'j II I hIIII ; , s IIklJplIO n "'. 111111'11 oo . I It- .. .I CU.I ld VOJ grup<lcqr 11<1
. . , J1Xlk " 0 177 " .
I / tll l' du (I vih .n k;1IUII;1 J'c hil) k'lll l ' I ' I ' I nco/cIlJc.:nrh.
. , II vOlv{Jlc )"11"11 V k (' ,
" j 'o "' ," - , I . '-, II Gr II JlI(:O() VC
11.t[I.l
l
) S.I - 1\llLa I l (llll'{)/ CIlJl' llIi1 (N. I;il il)() v': ICJ 74 ' o
' I l' " ' IL", 1)4, - ()7 ) Urra. "
Ir l g Ol Illa vJcro Jatllo kao o ti !'!() V()1" ln ():-' Ill ' IIl Sk ' .",. I " -
,- ' < () (lSV.t.J dll.J C lurna - n,lkon <to
Sl' rofl .\l' lill ,\ ' \ ' ( ' {(/I/I ('l '(fllg(,/ijll Il rilllll'cll I'L vo'I VI),I ' I' 'I' ' S ' "
"o ' .0 . I ...: . " . d e dl . iJcpan( )\
III .l hIUII Sd hralqolll , kll CI,Ov lllla VukcL' 1ll P'lvkolll SI' , ' I) . 1" .
.' ,< "ljldll()1ll r '\aUJ\IJ)Lrn
Popralll VICl' 1l1 . 11 red duhroval' kih gradalla 1{)]4., 20 1.-20l.). ()\i.l
dva koji Petra prikawju kao
osmanskog tlmanllka l gradanina. oslikavaju god ine na.'-.lanka
Il ckropule na Radimlji. EI\ollolllski . vojni i drutveni pot encijali
Hrahrclla. va/.na uloga Llll spostavi i sistema II HUlllu. stahilan
polo/.aj II odnosu na nove koji sc zrcali i kroz izgradnju crkava II
Trij ebnju i K Icpt:i Illa, a kasnij e manastira pravoslavna
vjera kao specill l' an kol ekti vne patrijarhainc solidarnosti skupina. sva
ta silina vlake eKollolll sko-s(lcijalnc cvolucije Irailaje svoj prostor za realizaciju
iN, 11) 74,,21 7,-22 1, ), Jedno od reprezenlati vnih rodovsko-
slave pnxlstavlja nekropola na Radi mlji - "bez sumnj e jedna oci najljepi h
- ako ne i naj lj epa - Kol ckcija nastala na izmaku srednjovjekovne i na
oSlllanske epohe - ll vremenskom okviru Xv. i XVI. sl. (Benac, 1950 ..
3,,4 1. ),
Nastanak je7.gre ove nekropol e novij a istraivanja pomjeraju LI kraj XlV.
kada su tri velika sanduka, od kojih su dva opremljcna bogal im
i li kovnilllllloli vima u plitkom reljefu. zastuplj ena jc jecino-
stavni m sanducima i slj emcnjacim<l sa cvjetnim kri evi ma na i bor-
durama od akantll sova Odvojena skupina od dvadesetak II
zadnj()j fa l'.i irenj a tl eknlp()Ic. kvalitetne izrade i ra7. Il()Vrsnih ob.lika.
gn)blj e 1 odgovaraJl1l'llll
e pilalima (Palameta, 2002.103 " 36" "X,), ' , ' " , ' , I
D
'lll'IS nekrol')ola II Radimlji hroji ukupno l .l.l dok Ih .Il .ll.l k' ll
. . . '': 1:-';:-';' mhkl)11l
I I
" I ' k I Si) Lh I'C I ':;<! O komada UIlI SIl'Il0 " _. I
lllora () 1111 l;1 lem o () . . '.' . .[ '. I .':._
(ll"Idn 'le IJut 'l koji pres ij eca Il l'kropolu. Vlaska MI Il.l
j
t", ' . '.. ". I' ' 1 ' 1 ' ll' VI..' H1I '-; h1l'11l1 III

'Iedno je od SVOjih nase lja 1111.1 .111.1 11( II s. ' . . I""
. . . . . . " . . I" , . , 1\' 11' kallll..' l1 l' sW III 11
k
' I' U dvori t u sl'lre LTk ve Ila OS<l nllllll.l ll.1 .I 1'.L SL l . L. .,
ne JOpO c.:: . .. . ....' . .. .' .". Sli 1;\1l11 Mtl llr:ldl1\'llU. a
srednj e(l vij eka: prema natpl slIJedl1aJe . ld.iI .II1.Up,lkl.Jl ... . I .. I ' 'k II' nd,n11)l)li
. t'. . I ' I " lIJ 'po" , Il'l' a 11 .1 1.ll II11 S l.
zatim nj egovu SIIlU Petru . Ispot .l I) ' 1)1" ""n:l sn1j() j ba:-tini
, I S' .. I lm (l,icml' llIllllUI Z ,.111 l. . .
Ukopan je sin VOlVO( e ... lIpan:!. L \1 . . .' 1,. lll"I( n11'nlda Pt'tar.
. ,,' . v,'. . .. , T, " k 1' 1 ll' poslaVIO Il.ll'gl ".
na Batllogah . kako sc ul.ll1.1 II Igli "., ln )' 1 hl i/ini nd.:. nlllllk.
- I ' ' I' " k' l "ohl11h "01111 la 1Illt [lllSIU l. . .
prema vecelli ll S I 1!!1 . ,' 1 I' k \ la su .-;1; \lllWI1IL1
" k 1\-1) Ill)L'IV'll!sl l' 11\11 \, 11, .1 l l . .. .
ovo je Illj t;sto od raniJe onstc.:: 110 l .. . .' . I .. "I 'I 'l:l'illl:l. I
.. . . '. 1" II ()SlIll "ll) 'lH.1 s. S l .
BallH)ga SalIH) naslaVIII III daVllull.1l IllJ .. ' . ' illl km"llm kanll'nll'a
.' .. . , ' k' OZI1:l (-l' nlh salllO 111 .1 11.1 .. .
illI'. grohl)V;t Ill':/'. spOI1lc.:: 111 .1:. .:"\.. .\ I' sU i kasnlJ cg daHl1u.1.
.. . ... . ':'" ' Ill 'V11 11:I dlustv.! . l llHl/.l.1
kOli su 11r1padall SIII)IIl.l Slll.1ll11 s l .L: _
.
Od dcvet uhlika l.astupljcnih na ovoj reprezentativnoj nckro I'
I
' " " I ' po ,
P Ula lll1a '''': p s pudnni,lcm I. sanduka 27. sanduka s podnojem 24. visokih
sanduka -l. v!Snk,h sanduka s pndnujem 5. sarknfaga 2, sarkofaga s podnoj
.11, dUk jc u nhliku kria .1, Od spomcnutih 133 ornamcntiranae;n
6J. In da jc \I usporedbi s drugim ova nekropola
hogato ukracl\i.\.jcrjc ukraen svaki drugi Osim bogate ekonomske osnove
IOlll l' su svakako pridonijeli kvalil"i cirani kamenoresci - - medu
su il. natpi sa na poznata trojica: Mi ogost. Volain i Ratko
Bral iHl(ll )i{- . B{)gatst VlI {lfllalll('llt i ke Ilcs umnji vo jc pridonio i izotren
ukus Najvie su ornamclltirani visoki sanduci s podnojeIll
i sarkufal,i s pudnuijc111 kuji pripadaju tadanj oj drutw noj eliti ,
Medu ornamcntima iSlil\:- sc zavojita linija s troli stom. ornament II obliku
pktCll{'g ueta, l'i k-cak ornament, zrakasti krug, rozeta, prCdstaY;I
krugn\'a, grozda, tapa u ohliku slova T ispiralnih z:\\'oja,
luka i strelice: na "V\'jv\,dski m" prcma starijoj interpretaciji,
funkciju kao i predstave ti toya s
Figuralne predstave mogu sc razvrstati na mukih tigura s
l-xlltignulllm desnom I1Ikol11 na tZ\', "\'ojnxiskim" (ili koji simbo-
S\', Vida) i Il a prcdstayc kojima dominiraju scene poput I<w;1,
pnsmrlnng knla i O prnlj \TSli lwih li guralnih predsla\'a rel: je
hiln gonlfa i \l l1C su pojcdilll.'c koji su pripadali
Druga \Tsla li guralni h pn.xlsta\'a - IllY, posmrtno koll\ i
hllrha-turnir - kl'jl.' su i/\'cdl'lll' dill;lllliL' l1l.l, tak\'\kr je l'pisana sa sHljim
l\Sl11\\'nil11l1mjl.'tniL' kim i n: li gilllllim pt.111lkama knjI.' ndraz;.\yaju tijcsno preplitanje
paganskih i krs ... :anskih mndda mi sljl'nja, I I s ... 'cnama h.wa preJ stayljeni su luk i
Sl1di...'a,llt,\ l,stalt.'g Sl' maL' i kl'plje, dllk
slI llcki lxi ht.ll";'\L'a I:.1Sti ... :Clli stitt.lm pt.' syemll slldeL:i tipi zir..l1l:I,
Pt.'rcd inll'na Sti pana ... :a i Si nlw:.1 Radt.lj:l i Petra, il
Ix' t natpi sa n:l stl' ... : .... im;\ .il'S tli illl ... i imcna
kt.l\':1l';l,
... : ... ' i 11 :1 R;ldimlji il.radl'ni su pd kr('L' njak:l il stij t' ll(,
hrda, na mjestima Yidlji"im it.ls i danas, Stl' ... ... ' i i kks;l11i ul'ran
l
ttl. na :,;lllll' ll1l'
majdanll , ;'1 lalim 1)I"("" ll/",' l\i' dt.l ll ('knll't.)k' su l a\ 1";'ldll\ i i l'1l1:1'
n1<' nt ir;tnjc l ikn:,,', 1<)50 ..
II Radimlji, harCI1l,'n:1j dil' kt.'ji S(' Ill' Sll lllllj iYl) \ elI.' 1:1
radl\ \ i 1..; l' , kdna ic lld st.' kl'nfl'sil)l1alni k.a1' aktt.'r !lk,/I.' lldrt'dlt L
hudul..'i .It.' ,;ril'adala I'ra\ .. :1. Stt.l ljl't!ll' plime i
k. ;tll l I i n t \ ';t i 1'1':\' l 's \ 1.1:1 II Humu pi t :Inje 'n fes it. 'na lill 'f. \-:1 slalll l\ Ill:,t \ :1
l"t.' l,bbsli II :->.rl'dnjt.'1ll \ ijl.'\..lI lIyij ... '\.. lj;} l'thlrl'llim"j('1' :'1.' t.X'jl'lll' i-..n.' ... u
i I l' U - : .... i II d:l "1'a jl.'Il'1 :\ I y , sl. i ka:,ni je kill l' pn .. " ,\;td:1\
II \lbl:lsti lh'lljt.' il' Ije l adr) :lh, l'rilll:n II
il..' , !l)(,L lh' l'l'.::' :1 d:l .ll' II ,rijeIlle SljQ':lIl:l
, . . ,' I"" I l I , ' . . , '." ,I T,d'II'P
I'U(:I11St\l' Ihull:111':lk. blhl l\:lh'l,,' l\1 ,l:\ :-lI\":1:-lll:-\Xll ,l " :
bik 1'1':1' Ill', tim d;t:'ll imali pn." :-jl'Yt.'rll Huma l II p\ .... hll1.!ll
{Puljil', 2nn5" 2()-t ,t , l' '\
' l ,i"I." i i l'ltll11\'li 11 :1 l" l'.I, :11i i 11:\ dnl.;:.im hUIll:,"illl i ,1111"
, . 1 '" " ",i' ' ,1,,'11'
,ijl'\..:l 1l1:1Il1ll'.!,,' ll11:1. .1 1.' 1' - l\ :ll\l' h' , l"
sahor odr/.an II Brao," " S" I"II'" I "k .
. 'jO, OI - i< k ' l " h ' .'
karakteru ljudskog li ' ,CI'1 II V," . ' ) ()SI QYlmu(;CIlJcm()<.Icmonskom
. . '. cIJ e SC .. .
naprot iv. sukladn() Kri stovll ll "k " " . nuc.:c niJe vjcrov(ilo. U je
. s I SIlUetl vhd' I . . S ' '
lij cla. zbog la 'c 1<>4 () o ud,nJem danu kao
7.a IlJlhove due i k'ldil sc p'lI g . J . . _" M.

Odn mrt vih kada sc moji

32 1. "124 -3"11 I ",' : , esvIJ ece na grobovima (Vego, 1973., 3 13, 318.
, . . -. '" cc no takvo IllJesto, o ci 'cl .. . '.. ,o. '.'
nekropola u R'ldimlJi (USIJ p. I P J OJ Je svoJoJ IkonografiJI , predstavljala
" . "ameta, 2002./03 l.
DI uga JC, mcdutIlll , pitanj e do ko'c s . . ' .
mentalitet tadallJ'eg vl, d '<: II krsCdll skl obrascI prodrli II
as og rust va, odnosno II kOjo' , . _ ' . . . "I'
I
nO'lI1ske pl'edod' b " I " . su Injen zamijeni I drevne
'00< , Z e I ntu<J e Ako b' . .
d b
. 'k, " I se o tome sudilo na osnovi poslovne knJ'ige
II lovac oo ll llOVC'1 Divan' p '.... ' I
. eo eo .. . , . a koja za vremenski period i zmedu
1456. , 1479. sddrZl In-' OrtlMelJe o 12 vlaki h grupaci 'a
DonJI.Vlast s Ljubinj a, Stoca i medu
I ora onda odgovor ne moe biti Nai me
156 navedel1lh vlakih imena, romanska imena (Bil ,j!ol, Baleta, Bul;
predstavlj ala su IZlllmku: od imena
Je bloJ ImenaJos manji (9) i sveden samo najedno ime - Stjepan
:- kOJe Je medu krscansklml menimajedino uhvatilo dublji korijen. ostalih
Imena reflekttra varij aciju nekih u narodu rairenih imena s osnovom Rado Vuk
i (Hrabak, 1956. ,37.-38.). ,-O
- - Kao to je po svemu njihova nekropola na Radimlji , tako je bila
i sudbina (Hrabrena). Oni koji su ostali u
uzeli su prezime i Kuzmana, dok su neki primili
islam te pod imenom i danas ive u Dubravama 1998.a,
105.). Jeronim od Dubrava emigrirao je u Austriju i u drugoj
polovici XVlII. st. spominj e se kao austrij ski oficir na Kordunu. Grof Grigorije
ruski pukovnik su preci emigrirali u Rusiju, autor je
broure o manastiru u kojoj se i Jeronima za
kojeg kae da je od carice Marije Terezije 1760. dobio plemstvo.
se u Rusiji spominju od XVII. st., a pojedinci su dolazili u Hercegovinu i
darivali crkvene knjige i stvari svojim zadubinama. Od svi h u
Rusiji se najvi e istaknuo Mihailo koji je u doba cara
Pavla I. (1796.-180 I.) dobio najvi a ruska odlikovanja, a kao posljednji spominj e
se grof Grigorije koji je 1883. posjetio manastir
1952., 143., 157.-158.; Hrabak, 1956.,34.). Vijest objavljena u
zadarskom "Srpskom li stu" ne kazuje j e li ruski grof tom pri likom posjetio
RadimIju i odao svoji m dalekim precima. . "
Nij e da je proces postupnoga gaenja nekropole na RadtlnlJI
prvih decenija XVI. kada je u crkvu na (1505.
godine) bio sahranjen vojvoda Radosav Hrabren. To odgovara promjeni
drutveni h okolnosti uzrokovanih uspostavom osmanske vlasti na ovom
i promjeni srednjovjekovne konfesionalne "karte". Nakon to su mnogi VlaSI
vremenom prihvatili islam njihova je djelat na plemenska orgal1l zaclJ3 nestala,
je istovremeno prestalo podizanje (Wenzel, 1962., 119.). .
Oujka 1960., deset godina nakon izlaska iz tiska monografije o
Radimlji, prilikom kopanja kanala za navodnjavanje kOJI Je proao kroz
... . . d b' . d 120 do 135 cm devet arobova
nekropolu na RadimlJI , otkrIveno Je na u 1111 o o
167
- sedam sa svi h strana obloenih netesanim prirodnim mur'k
d . . d" . JI e, preostala
V,! u gornjem IJelu poknvena u obliku dvoslivnog krova Poko' ..
nisu s:!hranjeni U dr.venim sanducima niti su oblagani daskama, a
mora lt su steccl. to da se broj unitenih primjeraka penje do 50
a
nademh kostura pokazuje da se,. poput nekropole na Pavlovcu, radi o
Visokog rasta s dosta razvIJellIm grudmm koem (Zelenika. 1962., 172.- 173.).
Nekropola u Donjoj
Medu nekropolama srednjovjekovne Bosne, nekropola u Donjoj
kod Kaknja od iznimnog je time to je smjetena u samom
srcu bosanske drave, gotovo podjednako udaljena od dviju kraljevskih rezidencija.
u Sutjesci i na Bobovcu. Ovim lokalitetom dominirao je monumentalni sljemenjak
teine oko 14 tona - po kvaliteti izrade i ornamentici bez premca
medu poznatim nadgrobnim spomenicima - "dokumenat neprocjenive vrijednosti"
(Truhelka, 1991. , 636.), "sredi nji spomenik u galaksiji (Palameta. 2004"
138.). za njegovom teinom i ljepotom ne zaostaju ni dimenzije: duina 265, irina
na bazi 139, a na rubl! strehe 147, visina do krova 146, a do vrha slj emena 169 cm.
na kojoj je sljemenjak takoder je masivna: 335 x 199 x 40 cm.
Uz rame mu stoji stupac visok 245 cm iznad zemlj e (donji dio 145. a
gornji 100 cm), irine gornjeg dijela 52. debljine 46 cm. Poput ukraen sa
svih strana. stupac pripada istoj nekropol i.
Jo koncem XIX. st. krasi laje lokalitet Crb' inu zvanu groblje na
brdu Kri nekropola sa 14 - 4 slj emenjaka. 9 i I stupac. Spomenuti
slj emenjak i stupac preneseni Sl! l! sarajevski Zemalj ski muzej. dok su oswl i
primj erci vremenom nestali . bilo da suugradeni u oblinje bilo da su razbijeni
i uoradeni u cestu 1967 .. 46.: 1891 .. 134. ). Danas 0\'0
de:astirano mjesto predstavlja jo samo "monument" barbarogeniju. ..
Ovdje je. na temeljima zgrade podignuta. crkva sruena pnJe nego
su u njoj bili post avlj e ni to samo po ne IZIll_nlku u
sepulkralnoj praksi bosanskog srednj ovjekovlj a (Cremol1I.k. 19)0 .. 4 I ) '\,Od
mnotva spomenutih koncem XIX. st. (StratImiroVIC. 1891..
. . I" ' 1' b' l " . l,"! I' ' pred zonde dok su se ln
pola kasnij e Vid 11 Je . I o J Os s . . ::' . ' , _ .... \'It:' iz
.dv! 11'Izil"lh ispod zemll e. OstaCI brokata I dVIJU ,tak!emh posud.1 uz ' ,.1 .
.I c ., ..... b " ct " bil)
Illl
t" I,'klW s'mduka vani su IndikatOri da JL' II gm II l!'ipO 11.1)\ t'-=-
c e " " kI9-0416)K'ullen
sahrankn pripadnik tadanjeg drutvenog \Tha l remOS111. :'I , oO d' . )
ld kOI; su isklesani ovi "ackn jt' iz dva kamenoloma .. o
l e XIX ' " I'k' , .t . "lk bi O razlomljen 11.1 ,.1
'i kllllld S' IIllC IlCkrlllJuk. KOI1L'CIll t ,. !'it. \l: I I.lt: !\ tl. 'I'.
. . . . " , . .. ' . da su pn, t
di 'Ich a mcdu 10kall1l11\ ost.ll.l .1":: . . l.. .. , 'o l h
. " ..' . ." " , y .. ,,';. '", ,.' " I Otx:'l.I\.ll l.
nekih 60 klll1llVlllla razbi l! llL'kl i.llH.1I1 Z .1It:S.l.Jt:rJt: Z\ .. hl ... ki
': . ' . ,', 'l) I 1,.+ - I ,6) O\'akn l slt em \ .lIll. '.
II Ilj Cl1lll I Illa blaga tStratI11111ll\ll. IX, .. ... . ... _ .
postu pci. uz nj i hovu SL' kundal1lu II II 1.11 ne I :-; I,ll: oJ, ll" )hni il pll)\\1
" 1 '" SI" '; n'll' sudhllla zadc:'stialll:-;ULt:n.\l.:-H ,:'
Sll ruku )10.1 :-; 1l:I.: .l.1. IL. _ l . .' " '
' ,- -, I'" l1'lrh'll'I nc:"'O I .... P.l.lIll.
" -' ' kl' ll k'lt 'lklllllhi ni su 1Ill1sta\'a 1 :-;.11110 ., .:- ' )
11 IIIIl S . " 1. (N -th 'otc:' IS .. -f' ,
' 1 ' I XI " '\. V za LTr..:a\' ;J nl L l
I l II , ' '\. . . ,
S ohzirom 11<1 kvalitetu ovog i
izdanu ornamcnti ku kojom dominiraju zapudni geometrij ski i fi guraini moti vi,
s obzirom na lo da j e "ornament j ezik kojim nam predmet progovara", ne moze
biti daleko od istine to diJ j c u izradi ovdje ulogu odigrao
neki dalmatinski maj stor iz druge polovice XlV. sl. 1891., 139.). Osim
to svoj e izrade zrcali sinteti ziranj e stilova, i
ponajprije, ovaj slj emenjak odaj e umj etnika koji je u punoj mj eri poz-
navao europske i mediteranske kiparskc i slikarske tradi cij e, kojemu ni su bile
strane ni lokalne vizure sadrane u dj elima rezbarskog i klesarskog zanata,
tragovi vode sve do monumentalne dvorske arhitekture, moti va i
minijatumog slikarstva (Palameta, 2004. , 137.- 141. ). Dokje sljemenjak lijep orna-
mentikom, stupac je plemenit oblikom, ukrasima bli zak narodnoj umj etnosti
radenoj u drvetu 1891 ., 139.).
sam njezin poloaj i njezini spomenici govore da je ova nekropol a
znamenita i da se, po svemu moe pribrojiti medu nekropole
srednjovjekovne Bosne, bez obzira na to je li na bilo uklesano "ban Stefan"
ili "Stefan ban", to se na osnovi dva slova "n" i duine polja natpisa
moe pretpostaviti. Za sudbinu natpi sa vee se kako su se "za turskoga
vakta" pravoslavci i katolici sukobi li oko groblja pri je stradao natpis, tako
da su se 1891. mogla raspoznati jo samo dva zadnja slova.
pokazatelji, ponajprije oblinji lokalitet pod nazivom "Stipan-grad", naveli su na
pretpostavku (koja se nije pokazala odrivom) da bi se pod sljemenjakom
ove nekropole mogao kriti grob bana Stjepana II.
1891., 140. ; 1926.,45.-46.). Svojedobno j e Truhelka ( 1991 ., 636. )
trag natpisa u ostatku - "pan" - na osnovi je takoder pretpostavio
da se radio o banu Stjepanu. Tvrdnja da ljudske figure na sljemenjaku -
dvije muke i dvije enske - predstavljaj u neke lokalne feudalne
porodice djeluje uvjerljivije 1891., 141 .).
l na stupcu S ove iste nekropole nalazio se prvotno natpi s u dva
retka, ali je koncem XIX. st. bio "okrnjen, izlizan i
1891., 140.). Truhelka je ponUdio transkripciju natpisa s nekoliko imena medu
kojima i imenom bosanskog bana Stjepana Prijezde 1967. , 97.).
( 1978., 79.) je pak ime Dragia iz jednog dijela natpisa povezao s
imenom brata velikog vojvode bosanskog Hrvoja kojemu je
kralj Dabia koncem XlV. st. darovao selo Kakanj u Trstianici. Jo uvijek se ne
moe bezrezervno prihvatiti ni jedno tako da za sada ostati tajnom
su kosti ovdje u srcu banske i kraljevske Bosne, u prirodnom ambijentu dostojnom
monumentalnosti i lj epote ovih nadgrobnih spomenika, poloene u grobne rake.
odakle su ih na kraju raznijele ljudske ruke i olujna vremena.
Udaljena od ove u pravcu sjevera oko 150 m, na susjednom se brijegu
takoder nalazila nekropola koja je nekad brojila znatno vie od 10 dobro obradenih
sanduka i fragmenata utonulih u zemlju, koliko ih je na koncu preostalo
1967. , 51.).
169
Nekropola na Pavlovcu
Na zaravni breuljka Pavlovac u neposrednoj bli zini Sarajeva, odakle
prua prelij ep pogled na okolicu, nalazila se do 1980. godine nekropola
.. a
u tlpl nom poloaju na redove. Te godine obavlj eni su radovi na dislokacii
nekropole i arheoloko iskopavanje grobova. Tada su i J
s
Pavlovca u krug u obli njoj Lukavic i. Znanstveno zanimanje
za ovu nekropolu znatno Je stanje I daltra od 188 1. kada JU Je obiao dr. Ivan
Zoch i ut vrdio da broj i oko 100 (Fekea, 2003. , 495.).
Breuljak Pavlovac krajnji je, izdueni ogranak brda Kri , odakle su isklesani
spomenici transportirani do nekropole j e glavnina zauzimala povrinu od
oko 4500 m' (55 m x 85 m). Od nekadanjih vie od 100 na sjevero-
dijelu nekropole preostalo ih je 40, od kojih 31 u cijelosti i 9
fragmenata. Najvi e su zastupljeni sanduci (21) od kojih jedan s postoljem, slje-
menjaka na dvije vode je 8, a slj emenjaka na vode su 2 primjerka.
da je po broju i oblicima nekropola na Pavlovc u najmonumentalnija
izmedu 25 istraenih nekropola iz okolice, moe se daje pripadala istaknutim
Odredena pravilnost prilikom srodnih
oblika na rodbinske i vremenske veze izmedu jedne
srednj ovjekovne zajednice. S obzirom na to da je nekropola na
Pavlovcu nastala na plemenitoj batini - jedne od vlastelinski h
porodica srednj ovjekovne Bosne - pretpostavlja se da ova skupi na pripada
upravo nj oj.
obrade i tehnika kl esanja kamena su na svim
osim na dva najmonumentalnija spomenika koji pokazuju briljiviju tehni ku
izrade upotpunjenu postupkom Kronoloki raspon nastanka na
Pavlovcu se izmedu sredine XlV. i druge polovice xv. a odlikuje
se tipskom izradom bez ukrasa i natpi sa, koja govori o
tradiciji ovoga srodnoj tiplogiji sredinje Bosne. Naj markanlnijom
se doima njihova monumentalnost profilirana LI medusobnom odnosu
vjere i vlasti unutar razvojnih ciklusa srednj ovjekovnog bosanskog drutva
1982., 168., 170.-17 1. , 174 .. 176.: eravica. 1982 .. 179: Fekea.
2003.,511.).
Po rasporedu ukopa i poloaju pokojnika u 25 otkopan ih i arheol oki
iSlracnih grobova. nekropola na Pavlovcu ne izdvaja sc od ostalih
grobalja na podrut'j u Bosne i Hercegovine. Posebnost o\'og lokaliteta zrca,ll u
(ollle UJ p()k()jnici ispod stcl'aka sahranj i\'ani II kamenim j
_ 9 pokojnika II kamenim. 15 Ll drvenim (Fckca. 1003 .. 497.). Sjeverna
do sada i:-.tracll c oblasti s kamenim sarkofazima see do Jaj ca. do Drme.
juna do Konjica. a zapadna do linij e Turbe-Jajce, Najvie ki ll11enih
nadeno je u oblastima oko Travnika i Sarajeva. a u sarkofagu takvoga tipa s
od dvije postavlj enim u obliku krova nu dvije vode sahranjen je Viganj
. k . b1 ... (Z I k 1004 186. 1.
poznat po grobllOI11 natpi su o ' 0111 Je I o njecI e eni a., - ". _.
.. . kk k k t ' 'Je biO specIIIeno
sahnHlJ lvanJ a po ' OJIlI ' U u ' amelle sar 'o age I .' ' .
. . k ct . k I _. Ik "enl pnlikom
hosan:-. ki. kako to pokaZUJU meroV1l1S ' \ se renI sar 'o aZI o II
i, kopal'anj a u crkvi SI-Germain u P'lr'lzll 1876 d' k - '
' - o me II 'rasen] ro- et . d
Slal'an" l kria IHal, al l. 1995 II J U b ke " , Z ama I pre -
, d k ' .. '" . . v " O potre a ' amcmh sarkofaga forme
I e or,lc IJ" zabrij eze na Je u an olo-sakson' kOJ' E I k ' P k '
. . ng es oJ. one ' ad su bIIi
Izuzetno dekonranl. pravlj eni Za svete ili dru oe v'lne osob ' l' b" : .
. . . . '. e ' . e, l mog I su Itl naml -
JenJen,1 pnJe za za sahranu . Kameni sarkofazi bil i su pogodni i za
nu tipovi drvenih i kamenih sarkofaga koriteni su II
kasnom srednj em ," Jeku, Na jednom lokalilel u nadeni su drveni sarkofaz i
napralJJem od hraSla (Hadl ey ) 00 I I 1)- 179 U - b k '
, , - . - .. .. .J. pOlre a amemh
sarkotaga bJ! uJc povezana s vJ'erovanJ'em k ... I '
. ' . II us rsnuce tiJe a I naslO-
J3nJem da se ,posmnm OSIacI iO due od pOIpunog neSlan ka (Curl.
1980 .. 72. ). ah ISIO lako je predslavijala i psiholoku poslj edi cu neslan ka an
sarkofaga (Ari es. 198 1 .. 206.). ukopa kroz povij eSI obavljana je polaganje;;
tij ela umotanog u Jednostavni sukneni pokrov u zemlju, Ova se praksa
nastavri a do sred me XVII. kada je u modu ulaz iti pokop u lijesu
(Ball. 1995 .. 50).
Osim u kamenim sarkofazima. pokoj ni ci na Pavlovcu sahranj ivani su u
drvenim sarkofazima i drvenim Nalazi u grobovima. medu koj ima
posebnu panj u zasluuj u staklo. dijelovi luksuzne srebrna
za poj as, novac kovan izmedu 1356. i 1421 .. dugmad od upletenih
snopova fili granske ice i brokat. kao i sami masivni nesumnji\" su
dokaz ekonomske pokojnika sahranjenih na Pavlovcu, Sve ovo. kao i samo
ime lokaliteta - Pavlovac - navodi na pretpostavku da je svoje
nakon to j e 14 15. godine kao rtva uboj stva u Kraljevoj Sutjesci.
ovdje naao bosanski knez Pavao (eravica. 1982 .. 186 .. 191.. 195, -1 96:
Fekea, 2003. , 499. ), s tim da su kao nj egov grob dvije
lokacij e. Ovu pretpostavku podupire i narodna pjesma iz okolice u kojoj
se kazuj e da Pavao nij e bio sahranj en na nekropolama oko ove
sredi nj e utvrde (Fekea, 2003. , 496.).
Prva se lokacija vee za najreprezentati vniji oblika sljemenjaka s
postoljem, usporedba s regionalnim kneevskim nekropolama -
kneza iz Kotorca (Il ida), kneza iz (Il ija). velikog
kneza Radoja iz Zabrda kod i iz Donje (Kakanj ) -
pokazuje da j e oblik sljemenj aka na postolju za g robove.
kao to su to i veliki sanduci uLadevini (Rogatica) Vlatka VladevIca I VOjVode
Miotoa 1982., 173., 176.). "
Nakon to su arheoloka istraivanj a nekropol e na Pavlovcu na S\'Jetlo
dana iznijela drveni sarkofag smje' u grobu ispod oblika masivnog san-
duka u sredi njoj skupini spomenika, tD mjesto je kao grob zlosretnoga
Pavla ' , ' d k k 'i
Poko;nik u dobi od nekih 50 aodina sahranj en Je u drvenom san u u OJ
, " d .. d zradenim Ni
imitira oblik dugulJ' aste s tekim krovom na vIJ e vo e. I . .
. brk " sQClra na ucu
polovice punog hrastovog drveta. Sam ovaj o I snazno a tik "
--"'cc==-r- k .. cr persOJ1l l acIJu .
pokojnikovu kao I na osnovnu un CIJU samo,=, . ' - . . ti"elo u
Pavao j e ubijen u Kraljevoj Sutjesci 24. VIU, 1415., a
Vrhbosnu prenio krst janin Vlatko Oblik i teina ? konJ.:retnim
,. poko' mka ah IStO t o I
na Pavlovcu odgovaraju drustvenome rangu J
171
okolnostima koj e su zahtijevale hitan ukop, to da nije bilo vremena za
izradu kamenoga sarkofaga. U grobu je nadeno est dinara emiti-
ranih izmedu 1372. i 1421 , dok ostaci pozlate na lubanji govore o sahrani u boga-
toj opremi (eravica, 1982., 192.-194.).
Ako je suditi po anali zi II kostura iz grobova na Pavlovcu je o autoh-
tonom elementu s naglaenom oba spola, koji odlikuje dinarski
antropoloki tip bez primjesa i upli va drugih antropotipolokih elemenata
1982.,211 .). Dinarski antropoloki tip j edne zatvorene rodovske cjeline prevla-
dava i medu pokojnicima ukopani m na mjestu u Rakaj Gori kod Mostara
1989., 95.), isto tako na dvjema nekropolama u
dolini kod Imotskog 1982.,211.). Ova slika odgovara informaci-
jama nekih, na latinskom jeziku pisanih, srednjovjekovnih izvora koji Bosance
spominju kao korpulentne ljude. Na srednjovjekovne upe Vrh bosne
gdje se nalazio i lokalitet Pavlovac s natpisima i lij epom ornamentikom pri -
padaju vlasteli ili najuem vlasteoskom krugu 1986.,229.).
Sve ove, ali i brojne druge nekropol e, gusto posijane irom srednjo-
vjekovne Bosne i Huma, snano zrcale ideju komunalne solidarnosti u ivotu i
smrti koju je, osobito od XII. st. u i latinskom svijetu kao vi soko sofisti-
ciranu ideju vjerske prakse i pobonosti , razvilo redovni tva. Ova pomijeanost
ivota i smrt i, poznata rano kao osobnost religije, bilaje mnogo dublja
od pukog ili topografskog odnosa; ona je odmah postal a duhovna i
ekonomska, i njezino medusobno dj elovanj e pogodi lo je c ij eli poredak ljudske
osobe (Binski, 1996., 26., 28.). Umjesno je postaviti pitanj e: jesu li veli ke
nekropole u isto vrijeme predstavljal e i svojevrsne teritorij alne
granice, odnosno jesu li vril e i tu osj etlji vu funkciju u drutvu duboko
podij elj enom upravo rodovski m vezama?
ZONE RASPROSTIRANJA
I KLESARSKE KOLE
su preteno vezani za prostor srednjovjekovne Bosne i Huma.
granica Huma ( Hercegovine) uj edno je granica njihova rasprosti-
ranja, jer ih dalj e u manjem broju ima samo oko Ve limija, i avnika "
Crnoj Gori. Najzapadniju granicu pruanja otok Pag, Selinc pod
Velebitom i Pl ak i u Gors kom Kotaru u Hrvatskoj. U Srbiji ih ima u pojasu uz
rij eku Drinu, a j ednu cj elinu s onima zapadno od tc rij eke (kobalj.
1'!70., 235. , 257. ) .
.. yz ekonomske i kulturIl e prilike pojedinih regija:
.. dovelo j c do formiranja posc hnih lokalnih sti lo,va I
skoJa .. mjesto medu njima pripada kl esarskoj ni,l
pm.lrllc.J
lI
I-Icn.;CgoVII1C, sa s redi tima II okolici Stoca. Ila TrcbJllj4t
:t.alim Gacka i Neves inja. radioni ca dj elovala jc II iroj
KonjicH, II okoli ci Li Ii ce. Glavni kl esarski centri Bosni pokri.val
J
su podnH.':.l e Izmedu Kupresa i Du vna, a II Bosni okolicu Travnika.
HERCEGOVINA
HCI"l'cgovina
Vjetina klesanja razvi laj L' IHI najht)ljc
PI\.' poznatljivc: 11 ostvarenjimIl iZlIzelIH.! estetske vrij ednosti . Iako
ova oblast pnr}.a primjer jednI.' homogene regije II i Zf'1Il1 i nudgrohnih
spomeni ku. pojedine mikf'osretiinc I'onnimlc su-osohit izmz iZlllt1
ima smi sla geografska. ali i podjela na i zapmlntl
Hercegovi nu - na dvije oblasti prin)dnLl granicu predstavlja rijeka Neretvu.
Tome treba pridodati tijesne kontakte obje ove regije s ))ulmadjol1l. kao i
medusobno. to jc liza sve razlike medu njima rodi lo i
(Vego, 1954., J., 7 .. 29 .. 4J.l.
Nekropole okolice Stoca
Radimlja (Batnoge)
Nekropola IHt Radimlji kod Stoca prua reprezentati van primjer visokih
podizunju ovih "grndovul11rtvih", i to ne SUl110
o Hercegovini . nego i kuda se mdi o cijeloIll
Zato jo i danas - pogotovo ako se s rnpidnil11
_ ova nekropolu il11a kultni kult uroloki karnkter, Uzevi u obzll' njIhovu
173
brojnost, kvalitetu klesanja i obrade, origi nalnost reljefnih motiva
kao i broj natpisa, Stoca u cijelosti predstavlja najbogatije i naj kom-
pletnije 1964.,79.).
Nekuk - Tanoge
Juno od Stoca, oko 3 km od Radimlj e, na terenu Kuk
nalazi se nekropola srednjovjekovnih sa zanimlji vim ukrasima i
jednim natpisom. Na nekropoli je 78 od je 25, sanduka 51 (6 s
postoljem) te 2 sarkofaga-slj emenjaka s postoljem. Ovdje nema visoki h sanduka
kao na nekim drugim nekropolama, niti tzv. oblika
spomenika, tako da svi na ovoj nekropoli , osim kria, pripadaju tipu
spomeni ka. Ukraena su 22 (28%), to je visok postotak. S
strane, odmah do nekropole, prosti ru se pl odne nji ve zvane Crkve, gdje se prema
predaji nekad nalazi la crkva ili samostan. U dijelu nekropole
smjeteno je manje, kamenom ogradeno, muslimansko groblje koje se smatra
ehitskim, zbog se cijeli lokalitet naziva ehiti i ehitluci.
Oko 800 m od nekropole u Nekuku, blizu zaseoka Tanage, u
neposrednoj bli zini muslimanskoga groblj a, nalazi se srednjovjekovna nekropola
od II dobro klesanih oblika sanduka, od kojih 3 nose ukrase.
Medu ornament ima u Nekuku najbrojnije su tordirane vrpce,
povijena linij a s troli stima, figuralne predstave, stili zirani kri evi, rozete, kruni
vijenci itd. Medu fi guraini m predstavama se slika oklopljene ruke koj a
zabada u grlo razjarene ivotinje (ri sa ili lava), koja krasi gornju stranu sanduka
dimenzija 158 x 63 x 38 cm. prikaz takve ivot inje se u
i Bolj unima, a moe se pripisati - jednom od najboljih XV.
Na junoj strani nalazi se prikaz kola s 5 ena i 2 mukarca od
koj ih jedan jae na konju, kolovoda je mukarac, a mukarac na konju krajnjaje
figura kola. motiv - kol o od 3 ene i 2 mukarca od koj ih jedan kao
kolovodajae najelenu - poznat je s nekropole u Hrasnom 15 km juno od Stoca.
Na drugom sanduku nekropole u Nekuku prikazano je 9 lj udskih dobro crtanih
i klesanih figura (vjerojatno u kolu) i 5 kouta. Kompozicija je vrl o uspjela. a cijeli
rad pripada koli se utjecaj u Hercegovi ni. najvie na
oko Stoca (Boljuni , Radimlja. Nevesinjsko Polj e). Tehnika izrade osobito je dola
do izraaja II prikazu muki h tigura sa iljast im kapamn .... meko povijenih ruku. s
pojasom na struku. kratki m i prema dolje neto irim haljetkom te u dranju
nogu. Takvajc tehnika primij enj ena i II prikazu ivotinja. il scene pri slIwt'
su na Radimlji i II
Svi kri ,cvi na Nckuku su stili zirani. jedan medu njima se prema
dolje kriu II Tanogama. a jc da su ovakvi kri evi s postoljima
postavljani pod lIljL:t:aj cl11 Pravoslavne crkve. Stil izirani krievi st' na
Radimlji. ima ih i u Ubosku kod Ljubinja to sve na jednoga majstora
ili na istu kolu. Kri l.cvi koji II svomc izgledu idu prema mzeti specifikum su
kraja. ali sc nalaze i na Blidinju izmedu i Vrall -planine.
pa i II zapadnoj Bosni. Ovi rozeta-kri evi poznati sLlllekoliko prije naslanl-.a
pa j c nj i IlOVU pl)javll u tckl) preCi ZIH) l;dredit i. I j edan lld
sljclllcnjaka Nckuka ima SVl)ga dv()jnika na Radinilji . nclll je i preci l nije llhradl'
..... I1 L' llhi l:' ll .ll \...0I11hillir:"lilll i"ri z()1ll i /. anillllji vmn pojavom tzv. Andrijinog kri a.
Om,mlL' llIl"a Nd, uka Il1l'll lI ',I,) sl' v. 't II . ' . .
. . . . ' . . IU](lS l O .... JHlIll. ilJCI-JIla veza zapadnom Hcrce-
!..!, OV11l01l1 1l1lJHIIlillll<l IC -dl IC ot' ",nl ' I k . .
.... . . ' " .". ... b lX Ild ve/.a s ne mpolama lstocnc Hercegovine,
I1.Qll: SlL s Ih.:k lOpOIaIlli.l Stoca Scen', s I,v, II 1' ," . k I . h ' I ..
', ' " 'v V' , < . .) l I I I () o 1<1 accm, a J l
ndd kr,lz,a i na vjete
. I SV ih (,IetaiJa. Jedan od nekropole na Nekuku sadri
natpI s s ln Imena: pukoJI1Jka Radosava Vlahovi61. pi sara i
Mil ete su poznata vlaka porodi ca p()urijetlom iz
. . do 4 sala .lsLocno od Nekuka. U dananjoj
CI k\ I II VlahovIcIIlla kod LJubIIlJu Svelom knezu Lazaru nal aze se
kneza i nj egova sina. vojvode Vukosava
- ktrt or<! crkve - dok Cij ep i Ra.' ko lee u Dubravama
kod Radosav je n' uvj erojatnije od ovi h s batinom u
Nekuka. gdj ej e naao i svoj Spomenik je po svemu nastao
u Xv. ili XVI. dok cij ela nekropola preteno pripada Xv..
dij elom i XlV. 1958. , 156. - 157. , 165.- 174.).
Bitunja - Zabrde
U seoskom naselju Gornj a Bitunja, 10- 12 km linije jugozapadno
od Stoca, kod zaseoka Zabrde nalaze se lokali teta sa _ Zakuk.
Potkuk, Lokve i Baba. Od ukupno 282 spomenika je 6, sanduka 273, slj e-
menj aka 2 i kri eva I to govori da j e sanduka 97%. Ovdanj i
su dimenzij a, dobre obrade, u bli zini kamenoloma, na mjestima
bri ljivo odabranim za njihovo smj etanj e vrenim u pravilu po pravcu zapad-
istok. Nijedan Zabrda nema natpisa za razli ku od nekropola u Uboskom
i Premilovom polju udaljenim samo 5 do 8 km. Ukraena su 62 spomenika - 22%
- to je dal eko iznad prosjeka, najvi e 67%, sljemenj aci 50% (od 2 primjerka
ukraen j e I ) te sanduci 21 %.
li se svaka ukraena stranica kao j edan mot iv, onda se na
Zabrda j avljaju 34 relj efna motiva u vie od 160 primjeraka
medu kojima su: kri , polumjesec, "svastika", rozeta, kruni vij enac, tit s
ruka s motiv tapa, predstave ptica, predstave lava, lov. kolo.
arkade, frizovi od povijene linije s troli stima i tordirane vrpce. j edinstvena poj,:vu
predstavlja motiv mukarca sa tapom na sanduku Potkuka, kOJ I po ogrtacu.
poloaju tapa i posebno po okviru na ilirsko-rimsku stelu.
Posebno je, u odnosu na ostale tri nekropole, zanimlji va u
su samoj sredini loci rani temelji nekadanje crkve dllnenzlj a 10.) m x 5. )
m orij entirane u pravcu Nij e poznat o tko je i kada podIgao ovu
crkvu, ali se po rasporedu oko gradevine moe daje crkva brla
aktivna kada i nekropola. Dvadesetak metara sjeverozapadno od crkve nalaZI se
bunar koji mj etani zovu bunar. . .
U izradi Zabrda, koji po svojim osobinama
nekropola poput Boljuna, Radimlj e. Nekuka I
Hrasna, datiranih U XlV. i Xv. sudjel ovalo je vie majstora neJe na I
kvaliteta 1964. , 77.-85,).
175
"Demi nov krst" uBurmazima
Usred predjela Burmazi, najbrojnije grupacije i kiridija medu
Donjim Vlasima Hercegovine, raznim poslovnim nitima povezanim s
8-9 km linije juno od Stoca na putu za Hutovo i Neum-
Klek. na dominantnom mjestu odakle se otvara pogled na Burmaze, smjeten je
jedan vie nego zanimljiv sepulkralni lokalitet: vjerojatno prethistorij ski tumulus
na kom se izdi u dva velika kamena kria s Na tumulusu
,
krieve, rasporedeno je oko 70 grobnih oznaka od kamenja
naslaganog u oval ne humke, dok se sjeverno od tumulusa nastavlja aktivno
pravoslavno groblje. Neki od ovi h grobova jo uvijek na i zapadnoj
strani - kod nogu i glave pokojnika - usaden amorfni duguljasti kamen visine
50-70 cm. Prostor tumulusa s krievima, kao i pravoslavno groblj e, ogradeni su
suhozidom, tako da jedinstveno sepulkralno mjesto. Izvan te ograde lee
ostaci muslimanskog groblj a. Tumulusi ili njihovi ostaci se nalaze kako u
neposrednoj blizini naega lokaliteta, tako i irom Burmaza.
Tzv. "Deminov krst" monumentalnih je proporcija - visine 330, debljine
45, raspona krsnica 137, i rine lij eve i desne krsnice po 50. duine krsnica po 40
te irine stabla kria 57 cm. Nita manje monumentalna nije pod kriem-
230 x 190 x 50 cm. Dok se medu ornamentima na kriu osmokraka rozeta.
polumjesec rogova okrenutih navie i dvije manj e estokrake rozete. je
ukraena izvedenom bordurom i predstavom tita s prore-
zom za koplje ispod kog se nalaze i dvije estokrake rozete.
lako manje masivan od prvog i drugi je kri monumentalnih razmjera -
visine 170. debljine 25, raspona krsnica 94. desne i lijeve krsnice po 30 i irine
stabla kri a 34 cm. Ukraen ornamentima, medu kojima prevladavaju rozete.
kri na dimenzija 200 x 130 x 40 cm. dok je na njezinoj sredini
prikazan tit s prorezom za koplj e ispod kog se takoder nalazi
Dva znatno manja. kria. obiljeavaju grobove iz najmladeg perioda
sahranjivanja u samome tumulusu.
Nae k,i eve, po svemu nije klesala ista ruka jer se prvi kri odlikuje
i ukrasima. dok su na drugome primjerku svi ukrasi
izvedeni urezivanj em ili udublji vanjem. se posti zala odredena rdjefnost.
Neke od legendi kazuju da cijelo groblje osim predstavlja tzv. "kuno
groblje". zatim daje pod kri em kapetan. a u okolnim
grobovima njegovi vojnici izginuli II borbi. istn tako da je oba spomenika na
groblje ena Demin kapetana. odnosno da su tri brata po okolici
postavila kri eve vel ikih dimenzija.
"Dcminov krst" st:'pulkraino j e mjesto viestoljetnog kontinuiteta.
dok dva monumentalna kri a po svim svoj im osobinama pripadaju kasnom srednjem
vijeku. moda ('ak prvoj polovici XVI. Pravos lavno pripada
etapi ovoga grobnoga mjesta (PalaVt'stra. 1965 .. 195.- 201. ).
lIuljulIi
Pctll<ll' !o. l I..ilolll l' I ;lra jugo/.ap:ulno od Sto<.: a II zaseoku Bo\juni nalazi sc
nd,n111tlh " ) hq slet-' I1,:1 1"1/11 ' 1 I 1' 1. . oo
.. . . - . .." , .. I ,I O) 11\:\ rasporc:liclllh II dVIJe skupIllc. Prema narodnoj
prediJJI II 1lcposrednoJ Ilckropol e II srednjem vijcku sc nal ali la crkva .
. Od hroJa jc 7i) , sandUka 176. slj clll cnjaka 12 i
kn,iI,l' v:! s J . OSIm, J--+ primjerka. nema plo(: a dimenzija. sanduci su
l . th llJc" dcst.' tak primjeraka su vis()ki . dvostruko ih j c tal i ko
kOJ ' naJl' csl' C lInaJu monolitna postolja, dok sljcl1l cnjm:i ni su ni iJl.razito veliki
izra/:i,!o visok,i. Ako hi sc imovi nsko stanj e i;okoj nika mjerilo prema ohli cima
l hi B()ljl1ll<.l predstavljali d11l tvcni sloj .
l)2 ili 34% - najvi e j c ukracno sljclllcnjaka
- zatim JY'/(, i sanduka l2(Yf' . a od evidentiranih kri ,eva svi su ukraeni .
Ncknlpl}la II Bll ljunim:l pripada natprosj c(' no ukraenim nekropolama. a medu
ukrasima Sll moti v povijene linij e s trolistima. motiv tita s
motiv II varijanti . plasti('ne vrpcc. razne bordure. kri evi. polumjeseci .
pn:dstave kao to su ljudske i ivoti nj ske ligure. scene lova na jelene.
sce ne kola. ivotinje. li gul'c lava. Medu figurainim kompozicijama
sc koln ena s mukarcem na jelenu kao kolovodom. sceni sa
iz desetak kilometara udaljenog Gornjeg Hrasna, zatim II Nekuku i
Nevesinj skom polju, s tim to je uNekukuumjesto jclena prikazan konj , Posebnu
panju prikaz l.ene s djetetom u koji vjerojatno simboli zira njihOV
grob (ili Bogorodicu s malim Isusom). kao i prikaz ivotinje
dugog trupa samo za Boljune.
broj natpi sa na BoljIma spominjc nekoliko maj stora -
Dragiu i Zeliju, kao i "dijake" Semorada, Radoju i
Vuka, po ova nekropola predstavlja jedinstven primjer na cijelom prostoru
rasprostira nja Medu svim tim imenimu mjesto pripada

On jc istaknuta majstorska ne samo i
kako to pokazuju motivi na nekropolama u oblt znJlm I
Nekuku. se specijalizirao za visoke sanduke koje ukmava pretezno ljudskIm
. k . . '. d t" OI' ll 'llllente NJeoove kom-
i ivotinj skim !igurama. all ' anst! I ruge mo Ive I . '. ::- .
pozicije ' uravnoteene su i jasne. !'i gure na sebi nose realizma: pn, (emu
umjelnikova fantazija ne trpi od prekomj ernih Razdoblje nJego,",l
Y. ' d" , d 1430 ' 1470
o
odllle,kadaJeradlo\l
mlJaktlvll1Jcg angazman.l p.l .1 Izme u . ' I . ' .1:: ', . .. '"
Opi ma. Nekuku i Boljunima. Na osnovi sadraJ" Jednog od epH,II,'
P
isao Obl"ld "na pretpostavlja sc daj e upravo ovdJe, u BOIJUllllm'd
1
, n,l
, , . G' b" ' 1" 10 svole po" le nj e
. . . kl,>s' ll'ske sl'wc I sum lU ,lC Il.:oi , '. . .
mjestu nj egove naJv " , . .... k ,. d'

Ako J'e nko onda mu je sudbina bila nesvakIdanJa, \Hume t,l 'bo ,l ,I
. . . '. . k ' ct ' . . ' pod vednm Ill.
je ivotni put tako u svoJoJ klcsars '0.1 ra ' . xl ,t ":b obliko-
, ' " ' k' k 'C 'I" s'tm klesan. mo(:t Cd ISiX .s t: ,
Izmedu nadgrobmh spomt:: 1lI ,t 0.1 . t:: , , '
v'mog nJ' eg'ovom spretnom majstorskom rukom. .. " II'e !l ' l
, . . . S' lnld kOlI se p<)tp"l "
Drugi umj etnik aktivan u BnlJulllllHlJC .enll . . ' . '" pog'ledutoga
' k " I" k" Ako I ostalllnepsnoc< u
od loga u dvu ' ao ( IJa '. ", (k' T sllmo daje uzorke
. .. k" . I k ' III'CzuJ e slovll u stee e I I ,
li lermm "dl.\a oso)u OJIl . '
177
slova, Semorada bi se ipak prije moglo smatrati pisarom nego klesarom G
. .. B . . . otovo
SVI natpISI u 0lJu111ma pripadaju Semoradu ili njegovim a "
da je neki od dvorskih dijaka kao dijak nastupao i na
Ne moemo znati je li svoje natpise Semorad najprij e pisao na nekom drugma.
"1'
materija u I odatle ih prenosio na kamen, ili ih je izravno pisao na kamenu, kao
to se neto odredenijega u tom pogledu ne moe ni za ostale dijake Boljuna.
Jasno je jedino lo da su natpi si pripadali kasnijoj etapi klesanja, odnosno da su
najprije radeni ukrasi da bi zatim na red doli dijaci i natpi si. Dok podrijetlo njegova
imena ostaje zagonentno, razdoblje Semoradove aktivnosti u Boljunima pada u
drugu polovicu xv. i na sam XVI. st. Ako se ne bi mogli smatrati
posebnom kolom, Boljuni svakako pripadaju krugu radionica u kojoj
je osim i Semorada bilo zaposleno vie drugih starijih i mladih maj stora,
pri su Boljuni odigrali ulogu u odgoju ni za koji su svoja
primjenjivali na drugim nekropolama.
Boljuna pokazuju veliki stupanj sa Herce-
govine, posebno s Radimljom, i Nekukom. Broj od 269 preostalih
spomenika na ovoj nekropoli nekad je sigurno bio mnogo tako da uz malo
imaginacije nije teko zamisliti ovaj sepulkralni prostor "ivotni" vijek nije
bio kratak - cijelih ISO godina izmedu sredine XlV. i prvih decenija XVI. st.
1961. , 175.-177., 198.-205.). Po svojim likovnim kvalitetama Boljuni
se ubrajaju medu dvije-tri najinteresantnij e nekropole, a 19 natpi sa stavlja ih na
prvo mjesto u cijeloj Bosni i Hercegovini 1959. , 136). Svjestan njezine
unikatnosti je (1959. , 135.- 142.) jo prije pol a predloio program
i projekt uredenja ove nekropol e, ocijenivi njezino tadanj e vie nego bijedno
stanje Od tada do danas, od planirane zavrene su tri faze
nj ezina uredenj a - raslinja izmedu ispravljanje prevrnutih i nagnutih
spomenika i radovi na izmj etanju seoskog puta koji prolazi kroz
grupu prema Hutovu blatu - dok faza koja se odnosi na
li aja s reljefa i natpi sa jo uvijek na svoju reali zaciju.
Gornje Hrasno
Sa svoje tri nekropole - Podgradinjem, Toplicom i Medugorjem - i
ukupno 237 evidentiranih Gornjeg Hrasnog. locirano desetak
kil ometara juno od Stoca. u srednjem j e vijeku moglo predstavlj ati jednu manju
upu s kalunima Izv. Donjih Vlaha. .
Medu ovog prevladavaju sanduci (137). Ima 71.
slj emenjaka 28 i I kri . Ukraeno je ukupno 49 spomenika, 21 '7c . to Je
znatno iznad prosjeka. pri ni su li zi mane II obzirjerj e ukraena
jedna, sij cmcnjaci SlI relati vno naj ukraeniji. dok broj ukrasa, budllC,1
su najbroj niji . nose sanduci. Spomeni ci su precizno klesani. preteno SlI
dimenzij a. mllogo ih je visoki h, a bez postolja. Ovdje nema
pooolavo ne umOli'nih spomenika. svi su ili ili dimenZIJa. tl svoJom
i obradom izdvajaju se slj emenjaci Podgradinj a. Sve SLI
locirane uz putove. el ok je u Podgradinj u uz nekropolu pravoslavno groblJ e s
6Ll
'mU!)\!XlHdO II !
Z
OIZ1lJ
, !l!q n'SoUl n ()unrpop 01
o t:ft:p,,"'Ud l! \ 'S od t.l1!4UP OPJA
oums ' .. Qlt\ltl4tlO 1\ !fit-Xl!'l!U .. II t.Hludn ;lf J;)r
HN ns l!P(t.'I'J. np plxhf'l t!lll!ll!l
lUd
;.lS
- HIl)lll"-'ld l!ll!lL\l!P po ns
' nlodOl'l0ll
!,,-Y:ot, l!u'k.l ,"lU1U1S s Hh.'F'lf!l" !lI!ZH4. !t.
l
Up...1JSllCl,:lu n
ns :{\'P ',)..,,"'ld llh'lI!lI!:t\'\ l!U - I"J llUdll:tll - ,..,r ll! !
n ns !U,'lrL,:u\xblU ''i!u.\l\lPd lllt.
1
U,)1lI! 1:1,"\1\ !U!"'!Il} rl)Up.USl..xt.JlI n po
I lU,\"\,',\ n !=':"\,
11
S
pr,mdo
' \'llll -'Y\ll "\)%1 ' l' T\\: ',\I\:
T.XllS lll\' ..... .. \!l:U
nr"IUl,,-,,-1 llI\\\\l r\: ! .JP\U!Jd llI!lIp.U:.Id
,11 nfl .... l 'lll\':-{IU
T.\!I\'llI nrn:'iHl"-' t:Uq:IH j,1rl
U
\.lQ .

l:tmtl.l\
Y
1 lal t:1lI !.'\\\'1 "1:.},1 / \'J l" 1:...\"rnU1 lb
!U rJ!lU11l n U,1U !U!p.)r :'If
! .... lU II lU,1!)d\,'1 j\,1. lll,1rUl'){ 1.'t1-:1::U('1.
,""J I ! llI \''t.ll l .... 1:.\\' 1 ! ,1.,\ !lJ ,'f!-\p 1:: lll! .\\,:3l
l
J llI!U.:'Ip.:'l.\ ZI":.l \)J4\'P !
lli\' ltlll j !l' f! U,11,""J r .""J1.!I.""J .\ U\\'!'U!]\' _\!"?, llll'll,:'!IQ::l
i.: .... !hl ru llll'lU:- ,1 r!\p llI\' _\!h
l
lll llI!lI!"P'-l lU!lI:'!Yt).)lI T?!Jl
UK. tu\. \ \ !={ l{1l\.}-1l rpl"-ll \lJ '1. \(\.; !\ 'l II 'l'='lll
f..\\.'[ ...... !J!h
1
..:" ru l ! 1.1:rU . .. Z!
p...u\.-.J i.' ll rp("llltl H! 8. tl l"--' lll::p;t!"
r i[ l'r !J, ..... rlll II 'tu.'\ lN I nrqrz np.\ \'I" '94
l ..
1U
!Z"nr , ..... 'llL"' \ I \ l ,-:ll!!.;!!..'l.\ l::U
TlU! ...... '\,11:.' l::U PUl') II .. ! l:.InI"J("l
T u ....... Ft" t'. \n :' r,:uJ ... 1l(, j TlU! T.\.1?!-l){ l{!u.;!y'\' Il1J\."XI
!. \[!\.'U! !'l'u-r--
1
!':, n:, tl .. !bl..' l[l,1 fnIH ...... - '\.
li. UU\., .tl"'f. !-lJ ! !J ..
1
f! \ Z .. ""J r'-lZT:J c:-t,:'l !.\l'-: r41(xt r m::zT: :-t!-lJ
.. n ru \f\.1l1l r.tl l: \l'l r tl t1'-'-\\' II.'l
fl (' {l" '\. ntnU!l'r ...... , ....... r!Ul;Tll :' \"r ' ! r:I\'1. '!hl' U
... lj .... X1tU :.' 4.!Lrtr l'.\!h-'uI4!1lll:J.!
4!U.,:'E'" U!P ........ (l'\.i .; ! r l! .... lppf! .... ;::-;::- \"'
Ui..'-.illi\.''t
..:' (\,)1 .;rE'"v r r\Utb i{ .. l..Il <l!uq rI:.'"t' ;5 nr! \ .?Zt!l'P lU!fU r: z qBlU"P'--"'
... "!t ' \Q .... 'U! \\.' tl 4!tIr:ZJ.\ rtU! ll! qr
lllt5rut LUG\.X!lll 4! l"tt- IIp.?l \
...
.1' "U" U - 'J -- \' '': ..... ,"- l" u'nu" l UI Ul' I', l ' .., ' ' . .
4. -,"-.-- c' . c h 0 - . !!-lu n .... \rJJ.
"1 r ..; ' ... .., ... I C ' '''' It ' l' , .. .... ... 11 'Ir .... . .., -
\. ...., _ _ ...l. .,. '- .1. ,-!\.:.J._ .... \. 'lll ... l![r '{\"'1 t'\r l:' 3 [Ur rl! r 1l1,.', 1.
1
....
Ovdje su evidentirana 102 spomenika - 57 sanduka, 37 6 sljemenjaka
i 2 kri a; ukraena su 32 primjerka - 31 % to je iznad prosjeka.
j e nekropola s 28 27 sanduka i 6 sljemenjaka. Nekad je ovdje bilo
vie spomenika, a Truhelka j e 1895. objavio natpi s s j ednog od koji je u
medu vremenu nestao.
u je dimenzija, od kvalitetnog vapnenca,
paljivo klesana, u jednom u obliku tzv. dvostrukog groba. Od 61,
ukraena su 22 spomenika - 36% - to j e respektabilan postotak. Medu motivima
dominiraju povijena linij a s troli stima, zatim razne vrpce i okviri od
stili ziranih linija i geometrijskih likova, tu su i dva polumjeseca,
tit s stili zacij e rozete-kri evi, dok su neki oblici rozeta evidentirani jo
jedino u Boljunima djelo maj stora kojemu se pripi suje i autorstvo scene
s lavom i srnom. To da se takve i ivotinj ske fi gure u Boljunima
i Nekuku takoder pri pi u dok usporedba slova na Radi voja
u Opi ma sa slovima u natpi su Taraha iz Boljuna
otkriva da se bavio i izradom natpisa, tj . da su oba natpi sa nj egov rad.
i njegovim suradnicima pripisuje se autorstvo najljepe isklesanih i
bogato ukraenih nekropole u Opi ma datirane u xy. i XVI. st.
1960.a, 145.- 153.).
Vranjevo Selo
Niz nekropola gusto posij anih ovim zavrava u neposrednom
zaledu jadranske obale s nekropolama poput one u Vranjevu Selu kod Neuma uza
staru cestu - Dubrovnik, 22 km jugozapadno od je o
nekropoli s preostalih 145 (70 i 75 sanduka) rasporedenih
u dvije skupine, solidne obrade, od kojih su neki razbijeni i ugradeni u kolobrane
i ograde. Nekad j e, po mjetana. ovdje bilo barem dva puta vie
spomenika, a iva je i tradicij a o srednjovjekovnoj crkvi. Arheoloki artefakti
o rimskom naselju uz koje se nalazila i nekropola. Istraivanjima
datuma, nakon to su otkrivene jo 4 (sanduka) i 3 slj emenjaka. broj
na ovom lokalitetu popeo se na 152.
Medu ukrasnim moti vima javljaju se: polumj esec, rozeta. kri . ljiljan.
povijena loza s troli stim:l, ruka s scene lova na jelene i koute. scena
borbe s medvjedom. kolo i scene s konjima i koji dri sokola. scena sa
enom i konjanikom te s konjima i Bogati repertoar bordura i likovnih
moti va na dva ukraena sanduka dovodi se II vezu s j ednom od lokalnih klt'-
sarskih radioni ca. sc radovi odlikuju plitkim reij efolll izvedbama
duborezaca (Palameta. 2004 .. 136.- 137. l.
Srednjovj ekovna nekropola, j e prvotni zoog pustoenja It'kl)
zami sliti , podij elj ena j e na dva dijela, s tim da manja skupina od 30 uglavnol1l
spomenika, na neki izdvojena iz cjdinc, predstavlja porodil:'1ll1
nekropolu knezova prema Orbi niju pl)tomaka Tri sal1llUKa
koji j ezgro nekropol e zasluuju posebnu panju i mogu se naj starij im.
Iz natpi sa se zna da su pripadali Katarini (Katalini), sestri hosanskog hana
Stjepana II. Klltrlllllanil-a i supruzi i.upana Ni kok i7 Huma, . latim knezu
Viadisla\'tI, kdnom od dvojke Nikolinih iKata rininih .... ino\a IkneIlI PClru
Nikolil;u, Vladi .... lavoHHIl. Arheoloki iL' istr:t en groh kll t..':!a Petra
II kom osim slahih tragm'a ili srL:hrne ike II prL'djL'lu pojasa nijL' hilo
drllcih nalaza. Nad t!roholll jL' stajao stL'l: ak ohlika .... anduka i na natpi s II
tri CAse ki.i Peta'\'. Vladis la\'a si n"). Ispod natpisa
kompozicija s l1L'raldil'killl llH1ti vi lll;J - tilll\'i llla. l.asta\iclll1l i \H !tl\' im;J polu-
otvorenih krila - grh Nikolit..;a (GIa\a. II.)XI.) .. I -U. - I-t-L I -n.- 1.:;;0. t TL'llllika
izrade i ukraavanja pojedinih sh",;! lldajL' \'.i dtog klesara t VL'gll, 11.)61 ..
KnL' z Vladislav Niklllil:, neL;ak hllsans kllg hana StjL'pan:l II . Klltl'llJnanil:a.
zaj edno je s bratom Bogiom gosplldario dijL'lol1l Huma i Pllp{Wa polja . Nalpis
na njL' govolll steL:ku. datiran II prvu PlllllVil'u XlV. st. kada.iL' o\'aj dio prillHlrja
doao u sklop bos<lnskL' dr/.ave, olllogul;ava i datiranj e v('t..:eg dijL'la Il L'k rllpole II
drugu polovini istoga stolj el:a. Na drugom s<lndukuukraL'l1olll na svim slllhodnim
stranama se prikaz kola sastavljel10g od 5 mukih i S :I.enski h figura, dok
se na sij edel-clll sanduku raspoznajL' kolo od 1'2 figura, Illukal':l l'a porcdanih
odvojcno od I.CIW tako da najprij e dolazi 6 'I,cna. a onda 6 mukarac;! (Bcnac.
1953 .. 64.-69.: 197 1 .. 323.: Glava. 1%9 .. 1-16.).
Nevesinje
Najv('L:i hmj slL'l:a ka ll\ll:inL' Neves inje smjeten je u NL'vesinj sku11l
hako III polju dui.ille iri ne 7,::' knl. pulll ).e1l01ll uglavno11l Pr:l\'l'L'I1l
sjL'vt.'rozapad-jugoistnk izmedu planine Vek'l.a Ila zapadll, BllkuviL'e, Trllsilll' i
NekudillL' na jugu. Crvnja i Morina na istoku i Crne Gore na sjcveru. Sama ntx:ina
Nevesinj(, sa I 17 nl' kn)pllla i l'vilkntiranih 41 Ol) stc(:aka svrslava sc na prvo
mjesto po brojnosti ovih nadgrohnih spomcnika u Bosni i Hcrccgovini. O toml.'
govori j{) jedan pl)kal'.:l telj : dl)k II BiH na 1 U() km:! dlllazi I \ S
u Nevcsinju se I,\j hrnj penje dn 430 primjeraka. Nekrop()1e s manje ()d SO
zauzimaju X() % sv ih nckropola, od ukupnog hroja je s od 50
sp() menika. a medunjimnje 13 nekrop()la s prek() 100 primjeraka. Nekrop()la u
Krekovi ma sa 452 primjerka najbrojnija je II Bosni i Hel'l.'cgovini - Ila drugome
mjeslu iza nekrop()le k()d crkve sv. Spasa u Celini (Hrvaiska) k()ja hrnji 700
spomenika.
Izmedu 41 ol) primjemka su zastupljenc s -'9(#,. S:lndUl'i 56
c
i(" sljellll'-
njaci 4%. stupovi 0,1 (1'(1 i krievi O,X%, Najvie pa/.nj c prilikom klesanja majstnri
su posvetili najbrojnijim spomenicima, lj. sanducima, medu sc visoki
sanduci. bez postolja, to ovo donekle razlikuje od i Trebinja
gdje ima mnogo visokih sanduka s postoljem, u ga Kulinoviku i
Bosni.
Ukraen je 39 1 - 95%, to je prosj0k od
koji iznosi 7,8%. Od obliku ukruk nih je 5,7%. s>lndukll
10,9%, sljemcnjaka 14,6%, a kri 1.cva 65%. Najizruzitije su ukrucni sunduci -
daleko iznad prosjeka nil Bosne i Hercegovine koj i dosti e 6,8%, Fond
ukrasnih mot ivu na Nevesinjll relalivno je visok - z>lbilj ceno .le 78
raznih motivu koji se ponuvlj!\iu nei o m>lnj e od putu.
18J
. Zastupljeni s 21 vrstom poput povijene lozice strolistima, tordirane v
,:,rpce i vrpc.e odk?si h paralela ili od cik-cak crta, motiva arkada
bIljne stIlI zaCIje u VIdu lJIljana, dvostruke spi rale i grana, dekora!' .
. .. I" 8 Ivnl
mOlIvl Jav jaJU se 4 3 puta. Od motiva zapaeno mj esto imaju zvijezd
(same III s polumjesecom i kri em) i tit (obvezno
ponekad s rozetom, polumjesecom i siluetom kul e). Jedinstvenu pojavu
predstavlja komblOaclJ a polumjeseca, rozete I okloplj ene savij ene ruke.
Ukupno 56 puta u stili zacijama na Nevesinjajavlja se moti v
kria. Medu moti ve pribraj aju se polumjesec, motiv i tordiranog
krunog vijenca te motiv "vodenice", a znatno su manje pri sutni polujabuka,
koplje, luk sa strijelom, tap, nakovanj sa i
cijele stranice redovno paljivo klesane,
impresivno, zastupljene s 30 motiva ukupno 66 puta, fi guralne
predodbe ljudske i ivotinj ske fi gure. Najbrojnije medu
scenama su predodbe lova - je to lov na j elena - u se izvedbi,
posebno onih najuspjelijih ostvarenj a, prepoznaje potez maj stora i nje-
govi h suradnika. Scene kola, po sastavu to su muka, enska i mj eovita,
zastupljene su 8 puta s 2 primjera, najprije kolom od II mj eovitih fi gura
i enskim likom kao kolovodom te kolovodom koji jai na jelenu, prikazima
u Boljunima i Gornjem Hrasnu kod Stoca i Zaplaniku kod Trebinj a. I 5 scena
turnira djela su kvalitetnih maj stora. l edna medu njima koja prikazuj e po 2 vi teza
sa svake strane s konjima i kopljima razlikuje se od fonda predodbi srednjo-
vjekovne Bosne.
S obzi rom na ukupnu masu evidentiranih 7 otkrivenih natpi sa od
kojih j e stradala i ne moe se ne predstavlj a posebno velik broj , ali
su i kao takvi ipak pokazatelj kulture pismenosti ovog
Nevesinja locirani su pokraj putova, na ilirskim tumulima i
uzviicama, nedaleko od naselja i kamenol oma, su orijentirani po pravcu
zapad- istok, posvuda su svrstani u ni zove. Kao to je to u drugim
T ovdje su uz broj nekropola niknula kasnij a
(pravoslavna) i muslimanska groblj a. Na vie mj esta su grobOVI
pomijeani sa ponegdj e se temelji starih crkava, a na neki m
nekropolama nalaze se aktivne pravoslavne crkve. ..' .
Na pojedinim se nekropolama istaknutiji Jer su seljani
vjerovali da ih to potedj eti vremenskih nepogoda - leda, sue i ki e. ZannnlJl vo
je da se za birala siromana djevojka bez rodItelJa, kop
bi zauzvrat bi vala daJ"ivana ili .'
. . k' " fUJU od
po kvalitet i kl esarskih radova. nevesInJs') stecel van .
amorfnih primJ'eraka, preko povrnog kl esanja do sasvim lijepih ost varenj a. PO
. . " I Herce
obli cima i ukrasima i ovog podneblja preteno su vezani za Istocnt 'h
. . .' d" d I st Od dru"1
oQvinu ali II nekim segmentima pokaZUJU l vlastit u ln IVI ua no. . . e
b ' . ' h ' .. {' I'ziranih bilJaka.
oblasti najbli a im je Bosna s kOj om I vezu moti vI s I l . . ' .
o' b' su SleCCI
okolice Nevesinja po sVim svoJim oso mama

nekropole II Bi skupu kod Konji ca" ""," l' "
. . . V I"' vOJ ZI VO J
Spomeni ci Nevesinj a preteno pnpadaJu XlV. I X "sto Jecu. s," ""ekonl
vijek vj erojatno jo u X III. a gase se, po svemu sudecI, (lj
prvih decenija XVI. 1972.,97 .. 113.- 12 1.).
Popovo
Sredinji dil) Popova tl ul.cm smi slu predstavlja krako polje uzdu donjeg
toka rij eke T rcbi nji ce podesno za razvoj ratarstva. dok sc II smi slu ova
oblast na sj everu i jugu protee na s osohinama
pogodnog za stoke. Naj starije kultno sredi te popovske upe jc Zavala, istovre-
meno geograf .... ki centar Popova i prirodna spojni ca izmedu unutranjosti srednjo-
vj ekovnog Huma i Primorja. poznala po crkvi sv. Petra podi gnutoj II
XI.IXII. i po obli nj em pravos lavnoIllmanastiru s crkvom iz XVI.IXVII.
U Popovu polju roclcn je 1610. sv. Vasilijc, mitropolit i
ostroki. o sc i votu predaja kod tamonjih
pravoslavaca. Za razliku oci sredi nj e Bosne posijane gustom mreom ut vrda i
gracIova, na Popova nije dolo do formiranja gradskoga naselja,
a mali broj gradova j e i za ostale humske, pa i lrcbinj skc upe.
Kroz Popovo su od davnina prolazili putovi i ovuda j e u srednj em vij eku tekao
glavni promet izmedu Dubrovnika i Huma (P. 1983.,65. ,7 1. ,73. -74.;
1966., 15.- 16.). Ovdje su se od ranog srednjeg vijeka i sudarali
utj ecaji i pravos lavlja, al i i utj ecaj i, koj i su
Popova dovodili u razne okvire, da bi pod Tvrtkom
I. ono dospj elo unutar gran ica bosanske drave (Vego, 1959.a,
192. - 199.).
Duine oko 3 1 km, irine izmedu 0,3 i 3,5 km, povrine oko 50 km' ,
oblast Popova polja po svoj im prirodnim osobinama, hi storiji i kulturi , kao
spaja Hercegovine sa
primorja.
Na 88 nekropola ovog evidentirano je 1559 medu kojima
7 14 794 sanduka, Il slj emenjaka, 24 kri a i 16 stupova. Ovdj e su, kako
se vidi, najvi e kori teni osnovni oblici sanduka - 5 I %, odmah zatim dolaze
- 46%, sljemenjaka j e malo - I %, isto kao kri eva i stupova.
broj pogotovo onih masivnijih od kojihj e ukraena,
izuzetno je kvalitetne izrade, amorfnih gotovo i nema, to govori daje ovom osnovnom
obliku ovdje poklonjena dostojna panja.
Sanduci ovog su dimenzija, nekoliko primj e-
raka se gabaritima, dva su visoka i doseu 160 odnosno
178 cm, dok na nekim nekropolama ima i malih sanduka koji se pripi suju djeci.
Sljemenjaci su II pravilu kvalitetno iskl esani, ukraeni iJ,i
redovito su odvojenih postolja i predstavljaju pn mJerke ovdasnJlh
nekropola, pripadajU tzv. visokim sljemenjacima - jedan primjerak dostr e VISJJ1U
od 192 cm - i po svemu krase grobove najuglednijih lokalne leudalne
piramide. . . .' "'h
Krievi rasporedeni na 17 lokaliteta ukraellJ su I pOSJedUJU natpISe, lina I

. . ada iiI sanduk,

iznimno velikih proporcija (300 x 123 x 30 cm), o I no lm pnp ... k'
- .. k I t na kaSnIJI vremens I
skoro uviJ'ek se nalaze na periferijI ne ropa e, o u .' . .
, k I gasi la a pflPI SUJU se
period njihova postavljanja kada se ropa a ve , ,
ili uglednijim zaJedJ1lcc.
t83
Stupci kao oblik nisu za Hercegovinu nego za
Bosnu, pa po tome 16 stupaca Popova predstavljaju osobenu pojavu.
Poput kneva i stupci su postavljani na rubni dio nekropole ili su osamljeni , a
smatra se da su nastali pod utjecajem muslimanskih nadgrobnih spomenika_
niana.
Od 1559 evidentiranih ukraeno ih je ili posjeduje natpi se 297 _
ukupno 19% - to cijelu ovu oblast svrstava medu dobro ukraena
Usporedbe radi, stupanj ukraenosti u nekim drugim oblastima je
Olovo - 23%, iroki Brijeg - 40%, Kupres - 10%, Ludmer- 12%, Ljubuki - 46%,
Kalinovik - II %, dolina Neretve - 4% i Ljubinje - 17%. Stvaranju izotrenije
slike o ovom pitanju pridonosi i postotak ukraenosti osnovnih oblika: - 11 %,
sanduci 22%, sljemenjaci - 82%, kri evi - 100% i stupci 100%. poj ava
da su ba svi krievi ukraeni , dok su od oblika najvi e ukraeni sljemenj aci,
kako je to posvuda plohe s natpi si ma, ukraeno je 465
strana s ukupno 72 vrste motiva u 929 primjeraka.
Broj ukraenih spomenika iznad je prosjeka tako da Popovo pripada medu
bolje ukraena s velikim i raznovrsnim repertoarom motiva. Na cijelom
mnogo j e toga ali i znatnih razlika, to govori da su ovdje
uz majstore poznate kao vjete u svom poslu radili poznatiji i
"dij aci" iz Hercegovine i Primorja.
Medu dekorativnim simbolima na ove oblasti se: povijena
linija s trolistima, kose paralelne linij e, tordirana vrpca, vrpca od cik-cak linij a.
ni z rozeta u krunim vijencima, niz ljilj ana, jednostavna i dvostruka linij a, mrea
rombova te povijena linija, paralelni urezi i peroliki dodaci.
mot ivi rozetu, kri , motiv tita i tita s motiv
krunog vij enca, polumjesec, moti v polujabuke, motiv "kamenice" ili "vodeni ce".
luk sa strijel om, ruku, moti v moti v cvijeta, motiv zmaja. "svasti ku", motiv
zastave na koplju, klesarski i motiv
Medu figurainim kompozicijama javljaju se: kolo. scene lova. turnira.
nekoliko ljudskih figura, predstave ptica. kouta i nekoliko ivotinjskih figura.
Posebnu panju scene kola. neka usmjerena ulijevo. druga udesno.
sastavlj ena od 6 do 8 poredanih mukih i enskih figura.
Od ostalih motiva panje su vrij edni: moti v arkada. kvadrat ili pravokutnik.
buzdovan. moti v paralelnih uzdunih rebara i element ili enske nonje.
Popovo je proarano motivima koji se ne II ostalim dije lovi nw
Hercegovine. poput arkada sa zai lj cnim lukovima. srcolikih tilOva.
kola II kome kolovoda j ae na jelenu. moti va stiliziranih zmajeva.
scena lova na jelene s lovcima koji koriste lukove te motiva dekorativnih mrea
od rombova i zastava. Ovdje su zabiljeene jedinstvene pojave popUI
titova sa sabljom. nekoliko primjeraka pokuaja portretu pokojnika i antropO
morfnih krieva kao. i J primjerka predstave \'dikoga tita iza koga gore \'iri ljudska
glava. a dolje se proteu noge. NajIllanjaj e ovih sa
Bosne. dok ih sa zapadnom Bosnom donekk veu prikazi stili zirani h kri enl
l
scena . . .
Nekropole Popova su orij entirane po pravcu
Ill.! znHtnim otklonom od toga pravca. Locirane su pored putO\a. na brezulJunt.l
ili ilirskim grobnim gomil ama. II hlizini ilirskih gradina, II nekoli ko
blizu kamenoloma kao u i ma, gdj c jc ncdal cko od nckropole jo od vremena
Rimlj ana bil o aktivno klesarsko radili tc koritcno i kasnijc u srednjcm vij eku.
nekropola prate crk vc, bilo da su nckropol e nastale uz crkve bilo
da su neke crk ve podizane na nekropolama ili u neposrednoj blizini, to vrijedi
za brojnije pravoslavne, ali i za crk ve od kojih su neke i danas povezane
s nekropolama
Ovim dominiraju manje ili srednj e nekropole - samo jedna
ima preko 100 - to govori o grobljima manjih naselja ili grobljima koja
ni su dugo traj ala. Masivniji i bolj e obradeni pripadali su
drutva, dok izdvojene skupine vjerojatno
porodice koje su se izdvajati iz bratstava. U odnosu na Hercegovinu broj
od 18 natpisa veomaj e dok u odnosu na Bosnu, gdje su cijela
poput Kupresa bez ijednog natpi sa, predstavlja veliku razliku. Nalazi u jednom
od malobrojnih istraenih grobova nekropol e u lokalnom centru
blizu manastira Zavale - fragmenti tkanine od srebrnog brokata, dinar
kovan u XIY.IXY. st. , te ovalna visine 8 cm, isturenog oboda s dekorativnim
kapljicama na trbuhu i tordiranom vrpcom na stopi - na pokojnika kao
pripadnika vieg drutvenog sloja. Ovdje se sahranjivao, vjerojatno i ivio, feudalni
rod naslj ednih upana Popova iz vremena prevlasti Kako
je poznato, za Nenca se udal a Miltena
kasnije poznata pod monakim imenom Polihranija, sahranj ena u vrij eme kralja
Tvrtka J. pod visokim sandukom upravo Brilji va
komparati vna analiza iz nadene desno od glave pokojnika, to s
obzirom na na ire rasprostranjeni pogrebni na
ovo je kao kasnobizantsko staklo iz Apulije ili nekih drugih bi zantskom
utjecaju bli skih mediteranskih oblasti, dospjela vjerojatno preko Dubrovnika
1968., 147.- 148., 152.). Osim kralja Tvrtka, ponajprije
dokumentima provenijencije XlY. sedam od osam
osoba spomenutih na natpisu u poznato je u svojstvu pripadnika
vlastelinskih porodica iz Huma i Trebinja. Iz tih, uglavnom fragmentarnih, podataka
saznaj e se i to da je 18. VIII. 1375. upan Nenac u Dubrovniku od
vlastelina Jakova primio natrag svoj depozit, zlatne okrugle mindue
radene "po slovenskom", koje su vjerojatno krasile suprugu
sahranj enu 1892. , 281.). su
pripadali irem krugu humsko-trebinj skog rodovskog plemstva, su viol entnu
narav na svojoj koi znali iskusiti njihovi prvi susjedi
1967. ,99.-101.).
Znatan broj Popova preteno iz druge polovice XIV. rela-
tivno broj pripada XY., a manji se dio protee kroz prvu XVI.
1966. , 63.-95.). ili ne, popva stecaka na
. -- d k k .. su DubrovcaIlI
poklapa se s Isplate mogonsa:-. an a . OJI . ra
dugovali vladarima Huma _ bosanskim vladanma Ih vazahma, a k
im je podudaran s prvim decenijima turske uprave (P. Andehc, 1983., 77.-78.).
185
Trebinje
broj srednjovjekovnih nekropola Trebinj ske upe - oblasti izrazite
kulturne sloj evitosti - nastao je na lokalitetima ilirskih grobnih gomila ili uz njih,
takve grobne gomil e su u 9 nekropola, dok crkvine smjetene na
vrhovima pojedinih gomila to da su uz brojne crkve na grobnim gomil ama
podizani i Ovdje je u srednjem vijeku bilo 28 crkava - vie nego danas - a
od 26 nekropola, samo na 3 ni su evidentirani Stanovnitvo se u konfesional-
nom pogledu dijelilo na pravoslavne i katolike, a uz njih su zabiljeeni i pripadnici
Crkve bosanske sa svojim gostima Radivojem i Vukom
u dva sela medu sobno udaljena desetak kilometara - Uskoplju i Bijeloj
1998., 46.-48., 227.l
U zapadnom i jugozapadnom dij elu Trebinj ske upe prostire se obl ast
uma trebinjska sa 17 nekropola, aktivnih sve do konca XY. st. Na njima su
vidlji ve razlike u sahranjivanj a i obilj eavanj a grobova koji su na 9
lokaliteta izravno naslonjeni na ilirske prethi storijske gomile, to daje ova
vrsta sahranji vanj a nastavljena i nakon oficij elnog primanja Na
vrhovima nekih grobnih gomila nalaze se srednj ovjekovne crkve ili crkvi ne, to
govori da su bogomolj e podizane na temeljima paganskih hramova.
Samo na dvij e grobne gomil e sa crkvom ili crkvinom nije bilo j e
veza izmedu srednj ovj ekovni h crkava i na ovom
Na 4 od ukupno 17 nekropola nisu postavlj ani - primjerice, naj ednom od
ovdanjih grobalja na kome nema ni grobne gomil e ni crkvine, a gdje su pokojnici
sahranji vani u zemljane rake, dok su im grobovi obiljeavani manjim
amorfnim kamenim
Na ume podignute su u srednj em vij eku 24 crkve - puta
vie nego to ih ima danas. Samo su tri bil e ljepe, zi dane malterom, dok su ostale
predstavljale male j ednobrodne gradevine povrine od S do 16 m', zidane
uglavnom od neklesanog kamena, bez upotrebe maltera. Unutar tri crkvine, gdje
su se nekad nal azil e grobne crkvice, su ukraeni U tri srednjo-
vjekovna groblja nale su se po dvije crkvi ne, dok su se na nekropoli uZaplaniku.
nai zgled sasvim za pogrebnu praksu. nale dvije srednj ovjekovne
crkve - jedna pravoslavna sv. Petru i Pavlu, i druga
sv. Petru, svojedobno lijepa gradevi na ukraena freskama. Nij e manje
zanimljivo ni to da se nalaze samo uz pravoslavnu crkvu. dok ih uz sruenu
crkvu ncma. Danas se ovdje nalazi jedi no groblj e u Ul11i
lrcbinj skoj . U crkvici groblja Ljubovo smjetenoj na rimskom lokali tetu nalaze
se tri groba pokrivena kamenim dok su pred crkvom dva II obliku
sanduka postavlj eni II istom smj eru kao crkva - jedan sa sjeverne, drugi s june
strane ulaza. Izmedu ova dva pred samim crkveni m pragom. nalazi se
oblika l II nekim drugim ovdanjim crkvicama su bili
postavljeni pred samu vrata iz j e jasno da se muprije morala ozidati crkva. il tek.
onda, prema nj ezinom prngu i ulazu, postavlj ati Na nekim su crk vinall1
i1
i crkve - prvenstveno grobne crk ve s grobni cama pokri venim
nastali istovremeno.
s ' o daje I () ,od 17 nckropola umc trehinj ske uvrteno II detaljan opi s
I ,npov,a HIC daj tl orij cntttc iju kada jc o ohl iei ma. kvaliteti
SItXclllla prcos talih 7 nekropola se uklapaju II
sp"",c ,"ka P"p"va (Sparaval", 1'179" 74, -7R" 12R, - 136,),
' " , Mcdu SIlXClIll:l Trebinja svih ohlika i varijanti posehno mj esto za uzimaju
- tzv. - medu kojiIlla sc svojoIll kri iz se la
5 km smjeten II bli zini crkve sv, Petra izv.m ograde
.lktl\:l.lOg KnzJc visok 210, irok I 10. irine donjeg vertikalnog kraka 57.
dchl.llllc :\) (' Ill. il prcdstavlja razvijcni primj erak sa stili zac ij om,
llhrada spome nika j e s()lidna. dekoracija kvalitetna, dok je
IkllllograllJska komIXlzicijajcdinstvcn primjerak na trebinjskOIll (M,
1'l7N" '\2,-.17,),
lako po dimell zijama i obradi zaostaje za nadgrobnim
iz Donje ipak budi panju oblika stupa II mj estu
DJcdlel VISlIlC preko 2 Ill. zaokruen u donj em dijelu. dok se gore zavrava duguljas-
tom pri zmom irine 40. i.l vis ine 80 cm. Pri zma j e na tri strane
- naj ednoj strani predstavom tita s na druge dvije s krievima
- dok je na ukl esan nalpi s Radoja (Truhelka, I 895, b, 263,-264,),
Gornji tok rijeke Trebinjice: Panik-Mirue
od Trebinja na sj ever. u pravcu sti e se II oblast gornj eg toka
rijcke Trebi nji ce. izmcdu njezinog izvora i Crnogorskih Mirua. s 9 nekropola
i ukupno regisb'iranih 467 od kojih je 360 102 S<U1duka, 3 sljemenjaka
i 2 kri a, Dokj e 77% i 22% sanduka. sijemcnjaci i kri evi prave su iznimke.
malo je s postolj em. medu njima su sanduci. spomenika
je dimenzija. premda ima i primjeraka poput u Mistihalju nestandard-
nih dimenzija (240 x 205 x 35 cm), Kao drugih i ovog
orijentirani su po pravc u zapad- istok, uz nekropolu je gradena crkva. a
moda su od ranije c rkve bile razlogom nastanka nekropola uz
koj e su niknula suvre mena pravoslavna groblja i crkve. Po loc iranja
nekropola i rasporedu spomenika se da su na OVOI11 prostOI1l fonnirana
groblja po bratstvima. unutar kojih su vj erojatno nastajale i skupine
odredenih porodica, , '
Broj ukraenih po pojcdininl nekropolama je.
loar motiva velik je i raznovrstan i ukupno ih se 40 180 ,pl,ua.
na ukraenc stranice steraka. Medu pre\'lada\'a
I
" . "" I'" ,,'j", s 1,'ol "SI"1l1'1 tu su i izvanredno lijepo klesane od
p ast lcna povIjen. , : '.' ,' ' . . ''', :\', , " "
, ' b l" ,(l" k',r' lktcl"llzdvaJ"Ju se moti v kll z.l. stlt s 1ll.H.: t: 1ll. k.Ullt:ll1lt:
moti va slln o ICI e .., . , , ," ,
ili "v<x1enicc" i a medu pallll' su, \llj('\.lnt'
kola i mukarca koj eg napada ncka IVot lilja. \':1('1\1.1
atno
' :('pal. " . , ' .
.,.. I 'k kl's" " 'I" (,\"j' \lll'ih lt'. su Il lllmllll
l e lili ' a c, .. .. .. . . "
" I I " ' ,I ' II datadji spomenika, koji se sa stanovItom sIgur-
njihovas OV:.lO(. 1 c , . " '., ' V ' r

' k " ,\"1',,"'1" "ZIll edu kOIlCH XlV. I prvI:' pO!OVlll: X , !'i (0 .ll:'l/.l
no II IpU ' mog .
1%2,a, 17" J2, -35,),
187
Ljubinje
. Ovo je zapadnoj Hercegovini, predstavljalo pozornicu
kOjom delilira!i suprotstavljeni, protagonisti
- ttavuntjskt zupam, dukljanskt vladari ,
Osmanlije - s slavenskim i vlakim stanovni tvom
kao nosivim stupom na kom je umjetnost irenje
odvijalo se u znaku borbe izmedu Rima i Bizanta za uspostavu crkvene, a s njom
i prevlasti 1998. ,70.-7 1. ,77.,83.,87., 129.)
S 13 istraenih nekropola i ukupno 633 evidentirana medu kojima je
85 (13%), sanduka 526 (83%), slj emenjaka 9 i krieva 13, oblast Ljubinja
predstavlja dobro istraenu mikroregiju rasprostiranja Od ovog broja
ukraeno je 109 primjeraka (17%), to je iznad prosjeka - 13, sanduka 77,
sljemenjaka 7 i kri eva 12 1965., 149. , 151.). Vie je nego zanimljiv
postotak ukraenih po pojedinim oblicima - krieva 92%, sljemenjaka 78%,
te i sanduka 15%. Kako se vidi, na nekropolama Ljubinja, s najudaljenijom
od gradskog centra oko 15 km, prevladavaju sanduci i to velikim dijelom
kvalitetne izrade. medu nekropolama sa 149 sanduka i jednim slj emenjakom
smjetena je u selu a nastalaj e najkasnije u XIV, najranije izmedu XII.
i XIlI. st. 2002., 57., 59.).
Medu primjercima izdvaja se kri iz sela Kapavica smjeten
u aktivnom pravoslavnom groblju visok 165, i rok 100, a debljine
25 cm. Osim visoke kvalitete ukrasa, se natpi s s imenom pokojnika Tvrtka
Vukasa i njegovog unuka Ivanka koji je "sijekao" spomenik i ispisao tekst -
jedan od rij etkih na krievima ovoga tipa. Oblici slovnih znakova otkrivaju visoki
stupanj obrazovanja pisara (klesara), se ime nalazi zajedno s imenom sahran-
jenog vlastelina. Jedinstven je poloaj spomenika na usamlj enu mjestu, moda
u okviru manjega groblja, to ukazuje na poodmakli proces drutvenog rasloja-
vanja. Paleografske i osobine natpi sa na drugu polovicu XY. Sl.
kao vrijeme njegova nastanka. On istovremeno da nositelji pi smenosti
u ovoj oblasti ni su bili samo dijaci u slubi feudalaca, poput kneza
sahranjenog u pravoslavnoj crkvi sv. Lazara u ispod koju je
krasio natpi s, u istoj crkvi u kojoj je svoje zadnje naao i njegov sin.
vojvoda Vukosav Gornja vremenska granica izgradnj e crkve sv. Lazara
vjerojatno je oko 1465. godine kadaje katun Pocrnje kod Ljubinja dospio pod
vlast Osmanlija.
Na samom rubu Ljubinja, unutar pravoslavnoga groblja s
crkvom, smjetena je srednjovjekovna nekropola s ostacima nekadanjega
groblja. Danas se ovdje nalazi 41 spomenik - 10 27 sanduka i 4 sarkofaga.
od kojih su ukraeni 2 sanduka i 3 sarkofaga.
Od j e nekropola u Premilovom polju s 87
i brojnim ukras ima, medu kojima su 64 sanduka, 19 placa.
I sarkofag i 3 kria. Ukraeno je 14 sanduka, 4 i I sarkofag. Ova nekropola
po 7 natpi sa na 3 sanduka, dvije i dva kria. Jedan od natptSa
uklesan na strani visokog sanduka spominje Stipka iz poznatoga
bratstva su radili II Dubrovniku kao klesari i zidari .
. Napokon. u sclu Ubosku ucialj enom nekih 11 kin d L' b" . .
"I '\" 'o , " . "" - o JU lOJa II pravcu
... L "1.: SlI Ilil Ill,alom prostoru nekropol e medu kojima
Sl. IZL \ .1J.IJU visok i stImluCI kvalitetne dekorativne obrade po II
odnoslI na .sve ostale nekropole o ,. I '" . .
. . vog" poe rucJ'" Po brOJU natpISa (3) Ubosko zaostaje
salll O za stecc llna Premilova polja.
Ornamentai ni fond n', st ., L' b' . . .
... '., y eCCII11a .Ill II1Ja, bogat kako tematski tako I po
IhlClI1l1 I ZI,-lde. odrazava opee uIl1J'etlll'c' ke tend" d bl ' I" k
.. . encIJ e ovog po ne Ja. a l I ne e
CIStO lokalne karakt eri stike Med . "k' . . , .
... . II ul11Jctmc 11n moti vima zapaze no mjesto
lInaju: pnkaz ruke od lakta do prstiju poznat U Hercegovi ni s 27
.. pn;or s knl atIm z;naj e;n i kozom, prikaz antropomorfnog kamenog
sa cet iri rue, rukom i iljasti lukovi i
stilizirani knzevl. a11l11131111 prizori medu kojima i oni s ivot injama,
scene lova. rozete. arkade po!ukruni h lukova, pravokutni tit s moti v
tita s i povijena, izlomljena i kosa paralelna linija, polujabuke
(polulopte). mreast i rombovi, kri s polumjesecom i luk sa strij elom.
je crta ovdanjih nekropola da su vrlo sm' etene uz
crkve, u pravilu pravoslavne, uz aktivna pravoslavna groblja ili na lokalitetima
kOJI s"oj im nazivom (Crkvine) na nekadanje crkve. Jedna medu
njimaje crkva sv. [liji - gospodaru gromova, munja i oblaka- u selu
Gradac, kao zatitniku stoke i od vremenskih nepogoda. Raznovrsnost
nadgrobni h oblika, kvaliteta njihove izrade, bogata dekoracija i
odraz su ekonomskoga blagostanja koje je u XlV. i
XY. Sl. pokucalo i na vrata ove oblasti u jadranskom zaledu 2002. , 14.,
16.-1 7., 2 1. , 24., 48., 79.-80. , 105.-106., 109.- 111., 135.).
I ovdje su mj esta za postavljanje odabirana briljivo, u blizini
kamenoloma, na ilirskim grobnim gomi lama, u blizini naselja, pokraj putova.
Osim i poneko kasnije muslimansko groblje lociranoje uz nekropole
Na nekim nekropolama ili u njihovoj neposrednOj blIZInI I danas pOSlOJe
crkve _ redovito pravoslavne - s apsidama i oltarima na stralll kao kod
starijih bogomolja s ovdje otkrivenim temeljima. .... ,
- preko 550 primjeraka (oko 95%) - onJentlranaJe po pravcu
d
. t k ' 1' s mall' m otklonom po pravcu I ovdje su
zapa - IS o I I .. , ,,' I k . 'ka
orobne rake orijentirane prema putanJI , slO znacI daje g ava po OJIlI
bila je 15 natpi sa, od IS2
. . 5 na spomenicima u oblIku krIZa. teCCI o e
- 6 na 4 na sandUCIma I .' Hercegovine sa
. ." . d " koo Imaju sa stecClma '
oblastI najvIse zaje iliC '" D b " . " .. se poc'eci veu za XII.IXlII. st ..
" k opolu u u OCICI CIJ I
okoline Stoca. [zuzevSl ne r.. d ' ' ih iz XY. i protee se do
moe se pretpostavIlI o,v
l
1965 150.-152., 157 .. 162.).
prvih decenija XVI. stolj eca ( es aglc, .,
Gacko
. . 'ene ut nekropola u okolici ,Stoca.
Premdamsutako dobro groblj a polja vazno su
Ljubinja, TrebtnJa I popova, uz kult mrl\ih. Na
vrelo informacija o je oko 500 o I a
i u nJ' egovoj neposrednOj b IZl
189
, ' ri'elazni oblici sarkofaga i masivni krievi.
ah luini koja dosee i do 175 irine su oko 65 CI!\,
po sVOJ J " d irine tako da IzgledajU poput suvremenih
j e Vlsma nedto manj" motivima izdvajaju se predodbe kola mrtvpo al!kIh
sanduka, Me u ornam G k k ' kr " P1itDtle
. , d 't u pravoslavne crkve U ac u, oje aSI I predodba l
Il 'l stecku II von l e " d OVa tl
, ' , d putem prema se u emlel, pre stavljeno J'e tak a
J
elena Na Je nom s, " d k l kl ode
'd ' k' l' dv" enska lika, dokJe ISpO o a U esana predstavadv' bo'!
kolo s va mus" . o' l'ka . '. o
, "k koplj' ima Ovom fondu mOllva kOJI os I vaJu viteki ivot '
dvajU konJUnI a s ' " pnPada
d d
' b d oboj'a n'l uskOJ' strani Jednog visokog sarkofaga lokaliteta De '
preo
z a v
' ,, ' " mJak
k
, ' d'eluj'u dva konpnlka, ah sada s maeeVIma, dok medu nJ'ima ..
II oJem su J . . o. o . stOJl
" d z' konJ'c za uzde, Ispod ove scene pnkazan Je lovac kOJI ubija medv]'Prl,
zcna rl" k ' k l' --.
d k
, " I'I'Oj' strani sarkofaga na aZI vitez na onJu s op Jem na ramenu
o se na s ' , b' al ' '
polja s rel atI vno ogatlm ornament mm fondom ko"
k l
,.. " d 1UO
dominiraju arkade, spirale, cik-ea ,I nIJe: pre stave i tita, ljudske
tio,"'e, kolo, dvoboj, lov, motIVI, krlZ te mladI mjesec sa zvijezdom
uklapaj u se u karakteristike ovog podneblja, ;
lokalnom kolom koja je razvila I neke osobenostt, Ovdanje nadgrobne
spomenike narod ne zove nego "grobnicama", a smjeteni su na
vidnim mjestima, oko starih crkvina, Odredeni broj nadgrobnika nosi
natpi se, medu kojima najpoznatiji pripada Radonji - vojVode
Sandalja u j e slubi i poginuo, prema istoku je sve
manj e, ali Gacko ne predstavlja njihovu oblast u strogom te
1928,).
Kao posljedica geografske izoliranosti ovog tradicija srednjo-
vjekovnih nadgrobnih spomenika se ovdje sve do konca xvm.
a vidljiva j e u ponavljanju starijih motiva za
medu ostalima paleografskih, i stil skih osobina natpisa. U sklopu niza
utj ecaja orij entalne kulture na materijalnu kulturu odvijao se i utjecaj
muslimanskih niana na kri eve odnosno pribliavanje
krieva nianima i ni ana kri evima i 1964" 160.- 165,),
poj ava - utjecaj umjetnosti na kasniju sepulkralnu praksu
svij eta - primj etna je u Jelakama, selu smjetenom izmedu Olova i
1964,a, 140,),
Kalinovik
Oblast planine Treskavice i njezi nih obronaka predstavljala je
pojas izmedu Bosne i Huma, nepovoljnim klimatskim okolnostima, ovo
j e bil o naselj eno od davnina o ostaci kultura I
dlfSklh gradina na koje su smj etani Ovuda su prolazili
putov, bosanska rudarska i mj esta s Humom
?ubrovl1lkom .. nekim drugim oblastima Hercegovine, ni ovdje gradski
Zivot ilij e razvIo znatnij e
Na 28 nekropola evidentirano je ukupno 1170 _ 278,
839, slj emenjaka 49 i krieva 4, iz se vidi da j e sanduka uvjerljivO naJVie,
lj' 7-' 9, , I
. - c . 7 a lin plul' jJ 1 .f C' / ' .
P b . - '" slj eme .. k
u roJu ukra':'c nih p ' . nj .! a 4' . dok je k .,
. nlllJeraka "0 nze\'u .
qo ul\upno iZll os i J 17 - 90 sanduk'] 16 - ' . t:ma.fl\ p?!' lotak.
Prema ob/omenlka - Obi' s ljemenjaka I I kri.
lek I 1<;< . a 7<;< . Uk ICima nUj'ie su _ 33<;< _ ukr: : ;n
uz
rame je kUprekoj.
jj li se S\"aka k raSI su neravnomjerno f'lSpO d' sljemenj<lcl. sanduci
. LJ 'raena ... re eni pr "m k
reSpeklUbiJan j e i iz Sirana poj edin b a ne ropolama.
Medu uk nDSi preko 600 uz 60 .' no. raj ukrasnih mOli'a
rasnim motivi k ' \rsta.
lordimne vrpce oblasli m . .. .
ob I '" . , Icne vrpce 0 11\1 lj vidu
I ne p astlcne vrpce Za n" s urezanim kosim ili cik. ak 1"0 ..
k Ik . Jima dOlaze ,. . . C mljama lli
I ' o vaflJami stili ziranog kria med \ s troli st ima. mOli \" kri a s
knzem-rozetom i " svasti kom"' I . LI kOjlOla I knzem lj krunim \lijene'
s.cene .,ova oaje/ene i srne. . . sunce i zvij ezde. rozete i
ljudskih figura, scene s ljudima i , '. ene kola. scene lurnira. druge predSIa\.e
pas. ivotin;e bll 1"olll1
j am
a. predslave iVOlinj skih fi oura kon
(
b
. " Jne Stll ZaClje mo( , k ' j.
re ral, motiv i vitek ." ar ada. uZduzne paralelne vrpce
' . . . e opreme, mOll v "v d ' .. .
prstima I po sredini urezane li " F '. o enice. ruke s Isprueni m
d
.. mj e. and mOIIva je bo ".
o onglnalnih, dok je u nJihovom b . b . . gal poeevsl od slandardnih
d
. IZ oru I o radISud I
ra lonlea kv rt P . . ovao znalan broj maj slora i
. a I eta. o hkovnlll1 osob' ".
zvani u narodu Oroblja" . " . " Inama steccl KalInovika.
. o o 1 mramorja mnooo br'" .
govine, posebno I b' . k . . .. su IZl Heree-
o' JU tnJs oo I neveslJ1J sk k '
Bosne. Tu se prvenstveno mi sl' . o k " ... og . raja. nego
pti ce scene lova . . I na mot ive aa sto su StJtOVI s arkade
kri ' '. . ' kola I turOIra, dok na veze s Bosnom brojne bordur;
k krum VIjenci , ljilj ani , osobito ruka s jeleni i'
b
OInjIh' ostOjl ,. oSlmovlh, I veza s Bosnom koja se zrcali u upolrebi
ljni stihzacIj a I "j abuka".
"o U Ovom obi ljumotiva s natpi Sima, medu ostalima natpisom
"ospode Beoke krst jamce, keen Pnblsava s imenom pi sam Vukaina.
.. U mnogIm nekropole su postavljane na ne vie od 50. a
nllj vle 200 m udaljenosti od kamenoloma. l na nekropole
sa su postavljane vrlo brilji vo, na uzvienjima odakle se pruao
hjep pogled na okolicu, na ilirskim grobnim rumulima ili II bli zini ilirskih i srednjo-
vjekovnih naselja. Na vie mjesta su kasnija groblj a locirana uz nekro-
pole, a isti je i s muslimanskim groblji ma sa ehilskim ni anima. OlUda je
objanjiv utj ecaj na izbor i klesanje motiva na vremenski bli skim
kri evima i ni anima. Za razliku od nekih drugih gdj e je povezanost
nekropola sa crkvama ili crkvinama pravilo, u oblasli Kalinovika lo je
prije iznimka. nekropola sadri izmedu 20 i 50 ihje broj
s manje od 20, a najmanje sa 100 ili vie primjeraka. Oko 90% orijeniirano
je po pravcll zapad istok, 8% u praygLsj everozapad-jugOl slok, a lek 2%
pravcu s jever ju&: Kao drugdj e, i ovdj e se na poj edinim nekropolaI11:1
pnmijetiti izdvojene skupine ali i pored toga nekropole Kahnovlka
djeluju kompaktnije nego u nekim drugim oblaSIItl1a I Humu. ,
Arheolokim pretraivanjem 15 grobova na 4 lokaCIje doslo se do
O a
e da su u nekim pokojnici sahranjivalll II od
sp zn j . . .. . d . blasllma
izdubljenog hrastovog stabla zvanim konta kontenlllllll nekim n1g lfl1 o
191
Bosne. U nekoliko grobova nadeno je uglj evlje koje, po svemu govori o
loenju vatre prilikom i paganskog da se vatrom rastjeruju zli dusi
na groblju.
u obzir sve prepreke poput nedostatka povijesnih podataka, te
mali broj i oskudnost sadraja natpi sa, oblasti mogu se okvirno
datirati izmedu XlV. i kraja Xv. st. 1962. , 7.-11., 87.-105.).
Trnovo
Sjeverno od Kalinovika, na putu prema Sarajevu, dvije oblasti
- Hercegovinu i sredinju Bosnu - nalazi se Trnovo s II istraenih
lokaliteta i na njima 17 nekropola. Na ovom ivopisnom gorovitom prostoru eviden-
tiran je 1041 od tog broja 5 je (0,5%),922 sanduka (89%), 108 sljeme-
njaka (10%) i 6 krieva (0,6%). broj spomenika je dimenzija,
ali ipak ima poneki koji svojom od ostalih. Takav je
ogromni sljemenjak s postoljem na nekropoli izmedu i dimen-
zija 220 X 110 x 150 cm, kao i jedan sanduk iz koji svojim gabaritima
260 X 140 x 140 cm dominira cijelom nekropolom.
Iznenaduje da samo 66 (6%) nosi ukrase i daje taj procent manji
od Kalinovika, Kupresa i nekih drugih oblasti. u obliku nemaju
ukrasa, sanduka je ukraenih 5%, sljemenjaka 13%, dok su nerazmjerno broju
krievi sa 67% najbolje ukraeni. Na 116 stranica javlja se 48 vrsta ukrasnih
motiva zastupljenih 230 puta.
Medu dekorativnim motivima dominira tordirana vrpca, medu
motivima kri st ili ziran, "svastika" i kri-rozeta), rozeta,
polumjesec i medu figurainim motivima se scena lova na jelena i
kola, a evidentirana su i dva natpisa.
Kao u drugih oblasti, Trnova postavljani su po pravcu
zapad-istok u blizini naselja i putova, uz kamenolome i na podesni m uzvienjima.
Velike nekropole bile su za jedno ili vie naselja, ponekad za cijelo
bratstvo, to se moe raspoznati po njihovoj kompaktnosti dovedenoj u pitanje
tek na periferiji nekih nekropola na kojima se raspoznaje odvajanje pojedinih
porodica. Ti su paljivije klesani , su vii i barem poneki nosi ukrase.
Srednjovjekovne nekropole i ovdje su vezane za kasnija i musli-
manska groblj a. Tijesna vremenska povezanost izmedu krieva i niana vidljiva
je pored ostalog i po tome to neki od niana nose ukrase, poput onih u selu
na kojimaje prikazana scena lova najel ena, a tu se javlja i natpis u
bosanskoj Na nianima sela Turovi blizu Trnova prikazani su ljudska
figura, zmija i drugi motivi sa Na visokom slj emenjaku nekropole u
abancima, s predodbomjabuke, sablje i moe se pratiti i obrnut utjecaj koji
je od niana iao prema
Ne iz okvira ostalih i Trnova pripadaju XlV.
i Xv. dok njihov manji broj prelazi u prve godine XVI. ne
da im treba traiti u XIII.
1967. , 128.-1 35.).
ZAPADNA HERCEGOVINA
iroki Brijeg
Okolica irokog Brijegu s 9 istraenih nekropola i 157 evidentiranih
spomenika sadri od tipova zapadne Hercegovine.
Najvie j e - ukupno 91 - zati m sanduka 46. visokih sanduka 7, sarkofaga
I, sarkofaga s podnojem 6. kri eva 3, te kombinacija i kria 3. Iz ovog se
pregleda vidi da su ni ski oblici dominantni i da odslikavaju ukus
ovdanjeg stanovni tva i maj stora II vremenu podizanja Dok su II
olovskom kraju daleko najvi e zastupljeni sarkofazi s podnojem, na nekropolama
irokog Brijega ovaj se tip spomenika samo iznimno, manje nego je to
sa ovog oblika na Radimlji , to da se uz istu ideju kamenog
nadgrobnog spomenika u izvodenju oblika i ukrasajavljaju individualne razlike.
Tehnika obrade spomenika je i varira od preci zno izraden ih
obli ka povrina, do grubo osnovne forme. lako je tehnika
ukraavanja jednostavna, to ne umanjuje estetsku vrijednost ornamenata nego
im daje notu originalnosti. Ako i nije vreno arheoloko istrai vanje grobova,
blaga pobrinuli su se da otvore neke od grobnica koje predstavljaju lij epo
zidane prostorije visine izmedu 0,80 m i I m. sazidane od netesanog
kamena bez upotrebe maltera. Ova tehnika zidanja grobnica odaje spretnu majstorsku
ruku upotrebi kamena, u je blizina Primorja s dugom tradicijom
obrade kamena morala odigrati vanu ulogu.
Od 157 ukraena su 63 primjerka - 28, sanduka 18, visokih
sanduka 5, sarkofaga (sa ili bez podnoja) 6 i krieva 6. Najvi e su ukraeni oni
spomenici koji su zastupljeni u najmanjem broju, primjerice sarkofazi medu kojima
nij e ukraen samo jedan, od 7 visokih sanduka ukraeno j e 5, dok svi kri evi na
sebi nose bilo kakav ukras. Od ornamentirano j e blizu jedne medu
sanducima vie od jedne Generalno uzevi, ornamenti se mogu podijeliti
u tri skupine: geometrij ske, ukrasne znake (medu kojima su socijalni si mboli i
neki s religij skim te figuralne kompozicije.
Od geometrijskih motiva prisutni su: cik-cak linija, spiralni zavoji, zavojita
linija s trolistom (vinova loza), zavojita linij a Gednostruka i dvostruka) sa spiralnim
kovrdicama, pleteno ue (tordirana traka), motiv sidra te i udubljene
linije. Svi ovi motivi pradavnoga podrijetla, koji pripadaju fondu narodne umjeOlosti
i izraavaju ljudi ovoga podneblja, imaju izrazito ornamen-
talnu funkciju i ne mogu se dovesti u vezu s bilo kojim
Ukrasni motivi javljaju se u irokome spektru, a to su: polumjesec. rozeta.
zrakasti krug, krugovi, od pletenog ueta, kri, kukasti kri . motiv
vodenice, troli st i pentagram, motiv drveta. stili zirani ljiljan
i tap, ruka s tit s i arkadni stupovi. Moti v ruke s snano
asocira na motiv rasprostranjen u zemljama Europe,
tj. motiv oklopljene ruke s ili nekim drugim orujem, koji je predstavljao
znak vitekog dostojanstva (D. 2006.a, 534. ).
193
Figuralne predstave -lov najelena, sv. Kristofor s djetetom, kolo, turnir,
samostalne muke figure, ljudska maska i ivotinjske figure - prisutne su na
deset spomenika ovog Od posebnog je figura sv. Kristofora s
djetetom u gotovo predodbi s otoka Raba.
Sv. Kristofor zatitnik je otoka Raba, a njegov je kult veoma rairen na Zapadu.
Iako je u ovom o relativno malom prostoru na kojemu je lociran
broj nekropola, jedna od njihovih odlika zrcali se u prisutnosti lokalnih varijanti
koje jednu cjelinu od druge. dio nekropola i spomenika iz
okolice irokog Brijega pripada drugoj polovici XIV. neki detalji s poje-
dinih nekropola vode u Xv. kao vrijeme njihova nastanka, dok je na
dvije nekropole primjetno mijeanje tekovina oba ova perioda.
Od devet istraenih nekropola spomenici u obliku sarkofaga nalaze se na
- na svakoj od njih po dva takva primjerka. Da se pri tome ne radi o
nego o pojavi dubljeg vidi se iz da ovi sarkofazi
zauzimaju sredinje mjesto na nekropoli i da su izvanredno ukraeni.
Otuda objanjenje da su to grobrti spomenici - poglavara roda,
plemena ili nekih drugih drutvenih formacija. Ova pojava, ali i stilsko-
osobine spomenika na nekropolama jasno ukazuju da se na
odraava cijela drutvena hijerarhija - od kmetova i slobodnih seljaka
do feudalaca i crkvenih - to nije samo sa spomenicima ove regije.
broj orijentiran je u pravcu zapad-istok, to da su
postavljani prema putanji. Dva natpIsa: na dvije
nekropole ne pruaju podatke o historijskoj epohi njihova nastanka,
dok se njihove epigrafske karakteri stike uklapaju u iznesenu periodizaciju
(Benac, 1952.,35.-56.).
Ljubuki
, ' . Okolica Ljubukog - poznate srednjovjekovne utvrde _ jo i danas obiluje
a u srednjem vijeku ih je moralo biti neusporedivo vie. Marko Vego
OpIsao Je sedam nekropola detaljno, dvije nekropole sumarno, neki
spomenICI nISU op,sanI , ah Je ovom analizom ipak oko 90%
spomenIka.
Na sedam nekropola registrirano je 224 spomertika od toga 88 sanduka
78: sanduka s postoljem l , sarkofaga 9, te i koji ni su
OpIsanI 48 primJ'eraka Od 176 "h' . .
I
. . opIsanI nadgrobnI h spomenika, polOVIca Je
p oca, polOVIca sanduka dok' k e.. . .
kr
" h .' Je sar olaga relatIvno malo ah kvalitetnije
u asenI od ostahh ObI"' k' ' .
Rad' I' . d . . ICI ne ropola ljubuke kotline gotovo su isti kao Onih s
'm Je I ruglh nekropal H . .'
nekropole v I'k'h d' .. a ercegovIne, uz napomenu da su na dVIJe
e I IlmenzIJ a Od 176 . '. .
simbolom k . .. .. pnmJeraka 81 Je s ukrasom, od toga 33 sa
nza, znacI VIse od Jedne t '" . .
Gornjim Studenci m e d' k ' le:
lne
, sto Je do izraaja dolo u
a. ron U I asa obuhvaca' . ' .
ljudske fig . . . mOLI v tIta s simbol kameme
e
,
ure s anlropomorfnlJn uk . . .
roze le, Vilice troli sla k I . tord,rano ue i trake, polumjesec,
. , o o, mot Iv spIrale s I ' . ir
Medu spomen ici ma I ' ,1 " ' , . cene Ova, SImbol sokolova I tum
la I IZuzel no li ' ' h . . "h
Jepl prlJnJeraka popul sanduka iz GomJ'
visine l)O CIli. L'ija je gornja povrina isklesana II vidu triju stepenica
visine 4 i ) CIll. s kompli ciranim kriem na gornjoj Izrada na
ovoj nekropoli ukazuj e da su bri lji vije izradeni primjerci pripadali bogatijem
drutvenom sloju. apoj edinc SlI ih porodice postavljal e po skupinama, odnosno
prema srodstvu.
Na OVOI11 je bilo akti vno vie radionica kao nositelja
utj ecaja, a jedne od nekropola pripadaju istoj koli kao
klesari aktivni na irokog Brijega, spomenika pripada XIV i
Xv. pojedini primj erci, medutim, mogli su nastati i znatno ranije, moda
u XII, sI, Oblast Ljubukog pripadala je od naj starijih vremena tzv. Paganij i
(Neretvanskoj krajini), a sukcesivne izmjene gamilura, od srpskih
i hrvatskih do bosanskih
i koji su, kako j e poznato, pripadali Pravoslavnoj
i crkvi, ali i Crkvi bosanskoj, nisu ostavil e dublji trag na ornamental ni
fond Ovome treba pridodati slavenske i vlake
skupine, kao i daje u crkvenom pogledu LjuOllkog pripadalo
makarskoj biskupiji , koja je potpadala jurisdikciji splitskog nadbi skupa, a
je s duvanjskom bi skupijom. Unutar ovih kompleksnih crkveno-
i okolnosti nastala je i razvijala se umjetnost u oblasti
Ljubukog (Vego, 1954., 41 .-45.). Ljubukog i njegove okolice rubno su
ove grobne umjetnosti , proimanja i
dalmat inski h kola (Palameta, 1996., 163.).
Kao regij a izmedu Hercegovine i Hrvatske, Imotska krajina sa
svojih 593 registrirana medu kojima s 316 primjeraka dominiraju sanduci,
predstavlja sponu sa Cetinskom krajinom - drugom hrvatskom oblasti rasprostiranja
Iako po obradi zaostaju za Radimljom, brojnost,
formiranja i postavljanja nekropola uglavnom uz putove, ornamentika, figuralne
predstave s turnirima, scenama Jova i kola, dimenzije i nazivi, sve to
Imotske krajine organski m dij elom jedinstvenog korpusa na prostoru "od
Cetine do Drine". Imota i Cetina obiluju dok se u primorskom pojasu
tek tako da nj ihov broj vidlji vo raste s pribli avanjem Bosni
1954., 152.- 167.).
BOSNA
Olovo
Pored veli ki h, "slavnih" nekropola, kakve su u Biskupu, Radimlji ,
i na Pavlovcu, kao mj esta ukopa vlastelinskih porodica, poznat je i cijeli niz
"anonimnih" nekropola, poput onih u oblasti kOJe zbog rel?livno VISoke
razine istraenosti pruaju dragocjene spoznaj e o lokalnoj pnmJelll Jedne
sepulkralne umj etnosti irih razmjera.
195
U oblasti rasprostiranja spomenici olovskog kraja pruaju se u
tampon zoni izmedu sredinje i Bosne, s odredenim u
odnosu na oba ova Na registriranih 26 nekropola jednoga zatvorenog
brdskog areala od nekoliko kilometara, 13 je malih obiteljskih skupina
a na 17 je primijenjena dobra i bri ljiva obrada spomenika - ukupno
ih je 460. Prisutni su svi oblici od 4 stupa, te s postoljem i bez
nj ega zastupljenih s 20%, do sanduka kojihje u postocima kao i (s postoljem
j edna i slj emenjaka se broj penje do 167 (64%), od kojih j e samo 7
bez postolja. Zabiljeeno je i nekoliko monolitnih dvostrukih sarkofaga s
podnojem, koji u manj em broju uglavnom krase Bosnu, Podrinje i zapadnu
Srbiju. Olovski su ni ski, i uski , a su i po
suavanju donjeg dijela spomenika izvedenim preteno po duini. Ukraenih je
spomenika 84 (18%), ponajvi e spiralama (jednim od moti va na
Olova, Kladnja, Vlasenice i Zvornika), rozetama (najvie prisutnim oko
Zvornika i Olova), tordiranim vrpcama, i neto rjede krievima (zabi lj eenim na
Breze, Varea, Olova, KJadnja, Vlasenice, Sokoca i .epe). od
motiva dominiraju vrpce sa cik-cak linijama, krugovi, zvijezde, polumjesec,
polujabuka i vodenica. Oruje je zastupljeno prikazima i koplj a,
s rukom savijenom u laktu i ispruenim dlanom. Prikaz ruke i
je za olovsko i kladanj sko Ludmer i Gornje Podrinje. Na tri lokaliteta
ustanovljena su natpi sa (Fekea, 2008., 65.-80.).
Ornamental ni sustav na olovskim nekropolama otkriva postoj anje jedne
posebne kole, sa svojim principima ukraavanja i svojim
rj eavanja ornamentiranih povri na. Veliki dio ovih je dobro
isklesan, a grobova nema dosljedno llil.Y,edene orijentacije. Postanak
olovskih nekropola - oak6jin Je najvie locirano u gdje se nalazila
varoka crkva podignuta vjerojatno sredinom XlV. st. - stavlja se u vremenski
raspon od kraja XlV. do kraja Xv. s tim da najvi e spomenika pripada
prvoj polovici Xv. st. Sedam od 12 nekropol a pripadaju nastanj enim
mjestima, selima ili zaseocima, dok se u naj vanijim naseljima i
gdje su stanovale feudalne porodice, nekropol e izdvajaju u
posebne skupine. Unutar nekropola postoj e odvojene grupacije
rezervirane za fe udalne porodice. dok su u ostale dijelo" e
sahranjivani vojnici i slobodni seljaci. Ovdj e je izniknuo cijel i "sistem grobita".
koji na da se radilo o naselj enom kraju, poznatom po
razvij enom rudarstvu i prisutnosti franjevaca. Jedna od ovih nekropola - na Kli si
u - smjetena je u neposrednoj blizini crkve. Preteni
izostanak natpi;;;-i drugih indikacija na olovskog kraja ostavljajU
nas bez odgovora na pitanje o konfes ionalnoj pripadnosti ljudi koji su svoJe
nali pod ovim nadgrobnicima. ali je ipak izvjesno da
"stanovnitvo koje je postavilo ove nij e pripadalo sekti". Karak-
teri stika j e ovdanjih da, poput rebrastog plata na stranama
jednoga primj erka s Kli se, koji imitira drvene obli ce od kojih se gradi la pra,.a
oni pruaju predstave o izvornoj srednjovjekovnoj ovoga kraJ'!
k
d . .. I . !fno bde
gradenoj preteno od drveta, ' ao sto su o Istoga matenja a zas lgl .
i mnoge crkve kojima se II trajno izgubi o svaki trag
SI C,,',,: I ... J...LIJ ;I illli lal.:iju dp 111 ilt:C , dok
:- Icl',,' i :- :-I UI'P\ illl;\ imiliraju jU/ lljal' ku kll t: 1I t B!..' nac,
1951 .. 55,-5b., 5:\,-(llt. 7 1. 1. \ dr\"cllih kUl:a na lI1arkalllllOI1l
:o;; ulI.1t"at!1I i l Igl.l l'l' pru/ a pbil.k dClalj;\ p lada'lIjl.lj :O; 1.unbl'll11j arhik'klUri . To
jl.lj!..'dnl.lllllx.ll\ 1\ iu.k da .k lincna i;\';'i la tll.lltl l' a;llllj!..'l' aj na maj -
:-; lllI\' II illl \...raj!..'\ illla kk:-; al i "\ kl'ni dp11l ". a da :-u !..!lo!..!raf .... ki
Pl.llll/aj. ndllllsllll k;lrak.l lristikl' Ila i slllj l'laj na pUIl'\a. im;;li
\"a/nu pri nhi i kl.l\":lnj II ln'ih nadt!n 'hni il sptl11ll'llika l ikIlat.: , \l)o.' .. X X V \.).
Kladanj
Prl'p1l7nalljinl mik1'llr('gijll iSIOl-lll' BOSlll'. s nl'kim karaktai :-; ti -
kama prijt'iazn(' zone knja :-;e naslanj a na obiasI Olo\"a.
K\adanj. gdje je na 52 lokaliteta II 17 naselj enih mj('sla evidentirano -BO
:-;pomt' nika. Najbrojniji SlI oblika sljemenjaka - ukupno 211. to iznosi
-i99'c, sanduka ima II-i ili ?70/c . stupova je 79 to 187(' , je ukupno 15
primjeraka ili 3'k . dok je amorfnih oblika II . U ovoj se oblasti javljaju
lI:-;pr..wni brojnost raste dalje istokll, dok :-;pomenika u obliku
kri a nema, Jedna od osohina o\"danjih ogleda se II tome to ih sc
kao i 010\':1, prema dnu sl1 ;l\a. to su ndlo manjih dimenzija. pogoIO\'o
oni u obliku slj emenjaka. SljelllL'njaci su u \"cl-ini s pnsloljL'llll11l11nnlil), kao to
je to slul' aj i sa sanduL'ima. S\"i .... u \'L'lllna ni ski. ;J :-; lj enlL' njaci II \"('L' ini imaju
ni ske. pri krajl'\'ima maID pll\"inUIL', kl"ll\"ne plohe. U:-;pr;\\"11i spnmeni\.:i redl.l\"l1o
:-; U oblika pra\'ouglog paralelopipL'da. a mnogi Sl.' prema \TIlU ire.' i za\Ta\'ajl1 na
d\"ij(' \ode.
Od ukupnog broja ukraeno je 60 primjeraka ll-i 7d. to je II
odnosu na neke druge regije - Kupres 109'c. Kalino\"ik I 19'(' -
proceni, a ukral' ni su sljemcnjaci (679'c) i stupovi (33V'd.
dekoralinli mOli v je tor(lirana vrpca. zal im vrpc-n. le ni z trokuta.
dok :-;e medu motivima spimIa u raznim varijantama.
kao i mOliv sti li zacije stabla II vie oblika. Relati vno je prikaz polumj eseca.
zvijezde i rozete. kruga. krunog vijenca i jabuke, Upravo po brojnim spiralama.
originalni m varijacijama i kombimH:ijama ..... ove ohlasti prt'dsta\"ljaju
prirodan nastavak lendencija zabiljeenih na Olma.
u obzir originalne stilizi.ll.'ije slaba la. obI ,ISt Kladnja ilna mIlogl)
s dvije oblasli Bosne - Ludmcrom i Zvornikom.
U izvedbama. stili zin.lne i nnlroponlOl'fne llhlikt'. na
kladanjskog prislltilnje mOliv kria. Panjl.' su \Tijedni motivi
rebara (kanelira) i mree od tn)kllla. Onl'jl' .il' pl\.'t..ilX't.'1l0 pUla
- II dva navnlli:l to je prikaz i pravog s krsniL'om i rllknhv:\tnlll.
jednom je to sjekirica. jednom srp kao iznimna pojava na \IllPl' t.'. d\lk II
4 oruje dri Illka savijena U luki ll . Nu dva spomcnikujavlja Sl' motiv
Predodbe slili zirnnih stabala i imitacij e ovo podml'je nlzlikujll Ill.' samn od
Hercegovine, nego i od mnogih ohlusli Bosnc. Jednu od SPl'l'iti(Oll11sti slL'\' nku Klad-
nja ogleda se i u potpunom izostnnkuljudskih ligum. link su il'l>tit\jskih
197
ti gura zabi lj eene samo dva puta. Ova njihova osobina ovdanj e povezuje
s ostal im Bosne. a razdvaja ih od Hercegovine. Datirani II
prvu polovicu Xv. st.. na dva slj emenjaka javlj aju se natpisi.
Pri izradi ovih kori tene su standardne kl esarske tehnike i po
svemu se daje ovdje bilo akti vno nekoliko majstora i nji hovi h Kao
i II drugim oblastinla su postavljani po breuljcima i uzvienjima, pokraj
putova. nedaleko od naselja i kamenoloma. Uza same ili u njihovoj
neposrednoj blizini locirana su suvremena muslimanska ili - redovito
pravoslavna - groblja. Za razliku od Hercegovine, na samim nekropolama ili II
nj ihovoj blizini ni su otkri veni temelji ili drugi ostaci crkava. Od ukupno 52
nekropole nema nij edne s preko 50 spomenika, samo 6 nekropola posjeduje
izmedu 20 i 50 8 nekropola krasi izmedu 10 i 20 primjeraka. na 28
nekropola nalazi se izmedu 2 i 10 dok je na 10 lokaliteta samo po jedan
spomenik. i ovog mogu se datirati izmedu XlV. i XVI. po
ne iz vremenskih okvira 1969 .. 170.- 175.).
Ludmer
Udalj ena 15 km od Srebrenice. smjetena pored dva prometna putna
pravca - jednoga uz Drinu i onoga koji iz Rogatice preko Glasinca i
vodi do iste rijeke - Ludmer je istraena obl ast rasprostiranja
u Bosni. Usprkos blizini Srebrenice i prometnih putova ova je mikro-
regij a zbog konfiguracije terena ipak ostala slabo tako da su njezina
mnogobrojna stara groblj a - za razliku od Srebrenice gdje im nije ostalo ni traga
- do danas ostala potedena.
Istrai vanjem je sedam nekropola s ukupno 297 spomenika
od kojih je sarkofaga 13, sanduka S, 17. cipusa i stela 128. obeli ska 5.
amorfnog kamenja 125. te spolia 4. Dok nekropole olovskog kraja
sadre samo jedan primjerak spomenika. takva forma u Ludmeru je
dominantna, to predstavlja osnovnu razliku u duhu sepulkralne arhitekt ure aw
dvij e mikrooblasti jedne regij e. Razlika je jo primj et nija usporede li se
spomeni ci Ludmera s onima u Hercegovini gdje takoder dominira ti p
ali potpuno drugoga oblika (sanduk. sarkofag. kri ) nego su to stele i ciQ.usi.
Os im to su malobrojni. sarkofazi u Ludmeru potpuno odudaraju od tipa
prisutnog u sredinjoj Bosni i Humu. to je \' idljivo iz njihove visine koja ne
premauje Y,m. Izrada ovih sarkot'lga slabijaje od olovskih. pogotov-o od herce-
jer njihovi obl ici nikad ni su potpuno to kazuj e da se "
Ludmeru tip sarkofaga nal azi u propadanju. Sanduci i takoder su prisutni
u minimalnom broj u. za razliku od sredi nj e Bosne gdje su oyi oblic i dllk
su u Hercegovini cij ele nekropole sastavljene od lij epo ornament iranih
Pored toga to spome nika nekropola Ludmera. pretean dio cipu,"
i stela pokazuje izradeni. sloeni ti p II nekoliko varijacija. Medu obeliscim<l Sl'
nalaze najljepi primjerci dok upotreba amorfnog kamenja za gnlbl
ll
":
tako karaktcris til" na za kraj. prije signali zira nan
1
dl,lI
nego jc odraz si romatva i nemara. Ovdje zahiljeen obi l'aj posta\'ljall.1:
1
ant ih spol ija Ila srcdnj<JVj ckovllc grobove prislItan jc takoder II H umu, jugoza-
padnoj Bosni i Srbiji.
ove oblasti smjetene su Ila uzvienjima II bli zini sadanjih
pUIeva kOJI su prema konIiguraciji Ila postojali i u srednj em vij e ku. U kakvom
su odnosu nekropol e bil e prema tadanjim naseljima teko je odrediti jer nije
pozna! njihov poloaj. Kadaj e o enama - raznovrsnosti oblika,
i izradi - nekropol e Ludmera bitno se razli kuju od nekropola u Bosni ,
posebno od onih II Hercegovini koj e imaju homogeni karakter, s velikim
brojem spomenika. Nekropolama Ludmcra nedostaj e ona vrsta
primj etna na nekropolama Hercegovine i iz okolice Olova, one su strukturirane
tako da pojedini spomeni ci unutar skupine spomenika ne samo da stoj e jedan uz
dmgi. nego su i istog oblika, dok su susjedne nekropole drugoga oblika.
Da su poj edine porodice kori sti le razne forme spomenika - tek je j edno od
objanjenja ove pojave. U dva od opisanih sedam - u
i - pravoslavno je stanovni tvo na nekadanjim
nekropolama nastavilo sahranjivanje pokojnika i II novij e vrij eme, to govori II
prilog tome da se radi o starosjediocima. Sama izrada spomenika odlikuje se velikim
razlikama kako po kvaliteti tako i po dimenzijama, uz upotrebu
ili povrno komada i odlomaka stijena za spomenik.
Ornamental ni fond iz Ludmera ne razlikuj e se samo od ornamenata
bogatih scenama iz svakodnevnog ivota, nego se po svojim
osobinama izdvaja i od ukraavanja spomenika ostalih dijelova Bosne.
Ovdje ornament nema veze s oblikom spomenika, moda i zato to sam
oblik spomenika ne igra takvu ulogu kao u Hercegovini ili u olov skom kraju.
Medu omamentima Ludmera izdvajaju se religijski simboli (polumjesec.
"j abuka" ili zvijezda, di sk ili veli ki kolut , kri i svastika), socijalni simboli
koplj e i luk sa stIj eli com), liguraini ornamenti (predstave ljudi i ivotinja). te
ukrasni motivi (geometrij ski i biljni). Zapaena je i predstava ljudske
podignute ruke, savijene u laktu s otvorenim dlanom. Ne ono to
je o ovom moti vu treba u obzir uzeti jo jednu nai me da
je ovaj gest ljudske ruke sav_ij eJ) e u laktu s otvorenim dlanom u_
doba na "kfcankim sarkofazima i II tiguralnom ornamentu bazilika.
su ga umjetnici mogli preuzeti iz carskog dvorskog ceremonijala II
kom je taj gest imao smi sao pozdrava, a kakvo je ovaj
dobio u umjetnosti , za sada se ne moe precizirati. Od posebnog Je
predodba velike figure mukarca
lica, ruku prekri enih na prsima, koji prije simboli zi ra pokojl11ka nego
a pripada fondu motiva sepulkralne umjetnosti europskog kasnog vIjeka.
Geometrijski ornament, i spirale koje dominiraju Ll
na Ludmera, za razliku od biljnoga ornamenta kOJI kraSI nUjlJepse
spomenike ovoga . .' .' .. . .
Iako na Ludmera nema natpi sa, standardl1l obltcl
ko
fag _ mogu se datirati u vremenski okvir izmedu druge polOVice XlV.
yr 'k .. XV
- k XV t l'ee'a dok oblici pripadajU "asIllJem vremenu - . I
pocet a . s o J , , O d ...
XVI
-da i XVII. (Sergejevski. 1952 .. 4.-37.). atacIJI
., pa maz .. .. k . k . h lo' k h
f k
. da e'e se neto odredel1l le mocI azatI na on.lf eo s I
amor nog mnenju mo , .
istraivanja grobova.
199
Zvornik
koji zatvaraju Zvornik, Osmaci, Sapna i Kozluk je
oblast Bosne s nekropolama Osim to lociraju jednu
subregiju bosanskih srednjovjekovnih spomenika, ostvareni rezultati upotpunjuju
sliku formiranu na temelju analize i nekropola
olovskog kraja i Ludmera, bolje tu sliku bogatijom i kompleksnijom.
Svih 45 lokaliteta na kojima su identificirani ili nekropole
ovoga smjeteni su na uzvi sinama odakle se otvara irok vidik,
prema istoku. Na istraenom terenu evidentirano je polovicom XX. 254
stela, 204 sljemenjaka, 36 i 19 sanduka. Ukraeno je ukupno 38 spomenika,
to oko 6%, a ih je solidne izrade.
Ova oblast ne oskudijeva u ornamentima, ali su oni koncentrirani na nekoliko
lokaliteta, dok u cjelini uzevi ipak prevladava relativno siromatvo u ornamentalnim
motivima: ovdje nema likovnih predodbi, ni scena iz svakodnevnog ivota. Gotovo
na svim ukraenim spomenicima prisutne su kombinacije sa spiralama i grozdovima,
samo se u tri javlja ukras u obliku polumjeseca, jedanput a na dva
spomenika kruni solarni simboli . Po ovoj svojoj karakteri stici iz okoli ce
Zvornika gotovo su s nekim spomenicima s druge obale Drine - u Srbiji
- to govori da se ovdje formirala jedna klesarska kola. Sama kombinacija spirale
i grozda u svojoj izvedbi snano asocira na predstavu kria zasnovanu
na biblij skim motivima. To potvrduje i jedan spomenik s obale Drine, iz
Banje gdje je u ornamentu zadran oblik "drvceta" , ali se u sredini
nalazi pravi kri. Na sarkofagu Konstancije, cara Konstantina, takoder se
nalazi znak sastavljen od tri spirale i grozdova, ukrasima na ovdanjim
1956., 221. , 236.-238.). Ne samo oblasti.
nego uzevi Podrinja, posebno s obzirom na obli.Is.
stele,_naslanjaju se na susjednu oblast Srbije koja je moda i
utjecala na usvajanje ove forme spomenika na zapadnoj strani Drine
(Truhelka, 1895.,338.).
Mramorje zapadne Srbije i oblasti Rasa
Kao manje-vi e stalna granica srednjovjekovne bosanske drave, rijeka Drina
nije predstavljala i granicu rasprostiranja Naprotiv, u dvjema prostranim
oblastima - u zapadnoj Srbiji i Rasu - umjetnost izrade ovih nadgrobni h
spomenika takoder je cvjetala i granala se u vie pravaca.
Uz postojanje posebne radionice u Podrinju najnovija
istraivanja potvrduju bliskost oblika i ukraavanja zapadne Srbije s
onima nastalim pod utj ecajem bosanske kole. Mala visina i brojnost tzv.
spomenika, ukoenost strana sanduka i slj emenjaka, dvojnost oblika, brojnosl
motiva spirale kombinirane s kriem i grozdom, rozete, polumj esec. krievi .
i biljne stili zacije uz iznimnu pojavuliguralnih motiva i odsutnost scenskih
predodbi, osobine su u sustavu ukraavanja na strani rijeke Drine.
S obzirom na fond ornamenata i oblika izdvajaju se tri zone rasprostiranja
koj c II \'Cl' uj ili manjuj Illj l'ri puka / uju i ra l like s nadgrohnim
spolllcl1il".' illla sllsjednog hosanskog podnu:'ja, Na sj cvcllI ove ohlasti na nekropolama
LO/,nil'c. Krupnja i Malog Zvornika primjetll e Sl! il.l"<I Vll c analogij e LJ ohli cimn i
sustavu ukraavanja sa stcl' l' im:l 11<1 podrul'ju Zvornika i Olov<l . II srcdnjem Podrinju
(Ljuhllvija. Bajina Bata i U/.icc) slikajc donckle dok dalje prema
jugu ra/,like postaj u naglac nije lZd:' cvil' , 200:\ . ;:.l 6,. 17X, 17tJ,),
U naj ircl!l kllrplIsa stel' aka, p{lschlHl s llb7.irollln:l tipologiju oblika
i IlHHiva. OSOhCllll l:idinll ovc ulllj ctnosti predsta\"lj a ohlast starc srps ke dra\'c
(Ras). gdj e jc kOllca XIII. i pOl'ctka XlV. :';(llljl'l' a hilo akti\"l1O \'ic samosIainih
lokalnih radiollil.;j , Po i nal' inu kks:lIlja. poschno po poslotIl oj
zastupljcnosti i kri /,cva antropomorfnih), nadgmbni spomcni ci
Rasa Sl! SI1l..111K'l1icilll:l HCI\.'cgo\' inc i CIllC Gorc, dok f"M.1ja\'a
tmstl11koga grohnog ohiljc/ja skll'J1I,knog od p{llol.cnt: i (h'a
Uednllg lI 11bliku tl \', srpskog ni ana ) prcdsta\' lja j cdinstvt:nu poja\'u,
s\"e poseblHlsti pn izboru moti\';! i kksarskom ohlikovanju, nadgrobni sjJllllleni ci
Starog predst:l\' ljaju SPllj odlika sjevernog i j unog pojasa rasprostiranja
- od doline Vrhasa prema ce ntralnoj i Bosni te dalj e prt: llla
Hercegovini i Crnoj Gori , Ra/,like postaju primjetnije uzme li st: u obzir
(XislItnost predodhi lova, tumira i kola te malobrojni prikazi oruja.
biljnih i in Hinj skih l11 oti \"a, Broj ni kri c\' i i solarni moti \' i govorc o
sn:dnj o\jcktl\'noj Bosni pcJiod poslm'lj anja
twih spomcnik;\ I'(,klapa Sl' 'Te1llt: IHl1ll dl-l ave (XIV. XV. st. ).
a nl/lika I rL' ;lii II kIcsarskih radionica na !"an 'oj
lokalnih radi nllk'a, i i\"j cl o j e II bli zi ni
\' Iadarskih 1ll:lU/ llkja Nl' 1l1anjil' a II i StuPO\' i1l1a tt: grobnc
crk,'c rakih epi sklllX1U kat cdralllllj l'rk\' i S" t: toga Petra i Pavla. ndakk su
poti,',(ji l a m7nlj narodnc scpulkmlnc umjetnosti (Erdeljan. 1996 .. 141 .. 1+1.- 148.).
SREDINJA BOSNA
Sam naziv sredi nja nij e do kraja preci zan. ali lln markira
II izvorima srednjeg vijeka poznato pod imt:ll11m " ('011lra10 del rt''' - Kraljt:\'a
oblast - s stajali ta sredi nju rcg.iju srcdnj o\'jekll\' llc 0\\1 .i t:
od davnina, pa i tijekom sreunjt:g vij eka, predsta\' ljah' \'al.nu
putova. ovdje je bio podi gnut broj utvrdenih gradllva. l1lt:dl1 kojima i hanskll
kraljevske rezidencij e. ovdje su ot von.: ni Illllogi rudnici Ul. klljt: su !" .. \lsila
naselj a i kol onije trgoval' a, na 0\' 0111 sc pnLirulju do sl\'dinc XIII.
nalazilo sredi te bosanske biskupije. a kasnijc sredi ta erk,"",'
i vikurije. ali i sredita dr',a\' e s i
crkvom II Milima kod Vi sokog. oniJc Sll [.lVU aktl\"nost
razvili rudari Sasi I Y67,h. III nxlilo, il Ul Ctll\l
kulturoloko. vjersko i pri vrcdno a\\,l11ln. s Vl snkllH kan s\"0Jl' \TSIlOm
kultumommelropolom - l'enl.mm pislllcnosti. i tt:
i grudevinske djelatnosti. bez II tadanjOJ Bosl\I tP,
1984.3, 293.-294.).
201
S i .1.10 lokaliteta (uz 2 16 naselj a). sredi nje Bosne s
ukupno evidentiranih 4758 predstavlja j ednu od najreprezentativnijih
(lblasti m'e sepulkralne umjetnosti srednj ovjekovne Bosne. su rasprostranjeni
po svi m dij(:\ovima ove regije. a naj vie ih je oko llijaa. Visokog. Ki seljaka.
i Gornjeg Vakufa. Posebnu vrijednost imaju primjerci s natpisima_
ukupno 20 spomenika - preteito ori ginalnim i zanimlji vim epitafima.
Prema oblicima naj vie su zastupljeni sanduci - 3659 primjeraka ili 779c.
sarkofaga je 669 ili 149c. ima 358 ili 89c. kri eva je registrirano 35 odnosno
0. 79c. dok je uspravnih oblika samo 8. tj. 0.29c. Amorfne oblike teko j e iskazati.
ali ih siuunlo ima vie od 29. broj sanduka i sarkofaga utonuo je II zemlju.
zbog je njihov broj teko ustanovili. Ovo sadri sve osnovne
oblike ali i 5 natpi sa s mauzoleja u Podbreju. Mal om
Mounju i Turbetll . ve likih dimenzija iznimne su. sanduka je na
postoljima. kao i sljemenjaci koji su preteito ni ski (s ni skim krovni m plohama).
s dva primjerka iz i Zabrda kod Ki seljaka monumentalnih dimen-
zija. je poj ava nekoliko dvostrukih slj emenjaka na llij aa.
kao i pojava slj emenjaka s dva postolja. tj. sljemenjaka s postoljem na posebnom
postolju. oblika stupa modelirani su donekle od tak"ih u
Bosni. a poseban predstavlj a stupac iz kod Kaknja. oblikom klesanja
moti va bli i spomenikU od drveta nego od kamena. Pojava u obliku kri a.
prepoznatljivih po \'Clikoj okrugloj gla"i. teritorijalno j e nJ
dok amorfni :\pomeni ci slabo obrJdenim
sanducima.
Od ukupnog broja t'\"identiranih ste(aka ukraeno je 185. to iznosi -+ t(.
hroj ornamt'llliranih imaju Tra\"llik. Ilija; i Var6.
medut im naj \'C'ci Pl)Sh)tak ukraenih spolllt:'ni ka nalazi se na Zenke
( 19
C
,,) . ( II C,,) i Tranlika (IO'c ). nekrop,\ lama
pos{\,,)tak ukraenih primjeraka nalazi se II l l1ij a - 20rc) i II
Blai l Vare: - I src ). Odnos ukraenih illeukrasenih spt..)l1lenika prema l1Slllwnim
oblicima je sljedeci: kJi e\"a - lI spraynih - 50
r
e. slj emenjaka - 17<,: .
plob - 1.4
c
" i sanduka - 0.9
c
".
Ukupno S-H) pUla. na 39 1 stranici ja\"lja l
pri i njihlwC' \"arijalllC'. \kdu ml)li\'il11:1
imaju tordir:1na \Tpca. ohil'na \'I11("a, \" 111(":1 l.'ikl.';lh.
l.'1'ti(,;lI11;1. \"Il k'a l)d paraldnih ('rtka. plwijt.'na \OZil.';1 \"Il-'\..':ll)d
!isl.;a, \Tpl.'a nd Pt.'tll . i \'I1'\.'a (\.i
ljiljana. h..' fri/lwi komhinirani lxt kmglwa i tnlkllta. ja\'\jaju
llhi l:' !l c i lllrdiran(" \Tpl.'l.' , dllk I1wti \" plwij t.'nt' hlZil.'t' llYl'
un:-likll ral iikllj(" lld drugih llbb ;-;t i. lld H(' rl'cglwinl'.
bn,jni I1l l)ti\"i \ Ilx':1 lxi akantu;-; a, ljilj ana i :'t'l.lillll\i;-;U
iz ZgllSl\' kl)d Kaknja. l' lll aniraj lll.;j 1l;lj\"i;i 1IIllj('tnil:'ki dlllll("t prt.'d:'t:1\ \j("'11
na
Ja\"ljajul:i ;-;l' UkUplhl .:'1.)3 puta u 30 \arijallli. sh.upi na I1h'tl\J
UjCdlllljl. i najbrlljnija. a Ij cna.i(' kn'/: llhlli\' I\'1CI('. Pl.llullljC:'l.I.. 111\)1 1\
kruga i kru/ lHlg \ ijcll la. l111)l h I' ll\ lIjabll L;\:-..ti h i:'l'lll'l:("' ll ja. l1hlth k.ri /:l. pi ljnll
"';\ si Tll ctri l:' l1im :-.pira\:II11:l. I1ll)li\ biline
IIh
l
ll\ slll :l. 111:1\":1 i I:hl:l' l' . 1I1\lli, rul-..c" I-..lll'lll'llI ill bUI
I\h'll\ IIh'li, \"l'l,k,l . "'lllklll\'C" ... hlin ."
1'I\'d:-: t.\\ II rul-..l', Ilh'II\ :1I1:1d:I, Ilhlli\ jabul-..l' liH 1-..1\1\ II :- 1.l l'l1 lcllj ll l-.. U. 1111111\ p:lIl1k'hllh
I\'hara ili \.. :lIIci ir:l tl' 1I\\IIh Silldl\' i II / du) lIl1ll1\'/HIlC lillijl' lYC 1'1\1111,' .
R. ,, \:III\'1hl 1:1:-:l\ll' ljl'lIl' pnd .... lnn' M' I pU1.l H\ Ij ll lll
II 1:-\ 1':lI lhl\ rSllih IIhlll\':1, pri .Il' \ iSl' .... 1\' 1\:1 1\1\ 1.1"' 111
:-:C dYIjl' :-:l\'l1l' s ni l: ll .... I\ .... ' ." I-..I'lIj n i \..IllIj:l11il-..:I 1l1l11111:- i, 11\1111 :'o lll'llll,'
l\ia\..u il 1),lll,jc Sl'CIll' hlY:I .... u .lo 1-.. :111 i :'ol'Clh' ." Ijthiilllll I
\..llll,iim:\. 11 .... I:lk .... l"IIC:-: ljudilIm lllcdu I-..\ljilll:l i .... 1Cllll I-.."ia lid lj tigllrn II!! :'oHlhhlJ...1I
II \'r-s:II\\:I I'ri\..:!l:lIlc :-: u--lputa.p!\d .... t:lY:! .. lI i I-..IIIl,in I: lbiljl' !t' II!1jc \lj n hhllll
I'ri\.. :II:lIl l d\':lplIta dIlI-.. 1'1\\1 .... 1:1\':1111:1 li glll'llpril':tdll,lu
s\'i ,lslali 'wc :-O\.. Upil\\,' , \\ledu \1 .... I:tlllll:llI:-O:uIlI.icll:1 11 HIsl-.. n li gll nl:'o I-..1I,ii g\11I1
i staplll\\ \..\Id Hrl'lt' ill\;ld I-..ll,k :-O l(lji l'ijCt :hl.ligllnl kllp:trdll \l/illhl).!
1:1 drni tl' !igll!':1 Slililiraih'!! Imaj:lll:l .... I )(lllj,lj /.gIIS(i. .... \ iIII
lWiIllI\\Pli\'illl:l. \'ist' !'ll\'l' /aninl .... i:-Ollll'lhlhll .... :IIl...; I-..illlllq!ll hll'll'g.,I\ ':JI'I-..illl
-Ul ihjc illl/CIIIC \Tijt'dlhl .... ti.
Na l:ijl'illl1lll111\ Ila Il\lt l'l ll ltijas "-:11-.. :11\.1 Zenk':! 'l'mnlil-.. .
l.'\idl.'ntiralhl.ll' n:llpl :-O:l, llIt'du I-..lljilll:l-lprim.krl-..a pripadaju pl,Il-III1H1 I1H1l1hl!t'jll .
dllk su lisIali ukks:lni na .... O .... il\l shl .... ami pIl :-:c hi 1'1\\1 .... 1:1"'.1:1.111 i/IliIIIIIII
umjl'lni l- I-..u i kUItIIl\lhls\..u nijl'dI1l1St. IIl1tpi .... i .... rl'di slI.k BllSII l' dIl "UlIllg
i/rai:!,i:1 dll!:tll' Lhll'jdi na IHldt'l;i dragll\.'jelll' inflll'lll:ll'ijl' II PIIl-..lljllililll:! i
I'\ldhini. II dnl l'sI-.. illl liluiallla i IllId.lilhlj hijl'r;lrhiji,11 :11I11I1'illl:l nalpi .... a ldi,inl'illla)
i :-om I\'lIlellllll\ lIanld111l\ll .1\.'1 i I-.. II, II \'.krs killl I"\ihl .... illla i [IIPlllhllll:l .... lili .
Oblll\\ :I\.:ajlll'i \\\'I1lt'II:-ol-..i 1':1:-01'1111 illlll'dll \..llt\l';! XII. i I-..11IIla Xv. nalpi .... i
.... an1 II 1-..:1111\.'11 pr1I'II\ 'ijcdajll.it'dllu 1; lIIi II 11.1 1\,1I 1';1 i 1I/\111dlj1\'11 !t1J...n!nu "l'\ije .... !.
Sl! pnl(aglllli .... li il1l1\.'dll ,1 .... 1:tlih kllel l1alil\ .... pllliar grada DlIlalhl'ln'lIika 11
BI1:-Olli - "llli lll S\.;U hll /.ill lll i S!a\'lh1ga gll:-Ol"ldin:\ kl':llja THI\..a I-.. nl.' I \I" .... :III :-o\.. i ..
sahranjcn i:-OPlld :-o l.knlenjaka "n:l .... \'llj'l.! 1l'llIlji, 11:1 pkllll' nilllj" II I-..lld
llijaa. "n'liki k:lI.n;ll Nl'Spina"l-iji .Il' .... p"IIIClli\.. l210 \ I Dh \ 7- Itl \.'111)
nalil-nlll. gn1\llll1 k:tIk'luna dallaIljcIli pra\II .... la\lhllll gnl\l ljlll l Ila .... l'lju
i:-otlll-nO od Vi:-:llkog, "\'diki kllCI hll:-oa llski Radlijl'" sahnt njl'll i:-o plHllIIlI rl-..Hllltlng.
:-o lj('ll\l'njaka :-: postlllj l'lll (2--10 x II II \ 120 \.'11\) Ila Ill'krllpl'li B rdallj H I-.. il11:1d sda
Zahrda u gornjcllI toku rijckc I.cpl'nill'. R:tt!l)\':m Prihiltl \'il' I-..lIji .k
naao vjcrojatno II Ill;lllzokju "11;\ :-0\ '0.1".1 ll'llIlji. IlH pll'IIIl'llihlj. illi Ri l-ki" klld
S'ut jcsh', "dohri gospodin gosI \'(likndllslnjnil-.. ('rJ...\'('
ho:-o a'll skc i .... pnd sa nduka .... Illl.'II,ljl'lIl II sl' ltI PUhll\'l'Il I I-..Ill uda!j l' I\l11ll
od Zenice. kasnije uzid:IIHHIIU '/gradu I\ld;,lcha. "Mih,n'ill pra"l' \'il\'
rimskc". :-oahmn:jL'n i:-opod .ic..'dllllg kri J.a liH 11t'\..l'tlpllli u :-o du II 1..11\
ml rruvnika. Radnjil'a koji ,k /JI v, jel-Illl pol-i\'ulisll' il1l\1r:\\1 g.n,h
ispod masi vnog sljclllelljak'a s pnslol.ic..'1II (2 1,) \ 1 x 10:-; \ I hl)) II St:tl'lllll Sdu
neda leku nd .Jajca. kujcll1U .Il' n:llpis nll njl'gllVtl lll d'"l\u" u\..ll .... :lll
Vcseoko KukulanHlvi l'. Il' kOIl:tl' tlo "hnlH! vl'\iktlgn Kulin,," sudul' (;mlld.n,
sahmnjen II crkvi "SVl'tago .hllju" II sclu 1,'Odhl't')ju \Wd/.l'llil.'l'.
kamcn II ohliku slupu s IlUlpisill1ll tl:l dvi.ll' :-olnu1t' . () \, :I.1 11:111" .... InHl-I\JIIII .Il' I Pll
IOllle spo1llinje prvog pOZlllltog IlOSHIlskog nrhill..'kln Dmhl kuji
je sazitiuo crkvu, dok Sl' I'l\
slovu slilizirunolll kuo inicijlli. kllkuJc 10 !lrukl 11.' 1 nlllU k\HI s\:Il'Ih IlHIIHlsknpnln I
203
" 'na ovom je sigurno bilo mn,olO
'k s natpISIma l' tih 20
\"1 SpomeOl a , d Iska ruka sve I na pozna ,
pove j" en 'I I van a ' l bli kro l ali
ali su ih olovna vreITI .' ke nalazili su se u pravI u po a", su kameni
KamenolomI za , revoeni i s udaljenIjIh lokacIJa,
I b
.. kvahtete, P ,.... li '
bl kovi s a Ij e , ' tore i radioOIce kOJI su u cIJe posao klesanja i
. Bosne illlaloje illI aJd s osta osobnog i izvornog, U tom pogledu
sr " aka UOlJe I d D (
ornamentiranja stec 'd oko srednjovjekovnoga gra a u a)brovnika
odskakala su dva centra J: _ dok je u Donjoj mogao raditi
nedaleko od liijaa, drugI o ob ko-kralJ'evskih dvoraca u Sutjesci i na Bobovcu,
", 'za potrebe ans .., d ' , d lm' ,
majstor angaman I , , kt' vnosti razvIJenoJ po utjecajem a atmskih
Usprkos zamanoj klesarsko
J
d
a I bne klesarske kole u okolici Jajca,
.. . TIJetan ra pose k ' '
umjetnika, nIJ e " I e prema predloku i uz on tenje
Sama izrada stecaka odvI]". a s 'm kvalitete presudnu ulogu
" ' h agal a u Je, OSI , d" e d l kl
Ichlll Ckl pom , " otvaralo pnpa mClma leu a ne ase
imao Tu se naJvI. e mo;u
g
se rad klesara najjasnije oko
i vjerskim dostoJanstvemclm:, _ Donje
o ' dov'l i feudall1lh I crkvem re ,
ora " , ' N 'si to samo dodatno potvrduJu,
Zabrda I Bastme, B su dijelom postavljani po pravcu
sredI snj e osne ' b' l"
, ' .' 'tklonom od toga pravca, Mah roj ste a, a I I
, ad- IStok li I S neznatm m o dr' 'mku
zap, ' l' , po pravcu sjever-jug, to ne pre stav Ja IZDI
nekropole, postav Jam se -' - ", l 'N "
d

a nego mnogo s u a, a vcclm
II odnosu na ruga po , . ".
nekropolama sU,redani u nizo,(e po sV?Jlm stranama, na naclO
k d
' l ' drug'llll oblastima OSIm sto su spornemcI sredInje Bosne
ka o se to ra I o I U ' " T k
postavljani na uzvisinama, u vie su za takva mjesta kontene I e
o b h mke dok su uz same kasmje nastaj ala pravoslavna I katohcka,
oro ne II , .. ,.
ali i muslimanska groblja, lako ne tako kao u HercegovInI, su na _
ovom ostavljani i uz crkve, o govore Imena lokahteta -
Crkvenj ak, Kli sa, potok Crkvenica u' neposrednoj blizini nekropola stec,aka,
Broj na pojedinim nekropolama je i varira od lokahteta s
jednim primjerkom - takvih je 17 - preko lokaliteta kojih je ukupno
159, a broje od jednoga do 10 zatim nekropola s 50 do 100
spomenika kojih ima 16, do onih nekropola s preko 100
kojih je samo 3 (Koritnik kod Breze, Rostovo kod Novog Travnika i
Bistrica kod Gornjeg Vakufa), Na sredinje Bosne dominiraju manje
nekropole pojedinih porodica i manjih bratstava, dok su plemenske i
nekropol e iznimne, pri treba i s tim da su cijele nekropole unitene,
Kada se zna da su postavljani pored naselja i srednjovjekovnih
utvrdenih gradova ostaje nejasno kako to da ih nema _ posebno onih visoke
kvalitete izrade i ukrasa - oko banskih i kraljevskih rezidencija kao to su Visoko,
Sutjeska: Babovac i Jaj ce ili rudarskih centara i trgovita poput Fojnice,
Kreeva I Varea. U . i na "u en Bosne, bro' s omen i a
ne 360 to je i pored razaran'a izuzetno o, Dio se odgovora
da Je na takvim mjestima bilo najvie pomjeranja stanovnitva i
gm?enJ a obJekata" to Je moglo mnogo menja, pa time i unitavanja
stecaka, ,0 tome IZravno lokaliteti pod nazivom Mramorje, iako na
vec odavno Neto se desilo s nekropolom uz mauzolej
tepCIJe Bmala kOJI Je sruen dok su od nekropole preivjela samo 3
markantna primjerka - I sljemenjak iznad Batalove grobnice i 2 sanduka _ na
lokalit etu pod nazivom Crkvina. Od 40 srednjovjekovnih grobalj a, samo na 27
lokalit eta u oblasti Visokog jo i danas postoje
l ako skromni. rezultati arheolokog ist rai vanj a nekoliko grobova na
lokacijama ipak upotpunjuj u sliku o ove regije. To se, prij e
svega. odnosi na pronalazak kamenih sarkofaga II kojima su na nekim mjesti ma
ispod bili sahranjeni pokojnici. Panje su vrijedni nalazi u grobu za sada
jo uvij ek nepoznatog bosanskog velmoe ispod - sJjemenjaka
- u Donjoj ostaci brokata i dviju stakl enih posuda, te kojimaje bio
drveni U jednom od kamenih sarkofaga pronadeni h kod Han-Bile
pored ceste za Goru, uz kostur jedne ugl ednije nadena j e lij epo
vezena i 5 medu pikola kovana
od XII. do XlV. stoljeca. Iznad sarkofaga kOJlllna svoJe brojne analogije u srednjo-
vjekovnoj zapadnoj Europi , nekad je stajao dok je sama kapica, vjerojatno
dalmatinskog ili podrijetla, bila izradena od materije i
postave od svil e, oblika koji se naziva scu.!fia, a pokriva cijelu glavu i ui
se ispod brade. Osim zlatne njezin glavni di o izraden je od sivo-zelenih
i smedih niti isprepletenih zlatnom niti . Scu.!fia je na irim prostorima bila popu-
larna posebno kod ena u Xv. i j e bogatij a od muke. U selu
kod li grobovi ma ispod tri monumentalna osim nekoliko
fragmenata brokata, komada elj eza i kovanog nadena su 2 zlatna i j edan
srebreni prsten sa natpi som: VIRNIMA BOG POMAE. Izmedu 20
natpisa posebnu panj u natpis s nadgrobnog spomenika iz okolice
Turbeta uklesan na (133 x 60 x 30 cm), koji se lj epotom pisma vidljivo
naslanja na stil.
II obzir sve poznate parametre, posebno broj izrazilO
slabe obrade i amorfnog oblika, zatim natpise, sredinj e Bosne mogu se
datirati u vremenski period izmedu XIII. i polovice XVI. Biljne
stilizacije s ljilj anom, uz predstave ruke i polujabuka, sredinje Bosne
srodnim s ornamentima zapadne Bosne, motivi biljnih stilizacija sa spiralama,
S-spirale j motivi i ndre i brvana ovu regiju pribliavaju ukrasima Bosne,
dok j e takva veza s Hercegovi nom najtanj a 1967.b, 87.- 11 2.; P.
1984.a, 189.; 1943.,231. -233.; 1952., 111.- 119.).
ZAPADNA I JUGOZAPADNA BOSNA
Kupres
Oblast visoki h polja - Kuprekog, Vukovskog iRavanj skog -:.
preko 40 nekropola i vie primjeraka izdvojenih spomelllka, s eVIdentirallIh 10))
reprezentativna je i najbolje istraena Bosne. Broj nad:
b
'h omenika i nekropol a govori da Je kupreski kraj . sl1lJesten na prometmcI
gro III sp .. . , I" d
koja povezuje unutranjost s DalmacIJ?m,. u davno doba biO gusto nase Jen I a
je predstavljao pozornicu intenzivnog zlvIJenJ3.
205
Od nOli ranih 1055 primj eraka naj vie je 572 (54%), sanduka i visokih
sanduka je 3 15 (30'7r l. slj emenj aka 69 (7%). fragmenata i amorfnih spomenika
97. dok j e kri eva samo 2.
Kako u ukupnom zbroju. Iako i na nekropola dominiraj u
sanduci su u prosjeku malih dimenzija i tekj e manji broj s postoitem, dok
j<' nerazmj erno mal o sljemenjaka. j e stanj e sa slj emenj acima u Sirokom
Brij egu i u Ludmeru. dok olovskim kraj em dominira upravo ovaj oblik
Kuprc.:'ki su slj cmenj ac i nego olovskim. a ih j e s
p,,,wlj em u v' idu zasebnih ili monolit a sa Kupresom kao i
i rokim Brijegom dominiraju Ol ovom sljemenj ac i. Radimlj om sanduci.
a Ludmerom oblici, Ako oblik i monumentalnost odraavaj u socijalni
poloaj pokojnika. onda j e pokoj nika kuprekog kraj a pripadala slobodnim
sdjacima ili kmetO\'ima. Od 975 (bez fragmenata) ukras nosi 100 (uz I
amorfni ). to ndto preko 10'k . a naj vie je ukraenih sanduka i vi sokih
sanduka 39. zat im sljemenjaka 3 1. 28. kri ev'a 2. te fragmenata I .
Ornamentika kuprekih relativ' no j e bogata i tzv.
ukrase. socij alne i religij Ske simbole te fi guralne predstav'e: bordure. stili zirani
Ijilj ,m. rozete. Z\'ij ezdu. polumj esec. kri . okrugla tordirano ue. ruku
s tit s arkade. dj edov'ski tap. ruke. sidro. rurnir. kolo. lov'.
ljudske ti gure. figure i\otinja. le ostale scene.
L-sporedba s omamcmaini m fondom drugih istruenih regija
preci znij i uyi d II i f;Izl ike koje su obiljei le ukraa\"anje po
pl.."l.kJinim .. :")\;lstima. Tako j e mot j\" z;l\"oji te- \ 'ij ugasre linije osoben za
dl)K ga tl OII,.1\-u u Ludmeru Se j3slja samo jednom. a na
l',upr6u "" ,'nim nekfl.'IX'I,mu kc)je IX) ky:J.!iteti odskacu od ostalih.
St i li zi rani lj i lj ,m u raz I i:'iti m j" ,)1:>1 icima od oye oblasti . dok
ga gl't lWl' nikakl'l u Ok'l\u. irokom Brijegu i Ludmeru. Poja\3.
na Se moe p0\"ezati S njego\"i m
j e mJIl'l \"jerl'j;.unL") da Se nJ
r ... na nekr\)p..'Ili . ljiljJi1J k:w zna.ko\3..
ili u k\)lllQinJ('iji :'- drugim Ilwti\"in13 POPUI krui.nl")g \ij en.:2...
i ruke. r\)Zet J. p\")lumje5e(' i z\ijezda su ukras
;lli tJkl' ir\")h'g Brijc"g;.l, RJJimlj e. Okw:.1 i Ludmera. \" ;1.12::-;'::
llh'tiy na .... ; ... imJ. {:'l") 51ijo:? rl")Zo:?te pro:?j:'-lJsijJ kri. kl")ji nij o:? rijed3.k nI II
\':,utim \'Qt!:,tinu njith'\ l'g r.lspn .. 'I:'lir .. lI1j a. l\.. a.r..lk.teristi '::lI1 .l c" kri KL")ji Se rl2\-:::'
pr-... 'lll;l Jl".k. I1h'ti \- k('ji :,-e :,-u5re ... i II jnlgim l' Qt!stinu 5:.1 i SI (' t2..i(l"l
Utl!;.lZama i \"eZtl k:.l tL"I\i':kl'l':; S\ ij eu iz l'lkL")1i ':e Tr.l\-nikl.
\h't i\ l,kh--'pli ,-' I1 e mke:, Ill;.l ':elll lJs \i .1 Se nJ 2et:iri smdukl i j\iie L" i \.X' =.
na n;.'kfl'f"Lmu Brij ef.!. 'f.e : :,- lu':J.j J. nJ. Ok--'\:j
Jl'k 1I\''f.Uj e ll;.l R.:Jimljl l II LuJ.meru. m.3. ':em nl kUF'i6ki:1:

', t' \.l-II'U ' ,V' n' R"'\ " 1:1.:.,. Y- it11' 'u'r"";.:. ';;; n " - - _ . .;;:
... l\ "r"'- .. t . \ .. ... l :. . :' 1.1 "1\. 1..1 I .! L .!. ........ ... t .; ! . .:. -
Sf",' lll elli k:1. lU ..;. Ie-.. ... im.l u ! .: n::. R:l..iimlji L' ;' t:. :.: ': ... ' !.:
II OIl'\ u i LuJm':-fll \'\ .:.; .. .: .:\ 1.1 ':.:',;. :-. .: :.:-:
'urf '' . 'l -' t\ , ,\ ,-1 'r-'71i ":7--" - 1 ..... "In:;'" _. R i l '
l\ ,-,, 1\..:' " .. ... l ... . . . ).!>.. :. .. .. ! : .. "'0 l ...... \. , .. " ll ':' .:. -..;, .. , . _ ..J. l l !>. l ... 1 .. .. :::-_ ..... \. .
()I\', \"1 i LuJmer i I..l \,."1\ l'111 \"I :,-:2;U :-\.' \1,,"1 ::\ :-..:;.=. :'L':: -:-.= L
\ .:. r1.i .H1Um.l n.:. :'- !;.' ... ... E!1_.:. : .. .: ::::. :; .. ==:-_ :: :
" \U':,:' I .:' 1:- 11.' h.h"l tl O ! \"I\ U. < : ':.:'1: ::: \."1::\ :: .:.: .:.:: :- :? \. ... .. : 5:-:-:-:-=:-.: :::- . .:.
" , ._,' )"" Bni-, ..
. ll l\. , .1. . ' . "=-".
Fi gure ljudi i i .ivotinja Ul'. scenske prikaze poj avljuj u se 2X put a na 25
razli l' itih nekropola. to govori o j ednoj od ()sohina ovoga
podneblj a. Turnir koj i j c zapadnoeuropskog podrij eila s u Francuskoj
X I. pri kazan j c 6 puta na 6 spomeni ka, II pravi lu s 2 nuoruzana ok lopljenu
vit eza- konj anika. Predstave turnira na vie Sll osobina Hercegovine
nego Bosne, a na Kupresu su relati vno najbolj e zastuplj ene,
Kolo se na kupre kim javlj a na 2 spomenika - j ednom je lo
e nsko kolo od 7 fi gura, drugi pul kolo od 3 e nske fi gure. Oba ova kola na
Kuprcsu po svcmu prcdstavljaj u al osti va pogrcbna kola j er se
naopako. lj . udesno umj eslo ulijevo ("naoposun"). Kolo pri pada rj edim
moti vima. u Ol ovu i Ludmcru ga nema, na Radimlj i i u irokom Brijegu scjavJj a
po 5 puta. Popu I predstava turnira, i sccne lova karakt erizi raj u Hercegovinu vie
ncgo Bosnu, na Radimlji su ovakve predstave zabilj eene na 2 kod
irokog Brijega na 5, dok ih u Olovu i Ludmeru nema.
U izradi kuprekoga kraj a kori len j e uglavnom svij eil e
boj e koji se moe na brojnim ovdanjim kamcnolomima, ponekad udalj enim
od nekropole ne vie od 50- 100 metara. Gruba pl oha spomenika oblikovana j e
sa pieom" i pi com", zatimje kori tena tzv, (rj eda
i onda inazubljeni s rj edim i "zubi ma", Osnovno obl ikovanj e
j e pravilno, kl esanje ploha uglavnom dok su s naj vie panj e
obradi vani slj emcnj aci,
Kadaj e o smj etanju kuprekih nekropola postavlj enih pored
ranijih rimskih i srednj ovj ckovnih putova. na zemljanim hUl11kal11H i tUl11ulima,
kada se radi o njihova uklapanj a II prostor, vrij edno j e podsj etiti
na mi sao Vej sil a predi izabi!:ali
za svoj a grobita s pogledom, tako da im se zaista moramo
diviti s koliko estetskog smi sla su oni konsekventno traili i nalazi li takva
mj esta." Na izbor mj esta u dostaj e bli zina kamenoloma j er j e
-truilj)Orl' velikih kamenih blokova bi o teak i kompli ciran postupak.
drugim obl astima rasprostiranja i na kuprekim se nekropolama
mogu primij etiti skupine ili samo jedan primj erak, koji njihovo
sredi te. Pored njihove orijentacij c po pravcu sj ever- jug.
sj cveroistok-jugozapad, pa i takvih primj cra kada j e orijentacij a vrena nasumice
ili prema uvjctima terena, orijcntirana jc u pravcu zapad- istok.
bolj e sjeverozapad-j ugoistok, kao to je loT u obl asli Radimlje. irokog'-
Brij ega, Olova i Ludmera. s poznatih elcmenata koji slue
za njihOVO datiranj e, Kupresa mogu se smj esIiii II razdoblj e izmedu kraj a
XlV. i XVI. st. 1954. a, 7.-8., 159. -196.).
Oblast Kupresa kao i neto junij e Duvanj sko polje krasi dalmatinski lip
slj emenjaka koji se izvorno j avlj a u kasnosrednj ovjekovnim groblj ima Celinske
i Imotske krajine, poj avi istog oblika u poljima zapadne i j ugoza-
padne Bosne. Dok j e ovaj lip za srednji lok rij eke Celine.
gornjcg toka istoimcnc rij eke svojim se slil skim i tipolokim odlikama
veu za nadgrobne spomenike Knina i Drni a II Hrvat skoj i Li vanj skog polja II
Bosni i Hercegovini . U ovoj rcgionalnoj grupi slj eJll enjaka dalmatinskog [ipa
prepoznatlji vi su proi zvodi nekoliko kicsarskih radionica. od kojih je locirana
207
u okoli ci Imotskog. U prostornom rasporedu sljemenj aka dalmatinskog
njihova koncentracija u dvije regije, Trilj-ImotskI. I Duvno-Kupres,. pn
iznenaduje to da ih nema u oblasti Posuja. I presudan
razumijevanje pitanja rasprostranjenosti ovog tipa slj emenjaka knJe se u
da se samo u onim oblastima Dalmacije i jugozapadne Bosne kOJIma Je
gospodario herceg Stjepan (1434.-1466.), koji je ratobo
l1l
e i
Vlahe koncentrirao u najugroenijim dijelovima svog tentonja. POjava
i r:sprostranjenost sljemenjaka dalmatinskog tipa vee se za Vlaha na
ovom to potvrduju i pnmJercl na Bhdll1JskoJ
visoravni . U tome se zrcali jedinstvena kulturna povezanost SIre regIje s VlaSIma kao
glavnim nositeljima jedne jo uvijek zagonetne sepulkralne umjetnosti
1991. ,39.,42 .. 44.,45.,54. , 55. , 57.).
Duvanjsko polje
Smjeteno izmedu Ljubue planine na istoku, Liba na jugoistoku,
Grabovi ce i Tunice planine na zapadu i sjeverozapadu, duine oko 20 km,
irine oko 9 km, povrine 122 km', nadmorske visine izmedu 860 i 900
m, Duvanj sko polje povezuje u zaokruenu cjelinu dvije oblasti zapadne
i jugozapadne Bosne - Kupres i Blidinje.
Na ukupno 16 lokaliteta ovog evident irano j e 879 210
sanduka i 15 sljemenj aka. Uglavnom dimenzij a i slabe obrade,
dominiraju ne samo u ukupnom zbroju nego i na pojedinim nekropolama, sanduci
su neto bolj e izrade dok su sljemenjaci palji vij e klesani , redovi to su visoki,
imaj u postolja, povijeni su po duini, imaju hrbate i nadstreni ce. Na cijelom
nema ni jednog tzv.
Nekropole su u pravilu postavlj ene na neto uzdi gnutom terenu, na
gomilama, pokraj srednj ovjekovnih putova, dok se u vie zajedno sa
nal aze kasnija i suvremena i muslimanska groblj a. Osim
grobova obiljeenih brojni su grobovi samo manjim. II zemlju
zabodenim kamenjem, to se i u ostali m dij elovi ma zapadne Bosne.
Duvanj skog polj a orij ent irani su po pravc u sj everozapad- jugoistok.
odnosno zapad-istok. s iznimkom II spomenika orijentacije sj ever-j ug.
Samo 32 spomem"a, medu kojima j e najvie slj emenjaka, posjeduju
ukrase u vidu bordura i fri zova. kri eva. polumjeseca i zvijezda, snopova povijenih
li nija, polujabuka. krunih vijenaca. biljnih stili zacija itd. Kao ukrasni ornamenti
za SlI bordure i fri zovi. Osim ovih, za Duvanj sko
polje od su biljni ornamenti sa stili zacijama koje jedna drugoj . a
.1111 osnova ljiljan. One su gotovo stili zacij umu na Kupresu.
LIvanj skom polj u i Imotskoj krajini u Hrvatskoj, to ponovno govori o
zaJcdll1cklll1 regionalnim osobinama ove umjetnosti .
. i najzanimlji vije kompozicij e prisutne na Duvanj skog
polja su poput scena lova na jelena i vepra.
l ukraavanja ovog se unutar
standarda dostignut ih II ostal oj Bosni i Hercegovini. posebno u zapadnoj Bosni.
a u cjelini uzevi su Hercegovine nego Bosne. spomenika
slabo je obradena, na ukraenim se primjercima opaaju potezi majstora,
dok su s najvi e panje i umjenosti obradeni sljemenjaci s figurainim pred-
stavama i biljnim stilizacijama.
Vremensko odredenje Duvanjskog polja oteava okolnost da ne
posjeduju ni jedan natpi s, ali se na osnovi analogija i povijesnih podataka s
mnogo sigurnosti mogu smjestiti u razdoblje izmedu prve polovice XlV. i prvih
decenija XVI. 1956.-57.,375.,393.-396.).
U zapadnoj oblasti junog pojasa rasprostiranja se tri
zaokruene mikroregije sa svojim blie Neretvi i
njezinim pritokama, Imotska krajina, Duvanjsko i Kupreko polje i dalje prema
Livnu, te priobalni pojas do Trogira sa zaledem i oko Cetine
1982. , 142.).
Blidinje
od Kupresa, se izmedu Vran-planine i po
pravcu sjeveroistok-jugozapad, komunikacijski i zemljopisno dva
- zapadnu Bosnu i zapadnu Hercegovinu - nalazi se kraka
visoravan Blidinje. U srednj em vijeku ovaj je kraj pruao optimalne uvjete za
ivot klima je vjerojatno bila povoljnija nego danas, a medu tadanjim
iteljima bio je znatan broj feudalaca i slobodnih seljaka o kojima i danas
njihovi nadgrobni spomenici -
Na ukupno pet obradenih nekropola ovoga evidentirane su 103
100 sanduka, 23 visoka sanduka, l I sljemenjaka spostoljem, 3 sljemenjaka
bez postolja, 3 fragmenta i l kri, to ukupno iznosi 244 spomenika.
normalnih je dimenzija, ali ih ima i manjih nepravilnih oblika kao i
odnosno amorfnog oblika. Medu spomenicima oblika kojih ima 43% se
primjerak na nekropoli u Donjima Barama velikih dimenzija - 220 x 192
x 32 cm. u obliku sanduka, kojih je 51 %, dominiraju Blidinjem, 3 su na
nekropolama u Barama, Dugom polju i Risovcu izuzetno velikih dimenzija, a 7 ih
je poloeno na postolje. Sljemenjakaje kao i u drugim oblastima najmanje - tek
6% - svi su dosta visoki, ih je s postoljem, pravilno su oblikovni i normalnih
su dimenzija. Na Blidinju nema tzv. oblika spomenika
za Bosnu, a nema ni niskih sljemenjaka. Za manjih dimenzija
smatra se da grobove.
Na 5 nekropola ovog ukraena su 62 spomenika, to iznosi 25%.
Usporedba pokazuje da Radimlja, iroki Brijeg i Ljubuki imaju a Olovo
i Ludmer manji postotak ukraenih spomenika. postotak od 79%
ukraenih spomenika pripada sljemenjacima, zatim sanducima i ..
Zabiljeene 56 puta na 27 spomenika, bordure u razmm vanJantamaJedan
su od motiva Blidinja, dok se stilizacija ljiljana koja na
rairenih ruku ili na antropomorfni kri javlja u dijelu ove oblasti povezane s
Duvanjskim poljem i dalje s Kupresom i Livnom, to daje stilizacija ljiljana
za zapadni i jugozapadm dIO Bosne. Kao Jedan od najbolje
209
zastupljenih ukrasa mot iv rozete se, u kombinaciji s polumjesecom
takoder motivom, javlj a na cijelom Blidinja, dok
rozete na tu vrstu ukrasa s Radimlje. Kao samostalan motiv ili zajedno
s rozetom i polumjesecom, u znatnom broju varijanti i stili zacije,
kri se javlja 30 puta na 20 spomenika raznih oblika. Osim ovih motiva, iako ne
tako pri sutni su: kruni vijenac, okrugla ruka, tit s
arkade, sidro, moti v arhitekture, simboli motiv alata i svastika.
Figuralne predodbe javljaju se 32 puta na 31 spomeniku, to ih ubraja u red
omiljenij ih motiva Blidinja. Medu markantnijim su predodbe turnira s originalnom
scenom pjeaka i scenskim prikazima vitezova, konja i ena koji rellek-
tiraju veze s Radimljom i Ravanjskim vratima na Kupresu. Scene lova najelena,
vepra i ri sa, s jednim ili dva lovca konjanika odnosno pjeaka opskrblj enih kopljem
ili lukom i strelicom, krase slj emenjake i visoke sanduke, a u dva ove
scene upotpunjuju prikazi kola. Kao j edna od standardnih tema umj etnosti
na ovom je prisutno i kolo - u 4 to su enska kol a, jednom
prilikom kolo je kombinirano od 3 mukarca i 2 ene, a prikazano je i jedno
mjeovito kolo koje formiraju 3 muke figure. Kombinirano i muko kolo
se udesno, dok se kod enskih kola to moe samo naslutiti. U figuralne predstave
Blidinja mogu se jo pribrojiti: ljudske figure, scene s dvije ene,
scena s 3 ene, ivotinj ske figure, scena s ivotinjama
i ostali fi guraini prikazi poput j edinstvenog i donekle prikaza 3 ljudske
fi gure s rukama na prsima. Sve ovo govori da oblast Blidinja po fondu i tehnici
klesanja ornamentainih, i figuralnih prikaza najednoj strani predstavlja
zasebnu cjelinu II okvi ru ukupne vjetine umjetnosti dok na drugoj strani
svojim vezama sa zapadnom Hercegovinom i zapadnom Bosnom spojnicu
izmedu ovih regija. Na polju obrade spomenika Blidinja ipak je pri sutniji
Hercegovine, pred i veze s dalmatinskim oblastima
oko Imotskog i Ciste.
Locirane pored putova, naselj a i kamenoloma nekropole Blidinja pred-
stavljaju homogena grobna mj esta II su bli zini , kao II Ri sovcu i Dugom
polju, nastala kasnija groblja. Za ovo podneblje j e orijentacija
po pravcujJ!gQz_apad-sjeveroi stok, a njihova naj ira vremenska granica
cij elo XlV. i Xv. 1959.b, 9.-1 3., 49.-70.)
61. Lug
62.
61 Dnlllllcl
H Ja..enlCC Lug
(H. SJlilJhje' Du\oo
6i.8ud
66
67. Grude
611. R.JlmiJ'
- -
.. -... __ ....:1-
p ,e,

69. Radimlja
10. Radimlja
11. Radimlja
n Radimlja
73. Radimlja
75. Prioolci
i6.IblJI BratJ(, \e\f\lnjC
Radimlja
80.
81.
82. Gornje Hrnsno
83.
80.
____ 81.
82.
.,
,.
, . ..-
~

< ,
'J
. \
. ,
1\.1
ss. Toplice Vm
86 !'DI
BOSANSKA "KOLA SMRTI":
INTERKONFESIONALNOST
kao odraz "klerikalizacije" smrti
Do vremena znanstvenog napretka lj udska su prihvatila idej u
neprekidne egzistencije nakon smrti. je usvojilo tradicionalne ideje
ljudi i filozofa o postupnom kvarenju ljudskog tij ela od trenutka
rodenja, ali isto tako ideje o moralnom sudu i smrti kao pri stupu
ivotu. Ideje o smrti i besI1111nosti gajene II krilu variral e su kroz vrijeme.
Do XI. pojavila su se dva stava prema ivotu nakon smIli . Tradi -
cionalni stav, velikoj masi lai ka, ostao je vjeran slici porodice
ivih i mrtvih, ujedinjene na zemlji i II Drugi stav bio je svojstven
zatvorenom drutvu redovnika i o novoj. individualnijoj
psihOlogiji . Nakon XIII. i zadugo u ovaj sc mentalitet do
tada razvijen II ambijentu "staklenika" samostana rairio na cijeli svijet . je
smrt "klerikali zirana". To je bi la velika promjena, do sekulari zacije smrti
u XX. (Aries, 198 1.,95., 161.). razumijevanje smrti u srednjem
vijeku na taj je opisalo svoj puni krug, od kada su bili
pokapani u iste nekropole s paganima, zatim uz pagane u odvojena groblja
(Aries. 1981., 30.).
na jednoj strani govor O smrti izagrohnome
ivotu, kao neka vrstu nj egovu na drugoj strani
tu svoju najmarkantniju crtu koja ih izdvaja kao jedinstvcnu skupinu grobnih
spomenika na irim curopskim prostorima. intcrkonfcsionalnost zn:ali Ile
samo "k lcrikali zaciju" smrti. nego mnogo vie. nadilal.cnje nekih rrkvcnih
kanona - u praksi teko ili nikako prcmostivih. Po toj svojoj osobini. kao
nai staknutija jedina) pojava te vrste u cijeloj
povijesti, iskrsavaju prcd modernog kao matctijalni dokaz
"ozakonjene" multikulturalnosti - dananjim kazano. ml)ki) Illultikultu-
minosti koja doputu i podupire jednu vn,tu n"didemiteta delinimnog
jezikom i nekim osnovnim vjerskih ideala. koja ujedinjuje ljude
svjetonuzont i drutvenih polo'Uu (usp. Auer. 2004 .. 40.-43.). To je
otvorenost za i komunikucijuu kojoj jedan identitet zavisi od
dijaloga s drugu dva, od procesu II kom sva tri identiteta postiu svoju humanu
235
dimenziju. Ako je suditi po i njihovoj interkonfesionalnosti Smrlje tada
uistinu ujedinjavala ljude identiteta, koliko na vizualnoj toliko
i na teolokoj razini. univerzaliziraju smrti unutar
nepomirljivo suprotstavljenih, konfesija. '
Pitanje vjerske pripadnosti zaokupljalo je od njihova
panju i i i prolaznika i samoprije_
gornih pojedinaca koji su, poput efika cijelu znanstvenu karijeru
posvetili ovom kulturolokom fenomenu. Pri tome je u samome startu pred-
stavljalo to to su religiozne crte na neki bile "skrivene"
u "umi" ukrasnih motiva, je tek trebalo odgonetnuti, tj. to su te
crte konfesionalno obojene tako da nisu ukazivale na njihovu pripadnost
nekom od varijeteta (usp. l. 1980.,68.). Tome treba prido-
dati okolnost to su koncem XIX. st. s bogumilskim
to lm je zvono koje je
ZVOnilo tim to ih kolektivna memorija pravoslavnih
i katolika nije mogla smjestiti u svoje vlastite okvire. Dugo vremena je od tada
potroeno na ispravljanje ove "krive Drine".
Domovina oblast je Hercegovine (Basler, 1990., 130.), gdje je
njihova umjetnost dosegnula i svoje vrhunce. Grobne trebinj ski h upana
Grda (1151.-1178.) i Pribiie iz 1241. , koje se mogu smatrati prvim poznatim
ne govore u prilog o njihovom navodnom bogumilskom karakteru. Oba
trebinjska upana ivjela su u vrijeme kada su Humom i Travunijom upravljali
pravoslavni srpski vladari i kada o Crkvi bosanskoj ovdje nije moglo biti ni govora
(Vego, 1963., 196.). U Livna i su se pojavili mnogo prije
nego je ova oblast, iCaO dio hrvatske a zatim ugarske drave, pod bano"2.
Stjepan9!!LII. dola u sklop Bosne. Treba i s desetinama
mjesta koja potvrduju kontinuitet ukopavanja na prethistorijskim grobnim tumulima
ili u njihovoj bli zini, ali u maniri uza same crkve, .to podrazumijeva
i podizanje grobni h spomenika od kamena i formiranje nekropola. Samo u
okolici Konjica postoji ..ll:Jokalitet s crkve, crkvice, crkvine ili s
imenom nekog vjerskog obiljeja, to govori o intenzivnoj izgradnji crkava od
kamena i drveta (Vego, 1963., 207.-208.) .
od samoga ni su dirali u cjelovitost tijela su razvili
posmrtni obred koji je vremenom iznjedrio obiljeavanje grobnih mjesta kameni m
spomenicima ili mauzolej ima 1891., 122.). Vjerovalo se da tijela
u grobovima na drugi Kristov dolazak i na i zato ni su
spalji vali svoje mrtve kako su to pagani. Ideja i slike kojima je izraeno
vjerovanje u tijela bili su i imaju dugu povijest od ranog Ill.
kada se pojavila rasprava na tu temu Tertulijana iz Kartage.
prvog velikog teologa koji je pisao na latinskom jeziku (Walker Bynum. 1995 ..
2 1.-22.). Tijekom Ill. i IV. sl. sve su vie uzimala maha pokapanja na odvojenim
mjestima, u grobovima pokrivenim ili uokvirenim kamenim Ili
pokrivenim opekama sloenim u obliku krova. Od m. sl. u upotrebu ulaze sarkot'a.
i
.
preteno kao privilegij viih drutvenih slojeva i crkvenih osoba, a kasIlIJe
su raireni i mauzoleji. U starijim razdobljima ukopi su obvezno vreni takO
da pokojnik li cem bude okrenut prema istoku, odakle dolazi sunce. tJ
Kri't t Ba;kr. 1990 .. .15 .. .17 .. -l.1 .1. Crheni sabor u Liftini zabrani o je 743. ili 745.
gt)Lii nc Pllf\llpa\"<lnj(' Illrt \ "aca oko i dvorova. to je s namjerom da se
l)tj(' raju \jd(i l'l'. PitanjeIll ukopa ba\'io st' crkseni sabor II Paderbornu koji je
785. goci ill t' II l' l. zabranio pokrteni m Sasi ma pokopavanje ispod humki
poput pagana. odrediyi da se pokopavaju u crkvena groblja (Vego. 1963 .. 199.1.
Daje crkva i u srednjovjekovnoj Bosni polagala panju ovom pitanju
"idi se iz teksta tzv. Bilillopoljske abjl/mcije od 8. IV 1203. kojom su se bosanski
krst jani obayezali da "pored bogomolja ... imati groblja u kojima se pokapati
i doljaci ako ondje umru" (anjek. 1975 .. 60. l. Valdenzi i Husiti
naprotiv \jero\'a\i su da nema razlike II tome gdje netko sahraniti mn\'e. bilo
daj e zemlj a ili ne (Aries. 198 1..41.).
Premjetanje sjedita bosanske biskupije u sredinom xm.
i uspostava patronatskog prava nad crkvama u Bosni:
patrollatsko pravo = pravo pokopa
Sredinom XIII. st. ostala je Bosna bez svoje bi skupije. to je uz
pojavu nekanonske bi skupije pod imenom Crkve bosanske za posljedicu imalo
nastanak pojava neuskladenih s crkvenim propisima koji su detinirali pogrebnu
praksu na Zapadu standardi ziranu u XL i XII. st. preko pokreta
(Daniell, 1997. ,30.). To je, po svemu zamiranje tradicionalnog
biskupskog monopola nad sakramentima krtenja i krizme, prelazak crkvenih
gradevina u privatni posjed feudalaca na teritoriju biskupije i pojavu
sistema patronatstva nad crkvama. Kasnija povezanost bosanskog plemstva
s Crkvom bosanskom, ponajprije koji su joj do kraja ostali privreni.
zatim Hrvoja Balala
... , tome govori II prilog. Iz toga jasno proizlazi da je institucionalnu
prazninu nastalu odvajanjem bosanske biskupije od bosanske drave Crkva
bosanska efektivno iskori stila za uspostavu vlastitih ingerencija na teritoriju
biskupije i da je bosansko plemstvo znala pridobiti na
svoju konfesionalnu stranu. Iza svega toga, iza neprozirnog zastora vremena.
nazire se povijest jedne konverzije.
Kako se taj proces odigravao u konkretnom vremenu i na konkretnom
prostoru zbog hijatusa u izvorima nije pratiti. ali kada od
decenija XIV, vijeka izvori prekinu vie od pola dug "zavjet" utnje pred
se otvarati novo konfesionalno polje "proarano" novim
detaljima. Ovu tijesnu povezanost izmedu par1V1larskog prm'a i pranl fl(1 pokop
otkriva sadraj epitafa vojvode Miotoa koji je sa sinom Stipkom sahranj en
svomu gospodinu Vlatku kon nogII . prethodno mu i pobili:;vi
ga (dakle: podigavi mu grobni spomenik) kneza Pavla -
njihova feudalnoga gospodara. Ovdje. zapravo, postaje jasno to
kako se pravo na ukop prenosi kao generacijska obveza - kao uputa potomstvu da
se takoder /wpa na plemenitom (Vego, I 970.f1V., 31 ,J. Th vrstu obveze, s feudalnim
gospodarom kao sredinjom koja se brine za ukop svoga virnoga, zrcali
237
l'pillll' ).llpIlIHl .Il1!'1ljll 1111 koji kll1.c dil pokojnik
"ogi/'I ' ,1<1 /""' /I 'III!; :." .mlg" " II" (POIIl.I
1%2.11 .. (d .: IIJIJK.Il. '17.). () IslO1I1 !IOVOI'! OUinll
Knpijl'vk' ll. J.llpllIUI kllct.1l II ZlIsllIgc
vnj 1'",111 I Rlldns 1111'11 1'11 v InI' knJI !III ok ,.,,, , "kofl" ,
(Wg,;. I '170.11 V .. . nvih dvoj he nkn
I"ga dil Sl' II dvijc .Icdllc ",I 1111.1111''''')).1 Ih IClIdllhuh porudkll
BosIle mlul1t! Crkvi hosul\ skoj - /"'0\10 l}Okopa i'.IH.lr',uvn II
(}duh1'llnih ptlVCZl1 l1ih institucijl)!ll l:it'l'lIt' MIH)g()
nego 'I.unimljivtl poj edinost prclisluvljll okolnost du sc ni nu jednom
cpi lnfll . ll i'. desetine d1'llgih. ne spominje imc crkvene osobe kojnj e
pn'llpllllI pnklljlli'll . lli II J'clldalllih IIIagIlaill. pri hi pllknJlII
priSlISI Vt l vistlkih l'l'kvcnilllhlSltljanslvcniku hilll i vf'ij cliIH) Sptllll!..': nn,
Stlll\o po sehi - ostllnimo i dalj e kod lo nij e dovodilo II pilanje
vjersku dimellziju pokopu kuo ni samoga l'pila!'a. jl:l' su llI', oshlnul' na Crkvu
hosunsku li isli nlzvili koncept tiilltlslh' k,' ,\'\','lo,\' li karaktl'rislil':l1I 1,;\
djeli europski prostor. Da Sl' to iluslrirn konkretnim prim,il' nllllnl: trdl:! iri daljl'
(ld tllga daj e u iSIH'uvi udrl'siralH)j 1)llhn)Vniku dakk: jl'dIH)j dr-J.avi
- klll'Z Pavao Radinovit IUI /lhl g'"'i,'sl 25. III. I.W7. Ol' :I spol1li njao kOH)
,\'1','10 I'0c'-idtlgo gosI' odilItI i rodildtl Illi , gO.\/,otiilla kllt' :.CI Natii lItI .I""'III1;, :t/
(Mikh)sirh. IX5X" 22
1
) , ) , Krsl<allski sll'(lnji vijl'k Pl'l' dSI:lvljl' ll km)
prohll'm kako Sl' 1l').itL' u prislupu krelalo pll'llIa il.lI l-av:lnjll "ll'riIOl' ijal
nih"nkava, "hiskIIpskill)" II struktlIri , 1':l/.li l- ililll II tradi cijaIIIa , pravu, liturgiji i
pohoi.nnj pl':lksi. pll' vladavajlll:jlll najmanje dn 1050. kao i "nacion:llnilll"
nkv;\llIa vijeka lIjal-anil1ll1 kril.i lI.v. vl'likl.' silIlIl' (I ': n!-!l'II , 2IX)"I ..
5.\'\ , ). ('rkv:! htls;lIIska proi l.v()dj l' tlpmvo tak voga nll,vitka.
Na / ,apadll Sl' I ij l'kt 1\ II X I. i X II . st, t lll vijal l llhmtll pn IlI.'S: pll' lalak pri \'alnih
"rkava" hi s' ''pske r"kl' (I ' Il'I,h<'l'. 1')'17 .. -Hll> .. Naslj"d"" palr"":lI.""
pravo tl sl'l' dlljnvjl.'ktl vlloj Njl'lIl:1l-koj 1.:1 laik .. .k hilo 11II V(.'I;\ 11I1 s pr:IVtl lll Ila
pokop 1I11\11nr l'1'k vl'llih I,idill:! , odllosno ill.\' l'tlI1HIIIIIII S itl.\' SI 'I'IIIII1f1II ' .
Pall'OlI:llsko ohull v: H.:<lti lijt.'k ,: rk\'l' , !lIaIlj", ili S: lIl1n tl1t:m' .
'nlko su l.l'lIl:1ljski knl.'zovi i visoko pl l'lI )st vtI svoj P:lll'oll<ll i s njilll pow/alll
l
pravtl11:1 II kop Illogli ostva rili II vlasliltlj ili \' lasliltlllH' S<llIhlslallll (t\itll l.\,
\t)I) .:! . 72. 1. ()vu jl' pojava. i I 11 :1 la siri l' lIl'\ lpsJ..i a Itl bili
1'l':lIi/,ir;lIla 'I.: lvisilojt' " 1)1' \111111 redu od I I St\' dlljtl\ iI'
kovlloj Hoslli Itl ,k pravo , ptI SVl' 1I1I1 s lltl l'l;i. \I pn'OIlI I\' d\l 11I<I ,' illl 1'1':1\,0,,:,1-.,;,,:1
Il a k tije .il' iSIn pravil \,\'/:11\\11: 11'1').. \'\' IIl' gradc\'ill\"
1'/1 '1/1/ ' /1;111 i postaj u .,i llllllilll i, MII >tI :11I t"ih
(1!..!llnosti , tl astal ill! lIa"lIlI ill Sliltll' iollalilllg ras kida s I\illhllll 11,1 il' ClIi III tl
pn'tllj d l:tl lj u sj edi ta hO:-' :lllskl' hi skupije tl I ):tk,, \, tI i Pllj:l\'(' ( ' rkn' hll:-.n nskl' k:hl
"isf..III'Ut'. In' 1I:1 11':l/i li nlljUSllj l' uj c I'Pj:!n' da Sl' pllkdilll' tlckf\ll'll k
J:t vIJu.!1I 1111111 :11' l idill:1 l'I' k :I\' : 1,
. 1\ ,ke ll( 1.'-; I ii 'd il 'l' 11 \'1' " pri ,.;, I i I; ll ' t ji'" I Tk ,'l' lI i lt F.mde" i II : I II sn 'dn,jl Ir ll'
kCJ VlIlI1 HO' ... ,lI IlIk SI! II pr \'cJlll Il ' du Ptlliltth' Il' I sn ""11'\' 111' " 1'11 :111\ "
1,Ii li ptl:-. I:I \'i ll' IIII dltl l'.i 11 :1,'1 ill kilil ll' f\lIllt a / lllllijl'\':!11 i
\ lC l) '.II VIII' tl V Ititi pop IVI ' II'tllIlIl', III ml kilI', tilt t jl .... h I dCII :ldasIIWf. t tl tlsk i 111'1.11'111 iralII I":
Povij esni izvnri rimske provenij encij e toga vremena govore o
naputenim i ruevnim crkvama, to j e bez sumnj e bil o zasnovano na realnim
pokazateljima. istraivanja potvrduju takvo stanj e i ukazuju na proces
zamiranja bogosluja II nek im od tadanjih crkava, primj eri ce u Vrutcima na
vrelu Bosne i II Bi skupu kod Konji ca. Ako se zna da su za veliku vj ernika
i sluba iz upnih crk va (Burgess, 20()O., 46.), postat
j as nij e kakvu j e promjenu u tom pogledu donio odlazak bi skupa iz Bosne.
Nestankom bi skupij e iz Bosne sredinom XIII. st. mehanizmi centrali zacije
crkvenog ivota zataj ili su, to j e II novi m hi storij skim okolnostima za posljedicu
imalo oivljavanje nereformi ranih oblika vjerske prakse personifi ciranih II Crk vi
bosanskoj. To j e u sebi nuno moralo nositi i novi obredni odgovor na pitanj e
smrti , jer j e proces kulturalnog prenoenja dvor, samostane i crkve -
"poredak" koji je nestankom bi skupij e bio razbijen. Sve skupa to dobi va na
u svjetlu da je osnovni kontekst pogrebnog obreda predstavlj ala
lokalna upna crkva, da su se pokojnici uglavnom sahranjivali unutar upe
svoga prebivanja (usp. Dinn, 1992., 165.). Spomenuta karta rasprostranj enosti
srednjovjekovnih crkava sa 445 evidentiranih mjesta kulta u BiH koja
govori da je gotovo svako naselj eno mj esto tada imalo crkvu, odnosno da ih je
u gradovima bilo po nekoliko te da su crkve uglavnom bile upne, o tome
ne ostavlja mnogo dvojbi .
Od godine 1000. do XVIII. bli zina prostora ivi h prostoru mrtvih
bila je naj vanija osobina hi storij e tradicionalnih drutava i mentaliteta Europe.
U mnogim europskim selima u sreditu se nalazila upna crkva, a oko nje nad-
grobni spomeni ci u groblju. Groblje j e predstavljalo prij elazni prostor izmedu
crkve i sela te j e igralo ulogu: ivi su stalno morali kroz groblj e,
ne samo kada su ili u crkvu ili se iz nje nego takoder kada su ili s jednog
na drugi kraj sela, u grad, iz j edne u drugu. Prilikom posj eta selu bi skup
je uvij ek isticao da upljani moraju drati odij elj enim sveti prostor groblj a od
profanoga prostora (Schmitt, 1994., 182.- 183.).
Promotren u ovom kontekstu, razmjetaj srednjovjekovnih nekropol a
na "plemenitim batinama", dakl e na privatnim posjedima, postaj e
znatno razumljiviji, to u osnovi na pojavu u Estoniji gdje su bila
poznata brojna seoska groblja karaktera, koja su paralelno s
crkvenim postoj ala sve do kasnog XVII. i XVIII. st. (Valk, 2003., 575.).
Naravno da se ovakva pogrebna praksa nije mogla pomiriti sa strogim crkvenim
propi sima usvoj enim na sinodi u Ri ezu 1285. koji su pokopavanje u
groblja koja nije blagoslovio bi skup. Na zapadu su sabori zabranjivali pokopa-
vanje heretika u groblja, koja su se morala ogradivati. Prva je odredba
ula u novi Codex, a na postupala i Pravoslavna
crkva.
Odnos crkava i nekropola sa
Dok nam u tom pogledu ornamentika ne moe biti od naIPiSi
ponekad otkriv'\iu konfesionalni sastav pojedinih nekropola, odnosno
pokojnika j ednoj od triju crkvenih organizacija prisutnih u srednjovjekovnoj
Bosni i Humu - Pravoslavnoj, i Crkvi bosanskoj I 971.a,
96.-99.) . Odnos izmedu pojedinih crkava i srednjovjekovnih nekropol a na
Hercegovine vidljiv je iz podatka da se od 284 registrirane nekropole
36 nalazi II dananjim 57 u pravoslavnim, dokje 510cirano
kod poruenih crkava se vjerska pripadnost nije mogla odrediti. To da
su od ukupnog broja 93 nekropol e bile sm' e" . e iravoslavne
crkve, dok za 191 nekropo u, kao i za desetine ruevina crkava konfesionalnu
' pripadnost nij e odrediti (Vego 1963. , 198.,200.-201.). Ova stati stika,
naravno, predstavlj a odraz kasnijih vremena kada je konfesionalna karta ovog
prvenstveno kao posljedica migracij skih kretanja i konverzija, bila
temelji to izmijenjena i zato ne moe sluiti kao pokazatelj konfesionalni h odnosa
u srednjem vij eku. Irna valjanih razloga za vjerovati da su nekropole ispod
se u natpisima spominju krstjani, krstjanice i gosti 1982.,5 10.)
pripadal i upravo vjernicima Crkve bosanske. U kojoj mjeri je to bio sa
spomenutim nekropolama u Hercegovini , otvoreno je pitanje rjeenje
zavisiti od detaljnih interdi sciplinarni h istraivanja, ali veze gospodara ovog
i sa Crkvom bosanskom takvoj
govore u prilog, pogotovo to i osmanski izvori pokazuju
rairenost krstjana u Hercegovi ni (N. 1974.,219.). To bi posebno
vrijedi lo za ona u kojima je, poput okolice Vi sokog. Crkva bosanska
imala upori ta. Ovakav raspored nekro ola u Hercegovini. i ored in,
terkonfesionalnosti koja je kras ila govori da su nekrollQle
teko mogl e biti interkonfesionalne, jer se tome protivio cijeli ni z razloga
naravi medu kojima sam pogrebni obred nij e i jedini. ali je bio ivotno
vazan da je obred predstavljao obli k socijalne kontrole te daje izraal'ao
i ideje grupnog sklada. Ni rel igij a ni drut\o nisu predstavljali
kategorije same po sebi ; oni su se mijeali u kompleksnom poretku si mbolizma.
a taj je poredak izraen u obredu (Binski. 1996 .. 50.-5 1. ). Obredni
proces stvarao je veze izmedu ivi h i mrt vih. potrebu za pokajanjem
i oprotenjem. kao i optimizam po\'ezanog s nebeskim domom (Pa\lon.
1990 .. 203 .. 208.). To s druge SIrane nij e paralelno postojanje
nekropola konfesionalnog profi la. ponekad i II neposrednoj bli zini .
grobova i samih po prm"cu zapad- istok
1982 .. 42.) potvrduje Sl av velikog Durandusa (XIII. Sl. ) o potrebi
sahranjivanja pokojnika gla\'i.! okrenutih na zapad. a nogu na isrok (Binski. 1996 ..
56.-57. ), Ova ideja kompalihiloaje s anti; ipacijama i sJ
tovanjem Nepobjedi\'og Sunca (Sol IIwi ct us) koje je podupirala obit elj cafa
Konstantina (Harries. 56.),
Prema nepotpunoj statistici na Herce2:o\'ine. od 195 natpi.'a
I1J
i osrali m spomeni ci ma. 7 ih je II sadanjim groblj ima. 6S u
pra\'oshl\"nim grobljima. iz L'rka\'a 4. iz pra\'osla\'nih 3,
Ih Je uz poruene crkve neodredene \jerske pripadnosti 3, AnalizJ sJdraja ll;ltrJ:' .1
ot kri va da ih je L.).) pra\'O\'jernog karaktera. to znaci \'ik od '2/3. kao i (o d:l 'i-"
daleko broj spomenika s nal azi II pr;l\ o ... I:l\'nil1l gron/ jima
kat ol \ 'ie II nego II zapadnoj Hcn..'cg<wi ni (\"egl). i 20,>20. ,1,
Kal
l
i II :-; lul:":Iju pojL'di nii1 ll l' kropo!a OV:l ll all1 stati st ika. kadaj e II
d:ll1a:-; IlL' Jllll/L' hi li od pri ut vnJivanj u
pn
w
t:' ll ijl' l1cijt:' . da prcdstavljajulxiraz konfesionalne sli ke slolJcclma udaljene
od srednjeg vijeka. . .
Dok jc II uoj Bosni s tij esno isprepl eteni m
hi am:l Crkve bosanske po osobnim imenima i drugih oznaka teko odredIti
vjersku pripadnost pokojnika. II Hercegovini to je razmj erno lake
brojne pravoslavne vj erske zajednice koja j e. i Vlahe. predstavipi a
dominantnu vjersku snagu. Tamonj e katunske grupacij e su integralne
pravos lanl e zajednice u kojima je vj era igrala kohezij sku ul ogu kolekti vne
patrijarhalne solidarnosti vl akih skupina. o i brojni
popovi. pripadnici vlakog sloja, pa i katunske starjeine
(N. 1974 .. 2 18.-220.). S mnogo vie sigurnosti se moe odrediti konfe-
sionalni karakter onih nekropola u kojima su prema pouzdanim
pokopani neki od dostojanstvenika i vjernika Crkve bosanske. Takva j e manja
nekropola u Zgunji , na lijevoj obali Drine, u iroj okoli ci Srebreni ce, gdje se na
oblika sanduka od natpi sa s(rojnik
2004. , 185.). Postoj e i izdvojeni poput spomenutog natpi sa voj vode
Mes[te Jna iz Donj e Drenice koji se ne moe pribrojiti medu grobne natpise, ali
ima neke elemente epitafa, dok prizivom sv. Trojstva ovoga feudalea i njegove
sinove predstavlj a kao - koj e pak konfesije za sada nij e jasno. Pi sar
ovoga natpi sa naao je za potrebno naglasiti svoju privrenost sv. Dimitriju -
pogUbijenom u blizini Sirmija 9. rv. 304. gOdine, zatitniku Soluna se
kult rairio po cijelom Istoku, posebno medu pravoslavnim Slavenima. Osim medu
kult sv. Dimitrija bio je rairen medu bosanski m a
njegovo ime nosio je i hrvatski kralj Zvonimir (D. 2006.a, 519.,
616., 622. , 654. ,777.).
Sve to nije od presudnog u odredivanju konfesionalne pripadnosti
vojvode Mes[teJna, kao to se to sa ne moe ni za pokojnike
sahranjene ispod 80 oblika sanduka poredane uz crkvu sv. Stjepana Pr-
vom u Vrutcima na vrelu rijeke Bosne, podignutu u IX.IX. sl. na kasni-
jem posjedu bosanske biskupije. po nalazima iz nekol iko istraenih
grobova crkva je XlV. sl. poruena ili je naputena, a njihovog
postavljanja govori da su se ovdje pojavili tek nakon zamiranja crkye
(Glava, 1982., 110.- 11 7.). Jesu li u ovoj nekropoli uz-ne1i'adanju
crkvu sahranj eni katoli ci, to bi se najprije moglo pitanj e j e na koje tek
treba pouzdan odgovor.
. . zadatak, moda i najtei kada je ovaj problem u pitanju,
preclZ!ranJe Je, koliko Je to konfesionalnog sastava poj edinih nekropola
sa stecclma, P?sebno u oblasuma na kOJe se prostirala vlast bosanskih i humskih
magnata pnvrzemh CrkVI bosanskoj, u kojima su od sredine XIV st ..
I
f . . '. . a egztstt-
l ranjeva l l II dijelovima Bosne i Huma, takoder
I pravoslavne crkve. Solidnu onJentaclJu pn utvrdivanJ'u konces' aln 'padnosti
. d' ' h I'" '. ,,'an epn
pOJe 101 lcnostl spomenutih II epltafima a time i nekropal d" al'
b
' ' eg Jelmsen a.no
gro m spomenik, svakako predstavlja to da su u odred
-- d b enom nu
prestl zno gradanstvo Sam postupak d d" I" .
. o Ije JlvlIDJa
gradanstva je davanje zakletve pred knezom i Malim polaganjem
ruke na Evandeije 1961.a, 122.). To da se nesumnjivo radilo
o koje pak konfesionalne pripadnosti u svim pojedinim
tek treba utvrditi , jer se politika dodijeljivanja gradanstva nije
zasnivala na toj odrednici, nego se prije svega rukovodila ekonomskim,
i sigurnosnim razlozima.
U kriitu triju crkava
U gotovo svim kulturama i svim vremenima pogreb je predstavljao jednu
od glavnih vjerskog rituala, tako da su religije koje imaju bilo koju
vrstu dogme prikladno i jasno definiranu eshatologiju ili skup
vjerovanja o zagrobnom ivotu (Wenzel, 1962., 111.). Takva u svakom
su, pa i u bosanskom podrazumijevala obredna posmrtnih ostataka
uz sudjelovanje triju "regi striranih" crkvenih organizacija - crkve,
Crkve bosanske kao i Pravoslavne crkve. Danas moemo tek slutiti kakvu
ivopisnost je to radalo u tadanjoj svakodnevici koja, koliko se zna, nije bila
konfesionalni m irih razmjera. sahrana
mrtvih s ciljem da ih se i zadovolji, kao i obred na groblju, bili
su davno uspostavljeni ne samo u interesu mrtvih nego i ivih. Kultura smrti bila
je vana zato to je iznosila na vidjelo socijalne i veze izmedu onih koji
su ostajali iza mrtvih (Binski, 1996.,26.). Radilo se o tome da je pogreb pred-
stavljao posebno prikladno vrijeme za ivih na prijelaznu narav
ivota, kao to su bavljenje pitanjem due i godinjice smrti ili pogreba
da je na mrtve postalo element sluenja mi sa
zadunica u crkvi (Daniell, 1997. , 2., 13.). Kako se to odigravalo u svakoj od
pojedinih crkava u Bosni, kako se to odraavalo na ukupnu kulturu smrti , tko je
bio odgovoran za pogreb, tko za mjesta pokopa, od koga su zavisili obrasci i
promjene u pogrebu, odnosno tko je ostvario socijalnu kontrolu nad pogreba'
- pitanja su od krucijalnog za svako drutvo, a u viekonfesionalnim
drutvima poput bosanskog ono je osim vjerske imalo i teinu. Real no
je pretpostaviti da se svaka od crkvenih organizacija, sukladno vlastitim pravilima
i tradicij skim obrascima, brinula za svoje pokojnike, a koliko su obredi pokopa
bili ili su se medusobno razlikovali, kakvu su poruku posredovali ? - pitanja
su bez odgovora. U njihovu odgonetanju od moe biti komparati vna
koja II obzir uzeti pogrebnu praksll ireg europskog prostora sa SVim
i razlikama, kao to se to u pogrebnoj praksi Engleske.
po nekim detaljima od pogrebnih praksi drugih dijelova Europe
(Geake, 2003. , 259.-267.). U Polj skoj je sjaj pogreba magnata i bogatih
bio sahranamu gradana. ali je opsluivanje pogrebnih
od bilo i za bolje seljake. U poljskom drutvu ljudski
je ivot uvijek zavravao pe/ikim spektaklom. koji je ljudima zasigurnO
pomagao da prihvate smrt i da se s njom sa m mirom (Bogucka.
2006., 132.- 133.).
Pogrebni j e neizostavnu i ulogu Crkve.
da od trenutka svog zadnj eg daha pokojnik vie nij e pripadao prijateljim
a
.
1
ohilelji nego crk vi. Nakon hdijenja tl koje se ponekad naslavijal o II crkVI,
, .\ '\',' 1\11'1111.
1
1'11' .. \ . ... 11 " 111 1, 11 . 1 I" : 11.1," ,111111 Uh'.I' 1I II .... 111111\111 / 11111 pPVI I. h. 1 N ,I \' ClqC
1",k"llIlk,1 d" 1111" .... 1.1 1",k"",I, 1\ 1" " 11111 .... 1\ ... "dl l.' l", .Ih l"I1.lh' llI 1 I\ld.h' l. hd,1 IC
1", .... ..... lI h ll ) 111\ 1 .... 1.'k llI.1I111 ,I ki II killi I II.' l ' :I \'\ Cll ll.' 11111\:1, " 1
\,1\' 11' : :1],1 I\:ld l ' ka .... \I\llll .... I,'dll lClIl \ 1I " kll , 1""'Chllll 1l , lk"\I
I",hlll"klll I,'d,,\ ;!. k ;Il ;lk h' 1 "\ 1. ' , ' 1.'1,' 111111111" .... ,' 1'111111'11' 111\1 1.lkll
I1I : d :\ :-: klll'III;\ prat lij" 1
"
' SI:I1 ;I , Tk \\' 1I : 1 1'I" I'l' .... II:1 .... Icd\l\ 1111. ' 1111 ,1 I
:-: \I.'I.\'lIi," I11;\ kI lji :-: 1\ I. .... ,' :-: \ll 1h'sil i !Iwl" . Nak"l\ \111. .... 1 .... P\lII.'C .... II,1
I', .:-: tab j\' silll""li ':";, I 1",k"!,;1 k"la .... ,' \ ",' pll!'1 J:l\ 1].1 II
f\l11c r; mh
1
j \1l11j l' I\\' ':-: 1, I ;ll'ad;\ I'ri,k 1\' 111',...;1\\ :-: ,' . 1\ lk, 'I' I I.]CI:! 111'1' 1 \ "1'111 .... ,' II ;..: Ll\ \II
I...lIlIuml k:hl I S\l' :-: H': lIl' :-: I\ :,ri !"'\CI :l1lC:-::\ ..... 11 11\' \1 iSl'l1l1jl'\1 .... 1111"""" 1111111
1..., lj i .iI' pri 1l1:lr1 h l ITI... \\' 11 i t :\ ri l':-:, Il):-\ I " I (l) . 1 (,(" ). l ' ijd i 1;'.1 ra I radl' III .... ,"11:11'11
\I1...1.illl'i\:l\ljl' llli :-:\.' Ila i 11:1""11 hl).!:1 k;1\1 i k:lril:lli\ 11\' d:l rll\ c
t:\ril's, 17.' . IS.' .),
\'1':11...:-:;1 11:1 l' Ul'lll' :-:I...,11\1 \'I'lIShll'U j\,' :-:\ "j du,!! I 1',\\ ijOI1l
\, ;11\\1.1 pri l'\.' IlHI .k II \'l'(;illl \jl.'r:-:I...i ) i\'lll prij l.' \11 , :-: 1. bil.l \'isc
\.lhi ljl.').' 11 Irsl...a l'tl \'a rall\l!! :-:rl.' dn,i q ! \'ijd\:J
!'al\' ila .ll.' rallhllik,'SI 1'1':I \... :-:i :-:\'llj St\'l' lHl :-:\,' '' i. Na \lhl\...u hl' 1 ,!.!r:llh\\, :I hl .ic I'\,dih,
admini :-: trati\'llc :-: t1'Ut...tlll'l' \.11'!!:lIli / iralll' "k" Ill'll\' isuih :-:: lIlIlISI:IIl:l. l'iji j l' l i\'ll1111
:-: Iil pri.k tl'/ill asl...l'lillllll IHI :-: tinjskih I'rag.t1l:l ti l' lIi.kl1l stilu :-: \',
tknl'dil...ta, l\.ri slijatli /:l\.' ij:lllhl'l'dal...\lji su Sl' \,ldlhl:-:iii Il a l\llIinh.\ ' i mrt\'\,'
:-:l' \1 hllllC da .k (iaiij:! , jcd;111 ,ld \.'1,'111:11':1 "nll'l'Sa.
1...1l!tllr;\hhl i ,!.!l",g. ra!'sl...i ,kdlllllll tl,l).!"l ll slajat :1 II ll11'ditl'r:l11:-:I...\lltljUg.U, :I dru,!.! \llll
\I barb:lr:-: k"1l\ :-:j\.'\'l'1'll , Pri hIlli l' .k Illi :-: a II ill i\.' !,I'l'mill Ulih l'1:l1\ 11\:I l:ljl.'dll i\.'1..' lId
1...\. 1111':1 \'\. :-: 1.1"ll'l'ia kllllll' llh11': ll.'iji 1t11'IYih, 1...:1,' i II 1"':-: 111111 lill i III
l,bl\.'dilll:l 1II...:I.i:lnj:l , N,wi I'ri:-:Illl' 1...\' ll ll' llhll': I\.'iji LIhIh' SI,' \'idj\,' 11 II
h'g.IX'I'i,,,ta. l ! t... aslhllll \ ' 111 , :-: h,lj \,'l' lI fr;\lI:ll'k:1 lTI...\':lU:-:\'ll.iil:ljl.' \\,' Illl'ijll\,' illll\':ll'i,k
II 1'I.' \.l1't!:lIIi J:I\.'iji "hl\' d:l l a hllk:-:llI.', i 1IIl'l\'l' II \' idu llhl'l'dnih I...njiga,
I I :-:I'l' di sIU :-:\'ih tih !'al\\lja sla.i all' ,k :-: \'l'\,\'1I:-:1\'l1, R.I.'I','rma, \llt'dutilll. llil..ad ni,k
uSPll:-: I:!\'i la jl'dill:-:\\'1.'1l I'\.l t!rt' bni llhr:l/:!\.' , t:lkl' da SI.' prij l' mll )1.' g.ll\'lll'i li "
1':lIlil'iIl1j \T:-:li jl'din:-: I\' ;\ l aslhl\':l llll.l 11:\ klll..'g/ i:-: Il' nl..'iji 1'l' fllrmir:l1lih i \'l'('
P\l:-: hl,k\.' ih Il,I...:l11Iih l,Il1' :II:1\.'a, Zah'l'l'fl lrnm:\ dll:-:tig.IHI\.{a kaslhlgl\ , Sllllj\,'\,' :I 1Ii sll
lI l'i nila "raj r:lIl il'i Il1:-: li l.hl\.'dnih ll:! smrt i \Ill\iranj l' Ila lal insk,ll1l
Zapadu I 'Nll., I " 4 7 .. h(, ,-h 7" 1 ,. 1'1\' llld:\ j\.' nak\ln
I 1\,:llIil'lhl "ihl IIsl' rk\)s :-: tl \'g.i h pI\'l'i :o>:\
1'1':1\':1 da :O>l' Illrt"i sahranjuju :-::J \llll u blag,,:-:h,\'ljl'lhl.\ h' llllji , "".'\.' ina
:-: t:llhl\,l1i st\':1 \I 1.:lI \' iji l.dhijala :-O I lI ) bl.'ll II \,'l'I\.' -
1l1l111iju I'I\' d\'ll\kllll S\'I..'\.(l'llil...lllll ili Iljq.! ll\'i lll 1:IIIl,k nil...,)m, dr/c(' i Sl' starih
Iradkija t Viha, 137 ,- I -,S, ), l lsl'rl...,' :O> I'ri SUllh)llll'
"hrl..'dll:l pml... :-: :I :-: I\.' dnj q! \ijl'l..a il'al... p,'ka / u.k ,,\;lk l'('gionalne i
sl
l
l'ijal1l1..' \'arij:l\.' i,k lPl' gl\.' ''"i rilu:11 i l..\II\\I,'I\II\I':\I,'ij:1 sasvi m su dmga
I:lS!ll .k hl! al...ll ll' )i II krs\,' ans!\,\1. I I !'l,lil\,' isti':--k\lll\
IWl'indallijl' hi hl ll i \'j\"I'Skl' lli :-O\'jl.'\I)\'lll' :-O Ilagl.' k"ja ,k nametnuti \ll\ivett,'\h\u
1II\I'I\lU ll ' kary, .N,l.
l l'il :0>\'1,' sh' :-Ol' II hlllll' 1Il\l h' il I\iih\l\'l' simho1ikc go\tOri O
1"I\':Ikl,llIlll,1 Ill\Sh
l
j',lIljll i - "-tie-lo ito ottaovore
.. 1'11:111.1:,1. :Il' l l sl'l:hU\ povije&-.
mh 1/\'\\I'a S sigurnl),'\ti mo& aovoriti
da S\'\lJC Illll'l'k\ll\l l'Sh
l
llallhlstl . II vl'\jc.ml' tcstukih u.nimoaheta na
izmedu i zapadnog pomiruju "jalovi razdor" izmedu
Rima i Bizanta u prijelaznoj zoni europske srednjovjekovne kulture. Ova ocjena
dobiva na teini kada se zna da je medusobno udaljavanje i zapadnog
podizanjem granJ ce i latinskog
jezika rezultiralo ogromnim posljedIcama za crkvenu povIJest, odnosno evolu.
cijom dva vrlo miljenja (Ward-Evans, 1999., 111.). Nerazumijevanje
izmedu dva pola vremenom se "pretvorilo u mrnju, neznanja".
Na koncu je "latinskoj mrnji" odgovarao prijezir" (Le Goff, 1974., 173.-175.).
U klimi ove pizme, snana i dubinska, ali jo uvijek
nedovoljno valorizirana interkulturalna i interkonfesionalna, dimenzija
postaje znatno jasnija li se s tim da je konfesionalni razdor u Engleskoj
izmedu katolika i angl ikanaca 1550. rezultirao slubenom naredbom o unitenju
grobova iz vremena prije reformacije. Tada su povremeno podnoene molbe
plemstva u cilju spasavanja predaka, neki su u tome uspijevali, ali mnogi nisu bili
te (Daniell, 1997.,201.). Nova vjerska klima rodilaje u Engleskoj duh fana-
tizma i destrukcije, to se ne moe za srednjovjekovnu Bosnu koja je sa
svoje tri konfesije predstavljala njihove mime koegzistencije i primjer
stava prema smrti. Sagledana na onoj najvanijoj, razini,
ova otkriva jednu od markantnih crta srednjovjekovne Bosne po kojoj
se ona strukturalno razlikovala od ostalih europskih zemalj a, naime da u njoj
nije bio na snazi princip CUillS regio, illius religio vlast, onoga i vjera"),
da su u poslovima drutva i drave nastu ale sve tri crkvene organizacije
- Crkva bosanska, i Pravoslavna crkva (Daja, 2006., 125.-126.) - a
da su vladari i vlastela lavirali ponekad izmedu triju konfesija (D.
2006.a, 643.-646., 65\.-652. i dalje). Izmedu triju konfesija - pravoslavne.
i vjere bosanske - bio je podijeljeno i tadanje vlako stanovni tvo
Bosne i Huma 1982., 525.).
Dovedene u medusobnu vezu konfesionalna karta srednjovjekovne Bosne
s rasporedom crkvenih organi zacija 1964., 284.) i karta regionalne
distribucije ukrasnih motiva i oblika (Wenzel, 1965.) ukazuju da se
nekropole s bolje klesanim i ukraenim postavljaju u blizini utvrdenih
gradova i dvoraca, a oni s bogatijim ukrasima i natpi sima javljaju se i uz sred
njovjekovne crkve - zadubine feudalaca 1982. ,465.-466.). To
da su razvijeniji kulturni centri po logici stvari utjecali na ornamentaIni fond i
epitafe ali osmotrene u cijelosti ove dvije povijesne datosti ipak nisu
bile izravno uvjetovane, odnosno izbor motiva na i njihovI
obli ci, pogotovo epi tafi, ni su zavisi li od toga kojem je crkvene juris
dikcije unutar Bosne pripadala odredena nekropola ili spomenik. To daje
i umjetnost susjednih primorskih crkava kao i udaljenIJ ih oblasti papuI
presudno utiecala na izbor motiva nedvojbena je
ali nju treba razumjeti u kontekstu kulturnih strujanja koja nikad ni su btla
prekinuta i koja su na plohe preslikavana snagom inercije primjelIle II
ukupnoj duhovnoj sli ci srednjovjekovne Bosne. da je imag
l
'
narij , sukladno internacionalnom romanike i gotike II cij eloj sredllJo-
vjekovnoj Europi uza sve nij anse bio isti : teite se ovdje ne postavlja tolika n:t
izbor koliko na klesanja Umjetnost se na
Europe dal eko vise IskaZivala na kulturno-regionalnoj nego na m:lclonalnoJ
razi ni ( Karaman, 1991. ,6 17.).
Itr:ltb .,IC\,::I}..:I ni,ll..' \'Pl:l..'ll itn \..aillIi L "i ili (1\:l0 nij e
Ih) ' "\..' / an II i /;J e rk. \'11 hl )Sail:-." ll) i / :11 n (lhj;l; nje nje .... t l'l;; )" a podraJlI III ije" :l
\loglwor Ila pitanje I;l!ll ih 111.'111:1 II nhla:-.I i 111:1 pOpili Alhanije. gdjeJI..'
t:lhxkr hill) lh" l)ljnn k:11l1L' n:l l \Vcll/cL IlJ62 .. I (t, . l. S olllinllll da cijeloIll
S\'l)j01l1 nadilaze striktll \..', d:\ \' tlll lI l \TJL'lll' k.onfl..' :-. innalnc granice i
til)gl1lL'.ll ni sc mogu sh\"atiti kao "glohalna m:11lifL'stac ija ll1i ; 'jcnja cijcJngjcdnog
naroda". odnosno "lokal izacij a (koja) nij(' vik S:lll h ) rcligiol. ll ;J Il cgn
t 196.5 .. 20.). Pri svelllu 10 111(' stt.'rl'j Il l..' dm'ode II pi lanje da .Ic
krsranslYo svega smrt postavi lo u dramI.' sp:bl.'nja (Bi nski.
1996 .. 9.). O,'a kulturoloka uloga s,'oj sna/.an i/.ralje na; la
u i sadraj no na irokom prostoru
u bosansko- humskolll izdanju. Grohni spomenici
Engleske sadraya li su ispisane na j ezika: na l:lti nskom jeziku
ugiaynom za na narodnom jeziku za lai ke. a 1.:1
na francuskom. zatim na engleskom (Binski. 1996 .. 11 .1 .). Vi sok stupanj kulturoloke
kOl npaktnosti rasprostiranj a na dobiva u svjetlu
da od doseljenja Slavena u VLN IL st. svc do XVI. ono nije bil o izloeno
radikal nim promj enama poput Engleske. gdje JI.' invazija Vikinga
izmedu IX. i Xl. st. sobom donijela i nove pogrebne (Danici !. 1997 ..
186.). Pored toga idovska pogrebna praksa u Engleskoj otkliva kontraste
u odnosu na neidovske pogrebne primjeri ce Ll postavljanj a
grobova u pravcu jugozapad-sj everoistok (Hadley. 200 I .. 122.- 12.1.). Bosanski
i humski postav.ljaui su u.sve tri syoje konfesionalne_varij ante
pravcu zapad- istok. sukl adno praksi j ednako rairenoj na i toku i na
Zapadu. - .
111lerkonfes ionalnost i nji hov karakter. zrcale
takoder li kovi nlspoznatlj ivi na cijelom njihova prosti ranj a.
poput sv. JUIja. sv. Dimiuija. sv. Klistofonl. sv. Eustahij a. sv. Jelene. Gospe s Isusom
te samoga Krista pri kazanog na u Rakoj Gori nedaleko od Mostara
(Palameta, 2002.103. 49. -50.). Ove dvij e dimenzij e - njihovu inte rkon-
fesionalnost i karakter - naglaavaju vjerski izrazi sadrani u epitafima:
amin (amen). blagosoviti . Bog, car nebeski, dua. mili Bog. milost boija. pet rana
(Hristovih), prestavi ti se, prokl et Bogom i Si nom. Satan. daje prost. ase lei. V ime
boije, dom, vinja slava te zaziv sv. Troj stva (Vego, 1970.l1Y.. 168.).
Pretenom dij elu 1110t iva sa pa i onima paganske provenijencije.
dubok je ut isnul a umj etnost pri dodavi im
da se stara mij enjaj u i da im se pri druuju novi kodovi. Tako i
uzima starije kulturol oke forme i kri stYu.nizira.ih. .kao to je to
s drugim sustavima (Pal ameta. 1995 .. 1996.a, 2002.103.), kao
to je to uostalom sa strukturom epit afa koj i j e zadrao neka svoj a
svoj stva, al i u kontekstu. Stav prema mrtvima II r.lZdoblju predmodernih
i star inskih drutava j e bio kompleksan. ako ne i kontradiktoran,
broj ne fakt ore od doktrine o zagrobnom ivotu
do obveze na (Gordon-Marshall , 2000 .. 8.).
. Usprkos ol.lOme to se o njima zna. j o uvijek ostaju ukom_
plIkovan problem ( 1964.,223.). Oni su to prij e svega j er
nali odgovor na
vjekovnoj Bosni ? Ako se i moe prihvatiti obj anjenj e (Wenzel (
kako su i podizani da poslue kao pouka potomstvu, da bi se osnaila vjera,
da bi se neto za dobro pokojnika, da bi se kletvama i naslikanim zatitnim
znacima zaplaili potencijalni grobova. odnosno da bi se potaknulo
ponovno rodenje pokojnika slikanj em s imbola - pitanjajo
uvij ek ni su dobila odgovore. PItanja se usloznJUvaju uzme li se
II obzi r to da II cijeloj toj , vi e ivotnoj nego posmrtnoj simbolici, nema prikaza
nekog vezanog za pogreb pokojnika. primjerice iznoenje mrtvaca. naricanje
nad njim. nad grobom itd. ( Karaman. 1954 .. 18 1.). Danas se ipak
pokazuje neodrivim miljenje da na nema. barem ne u
broju. predodbi koje refl ektiraju vjerske nazore o ivotu
(Truhelka. 1891 .. 380.-381 .). jer se takvo iz same brojnosti
koji su kulturoloki dominimlijednim prostmnim kmjolikom. o
mot.i vima da se i ne govori. Spomenik je sam po sebi bio sredstvo "komu-
nikacije" kako to pokazuje podi zanja monumentalnih spomenika u anglo-
saksonskoj Engleskoj (VIII.-IX. SL) s isklesanim scenama Utjelovlj enja i
Kri stova ivota, to je predstavljao crkveni konstrukt s ci lj em da se svakom
vjerniku udioni tvo u otajstvu Kristove smrti i (Hawkes.
2003. , 35 1. -352.,365.).
Ideja i monumentalnost grobnog spomenika:
kao posrednik kulturoloke kompaktnosti
Srednjovj ekovnom fonllom zagrobnog ivota dominirala su
dva: z?tim tri. glavna pojma - Raj. Pakao i 1996 .. 166.). Do XV.
stolj eca Poslj ednjI sud nij e vie bio istaknut kao u prethodnim tako
da I uVjerenja uzmaknuli pred vjerom u Pakao je bio
CISlihst: za trajanj e i zato su ivi
novca I napora da skrate vrijeme koje njihove i due drugih provesti
u I' SllhSlU. S formalnim nestali su mnogt od starijih
faz ooa poorebne prakse a .... ...
o ::>. " na vaznosti su dobile molit ve. tako da je pogrebni
obred postao vIse fokusir'l " d ' d ' ",
. ,,' . ' ,,,, ",' n Il d I eJu ugotra.lne uspomene i molitava, Sto je
spol11c11Ik bIO VISI, to Je bio vidi " , '" , - , ' ,.. .. ". .
. d' . . .1
1
\ 1.1
1
l zn.lI11ellltlj1. rezu lt 1ri.l J li CI IlJ enO\' l 1ll
II Z Izanj emodtla(Dani cll.1997 10-1' 'O' " , ' : "', __
b' l' " k' , .. ", - .. - -,), Dokj" mISao o smrtI nalpnl "
I .1 Z.IO upl.lClla l ' k I 'k . . '" " '
_ .. . eo, t.: I 1.1 o t.: IlvnoJ sudbll11 lJudsko" roda kOja SL'
mozc s.l zetl II Inzu U' I " . ' ". eo
otkrl' v' l .. .- ';. . .. . l:t.:ll1o .. um.nJetl. druga faza koja II XII.
z n.u.: .1J Ja po ,.... , - ' ", " . ' .
fr'lzom o I, " ' . '. ':" . IIl.KIl t: t.:gzlstcl1clJe. 1 moze se Izrazili
v .ISIII0.l Slll111. Ideja Poslj edn . d. -.. _ ..... '
oralijom 'lli t'l bio l" 1-' _ .. Jt:
eo
SU .1 povt.:Z<.lnaJc s IIldl vlctl1alnom hlll-
e> !Ja zavrsava na posl" ' I -, j , . " ..,
1974 .. 33 .. 55 ,) R' , :, " ,. . " ' .!t.: c ilJI l .11l, a llt:' na ('as u smrti (AnL's.
, lInsk d CIVlhz' ll' lJ'l l1 ' I Z\" 1 ' , . . ' I' ,. ,
mil ona ch ' 1' , ,, -' , ' . . , lid CI\' I cpi!.!rafij c" hila IL'
. ' 1I zacIJom cpllafa i I) \1' ' I .... , '.. .,'
IIl dlvldual noo idcntitel'l VI , -I'" , , _O,::- It.: 1i1og portrl' ta -
e> " .ll .IVlIl a Ick-ntIlC! ') U " ' k ' '", .
II ranom srednj em vij'eku II' I' . IIms 0.1 antll' l hrlajI.' popraCl'II;l
. , \ .IC .WIIlOIll <lIlOIlIIllIl ' t ' k . ,., ...
(Anes. 1985 .. 31 1' U XII ' I " ,_ ,,, I ".la SL' "dll !. tla Stol",L'lIll:!
'. - \ . , . sto ICCU li S" -.. r . '
vrati o nj egovu indi v'I(III 'llll I' '.. ' Jt.:l 10 .Il' obrat koji je rilllskol1ll'piwfu
II ( I 1ll L' Il ZI.I LI ,
. k k : ' . rcncl., '.lOsi
() V; I :-. Irllklllr; dll : ,IJlHllIJl ' lI ilII ohn;dtl o.l p r:! 1., 1 ( JI l.! !..: II I LI C ' . ' ..
XII. sl o li l'l:;' :-" tllkri l"l'l lI o so he kao jedIl i III od
dOSli t! lIl;l' a iIIIIn ilI I (J.l O, i 12(){) . godin!; . pnllJlj cna v(Jtllb .J t: l<.l c.Fllna
il1tii vitillali I.IU:I i sv ij !..: ..... ! i t) se hi . io jc.; l.iHr/. vr,J! rod il o na porl rc-
li r: lllj ll . :l11\t lllil)graliji i l j izra/.avanja l
i.ivola uvog krd <lnja hio j c Ila s ve raz voJ u ( IstIl Ista,
najprij e ka() ideje. zalili! II kotlkrcll1(Jln rnj e.sta i/ .. Neba i
Pak"' . Sudbina indi vidualne due pOlllj cril :1 sc II pr vi reu l.anllnanJa, prlJc ncgo
dakki I' oslj !:dllji slld za sve due. Trenutak smrti i nj L:z in!: pos lj ed icc hili
od v;J ;i.nosti . Do sredine XIII . st. postali su la ic i mnogo svjes niji muka u
(' istiii tu koj e ih a najholji put da sc i/.hj egnu pakl ene kazne bi le
IlH II i t vc I.a (' ist i I je izi ral< ) kraj zemalj ske L:g/.i stencij c ispun ivi
ga ;i.eslino1l 1 sastavlje1lolll od pOlllijd anog straha i nade. To je zauzvrat rezultiralo
II vidlj ivosti grohova i likova pokoj nika da pri vuku pal,nj u prolaznika.
Dokt rina brl.o je poslal a va;i.lw koliko za pobone svrhe toliko i za
drutvellu kllllln)lu. Kakl ) je XII . odmi calo, pogrebi su postali uniformniji ,
lc Sl! predstavljati sahrane kasnog srednj eg vij cka. U kasnom srednj em
vij eku sahrane su manj e ili dosij edIll) jednoobrazne (Dani cll , 2002., 25 1.-
2)3.: Walker By t1 II Ill . 199)., 2XO.: Rowcl l, 1997.,2 1. ).
TilIle je kraj peri(llla an(lI1il11Il()sli gn)[)(w<I u svijetu,
ll I. Illalobroj ne i/.ni III ke, nj e u V. / V I. Neslll11nj ivo je znakovit o da
se ova anonil1lnost zavrava II vrij cllle ikonogralij c Posljednj eg suda tijekom
XI./X II. Kada su se natpi si ponovilo poj avili , eshatoloki
(hri ga I.a spascnj c) opet su postal i rll /.govjctni . ali su oni ponovno
ili pod ruku s osobnom komemoracij om i zcmalj skom slavom (Guthke. 2003 ..
To je vie rasprostranj en u pi smenost nego u prolosti i to
prcte;i.IHl gradsku, kvantitati vnim porastom grobnih natpi sa sada
takoder svjct()vnjacillla, ;i.cnama, obiteljima i trgovcima. U gradovima
irom Europe pravo Ila pi s1lleno obi Ij c/.cnll sll1li postcpeno se rairi lo na neprestano
rasI dij el( lvc pt)j1ul "lcije i nij e bil o ekskluzivnu pri vilegij a "velikih" i vieg
(Pct rlll.:t.: i. 1 (){) K .. 52. usp. K 100.", 1 t)t)2 . 7 1. ). U to vrij eme odi grava se
i promj ena vidlji va u prelasku sa "s likovnc" predstave na iskl esanu formu grobne
plt K:e, k;Kb sc stil cunlpske lllnjetlJ()st i razvil) (ld rane lk) visl)kl.! n)lnanike, od .... visoke
!'Omani ke do i ntegrirane s crk Ve IlO1ll arhit ekturol1l (Panofsky. 1964., 52.).
pnl vca u srcdnjovjekovnoj Bosni se na
r' lsktlSllllll gnlhllll11 htlS;lll skih kralj eva II pl)grebnoj kapeli na
Bobovt.: u od Xv.
S p.rvih Il.ml grohnih spoll1enika II drugoj pol ovici XII. st. kao
n(lVlh struJanj a, z;' ltilllnjih()v illl bmjnijilllulaskom II upotrebu od
pr Vih deecllIJ:I Xl V. stllij cl: <I , upravo tal', Il ovi koncept b
. .k .. . . gro nog
il , priJe svega kro/. broJile IlHlIlU1l\cnlalnc primJerke nek I
. 1 I I k ' ropoes a
pOI.ll.all1 v. aste 1IIS li gunI , ovozemulj skih i crkvenih dosto-
.l .lI1stvcllIka Ila Jclino.l , tc ;1Il01l1l11llih poj edinaca Ila drugoi ' tra ' _"_ _ __ ._
I . . ' . . I ' . I' . J S Ill, sncua.o
llilCil V; IIIJ:I .lulil (harem pred Bogom) prisutnu II novom arhitektonskom
crk vclHlg:.J ImlsttJnI i prevlusti tzv. dvorunskih erk . kod
rCli tlVa Irallj cv. H:H i dlHllinikalHlca 2000,\
, b 11 Obl"ISClI poklapa se s i sve ubrzanijom urbani zaci-
promJC1Hl II pogre nOI .' .
, b k .. 'd lJ'ovJ'ckovnog drutva - pOjavom kOJa Je zapadnu Europu
Jom osans og SIC I . oo "'.
'l " l', 'cobl"lzi h ciJ'elo raniJe, Kao sto Je odlazak grobova
zahvati a I I Z teme J.1 PI ., . " . . .
, ' ,ost l"lnog srednJ'eg vijeka obJanJl v redukcIj om pI sane kulture u
II .11101111111 . . " ,
.. l ' , " I '1llt 'lc'koo kolskog sustava, nepIsmeno cu I opadanJem
CIJC oSti. proP,ISCl o ' . .
d
' J "lVII" 'ldlni nistraciJ'e (Petruccl. 1998 .. 35,), tako Je povratak grobnog
gra ova I. .;... . . ' . .
- ' k ' Il 'ltp'lsonl II J'avnost podudaran s novIIn duhovnim I gospodarskIm
SPOIl1CI1I ' H s. . .
," 11 Zap'ldu XII/XIII Do tada su groblj a ranog srednJ'e
o
strujanji ma I . '. ,, ' . .. . o o e
vijeka. i groblj a kasnijih vremena gdj e su se odrza h stu:'JI predstavlj ala
akumulaciju kamena. ponekad Isklesanog: got.ovo tako da Ih
je veoma teko datirati osim nisu nalazI (Anes. 19?4,.' 4:.).
Kako ohj asniti intcrkonleSlonalnost stecaka u sVjetlu ove markantne cmJenlce,
posehno kada sc zna da je od Xl. i Pravoslavna crkva nametnul a svoje
pogrebne obrede (Nazarova. 2006 .. 149,), Uz pretpostavku da su
pravoslavni vjernici II Bosni i Humu slijedil i pravoslavne pogrebne
vjerske obrasce. otvara se pitanje: moe li se j edinstveQQg k.once.pta
pogrebnog spomenika od strane triju tadanjih konfesija takoder smatrati.organ.ski m
dijelom interkonfes ionalnosti Ovo pitanje dobiva na u svjetlu
teze antropologa Waltera Burkena da je religijski poredak u
povijesti stariji od bilo kog poznat og dravnog uredenj a ili pokreta
to ih do danas posreduj e historiografska me morija (Burkert. 1998.) ,
Zona rasprost iranja izmedu jadranskog zaleda i rijeke Drine te
l "alje predstavljal a je na vizualnoj razini kulturoloki kompaktno
Uz lokalne razlike o tome jasno go\'ori jednak
izrade spomenika i pokopavanja mm'ih. fonl1u lacij e nadgrobnih natpi sa,
kao i narodna vlastita imena mnogo od kalendarskih. II se moe prt'-
poznati utjecaj narodnih privrenih liturgiji na jeziku. ZalO
se ui stinu mogu sl11i.llrati spomenicima" koje su
pripadnici Pra\'Os\avne. i CrkYe bosanske (Vego. 196 1.a. l OS .. 110,) i
koji ,SlI II svin,l osno\"ni karakt e; g.robnoga spomenika:
stabdnos.t. i pristupa('!10SL Svejedno kojoj kl,nfesiji pripadali. su
predsta\' IJaIl sredstvo "komunikacije" izmedu i\'ih i 1l111\'ih crksenim autori-
tetOIll Podru"" J' _. 1"1 ' ' t" , " . :> ;. k' "o. . .,'
.",' l: , : lI.mJ.l sh::L.l .llllJe hllo optefeceno onlln tipom elIlO:'ll
LlJ.ll,lll' pnlanzal'l.l t' pnsutne II Estoniji iZllledu ni e2 sloja i "ie kla:,e
(lI,klj lll',lIjuL;i s njL' I1l i.l(- kim kao g.ll\'omimjezik01l1, t:1ko d; j e :, talllS
llsnhL' lll'a\'lhl bIO odreden nje l ini III je l i knm l \'al k . .:!003 .. 57 I ,),
Stl''''lk bo d' . d ' .
.' 10 sre nJo\'JekO\'llOg urbanog krajolika i
mauzoll'Jno-ml'morijalnog kompl eksa - primjer Jajca
(226 x 105 x 30 cm) na kojoj su urezani tit s dvije koso poloene trake, polumj esec
(?) i veli ki - lip poznat sa Postojanje groblja, i nakon
toje ono nestal o, - LI ovom - grobovi otkri veni
prilikom gradnj e u bli zini crkve 1952.). Os im ovog imal o je Jaj ce
jo jedno groblj e izva n gradskih zidina, vj erojatno smj eteno na mj estu
dananjega groblj a, prvotno poznatog pod nazivom asocira
na srednjovjekovnu nekropolu To je usvajanje
pogrebne prakse kako to pokazuju primjeri nekih engleskih srednjovjekovnih
gradova unutar su zidina, u pravilu uz crkve, bil a smjetena groblj a (Barrow,
1992.,78.- 100. ). Srednj ovjekovni su gradovi bili intimno povezani sa i
- odnos koj i je formirao poti caj za utemeljenj e srednjovjekovnih bolni ca
(Gilchri st, 1992., 101.). Da se taj kari tati vni duh nastanio i unutar monumentalnih
zidina Jaj ca govori postojanje gradskog leprozorija kojim su upravlj ali franjevci.
Uza sve razli ke koj e su izmedu 1000. i 1600. godine razdvajale gradsko i seosko
drutvo srednjeg vijeka, o kada je moe se govoriti O jednom
snanom faktoru njihove vjerske i socijalne povezanosti .
Jo j edan aspekt srednjovjekovnog razumij evanja smrti sa
svoj im dubokim povijesnim korijenima, posredno povezan sa doku-
mentiran je da su bosanski vladari posjedovali Na
sveta Evandelja i krst Hristav (Gospodnji) - na
svetinj e - pozivaju se okrunjeni garancije da
poti vati odredbe svoj ih povelja (Thall6czy, 1906., 407. , 4 11. ; Mi klosich, 1858. ,
176., 190.,222.,236. ,256.,273.,284.,3 18., 428.,488.). Ako se i ne zna koj e su
bosanski vladari posj edovali , zna se za raireno vj erovanje da
zapravo ni su umrli , da su Kri stu bili hi storij ske osobe, umrle
kao svjedoci svoje vjere, tako da su tada bili ivi. Njihove svete zato ni su
mogle biti klasificirane medu ostatke umrlih ljudi jer ni su irile zagadenje nego
blagoslove kada su ih donosili medu ive. Posjedovanje relikvija, bilo da se radilo
o gradu ili poj edincu, osiguravalo je osobnu prisutnost, posebni interes i zatitu
patrona sveca (Harri es, 1992.,59.). Kada su 1459. godine u crkvu sv. Marij e u
Jajcu, kasnije i u crkvu sv. Katarine, bile pOhranj ene sv. Luke Evandelista,
je javno tovanje ovoga glasovitoga sveca su zemni ostaci smjeteni
u crkvu ispunjenu grobovima, nadomak nekropole sa Ekskluzivno
karakter ove srednjovj ekovne inscenacij e ne umanj e nego, naprotiv, dodatno
Samo pretvaranj e crkve sv. Marije II
mauzolejnu crkvu odraava europski obrazac istinskog pretvaranj a brojnih
crkava u mauzolej e pojedi nih obitelj i, odnosno "invaziju" laika na crkve (Hadley,
2001., 144.). Tako je, u rujnu srednjeg vijeka, stabl o bosanskog srednjovjekovlja
radalo svoje zrele plodove - plodove vezane za razumijevanje smrti kao sas-
tavnog dijela ljudske egzistencij e, taj nu pred kojom su zastajali svi
prijelaz na drugu obalu modre rijeke.
Organski di o ove svojevrsne muzejske postavke smrti
stavljala je stotinjak metara od crkve sv. Marije udaljena podzemna gt'obJllica-l
mauzol ej (katakombe) Hrvoja velemajstorski
stijeni i tako prilagodena za proslavu smrti . Moda su, kako je lo
pretpostavio fra Josip ovaj prostor pod zemljom najprije
pristalice Mitrina kulta, da bi ga na prijelazu iZ,XIV. uXv. za potrebe
svoje mauzolej ne crkve preuredIo HrvoJe NovIJa pokazuJu
da svod karakolllbi na nekIh crkava u (San Zeno
u Veroni), to na postojanje nekog dalmattnskog uzora pn nJIhovOJ gradnji-
adaptaciji 1997.,209.). k?ncem XIX. st. domicilno
stanovnitvo za ovu sakralnu gradevinu jo uVIJek mje konstIlo nazIv katakombe
govori daje on novijega datuma. Otvoreno je pitanjeto da sejedan ovakav "izvanredan
spomenik bosanske prolosti", za Je blio potrebno znoja,
sredstava i ne manje vremena, ne spomtnJe u povlJesmm Izvonma srednjeg
vijeka, kao i to da ne postoji predaja o njegovoj gradnj i i namjeni. Cjelokupni ambi-
jent ove jedinstvene podzemne gradevi ne mauzolej ne namjene - posto-
janjem oltara takoder isklesanog u ivoj stijeni u kripti ispod kripte - snano
asocira na podzemni hram ili grob hipogeon (od hypo=ispod,
gaia=zemlj a) i na katakombe u Rimu s oltarom u blizini grobova. Neke
od naj lj epi h katakombi izvan Rima nalaze se u Napulju i Sirakuzi. Napuljske
katakombe bile su dvokatne (Curl , 1980.,67.,69.), kao to su to i katakombe u
Jajcu. U zenitu svoje karijere, na prijelazu iz XIV. i Xv. Hrvoje
njegovao je ive veze s napuljskim kraljem Ladislavom, a 1388.
godine i sam je iao u Apuliju (D. 2006.a, 39.). Ne treba
vrlo je vjerojat no, da su poticaji za izgradnju
Hrvojevih katakombi doli upravo od nekog napulj skog uzora.
Reformacija i konceptualna izmjena strategije smrti
Promjena u srednjovjekovnoj konceptualizaciji smrti nastupila je s prote-
stantskIm r.eformatonma koji su svoje ideje bazirali jedino na Bibliji , a ne na
kombmacIJI . BlbhJ: I tradicije gradene Jedno od sredinjih pitanja
bIla Je sudbma duse neposredno nakon smrti. Reformator John Fritz odbio je
153 I. IdejU da mohtve za mrtve mogu imati bilo kakav pozitivan
Knstovu krvJ'edinim sredst ""'..
. vom oClscenJa gnJeha. da istili te vie nije
sistemi vjerovanja utemeljeni na njemu propali su. U tom kontekstu
pomstenl su teoloki razlozi za k'd . .. .
" . nepre I m tIjek mohtava samostana. redovnika
I InJsa zadusnl ca Proces d' .
'hod' . . raspa a samostana bIO je sistematski i potpun: zemlje
I pn l samostana t . d' .
d
" ..' . ses ara I re ovmka presh su kruni. Tij ekom dvadesel
go Ina srednjovjekovna st kt E I '
oncsl)osobl" , ' , ' . ru ura ng es ke crkve I razlozi za nj ezin opstanak
. . JenI su I razorenI Ukr'lIk k , . . I'
su . (o ove teoloske promj ene prOl zve l
raz IClle modele pOll' ':, ',' . .
Predref . ''' ' k . " <ISdnjU I radIkalnu promj enu u pogrebnoj praksI.
ormaclJs e blbhJskc pr' " . . " . .. ...'
sat
'lr'lz'lran" IPOVIJcslIl h vJcl ske scene zamIJentene Sl! pngodno
- "n sVJeto ' I"k ' . -
engleska kl"IIJ : " Elvnb"n s, ' arna ( Daniell, 1997" 196.- 199.). Godine J560,
'. Iza eLa IZdahJ'e p ' I., " ' "" "" "" b "1
I bnsanJ"a 11 'lt) ., l og dS PlotlV daljl1j co II 111 S(;lVallj:l g: !o (1\.
< J IS<I, posebno 'Iko )' ,.. . '" , (J)
U proteslal1tsk' " . < ( Ill POCII1JU s illO/lie ZlI du!ill (GlIthke, .
' . . lill zemIJ"m" J)ogreb .. '1' k . " .... J .,
ll1ill1lfcSI'I"" t k' 11.1 .11 lJtC tura zato Je posl'lh ClslO SOCI)' [I
. "-. IJU a o daje di z' ,", b" " " .
(CurJ , J9HO. J(1) U .<./1 10 odledenuskll s() m i individualnim z"hIJel'(1l11
, -" odnosu 11 '1 t k k . . '- J'I
< () a "o .lc Oila ullutar strategije Slllrll pl
prisutna tijekom srednjeg viJ'ck'l R . t" "o .
t h - . <. e ormac IJ " Je rask' I . d' ..
1111 VI . sto Je "seku)' "_. "O .. . < ,"u a zaJc ni CU z l v ih i
. drl Z,I C1JU Ih n' IJ' ln ' '" . o.
mrtve (Gordon-Marshall . 2000 9 < dnJe nat urali ,aelJu" na
svaka ge neracija moe biti ' d' r -.
IO
.). Protestantska doktr ina je da
o Jn l Clcntna prema d h . '"
pret hodili ka (Gi lt ings, 1997. 2 1 ) S" .. u avnoj sudbml nj ezi nih
. ' " VI reformacij ski k . . .
mrtVih predstavlj ali su Otro . d .. ' cr vcm propisI sahrane
. pOJe nostavlj enj e s d ' . k .
razrademh pogrebnih ceremonija (Rowell t99 . re nJ ovJ".ovmh pomno
II nekim svoiim Qorancima iZllJ'edr'O t .'. 7.,22.) , ProtestamlzamJc na kraju
J e < I eonJe O predod d
je ikonoklazam razorio vizualnu pomn"iVQSl k' . re prokl etstvu i ovaj
(Boase t972 1?5) T k' '. J . oja Je zastraIl a svijet
'. . ... - .. a o Je srednjovjekovni koncept smrti _ ati be b
spomemka l epIt ara - bi o "sahranJ'en" Prva I' d' ' .. z gro noga
fi k " '" .' pos Je Ica detromzaclJ e I desankti-
aCIJe smrti biIaje nestanak nj ezine ootovo magic' ne' . . I
.. o !lraelOna ne snage srednjem
VlJe,ku tako bli zina crkve i groblj a postepeno nestaj; njihovim
fiZICkIl:' odvaj anj em dok kralj evI europske dinastij e nemaju grobove
mti Ih zele ImatI. Francuski Valoi imali su kapelu Bourb . d ' .
v '. ,Oni me uti m nemaju
cak dozvohv l da,se razon kapel a njihovih predaka a njihovi se grobovi
u Samt [)erus (Aries, 198 1., 307.,320. , 333.). Tijekom Francuske revolucije gotovo
SVI su hJ epl grobm spomemcl Francuske bili uniteni (Ball , 1995.,49.) .
. Upravo u ovom okvi ru konceptualne izmj ene strategij e smrt i koj a se s
promjenom nJ ezme konfesIOnalne slike Odigrala u Engl eskoj, potvrduje se koliko
su kao nadgrobni spomeni ci u sve tri svoj e konfesionalne verzije pripadali
srednj ovjekovnom smrti . Poj ava Crkve bosanske, ako je suditi po
nij e izazvala bilo kakvu, najmanj e radikalnu promjenu u pogrebnoj
praksi i konceptuali zaciji smrti u odnosu na veli ke crkve, tako da je
podijeliti na i Do istog se dolazi anali zom
grobnih nalaza ispod 1982., 495.). Iako je svoj poloaj Crkva
bosanska izgradil a na jurisdikcij skoj neovisnosti o Rimu, po j e anticipirala
kasniji pokret Reformacij e, ona j e u svoj oj ekJeziologiji ostala duboko srednjo-
vj ekovna, za razliku od Reformacij e koja se upravo na tom polju poj avit a s novim
radikalnim Def su pojavu Crkve bosanske kojoj.Je-pretbodil a di slokacij a
sj edi ta iz LugarskLd.mt-
2006.a, 587.-588., 612.-613.), Reformacija se pojavil a kao organIZuaru
znak otpora tadanj em crkvenom poretku i nj egovim zloporabama (Peetagree.
1999.,238.-281 .). koji grobove vj ernika Crkve bosanske svoJim
izrade, dekoracijom kao i tekstualnim i epigrafskim referen-
cama o tome neosporno dio velike teme unmanJa kop
j e tako snano zaokuplj ala srednj ovj ekovnoga i na IStoku I na zapadu.
se isto tako mogu razumjeti i kao pokazatelj ukusa Imaralruh
irih sloj eva konfesionalno stanovni t:a, upravo preko
nadgrobni h spomenika najefikasnij e privedenog u umjetlllcko I duhovno ozraCJe
zrelog srednjovj ekovlj a (/. 2005., 37.).
251
v
JEDINSTVENO OBILJEZJE
PROSTORA I VREMENA
i predstavljaju osebujnu pojavu i vrlo sintezu jezi ka i
pi sma, vjere i povijesti i kronologije, kulture, umjetnosti i estetike
(Boba, 1985., 103.). su preteno vezani za bosansko-humski srednjo_
vjekovni krajolik i teko je, zapravo pojavu koja bi na
takav markantan obiljeila kulturni pejza neke srednjovjekovne europske
zemlj e. Od ukupno 69.356 evidentiranih na 3162 lokaliteta, u Bosni i
Hercegovini ih na 2687 mjesta ima 59.593, u Hrvatskoj 4447, u Crnoj Gori 3049
i u Srbiji 2267. Medu oblicima evidentirano je 12.884
37.955 sanduka, 5606 sljemenjaka, 2550 stupova, 305 kri eva te amorfnih oblika
293. Ukraenih odnosno s reljefima, evidentirano je ukupno
4638 primjeraka 1982.,67., 130.). novijim istraivanjima
broj evidentiranih na prostoru Srbije narastao je 0.
-.3.()S!!Upomenika utvrdenog oblika s 203 lokaliteta 2005. , 23.-24.).
S 3000 do 4000 primjeraka prvo mj esto po brojnosti zauzimaju
Nevesinje i Konjic, dok se od bosanskih s 2628
Rogatica. I brojnost na pojedinim nekropolama vaan je
pokazatelj kretanja u drutvu srednjovjekovne Bosne XlV. i Xv. st. da
broj nekropola sadri manje od 10 a da je broj nekropola s 300
i vie primjeraka koje pripadaju zajednicama izniman, mala se groblja
mogu smatrati to govori o poodmaklom procesu rastakanja
starog rodovskog drutva i izdvajanju malih zajednica koje, kao znak
"novoga" identiteta, organiziraju svoja vlastita groblj a. Zato su nekropole poput
one smjetene na lokalitetu Kalufi bli zu zaseoka Mijatovci nedaleko od
Nevesinja sa 452 prava rijetkost. Ovoj kategoriji pripada i nekropola s
344 u selu nedaleko od ceste Sarajevo-Rogat ica, na 6 km
udalj enosti od Sokoca kao sredita
Od dekorativnih moti va naj vie je kori tena povijena lozica s troli sti ma.
od motiv kria, polumjeseca. zvijezda (rozeta) i titova
s dok od fi guralnih predodbi najvie ima figura lj udi i
ivotinja. zat im scena lova na jelene. kola i borbi (turnira).
gotovo svi m oblastima su solarna-lunarni moti vi i moti vi
kri eva. najvie krase mot ivi povijene lozice s troli st ima.
arkade i tordirane vrpce. zatim titovi s predodbe jelena i konj a. kao
i scene kola i turnira. Bosanske krase vrpce i bordure od kosih i cik-cak
crti ca, spirale i biljne st ilizacije. gotovo svih ukraenih
cij elu dananju Hercegovinu, kao i dij elove Bosne i Dalmacije.
Jednako vrij edni su natpi si na pisani bosanskom
vaan izvor za razvoja pisma i narodnog jezika II srednjovjekovnOj
Bos ni. isto tako pouzdan os lonac u datiranju Oci ukupno 384 grobna
nalpi sa. 'l<\jvic ihjc naclcno u Bosni i Hercegovi ni (326), posebno u okol ici Trebinja,
Gacka i Sloca. Od nekropola s 19 natpi sa Boljuni
kod Sloca. oci na prvom je mj estu a medu dijacima-
pi sarima Semarad 197 1.a, 105.- 106.; 1973.,279.-285.; Wenzel,
1962 .. 11 4.- 115.; 2004., 15.).
lako bosansko-humski mramomv; nemaju istinsku paralelu u sepullHalnoj
praksi srednjovjekovne Europe, rairena poj ava postavljanja tzv. visokih i biblijskih
na groblj ima i odredenim "svetim mjeslima" ranosrednjovj ekovne Irske
moe se, barem II nekim elementima, usporediti s ovim fenomenom. II
sebi prastare paganske keltske moti ve, si mbole i biblijske teme,
ornamentiku onodobnog i zlatnog nakita, teke procesijske
krieve oni su, poput u Bosni , posta li "zatitnim znakom" osebujnog
irskog i tamonj e sepulkra lne prakse (Cunliffe, 1992., 174.- 175.).
se parale la moe izmedu i armenskih nadgrobnih
spomenika na armenskom jeziku kri a kar kamen, to
u prij evodu glasi kameni kri!, podizanih izmedu IX. i XVII.
u obzir sve njihove posebno kada se radi o oblicima i nekim likovnim
rjeenjima, ipak se ne moe da su utj ecali na poj avu i razvoj
koji u svim svojim bitnim osobinama ostaj u autohtona poj ava
1981., 77.-83.). Ako je grobni spomenik vaan ukusa u cijelom
svijetu i ako je postupanj e s mrtvima odraz jednog drutva (Oli ver,
2000., 2.l, onda su upravo jedan od takvih pokazatelja.
Ostaje, istina, i nezaobilazno pogrebna umjetnost
tako snano ukorij enjena ba u Bosni i Humu? Cinjenica da
bar u pretenom dijelu .. . Mlaze na ilirskom (Vego, 1973.,307.
usp. 1982., 19.) bez sumnje predstavlja dragocjen putokaz za
istraivanja. Tu, na Ilirika, od davnina su se prelamali i ukrtali
utjecaji mediteranskog i panonskog kulturnog kruga, u kasnijem razdoblju utj ecaji
bizantskog Istoka i latinskog Zapada da bi, filtrirani kroz duboko ukorijenjene
tradicije, mi saone i emotivne obrasce, rezultirali sasvim osebujnom pojavom
poput 1982., a, 234.).
lako samo 8 nekropola lociranih u uskoj zoni izmedujadranskog
primorja i sredi nje Bosne, to potvrduju i rezultati antropolokih istraivanja
populacije koji govore da se radi o autohtonom stanovni tvu dinarskog
antropolokog tipa. Dodatna analiza koja stanovnitvo historijskog perioda
Bugarske, Rumunjske i Jugoslavije pokazuje da se populacija sahranjivana
ispod izmedu kraja xm. i XVI. po svojim oSleometrijskim
karakteristikama, odnosno po svoje antropoloke grade, razlikuje od
navedenih grupa stanovnitva 1990., 16.-26.). Rezultati atropologije,
znanosti je izvorni materijal ljudski kostur, govore da su ili rska plemena autoh-
tonog podrijetla i da j e za njih na sredinjebalkanskom prostoru vezan postanak
i razvoj dinarskog antropolokog tipa. Za starije eljezno doba utvrdeno je jedno
jezgro dinarizacije, odnosno brahikranizacije, tako da se daljnja etnogeneza moe
pratiti sve do najnovijih vremena. Pokazalo se zapravo da je kod populacije
sahranjene ispod samo nastavljen ranije proces dinarizacije. da
je njezin antropoloki sadraj veza izmedu kasnog prahistorijskog i recentnog
253
lldnllsnll daje ona tij ekom srednj eg vijeka II svoje bioloko jezgro
asimilirala sve migrante. pa i Slavene 2002 .. 529 . 533.). U tom se
mllh' gllvllriti pllnajprije II vlaS kom uz otvoreno pitanje rudi li se
o plljavi karaktera.' Daljnja istraivanja nekropola. posebno
ujunnj Herl'cgllvini i Bosni. trebala bi barem u nekoj mjeri rasvijeIliti
lldnlls izmcdu nekropola i vlakog elemenlU (Benac. 1982 .. 202.).
kao cjelina. malobrojni arheoloki nalazi iz grobova pod ni
sc ne r;lzlikujuu odnosu na iste takve nalaze u grobovima nad kojima
nisu postavljeni 1982.a. 239.).
Ako je o jednoj ein skupini onda se misli na odreden broj ljudi
koji su konSlfuirali ideju o pripadnosti. a time i vlastitoj od
dru"ih. da je takvo uokvireno predodbama o
to je daleko tleksibilnije nego se misli. Pitanje
ell1iciteta jc povezano s predodbama. kako je to bilo svoj.
stveno nacionalizmu kasnog XIX. koji je pojmove naroda
i nacija. Iako su takve rasne historije uveliko u akademskim kmgovima
tijekom prvih decenija XX. ideja rase bila je zamij enjena idejom kulture
(Lucy. .. 73.-75.).
Osim svih isto tako vrijedan putokaz u daljnjem
predstavlja spoznaja da "ova umjetnost zauzima dostojno mjesto u balkan-
skom. pa i (Bcnac. 1963 .. XXXV). Komplek-
sna umjel1lllst ne moe se u cijelosti sagledati ni pravilno razumjeti samo
u okviru uske perspektive odnosa izmedu Jadranskog primorja i unutranjosti-
unutar kratkih relacija na kojima se vrio proces davanja i primanja s obalom
kao prividno partnerom. Slika postaje znatno jasnija ako sc proces primo-
predaje pmiri na Zapadnu Europu jer se tek onda pokazuje da srednjovjekovna
Bosna sa svojim oblastima nije samo posljednja stepenica provincijske
umj etnosti Zapadne Europe. nego speci izraza hazi -
ranog na izvornim 1961.. 12.).
Nastali kao osehujno djelo. kao skulptura. s namjenolll da
besmrtnom uspomenu na pokojnika. danas tzv. kulturne j a\'llost i
prisustvujemo umiranja "Tuna i stroga monumentalnost
lako moe zavarati. Izloeni rapidnllm propadanju. ispranih. glatkih povri na
knje su nekad nosile ivo slikane scene i natpis<. u epohi kada su gn)hni
spomenil'i predstavljali dio ukrasa ivlltnllg amhijenta. SH)jom diYl)\'sklllll
snagllm izrazajll uvijek odlllijevaju i Ijudskllm nemaru i stihiji vrt'lllc' lta
upis na li stu svje-tske hatine UNESCO-a. kall zadnjumj<'ru koja ihjl)
Illlll' il.haviti lld nlstanka. lld ku"t'i"e. Nacrt takvog prijedlllga k:)ji se O;"ll)si na
nekropllic s Stoca (palameta. 200l1.1 nl' Saml) da jl' pozitivan znak k,)ji
vodI II IOIll pra\'cll. i sll lidllll za il.radu l'iabllrala
obuhvatiti u cijl'lllsti . .
90. l!... _____ ~ ~ _____ ~ ,
89. Zemaljski muzej . SaraJ"o
90. Zemalj\ki muzej Sarajevo
91. Ze",ljskl muzej. Sarajevo
"
"
"
~ ,l '\
,1\\
\. \\'111
"
J ,'11\
97.
muzej -S.lr.I)e\o
g, ZemalJ'u muzej -SJraje\"O
9'l1tmaiJ'" -J -SJI1J<1Q
I ,
, \
103. amalj\ki mUl.ej Sarajevo
104. Zcmalj\ki mUIlj
lOS
10(, .
'.
lO/') Suulcnu
1Il7, StudencI
109.
1I1J.
110.
lli.
-
Krsta' . ea IZ Petro . vica o '"
Bosna i He . Trebinje
reegovma.
Moti v zrna'
o '" Ja na
pema Kai; . unekropol
,novlk B e" G , osna i H voznu
ercegovina. '
.---:.- .'-
Ukrae.ni stub sa nekro _ .. ..........
Kladanj B
osna I Hercego . ' vma.
Ukraeni sljemen;nk .
"' IZ Krup .
ma Krupaoj. Srbija. oja,
REZIME
Nakon to SlI - od kraja bosanskog srcdnjovjcko\"lja do
prvih decenija XIX. - bili preputeni zaboravu. ljudskoj destrukciji i
"umiranju" II prirodi , bosanski i humski nadgrobni spomenici probudili
su najprije zanimanje putopisaca i znatieljnika koji su pohodi li Bosnu i Hercego,-
inu. Bez primjerenog poznavanja srednjovjekovne sepulkralne umjetnosti . s ma-
glovitim predodbama o bosanskoj srednjovjekovnoj povij esti. su od
sredine XIX. st. umjetnost bili skloni kao posljedi cu bogumi l-
skog se smatra da je zaivljavanju teze o kao bogu-
mil skim nadgrobnicima najvi e kumovao Engl ez Arthur Evans koji je.
kao mladi novinar po Bosni u vrijeme ustanka 1875 .. zabilj eio da markantni
i mogu biti bogumilski nadgrobni spomenici . Nakon to je Evans postao arhe-
olog svjetskoga glasa, teza o kao boguI11il skim nadgrobnim
spomenicima ukorijenila se u europskoj i junoslavenSkoj hi storiografiji. Doprinos
daljnjoj razradi Evansovih postavki dao je Janos von Asb6th. rane aus-
trougarske administracije u BiH i madarskoga parlamenta. Evansova je teza
gotovo cijelo presudno odredivala razumijevanja svijeta iako
je u nju 1899. godine posumnjao tadanji direktor Zemaljskog muzeja iz Sara-
jeva Kosta Hormann. Tako se moglo desiti da teza o bogumii sko.!}! karakteru
na pogrean put zavede brojne autore. Ova teza naslonila se na teoriju o
bogumilskom podrijetlu muslimana - Bonjaka.
Gotovo istovremeno s njihovom bogumili zacijom (bolljakizacijom)
je koncem XIX. st. proces pripajanja srpskoj odnosno hrvatskoj
nacionalnoj kulturi. Paradoksalno je pri tome to kolektivna memorija ni jednog
od naroda izvorno ne "pamti" kao svoj e, to
da se radi o naknadnim konstruktima kojima se nastojala podariti znanstvena
uvj erljivost.
napori ma plejade znanstvenika je od sredine XX. st.
put naputanje duboko ukorijenjenih _
_ o njihoyuj bogtlmilskoj..nar.a>'-i..Medu prvima na tom tragu je bio Alojz
Benac, zatim efik Marko Vego, Sima M. Marijan Wenzel.
John Fine, Ante kobalj , Nedim Nada Dominik
Pavao Miroslav Palameta, Noel Malcolm i Emina
Pojavu kao nadgrobnih spomenika i izraza
sepUlkralne umjetnosti srednjega vijeka je promotriti unutar dva konteksta:
zapadnoeuropskog i bosanskog. Prvi kontekst odreden je promjenom u obrednoj
praksi koja korijeni u europskoj renesansi XII. s osobe
kao jednim od kulturalnih izmedu 1050. i 1200. godine.
promj ena vodil a je idejema individuali zma i svijesti o sebi, to je
zauzvrat rodilo naglaskom na portretiranju, autobiografiji i
U izraavanja smlti i zagrobnog ivota naglasak ovog kretanja bio je na
sve razvoju najprije kao ideje zatim u konkretnom
mjesta izmedu Neba i Pakla. To je kraj perioda anonimnosti
grobova koji u svijetu, uz malobrojne iznimke, u v.rvl. st.
a zavrava u vrijeme razvoja ikonografije Posljednjeg suda tij ekom XI.IXII.
Natpise na grobnim spomeni cima pratili su eshatoloki (briga za
spasenj e) pod ruku s osobnom komemoracijom i zemalj skom slavom.
Bosanski kontekst pojave odreden je naraslim ekonomski m
snagama bosanskog feudalnog drutva, odnosno eljom pojedinaca da vanj skim
-Znakom na grobu afirmiraju svoj ugl ed i svoju broj grobova i grobalja
bez na duboku klasnu diferenciranost tog istog drutva, to
da su u kronolokom pogledu pratili razvitak, pa i propast feudali zma.
lako sistemati zacij a jo nije razradena do kraja, moe se od
ukupno devet njihovih oblika zastupljenih u Radimlji kod Stoca, to
od s podnojem, sanduka, sanduka s podnojem i visokoga sanduka do
visokoga sanduka s podnojem, sarkofaga te sarkofaga s podnojem i kri a.
Uz njihov naglaeni simboli zam svoj stven srednjovjekovnoj umjetnosti ,
fondu i umjetnosti, medu ukrasnim motivima na
raspoznaje se pet skupina koje se medusobno i upotpunjuju:
socij alni i reli giozni simboli , predstave posmrtnih kola, figuralne predstave i tzv.
ornamenti. Postoji i esta skupina tzv. neklasificiranih motiva - motivi
funkcije, znakovi geometrijskog oblika, predstave neki h
predmeta i motivi je nej asno.
Na samom klesanja malo je bilo pravih maj stora i taj su
posao uglavnom obavljali selj ani, da bi se tek kasnije pojavi li
i dobro maj stori. Ljudi koji kleu koji ponekad u sklopu zapisa
na spomeniku ostavljaju uklesano i vlastito ime, zovu .. se u
lati nske "faber" majstora Natpi si sa spom-
vezane za poslove oko njihova oblikovanja i izrade ukrasa.
termin sijec'i, to i klesali. muje izraz to bi
osigurati financij ska sredstva i brinuti se oko klesanja i postavljanj a spomenika.
U istom se kori ste izrazi: postavili, pobiliili i pokalllellovati. Od imena
(i prezimena) kojih je primjereno broju sigumo bilo
neusporedi vo vie i koji su predstavljali neku vrstu srednjovjekovnog "esnafa".
iz natpi sa na spomenici ma poznata su 33. da ni su znali pisati, pojedini
urezivali su natpi se prema predloku, ali je bilo koji su poznavali
obje vjet ine - i kl esanj a i pisanja. u obzir ponovlj ena imena. pi sari
se na poj avljuju 68 puta. natpi si na dio su
epigrafij e zapadnih oblasti Balkana se mogu pratiti od konca XII. sl.
Markantno mj esto medu simboli ma pripada posmrtnim
kolima. Postoje tri os novna tipa posmrtnih kola na muka, enska i
mjeovita. Kola na po svemu predstavljaju dio pogrebnoga rituala.
u nekim vit e kim igrama i borbama. Iz shematskih
prikaza kolfl je stapanj e prastarih pogrebnih s
Ove likovne predstave ponajprij e pripadaju irim krugovima pl emstva. a ,
obzi rom na njihovu rairenost u okviru sepulkralne prakse zapadne i srednje Europe
opravdano je da kola na predstavljaj u jednu varijaciju posmrtnog
kultnog plesa.
su: predstave konj anika, dvoboja, vi tekih
lova I razIlIh relati vno mali broj portreta konjanika. tc predstave
ljudske g lave. Il gura i parova. Ove kompozicije koje ilustriraju detalj e
IZ pokoJ IlIkova z,vota .", ""'Uu dublj e reli giozno-mitoloko
su sepulkral.noJ eu;o.pskoga prostora. mj esto pripada ornamentima:
arhltektonsk"n -:- kOJ I, vec t"ne to donekle objanjavaju sf"no podrij etlo
najvecu paznJu (arkade, okviri od tordiranih traka, krovovi, predstave
kuce) bllJn"n - (loza-Viti ca s troli stom i lj ilj an) i geometrij skim - (ci k-cak linija,
krug, spirala, rozeta). Uz svoju osnovnu funkciju - da kultu pokojnika kao jednoj
od sredi njih reli gioznosti da vi dlji vo i svima prepoznatlj ivo obilj eje _
kako to pokazuje ornamentika koja nij e bi la li ena ambicija,
trebao kod gledatelj a pobuditi za lijepo. Ova estetska funkcija najvie j e
dola do izraaja u formama tzv. visokih sanduka i sarkofaga u kojima su ljepota,
nj enost i bjelina postizali svoj najpotpuniji izraz.
S obzirom na njihov osnovni sadraj , intenciju i intonaciju, natpi si na
mogu se okvi rno podijeliti u nekoliko skupina - na natpi se s vjerskim
formulama, na natpi se koji ilustriraju moti v (viteke) smrti , na natpi se
koji daju informaciju o pokojniku, ponekad o njegovoj rodbini i okolnostima
njegove smrti ukop pokojnika na "plemenitoj batini ", natpi se koji
bilj ee samo pokojnikovo ime (ponekad i ime natpise
S moralnom (vjerskom) poukom. Kao posebna skupina unutar ove cjeline izdvajaju
se natpi si s verbalnom i(li) invokacijom, tj. s pri zivom Svetoga
Troj stva ili znakom kri a - formul ama preuzetim iz suvremenih
povelja, kao i napi si koji obvezno sadre eshatoloku formulu q"se (sije).
lei. Nadgrobni natpi si svoj stveni su pogrebnoj praksi srednj ovj ekovnog Zapada
sastavni dio kako nadgrobni h tako i reprezenta-
tivnih vladarski h spomenika. Osnovna funkcija nadgrobnog natpi sa bila je da u
epohi individualizma uspomenu na odredenu osobu i njezin
posebni identitet, to se postizala navodenjem pokojnikova imena, njegove ivotne
dobi , njegova podrijetla, statusne pripadnosti i posebnih zasluga. Sve se to, ponekad
uz portret pokojnika, objedinjuje u pogrebnoj cjelini sa povijesne
memorije. Hi storij ska stvarnost izmiruj e II napisima dva koncepta besmrtnosti -
eshatoloki i komemorativni (svjetovni) - koji ni su u cijelosti odijeljeni j edan
od drugog, Natpi si sa pruaju obi lj e materijala za povij esti
jezika, jer sadre brojne i izraze odavno izile iz upotrebe. a
podesni su i za druga povijesna i etnoloka istraivanja. Njihova usporedba s
grobnim natpi sima srednjovjekovne (zapadne) Srbije i Bugarske otkriva neke
njihove crte, ali i primj etne razlike u stili zaciji pojedinih formula.
Pored regionalne vidljive II upotrebi oblika. ornamentai nih
moti va i kvaliteti izrade se nalaze koncentrirani II skupinama - II
grobljima pojedinih obitelj i sa svega nekoliko primjeraka, u grobljima
rodova s 30 do 50 II velikim nekropolama seoskih
ponekad i s vie stotina primj eraka. Reprezentativnim
nekropolama pripadaju nekropola u Biskupu kod Konjica, nekropola
(Hrabrena) II Radimlji kod Stoca, nekropola
nedaleko od Sarajeva te nekropola jo uvijek nepoznate velikake
porodice u .. kod Kaknja. Uz speci ekonomske i
pIIIJkc POJCdl111h rcgija, klesanja dovelo je do fo .
lanJa poseb111h lokalnih stilova i kola. mjesto medu
P
nl)"Jeh kl"s'II"k . 'k I' I j ma
. ' '. ' , s oJ.s .n poe ru 'JU Hercegovine, sa sreditima u okolici Stoca,
n<l eb111Ja l. BIlece, zatIm Gacka i Nevesinja. radionica djelovala
.le u S110J oblastI KonjIca, a peta u okolici Litice. Glavni klesarski centri u zapad-
nOj BOS111 poknvalJ su Izmedu Kupresa i Duvna, a u sredinjoj Bosni
okoIJeu Trav111ka. U Bosni zapaeno je djelovanje radionica _
jedne izmedu Kladnja, Olova i llijaa, druge oko Zvornika, na Ludmeru i
u okolici Rogatice.
U gotovo svim kulturama i svim vremenima pogreb je predstavljao jednu
od glavnih vjerskog rituala, tako da su religije koje imaju bilo koju
vrstu dogme prikladno i jasno definiranu eshatologiju ili skup
vjerovanja o zagrobno m ivotu. Takva su, u svakom pa i bosanskom
obredna posmrtnih ostataka uz sudjelovanje triju
"registriranih" crkvenih organizacija - crkve, Crkve bosanske, kao i
Pravoslavne crkve. Realno je pretpostaviti da se svaka od crkvenih organizacija,
sukladno vlastitim pravilima i tradicijskim obrascima, brinula za svoje pokojnike.
a koliko su obredi pokopa bili ili su se medusobno razlikovali pitanja su bez
odgovora, ali se moe smatrati sigurnim da kao nadgrobni spomenici II
sve tri svoje konfesionalne varijante pripadaju srednjovjekovnom smrti.
po pojava Crkve bosanske nije izazvala bilo kakvu, najmanje
radikalnu promjenu u pogrebnoj praksi i konceptualizaciji smrti u odnosu na velike
crkve, tako da je podijeliti na one koji su pripadali ovoj .autoke-
_ fal noj organizaciji i one koji nisu. Dok nam u tom pogledu ornamentika
ne moe biti od natpisi ponekad otkrivaju konfesionalni sastav
pojedinih nekropola, odnosno pripadnitvo pokojnika jednoj od triju crkvenih
organizacija prisutnih u srednjovjekovnoj Bosni i Humu - PravoslavnoJ.
i Crkvi bosanskoj. od njihovih
najmarkantnijih crta koja ih, uz njihovu brojnost i rairenost: predstavlp,kao
pokazatelj visokog stu pnj a_ kristijaniziranosti srednjovjekovnog
Promjena u srednjovjekovnoj konceptualJzaclJI smrtI nastupliaJe u zapadnOJ
Europi s protestantskim reformatorima koji su svoje ideje bazirali jedino na BIbliji.
a ne na kombinaciji Biblije i tradicije gradene praksa perso-
nilicirana u nakon pljjelaznog razdoblja obJlJezenog pOJ-IVO n:
jedne varijante gasi se u decenijama nakon uspostave osmanske
vlasti u Bosni i Humu kada grobna obiljeja poprimaju konj CS Ionainc
oznake.
" l HI!
- RF
- nR
- (, nl B, H
- Gli) B: H
- GZ\I Bi H.
- GZ\I.:"S 1 -\ '
- IC
KRATICE:
ii.:U\....! I H" ' ll C 1 !lh'
!- r,li: ,'l ".l1i .,
I)" (' rt P" ' itr
ci l ' ' I) '
n l 'i \ .: I Ill;.'
G
, i' I, -
" \ ' h' n ' . B ",[1;.' !
GI.:' lHk Z"" lll'\ \J']""':: mUl .:') ., B",!1;.' I ... ... ' '':-''\
.. ... . . Gl.l"' lll \" Z .. mUI ... ' \., 8,'",n' I H"r " ".;\ 111" " I , ,"n
- . ... ......... ::-' .... \ " . l l .! .
-\ rh.:-, 'h
l ' h'f1.1,kl Or::.lIl J... h'nl 'I,.,,:,: 1ll , 1\! UU S -\ 'l
--... . "".0 JUf'''I.\\ cn ... J....I ,lk.hk'l1\1.1 .1 1Il.llh'''1I I ulll.1
t
'm,' ... tl
-
- L\I S.
oo .. ....... .. ... . .. L(, (,'pi ... \bl i .. :t' , rp .. !.. \,.,
- \ I H ..
-o \Lui,,'.l hn..n .. \...l
- \I S. ." \bti.: .1
- \ 1 S H S\ 1.. ................ ... .......... \ ll1l1U11lent;1 Hi' ll'ri;un Sl.l\\1rum \ \(' nJh'nJi1U1ll
- :"E\ ..
- :"5 ...
................ ('t \('tel.l
. .... .......... ..... ... Z;lHxlJ lJ Z.l; lilll ' pl.lllk'JllLl
kulture. prinxlnih i BiH
- PI ZIS .............. ... . ..... Pril0Zi ln!Olit ul :1 ZJ SJrJj('\l\
- .... ..... ... .
-
- SKl .... . .
.. abdl'l1lija nauka i u!lleuh,,-ti
. .. R:ld0\i!Oa Srednj(njekl\\ll;] BlhllJ i
IzdJnj:1 \ IUZ('j.l Zeni ..:.:-. 111. Zeni":.l. .
... ... ..... .... ..... Srp:-b knjie\ na l adrul!a
283
IZVORI:
- Miklosich. 1858. - Franjo Miklosich, Monumenta serbicQ spec/anria historiam Serbiae,
Bo,mae, Ragl/sii, Viennae.
- 1893. - CJmmica Ragusi/w JUllii Rest;; (ab origine urbis usque ad annum 1451)
irem ioamlis GII/u/uJae (1451.-1484.), MSHSM, Volumen vigesimum quintum, Scriptores,
II , Zagrabiae.
_ 1934. - Ljubomir Stare srpske povelje i pisma, 112, Beograd-Sremski
Karlovci .
- Thal16czy, 1906. - Lajos Thal1 6czy, Istraivanja o postanku bosanske banovine sa
obzi rom na povelje k5rmendskog arkiva, GZM, XVIII, Sarajevo.
- Vego, 1962.11.; J964.IlI . J964.IIII., 1970JIY. - Marko Vego, Zhamik srednjovjekovnih natpisa
Bosne i Hercegovine, Izdanje Zemalj skog muzeja, Sarajevo.
LITERATURA:
- Ahmad, 1974. - Qeyamuddin Ahmad. A Review of The Politi cal Hi slOry of Bihar Duri ng
The Sultanate Period Based on Epigraphic Sources, u: Proceedings oj the Seminar 011
Medievallllscripfioll s (6-8111 Feb. 1970), Celltre of Advanced 51l1dy Depllnmellt of History,
Al igarh Muslim University. Al igarh.
- P. 1959. - Pavao Dva srednjovjekovna nalaza iz kod Konjica.
GZM. NS. (A). XlV. , Sarajevo.
- P. 1975. - Pavao HiSTorijski spome1lici Konjica i okolilIe. L Skuptina
optine, Konjic.
- P. 1980. - Pavao Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara II Milima
kod Visokog. GZM. NS. (A). XXXIV.l1979 .. Sarajevo.
- P. 1982. - Pavao - humska i bosanska
vlastela. Hercegovil/a, 2. Mostar.
- P. 1983. - Pavao Srednj ovj ekovna upa Popovo. Izvori literatura.
Tri/milio. 7. muzej. Trebinje.
- P. 1984. - Pnv.lo Doba srednjovjekovne bosanske drave. u: KU!Wrl lCI
istorija Bosl/(' i /-IercegOl'il/ e od I/{/jsf(/riji" l'fel11el/{/ do pada od" :elllolja pod OSl11(1l1skll
V/OSI. Drugo i dopunjeno Biblioteka Kulturno Veselin Maslea.
Sarajevo.
- P. 1984.3 - Pavao Srednj i vij ek - lloba stare bosanske drave. u: Visoko i
okolil/a krv: "istorijl/. I.. Vi soko.
- T. 1983. - Tomislav Dijaci II srednjovjekovnoj i HUlllu. JiUmllio. 7.
llluzej . Trebinj e.
- ': hil i p[1l' Ari 0,> Wl'Sf.C'1"/I AI/ill/de,\ fOlI '(/nl OmIli : From '"e Middle Age,\' lo
rh, I Il .HIIf. fhl: John:-. l-l ol)klll'" Unlvc..: r ... ily I'rcc< 13'1,' I L d
.1 lIllore ant on on.
- Aries. 19X I . - Phi lippe Ari es. '1 he N nUI" /) ('(IIh. Oxford Univcr ... ity Pre ....... New York
- Oxford.
- Aries. 1985. - Philippe Aries, 'II/age.\" o/Mim alitI Delllh. f-I arvan.l Uni vcr ... ily Pre ....... Cambridge-
Massachusetts- London.
- Asb6th, 1888. - Johann von Asb6th, 8o.mi(!1/ IIl1d die Her::.egoll'ill{l. Rei sebi ider und Studien.
Wien.
- Asunio. 1975. - Rozario Asunio. Teorija () l epOIII II srednjem veku. SKZ. Beograd. Na ... lov
ori ginala: Rosari o Assunto. Di e Theori e des Sehanen im Mittelalter. Verlag M. DuMont
Schauberg. Koln. 1963,
- 1964. - Vukosava Zatita srednjovekovne nekropole
u Gnojnicama kod Mostara, NS, IX. , Sarajevo.
- 1989. - Yukosava Zat itno arheoloko istraivanje
srednjovjekovne nekropole u Rakoj Gori kod Mostara. NS, XVIII. -XIX., Sarajevo.
- Auer, 2004. - Stefan Auer, Liberal Natiollalism ill Central EU/upe, Rout1edgeCurzon. London
and New York.
- Baltruaitis, 1991. - jurgis Baltruaiti s, sredlIji vijek, Svjetlost. Sarajevo. Naslov
ori gi nala: jurgi s Baltruait is: Le Mayen Age Fall1asrique - anriqll iTes eT exotismes dam I' art
gothique, Flammarion, Pari s, 198 1.
- Ball , 1995. - Ann Ball , Catholic Book o/the Dead, Our Sunday Vi slor Publishing Division.
Huntington, Indiana.
- Barrow, 1992. - juli a Barrow, Urban cemetery location in the hi gh Middle Ages, u: Death
in Towns. Urban Respones to the Dying and the Dead, 100 - 1600. Edited by Steven Bassett,
Leicester Un iversity Press, Leicester, London and New York.
_ Basler, 1976. - Basler, elementi u simbolici DP. XXVI.. Sarajevo.
_ Basler. 1990. _ Basler, arheologija, II. izdanje, Crkva na kamenu. Mostar.
_ Benae, 1950. _ Aloj z Benac, Radimlja. Srednjevjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Herce-
govine, L, Zemalj ski Muzej, Sarajevo.
_ Benac. 195 1. _ Alojz Benac, Olovo. Srednj ovekovni nadgrobni spomeni ci Bosne i Herce-
govine, II. , Savezni institut za zatitu spomenika kulture. Beograd.
." ..' d b ' spomenici Bosne i
_ Benae, 1952. _ Alojz Benae, iroki Bl'ljeg. SrednjevjekovIlJ na gro Ill .
Hercegovi ne, III., Zemaljski Muzej , Sarajevo.
. . d Allali Historijskog
_ Benac, 1953. _ Alojz Belme, Srednjevjekovni o epl .
institUf{/ u Dubrovniku, JI ., Dubrovnik.
_ Benac, 1963. _ O. Bihalj i-Merin - Alojz Ben<.lc. prosveta. Beograd.
285
- lh'llIll', Altlj/ lk IHll'"k\lull istodjski pogled nu u: 8ogumJl,vtvOlo
III/ n Il/A' OllO( "(I ,1" ' I,,'i/lIl(" 1/11 IItUIlfH';(t' Mukcdonskn ukuc1cmiju nil nnukite i
IIlUl' llltlslile SANl i .. ANU Bill , Skopj e,
"doli ni Neretve ls NS, II. ,
SUl'lljl'\' II,
- KII/m,I'. Srednjevjekovni nndgrohni spomenici Bosne i
I k' l'l'l'/!.uvilll' , V .. i'.l'lUul,jski I,uvoli/.n spomeniku kulture: i prirodnih vrijednosti BiH,
Snrnjl' vll,
11)56, :\L'lik Stnri krstovi II I)rc].niei. NS, III .. Surujev(),
kml RlIke gore:, NS. III. , SlImjevu,
- elik MUslll 1l (i11J /liH, VII.. Sarajevo.
- 1956,-57, - dik Duvunjskog l)tllju, ,\ '( /lfi/llIr, Nova SClija, VII. -VIII.,

Iksi;l ).!il:, II):,S, I-. I SI\.'\.:l,j na Nl'kuku kod Stl')(,.'<I, (i/a:",;k 11111:.1')11
/I :\:\1.. Bl'11l! rad,
I la).!il:, I 1)(1 1, I-. Bd;:I: I!!il:, BIlljuni . SI'l,\tljl l\jdl I\' ni n:ld!!rnhni lllll' nki, .'1'rari/lflr,
NI"':1 Scri';: I, :\ 11.. Ik,)!! rad.
"':!lIiIJfl l'jA, SI'l'dlljll\jdl1\ ni n:ltl!!l'llbni B,'l1l' i
Ik' \'l'g.Il\illl', \ ' 11 ., 1.:1\11d Bi ll , Sara.it'nl .
:-;, p\IIlWnil' i - :-Olt'I.:l'i , N."i, \ ' 111 ..
S:lrajt'\ll ,
1
1
)(\.1." (;I'/I,''' ',- j , nd .. rl1!'\I!a, Za,,'d
' l'\lllll' llIb iii i I. Sar:lj"\\l,
- 11)65. - Sdik B"'; I' "",'/" I '
.... e'" -IUhinjl: - Srcd ' . k .
S'lrajevo. . IlJfI\'JC {J \ nI nadgr()/mi "' prJmenlt i . . VS. X ..
- 1966. - cfik 8 c'; I<I";(: p . S '
e . OpOlO . rccJnJc \'jckcJ\ni n-d, b ' ..
Hercegovi ne. VIII.. Zavod za 1<t\tilU ' k a gro III "' prJmenl CJ Br,<., ne I
+ - "' pomenl a kuhurc BiH. S<arajc\(J.
- 1967. - cfik T
'-- rnovo - Srednjovj ekovni nadgrobn i "Jl'Jmcnici.
Sarajevo. SS. Xr..
- 1967.<1 - cfik lekoliko nO\opronadenih nalpi , .. na ,\ ',S', XI"
Sarajevo.
- .. 1967.b._ efi k S/elci celllratlle Bosne. Srednjo\'jekO\ ni
spomeni cI Bosne l Hercegovme IX. , Zavod za izdavanje udbenika. Sarajevo. -
- 1969. - efik okoline Kladnja, NS, XIL Sarajevo.
- 1971. - efik Kataloko-topografski pregled. Veselin Maslea
Sarajevo.
- 197 I .a - efik i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udbenika.
Sarajevo.
- 1972. - efik Nevesinj ski NS. XIII .. Sarajevo.
- 1973. - efik Neki noviji rezultati istrai vanja u: SBIEK. Izdanja
muzeja grada Zenice, III .. Zenica.
- 1978. - efik Niani XV i XVI \'ijeka /I Bosni i Hereegonn;. ANU BiH.
Djela, knjiga LIII , Odjeljenje drut venih nauka. knj iga 30. Sarajevo.
- 1980. - efik Jedan austrougarski popis (I. referlll Koste H6nnanna
Ila Arheolokom kongresIllI Kijevu 1899. godine). Prilo::.i poV/jesti umjemosti /I Dalmaciji. 11.
zbornik L, Split.
- 198 I . - efi k Annenski i nai NS. XIv'XV.. Sarajevo.
- 1982. - efik - kU/fUra i illi/jeU/ost. Veselin Maslea. Sarajevo.
- 2004. - efik Leksikon std aka. Svjetlost. Sarajevo.
- Binski , 1996. - Paul Binski . Medieval Death. Ritual alld Representation. British Museum
Press, London.
- Boa.se, 1972. - T. S. R. Boa.se. Death il/lhe Middle Ages. Mona!iIY. Judgmem and Remembrance,
McGraw-Hill Book Company. New York.
- Boba, 1985. - Mirko Boba, Mihovila 15. Sarajevo.
- Bogucka, 2006. - Maria Bogucka, Death and Funeral Ceremoni es in Poland in the
Centuries, u: Tod /Ilid Trauer. Todeswahmehmung und Trauerrilen in Nordeuropa. 1brstea
Fischerrrhomas Rii s (Hrsg.), Verlag Ludwig, Ki el.
_ Bojanovski. 1964. _ Ivo Bojanovski. grobnice na svod u i njihova
prethodna konzervacija. NS. IX. Sarajevo.
_ Burgess. 2000. _ Clive Burgess, Longing to be prayed for': death and commemoration in an
Engl ish parish in the latter Middle Ages. u: The Place of the Dead. Dead and Remembronce in
ulle Medie\'(11 alld Early Modem Europe. Edited by Bruce Gordon and Peter Marshall,
Cambridge Uni versity Press.
_ Burkert. 1998. Walter BurkeJ1. Creation of the Sacred: Tracks of Biology jn Early Religious.
Harvard University Press.
_ 2002. - Amila StoIle Speaker. Medieval Tombs, Landscape, and Bosnian
Identit y in the Poetry of Mak Dizdar, Palgrave. New York.
_ Caciola. 2000. - Nancy Caciola. Spi rits seeking bodi es: death, possesion and communal
memory in the Middle Ages. u: The Place of the Dead. Dead olld Remembrance in Late
Medieval alld Early Modem Europe. Edited by Bruce Gordon and Peter Marshall. Cambridge
University Press.
- Camille, 1992. - Michael Camille, Image 011 the Edge. The Margins of Medieval Art, Harvard
Universi ty Press. Cambridge. Massachusetts.
- Challet, 1965. - Jean Challet. Bogumili i simbolika NS. X .. Saraj evo.
- Cleary, 1992. - Simon Es monde Cleary. Town and country in Roman Britain? u: Death ill
TOlI'lIs. Urban Rcs pones to the Dying and the Dead. I OO 1600. Edited by Steven Basseu.
Leicester Universit y Press, Leicester. London and New York.
- Creaghan - Raubitschenk. 1947. - John S. Creaghan. S. J. - A. E. Raubitschenk. Early
ChrisTiall EpiUlphsfrom Athens. Theological Studies. Woodstock. Maryland.
- Cunli ffe. 1992. - Barry Cunliffe. Die KeItel! lI11d ihre Geschichte. Gustav Liibbe Verlag.
Regensburg.
- Curl. 1980. - James Stevens Curl. A Celebration of Death. An introduction to some of buildings.
monuments. and seuings offunerary architect ure in the Western European tradit ion. Charles
Scribner's Sons. New York.
- 1984. - Borivoj Bronzano i eljezno doba. u: KultI/ma i.,"(orija Bosl/t' i HenegOljne.
Vesel in Maslea. Sarajevo.
- 1950. - Irma Crkvine II 1948.2.. CZM. NS. IV.-V..
1949.- 1950 .. Sarajevo. --
- 1952. - Irma Srednjevjeko\'n,l bpa iz Bi le kod Travnika. CZM.
NS. VI I.. Samjc\'o.
- 1964. - Sima M. 1.\Torija .'i retflljm-e/.:(J\"I/(' bo.w nske dr:m('. SKZ.
Beograd.
- 1973. - Sima M. Odjeci kult ure tl Bosni
srednjeg veka. SBIEK. Zeni ca.
- . . 1956. - Pri log prnlll'iI \"a njll i podizanja
IHlugrohlllh !'> poll1cllIka II krajevima II Mednjem \, ijdll. NS. Ill.. Saraje\'o.
Danl l' ll . 1\)1)7. ( ' lm' ll!plll'r l lanicl l . 1)('0(" IIIItI hllrifil ill IIl('ilit' I'ul 1:'1l1:1allt/ IOfi(i . 1550.
1.1111doll and Nl'\\ )'or" , '
- DanidI. .::!()().::! . - Chri ., tnphe l" Danil'll. CUlIqUl:'1. Crimc and ThcII1IIgy in thc Burial Record:
1066 12(Xl, ll : !lItriaI ill l:url.'" M(t!i('ml l :'lIgl(///(1 (///(1 IVrIl(,.\. Edilcd hy S;lIn Lucy and Andrew
ReYIH!lds. The Societ y for Medieva l Archaculog.y. London.
- DeliIllo. - Zan Ddimo. Grch i slmfl. S"'(I/"(II/j(' ().\d {lIIi(lkril 'i("c 1/(1 Zafiodllod XIV
do XVIII. \"l'ko. I.. Dnevn ik, Novi Sad. originala: Jean Ddulllcau. Lc Pcchc ct la
Peur. La eulpabiii s<l lion en Ot'cident (X IIl c-X Vill e ll)R.1 .
- Dibi. 1989. - or Dibi. Vrt' lIIl' kart' dm/a, Nolit. Beograd. Naslov originala: George!'. Duhy.
Le Temps des L' arI el la 980- 1420. Edition!'. Gall imard. 1976.
- 1967. - Mihailo HlIlIIsko.(rehilljska v/astela. Posebna izdanja SAN. knji ga
CCCXCVII.. Odcljcnje drutvenih nauka. knj ig<l54, delo. Beograd.
- Dinn. 1992. - Robert Dinn, Death and rebi rth in late medi eval Bury St Edmunds. u: Dealh
ill ff)\I 'I IJ. Urb<ln Respones to the Dying and the Dead, 100 - 1600. Edited by Steven Bassen.
Leicester University Press. Lei cester. London and New York.
- Die KUIISt. 2. Brockh<lus, Wi esbaden. 1983.
- Dizdar. 1990. - Mak Dizdar, Stari bosalIski tekstovi, III . izdanje, Svjet lost, Sarajevo.
- Dodig. 2006. - Radoslav Dodig. Vulgarizacija SIlIttIs -magazin za kulturu i
drut\'ell a p;ulI/ja, 10. jesen 2006., Mostar.
- - 189 1. - Tomo - Vid Staro-
bosanski natpi si u Kalesiji , GZM, III., Sarajevo.
- - 1892. - Tomo - Vid Staro
bosanski natpi s iz Vl aseniee GZM, IY. , Sarajevo.
- 2008. - Sabahudin Odnos patarena prema kriuJkrstu u srednjovjekovnoj
Bosni ,Oslobodenje, 17. VII I. 2008.
- Duvnjak, 1989./90. - Stjepan Duvnjak, Razvoj teologije slike u razdoblju.
19/20, Sarajevo, 1989.190.
- Duvnjak, 1990. - Stjepan Duvnjak, Mjesto slike u teologiji prema govorima o slikama "'alla
Slrojopis doktorske di sertacije, bogoslovni rakultet Zagreb.
- Daja, 2006. - M. Daja, "Dobri Bonjani " i " Boni Homines". Dijalog - za
filozof<;ka i druJIveIla pitalIja, 1-2, Sarajevo.
- Eliade. 1970. - Mircea El iade, Mit i zbi/ja. Matica Hrvatskn, Zagreb. Naslov originala: Aspects
de MYllie, Gallimard.
- Elijade, 1991. - El ijade, ISTOrija verovanja i ideja. ll .. Beograd. Naslov
originala: Mircea Eliade, Hisloire des C1tJY(lllces ef des idee.\' religieuses, 2, Puyot, Paris, 1980.
- Elijade, \991 .1\ - Elijade, ISTOrija verovanja i religijskih ideja. Ill . Beograd. Naslov
originala: Mircea Elinde, HiSlOire des C1tJY(lllces et des idees religieuses, 3, Fayot, .Paris,
Engen. 2004 .. Van John Engen. The Christian Middle Ages as an Historiographical Problem,
u: RI'ligioll ill IIII' HisIOI)' Mediewlf Wesl (I). Asghate Variorum. 2004.
- Erdelj;ul. IlJlJ6. - Jelena Erdeljun. Srec/lljOlJt!kollll; IIl1dgrobl/i spomenici LI oblasti Rasa,
institU! Beograd. Posebna izdanja. 31 - Muzej "Ras" Novi Pazar, Beograd.
- EriksonSlrit1. 199 1. - DIoI' Erikson - Jun Paul Strid. RUI/ e S/Olll'.\. Edi tion Erikson. Malmo.
- Evans. IlJn. - Artur D. Evans. Pje.fke kmz !JO.\1II1 i Heragovi1ll1 lokom ustanka avgllSll/ i
Sl'pfl'lIIlml 1875 .. Ispravljeno i popunjeno drugo izdanje. Veselin Maslea, Sarajevo. Naslov
migilwla: Arthur J. Evans. 'I1mm!-:" /Jo.mia (lIu/ ,IIl' Her:.eK()villll 01/ Fool during the IIISllrrectioll.
AllglIsr (/IU/ Sepwl1IlJl!r 1105. Longm<lns. Green. and Co. London. 1877.
_ Favreau. 1997. - Roherl Favrcau. tpi!-:rtlphil' Mi diivoh' . Brepols. Turnhout.
- Fckca. l003. - Lidiju Fckca. Jezgru nahije (upe) Tilave i nekropolu dijela porodice
nu PtlvloVl:u II K:lsimlolu. u: Zemlja Pal'/ovir:tI - sredlIji vijl'k i period /Urskt' v/adavilU'.
Ak.u.lcmiju Iluuka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajcvo.
skupovi. knjigu V" Odjeljenje drutvcnih nauka. knji ga 7 .. Banja Luka - Srpsko Sarajevo.
- Fekca. 2007. - Lidija Fckea. Arheoloka istfaivanj" i rekonst rukciji.l groblji.l su
ml lokalitetu "I-Ian" II selu na phlllini Bjclanici Tmovo). Goe/iJlljok ('el1lra
:':(1 bCllkww/().fkll i.\/lilil'llllja. knj iga 34. ANU BiH. Surajevo.
- Fckei.a. 200S. - Lidiju FI ... kea. Stl'':l'i olovskog kr.lj.I. ll : Zbornik radova sa Znanstvenog
skupil : hi.\'/Olll oh/jetllicu .\'I/'(u/ollja .\'(/II/Ostal/U i ahi' 1/ 0/0"/1 (170-1.-200.J.).
teologija. Sarajevo.
- M. Fiiipllvi":. It)'2S. - Mill'nk{) S. Filip{wi":. Starinc II Baki':ilna kod Olova. CZM. XL. SarJjevo.
- M. Filipovi":. 11)6'2. - Milcnko S. Fil ipovi":. Starinska groblja II predjelu T.lkovo - Prilog
sle":aka. NS. VI II .. Sar"jevo.
- M. Fi lipovi':. IlJ65. - Mill'nko S. Filipovi':, Tragnvi starosloVl' l1 ske (starorlIske) Tri:':lI/' kod
Junih Slovena. Nw/mi. drutvo Bi H. knjiga XXVI.. Odjeljenje iSlorijskotilolokih
nauka. knj ig" lj. S.lnlj\.'VO.
- N. Fi li povi":. IlJ74. - Nedim Filip\lvi\.:. Vlasi i nspostav:\ tilllarsJ...lH! siSI\.' I11;( II
(;o(/;.\II';(/k cl'IIlm :.:a ;.'pililflllj(/. XII .l IO. ANU
- Fin\." IlJ75. - John Y. A. Fine. Jr .. '/h(' HIHI/ if/II (,hIIIdi: r\ Nf'H" 1t11l' I'I'nloliOlI . A Study tlr
the Bosnian Church :md Its Plilcc in St.IIC .lIld from the 13th hl the 15th C\.'ntlllics.
E\.tIIOlll..';1I1 MOllogl'aphs. No. X. E;lsl EUl1llll..:l11 N\.w York anti LlIndun.
Fi Ill'. (I)S2. Johll VA. I:ill\. . .Ir" ZaJ...ljul'\.i lIl\ljih pllsblnjih u pitanju BlIsansKc
nJ... w. II : lloglllll ilsll 'OIO III/ Uf/nOI/Or \ 'fI .\'l' j r/il/f/fll i .\lm:.IIIfllljfl. 'Vlah'dullsJ...;!
ak:llkl1lija Il a IlauJ... itl' i II II 1\.' t IHI. ... t ill' - SANU - ANU Bil-I. SJ...upj\.' .
c,1-'i .... J...\l vk. lt)7.'. (\'illl Fi sJ...ll \' il:. l)almalin .... ki II sr\.dlljll\iektlVlltlj Bll .... ni i
I krcl'gtlvi ni . . \\UII:A:. :I.l' ni l:1. .. .
I. 11)1!O. - Igtl!' l-'i sktl\i\.:. Nadgrohna plasli J...a Iwmani slil'J...tlg dtlha Ila nacIlI pril1\lllju.
ll : i slari Bihl itlll'J...a "jda. -Wo !\.nji /l'\ni J...rug. Split.
I. h .... J...m'i\.. 2()O) . l!llll' Fi .... J...o \'il:. Umjl'IIHI."i glll il'J...tl!.! dllha Ila liu i
A'u/" 1"/HO/'is 2. Zagl\.' h.
1-\ ):\ . II) ::! O. II. h l x. ( '",.i.l' li,IlI IIl.II,,.i/II ;1I1/.1 ill / l ll ril ' I'! II"" "" "" ' M
leu" c ... , agc l or To-J);IY.
Morgall .lIId Scol l. 1.lll1doll .
- - He len Geake. "' hc ( ' ( l iiinil t I l' Iliiri .. ! l )r;I(,:l ic" "' I ' """. S"" .,, " , , ""
... 1\ I:" - ,, ( ,ug ;UlI u: II'
Non", /;'''/,0/1/ ' , A J) 31)(J- I .UJ(} , h lilcd hy
M.UIIIl C:uvl! r. York Medi eval Press. I hl! Unl vcrslt y or York .
- Gc;uy 1l)l)4. - P<ll rit.:k J. Gcm) .IJvi llg willi fl/(' 1)('(1111 ill litt' Midtflt'Agl',I. ( '{Imdl tJni vt: r\ ll y
Press. I[il aca and LondtJlI .
- Cii Ichri st. IlJ<)2. - i{{)hcn' l Gilehrisl. Chri sti an hl xJies and StILI/ S: lhe an.: hal! tllclgy tI l' lili: and
death ill laicI' lIl l! dicval hospi tals. ll : 1)1'(Ir/, ill '!i Jl I'II.\' , Urh' lI1 Rcspolll':s lo thc Dyi ng ami lhc
Demi, I ()() - IN)(). Edit ed hy Steven B<l ssetl , Leicester Ulli versit y IJ
ress
, Leices ter, 1,IIndl ln
:Ind New York.
- Gittings, 19
1
)7. - Clarc Giltings. III' LIISS in Earl y Sevent eenth-Century England.
tJ : '/11l' C//(II/g ill g h/( 'l' / )m/h. H istlH'ical 1\t:t:1 HI nls or Death and I )i sposai. Edilcd hy Peter
C. Jupp anti Uknnys ll owarth. M:lcl11 illian Press. Lont/oll .
- 19H2. - Tilu)lllir Ulav: l, Iskllpav: lllje prertHllani t: ke crk ve LJ Vrut cil11:1 kiKI vrda
Bosne. G"/"M. N.')' (A) . :'7. Sarajevo.
- 19Kt). - Tihomir Glava, Nekropola kne/.IIV:I II Vranjevu Sdu kod Nl'tlJlla.
eLM, NS (A). 42/4:1 . .. S""".iCVII,
- Gluat:. 1924. - Vaso Gluac, Srednjovekovn:l " hosanska crk va", ll : IJri /tr:.i;.a
jezik. i.v/arUn il oIkIor, IV. , Beograd.
- 1990. - Marij an N rlltll.\ki grh (grhovi hr va tskih Zemalj a) . Mal ic ...
I-Irvutska, Zagreh.
- Gordon-Marshall. 2(X)O. - Bruce Gordon :lIld PCler Marshall . Inlrodm:lion: phll'ing Ihe lbuh
in lalr.: mr.:di r.:val and r.: arl y modem Europe. u: n/(' Fl fI("(' (!/"I!w Ikad /)('( 111 fIIul R l'II/(' 1II /1I'I 1IIC."t'
ill LLI/ e Mot/I, nt / ,umpI'. Edit r.: d hy Bruce Gordon and PL:l er Marshall.
C:.unhridge Uni versit y Press.
- 1955, - Sl ipe Gunja{; a. Prinos POZI1:1 V:1l1jU porijekla i lIu{; inu prijevoza sld uku. lt.
v.. Beograd.
- IlJK7. - Aron Gurevi{;, l'm"'I'lIIi IIl/mt hU' kll l llll"l' 1I .1"fl!tilljem \-'(,kll . Grafos. 8eogrnd.
Naslov 1\1"(111 Prohlt.:mi srednevckovoi narodnoi kulturi. Iskusstvo,
Moskva, IljKI.
- Guthke, 200:\ . - KW'I S, GUlhke. E'pi/l/ph CilI/ure iIIIlie Wes/. Vuriutions on II Theme in Cultural
I-lislory. The Ed win Meilen Pre ... s. Lewi ston Queenstnll-Lumpcter.
- I-fadl cy. 2(X) I. - D, M, I-flldley. IJeai" i ll Medieval England, Tempus PublilhiDl Lcd.
- Hall. 199 1. - Jumes Hull. rema i simbola II uII/jelf/osli, Zagreb. Naslov originala:
James Hali, D;Clioll(ll:\' of.mbjecls cllld symbols in art, 1974.
- Hals'lll. 1995. - Guy Hai salI . Early Medieval Cemeleries. An Introduction to Burial
Archaeology in the Posl-Roman West, Cruithne Press. Glasgow.
- Hundley, 2003. - Mark A. Handley, Death, Society cmd Cullllre: Inscripfions and EpitapJu
ill Gmd (fnd Spaill, AD 300 - 750, Basingstoke Press.
- Harries. 1992. - Jill Harries, Death and the dead in the late Roman West, u: Dea/h in Towns.
Urban Responcs to the Dying and the Dead, 100 - 1600. Edited by Steven Bassett, Leicester
University Press, Leicester, London and New York.
- Hawkes, 2003. - Jane Hawkes. Sacraments in Stone: The Mysteries of Christ in Anglo-
Saxon Sculpture. u: The Cross goes NOr/h. Processes oJConversion in Northern Europe, AD
300-1300, Edited by Marl in Carver. York Medieval Press, The University of York.
- Hormann, 1891. - Kosta Hormann, Starobosanski natpi s iz Xv. vijeka, GZM, lIJ. , Sarajevo.
- Hoensch, 1996. - Jorg K. Hoensch, Kaiser Sigismund Herrseher an der Schn;elle zur Neuzeir
1368-1437, C, H. Beck, MUnchen.
- Hope, 2000. - Valerie Hope. Inscription and Sculpture: the Construction of Identity in the
Military Tombstones of Roman Mainz, u: Th e EpigrapJiy oj Death. Studies ill Ihe Hislory
alld Society oJ Greece and Rome, Liverpool University Press.
- Horvat, 1941. - Franjo Horvat , "Si bil ig' postavi na me brat' moL .. ". VrhbosIla, Godina
LV. , 9. - 10. , Sarajevo.
- Hrabak, 1953. - Bogumi l Hrabak, Prilog datovanju GZM, NS, VIIL
Sarajevo.
- Hrabak, 1956. - Bogumil Hrabak, O vlakim katunima prema poslovnoj
knjizi eZM. NS, Istorija i etnografija. Xl.. Sarajevo.
_ Hrvatski enciklopedijski Novi Liber, Zagreb, 2002.
_ Huizinga, 1991. - Johan Huizinga. Je.l;en srednjeg djeka. Naprijed. Zag.reb. Naslo\"
izvornika: Johan Huizinga, Herfstij der Middeleeuwen.
_ 2000. - Radovan Od ROli/aI/ike do secesije. Stilovi. razdoblja. ivot.
II. . Profil. Zagreb.
_ 2004. - eljko Knj ievnost bosansko-humskih u: \ligallj i
IIjegol'O dolw. Gral. iroki Brijeg.
_ 2004. - Nikola Pre-Romanesque Sarcophagi in Early Medieval
HorlIIs ArIiIIIII Met/il'I'(/lil llll, JOllma1 of the Intemationa1 Research Center for Late Antiquity and
Middle Ages, Vol. lO., Zagreb-Mot ovun.
_ Janson. 1986. - H. W. Janson. IslorUlI IIIlIl'tl/o.\li. Prosveta, Beograd. Naslo\' originala:
Hi story of Art.
_ Jirc(\:k, l X92. _ Konstantin Jircl:l'k. Vlastela humska Ila natpislIll Cl.JW, IV., Saraje
n
\.
- l\..ljl11J.kl)\i .. :. 19N. - ZJr.l\k .. ) l\..lj ll1.1k .. ,",nr' "'' " .1 1'\1.1.1. \ .). 1\ .
S.tr,lje\ ll.
- l\. J.jmJ.k .. " i ... I ,:r I . - Zdr.l\ k .. , l\.;ljnuk", i ... . li,blt, ,!iJ.. ... r 'n .. I!1 8,I>/:i I H. rt. .l' t'\II!1.
\b::ld;\. S;1r,lje\"l).
- l\.J.jnukll' 1973. - Zdr.1\kt, l\.ajmak .. " \"eki ik,'n .. Ilh ll i, i n.1 .. lIn.\. u: SBI EA'.
Zenil:J..
- 198-+. - ZdrJ\'ko Kajmak('l\"i ... \"0\; natpis.i n:) s. ln\,imJ.. SS . .\:\'1.-.\\ ' IL Sa.r.1J(.'w.
- KaramJ.fl. 1 95-t - Ljubo KJ.rJ.I11J.fl. O bos.J.ns.kim s.rednj .. wjekt.wnim Sl.m)hn-Iu.d;,j
pmsl'}t'lt'. 3. Zagreb.
- KarJ.man. 199 1. - Ljulx'l KJ.r.1InaJ1. St:mlhr;;us.b u B,' s. ni i u: Pi.ll'lj ... u
Bas"t' i Hat' Qw\' ilh' (ld naJsltlriji h I-rOl/Olll d(1 :<:( Idill(, 1-163 .. I.. .. , izd;lI1j (..
HI"' :.us. ko kulturnI) \";1predak. Sar.lje' ll .
- e- BidJk, 199 - B inhl' t'- B iddle. Ois. ptrs.;ill1r ... I'lh ... mr:.l1illJl: Iht' III
Ihe Win(hes. ler Jead l'\er e;lrs.. ll: Dt\uh ill l ' rh;\Il :lIlJ
Ihe Dead, 100 - 1&10. EJileJ Sle\en Bas.s.ell. ... t's.kr l ' ni\ Pn::-s., Lt'i ... (.'s.kr. Ll)llJl1n
and \" ew York.
- \". Klai ... :. 1989. - \";lda BOSIltI. Pl,l ilil'ki ht.'s.:ms.kih yl;IJar.1
do Tynkow knmidbe l 1377. g.). Hn :lIs. kl.'. Z;lgn.'h.
- Kloos, 199:!. - Rudolf Kloos. ill dil' El'igraphiJ. .Jts .\ lilh' /a/lc'1'S Jll/d da
fri;ht' ll Nl' u: t' it. \\'i5senschaftli(he Bu(hgescll s.l h:lfl. Oam1s.I:I..II.
_ :!OO-L - PaY;)o KIlCZO\i ... :, Pogkd na cuwps.kl.' knji i.I. \'Ill' sli II t..illha \'ignj;1
u: \IiglIlIj ,. IIjt' gOl ' O dol,a. Gral. Siroki Brij(.'g.
_ 1968. - Lj ubinka Koj il; - \\'l nlcl. \di(';lni -
' O;: ' Nl "IS'n),1
nekropola i pregled srednjo\'t:l;.o\, llug slak la I HI.'rl'cgl)\ lill', ... 1drll/ar. l 1\, (. , ' ,
knji ga XVIII. - 1967 .. Beograd,
_ Koroec. 1951. _ Pao!;l Koroc ... . Sreonjl.vjcktWllc n...-kl\lp..,k l,klllillt' Tr.lYllib. (,z.\I . .vS,
VII.. Sarajevo.
" ' k . I h ilw-nm;I,
_ O. 196J. - Dcsnnka Sn.,\lnjovjl.kuvlH 'mulH Pl'" u, SR S' H
... . . . / .... J.J' H XI. /W;/ .. N;UI(-I\llt.!m:-ot\\l I .
u' 51111/)(r"1I1II () SIl,tiIlI0l1t,kOl 'IIOlIIl.:.lItllllll (I{ 1 .1111 - ,I _ . . .. S ' .
'J . . .. k I-I I . k'l knll!!;l I. :lr.ljl;\'\l,
Posebnu izdunjil. knjigu IL. OdjelJcnJe ISIOflj S ' U- 1 00:- II n.lIl " .
... ' 1" k' l t li ' ll \1' 1 Bulk:ulU. GZM. NS.
- J. 196 1.- JoV<.l11 Prvi kksllnelll II ' lina 1 :-0
(A). XY,-XYI.. Samjevo,
293
- J. Kovul't.'\'it.\ 1961.:1 - Jovan Km'al't'vk\ Nmlgrohni nnlpis i reljef kllznllCIl Nespine. GlM.
NS, (A). Xv. XVL. Samjl' vo.
- Krajillll\il(. 19-13. - Ja!-..l lV Tri n..'vidirana nmlpisa iz ukolice Tmvniku
Sp\IIHl'nil'i u hoslInl'ki). (;Zl'vl. LV.. Samjl'vo,
- Krldll. 1975. - tv1i nlslu\' Krtda. Bngu11Iil ski 1llr:1I110Ilwi. u: PlIIlflramo pogleda, !,ojam j
Os lohlllk'njl' - MladlIst, Sarajt.vtl,
Kujuml >il;, I lJS(). - Juraj Kuj undi.i0, Pnlhkmalika i rolll,mike u Busni i Hercegovini ,
NE\ ', XXX.!!.. S:lrajl''''I.
- K(instk-, 1979, - Karl KHmale. Symlmlik und lkollngraphie der ('hri st lichen Kunsl. Zur
Ml'thlllhlhl!,!it' dl'l" l' hrisl lidlt'l\ Ikonographic, ll : lkonographie und lkonologie. Theorien -
Entwit'l-..lulI!,! - Pn.lhkllll' , Bildt'lIlk KUllst als Zcidll' llsyslell1. Band I .. Ekkchard K:lemmerling
l Hrs!,! . t BUI.:lm,.' rtlg, KiHn.
- L:lgl'r. 2003, - Linn Lagt.'r, RUl1l..'Stlllll' S amlthl' SWl..'den, u: The emss gOt'S
Nprth. PIlW,'SSO' t!l'('plI\ 'I'I",\';PII ill Nonht'rll Elmll't ', AD 3()V13(J(), Edilt'd by Manin Carver.
'\\ lr\.. !\'kdil'\'al Thl' Ullin-rsi lY of Yllrk.
- Ll' G\l!)', 1974, - k' Gl)!l. SIl'tbt}o\'t'kol'lltl ('jl'ili :lIcija :0l'ddllt ' E !'rI1pe. J ugosl:.J.\'ij e.
Hl' llgrml , N ash)\' \ )riglu:!ia: 1..1.1 cil'j/isalit 1/1 th' I' oct"itit'lI1 IIIl'di, ' m/. B. Arth.md, Pari s. 1965.
- Ld., sikll". 1979, - Ld..sikoll IilUrgikt' i sill/holikt' :apadtl('g krk{IIISlI'O.
Zagl"' '''.
- 1.\11'l' /. 1\)7S, - R\ lhl' rl\l L\lpl'l . RI,dfllj t' ":n ll!'t'. Stoljdd \ .XI\'. . Sk\"'lbka knjiga. Zagreh.
Nashl \ \lrigillala: 1.11 lid ." i/ll dd l EIIIl'!'(/. St't'oli \ ' . .\'I\ '. Ann:md ((Ilin, Pari s.
- n, L lI\ 1\'1\\1\ it'. - l1uhr,\\ k,' Lll\ (\.'lIl'\ il;. R'\,l..'po.:ija ht.)s:mskl"'lg sft'<injO\jl..'klwlja
mit;1 i Il.kg'l\l' Su\Tl'Il11'1l1..' p'-,\ilil'-kl..' implib\:ijd, u: Zt'lIit\kl' sl '('sh',
(' asllpi:- 1:1 fl' lll11l1l'lh)itlgiju i kultumu dij .. llllgi \..lI, hr. 2. Of'\.:a hihlilltd:l b'nit'a.
Zl' nit':I,
- D, Lll\ 1\' lhl\ il" - Dubra, \..ll Ll" rl'lhl\ il'. O hi sll1ril1graliji il Pf\lkruSll)\l' pl1Stdjl'
Sl' i \.. :l1 i\\l) t"lllgumib!-..i milt ll : SIIIIW' - lIIa .t:tI:ill:O kll/lllnl i dr/d/1't' llt /
{' iltl/tit/, hl\lj Ill ,
- n, I.l1\ 1\.'1\\'\ il" - Duhr.\\ k.ll Lll\ l\.'lhl\ il;, .\'t/ SI','ltI krulla IIgl/rska
i S l ' c' (,1 1'111Itl hl r /3S -.. / l . S 1I,'psi:-. Z:lgl\: t"l . Sar.l.k\ l' . 2lX)t. ,
l. lln 1\'1\\'\ il', I liSI\. - " :11\1.,1\ 1\.'11,1\ k. H,l.:-n:l i Hl'1\.l'g\l\ in;l. S\ .il' ll\lSIJU,:,!,' sll,\ t.' nS\..:1 Rt.'\ ij:l.
S.lr:l,lc\ ll-I k, ' grad.
l. I')')" , i l''-':(I''
H"'I" . H",.IIl'\.. .1 b.t, h, 't"\...I. Kl.lgcn t'UrI -( ' d, ' \ t'\.' ,
I t, '\ 1\ '11l '\ . .':1'11.1.': . h.1I\ 1.,l\l'l..'II,n H,I',lml..; II "nui, E:-l'j \' :Iglllliji jl'lilll' l'\ f\'l'.-.: J...l ,-
\.'I'I,l,HI.lIl1l' 1ll1 !-.. I\' \... ululI\ '. t)UrtCU\. .':l"-).': .
I. 1,'\1\'1\"\ 1( . .':1"-1:\ . h,lIl I "\\\ 'lh'\I\.' . l) \..ullurth'Ill" Ilknlitl'llI B,l:-Ill' i Hl'I\.l',:.!\l\ tnt',
P IJ,d,'g - ':,I \. \'pl ... I .llil\.' I \.'(IJU 1 ll,,'nju, l .. S.Ir..ljl' h' ,
I l'" !Ih, 1')\)\) K,lrl t l'" !th, SI/, [' A,: 1" ' I'h,' , r I -,{ '. I.I ,I .
'\ .1'>1 ,,\ l/ ll'rtH\...1 1\..11'1 1.'\\ lih. lill.! Pil'
.kl l ;''l'!tld\,pIH11""l'hll'. \\ l\. ,'hlh.IIl11'r. .
- Burt. tl in E" rl, \\ ' 1 . , I E' B ' e '
' . . . . .bl an ntaln: onqructmo
L .. ""-.' ,1 1 h k n t1ill"'. nl.' .. Elhll1\.' lI\ ll" !Jllri l/ '" /,' / ' 1/ / ' / E / / / II ' '
_ _ -." ( .or \ I ( Inll "" I: alil l U li a/eJ.
Edlk'\,lr, .md \ndn.' \\ Rt'\\l\lld, Tht'S''':;'I\ flr \! ' 1 I \ h I L
.. . " l. l . ll IC\;1 ,- rl.' 3\'0 cmdon.
- \1J. h."I!m. \99-t - :"\ lxol \ b h.' \l!m. Ponjt"q BI ISTIt ' - prt'git'd. Era:-l1lu,;; Gild.3- :\o\ i
:\;lS\O\ ;\I.'\('\ \bk()lm. BII.Hl ia . .-\ Shorr Hinon.
\b:mill an. London. .
- - Dominik EmiN.:a (10\'1:;('.'01 BOSI/(' i Ht'rI.'t'go\';lI t' . III.. 2. izdanje.
Zajl'dniL"3 izdanj a r.mjl!' ni lat'lud. knjiga 5. ToronlO-Zi.in(' h-Roma-Chkago.
- :\ larshall. - Marshall. 'The map of God' s word ': geogrJ phies of the afterl ife in
Tudor and early Stum England. u: The Place oflhe Dead. Dead llI/d Rl' membrallCt' ill Lme
Medieml OIld Early Modi' m Europe. Edited by Bruce Gordon and Peter Marshall. Cambridge
University Press.
- Mamcchi . 19 12. - Orazio Mamcehi. Chrislillll Epigraph.'". An Eiement3I)' Tre-alise with a
CollecLi on of Ancient Chri stian Inscripti ons Mainly of Roman Origi n. Translated by
J .. \rrnine Willi s. Cambridge University Press.
- 1987. - Bernardin - Ignacije Ga" ran - Kraljem SWjt'ska. Boborac i
okolilIll. Zagreb.
- 19.39. - Srarine po okolini Saraje,a. CZ\!. Ll .. Sarajeyo.
- 1952. - Stari grad Jajce. CZ\!. SS. VII .. Sarajevo.
- 1959. - Konzervatorski zahvat na Batalovoj grobnici i njezin
dananj i izgled. NS. VI.. Sarajevo.
- 2003. - Audre\' L rvleanev. and Earl v Christian Artitudes ro the Dead.
u: The 'Cross goes Nor;h. OjColl rersion in Nor;"em Europe. AD 300- 1300. Ed-
iled by Manin Caner. York Medieval Press. The University of York.
_ Merdjanova. 2002. _ Ina Merdjanova. Religio1l . Nationalism. al/d Ch il Sociny ill E(lstem
Europe. The Postkomrnunist Pal impsesl. Studies in Rel igion and Society. Volume 58. The
Edwin MeIlen Press. New York.
_ 196 1. _ Jovanka HUl11ska vlasteoska porodica Sanko,i!.:i. It.
XI.I1 960 .. Beograd.
_ 1961 .a _ Jovanka DOOeljivanje u srednjem
veku. Glas SANU. CCXLVL Odelj enje drutvenih nauka. no\' a senja. knjiga 9 ..
delo, Beograd.
_ 1982. _ ivko Dinaridi srednj ovckovne nekropole P-.n'lovl1c kod Sarajew.
GZM. NS (A). 37. Sarajevo,
. .. GllIs"ik Srpsko\!
_ 1990. _ ivko Prilog antropolokoJ problematiCI st .
arhe%Ikog drlltva, 6, Beograd.
295
- 2002. - ivko O antropologiji u Bosni i Hercegovini . Godi /njak Cen
:.a ispiti\,(/I/ja. knjiga 30. ANU BiH. Samjevo-Frankfurt am
- 1997. - Planinka Elementi gotike II sakralnoj arhitekturi Jajca. RF, 8
Sarajevo.
- M. 1957. - Maja I "krsljclll i" di Bosnia aJla luce dei fora mOl1l1memi di pie-
Tm. Orientali a Chri stiana Anaiecla, 149 .. Pont. Institutum Orientalium Studi orum, Roma.
- 1955. - Nada Nalaz ranosrednj ovekovnih fi bul a iz Raj lovca. GZM, NS
(A). X . Sarajevo. .
- 1956. - Nada Nekropola u selu kod Rajlovca. GZM, NS. (A).
XI.. Sarajevo.
- 1961. - Nada Nekropola tl selu kod Rajlovca (Rezultati
naknadnih iskopavanj a), GZM. NS, (A), XV-XVI., Sarajevo.
- 1963. - Nada Nakit i oruje lX.-Xll . veka II nekropolama Bosne i Hercegovine,
GZM, NS. (A ). XVlll .. Sarajevo.
- 1964. - Nada Mari an Wenzel, Bosnian and Herzegovinian Tombstones _
Who made them and why, SUdost Forscliul1gell , XXI.. R. Oldenbourg. Munchen. 1962.,
102. -143. (recenzija)
- 1982. - Nada Umetnost na tJu Jugoslavije. Beograd-Zagreb-Mostar.
- 1982.a - Nada - arheoloki i likovni aspekt. u: Bogumi/stroto nu
Balkw/Ot \'0 s\"er/illara IUll/ajl/ovire istra;'uvallja, Makedonska akademija na naukite i umet-
nostite - SANU - ANU BiH. Skopje.
- 2003. - Nada Neke karakteri stike zemlje u: Zemlja
PadO\';{a - sredI/ji rijek i period turske v/ac/aril/e. Akademija nauka i umjetnosti Republi ke
Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo. skupovi. knjiga v.. Odj eljenje drutvenih
nauka. knj iga 7 .. Banja Luka - Srpsko Sarajevo.
_ 1986.- 1987. - Ante Preitak poganskog obreda sahranj ivanja n;1
Prilo::; pO\'ijesti umjetIlosti II Dalmaciji. 26. Regionalni Zamd za zatitu spomenika
kulture u Split u. Spli t.
_ 199 1. - Ante Vlasi . Stdei i \'lake mi gracije l-l-. i 15.
u Dalmaciji j jugozapadnoj Bosn i. za zuti tu spomenika kulture. Split.
_ 1998.11. -111. - Mehmed Islamska B OSI/e i Hen('gol"i/l(' .
"Sarujc\'o - Publishing". Saruje\'o,
_ 1979. - mramorO\i. eZM. NS. /.-\1.
XXXlll .l 1978 .. Saraje'o.
_ 1986. - Ve ... na Muela n:l
upe Vrhbosne. eZM. NS (AJ. -WI-tl. S:u uj('\o.
_ 19fQ. _ Snjeana Pavlu\ ac (nd..ropola ... CZM. NS (.4. J. J7.
- )1111<..'\ \11.', 1 :\ / :\ . - J. SpClh'l'r '11hl" '\1.'. Fril,lph, lh
f
' ( ', n, :, ', Imi'.\ ,ll" ( 'hl1,\I1I;!l 111 \ , 111'11. \
jll N,lll/C' ./urin,\: r/h' } 1 rsr }(IUr Cf'murje-s. I " :md I ,'nd"Il , '
- l 1-')\.),.; , - l (', )llll1S ('hrisli,m 11l .... S;, lIlf" "t" St '11!h ' l( .>;
Hrilllill. L,)lhh)1l :lJld \:n\ Y,lrJ.... '
- Olin..'r. - Gr:lh:llll J. UJin,' f. :\n InI1Y\thll'li-,'1l hl ,If i)C::lIh: Funa;ln
l ... 'ril'ti-. E\'idl' III.'l', ll ; 711c' l:.j'i.I.,'Hl/,hy c!( Ikluh. SllIdic'" in lhc" lIi ... l11/:" ,11/.1 St ... "/('1\ t;(
(tnycY cmd Ne li/ic' , LiWll""'lllni \\'rsily . ,
- Pal'l' , \')1.)3. - \'. 'Dalb Illl)I1C :11\:J I1\l\I1C 1'(\'Sel11l''' : Zur t-.ilt11 idl\.'1l
dcs Tlllks in !\ litld :l\t cr, u: im .\lil1dd/lcr. f\.l\ll SI:lIl1.
- P:Alllll' I:I, 1l}4.5 . - i\ lil\l:; i:I\' P:lhlmcl:l, :; imhl'lik:l 11:1 :;Il', ... \' im:l . . -
J-i n'tllsJ.:i IIIIHI(/lIi Ic{%" \.Ll\' .. kuilnnh'
S:lfajl" '\.
144(1. - l':lbnwl:l. ......... i i nj ih,,, l,ln!d,:,t f\'illll'f-
1'f\'I;I(iji Ir:ldi ... ijc). II : l ': (l(l(l. "hUflIIi.1I lldhWf!(' I"'\'c"{k i S,"lf1I(,II.1
113
tJ
5. - / 1)0.)5, I. \.. r:lj. ij u,ii i Hijl'nw - / l",mi k. / lR;\L
- P:I\:lIIll'i:I. 1')\)1' ,:1- :-;i ml".'lil:l 1l:1 :-;h. .......... im:l II
:; "lvin' lll 1l:1 lll' l l' I" l, i.k:-;Ill' pn ," k mc. 1\ : lj .... ' fili" :Ilclll ... ny,,, simi" ':{j.,: .. n 1\ "U<SI /"."l1S-
H .... \i1cUe' .. - ( ..... /pUilltl lo. - l-o /I. 1<,/% . IluU\sl i 11""l1l ik. l':ll'ljin:l -
, - Pal:UIlI'I:I. 191.)0.). - Mirusl:l\ P:Il:lIIll'I:I. R,)limlj:1 - inll' i u: Od ,/. 1 lIllIlIci,
RellimUcl i S{/t',,,m I,:n,. Biblil\11' k:i ( ',.hc'/rl I .. :,UIIOIII - :'IL
\ J .. i\ h':-;1:lr.
- P:Il :lll1l' l:l. - Min\sl;,,' P:II :I1l11'1:l , N:\1.. 11Il1l\g.Ul.\'g. nl k:III-.lidir.n\k
nl' kf\,!",I :1 :-;ll' ... ' :lk:l. sl"l.'llnj,wjck,wnih :-; t"''''tnl':j:l Sh,,"';I. 1l:1 \.islU
l!NESCO-,wl.' s'jcl skc \(\ .. !\ h'slaf.
_ Pal:IIllI'I:I. - MiI\ )s\;I" P:II:Ulll'l:l, Krs ... ' :msl .1 lil',,"lhl:,1 11:\ sh ............ in1:l :-;
Han 'gol'illll. II tl.- 17. ). i\ hlsl:lr.
- P:1!:Ulll'I:I. 2003. - P:llaml'I:I. Slnll!ur:\!lli l'll'IIWllli II S1l ..... ' :I)..:I.
;!6 .. MH. f\,t{)SI:lr.
- P:ll:III1I'I:I, 2flll-t - P:lI:lII\I.' I:1. \1:1 sh..'\.' im:l. S1, I1US k:H/nf"M
i Jlill11tifl, .:!. Mt'S!lI\".
_ 19(15. - Vlnjkt\ P;II;I\'I.'SII1I. .. 'min,w u Hunn;\t inm }.::\",t
NS" x.,
_ P:lhnt..' f. 1 \}IB. - N, F. Plllnll.' l'. Ars I\l\\\"it' lllti nntllh ll' HI;1II1: Zur \ \.' ,Nldlkhlll\g im
SpUunlndahl' l", u: 7'1f1 im Mirrr'lrlllc"". Kt\llSllU\I ,
- Panofsky. 1964. - Ervin Panofsky. TOli/b SClllpt/l/'(,. Its Changing Aspects from Ancient
Egypt lo Bernini . EdiletI by H. W. Janson. Thamcs and Hudson. London.
- 1992. - John R. Pallerson. Patronage. c:olleg;a and burial in Imperial Rome. u:
Dl'eu" ifj 7rlHl/s. Urban RCSPllllCS to the Dying and the Dead. 100 - 1600. Edited by Steven
BasselI . Lei cester University Press. Leicester. London and New York.
- Paxton. 1990. - Frederick S. Pax.ton. Chr;sliolli:ing Death. The Creation of a Ritual Process
in Early Medieval Europe. Cornell Universit y Press. Ithaca and London. 1990.
- Pederin. 1982. - Ivan Pederin. Austrijska putopisna djela o Bosni i Hercegovini. Radio Soraj(!\'o
- Tn'6 I'mgmm. 39. Sarajevo.
- Pellegn:e. 1999. - Andre\\' Pettegrcc. Refornlation and Counter-Reformation. u: A World
History of Christianit.". Edited by Adrian Hastings. Cassel1. London.
- Petric. 1872. - George Petri c. Christian IlIScril'tiolls ill the Irish umgulIge. I.. University
Press. Dublin.
- Petric. 1878, - George Petrie, C"r;st;oll lllscript;ol/s il/the Irish Language, IL University
Dublin.
- 2002. - Gla\'no oruje epohe i oruari II zemlji Stefana
u: SIjJ.'.ka pro:a dallas. KoslIle - Hercego\;lIe. susreti
proznih pi saca II skup u Gacku (20.-22, IX. 2(x)().), " Prosvjeta"
- "Pros\"jetJ" Gacko - Fond "Vbdimir i Svetozar - Beograd. Bileta-Gacko.
Beograd.
- L. 1999. - ;"""rkel1li bosanski' crJ..Te ( " ;"""r 'st;olli cr'kw bos 'lIske "I. Drugo izdanje.
S\"jetlo rije(i - ZIRA.L. SarJje\'o -
- P. 1955. - Petar . Motivi na stee..:ima. ZbonliJ..
.\lmin' srpske' . 10. \'lwi SJd.
- P. 1958. - P..: tar . "Ioti\' arkada i stolo\'a na Sldrillar. \' 0 \ J
Serija. \"11.-\'111 .. 1956.- 1957 ..
- Petfu..:<.'i. 1998. - Annall!..iLl Petrui..'(i . l\'rilifl.1! tIlt' Dt' ,uh. Dc-J.th and Writing Str.lIegies in th.:-
Western Tradition. Stanfllrd fuss.. \':l"'!l" iZhlmib: L,' -,crimm: ,,/tim,': /J,'O}(l?I,:
dd/cl morTe t ' .,Trl/Tt'g;t dd!tl .\'1'I';I ',' n ' ndlo Tradi:il)'/{' (ll'l'idt'1I11/!t. Tr.lI1s\aled \1i.:hJd
Sull i\:uL
- I\'I,,-'\ il:. D.lll i, .... 1 Pl'I",,,k:. S'7lsJ..i dild'II"\J..i .... ,l'b 1/ ,dll. Institut za i:,-Il'n,lu
Fi h1h 'l\kt':! t:l ku\ll't J . Studije 9. Bl:" l':!r.IJ.
- Puljil' . - \\ 1...1 Puljil'. C'rJ...\\,.'Il\,.' rrili kl' u ll'mij,lIll .1 h('r .. St je panJ \'uk': i':J Kl'-...!':':'
u: ,-, ' 111111101 .. J.. 1/ \ lt .bU' 'l:id,ll'nl Bl" Tli I JiWlIU. Zt'll. 'mil.. rJJlW'J. 1 ll:o:titul lJ. i:'-h'n.' :.i
II S.Ir.ljl" II - Hr' .11,ki 1Il'"1l11 / ,1 f''' l,il"! S.Ir.ljt'\l'
- R;lJl',i(il:. 19(-.\. - RdJt'll I .. Jk.l. U I-,- J... n.'
\", i Sad.
- R. ld"J k,,, il.'. 19(-.(-.. - B".i .m.1 il'. Srd'm.l \ 1.J' h.'lin.1 SJ.nLl. !,-
1""11I1k.I/.\ hk," nl:" uml'Ullhll. \IS.
- Raki 0. - S\'I..' lIalla PredSlaVl: fi gura pol.. oj nika na ' !l:I..\:ima. NS. XVI. -XVIl ..
Sarajevll.
- :!OO::!. - Aleks"U1d"lr Ralko\'i0. Ljll/Jillje - SI"l 'd"jOljl'kOl'II(' lI(' krtJl'o/t' i ahi.fra.
Ljubinje.
- R"llIk .. u. 197.3. - Tomislav R .. mkar. O problel1l u II na-oj u: Srt:,dllj '"
\jdo\"lll/ BosIl a i c\"I"Ol'ska ku/titra. Izdanje Muzeja grad ... Zenice. Radovi III. Zenica.
- Rengjeo. - Ivan Rengjeo. Novci bosanskih banov"l i kraljeva. GZM. Sarajevo.
- Rowel!. 1997. - Geoffrey Rowell. Changing p.Ul ems: Chri stian belids abou I de;Jth and
future life. ll : 11Ift'rpretjllg Demh. Christiall Tlu' olog.\ alld Pastoral Praaice. Edi[ed by
C. Jupp and Tony Rogers. CasselI. London and Washington.
- Rush. 194 1. - Alfred C. Rush. Dl' mh (ilid BI/ria/ ill Christiall AlUiquity. The Catholic Uni\-ersif)
of America Press. Washington.
- Sachs- BadstUbner-Nellmann. 1994. - H. Sachs - E. B"ldstObner - H. Neumann. Christ/jehe
I kol/ ographie il/ SticJ/I\"OI"f('I/. MUnchen-Berlin.
- Same Ilas. 2002. Antigone Samdhls. Dl' mh ill ,lte Em'fall ,'v/t' direrrw/('lIl1 (50 - 600 .4..0. J.
Mohr Siebeck. TUbingen.
- Saria. 1959. - B"lldllin Saria. Dil..' antikl:n GrlIndlagen der i\..ul!uren.
SUdosteuropa. Schriften dl.'!" SOdostl.::" uropa - Ge=-dlsdl .. lft. 8t! . l. in: \fiilka IlIId 1\1I /lltr1.'fI
Siidostellro!'as. Kuiturhi s(orische MlinL'hL' n.
- Schmitt. 1994. - Jean - Claude Schmitt GllOs!.\" itl tlll' MiticIli' Ages. The Living thl'
Death in Mediev"ll Society. Thl.' Uni vers ity of Chicago Prc=-s.
- Sergejevski. 1938. - Dimitrije Sl.::" rgejevski. spomenici iz okoli<..c GZM.
god. L. Sarajevo.
- Sergejevski. 1942. - Dimi trije Sergej evski. Srednjl.'vjckovna groblja II Sluparinl:l iRastiku.
GZM. L11L11 941.. Sarajevo,
- Sergejevski. 1952. - Dimitrije Sergejl'vski. Ll/timl' l". Srl..'linjl'vj\..'kovni nadgn)oni =- rll.llllenili
BiH. IV.. Zemaljski Muzej. Saraj evo.
- Sergejevski. 1953. - Dimitrije Sergcj c\'ski. Slike pokojnik.t Ila
grobnim spomeni ci ma. GZM. NS. VIII.. Sarajl:vo.
_ I. 1978. - Ivo Smrt i umi ranje II svjeliu nekih mi =- li lala. knji zl'\>nika i 1l,\)lllgrt.
NEV. godina XXVIII.. svezak 1-2. Sarajevo.
_ M. 1978. _ Marijun Nekoliko srednjovj ekovnih iz okoli nl' 1rebinj .. l .
TriIJ/lllia, 4, Trebinje.
. 1 . ' b ' 'kih mnunorovu lstOCl.l ka).
_ 1928. _ Vhtdislav Jedun s ovens,;:' uzor osuns
GZM. XL.. Sarajevo.
- 1932. - Vladislav Bogulllilski grobov i i "NlIrodnojedillstvo",
a 1111UIl!l h-knlrl1llnr, SarnjrVtl.
- IlJ14. - Vladislav Grob i grobni spomenik gosta Milutina na Humskom u
srrzlI . GZM, XLVI. . Sarajevo.
- IlJ2R. - Pero Sluro groblj e po Gacku, GZM, XL.. Surajevo.
- Snlildovski. 1993. - Slefan Sm:1dovski. BlIlgarxkll kirilxkll IX - Xv. vek, Studia
Cl asi ea. Agata. Soliju.
- 2002. - USli/elie predaje HolI/jaka, Zajednica Kulture "Preporod",
Sarajevo.
- Sokol. 1980. - Vladimir Sokol, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici neretvanskog
ll : Dolillfl rUekl' Nere/ve od pretliistorije do l'(lIIOK .\'Iwlnjeg vijeka. Split. 1980.
- Solovjev, 1948. - Aleks<lndar Solovjev, JeslI li bogomili potovali krst?, GZM, III. , NS. Samjevo.
- Solovjev. 1954. - Aleks'.II1dur Solovjev. Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, GZM, NS (A).
IX .. Sarajevo.
- Solovjev. 1955. - Aleksandar Solovjev, Broj grobni h spomen ika u Bosni i Hercegovini ,
eZM. NS. (A). X .. Sarajevo.
- Sopta. 2000.1200 l. - Josip Sopta, GOSI Radin (Radivoj) i njegov grob, HercegoviJla.
br. 6.-7. ( 14.-15.1. Mostar.
- Sparavalo. 1979. - Ljubo Sparavalo. Srednjovjekovna groblja, crkvine i crkve na
ume trebinjske, Tri/milili, 5, Trebinje.
- 1891. - Gjorgje pl. Srednjevjekovno groblje kod CZM.
Ill., Sarajevo.
- 1926. - Georg elM, XXXV liJ.. Sarajevo.
- SUdiand, 1990. - L. V. SUdIand, JII:llosllll't>IISko pi/llI/je. Prikaz cjelokupnog pitanja.
Varadin. Naslov izvornika: L. v. SODLAND, Die SUdslawische Frage und der Weltkricg.
Ubersichtliche Darstellung des Ges:lml Problcms. Wien.
- anjek. 1975. - Franjo anjek, BO.HlIIskolilllllski krsljalli i katarsko-du(lIiJti/ ki
!,okre/II sredIljelII \IUdII. sadanjost,
- idak. 1937. - Problem "bosanske crkve" II naoj historiografiji od do Gluca
(Pri log rjdcnjut zv. bogumilskog pitanja). Rad JAZU, 259., Zagreb.
- 2006. - Marinka Natpi s vojvode Masna iz Donj e Drenicc. J-/{'I'('('gOl'illll. ..
Mostar.
- 2006.<1 - Marinka Jezik natpisa na II Brotnjl1. Bmllljo - ZIJorlli".j ..
MH. Bl'Olnjo -
- i 2007. - Marinka Natpisi na sh.'I.\:ima II Buljunim<l kod StOl:a. Hrl'llISk{/ mi.\'{/{J
god. XI. . hr. 2.-3.107 (43.-44.), nova sr rija sv. J 1. . MH. Sarajevo.
- Sl.. ohaJJ. J lJ7fJ .
.' - Ante S"ohalj. Olm't/II ' . .
ll:oJo\ J...a q reli gij i j magiji. .. arllcolo<kih nalaza rvwiJ'c<i no_
n z 11<1 'ovu '"
- SUl a.lo. I ':JCJY. - Marko SLIl a/o. Nekre I ' .
IV. Stol ac II povije'>'i i kult . H e \ IC(: i.l k<! u kr" .
un rVala, Zuorcb S I aJ u, u. HIlI1Hki :-bomik _
e -. lo ac.
T d" J
- a IC. _007 - T ld M
S
< tc . J ,ro., lu\, Krf ,-, b
, ar;ljc\,o eZa I ogumll \ kr mit lJ r
. {J\ llll j m!/( Heal/ a . 27
- Tentor. 1991 . Malc Telllor. Bo .... lt' I' " l
d , /" , oo <,.fJI'I,t:,\Ifjom' " H ' ,
() WJ( JIll! /403 .. KnjIga I.. Dnlgo izdanje. (; I od naj.HlIrij ih I'remena
. ultumo dru",vo Napred-k S '
a .. araJcvo.
- 1998 - l ' "
" o ' . OSIC. reb/JIj.l'ka () hlcu/lI sredn "em I" ' " oo
PO\ Cbnd Izd'lnJu. knjiga 30. Beograd. ') IJdu. J\ lonJskl mq nU( SA.\i L
- .. J998.a - Porodica . "
I.\lorlj.'iki LXXI.I3.-4. , Podgori ca. (Jcpanovlc IZ vlaskog roda Hrabrena.
- Truhclka 189 I - T h lk S
. ru e a, tarobosanski mramorovi GZM III S, "
, ' " araJevo.
- Truhclka, 189 I. a - Truhelk' N ' k"
a, OVI postupa pn snImanju natpi sa CZM III S '
. , .., arajeva.
- Truhelka. 189 1.b - Truhelka, Stari bosanski natpisi GZM III S '
. , ,.. araJevo.
- Truhclka. 1892. - Truhelka, Nekoli ko natpisa, CZM. IV.. Sarajevo.
- Truhclka. 1 892.a - Truhelka. Stari natpisi, CZM. IV.. Sarajevo.
- Truhelka, l 892.b - Truhel ka, Stari natpi si. CZM. IV .. Sarajevo.
- Truhelka. 1895. - Truhelka, Natpi si iz sjeverne i Bosne, GZM. VII .. Sarajevo.
- Truhclka, 1895.a - Truhelka. Stari bosanski natpi si. GZM, VII.. Sarajevo.
- Truhelka, 1895. b - Truhelka, Starobosanski natpisi, CZM, VII .. Sarajevo.
- Truhclka. 1914. - Truhelka. Osvrt na kulturne spomenike Bosne. GZM.
Sarajevo.
- Truhclka. J 991 . - Truhelka, Bosne i Hercegovine. u: POl 'ijesl BosIle
i Hercegovine od najstarijih vremena do godille 1463 .. Knjiga I.. Drugo izdanje. Hrvatsko
kulturno drutvo Napredak, Sarajevo.
- Truhelka, 199 1.a - Truhelka. Bosanska narodna (patarenska) crkva. ll: POl"ije.{f BosIle
i Hercegovine od najstarijih vremena do godine /463 .. Knj iga l.. Drugo izdanje. Hrvatsko
kulturno drutvo Napredak. Sarajevo.
_ Tuchman, 1984. _ Barbara Tuchman. Daleko zrcalo. Zlosremo XIV. slO/jde, ll ..
zavod Hrvalske, Zagreb. Naslov izvornika: A Di stant Mirror. The Calami taus 14tl1 Cenlury.
Penguin Books. 1978.
_ V. K . 1976. _ V. K . Grafija srednjovjekovnih natpisa. DP. XXVI ..
Sarajevo.
301
- Va1k, 2003. - Heiki Va1k, Chri sti ani sation in Estonia: A Process of Dual-Faith d
Syncreti sm, u: The Cross goes North. Processes of Conversion in Northern Europe
300- 1300, Edited by Martin Carver, York Medi eval Press, The University of York
- Vego. 1954. - Marko Vego, Ljub"ki, Srednjevjekovni nadgrobni spomenici BiH VI
Zemalj ski Muzej , Sarajevo. ' .,
- 1955. - Marko Vego, spomenici porodice u selu Biskupu kod
KonJi ca, GZM, NS (A), X .. Sarajevo,
- Vego, 1957. - Marko Vego, Nadgrobni spomenici porodice u selu Bi skupu kod
Konji ca (Nastavak), GZM, NS (A), XII. , Sarajevo,
- Vego, 1958. - Marko Vego, Crkva u kod Konj ica, GZM, NS, (A), Xlll ., Sarajevo
- Vego, 1959. - Marko Novi i revidirani natpi si iz upe u Hercegovini:
GZM, NS, (A), XlV. , Sarajevo.
- Vego, 1959.a - Marko Vego, Arheoloko iskopavanje u Zavali, GZM, NS, (A), XlV., Sarajevo.
- Vego, 196 1. - Marko Vego, Novi i revidi rani natpi si iz Hercegovine, GZM. NS, (A), XV-XVI.
Saraj evo. '
- 1961.a - Marko Vego, Historija od naj starijih vremena do turske okupacije,
Sarajevo.
- Vego, 1963. - Marko Vego. Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheolokih spomenika,
GZM, NS (A), XVll l. , Saraj evo.
- Vego, 1964. - Marko Vego, Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine (nastavak), eZM, NS,
(A), XI X. , Sarajevo.
- Vego, 1973. - Marko Vego, Kulturni karakter nekropole Radimlj e kod Stoca, SBIEK, Zenica.
- Vi ba, 2006. - Sol vita Vi ba, Funeral Traditi ons in Medieval Latvia: Sources and Problems for
Research, u: Tod tlnd Tmuer. Todeswahmehmung und Trauerriten in Nordeuropa. Torsten Fi-
scherffhomas Riis (Hrsg.), Verl ag Ludwig, Kiel.
- 1954. - Drago predstave na NS, IL Sarajevo.
- 1954a. - Drago Pretstava kola na i njihovo Poseban otisak
iz GZM, NS, IX., Sarajevo.
- 1956. - Drago Srednjevjekovni nadgrobni spomenici u okolini Zvorni ka.
NS, 111./1955., Sarajevo.
_ C. A. von Volborth, 1992. - C. A. von Volborth, Eille Ei1ljiihnlllg ;11 di e Welt der Wappell.
St uttgarl-ZUrich.
_ 1984.185. - Josip Umjetnost izmedu ivota i nj egove apstraktne formul e.
Peri.\ril - Zburnik mdol'o:o pOl'ije,\! lIl11jef11osti . 27-28. Zagreb.
_ 1974. - TalOmir Erlloge1l e::.a Slol'ella. Vranje .
. Walker Bynum - 1995. - Caroline Walker Bynull1, The ReSlI rrectioll of the Body ill Western
Chr;stiall iry, 200 - 1336, Columbia University Press. New York .
. Ward-Evans, 1999. - Benedicta Ward - G. R. Evans. The medieval West, u: A World HiSlOryvf
Chr;stitlllity, Edited by Adrian Hastings, Casscil , London.
- \ \ t
unJ J..\ .. h"e1.
- GUll!hcr S
()fJor;
JU/Ir( Ilnd (JII lJudI. Oncl en \ ...... '1"_" _.
.. Wuppenal/
- \\"(,IlZl'l. - .\!arian \\" I .
a J h S enu. BO"nJJn and H
n " fido"l Fonclllil1eefl. XXI R Old erugO\ inlan tomb'-\one" - v. ho m-de th'"
- ' . enbourg. \ Iunchen. i:I
- I 96 . .2.a - \l ari an Wenzel. O neki m ,i .
P(JII}eSTlllm)e1l10S1i II Dalll/oClji. l K - mboh.ma na dalm::l(in'klm ... Pn/ "
. onUn ator, kl Za\ od D l . _ . ( ,I
\\" _ a mJI.IJe u Srlnu. SpIli .
- enu !. 196.:'1 . - .\f arian Wenzel ['kr . '.
(U1I/ 1II001l'I1/a sTe(:cima. , 'e,,-"I,' n \1 0 1 ' . S
. . ... ' e ... ;t. :1r3Je\ o.
- \\ e nzel. 1996. - -'f ari an \\" "' l B .
. enZt: . pen ij" 1 .
muzej u Saraje\ u i bof! umil ,ka rom 'E . o I p0l itlka: uma!} ... kl
1
- p ansa. rtr.II/IH tas m ' ( _ I. I .
:'I . ( re\'e la s enoles koo' \1a' L . ..' (,. 1. ,o hil lUni 8r01
:;, :;' " Ja 0\ renO\' IC I . .
- " enze!. 1999 - M . \\.
. . anan enzel. Bosamki sl i/1/ " '.' .
TOII/hs/oll es and -' HeTaI. Bibli Ol eka"K l ' .. a ":'10 I mera/u - BOSllitlf! S,!/e flf!
u tumo nash.lede BIH . Saraje,o- Publi:-hing.
- l . - Marian \\"enzel - Ljubinka OS\TI na Iri inosrrane . " ("1 .;.
'-\uslrD-l2arska I nauka o "boau ' 1' 1.;' '' ..
XXXl.!1980 .. Beograd. : nll lm stecclma. u: STo ril/ar. :\0\a l\. nji ga
- \\llli ams - P t . kS' \\" 11 ' .
. - . a n c lms llams. The e e/ll c I nscnjJ1i(llls (Jf BriTain: Ph(lIl(l/of!' ilnd
Chrol1olog.l : e. -+00 - 1200. Publications of the Phiiologica] SOI:ien. :'7. Bbckn eli "'
Oxford _ Boston. . L r..
- 2001. - Emina O pojmu G/asnik srpsk(lg arli!,()joJh)f! JmJn'a.
17 .. Beograd. '
- 2005. - Mramorje. II Znpadnoj Srbiji. Srpsko arheoloko drulYo. P0sebna
izdanj a. 3 .. Beograd.
- Zelenika. 1961. - Andeiko Zelen ika. Prilozi za srednjO\j eh'"l\'nih nekn.'"If', Ja
na Radimlji i Gorici kod Stoca. NS. VIII.. Sarajen'"l.
- Zelenika. 1994. - Andelko Zelenika. Livanjskog u: lil"ll1!iski 1I/l( )\Uc'sri.
Muzej HrvaLSki h arheolok.ih spomenika - \ ot'ir.lne. SplilLi\"J}("I.
- Zelenika. 2004. - Andeiko Zelenika. Prijenos koncem 19. :o; (('lje...;] i Jrf"k."",!c,,J..l'
istrai vanje groba Vignja u: \liganj i '{i('gol"O doba. GrJL Sin.'"Iki Bnj('!!.
- Zirdum. 200 I. Andrija Zirdum. Karta srednjovjekovni h crb,;] na tlu Bll:,n(' i
BF, 15, Sarajevo.
e
- G .. pod . < , . )V ' U kod Sar.l,t"'3 Gz.\1.
_ ravica. 1982. - Lidija Zeravica. robov. IS Sl!;l..a"::l na r .. l I. . '
NS (A). 37, Sarajevo
.. . & . H kulturnO
_ 2002. _ Pavo I : SIl.'l/IIjOljekome pm'lJes" '-""t' I /lJlJil.
drulvo Napredak - Podrunica Osijek.
303
KAZALO IMENA
A
Abraham. hebl". "olac mnotva" " .
Ad (I ,. Olae mnogIh narod .. . ...
Ak am. k' t b,.. od zemlje). po Bib/ : po BIbiljI idova i Arapa 27.98.
Vlns l. Toma (sv.). filozof i le IJI Ime prvom eovjeku 65. 159
la"Jonskih grofova. Alberta Veliko (1225: .. ili 1226.) Podrijellam iz porodice
Akvuanskl . Prosper (sv.), Ti ro Prospe g . . dominikanskog reda 13J
mil I " r, vatrem branitelj I ligi d .
. os I I preodredenjll. rodio se oko g. 390. u Lima e n, lu AuguSlinova naUka o
SPISI odaJ II s visokom kUIJur geu. u pokra;101 AkvIIaOJJ I u Galij i. Njegovi
Al fons. Pe.ar. (Pelrus Alfonsy) izvorno M om 129
. kralja Al fonsa I. Aragonskog ha-Sefardl. roden 1062 .. a Umro 11 40. Dvorski
Ahghl en, Dame, talijanski pjesnik iz XlII . XIV w
Andrija (sv.). apostol. bral imuna Pe . I . ' aU' Or BozfIIlS/velJe komedije 113. 11 4
je "AndriJ'in kn V" (X) d . tra, glav", zastl!mk SkO!ske; oznaka sv. Andrije
. z. Sre stvo njegova 76
Pavao (J 920 - 1985 ) 'k ' .
. ' . . . 11,26.61. 76. 159.173
Angebco. fra - Bealo AngeIJeo. GUIdo di PieIro. ime Giovanni da Fiesole. Tali 'anski
silkar (Vlehlo. Izmedu 1395. I 1400. - Rim. 18. lJ. 1455.) 63
Anglo-Nomani 245
Anto (sv.) 101 . 11 3
Ardui n. redovnik crkve sv. Viktora II Marseillesu J 08
Areopagil. Dionisije (Pseudo Di onizije) fil ozof(V SL). Pripisuj u mu se spisi iz V. Sl.
Je sporna. i neopJatonist 91
Arhidakon, Toma, spl itski 65
AstxSth, Janas """' rane aus!1ougarske adrninis!rncije u BiH i 19.21.22 'z79
ASIana. bogi nj a 65
AuguSli n. Aurelije (sv.). latinski leolog. filozof. crkveni o.ae (354. _ 430.) 65.81. 99. 129. 130
B
Bahtin - Mihail ( 1895. - 1975.) istaknuti ruski knjievnosti , utjecao na
znanost O knji evnosti i u zapadnim zemljama. Veliki poznavalac i Dostojevskog
(Problemi poelike DOSlojevkog) 11 3
zetska vlaSIela 163
Juraj. (t 1378.). oblasni gospodar u Zeli (Duklji) 161
pisar "
8
. '. . k 'a
Basler, ( 191 7. - 1990.), arheolog. konzervator i znanstvem savjetnIk ZemalJs og muzej
Bosne i Hercegovine II . 20. 64. 236. 237 . " . rozni
. Red" ( 1870 - 1934 ) pjesnik. jezikoslovae. knu ar. esejIS. p
Safvel-beg - zep I . . ..
i dramski pisac 24
Beatrica (t 1425.). supruga Willi ama log crkveni (Mon.epuJciano.
Beatric (Bellarmino BeUarrto), talijanski 3:0 J II.. isusovac. studirao u Rimu;
Siena 4. X. 1542. - Rim. 17. IX. 1621.) Necak p pe I .. Rimskom kolegiju. Rel.10<Iog
... Lo . rofesor .eo ogUe u 'sk Capu<
profesori propovl]edruk u uvamu, p .. od 1594 kardinal 1599 .. nadbJ up
od 1592. Provincijal Napuljske pokraJine .. . .
(1602. - OS.). do smrti u papinSkOji kur;:i filolog. profesor.
Benac. Alojz. (1914. - 1992.). am;; 62. 74. "O. I 65. I 66.H3. I 8.
1
da
djelalnlk 11. 19.21. ill 543) roden u !alijanska J NWSlJI (Non; ........ papa
N .. (oko 480 -21 . . . ........
Benedikt (sv.) iz ursIJe ko redovnitva i zapadnoeuropske . bla,gdan l J. SIJllIja 243
se smalm ocem zapadnoeurops g wtilnikom Europe. Njegov JO
Pavao VI. proglasio ga je 1964. svecem 305
- . k e Prihi"wa 191 1
-Id "ii'kar (Mi lano. oko 1190. - prije 1243.). jedan od __
(Berhn!! ll;:f\) t.l lj. :oi , .' d L d" e_ ......
.': . h' , . ' k' h liko\' nih shema. Djeluje u gm II ucc.a g Je je gla
k\lll sc pndra\ ';U' l1 .. lIlls I ' k " bol D '" Vno
' . ' o- ' I " . ' k llikn figuralnih pn ' al ... 1 I sim a. vOJIca njegovih si
nll'l!ll\'\) dll' lll Raspe.: II s Ill.: l nova
... iik
k
lIi '; \1 lellle 63 . . .
. . . ,' I""V'I 11'\ '\) Fr.Ulcuski redovnik. l nadstojnik SaTnn.r
Bcmant l'\ti ClalfY3UX;t . ( \'7 \1, - . . .' " k k "OV;)tana
, ' f ' I -"i\l1ik A.hdardo\'3 raclonahzll13. mis li ' . Dru!'!OP I "'; .L
CI;\lfY;tux. hlllfn 1 it'\lllg. p,,- . . ' .' 8" - :!" "-' lQr-
Sl..llg r..tla. Njego\'i su redovll1l..' ! ,, - .. '" . . .
, S" ' k' (. , rodcn u pknud.:oJ ohllelJl u SIJt:11I (Xv. st.). pobonOSlI SVet .......
I . "k h b' l 65 .... " 1
imclIu Isusovu. redovilO se slika u 3. l U . . .
" ' ,' k 1908 1990 ) i nasl3vl1lk. dlplollllrao na ViOJ pedagokoj
Bd IJgh.'. l . ( <. - .' '. . . I II ')") "O '6 <9 7 - , II
h b
' , kulIure l ulllj eUlo:.11 I . ..... -_ . . . ) . lj 6. 11.t 116 175
l.., gre u. a\'lo -'-' . _ ") . - .
B
' I" -R' d" ,' " pokopan u Starom Sdu kod jajca 70, " ), " 7, .03
I IL . a e.. - ") 88 '")44
Bi 7 ... 1nl. nazi\' za ISIOCnOrl l11sko 83. 9). _I. 1 < - ' ..
B
' I" VI ' ' kl' 'z sahranj'cl1 u pr:wosl3vnoj crkVI S\. Lazara u selu Vlahov1cI 175. 188
Je IC. ac. t: -, .
Pribi I. 69
Blau. 0110 von. pruski konzul 20
knez 11 6. 11 8. 171
Bogopenec. Draen. najstariji poznati porodice pnj PUl spomenul 1306. 160.161
Ostoja. celinski Vlah 58
(bogumil stvo). sljedbenici Sekh! koja je od X. SI. C\jetlla u
Bugarskoj odbijajw:i najvdi dio Slarog Za\"jeta. slrogi antikl erikalni Sta\ u
JX'lilici. pogrd no od slarije historiografije ali i od sU\Temenih i
s kn-ljanima Crkw bos:lI1ske 19.23. "2 7. 6-t
Bojan(l\"ski. ho. ( 1915. - 1993.). arheolog. lopograf. konzenalor. znansnem
:,a\jetnik 12S
Bolingi1roke. liJ... II Richardu //. Williama Shakespc'area 9S
Boijun('wi(-. BogJ'Jc. :,ahranjcll na nekropoli u Boljunima 9S. 122
Tarah. :ooahranjen na nekropoli u Boljunima 98.122
Boue. Ami. beCJ...i ge(liog i .20
Bourboni. francuska dina:, tija 25 i
Mahmul. pokoj ni k sahmnjen podjednim od Ilajsl:rrijih ni5.anJ na prijdllU
iz Xv. II XVI. st. Il a Petf(wu polj u kod seJa BrJnkO\' j(- i nedaleJ...o od Rl)f!J til'C' liS.
Ratko. na nekropoli II Radimlj i 166
Bratoje. dijak. aUlor natpisJ na PrihisJa"J Petoji\'ib 100
Mastan. prisulan u i\NU BO:'l1e l)(j sfe-dine \J\". :'1.. gl.):-p..'tiJf
oblasli Bli dinja 96
Burckhardt. i kulture. (25. \". I 18 - 8. \"111. I I. ,)sni\"3;(- I,)mulfk.
l
- analili cke mei ode u povijesli umjetnosli 91
Burken Waher. antropolog 2.+8
e
Chichdl'. Will iam. ;erif i graJsJ...i \ 1 \o
C.llll'llu(cin. P;II1Jnlfn. ( I ++-i. - l :'iO-t 1. Pl) 1;\\ r;etJ...u :-l uJijJ rra\ J II PaJ,l\ i :o-mj(':-lil' ,;.'
IlJ J, Of U gdje jl' I",h3:Jan J..tbiJ... l' II :'\jt'"g,l\ orsJ...;1 i k.m.1"'rJ
JO\l'"la gaJl'" u k,llllakt., LOfl'Il1l111l \kdi(i t' Plllil i;Uhll11. \h.' dut im. J,1!!lxlil:l:O-t' liJgt'JIJ-!1
.':1 ild;lj.u. ga,-il' Gi,,, anni jl' "ri&i;1;1I111)
. , L.I J.l hll)hf:1ni,l Plinij:l,'d ,'!'Iuibi :,\ ikl,k L,,',lnil,:cJ1.1 13
CIJ..: lJ :- lZll1;llh.' k.1 ... \.1 \ iJena k.hl her(, lil'b il e i Pr:l\l'''\.J.' nf
,jClbl:l II D;ll.. ,l\l' :-I\'dlIH'll1 \ 111.
I"-1 Iit .inl'11l inll'n t'"lkij l,'l11 "ll:o-.1I1'l..,,& kr;li:l;l SIJ"'P;Ul:1 t -
. I) pred .... lIlU l..t)n.l( 111('g,1\ l' \ l.IJ;1\ 1Ilt' :\ 163. 2--1--1. l
C'nut':lIllll. \hlutlJl. glhl (' rk, 1.'" :\3. 96. Itl6

fi.'uda Jni rod. na,ljl'dni; . . P
("' I . -' N tlp.lIlI 0Pl)\,') I X5
i./ Popova lJ7. 161.
Wpalll/ popo\'a


Dabiiv, slu!.!:! 97
97
Cillllrija
10
Vejsi!. (1868. - 1959.). arheolog i II. 22

M. Sima. do:tjen historiogralije o srednjovjekovnoj Bosni 24.70. 166.279
D
Dabia (1.19 1. - 1.195.). bosanski kralj 123.169
D'lbiiv. si n gos poje (monuhinje Polihranije) 69,87. /17
Petar crkveni kardina!. Roden uRaveni 1006. ili 7 .. umro u Faenza-i 1072.
Deschamps. Eustache, (1346. - 1406.), pjesnik 129
Dijana. starorimska boica lova i mjeseca Anemidi iz mitologije.
Zeusovoj. sestri Apolonovoj 65
Dimitrije (sv.). pogubljen u blizini Sirmija 9. IV. 304.: zatitnik Soluna se kult
rairio po cijelom Istoku posebno medu pravoslavnim Slavenima 96.124.241.245
Dionizije, Kartuzijanac (sv.). rodio se godine 1402. ili 1403. u Rijkelu u dananjOj Belgiji.
je nauke svrio u oblinjim gradovima Saint-Trond i Zwolle. Godine 1424.
zadobio je na u Kolnu naslov "magister artium" (doktorat iz filozofije). Njegovo se
upisano ime II spisi ma Kolnskog II arhivu jo i danas. Vrativi
se u Nizozemsku, II Roermond. bio je primljen u kanuziju 65
Dioskur, boanstvo svjetl osti i mraka. ivota i smrli 77
Dominik (sv.), dominikanskog reda (XIII. SL). iz panjolske obi telji
Guzman, odgojen na u Valenciji, umro u Bologni 1222. 86
Dragi a, akt ivan na nekropoli u Boljunima 177
Dragia brat Hrvoja 169
Vujan, dijak 11 8
Nikola, dijak 69
Dabiiv 69
Draeslav, dijak bana Tvrtka I. J 09
Mihen, ( 1332. - 1343.), upan iz Huma 97.161. 185
108, 11 9,161,162,185
Simeon 76
Durandus, Guillaume, iz XIII. SL 240 . 161
D S
< (1331 1355 ) kralj od 1346. car Srba t Grka
u an, te. an, . _ . , .
D G . m Malovanu kod Kupresa. Filozolsko-
Daja, M[atko] roden 1935. u i doktorimo. Povijest.
teololci studij zavrio je u I !stll u Mi/nchenu. gdje je po drugi pUl
fi I
.. t dirao Je na sveu I I . . S . 'u
Z
ofiJ'u i slavensku Ilo ogljU s u . b k' u Visokom I araJe\ .
f, . osans lin .. . k'
doktorirao. Bio je profesor. na ranJev w" M" chenu. Prije umirovljenja radIO ao
Napustivi poZIV, od Europe. te na SUdosI
' k . K t dn za povijest Ist ne I . \ l lk 'waoengewe.,o.
znanstveni suradot pn a e boldt Stiftung, zatim Stlnung.o s 'o . ar "
Bio je stipendist najprije Alexand:;; v;;:: disel1aciju (Konfesionalit.t
te Deutsche . nagradu Sildosteurop.l Gesell,,:han: Os;;' i
Bosniens und HerzegOVina) o eseja. recenZija I prijev a
je vie rasprava,
inozemnim publikaCIjama 98, 244
307
E 4 III 1603) kraljica Engleske i Irske, esti i posljednji monarh '
Ellzabe'a (7. IX. 1533. - 2.. . , "
porodice Tudora 250 . G G rt ) ( 14
'k' (I , Erasmus Desiderius, pravo Ime eert ee s, 69. - 1536)
Erazmo. Roterdmns I , a. . bod k' h 'd" d h , I oo "
. .. . k ...... "'., zagovornik slo ars l I eJa I II ovne o emnclJe, nalistak
ni zozemski pisac lalms og lZ.<Ud-" ct h' . .
... , . doblJ'a humanizma i prosvjetiteljstva, smatra se II avmm tenJ",
nUUJI uu or raz . bl' l 'x" .
k
. " c"J' j maJ 'stor latinskog stila. Istav po emh.;ar l (Pohval
prema europs OJ 10 egra a
IlIdosli) 129 . . ' 1 I'" (d T )
. .. kra"ne EtruriJ'e II starOj srednjOj ta IJI ana nJa l oscana pretpostavi'
st.anovmCI po .. oo. Ja
. d '. . ...... domovi ne s Istoka oko X. st. p. n.e. II ltahJ u dOnijeh znatnu kulturu Osob'"
se a su IZ svoJe P'" o
II gradi teljstvu i slikarstvu 65
Eustahije (sv.) 79, 245
Eva, hebr. "majka ivota"; po biblijskoj ime prve ene (s muem Adamom pramajka ljudskog
roda), danas osobno ime i simbol enstva 65 .
Evans, Arthur, engleski arheolog, "zasluan" za neznanstveno-mitsku tezu o bogumilskom
karak,eru 12, 19, 21 , 22, 279
F
Farlati, Danijel , crkveni 83, 162
Nedim, osmanist 24, 26, 72, 165, 240, 24 1, 279
Ferdinand I. Habsburgovac, (1526. - 1564.), i ugarski kralj , austrijski i car 20
Fe' hija, damija u 10 l , 113
Fort is, Alberto, talijanski prirodoslovac 20, 87
Franjo, Asiki (sv.), roden 1182. u Assisiju kao Giovanni Bernardone, reda.
umro 4. X. 1226., proglaen sve,im 1228. godine 128
Fries. Hans, vicarski slikar, (Fribourg, oko 1465. - Bern?, oko 1518.). u Bernu kod Heinricha
Bichlera, radio u Fribourgu. Izradivao oltarske slike, a poznat je i niz njegovih crtea perom
koji su rezultat pronicavog sagledavanja stvarnosti . je predstavnik vicarskog
slikarstva u XVI. st. 54
Fritz, John, crkveni reforma,or (153 1.) 250
G
Geza II. , ( 11 4 1. - 1162.), ugarski kralj
Giotto, (puno ime Giotto di Bondone), talijanski slikar i graditelj , (Vespognano. oko 1267. -
Firenza, 8. 1. 1367.). Oko 1290. samostalno radio II donjoj crkvi sv. Franje llAsizu. 1297. II
toj bazilici (gornja crkva) radio ciklus II 28 prizora. U Rimu radio freske 75
Gluac. Vaso, srpski (Sla' ina kraj Sanskoga Mosta. BiH. I. Y. 1879. - Beogrod. 5. X.
1955.), studirao na Filozofskom fakulte, u u (1901.-05.). Dok,orirao 1905. Radio u
gimnazij ama II Banjoj Luci i Tuzli. Poznat po radovima o crkvi bosanskoj koju je smatrao
pravos lavnom 23. 24
Gojsak, krst janin 115
GoU)isav<l (t I zetskog vlastelina JUlja ena voj vode \04. 163
Gospa (v. ManJ:.t, sv.)
Grade:.t. sudija u vrijeme bana Kulina 203
Miho(v)io 109.112.11 4.203
Grci . II Europi te skupni naziv z:.t indoeuropska
kOJ.1 su se od II . pnJe Kri sta naseljavati na dananje $:\1111
su scbe od VIII. K .... '. .
G < J. n st<lll.lZvail Helcl1Illl<l, rl zemljU He ladol11 103
rd. ( 11 5 1. - 1178.), zup"n 'rcbIIIjski 57.71. 10 I. 236
Greco. (,pravo ime Domen ikos TeotokoplI los). panjol ski slikar podrijetla. roden n:l
KretI oko 154 1 .. umro lIToleadu 6. ili 7. I V. 1614. 61
ak,',v"l' k I ' .
G
", d na ne TOpO III Boljunima 69 I')') 174 177 180 182
ena vojvode 174 --,
H
Il ad,cII Jll:lIl. ;uIIl' ri i:- l.. i !! IIIIH:ll' IlO
lI ;ullurahi. hahiltlll., !..i I..rali. ( 171 9 _ lt .
ld " 1..1 ' . .' -. lXlI. P Il. l' I. pll /n' tI I.. I .
tl u m 111\\\ 1111 Ila "IlIpU nd l"" 1/.1 tilU I( ,' \,Il nil I\" Ihorml../.I I.. (l na
Il:! ra ld. dan,, "i !..rali I I d llll !! a I
'-Iatdjl'\'it:. B(lgdan', :. Itl ga ll'm' id,l \ 'oj\(l l ' R. ,, _,.. ' .
I-k' kna (sv.l. maj }...a rim).. !...,\" c;n K' ",,' I ll, . Ll ' l,1 ('sanl-mll' a ) 100
. ' . .\ '!llIma ("
Hl'nldl)l, nat stari l' j "ri:-\.. i hi st""";"I,',\1 t '
.. . . '-' .:-. . p. II . l' .l 72
I-h1l' rncs, rVhlt'lI/. hCl' ki arlk'ohl!.! 20
i-Illilllqui st. W, 67
Hl
1
nnanl1. KlIsla, (Bjdll\';U' I X"i() Iki:' 1'1'1 t KI II ' I "
. ',. - . - .. l UI1l I ral Ill" Ixl\ X7X . \.. .
ugarskI,' , 'Iadl' II Bosni i I-ierl'l'!.!lwini. Pr\'i Illlr'\\'i t 'I" ' .. ' ,. I l'!!lH\ 1l11.. :.lLL ... lro-
, I1':XX ) I . " ' 0" . l J l Zl' maIJ'\..ll", m Ul T
\ "' . ,ll nHl/l'.I:-.kU \..njiinil'lI i lIi'l'di\';lPl\I II XXlJ 1(" ' ( l.1
I " pl . , ' . . '" ' . l " . , 1/11/1
1111 . 1)11. 111\IlIHln 1It1/.l tlll
1
/ nill' alan I-..nll l.l'\,lI1l'asopi:-. tV III t 1 Xl)" ) \.. .. . . '"
S K " .' .. .. ; Q . ',,', .. .. tfl, . . .
. I ,IllJl l \ Il . :-; 1lI \.Il l3alkanolnsko!.! 11lstlltJl 'I 1l S'ln J' ,vu (Il)OX ) l l , '
I
', .... '" . l , .. /.1 0 ... 1;11,1 ... Iu Jl'
nl'IIIICl11ltll l'lIl'rgl.11111l 1 tl straJlH1l:U tll'inil) Zi! stru\..[urirank kulturno";1 i i"" ," " B '
H
' .. .. , " . K .. . (hill 1
Ullt-ll\ illI. OS[;I HIll' malln osta lt' vcoma zasltri.an na polJ' u hllklllriqi\".' 1 '1' " I .',
. ." _ . . . . ,.II\UPJ.Il .
nJlm l Izdaval' monu1l1r.:ntal nt: zhlrkL' N l/mdll(' pit'Sl/t' 1II11111111/1'dol"ll("{/ II /lIIsIli i Ht'/l 't' I:O\'illi,
1. 11.. l XXX. - X9. Il. 21. 2J. 2-t 2S. 160, 27lJ '
HrahriDobritviL'h, obi telj koja Sl' prl'ma Cingrijinoj I :l60. il. Z\"Orni \":.l
doselila tl Dubrovnik
Hrabn:.' n, Radosav, voj voda, ISO:; . sahranjl'n IIl' rh; na 116. 167
humska vlasIdinska pOI\,liil'a IXS. 1 lJ:;. 2J7. 2-m
S;mlialj.lI.W6, - IJJ-U. "diki mj\"l'lb hosanski 79. 115. 16-L 19U
_ Hrvali. slavenski narod il. jUllllslavenskl' skupi nl' kl ivi pn:Il'Zllll tl i-Ir\'alskoj. BllSlli i
Crnoj Gori lBoka Kotorska) i Vlljmliini tSri,km./apadna i sjl'\Wna Bal\"a ). .. t .. 65
Hrvatinil: , Vukac. - I JSO,), wli ki Hljn1da bosans\"i, sin i-I r\';l1ill:t Sljr.:panil:a
Hrvatinil:-Vukl'k. Hr\'l'jl' l'1' 1-1 16. ). "diki \'llj\'lld;1 hllsans\..i. hl'rl'eg spli ls\"i ..
Hugn od Sn.'wg Vikhlra.l-lugl1 Grafm\l BlankL'nhurg.lI07tJ. ili I07X. - ll-ll .l , 11:1" all
od sv .. Viktma po allgllstinsklll1l sanlllslanll St. Vil'hlr t'Jliw Pari l.:I, jl' glaSIl\ ihll1l
kolom ravnao nd II JJ, 129
Hui zinga. Johan. niwzell1s\"j kulmmi histllri \.., lGn.lIl ingl'n. 7. XI I. - [>to
t. II. IlJ-I5.). I>l\lfesor II Gn.lIlingl'nu l 1905, - 15.) i Leidl'IlU tllJ l5. pn..-J:>:ll-J-
nik filoloko-hi storijskl'!!' razn..'da \I Al1lsll'n.ianll1, PllSdll1l1 Sl' 1'1:\\'ill PI\IU(a\',UUt'm
d(l\'llllit) II tij t'Sllll Vl' ZU s 66. 75. SlJ,l}(.l. IJO, 1.\ 1
I
Ilija lsv.), slarol.<lvjctlli promk. boral' proliv idlltoPll\"illI1SI\':\. isp4.
1
snik.
jedan od malobrojnih starozavjl' lnih pr:.Jwdnib i II lapadUlIJ I1II ShXlh
1
J
Il iri pril)'JliniL'i pkl1ll'Il:\ su nasdjavala st:u\l';msku pl\l\'inl'iju ll1yrkul1l 11;1 )(-1. ... .
, .' I). . , . 'I ' ) SI li .... 1 U Pan/ ul
I
" ( III I l tl)S - 1" 16) InlnlpraVlllll1l'Gn..'!.!llrh1 .1p.lrt!'l l1 , Ul ,l,
1l00.:cil .. \ ' - ., - ... . \.. I 'iju i rll,ll\'nlh1
pravnik i tt:olog. Pllsligm1 \'rhl1l1:1l' papi ns\..c 111\
1
l'l. rt'hlrnur:ll' t I ,
relil)v\,! , OdrJ.alllY.l:1[et'l1nski sahlll'
Ilko. pokojnik s groblj:111 Gradu . I
Tvrtko. Vllj Vllllu tllSlll'skl)
IVlln(sv,) 101 .1 12
IVlln de Hoi, duvunjski hiskup 101 , .. ., N
Ivnn. pokopun ispod JI.' epi taf P1Stlll l.itJllk VUkl'"
, " ' 1" 1 ' (ku Illl"'UVIlI. ll't:1 \ l 1\. '
IVllnko. i diJl1ri. . ulltor l'Pll lI II Ila s n ..
Jurnj 107
pokojnik s grohlju u Gl'tIdu 127
J
Jelenu (sv.), vidi sv, NS) 1l)4
JeienIl (Gnlbn). bOSIIllSklI krnl,1ll'u. (1."\95, - I. ,.
309
Jeri.na. (gospod.l). pokopana ispod u Boljunima
JenI/Cl (EnI/a). Irena 119
Konstantin. 162, 185
Johannes de Francia. konja 78
John d' Abernon. sir, (t 1327.) 11 4
Radomir. feuda lac 108
Juraj (sv.). rimski vojni godine 303. u Kapadociji za Dioklecijanova progonstva
svetkovi na 23. travnja: jedan od najpopularnij ih svetaca srednjeg vijeka
Juroje. up.m kneza Petra 99
K
Milutin. 69
Andrija, (Bri st kraj Makarske. 17. IV. 1704. - Zaostrog. 12. XII. 1760.).
pjesnik i fratar. ivotom vezun uz samostan uZaosIrogu 20
Miroslav. knez 101
Kaer. Petar. (Makarska. 10. XII. 1848. - Makarska. 24. IX. 19 19.) II
Katmina (Katalina). sestru bosunskog balla II . ena upana Nikole iz Huma 180
Kelti . narod koji je naseljuvao Galij u 65
Nada. ( 1920. - 1988.). 23
vlastela u upi 70
Puvao, vlastelin u upi 11 5
Konstant in Veliki. (306. - 337.). rimski car 63.200.240
Konstanciju. cara Konstantina Velikog 200
Konstantin sv.). apostol slavenskih naroda. isticao se zbog je dobio nadimak
Filozof, umro u Rimu 869. godine 86
Ouin, upan 11 6, 11 7. 238
Stjepan. ( 1434. - 1466.). humski vlastelin. herceg od sv. Save 163.208
Hadi-Savo. mitropolit 22
srednjovjekovna bosanska vladarska dinastij a 188, 24 1. 249
Stjepan [1., (1322. - 1353.), bosanski ban 124
Stjepan Tvrtko l., bosanski ban. (1353. - 1377. ) i kralj (1 377. - 1391. ) 124
Stjepan Dabia, ( 139 1. - 1395.), bosanski kralj 123.169
Stj epan Ostoja. (1 398. - 1404.; 1409. - 141 8.), bosanski kralj 104
Kozma, Prezvi ter. srednjovjekvni bugarski knjievnik i visoki crkveni dunosni k (druga
polovica X. sL)
Mil eta, sahranjen na Nekuku 69. 175
Krist (Hrist). Isus. utemeljitelj (Betlehem. 4. pr. Kr. - Jeruzalem. 30.). Prema
vjerovanju utjelovljeni Sin Boj i. utjelovljena Boja - Mesija. Spasitelj i Otkupitelj svijeta 99
Kri stofor (sv.). koji nosi Kri sta). (Palestina? - Sam 250.).
podnio II Li ciji za Decijeva progona: je u vatru i zat im mu je odrubljena
glava. Njegov se kult pojavio II Y. na ISlOku. a potom na Zapadu. U srednjem vijekU
j edan od naj tovanijih svetaca. PremrI predaji nosio dijele Isusa preko rij eke. zati tnik je
putnika i voz .. 84. 194.245
Krl ea. Miroslav. (Zagreb. 1893. - Zagreb. 198 1. ). Autor tekstova
knji evnosti XX. i mnogi h kulturnih ini cijativa na
hrvatskog drutva 22
KromiJjanin . Stanko. pi sar cv"lIlLlclja Balala 11 5
VescoJ...o. dij'lk. autor epitafa na Radoj ice 203
Kulin. ( [ I XO. - 1204. ). ban bosansJ...i 7 1. 203
BenetIikI. Slovenac. 1530. ptupllll1\'ao Bo:o;n()1ll kao i poslanstva ausoijskog c;u-J
Ferdinanda I. osmanskom Sulej manu I!. (1520. - 1566.) 20
Kuar. Stjepan. teolog 14
Kuzma. Prezbiter 72
L
Lmli-');l\ r 1377 - l-l l-l J ' J' ,
.. ' ... . . n.lpu r"/"I k .. al" Jj
Lll.lf II Bel<lIllJl'. prij;I!I..'IJ' I "u\ov I ' , . J J4
l
.P\0Jl")t.:pp " S
alar (". J. "' ''p,,,-. /..'11..'1 I XX ,.,. lIH.! . \\:111111 Pi"lllll Kn .... ' N . I' .
l
'. . 1"lUlgdO II mn \ Jh <j() J""
OJ..l1l1l.:. Manan. 127 . Of)
LorcllLcni. Pi etro. lal ijan,ki .., Ii k b
. . l f \ falUm A mb .
prvoJ polovici XI. 63 roglolll prcd,' <J\nik ... ien'ke 'k J
L <.I . . - , .., ' o e u
lj .O\:tk I. Veliki. ( I Jn. - 1382. J. ugan, ki kral' od 13' ') '. .
l nJego\' na:-.ljednik. Oenio \C EJizabelo 1 J t : kralj od J Sin Kurl a /. Robe .....
l k ( 11. " (en l.Io ... !n,ko<J b S ' ' ....
u ' ;[ s v.), 98 ana. tJepana II. 64
Lubcmburk i. (1387 - J 437 b
k J
, ' " - .J, mark .. r '.
Ta J. car S velOg rimskug SJ .:-ro . ugar< .. h i c:c\ki
Luna. boica 65
Fe li x von. voj ni i 65
LJ
s lavensko polapsko pleme 65
IVI
Malcolm. Noel. 24.26.279
crkveni (Lise. iroki Brijeg. 2. XIl. 1889. - Chicago. 23. VIJI. 1973.).
franjevac. Njegove s u povIjesne knjige nezaobilazna literatura za stariju povijest Bosne j
Hercegovine 24.26,59.279
Mara. krslj anka 127
Mara. Pej e 127
Marija (sv.). Majka Boja (aramejski Mirjam. Mupiu.lat. Maria). (8o!.!.orodica. Blaena
Djevica Marija Gospa. Majka Boja). mati Kri sta. (? oko 20. pr. Kr. oko 35.) 2-J8.
Marko (sv.), pisac jednog od gotovo redovito prikazan uz krilatog lava 63
Ivan 116
Masaccio, kao Tommaso Cassai. u nekim izvjetajima Tommaso di Ser Giovanni di
Mone. Prvi veliki s li kar Quattrocenta talijanske renesanse. Njegove freske najraniji su
spomeni ci humanizma, pl asti citet prije u fi gurainom slikarstvu 110
potomci bosanskog kneza Mastana rusaka (dravna) gospoda.
nositelji visokih titula na dvoru bosanskih kraljeva. neki od nj ih gradani 96
slikar i histoOCarumjeblOSti, (8os. Kostajnica. 23. IV 1888. -Samje\'o. 1975.) 60.
Maximin. pokojnik sa Crkvi ne u Donjim 128
Jakov, vlastelin 184
Mesten, humski vojvoda spomenut na natpiSU iz Dreni ce 96 ,
Mihaj lo (sv.), sv, Mihovil kao sveca potuje ga i zapadna Crkva.
voj ske nebeske". voda j pobjednik II borbi prot iv pobunjenih andela 87. ICH
Mihajlo (Mihoilo). knez trebinjski l J5
Mijo, brat krstjanke Mare 127 . . '".
Nada. arheolog, viegodinja djelatnica Zemalj skog Muzeja u Sarajevu lJ. 56. 61. 8.1
Mil gosl, 69 " .
porodice ItH
Milorad, druga po oVlca .. ,
pravoslavna vlaka porod
,
6
ca 164 16S 166
, d " S' . n Mlloradov spomenut 141 . g Int: . "
Mllora OVIC, Ilpan, SI , . k . k nil Kordunu II dnt l!oj poloviCI XVIII SI. 167
d
" H b nJerOl1l1n austnJs las lll - J67
Mil ora OVIC- ra re , , f k' IkOVllIk lUt or broure o
, H b Grigonje gro . rus ' I pl .' 'k J67
MIl oradov) - ra ren. I 1 ( 1796 _ 180I.)doblo najvianl<\Kaodh ' O\W1ja
Mlhal.lo. u ali' kr.lIJa Tvrtka I.. kr.l lp Dable.
Viganj, s lubeOlk tJepana 170
kralj ice Jelene i kralja Ostoje 104. 106.
3 JI
. . d' od najstarijih muslimanskih niana na prijelazu
Alija, pokojnik pod Je ::ste Gacko-Nevesinje 125
iz XV. u XVI. st. II .sel u d' od najstarijih muslimanskih niana na prijelazu
Jusup, pokojnik Gacko-Nevesinje 125
iz Xv. II XVI. st. II selu p k' b run s dvorskom titulom kaznaca 161,162
5 1372) bosans I a
Sanko, ( 133 . - . .' diml'i 11 7 166
Miogost. na nekropoli II Ra J '
MiolO. vojvoda 109, 117, I I. 23? e kralja Tvrtka l. sahranjen na nekropoli
knez bosanski II vrijem d Dubrovnika II Bosni 150, 171, 203
II kod Ilijaa, gospodar gra a . 10 l
. b t ' rpskog upana Nemanje
Miroslav. humski knez, Ta s ,
. h k ' vojvode Mestena 71
Miroslav. stn ums oga ..' 96 97 98,99, 110, 112,203
M
" l' spodin gost Crkve bosanske ,
IS Jen, go. ,
Vuka 101
pisar 102
Ivan 70
N
Nebridius, prijatelj sv, Augustina 99
srpska srednjovjekovna vladarska dinastija 188,241
Nespina. veliki kaznac 203 , " .
Nibelunzi, prema germanskoj pleme patulpka kOJe Je posjedovalo silno
blago: Pjesma o Nibelunzima - naziv glasovitog epa 100
Nikola (sv.), biskup u gradu Miri u IV. slavi Se 6. XII. , glavni zatitnik Rusije 97
Nikola, upan u Humu 181
humska vlastelinska porodica, prema Mavri Orbiniju potomci 59.1 80
Vladislav, knez, sin upana Nikole i Katarine, bana Stjepana ll. 181
Bogia, brat Vladi slava 181
Pet ar, knez, sin Vladi slavljev 181
o
Obrad, dijak - vjerojatni pisar epi tafa na maj stora na nekropoli u Boljunima 177
Drae. prvi poznat i bosanski arhitekt (XII. Sl. ) 203
Pokrajac, knez 115
Radivoj, pokojnik sahranj en pod jednim od ni ana na prijelazu iz Xv. II
XVI. st. na lokalitetu Biljeg kod sela nedaleko od Rogatiee 61. 105, 118. 125. 126
Orbini , Mavro, (Dubrovnik, sredi nom XVI. st. - 161 1,). Opat benediktinskog
samostana na Mljetu, a neko vrijeme i u Stonu i na 160 I. izdao je II Pesaru djelo "11 regno
degli Slavi", II komje pokuao prikazati povijest svih Slavena 20.83. 162, 180
Osmanlije (Turci j , (tur, Osmanl i - Osmanovi potomci) II prvotnom naziv za dinastiju
tur. (do 1922, prema imenu sultana Osmana 1. ), U irem smi slu i II povij esti
izraz Osmanlije sinonimj e za Turke od XlV. do XX,
Nj ihov Imperij' sc zove OSlll ' t ll" ' k '1' O . . ,, ' 188
. " ' . , I lJ S 01 1l0mansko carstvo, a JeZik osmanltj ski 22.
OstoJ <t, pokopan Ispod koj i je klesao Radoje 122
Ostrogoti , stan germanski l1'1rOO ' o> d ." , 18
O
' k ' .' ... < IJU Je rzavu U1lt sttO bi zantski car Justinijan (527. - 565.) -
s OpIC.I. Suiiman pokOjnik s' lhnnie d ' I ' , .' I
'. X ' . , po Je( n1lTl od najstarijih muslimanskih ni ana na pilje azU
IZ V. II XVI. st. II 125
Stipan 117
l'
Pala iIII l ill (12
Pal;IIll L' la. Mirt ):- lav l J 14 'll) ') 6 ( 1 ( 7 ( X
'0 ' . "-.- . , , . ) .) .711. 79 KO KX 1)2 ()4 1(1 I
Pa\JaIH.' . Pnh0.lt:. Vlah SK . . . . . J . 10. 11 5. 254.27<)
Pav.ul tsv.). hudul: i !lIku)l" . .. . .0
"Apnslot natTH.li", ll I. sv. ."ma1ra . l WIJCIU .. tekao je na ... lov
1';1\' \..0. knez, iz "bratij e" Petra kn::an"kc Crkve 1 D . 130. 171
Pavle. knez. spomenut na epitafu vOjvode Miol oa 2.17
Pavle I.. (1796. - 1801.). ruski car 167
bosanska vla:-. telinska porodi c;) 11 7. 164. 170. 237. 238. 2X I
Pavlm'lc. Pelar. (oko \J9S. - 1420.). knez. obl m.ni gO:- podar 164. 138
Pegaz - I. mitoloki krilati konj. iz Mcduli n' lliJ"eh kadJ' oJ' J'e p . d b' I
. . . . . . - " crl cJ o ru 10 g a\ u: pod
udarom njegova koplla IzbiO Je Izvor vode muzama. nadahnuc'e pOe ' k' , ' bol
. " k .. . a. L.. \ I m
PJeslll e 'og nadahnlIca - uzjahati pcgaz .l - postat i pjesnik . 3. veliko zvijede na nebu SI
Petar (sv.). apostol. na slika prikazan kako dri Neba 71. 80.90
Petoj PribishlV 100
Boidar. hrvat ski Srbin. pravnik i pi sac koji je ivio i radio II Zadru: aulor knjiice
O Crkvi bosanskoj II kojoj zagovara njezin srpskopmvoslavni karakter. (i benik. 18. IL 1809.
- Venecija. 12. IX. 1874.) 24
Pi sa. grad II Italiji 75
Platon. jedan od filozofa. (427. - 347. p. n. e.) 80
Plutarh. i filozof (oko 46. - 125.) 93
Polihranija. monahinja. (gospoja Miltena ena Nenca 87
dijak. autor natpisa na kneza Vladislava 104
Radivoj. knez. iz '"bratije" Petra 165
Porfirogenit (Konstantin VI!. ). bizantski car (91 3. - 959.), autor djela "De administrando imperio"
(O upravlj anju carstvom) 17
Presijan. knez I O l
Radovan, sahranjen u mauzoleju u kod Kraljeve Sutjeske 203
Pribii a, trebinj ski upan iz prve polovice XIII . sL 11 8. 236
Rade 100
Pribi slav, pi sar 69
Ivana, umjetnosti 14
Milat . .
trgovac ivan poznati zakupac turskih canna 167
voj voda bosanski iz druge polovice XlV. st.
R
Radain, krst janin, brat Radovanov 109
69
dijak. autor epi tafa na izvjesnog Ivana 109
Frane II . ' . od . . "h muslimanskih ni ana na prijelazu
Ahrna!, pokojnik sahranjen , najstanji
. XV XVI t II kod Rogauce l_S .... l"
IZ . U s. .. . pod' d ' od najstarijih muslimanskih na pnJe azu
Hasan, pokOjnik sahranjen Je. mm .
iz Xv. II XVI. st. II kod RogalIce 125
Radimsky, Vaclav II
Crkve I bosanski oblasni gosp0dar 107. 116. 171.238
Radmovlc, Pavao, (o o .. ' H II 195
feudalna porodiCl.l ll zapadnom um
Hrelja I bnih spomenika na nekropoli II Boljunima 177
Radoje, dij ak - pisar epllafu nadgro . ' Osto'e 69 122
Radoje klesao Izvjes nog .
Radoje: veliki knez bosanski 171, 173. 203
313
Bojana. umjetnost i 67.79, 82, .. _,
. .. d' . l riJ ' ih muslimanskIh mana na pnJclazu iz XV
Rndona. pokojnik sahranj en podJcdmm o naJs a .
II XVI. st. II kod Trnova 100. 125 .
St ipko. sahranjen na nekropoli II Premilovom polju 102. 104, 188
R .. pisar. sahranjen na Nekuku 175
Radoslav sin humskoga vojvode Mes(te]na 96
Radovan. brat krsljanina Radaina 109
Rajmond. sin Vachtcra Rambota 78
Raynaldi . Odoricus. crkveni 162
(ResIi ). Junije. ( 1669.17 1. - 1735.), 162
Ratko. djed Crkve bosanske 83, 163
R<ldonja. vojvode Sandalja 190, .. ".
Rembrandt. punim imenom RemnlUnl Harmcnsoon .. I
(Leiden. J5. VII . 1606. - Amsterdam. 4. X. 1669.), naJznacaJnlJI nizozemski umjetnik XVII. SI..
jedan od stvaralaca svih vremena 63
Richard II .. naslov djela Williama Shakespearea 98
Roger II ., (1101. - 11 53.), normanski kralj Sicilije 76
Roland 100
Romani - narodi koji govore jezicima proisteklim iz latinskogjezika (francuski, panjolski.
talijanski, rumunjski i dr.). Stanovnici pri obalja koji govore latinskim (ili
eventualno jezikom, od Slavena 28
Rusi, narod koji pripada skupini , slavenski narod 72
S
Sabinus. Petrus (XV. sL). profesor znanost i na rimskom uni verzitetu. prijatelj i
kolega Pomponija Leta (Pomponius Letus) 22
Samuilo. makedonski car (976.- 10 14.) 101
hUlllska vlastelinska porodica 59. 160
( 1379. - 1404.), vojvoda 160.1 62.163
Bjeljak. ( 1379. - 1404.). upan 161 , 163
Sapieha, Alcksandar. polj ski knez 20
Sasi. rudari 119.20 I. 235
Boko, 69
SClllorad, dij;'lk - pisar epi talll nadgrobnih spomenika na nekropoli lj Boljunima 69. 11 7
Sergejevski. Dimitrije. (Lenjingrad. 1886. - Sarajevo. 1965.) arheolog. znanstveni savjetnik
Zemalj skog l1luzeja u Sarajcvu Il. 24. 57.85.86. 126. 199
Scvilj ski. Izidor (sv.). roden oko 1070. II panjolskoj . umro 11 50. i pokopan u madridskoj crhi
Andrije, 16 1 R. proglaen blaenim. a kanoniziran .. zatitnik ratarskih poslova i
t!onn.: i.l! t Vl! 12l)
Sfor/.il. Gak'lzo. III i lan:-.k. i 306
Wi Ili am ( 1564. - 1616.) cnglcsk.i pjcsnik i
Skari t.:. VI:ldi:-. lav. (Sarajcvo. 10. VI. 1&69. - S'Ir.ljevo. 6. VIII . 1943.). akademik SANU 11
Skl:nt!cr. IIll C Iluko/'nib ' l I d od .... . "v .. I zu
. . . CI og lXX Je nlln naJstanJlh I11USlllllansklh Ill sana na pnJe.1
IZ X V. II X V I. st. II Fatnici I
Slavcn i. veljka int!ol' lll')I, I h ,. d .. 'v' .. I . . Il '
' . -; , .. _ S",I 11.110 a pu\,cz;'l lllh JCZICIlIIl1 Izvorom . Podije jem sU
IstOl.:llC. I.il padll l! I JU/Ill' Sklll''11C I' I , " I ' '" v .... 8 \7
v tle ICl c: lle I1Jl1OVl111 zemlJopl snl1l1 polOZaj elll 14 . .!.
Slavcl1l.lui.".1ll JO. 56. 101 .
Slaveni 65
Sol Invil.: l11 s (Ncpohj ctli vo SUl1 ce ) 1"-' I ' . bo
. . . l IZ.IVIl U 107<111 ... t \'(} II kasnuanti L' kom Rimu. Kult je I
/ . ISIl OV'1ll pod l.:arClII AllIcli.janolll 274. I d eUI
gol. Ille. <.I Iraj 'H) j c tlo IJaganstva po car
Tcot/o/.ij clIl I. 24() -
SI 11\ IVj l..'V, A il..' J... .\ illldar. ( I X()( J. _ r IJ71 . '.
V;tI I"L'\'(l l u , " . " ' . . J. U V,tn,av, Je l"I \lr}; " p . ". "'
Sonj u. " ,I"g ncprih I :" ."u , H" "'''J\ko r.lolo; ki f"k"IIel.
I III )t.:Illdlku. GOdiII I..' II)" () . 1 ". I Il CJ.1 odveo tl Kon"';Jlinorv)l. al .
I 'I ," I - . UOS; I() Je u K ,. . , I" J. /. , rrn II
.\ O" :' " S o."cns
ko
g
pr.l va "a Pr:. v""", hk I r.J JCv,,,,, gde jc "'''I" vlj en li, profe"' ra
D, ugog sVlels ko
g
rala. "a"avio je iv"I' lelu II Beograd". Proljcran iz J"go\ lavije nakon
I rll
s
J...l..'lilcr;Ullre ')4?,) 64 (L - II Cllcvl gdCje r;IlJi o k:!oprofCl,or \ ' Wen' k.h .. k
-._- . lu Sp;lravalo. Ljubo 25. 187
Stan;t. gos poja IOX
Ki.lr;ldiL; Vuk (7. Xl. 1787 _ '.
S':'I"I1I..'I..'I\. Hl..'nrkh. ;Hl slrijs ki 2C) 7. II. IS64.). 55
kncz . . iz br'" ijc PClra
S[/pallce\" Pt'Jo 127 165
M'HI..' 127.118
Slipko. sin \'Oj VOUl' Mioloa 109. 2.17
Stjepan (s v.). (SIeVan), Z,.IS' I'.III,.k
79
Sljepan. Prijezd.1. bosans ki ban 169
Sljepan. To;na. (1443. - 1461.). bosanski kmlj . s in SIjep' lI1a OSloj c. x.1. 116
SIJepanovIc (Hrabren). Pelar. vojvod . s in SIip"n. 164. 165
( Hrnbren). Radoje. s in Stipana 164
(Hrabren). vojvod.l. sin Sti piJlH1 164
SUdia nd. (Pi l". Ivo) 24

B,,,.lo ( 1392. - 1400.). fellda"Ic iz L"ve (srednja Bosn.) s dvoo; kom lilUlol11 115
anj ek. Franjo. crk veni "k"demik. Roden I. IV. 1939. u Poljani (Varadin).
baccaiaurell s fil ozofs kih ( Dubrovnik. 1962.). magislar leolokih (Zagreb. 1966.) i
povijes nih znanos ti ( Vat ikan. 1968.). doktor povijesnih znanosti (PariS-Sorbonne. 1971.).
redovni Hrvatske akade mije znanos ti i umjetnosti (JO. I. 1997.) 14.137
evo, Ljiljana. umjetnosti 14
kobalj , Anle, arheolog 2. VIJ. 1914.) 26.55. 63
hrvatska vlas telinska porodica 195 , ,
Mladen II ., (1304. - 1322.). bJibirski knez, hrval.<; ki i oo.sallski ban. hrvalSko-dalmatlnskl ban
i gos podar Bos ne (13 12. - 1322. ). najslarij i si n Pavla 83
! '. M .. ( 17 l 7 - 1780,). - rimska e:'lrica. ugarsb kmljica, i nasljednica
lerezlJa. anja. ' " .. r ' 'oc' 'llnt' ,,'fonne
Karla VI Vladala i provo(hla gennamzaclJII. a I ' ,s lj. . ' k'
.. , od vstvo uki nula proaon vje ti ca. u Hrv.uskoJ uwla kmlJe"s II
unapnJedlla skols tvo l, a,: .' k 'e j e uda=:.Jla i enila premil inlt'ft'!'t im:1
ImaJa dese l keen I :-;est SIIlOV:.J oJ
monarhije 167 , .,
. ., D . k' knez ( DiI'm"'elloc1'lmde/;e) 8_ , ,
TIhoradic, IVO , usors I j" 10 od Hehde n1nO
O
O spon1JIlJ:lllt' u
k
" dob:.J ZCI1l sJcvcn ,. stanovnici Tra Ije - U . 1 .
povijes ti i knjievnos ti 72
Stjepo II Z b 194') po zavrt' lku srudija povijesti
Truhelka a rheolog, (Os ijek, 1865. - e Stross mayerove galerije starih
' Zagrebu kral ko vnJem " God' 19" 1
umjetnos ti na Sveu I I lU u " ' iv:ln' uZcmnJjskogll1l1zcjtl ( 1888.), me _ ,
maistora, a od 1886. u Sarajevu sudJbelUJe uloos
n
n, katedm z.a arheologijlllUl
OJ ,. II !'Za po . k "Glasru 0a
odlazi privremeno u nllfOVmU, no l' k muzeja u Sar:Yevtl. un-'CInik i dirt! ' lar
k I' Prvi je kuSlOS Zema LIS og
fakulielU u S op JU. 26 55 59. 68. 98. 115 .. 171
istog muzeja II , 9. ? I, al 'kao diplomal i pos lanik II slubi porodice
Vlatko, krstJ3mn. pozn
Brajo 105 3 15
U 104
Ugnrak. dijak. autor natpi sa na ste u
Stipko. knez 116. 1,1 8 118 .
sin kneza Dubrovnik. oko 1461.). ,se da je u
Jvan. .. (. titove. krinje. zastave I po narudbi
Veneciji . Radio Je oltarne ,shk,e
bc
, Ikon:
ke
vlastele 78
cehova I san
Ratko. dijak 118
Ramboi , flandrij ski zlatar iz 8roggesa 78
Valais. 251 ostroki 183
T ' ( ) mitropolit hercegova e .
Vasi Ije sv.. .. 8 I 1907. _ SaraJ'evo, 26. Il. 1985.), arheolog. i
'/, go Marko ( uplJina. . . .' B . H
e Od 25. viII. 1950. do 9. XII. 1957. "k u
. N ' "e rezultate dao Je na poljU arheo oglJe, numlzmau e, epIgrafike i
Sarajevu. aJzoa aJnIJ 25 28 57 66 68 70 82 86 96
topografije historije srednjovjekovne Bosne ll , , , , , , , , ,
Vid (sv.) 85
Drago II . 63. 64. 65. 71. 72. 73. 200 .' .
Vikinzi staroskandinavski ratnici (VIII. do Xl . SL), Vjeti pomorCI 245
Vitko, U sahranjen Barevitu kod irokog Brijega gS
. .... ' .
Vukosav, voj voda, si n kneza Vlaca sahranjen u pravoslavnoj crkvi sv. Lazara
u selu 175, 188i
Vladimir, klesar 11 7
Vladislav. (\ 233. - 1242.), srpski kralj I 15. I 18
Vladi slav (1426. - 1487.189.), herceg. sin hercega Stjepana 163
Vlatko 68.107.117, 171.237
vlaka porodica 175
Radosav, sahranjen na Nekuku 175
Crjep, sahranjen u Dubravi kod 175
Rako. sahranjen u Dubravi kod 175
Vlasi , skupina podrij etlom od iliro-romanskih starosjedilaca 61, 116. 164, 167. 176
Radivoj, voj voda, sahranjen na nekropoli u 69,180
Volain, na nekropoli u Radimlji 166
Vuk, dijak - pisar epitafa nadgrobnih spomeni ka na nekropoli u Boljunima 177
Vukae. Tvrtko \08
Vukae, knez, iz "bratije" Petra 165
Vukas. Tvrtko \08
Vukain, autor natpisa ne Beoke krst j anice 191
Vukava, ena kneza bosanskog 103
vlastela u upi 70
ve.liki ?osanski vojvoda iz porodice stric Sandalj a 161
Vulelic Vukaso.vlc. Vid. pi sac. arheoloke grade kod Dubrovnika. 16. xn. 1853.
- DubroVnik 10 VII 1933) Ba . ..' d' .
. : . ... . . VIO se prou avanjem starobosanskth natpi sa te poje JOlm
problemima IZ srednjOVjekovne bosanske povijesti II
\\'
Wenzel , Mari an engleska pov' 'Y k . . . .,
_ 6. L 2002. : Stud i " a I slikarica, (Pi tsburgh. USA. 18. XI I. 193:.
rala 1962 )Lo d na Uni versity of California II Santa Barbari (USA). dokton
. u n onu. UZI penod bih sur' d ' W b d u
Njezin istr '" Yk ' d ,. < . <l Oi ca II ar urg and Courtauld Institute u Lon on .
- . 3Z]Vac I ea posvecen Je dugi ni z I' '. Y' a
mcnrikc oJ"lho d " I . - go<. Illa obradi narocllo om -
. vu po fij et u lukhp' . '. y
mediteranskom prostoru II "0 '., .lIlJU II 1I1l1Jctnlcka strujanja na irokom europskom]
Wilkin . . . - .. _I. 24. 25. 26
. I. Gardncr. cglptolog >0
W,oh. G. 74 -
z
Zai ner. Glint he r 65
akti van na nekro r '.
Zlrduill . (Josip) Andrija fra erkv . PO,I II 69. 177
od' . 8 em Fr"
r 10 se . II . 1937. II Zeravcu kod D . anJcvacke provi ncije Boo; ne Srebre
Zoch. Ivan 170 ervenle 17. 27 ne.
Zore. Luko. Zore Luka (Cavtat 1846 _ C . ,
, . , etmJe. 1906 J fil olo d'
prolesar II Dubrovniku osnovao !i leral . I' "S". ..g. Irao II slavistiku. kao
. nJ Ist lovIOac' ko' .
Sll.ZCI,lJC medu Hrvatima i Srbima" II Jem Je svrha bIla "knjievno
2
V
0 I1I111l r. Duniirije. (1076. - 1089.). hrvats ki kralj 241

eravica (Fekea) , Lidija, arheolog. radi II ZemalJ'skomu muzcJ' u B' H S '
I II araJevu 170.17 1
KAZALO ZEMLJOPISNIH IMENA
A
Alzas (Elzas). pokrajina II Francuskoj, glavni grad j e Strassbourg 72. 74
Apulija (lal. Puglia). regija u Italiji 185.150
Arnlenij a. neovisna drava s glavnim gradom Erevanom 80. 109
Assisi . grad II Italiji . rodno mjesto sv. Franje utemeljitelja reda 63.75.308
Ate na, glavni grad u prolosti graddrava, centar umjetnosti i fi lozofije I II
Atri , na Sici liji 75
Austrij a (Habsburko carstvo). u prolosti kulturno sredite Europe osobi to u glazbi i
knjievnosti , poznata i po baroknoj arhitekturi i slikarstvu 17.72.1 67
Austro-Ugarska, Austro-Ugarsko Carstvo, dvojna monarhija ( 1867. - 191 8.) 22.303
Avignon, grad u Francuskoj . od 1309. - 77. sjedite papa
B
Baba (v. Bitunja Gornja), breuljak iznad glavne bitunj ske nekropole 175
selo kod Olova 48, 50. 51.
Bakri kod 115 ..... .
Balkan (Balkanski poluotok). povijesna i zemlJopisna regija Europe 24.56. 60.
Banj a Stijena 80 ... D . k 145 km ' ozapadno
Banja grad i toplice na desnoj Obali njeke nne. o ' 0 Jug
od Beograda 200 " . 199
(v. Ludmer). selo u iroj okohcl Bratunca
Bare, Donje (v. Blidinje) ..
Barevite, lokalitet kod BnJ;ga. mora. pokrajina Bari 76
Barletta. grad i luka u ltahJI na zapa nOJ o I .
Basel, grad u vicarskoj 74
Batina 107, 125. 238
Batnoge (v. Radimlja) 164. 1(j6. 173
(Wien). glavni grad 2?'e 82
Beograd. glavni 125
11 2
grad u I 186'
Bihovi (v. uma u-ebinJska), selo
317
Bijl'lu (Gurnju), kod Konj il:1I
Bij du t V. Tl'chinj 1' kll 1.upu), Scili 11'(6
Bijl..' h' Pllljt.! 71 .
ll
" 1" I ' 'vr ad" 9.1. 124
I,IC .111111, grm II SJ!: I . . " . 'krsnid pulOvU koji s jugn. jmlrunske obule i Dubrovniku
11 ' \ ( 'ru I II 1!cI\.'CgUVlIlI 111\\111' .
, I CI.. H. tt l , 'k ' " 'll) (1111 istoku) i Mostnru (nu l .. I.lPlldu) 124. 174
,(JO kili) vtllk prelIIlL Gm.: II (1111 sJe
vcl

Bil jeg 1tlkulilct kod scla oo ' - , k
. . 22 k . :'<.. l i niJ'c lKI KUI1JKII 1111 JugOIs o
Bi skup. sdl! uduljcll\' oko I1lZltlUle , . , . 'o ) ' . '
. .' . k I V' k ll' kOJ' j J'e s IIrmlolll VIstIk IllI . nIlseIJem I Ol\v lsok lln. MlllIlli\ "
\o kulltcl \Il t:-;tl l C' co.
M\llr:Ul1U Icrilorijulnu pod Bosnu . _I .:'<.
. k .. I k l' , , k ld Kninu vlI:1UI1 po urhcoluskllll 1111111 Z111111 IZ ncolllll.:: kogu. i
BIS ' UPlJI! , U ' II I lo! I " . ' , d '. " "
pllslo! hno rul1osl'cdnjuvjckuvnog razdoblJu, NOSIlIIIC po ne u u, !ljem pOSjedu I Sjeditu
hrvatskog hi skupa. Od XI. do XVII I. sc KI,)S(lVO 6(: . ,
Bistricu. sdo udu ljeno oko km I,ral' nc Imi.lc od Gornjeg V:aku la nu sJ cvcnll stuk 204
Billllljll Gornju. seosko rmsd.i e 1() 12 kill ud:djel1(1od Stoe:! 175
Bi vnlie BnJu. slo II 63
Blllt;:;j. grud u I-Icn.:cgnvini. 7 km ju},no od Mostara. U hli zini BIngaja nalazi sc izvor Bunc
izvor II Europi i sulij ska tekiju 163
Bla1. i (v. Varc,q 202
Bl idinjc. vi:mravan iZllledu Vran planinc i koju sc po pravcu sjcvcmisttlk_
jugozapad 174
l3ohl"':Jl'. stolno mjesto srl'dnjovjekovm: Bosne gdje se bosansku kruna 204
Bologna_ glavni je grad istoimcne pokmjine i ob1:.lsti Emilia-Roll1agna II It aliji 64. H4
Boljuni ,l.;lscok (nl'kropol a) nadomak Hul ova Bl ata. II okoli ci Stocu 69. HI. l lIJ.
13111111, bill glavni grml Zapadnc illla dugu povijesnu i kulturnu tradk ijll 76
BI' ral' , IIl vnJa II istol' mlj Bosni
BI,nll'll, naj Vl'( i lIt nk II M;liaj sklllll 4l rhipclagu. otok po na Zt!l11 lji 7J
Bo:-. an:-.k\l Grahovo, grad u i'.ap;ulnom dijelu Bosne i Hcrl'cgovine 55
Bosansko primolj l', ohlast i/,mcliu Stona i Pctrova Sela
BIls na. dr'lva 20 74
BlIsna. sl'(' dinja - II s!'('di njem dijel u Bosne i Hern:govil1c na povrini od J I H9 km
2
74
l3o:-' l1a. i:-. [Ii: na 71, I X::!. 11J 5
l3(ls l1a. I,apatina/jugo/,apadnil ::! 05
Bosna i Hel'eegllVina (Bi H l, drava u j ugllishll' noj Eu ropi 16
Bral: , (Jtok II Jadranskomu moru 71. I (ll
Bril!:!a. odrzav:lllja 1: rkvcnog silhora II panjolskoj 56.1, godine 165
I3rankovrl' 1. :-.e lo II okoiki Rtlg:Hkl' 125
Bratunal'. gradil- i sjedi Il' (lpl- inl' X5. 124
Brat.i lij a. gr;ltl projL-kli1"l1l i iz 'n \. " I "
'. '. ' . ' .g l Ul po sVim 1,0.1 lIJcv lma urhani zma TJ
BIlI,IIlJ.lk. nl'k ropola " nad sda Zahrda ::! OJ
Bregava, ri,kka XJ
I3 rl':lagna, pokraj ina II !-'ranl' uskoj I K
Bno.l.a. grilll od Saraj eva [lJ6.
Britansko o\tx:jl. 17 .
Brol-lHl (Brotnj )
, ' . . . . 1,lIpa u l apatInom Humu (lK
1311111111.:(' (BrotllJlcl'), sdo u )'l(lno oo
Bugar:-. ka (Repuhlik'! IFI, ' ''- '" II ,,' 1' 111 dlJ l': lu Konavala II iroj okoli ci Cavtata 7J
I
. ,I g. IIIJ' \. ( I.lIyG.rllKa I;YJlI"lp' ) I v . , ' 15
l ug.0Jno. grad II Bosni n'l IH I l> ,' o. ' IJlII H ,l I'I.:t ViI II JUgOl St{ll' Il 0J Europi . "
I
, O"'U 011 l'I1 ICC II Vrh" 'J ( o
l ukovll'a, sdo II sli vu N " , ' .IS - l, .16
, t.: 1t.:!V ICl':. II okoli ci K l .... '
Burgo .... gl avni " I"ld is" " .. I liJ 11.:.1 II Hcrl'l'!!ov III i 67, l XI
, , . eo ," Olmerli; pokraJIIlC (rl': , j ' a C, " , , ,' .'
Burlll.llI , ohia'" JlI /,no \Id Sloca 174 g .l .lstrll .1 y 1,l'OIl) II sJl' vernoJ panjolskOj 65
e
(:" \' '',11. na.i.iuil1iji grad II HC)It ',' .
Ccrna:a (v. Gadn). :-. do lXX I hllll 61
Cetin;l. rijeka II Hrval. ... koj LJ ... rctlnjoj D, tl " ..
rij -k lo; l" . V .' .. ' macl]I leX) S kill I
.' c e II 0 ' 0 ICI rlike na . " (j pored glavnog vrela i ... \oimcnc
Ccltll ska krajina.lwziv I.a upravilo j'v . '.'k" ' IIlJ ,ll Repuhllci Hrva t .... koj IX. 27. 207
. ' IlJIltI.: I lI!>. lro] CIlO PI , -
PI volno (ralll srednji viJ'd) . . lt I tlCJc II Oalmalin ... koj' I.<lgori k(lJ'C J'c
C. . ' .... o pros\nll Il! " " . ..
Isla Provo, naselje 2) kill sjcvero/"I I)'1i I ' n orlJ uz gornJI\ok rijeke Cetine 195
CI " ;'" .t no Ol Illlol. ... koga II R bl " ," .
1.: 11110111. grad II ham:uskoj 7X cpu ICI i-Irvat!-.koJ 93
Crkvin'l. lokalit et II Drcni c'i s jeverno od M " '" (
e 'k . . Il S .\1.1 )0
I villa. Zvnna grohlJ'c na hrdu K .. . D .. r ,.
C k " II Z II OIlJOJ ZgoS!;1 16X
r . Donjim kod i rova 126. 12X
Crk vInc. lokalll t: t II sc lu kod Gon(J'1 (I '. " . B .
("k . '. , . IS 0 (; 1l0j OSnl 1 X9
I Ville. lokalitet II kod Bugojna 56
Crna Gora. drava u Europi 69
Crvanj. planina u Hercegovini. na sjeveru om "d' . N, " .
Nevesi nj skim polj em, s istoka prostranom I s jug .. I jugozapada

selo u okolici Rog.ltice 125
grad II junoj Hercegov ini ml desnoj obali Neretve 180
drava u Europi 17
grad II zapadnoj Hercegovini 105.115
planina II sjeverozapadnoj Hercegovini II srednjeg toka Neretve
D
Dabra. rodno mjesto Bogd.ul:I 70
Dalmacija. povijesno-zemljopisnol regija 125
Danska (Kongeriget Danmark). drl.<Iva u sjevernoj Europi 74
174.209
srpskopravoslavni srednjovjekovn i manastir i vladarski mauzolej pored Kosovo.
podignut II XlV. st. 76
"Demi nov krst" (v. Burmazi) 176
Denis-Saint. grobna crkva francuskih kraljeva u Pm'izlI 25 1
Dernjak (v. LJubinje). lokulitet 190
(v. uma trebinjsku) 186
Donje Selo. lokf.l lile t kod Konjicf.l 69
Dre.mk:'l . rijeka 94
Drenica (Donja). mjesto sjcVl.!rozapadno od Mostara
Drina. rijeka na grani d Bosne j Hcn;egovinl.!. desna i pritoka Save. dijelom
rijeka iZJ1lc<.lll BiH i Srbije. <.luga J46 km 200
Drni. grad u Republici Hrvutskoj II Dalmatinskoj zagori. 47 km sjeverozapadno od Sibcnika
i 24 km juno od Knina 207
(v. Ljubinje). selo 188
Duboko, mjesto smrt i kneza bosunskog lOJ
Dubruve, srednjovjekovna Up:1 koju se nn zapud pru:Ii" do rijeke Neretve 118
Dubrovnik, grad i luka nil Judrunu na dijclu hrvu tske obiIle 96. 180
rijeku 18
Du(u)brovnik. grud u sredinjoj Bosni nil Ljubini. prvi put spomenut II. VJ. 1404. 203
Dugo polje (v. Blidinje) 8 1
(v. Trnovo) 192
Duklja, rnnosrednjovjekovnn dravu 18
319
D
kod 125 . ,
umunji l, s ... v..... . Hercegovine na mjestu rimsko. 206
Duvno (1bmislnvgntd). grud nu zapadu Bosne l
Delminiumu .' O k 1 'uno i od Duvna 207, 208
Duvanjsko polje. kmka polje povrme 12 m. J
D SI '" Republici Hrvntskoj od sredine XllJ, st. sjedite bosanske biskupije 237
grud II avom]1 II
A ska republika Egipat. glavni grad Kairo 73, 91 oo',
glpat. ,.. dio UJ'edinienoga Kra\J'evstva Vehke BntanlJe I Sjeverne Irske Estoruj' .. _
Engleska. naJprostr.mIJI . . . .....,..
- . II Europi na obali mora s glavmm gradom Ta1inom 58
vl sna OlIA :.J d T'be T k .
Elrurija. pokmjiml II srednjoj Italiji (Toscana) Izme rn
l
:
k
trek"s oga mora El Arna 59
Europa (sem. Ereb _ zapad): ime kontinenta. zapadni 10 ve I e opnene mase urazije 70
Europ:t. zapadna 85
Europa. 72. 76
F
Falnica. srednjovjekovna upa II istoimenom JX>lju II Hercegovini izmedu Stoca i 59, 125
Fernrn (Ferrara). glavni grad istoimene pokrajine u regij i Emilia-Romagna, sjev. Italija 64
grad na utoku u Drinu. Bosna. Kao i karavanska postaja
II koj u su pristi zale karnvane iz Dubrovnika na putu za Srbiju, prvi se put pod imenom
spomnje 1366. Osobito se razvi la u Xv. st.. kada je postala sredite u
Bosni. gdje su i trgovci trgovali voskom. koama i ostalim
stobrski m proizvodima te suknom. a bio je razvijen i obrt 68. 82
Fojnica. gradit.( II sredinjem dij elu BiH, U iZ\'orima se j aVlja 1365 .. a Xv. st. razvila
Se II jedno od gla\" nih rudars kih i sredi ta srednjovjekovne bosanske drave s
obrtni{'kol1l obradom djeza. srebra i zlata 2W
Francuska. drla\'a II zapadnoj Europi 58
Fribourg. grad u \'icarskoj (H
G
Gacko polje). na jugoi stoku Bosne i Herce2o\"ine 172. 190.252.282
Galija pO\'ijesno na zapadu Europe Rajne. Alpa. Sredozemnoga
mora. PIre neja l Atlanskog ol..'eana 2 .. L\
Garofallo (\', Fer.ra) 6-l
Genenl. grad II \' icarskoj 65
Germain (S(.). crk\"a II Parizu 169
GizJa\l'. lokalitet II Roti mlji kod SlOca 67
Glanhx,. grad i II zapadnoj BiH 93
\Xl lJ'e pmstra,,', kr.,,' k', r't\"" , d B' H k ' " . .1
, ,, ' . " _' ,: .' II 1 'op. selzduilapra\TemSjen:rozapau
ok\) 4) km. naJ slrt' I km u $\'0111 sredinj em dijelu 18
Gla';l1la.::. \'Is\)r:l \,:ln II I S' I ", '. " . , '
'" l r.lJt:\.1 I..l!\t:na po nekropolama. 2robnllll
tll1l1uhm:! t \ nd od " k. ". " ,
G " I_ ,.1 .' .lInenJ ;! l zemlje te po ulndennn gradmama 19S
nr.!ll t. u Bos11l UZ" .. 1 '. . , " , k'
, " , . ;:-Of11JI tOI\. rij eke Drme. Prn se put spoltllnJt' b 79. :.Il)
putu trg(l\' ine 17. 29. 12 1
GnrnJI \.Ikul II sr 'd'" ' ' B ' ' " . , "I
Gor ... \.. i KOl 'lr 1
1
1'I",' ,t ,i ' I R ' t: 19 km od BugOjna
, '" f\raJ II ('publ' " H " ' k ' ... .. ' "-
Gospa SIIJ' C" ' I , " "\ ,,' I O '. lU oJ II Rljc;-('koga zaIJl'\'a 172
, ., - '. 1\..!\lX lIlI sa 101
GO\t'dn\'lCI (\, Trnmlll. seln 19'
Grahll\ i':::I. planina 208 -
Gral... 10]..alitet kod HUlo\'a 69
naselje istol: no od 7N.
Gr,ILIIIII..:I. II I .::e ... tu G'"' k,, N ' ' ,
G ' I ' " . ('\(''; IIlJI..' I '""
r. l l. InJ..a hl('t II Gnl: 'lIIi \. ; kod V" k - ,
1:-. 0 ' ng 78
H
Halnault "::0
H,:m-Bib (\ GOr..1) 205
grad i II B1H 117
Hercegoyina. 1:-;tOC:113 69. 173
Hercego\ ina. z.apadna 69. 194-
tk (\ . Brez.3). s:;do 20J
Hollywcxxi. centar fihnsk.e indus.trije 110
Gonlje.. lok.ahtet s.a ne'lTopolom JUno od Stoca 1:-4. 1 -K 1--'
$e1o od S3r3.je\'3 29.5S
:1 (Republi a Hn3tSk.a). dr3Y3 u Europi 181
Hum (HercegO\ ;n3 \. n::yprije 1"k."'O'\ iSl13 obla.:a. zatim dk"'! ne 56
Humsk.<--'\.. lo1-.311tel l..OO 82
Hutoyo (Blato). sur.mediterans ujumoj Hercego\ini . ..., ljugoi:JI.....cnooJ Cap1 'ne
II pLxiruCju njele Neret\-e
I
llij3S. nedale () 1.K1 Sa.rajt"'Y3 100.. 1 -: L ":::02
lliri (bt. 111yncum). i llazh za podrucja na Bal anu nastanjena Uirima --.,
hn0ts:l..L grad II 031111311ns oj zagon. Republil...a HTyats a 200
ln1<-"ts\...3 :r..ljina. obla:':t 195. 207
lT$:l-,:.'l. oto u brita.ns oj s1.upini 243
Irsl-a NOY3. otol... -'
poluotol.. obale Jadrana sa l)ko 904 pt."I,n.ine u Hry.3l:$ Oj
1talij3.. drz.aY3 uju}noJ Europi :!.5. 5&. b -. 73
ha.n-pl3.nlna.jugoTa.p.adno l"ld lzmedU Birm'l.le i Bjda;'mce. 1130.1';;1 'Th Sljeme
(1534 m) 10
. (Ko lat. Carthago), grad i drava
Kartaga. Kart-Hadat: NovI 78.90. 236
na sjevemoj obah Afrike, danas pre e g;3
Kij ev. (KYIV, ukr. KIllII). glavni grad Ukradj'sne . va na utoku Lepenice u rijeku 200
3
6 k . rozapadno o aruJe t
Ki seljak. gradi m, .' 43 km 'uno od Tuzle. Bosna KIepci 195
Kladan]. na Olxl,h ,nJeke 204 J
Klisa. lokalitet u (v. Olovo)
ut vrda u Humu oO dna Hercegovina 62
Hrvatske. 71 od 66
Kmn,Jedna od s od Litice gdje Je pokopan Viganj 70
u zapadnom Ud mu neobalu gornjeg toka rij eke Neretve
Kom, srednjovjekovna upa uz es nu
Kom (v jezero) . . l") kra" .
: I lat cannabula: jarak. za odvodnjavanje zem JI ta , J od
Konavh ( Konav e. pre ma .
Dubrovnika, podno Orjena 93 .. . .
KonslaI1z. gnld i luka na obali Bodenskogajezera II Baden-Wurttembergu, Ul grarucu sa Vicarskom,
13 1 . .. .... . .
K
d H eegovini na obah flJeke Neretve l sJevermm padInama Prenja. Na
onJlC. gra u er. . '. . ... ...
Konjica tij ekom srednjeg vijeka post?Jala BIOgrad na. lIJeVOJ
Neretve te naselj e Neretva na desnOj oba h rIjeke kOJe se .1382y' put spominje pod
imenom Konjic. Sredite je srednjovjekovne upe Neretve I znacaJna
na putu od june Dalmacij e do srednje Bosne 17. 30, 161 , 172
(v. ll ija), selo 160, 17 1, 203
Koritnik (v. Breza) 204
selo nedaleko od Gorada 29
KOlOr. grad i luka u crnogorskom primorju u Boki Kotorskoj 59. 78
Kotor Varo, ut vrda/grad u Bosni na rijeci Vrbanji , od Banje Luke 73
Kotorac, naselje kod Ilide (Sarajevo) 171
Koziba, manasti r sv. Juraja II Jerihonu (Izrael) sazidan na stijeni 81
Kozluk (v. Zvornik) 198
Krekovi (v. Nevesinje) 180
Kreevo, ut vrda/grad u sredinjoj Bosni , 48 km sjeverozapadno od Sarajeva. prvi put se spominje
1435. U Xv. sl. mjesto s kraljevskim dvorom i utvrdom ispred koje se nalazi podgrade s rrgom.
Razvil o se kao rudarsko mjesto (eljezo, bakar, srebro i iva). veze odravalo je
u prvom redu s Dubrovnikom 204
Kreta, otok u dijelu Sredozemnoga mora 59
Kri , (v. Pavlovac)
Krievac, lokalitet u selu 29
naselje kod Olova 196
Krucvo (v. Mostar), selo pored ceste prema 116. 236
ut vrda kod Srebre nice 198
Kuk. nekropola kod Stoca 172
gr<l<..l II zapadnoj Bosni 54.62.7 1
polje. polje II zapadne Bos ne okrueno visokim planina ma 205.207
L
dobil 'l od VI<l devillt!. oko 3 km juno od Rooatice 11 7. 171
LtI \ya.l.h zava na BalllckoJnull1ol"u 66. 162. 243 o
Ledlcl (v. Trnovo) u od " T
ua - I'" . . . om p nOlJlI res kavice planine udalJ'eno od Trnov ... oko 9 km
. cne IIl IJC na zapad 192
Le .... novo. II Make<..l oni i ' UIlO d K . . .
i pllstinoitlju Guvrilll J J - o r.llova sa c..:rk volll arhandelu Mlhadu
Li b. planin<l 208
l iftina Illj'eM d - .
1
-. ... . o o rzavanJa crkvenou 743 14" -I"
IgUrJj"1 rc' " e . . . J. gou Ille 71')
-. , glja II sj everozapadnoj Italiji H5 - .
Ll\ koVH.:a . .... clo kod Grm..la (Varear Vuku f<l) 126
(iro"i Brijl'l;L tl l:lpadnoj Hcrcl:l,!() vini 172.2KfJ
LI\' l1o. gri H!. II \ :I \ [:I \' II '> J"cdl1jov jc kovll c 1-lrv ll ... k h"1 'I I '2r k I ' ,
. . . . ' 0 l' r0.lL'(() .' l . maJc pr vrpu[u<lou \k Jop
srt..' dll.ltl\.Idovllc Bo:-. nc. trajno I .lX7. 20t)
Li vanj,!"o polje. pro!'>lirc .... L II jugoLap<ldnol1l diJ'du Bi H il" ,e I k " ' k' h I ' D" . , .
. _, . . ' .. . l II 1,1\ r panllla rnare I Kamc .. mc:c
11,I.l
U
g
ll
. IUSIlI L'l' Il a I:--Itlku. Cmcara I G( )l i;c na "j' \.:VI.: I1I I' S' " I , ' SI' " I ..
. 2 .. .. ' . " _. " , . C , .t Of.! I . lfCllIlCna 11Ipa( u. Ima povI'.mu
od 405 1..111 dm.m,"r JC Izdu/.t: 110 65 km (n'IJdui.c ll''''" k ' ' k' l " k I ' ,
_. ". . .' '. . '. v - r ...... IJll tx na. .. }. pro\lCCIl O
slIoko6 km ( 1l.IJVt::Ld S1fl IM 12 km), l e na 1)[usICcnol VI\ II,,' ("1 721) I '" I v JI v
_ . '. J ' "" Ille ara l:t.nau mora () ),..,
Lokve (v. BltullJ<I Gorup) 175 .-
London. prijestolnica Ukdi njenoga Kraljevstva Velike Br"" " " "J'c " SJ 'eve I k ' b ' k
. , . ' 'rne r, e I ntan, og
Commonwealtha 20. 110
Lucea. grad istoi mene pokraj ine lIToskani. 61 krn .wpadno od Firenze XO. 161
LlIdmcr.obh\s t 15 km udaljena od Srebrenice naj ug ln. 182. [96. 197. 198. 199
Lukavit a. naselje kod Sarajeva 170
w
Ljdjen. lokalitet na iznad Konji ca 163
Lj ubinje. u Hercegovini uz cesIlI Most<lr- Trebinje 124. 167. 174.182. 186
Ljubovo (v, uma trebinjska) 186
Ljubua. planina II zapadnoj Bosni od Duvanjskog polja 208
Ljubuki. utvrda II zapadnoj Hercegovini , prvi spomen 1452. 184. 194.209
M
Madars ka (Magyar K6wirsasag). drava u srednjoj Europi 73
Mali Mounj (v. Turbe). selo u dolini Lave kod Travnika 202
88
Maria Novell a Sama, crkva u Firenzi 11 0
Marko (sv.). crkva u Venecij i 63
Marseill es 108
Masna luka (v. Slidinje)
Mediteran - "medu zemljama" v. Sredozemno more 99
Medugorje (v. Hrasno Gornje) 178
81
grad i luka na obali Neretve 20 km uzvodno od njezina utoka u Jadransko rnore 180
Mezopotamija. u j ugozapadnoj Aziji izmedu rijeka Eufrata i Tigrisa 59
selo kod Sarajeva 28
MijaIOvci (v. Nevesinje), z.aseok 252
Miji lokalitet kod Visokog s crkvorn sv. Nikoli. grobnom
i krunidbenom crkvom Arheoloki je llt vrden grob kralj a Tvrtka l. Kotro-
a dri se daje lli pokopan i ban Stjepan II. 28
(v. Kapavi ca). pravoslavno groblje 188
Mi ljua Glavica. lokalitet II Fatni ci 61
Mirkova kosa. lokali tet kod Kalinovib 77
Mirue, crnogorske 187
Mistihalj (v. rijeka Trebinjica) 187
Republika (Venecija), od XIII. st. pomorska sila MedilerJna 17
Mogorjelo, arheoloki lokali tet nedaleko od 63
Montserat (Montserrat). planina uKalaloniji. 60 km sjeverozapadno od Bnrceione-. s b..'nedik-
tinskom opatijom i proteni tem Majke Boje 72 ..
Momvska,jezgra Velikomomvske drave uz koju je bilo VCL'1JlO djelovanje i 101
Morina - Morine. seoce i planinski predio udaljen od Nevesinja oko 16 km Imlje na
sjeveroistok 18 1
Mostar. gmd u Hercegovini . gospodarsko. kulturno i prQmetno sredite- 17. 66.68. 107
Grad (v. Varcur Vuku!) 127
323
" 'e 1899, nadena s natpisom le ....
Muha.inovi6. selo kod Visokog, Tu j tkrivene) koju je dao ban Kuhn 11
stajala nad ulazom, crkve (do danas neo .
Donji. selo kod SI":,,va dgrnde Venecije 16 1
r-.I Ur.lOO, otok kod Venecije. sjeverolsl no pre
N , kod K anova Makedonija 76
(sv,). pravoslavni manaslJr um
Napulj. grad u Italij i 250
Nekudina ISI 69 84 172 173, 174, 175
. k I k r kropolom kod Stoca . . " v, ,
Neku, o a Itet s ne. (N retvanska kraj ina). primorje Izmedu usca Neretve I Cetine u
Neretvans ka kneev ma. e
j adransko more 18. 194
Neretva rijeka 17. 173 ' R blik Mak d "
' ' , I G mom Nerezi zapadno od Skoplja. epu a e Onija.. s crkvom NerezI. manastir tl se u o . ..
sv. PanteJejmona koju je dao car Alekslje Komnen 11 64.
Neum (Klek). nalielje na obali zaljeva Klek-Neum 93. 1':4. !80
Nevesinje (Nevesinjsko polje). grad u HercegOVinI. 41 km od Mostara J 80. 252
New York. gospodarsko, prometno i kulturno sredite SAD-a 16_
2'rad u Crnoj Gori 172
(Kraljevi na Nizozemska). drava u zapadnoj Europi 64
Nocera Umbra. malo naselje tl Umbriji 81
Northamptonshi re. pokraji na (grofovija) tl sredinjoj Engleskoj I JO
'iJ
(8undesrepublik Deutschland). drava 58
o
Ocrkavlje. lokalitel kod \ Jilje\'ine u Bosni 16
selo od Varea 80. 127
Olovo. grad, Gospodarski proc\'at doivjelo lijekom XIV i XV st. U drugoj polovici XlV. st
podignut je samostan sv, Gospe koj i je do unitenja 1687. bio jedno od glavnih
sjedita bosanskih franjevaca 127. 182. 195.104.206
Omi. primorski grad u Dalmaciji ( Republika Hrvatska) 101
seosko naselje (nekropola) II km jugozapadno od Stoca 69. 117. 176. 179. 180
sejo kod Rogatice 125
Osmaci (v. Zvornik) 100
Osmansko Carstvo. islamska drava koja je na vrhuncu (XV _ XVl, St.} zauzimala <lio ju-
Irak. Siriju.lzr.tel. Egipal Sjevernu Afriku do Alira i ,-\nipski poluOl:ok 17. 12-
OSlroac. mJe'\to na rijeci J\'erervi ni zvodno od Konjica 27
O.'ltrunica. mjesto tl JOI
... elo 'Ije\eroi ... od nekropole u Radimlji 116. J6--J. 165. 167
p
Pader,born. mje'lto odravanJ'a crkveno." _ ,oboro 78-, "od' d" d h ' II' ' (I'O I-nu
235 - - u .. .J lOe. gra u j-.. or r elO- .. '- .
Pag. Olak u Jadran"komu moru 17"2
Paganija (v. Nerelljan"ka ob/as" 193
Pale. nedaleko od Saraje\ a I 17
Pa/enno . . <;redite istoimene POkr .. > '" ,
Panonija, naziv za naJ,\t'cl g,rad I lub na Siciliji 76
Duna\, bila oranica des / ; ome je na, "Je\ eru i i"toku. od Bt''' kt' do Sl\!!' u
d
l , ' , n aa una\a:najuouJ'enraniclb' l . ' . . , odS ' Kup'
O" jt'nazapadu orani' 1 N' ' k l J.neStojUZnIjt' J.\!!'I .
P" ". ':' CI a <; J Of] '0111 62. 101
ilprahko. IOkalnct kod 68
PUf]/ . (! I:nni ur' d k I '
e
1
U turno, Intelektualno pOr('k '
. I IC o I "reditt" Fr:lnl.:uske 72. 161)
- -
Rumunjska. dria\'a u Europi 253 . .
Rusija. zemlja i dra\'lla t\'Ofe\'ina u kojoj preteno i\'e RusI
S
30.64. 167
SJ.k'na. flami grad rimske provincije Dalmacije 90, 107
S3.ml'" \ Sartl(\;l i. '-'I<xje. dra\'a u istoimenoj skupim (PohoeZlJa. Tthi ocean) 72
Sapna\\ . bomikl 198 . . .
S:lI':h"t'ni. im: kojim su u srednjem ' ;jeku u Europi nazwah Arape 161
S3l"3je\(I. 2r:ld Bosne i HercegO\;ne 16. 28.55. 6-1. 81, 113. 168. 170
planine Velebit I n
Sir:1k:uza i Sir.lCus.a l. talijansIJ grad na obali Sicilije 250
Skadarsko jezero. jezero na Balkanu smjeteno u zetsko-skadarskoj kotlini: Crnoj Gori
pr1p3daju jezC!r:l dok 113 pripada Albaniji 76
Slano. naselje i u iSlOimenom zalje' u. 37.5 km sjeverozapadno od Dubro\"Iuka 160
selo kod 69
Sli\"TlO. lokalitet u Donjoj i 16-1
Slh'no Ra'no. selo u okol ini u Hr\"atskoj
Sokol. unTda na 18
Sok-olac. manje gradsko naselje na Glasineu u B05ni 68
srpskopra\"osla\"Tli manastir 76. :!Ol
Sopoblica. mjesto crb'e hercega Stjepana kod Goralda I
Spas \SY.1. crh'a i nekropola kod \Tela rijeke Cetine u Cetina 87
Srbija. drt:!Y3 16. 55. 10 1. 1:!1
Srebrenica.. gr.3d u istocnoj Bosni . \ 'eliko rimsko rudarsko .-\rgentaria s municipijem
Domayia b o g:r.3dskim na..-.eljem 85. 93. 198. ::06. :!-t l
J.\.:lrlo'-ci I Sre-ms.k.i K:lri(wci l. grad na desnoj 0bali Duna\a. \"oj\"(Kiina l i
SL.lr0 Se-h mje-sl<' ne-kr0pok kod Jaj.:::! :: I
i0bli [e-1 u G0ri kod .\loslJ.fa
u Donjoj Zg-ok i 169
SlOJaC. na rijeci Bre-ga\'i u Hercegcl\"ini 1-t7
Slon. na uskoj pre-\ laci koja spaja poluOlok Peljeac s kopnom 85. 9-
G0mji. Ljubuski 19-t
Subiak I I. u ce-nrralnoj Italiji gdje je u koli bi livio 5\'. Benedik"1 7-t
mjesto koJ Konjica. sd o u upi Podhum - Zilate. rodno mjesto 30
Su{jeska. Kralje\ a. 5101no mjestCI je-ko\ ne Bosne :! O-t
S\e-IO Ri msko Carst"o 17' . .
S
Saban.:i 1\. Tmo\OI. se-lo 19:!
' elo na padinama planine Bjelani.:e 30
S,j\nik (\. Crn...! Gora ) 1-:: .
.. PoIJe. , elo i prediO kod u':'ca Tare i Pi\e u Crnoj Gori 2: 8
l. mu , iJman,ko groblje I--t
mJC .. I!.l u Herc-ego\ ini 18-t . 193.209
.. ka. lar3.\an.od Trebi njJ do Polji.:::t duga :: 3 km. prDsje':ne sinne -4 _ km
. I pm r'lne Ok(1 II::" ccl\omlh kJl (mlclar3 186
.. l .. ll.-X- nOm dijelu SbnJ I03\ .. poluotCIb - -t
S\ Jr:l\ u l;.tp3Jnoj Europi 72: -
T
I(J7
u Okolici Gornje!!' .\1J lanO\la II Srr. i i
.. .:ok kod Stoca I n. J 7-t - J
flJ.:k<1
T.trl Jn. IllJI.:") t() U ()pi'ln l knJ Sarajl' \;l 171
grad il' \I l'aplj inil 67
II dolini rijeke U:-.orc ? () ' lk k '
". ' . ' ,- -, ln JugnzupmJno od DohoJ" '. 202 205
l opht.:;\ (v. Hrasllo Gornje) nK ' ,-
utv rda II Lavi koti Travni ka 6(}
TOlllous. grad II Francuskoj 7X
naziv l'.iI oko 200 pl emena skupi"c I ,o , l' , ,
l
, .. . . W' nuocurop Jana. na ... tanJcmh oko 2000
gO( IIl C pnJe Kri sta na Europe iZllledu K' . I' E ' k e'
, , V, ' I' , ' M :V . " . <Ifr a . 1. gel''> og mora. rnog
mor.1 tc .11 l .If.l I orave. Srclil sle 1111 JC bilo danai'. l1j' c B o' k P , o ' k I'
I
' I' 4' d' 7? ug.m. c. Ou n m\ II valo!
(OS I su n. go mc. _
Travni k: ,ut v.rda/grad II (XI najbolje starih bosan!'>kih gradova 66. 93
TravlIllIJiI . Jedna jedi ni ca formiranih po dola!<. ku Slavena
na kOJa se od Trebinja do Dubrovnika. na sjeverozapadu preko
Vell cana J o G:'lcka l Pi ve l na Jugoistoku do Ri sna. U ovoj oblast i nalazi lo pet gradova
medu kojima i Trebinje 18. 236
(v. Trnovo) 192
Trchi nje. grad I H4
upa 183
Trcbi njica. rijeka-ponomi ca u Hercegovi ni . u dinarskom kru 25. 183. 187
Treskavica. planina u junoj Bosni , od Bjelanice 190
Trijebanj . naselje izmedu Stoca i Blagaja. mjesto srednjovjekovne nekropole i crkve 165
Trilj . naselje u Republ ici Hrvatskoj. uz rijeku Cetinu 206
Trnovo. u iroj okolici Sarajeva 192
Trstionica (Trsti vni ca) . mjesto dvora bosanskih kraljeva u upi Sutjesci 169
Trusina, naselje upe - Podhllffi 18 1
Turbe. naselje II okolini Travni ka 11 4. 170.202
Turovo 81
Turov i (v. Trnovo). selo 192
Tuni ca. planina izmedu Bukog blata i Duvanj skog polj a 208
U
Ubosko. naselje i polje sjeverno od Lj ubinja 175. 187
Ugarska (Madarska) 16 .. 23, 62, 64, 101 . I
UNESCO. Organi zacij a Ujedinjenih naroda za obrazovanje. znanost I ku turu
Uskoplje (v. Trebinjska upa), selo 186
Uzdolje. sel o 62
254
V
Varcar Vakuf (v. Grad) 127. 12S. . odZeni ce 168 196 202.204
d 46 k . vemo od Sarajeva I 77 km Ist no . .
u bli zi ni srednjovjekovne ut vrde 79
selo kod Kotor Varo i 73
Velebit. planina u Hrvutskoj 172 . " od Neretve i Mostara ISI
Vele. planina u zapadnoj Hercegovina 85.97.115. 159. 183
. I popovom po JU - IS '
selo, nekropo a u . ' v" izn'ld Konjica 161
Veliko jezero. lokulitet IS '
Veliki Varadin. grad II Tnulsll v,UlIJI . . d Banj' ana 172
G
)
' n'lselje I centar po ru J J" " 63.67
Velimije (v. Crna om. vece " . , f ' uskU graniclI II zapadnoj Ita IJI
Ventimi gl
ia
gwd i morsko kupalite uz r.U1C .
Vidovo polje 83
Vidotica 83
Vidoku lIt vrda 83
VidOluk 83 .. 163
lokalitet iznud 28 78 161 200.203
'K Bosni
Visoko, grud II sredl:o;l1jOj
327
Vlnhovi6. selo u okolici Ljubinju 173
Vnm-rhminn. nnluzi se IU\ 'f()mislllvgrnd. nu pola puta do Jablanice, jU!no OCI
j ezcl'u. 174. 209
Vnllljl..\'u Sdu. selu nu podmt.; u Neum. uz slnm cestu 180
Vrhus. rijeku u Busni. deSila pl'iloku Suve. dugu 253 km 201
Vlilt'll..lSl1:1. sl\.'(lnjuvjckovlln upu oko izvo", rijeke Bosne i jezgro srednjovj ekovne bosanske drave
S Vl'hbosnll. Hodidjed i KOlorne 90. 93. 171
Vrhpoljl'{V. Trebi njc). selo 115
Vn;l' .:!OJ
sdu II okolici II bli zini poznnle istoimene rndiouklivne banje 204
Vmlj:1
Vnll l i. sd u kod vrela rijeke Bosne sn srednjovjekovnom crkvom sv. Stjepanu 237
Vukuvsku poljt' (v. Kupres) 205
IV
Wim.' hcster. povijesni II j u':noj Engleskoj .:! 7
Wilrzbllrg. gmd i luka nu rijed Majni II sjc\'emzap"ldnoj Bnvarskoj 64. 72
y
Ymkshir (Yurkshird, gmfovijn II Engleskoj 59
z
Zahl\!t- (V, Ki seljak), sdo 11 gl)rnjelll toku rijeke Lepenice II okolici Kiselj aka 202
Z;lhnk (v. BillInja Gornja). zascuk 175
Zahrdl'{\. Tari'in) 170
Zahorani. h)kaiill'( k()d K\)ltjit'a gd.k Sl' naialill d\"or San 16 1
Z;ldar. ,grad II Dalmal' ij i {Rl'puplil..a Hn'atska) 167
Z .. lkul..l\. 175
Z lpl ani l.. I i
{v. Zn)t11i k) 105
Zavala. kuhlH) sredi te upt' Popovo 18 1
Zl'l'- Planina 17
Zl' nica, indusIrijski grad II sn:-di nj\1j Bllsni 203
sdn. danas pcrifl'rija grada Kaknja 70. IMI
ZgUIlJ:I. mJcslo na lijevoj ob"l li Drinc, u iwj \)I..\) lil..' i Srl'hrcn il't' .. H
Znlt1l1k. lIt\Tda/grad II Bosni na iijcnlj lIPali DrinI.' 16. IW. 13 .. '. 171. 171. 196

sd\). tlijdu Pl)Jll.Wa ",")lja 69
... lp,l. Sl h) UI )<o I\)llh)J BllSIII II \)pl:i ni Rn"'ui " , ' . ' . '. .
u Drinu ll)h :;:-' l.1 SI1l.lCsICl1l) 11 .. \ IStllIl11Clll)J maloj rijeci koja lIIjci't'
2 i(';1. ... rp)<o"\lpr.I\\)sla\ ni s !!i a\'lh)Jll l'rk\") .. S ... . ... . ... '. . ...
manastir s .: rk H) m BI 'I" . ,'. ':" . ill .'0 \ . P,IS,I kod KralJ l' \'a II SrbiJI ZII OllllS!tct.
':;:-n\I,. ... h::n.FI na Nl'J'l' (\"I.lUl. Il\) od ;' ... losl .. lra 76



\ ' - ...
, -
'S."'.-.i.
'---
H
' \
?
'.
-,

..
tiEJ'JIOI'OLE SI ECM.A W. KOJMA IMA NATPISA
C(JilAI!
0I\lA'1II[ CI'INltCe

.--
". =
'r ()
OO
S T E e I
PREGLED RASPROSTRANJENOSTI
......
. -.
. -
.-
. : : ....
... r
r:rp - Katalog; zacija u publ ikaciji
i un.ivf';;rzjLc:Lska biblioteka
BOSfl8 i Hercegovjne , Sarajevo
(497,6) ( 084 )
Dubravko
: bosansko i humska mramorje sredn jeg
',i j , r.a / lJubravy.o ; [fotografija
- Sarajevo : Rable , 2009 . - 332
:..: tr . j I 1);; t r . ; % 9 C HI
---- - ----
----- - - - -
----- ---------
--- - - ------
c.
/, t Hr fe r f I rf .
(
t ']91. I
/
, 'I
. - .)21/ IV
)
'-' ',;-fl
q
I
rl.." ,r I:Ak - ,r." L ( <. f /'<: Ji L W